RADON^I]-KELMENDI: RAPORT IZ PRI[TINE

www.slobodna-bosna.ba
LAGUMD@IJIN
HAD@ILUK ILI
KOM[I]EV
EMIRAT
ISPRAVNA-oglasi sedmica-921:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.7.2014 13:52 Page 1
O^AJAN BILANS
OSMOGODI[NJE VLASTI
S ^IME DODIK IZLAZI PRED
GLASA^E U OKTOBRU?
U proteklih osam godina pod vla{}u
Dodika, Republika Srpska nije postala
“bolji dio BiH” kako je najavljivao i
obe}avao lider SNSD-a, nego je dovedena
na sami rub ekonomske provalije;
Slobodna Bosna iznosi relevantne
~injenice o ekonomskim dometima
Dodikove vlasti od 2006. do danas
KANDIDATI ZA
PREDSJEDNI[TVO BiH
OD IZBORA DVA BAKIRA
Iako se o kandidatima za budu}e ~lanove
Predsjedni{tva BiH spekulira ve}
mjesecima, nitko nije o~ekivao iznena|enja
koja su predsjednici Demokratske fronte i
SDP-a @ELJKO KOM[I] i ZLATKO
LAGUMD@IJA priredili samo dan-dva prije
isteka roka za predaju izbornih lista:
Kom{i}eva stranka u izbornu utrku ulazi s
dva kandidata za Predsjedni{tvo BiH,
politi~kim anonimusom ANTOM
POPOVI]EM i biv{im SDP-ovcem
EMIROM SULJAGI]EM, dok je
Lagumd`ijin favorit BAKIR
HAD@IOMEROVI], nekada{nja
perjanica „nezavisnog novinarstva“
OPTU@NICA PROTIV NASERA
KELMENDIJA
SU\ENJE BALKANSKOM
NARKOKARTELU
Ameri~ki tu`itelj ANDREW HUGHES
optu`io je po~etkom tjedna lidera SBB-a
FAHRUDINA RADON^I]A da je bio ~lan
zlo~ina~ke organizacije NASERA
KELMENDIJA; u optu`nici Specijalnog
tu`iteljstva Kosova, koja je podignuta
nakon {to je tim istra`itelja na ~elu s
Amerikancem ERIKOM LARSONOM vi{e
od godinu dana dokumentirao
Kelmendijeve kriminalne poslove, pi{e da
je Radon~i} bio na tajnom sastanku kada
je donesena odluka o likvidaciji RAMIZA
DELALI]A ]ELE
UPAO U LO[E DRU[TVO
RADON^I], LICE SA OPTU@NICE
FAHRUDIN RADON^I], predsjednik
Saveza za bolju budu}nost BiH i kandidat za
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, nakon
{to je spomenut u optu`nici koja je na
Kosovu podignuta protiv narkobosa Nasera
Kelmendija, tvrdi da nema nikakve veze sa
slu~ajem Kelmendi, a da je cijela pri~a dio
predizborne kampanje bo{nja~ke dr`avne
mafije. Me|utim, ~injenice govore druga~ije,
a prijateljske i poslovne veze Radon~i} nije
gradio samo u poslovnom i politi~kom, nego
i u kriminalnom miljeu. Tih i takvih veza
danas bi se rado odrekao, ali kada ih je
gradio vjerovatno ni slutio nije da }e mu one
predstavljati breme u politi~koj karijeri i utrci
za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
EFENDIJA U POLITICI
MUSTAFINA KANDIDATURA EF.
CERI]A
Mustafa Ceri}, jedini biv{i vjerski lider koji
se u BiH kandidovao na izborima, za na{
list govori na koji na~in namjerava realizo-
vati “Mar{alov plan”, ko }e mu finansijski
pomo}i u predizbornoj kampanji, koje su
njegove prednosti u odnosu na protukandi-
date, komentari{e posljednje politi~ke istupe
Milorada Dodika i Aleksandra Vu~i}a…
ME\UNARODNA KRIZNA
GRUPA
DR@AVA ZA [ESTORKU
Bosna i Hercegovina je zemlja koja polako, ali
sigurno ide ka dezintegraciji, zaklju~uje
Me|unarodna krizna grupa u svojem
posljednjem izvje{taju koji razmatra kakva
budu}nost nas o~ekuje. Korupcija, nepotizam,
nesposobnost, samo su neki od uzroka za
blokadu dr`ave. No, najzna~ajniji je djelovanje
lidera {est vladaju}ih partija, tzv. {estorke, koja
kontroli{e klju~ne aspekte `ivota u BiH
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
10
14
18
20
30
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
30
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 17.7.2014 0:18 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 4
INDIREKTNA
DISKRIMINACIJA
Bo{njaci u
Upravi za
indirektno
oporezivanje
tvrde da D`akula
prote`ira
hrvatske
kadrove
Miro D`akula, direktor Uprave za
indirektno oporezivanje BiH, vodi
kadrovsku politiku isklju~ivo u korist
Hrvata, tvrde za “SB” ogor~eni uposleni
Bo{njaci koji u ovoj instituciji nisu dobili
status dr`avnih slu`benika. U
posljednjih godinu dana imenovano je
pet komisija za prijem dr`avnih
slu`benika u UIO, me|utim niti jedan
predsjednik te komisije nije bio iz reda
bo{nja~kog naroda. Tako|er, od sedam
~lanova komisije koja je vr{ila
sistematizaciju radnih mjesta u UIO, ni
jedan njen ~lan nije bio Bo{njak. Da
struktura uposlenih u UIO ne prati
propisanu nacionalnu zastupljenost,
govori podatak da je procenat
zaposlenih Bo{njaka u UIO sveden na
40,7 posto, dok je uposlenost Hrvata
pove}ana na 21 posto. Naime, D`akula
je od 79 novoprimljenih zaposlenika u
ovoj instituciji uposlio tek 16 Bo{njaka,
a od 59 koji nisu dobili status dr`avnih
slu`benika, ve} rade po ugovoru o radu
u UIO, ~ak njih 44 su Bo{njaci.
(M.D.)
Iako je Milorad Dodik, predsjednik
SNSD-a, ve} bio odlu~io da se ambicioznog
Igora Radoji~i}a oslobodi slanjem u
Parlament BiH, a Nikolu [piri}a zauvijek
elimini{e, sredinom pro{le nedjelje na sas-
tanku vrha SNSD-a do{lo je do iznenadnog
obrata.
Naime, Nikola [ipri}, koji je ve} bio
otpisan iz svih kombinacija, izdejstvovao je
prvo mjesto na listi za Parlament BiH u
izbornoj jedinici 1. Igor Radoji~i}, koji je
samo dan prije trebao biti nosilac liste za
Parlament BiH, dobio je {to je tra`io - da
bude nosilac liste za Narodnu skup{tinu
RS-a u izbornoj jedinici 3. I ne samo - to svi
kandidati na toj izbornoj listi njegov su
izbor. Igor Radoji~i}, kako saznajemo u
vrhu SNSD-a, dobio je i obe}anje Milorada
Dodika da }e, nakon izbora, biti premijer.
[ta je natjeralo Milorada Dodika da
pristane na ovakav rasplet nakon kojeg je
jasno da vi{e nema nikakvog uticaja na
stranku ~iji je predsjednik i dan uo~i odluke
Glavnog odbora SNSD-a “potpi{e kapitu-
laciju”, mnogima u SNSD-u nije jasno.
Upu}eni izvori tvrde da je klan u SNSD-u
koje predvode Neboj{a Radmanovi} i Igor
Radoji~i} iznenada oja~ao nakon {to im se
priklonio Nikola [piri}, aktuelni ministar
finansija BiH. Ina~e, tabor koji okupljaju
Radmanovi} i Radoji~i} stari SNSD-ovci
nikada nisu prihvatili jer ga smatraju
stranim tijelom DSP-a koje je pristupilo
SNSD-u.
Radoji~i} je, ipak, uspio ponovo obezbi-
jediti prvo mjesto na listi. Na listi za
Narodnu skup{tinu RS-a nalazi se sada{nji
{ef Kluba poslanika SNSD-a @eljko
Mirjani} (tako|e kadar DSP-a), koji je na
pro{lim izborima u{ao na “kompenzaciju”
kao i Radoji~i}ev dokazani kadar, ministar
ekonomskih odnosa i regionalne saradnje
Igor Vidovi}.
Zanimljivo je da se odmah poslije
Radoji~i}a na listi na{la i dugogodi{nja
direktorica banjalu~kog Doma zdravlja
Gordana Te{anovi}, koja nije imala niti
jedan javni istup. Manje-vi{e i svi ostali
kandidati sa liste su nepoznati javnosti,
osim biv{eg gradona~elnika Banje Luke
Dragoljuba Davidovi}a i direktorice vrti}a
Nata{e Radulovi}. Milorad Dodik je uspio
samo njih dvoje, kao svoje kandidate, da
stavi na listu za Skup{tinu RS-a u izbornoj
jedinici Banja Luka.
Dodik je uspio da izgura kandidaturu
@eljke Cvijanovi} za ~lana Predsjedni{tva
BiH, a stari SNSD-ovci smatraju da }e joj u
izbornoj kampanji probleme praviti ~lanovi
klana okupljenog oko Radmanovi}a i
Radoji~i}a, koji su apriori bili protiv njenog
kandidovanja. S obzirom da su Radmanovi}
i Mladen Ivani}, lider PDP-a, dugogodi{nji
ku}ni prijatelji, SNSD-ovci okupljeni oko
Dodika strahuju da }e upravo njih dvojica
uticati na njen potpuni debakl na predsto-
je}im izborima.
(M. Dedi})
DODIK IZGUBIO AUTORITET U SNSD-u
MINI MARKET
LA@NA HARMONIJA SNSD-ovaca
Radmanovi} i Radoji~i} na izborne liste postavili svoje favorite iz SNSD-a
Radmanović i Radojičić
preuzeli poluge vlasti u
SNSD-u
Miro D`akula
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 17.7.2014 1:41 Page 4
FOTO NEDJELJE MARIO ILI^I]
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 5
U [TEDI[E SVEGA BI[E
Sud u Strazburu
donio kona~nu
presudu u korist
prijeratnih
{tedi{a
Ljubljanske i
Invest banke
Evropski sud za ljudska prava u
Strazburu donio je kona~nu presudu,
prema kojoj je Slovenija odgovorna za
vra}anje stare devizne {tednje
{tedi{ama podru`nica Ljubljanske
banke izvan te zemlje, a Srbija
{tedi{ama Invest banke izvan njenih
granica. Agentica BiH pred Sudom u
Strazburu Monika Miji} izjavila je da je
Evropski sud donio kona~nu presudu i
nalo`io Sloveniji i Srbiji da u roku od
godinu dana preduzmu sve mjere da bi
svim {tedi{ama Ljubljanske i Invest
banke bio vra}en njihov novac.
Presuda je saop}ena usmeno, tako
da se u ovom trenutku ne mo`e pouz-
dano utvrditi o kojem iznosu se radi,
odnosno po kojoj }e se kamatnoj stopi
obra~unavati kamate na {tedne
depozite. Nominalni iznos depozita u
Ljubljanskoj banci iznosi oko 125 mil-
iona eura a u slu~aju primjene stan-
dardne kamatne stope, ukupni dug
Slovenije prema {tedi{ama u BiH dosti-
gao bi skoro cijelu milijardu eura!
Sud je obvezao Sloveniju i Srbiju da
u roku od godinu dana utvrde preciznu
dinamiku vra}anja {tednih depozita, no
ostalo je nejasno klju~no pitanje: u
kojem roku }e dvije dr`ave vratiti
{tedne depozite gra|anima BiH.
Nadajmo se da }e povratak novca tra-
jati barem upola kra}e nego je trajao
sudsku proces pred Sudom u
Strazburu.
(M.A.)
MINI MARKET
Srebrenica 2014.
Monika Miji}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 17.7.2014 1:59 Page 5
ČETVRTAK,
10. JULI
Kada je DAVOR JOZI], u junu 1990.,
petneast minuta prije kraja utakmice
Jugoslavija-Kolumbija na SP-u u Italiji
pomalo krkanskim volejom donio pobjedu
Osimovim izabranicima, u televizijskoj sali
hotela Grand u Pri{tini, gdje sam gledao
utakmicu, sa stolica smo posko~ili ja,
dvojica konobara i nekoliko nevje{to
maskiranih operativaca nadle`nih dr`avnih
srpskih policijskih agencija. Ostatak
prisutnih je sve to promatrao ne za intere -
sirano, sumnji~avo. Radio sam u to vrijeme
na Kosovu pri~u o albanskoj demokratskoj,
nekomunisti~koj alternativi, opoziciji, koja,
~inilo mi se, uop}e nije bila bez potencijala,
sadr`aja, izgleda da bude partner u mirnom
dijalogu, prije svega sa Milo{evi}evim
re`imom. Kada sam se vratio u hotelsku
sobu, falile su mi tri od ~etiri kasete koje sam
snimio razgovaraju}i sa desetinama
albanskih intelektualaca o mogu}nostima
promjene demokratske matrice. Pokupila
bra}a, dok sam ja sa njihovim kolegama
slavio Jozi}ev gol! Oslobo|enje objavljuje
dijelove knjige-ispovijesti Shkëlzena
Maliqija, jednog od najistaknutijih i
najodva`nijih kosovskih intelektualaca, koji
danas svoj hljeb zara|uje savjetuju}i
premijera Albanije. Tu`na je to pri~a o
utopisti~kim, iskrenim nadanjima, tlapnjama
intelektualaca uvjerenih da mogu demo krat -
skim, nenasilnim metodama promijeniti, re -
dizaj nirati represivni, olovni sistem.
Shkëlzen Maliqi, pored ostalog, ne mo`e
racionalno da objasni kako ga je na izborima
u Prizrenu pobijedila nepoznata Edita Tahiri,
dana{nja prva dama vlasti na Kosovu.
Slobode, demokratije, pluralizma, dijaloga
me|u kosovskim Albancima bilo je onoliko
koliko je dopu{tao represivni despotsko-
{ovinisti~ki re`im iz Beograda - dakle
nimalo.
Pri~ao mi je tada jedan (komunisti~ki)
albanski politi~ar iz Pri{tine kako mu je
penzionisani zastavnik JNA SEJDO
BAJRAMOVI] obja{njavao „demo -
kratsku proceduru“ kojom je kooptiran u
Predsjedni{tvo SFRJ, umjesto koliko-
toliko demokratski izabranog Albanca Rize
Sapund`ija. „Sjedim ti ja pred prodavnicu
sa me{ovitu robu u svoje selo, ~ekam da
po{tar donese penziju, pijem mlaku pe}ku
pivu, kad doljaze dvojica Srba u civilu.
‘Dru`e Sejdo, mora}ete po}i sa nama.’ ‘Pa,
drugovi, organi, to jest milicajci, {ta sam
zajebo, ja po{tujem vlast, cenim
predsednika Sljobu, podr`avam svako
re{enje za krizu, lojalan sam gra|anin,
pljatio sam sve {to sam popio, nemojte
drugovi, Bogom vas molim...’ ‘E, pa ba{
zato te i vodimo, zastavni~e Sejdo, takav
nam treba’...“, umire ga i u vanrednom letu
uvedu u Palatu Federacije na Novom
Beogradu da odlu~uje o uvo|enju
vanrednog stanja i sli~nim
dogodov{tinama koje je osmi{ljavao
Slobodan Milo{evi}.
PETAK,
11. JULI
Nisam vi{e od jednog poluvremena za
~itavog Svjetskog prvenstva u nogometu
gledao na dr`avnom javnom servisu
(BHT), {arao sam izme|u HRT-a, RTS-a,
slovena~ke televizije, ~e{kih, ma|arskih,
rumunjskih sportskih kanala. Tako da sam
hendikepiran, profesionalno, spoznajno
onesposobljen za ravnopravno sudjelovanje
u kafanskim naricanjima, svakono}nim
jadikovkama na ra~un sportskih komentatora
koji su proteklih mjesec dana maltretirali tv
pretplatnike pored „malih ekrana“.
Kad, ponekad, a naj~e{}e nikad slu{am
sportske komantatore na ovda{njim
televizijama (a ni printani mediji nisu
izbjegli tu katastrofu) pla{i me da }e
masovnost, globalna, agresivna, tvrdoglava
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 6
Zamolio me, prije nekog vremena,
poznanik iz Modriče, ima kćerku sa
„najvišim ocjenama završila
elektrotehniku u Banjoj Luci“ da
provjerim ako mogu /(a ne mogu)
je li besmisleno i bespredmetno,
uzaludno što mu je dijete, kćerka,
aplicirala na radno mjesto u
„Elektroprenosu BiH“. „Nije
uzaludno, zašto bi bilo“, umirim ga.
„Jeste, zašto ne bi bilo“, odgovara
premijerka Republike Srpske,
kandidatkinja Dodikovog SNSD-a za
članicu Predsjedništva BiH ŽELJKA
CVIJANOVIĆ, koja je taj dobro
plaćeni posao rezervirala za svog
sina i, pri tom, u tome ničega
spornog ne vidi, niti nalazi.
Moji su brojni drugovi prošle
sedmice bili na „Vučijoj luci“,
entitet Republika Srpska, na nekoj
manifestaciji koja se zove,
„janjijada“: zakolje se i poždere
stotine janjadi i pričaju kojekakve
opscene priče, šege, pošalice, o
političarima: kandidatkinja SNDSD-a
Cvijanovićka je, vele mi, bila
omiljena tema i razbibriga. Odbijam
prenijeti ta usmeno-nepismena
predanja sa „privremeno okupiranih
teritorija“. Posljednjim trzajem
pokušavam ne biti zloban i biti
džentlmen; kakav-takav
BUDI DOBRA, DO OKTOBRA
^itate li ono {to ste napisali?
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 17.7.2014 1:58 Page 6
dostupnost njihove neopisive sparu{ene
nepismenosti kad-tad postati jezi~ki
standard, po`eljni normativ. Upozoren sam
sa visokog jezi~ko-knji`evnog mjesta prije
nekoliko godina da je krivo, a oba{ka glupo
(na)pisati da je u „utrci na sto metara
pobijedio...“Utrka-ufrka...
Reporter „AL JAZEERE Balkans“ sa
komemoracije u Srebrenici/Poto~arima u
neprestanom, usiljenom `ivom javljanju
zbori kako komemoraciju osiguravaju sve
„policijske agencije u Bosni i Hercegovini,
predvo|ene popularnom SIPA-om“. Pa da,
to je taj standard, leksi~ko-morfolo{ki
narativ, pokupljen iz sportsko-novinarskog
`argona autenti~nosti u koji smo svi potonuli
- „popularne Horde zla“, „popularni
Pape/Spaha/D`eko...“, „popularna SIPA-a,
predvo|ena ubojitim Goranom Zupcem“...
SUBOTA,
12. JULI
Zamolio me, prije nekog vremena,
poznanik iz Modri~e, ima k}erku sa „najvi{im
ocjenama zavr{ila elektrotehniku u Banjoj
Luci“ da provjerim ako mogu /(a ne mogu) je
li besmisleno i bespredmetno, uzaludno {to
mu je dijete, k}erka, aplicirala na radno mjesto
u „Elektroprenosu BiH“. „Nije uzaludno,
za{to bi bilo“, umirim ga. „Jeste, za{to ne bi
bilo“, odgovara premijerka Republike Srpske,
kandidatkinja Dodikovog SNSD-a za ~lanicu
Predsjedni{tva BiH @ELJKA CVIJANOVI],
koja je taj dobro pla}eni posao rezervirala za
svog sina i, pri tom, u tome ni~ega spornog ne
vidi, niti nalazi.
Moji su brojni drugovi pro{le sedmice
bili na „Vu~ijoj luci“, entitet Republika
Srpska, na nekoj manifestaciji koja se zove,
„janjijada“: zakolje se i po`dere stotine
janjadi i pri~aju kojekakve opscene pri~e,
{ege, po{alice, o politi~arima: kandi dat -
kinja SNDSD-a Cvijanovi}ka je, vele mi,
bila omiljena tema i razbibriga. Odbijam
prenijeti ta usmeno-nepismena predanja sa
„privremeno okupiranih teritorija“.
Posljednjim trzajem poku{avam ne biti
zloban i biti d`entlmen; kakav-takav.
NEDJELJA,
13. JULI
Odavno medijski strelja~ki stroj
neobrazovane, nepismene, ohole, bes -
prizor ne, revolvera{ke novinarske (o)bijes -
ne ~eljadi okupljene oko zlo~ina~ke medij -
ske ku}e „Avaz“, a sakrivenih u dva
bezimena slova, inicijala autora, nije nikog
sa takvom svirepo{}u i nepotisnutom
ko~ija{kom mr`njom pregazio kao {to je
uradio danas sa profesorom Prirodno-
matemati~kog fakulteta u Sarajevu i nizom
drugih fakulteta u regiji, a i {ire,
DAMIROM MARJANOVI]EM. IVAN
LOVRENOVI] je, dok je jo{ pisao u
Danima, taj novinarski/postupak nazvao, a
svi nema{toviti, lijeni novinsko-esejisti~ki
analiti~ari preuzeli, „avazov{tinom“. Nije
to /h/hr|avo, ali je nepotpuno i nedovoljno
za razumijevanje klju~nog pitanja: {ta se
profesor Marjanovi} zamjerio „Avazovim“
analfabetskm kolumnisti~kim kasapima da
ga danas u naprasno o`ivljenoj
likvidatorskoj rubrici „Li~nost dana“ gaze i
uni`avaju Radon~i}evi polupismeni,
odnosno mahom nepismeni strvinari.
Mogao je „li~nost dana“ biti, hajd’ ga
znadni, ministar financija Srbije Lazar
Krsti}, koji je ju~er podnio ostavku, ili
ubice maloljetne djevoj~ice kojima sutra
po~inje su|enje; jok, anonimni nosilac
inicijala u „Avazovom“ medijskom
planetariju zaklju~uje da je „ma~ku“, dakle
profesoru Marjanovi}u „mala tele}a glava“.
Lijepa je to, po obi~aju odmjerena i
odvagana stilska figura, novinarska
dosjetka: ako je u ovom primitivnom,
divlja~kom lin~u na bilo koji na~in
sudjelovao Marjanovi}ev doskora{nji
strana~ki {ef, drug i prijatelj @ELJKO
KOM[I], mo`e slobodno naru~iti od
koalicijskog partnera Fahrudina Radon~i}a
i {efa njegove poslovne imperije Nasera
Kelmendija da mu uprili~e (malo ma~ku)
tele}u glavu...
PONEDJELJAK,
14. JULI
ALEKSANDAR VU^I], premijer
Srbije, za kojeg je ovih dana na
„Pe{~aniku“ lucidno napisano da se
permanentno i uporno bavi „marketingom
budu}nosti“ u maratonskom intervju za
RTS ne prestaje raspirivati futuristi~ki
optimizam. „Ujedinjeni Arapski Emirati su
nam donirali 10 miliona dolara za pomo}
poplavljenim podru~jima i isto toliko za
izgradnju nove zgrade Bezbednosno-
informativne agencije /BIA-e/“, referi{e
Vu~i} i najavljuje da }e „{eik Muhamed
uskoro, ~im pro|e ramazan, posetiti
Srbiju“. I, podrazumijeva se, do}i }e sa
novim (post)bajramskim poklonima-
hedijama za svoje srpske prijatelje.
[eik Muhamed, osvjedo~eni prijatelj
Srba i zaljubljenik u konje i nogomet, pi{u
srpski mediji, poklonio je dr`avnom vrhu
Srbije tri skupocjena d`ipa, od kojeg je
jednog, onog koji je vozikao predsjednika
TOMU NIKOLI]A, uspio razbataliti
znati`eljni beogradski automehani~ar.
Bogato iskustvo sa bo{nja~kim
politi~kim futuristima koji su godinama
o~ijukali, flertovali, a{ikovali sa {iroko gru -
dom, solidarnom „bogatom arapskom
bra}om“ prisiljava me na mudar oprez i
oporu skepsu. Nemalo iza rata jedan
`ivopisan lik iz najbli`eg okru`enja
HARISA SILAJD@I]A „u kratkim crtama“
mi je opri~ao trijumfalne rezultate boravka
svoga {efa na nekakvoj konferenciji
islamskih dr`ava, s koje se tek vratio.
„Kako Harisa gotive Kuvaj}ani, to je
neopisivo“, veli mi dok zagr}e lijevi rukav
kaputa i ko{ulje i pokazuje skupocjeni sat,
kojim su ga, kao ~lana Silajd`i}eve
delegacije, zakitili dobrodu{ni organizatori.
„Samo {to je Haris odr`ao govor, pametan i
`estok, pri|e neki had`ija Kuvaj}anin,
princ, {eik, tako ne{to, i dade mu 20
miliona dolara ‘na kafu‘.“
Vjerovatno to nije ta~no, zapravo nije
zasigurno, ali je vi{e nego sigurno i
provjereno ta~no da je Silajd`i} godinu-
dvije kasnije kuvajtskoj bra}i „na kafu“ dao
zeni~ku „@eljezaru“ i UNITIC-ove
nebodere „Momu i Uzeira“.
UTORAK,
15. JULI
Ozbiljnu je, regionalno zapaljivu
polemiku, zapo~eo NINO RASPUDI]
kada je usred Svjetskog prvenstva u Brazilu
kazao kako nije mogao navijati za selekciju
BiH jer Su{i}ev sastav/sustav ne odra`ava
stvarno stanje, nacionalnu, vjersku i spolnu
sliku „atrofiraju}e Bosne i Hercegovine“ u
kojoj igra „manje Hrvata nego {to u
Hrvatskoj nastupa Brazilaca“. Pa se, jo{
usput, da dosoli, pozivao na nepravde koje
su njegovoj obitelji po~injene u ime
„suverene“, a zapravo unitarne, hrvato -
mrza~ke Bosne i Hercegovine. Jeste, Su{i}
je imao nimalo lagan zadatak - praviti
spisak od 23 igra~a koje }e prijaviti FIFA-i,
a da jo{ nisu poznati, metodolo{ki sravnjeni
podaci jesenjeg popisa stanovni{tva u BiH.
Sve je to vrlo neure|eno, prepu{teno
slobodnoj, voluntaristi~koj volji i
tuma~enju pojedinaca i manjih grupa.
Gledao sam pro{log ~etvrtka [iroki Brijeg
koji je pregazio vi{estruko bogatije rivale iz
Azerbejd`ana. Ne pratim sve lokalne
{ovinisti~ko-nacionalisti~ke zajebancije, ali mi
ostalo ime lijevog bo~nog igra~a, GORANA
ZAKERI]A- de~ko je iz Gradi{ke, vjerovatno
Srbin, igra za mladu selekciju Bosne i
Hercegovine i nastupa za „[iroki Brijeg“.
Uspje{no, konkretno. Ve~eras u desetom
pretkolu Lige prvaka igra (odli~no!) mostarski
temeljni tim, prvak Bosne i Hercegovine
Zrinjski, protiv slovena~kog Maribora. Okreni-
obrni, u „Zrinjskom gotovo da „nema{ kome
~estitati katoli~ki Bo`i}“ - jako srpsko upori{te
je posrijedi. Skoro ko u FK Sarajevu nakon {to
ga je usvojio malezijski vlasnik, nema{ kome
oti}i na Bajram!
SRIJEDA,
18. JULI
Ne znam imam li pravo, najvjerovatnije
formalno-pravno nemam, ali u ozbiljnom,
dubokom, dalekose`nom, sudbinskom pi ta nju,
poslu dopu{teno je i ono {to u pristojnom
gra|anskom svijetu ne pronalazi mjesto u
javnom diskursu i „obi~ajima ratovanja“.
DAVOR SU^I] SULA, SEJO SEXON,
jedini kreativni ~lan Zabranjenog pu{enja,
poslao mi je uznemiruju}u potresnu poruku
koju je uputio svom kolegi, prijatelju, susjedu
NELETU KARAJLI]U kao reakciju na
njegovu autobiografsku knjigu. „Za razliku od
mene, Sejo nije po{tovao autoritete, recimo
Emira Kusturicu“, pi{e Jankovi} Karajli}.
„Kada sam oti{ao iz benda, 1990.“, pi{e
Sula, „nije bilo ni izbora ni stranaka, ni podjela
...Bio je samo neki Nele, kojeg nisam mogao
prepoznati. Izgubljeni, samozadovoljni pu{a~
Emirove pri~e. Trebalo ti je puno da me
uvjeri{ da si gad.“
Jebe{ rockera koji robuje autoritetima, i
autoriteta koji se udvara rockerima!
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 7
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 17.7.2014 1:58 Page 7
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 8
S LO[EG NA GORE
Na ~elu
Nadzornog
odbora
Razvojne banke
umjesto Petra
Jur~i}a imeno-
van Aid Berbi}
^lanovima Skup{tine Razvojne
banke Federacije BiH po{lo je za rukom
da proljetos smijenjenom predsjedniku
Nadzornog odbora, prona|u „dostojnog“
nasljednika. Nakon Petra Jur~i}a,
protiv kojeg se na Op}inskom sudu u
Sarajevu vodi postupak zbog
krivotvorenja fakultetske diplome, za
novog je predsjednika izabran Aid
Berbi}, koji ve} ima kriminalni dosje.
Taj je op}inski slu`benik iz Tuzle jo{
2002. osu|en na tri mjeseca zatvora,
zbog nesavjesnog rada u slu`bi, ali mu
je pravomo}nom sudskom odlukom
godinu dana poslije presuda preina~ena
u nov~anu kaznu od 4.500 KM. U
posljednjih su deset godina protiv Aida
Berbi}a vo|ene jo{ najmanje dvije
istrage, ali nije i procesuiran. Odluka o
imenovanju Berbi}a i jo{ {est novih
~lanova Nadzornog odbora Razvojne
banke FBiH donesena je na sjednici
Skup{tine, u utorak, 15. jula, na
prijedlog federalnog ministra financija
Ante Krajine, koji je samo proslijedio
spisak „najuspje{nih“ kandidata,
dakako, prema kriterijima ministara iz
SDP-a, SDA i Narodne stranke Radom
za boljitak. Novi predsjednik Aid Berbi}
je bio kandidat SDP-a.
(S.M.)
MINI MARKET
Na donatorskoj konferenciji u Briselu
prikupljeno je milijadu i 809 miliona eura,
skoro 40 posto vi{e nego su predvi|ali
zvani~nici BiH i Srbije. Pred polazak u
Brisel kalkuliralo se iznosom od
maksimalno 1,2 milijarde eura, a oni
pesimisti~niji nisu vjerovali da }e iznos
donacija prema{iti milijadu eura.
Led je probila Evropska unija koja je
donirala najve}i pojedina~ni iznos - 195
miliona eura, te neke ekonomski vode}e
dr`ave svijeta, poput Rusije, Japana,
USA, Katara, Norve{ke, ~ije su se
donacije kretale u rasponu od 10 do 30
miliona eura.
Dodu{e, na donaciju otpada tek tre}ina
prikupljenog novca, odnosno oko 600
miliona eura, dok prestali iznos od oko
1,2 milijarde eura ~ine vrlo povoljni
krediti na dugi rok otplate uz minimalnu
kamatu ispod 1 posto.
(M.A.)
DONATORI ŠIROKE RUKE
Potpuni uspjeh donatorske
konferencije u Briselu -
prikupljeno milijarda i 809
miliona eura
Bakir Had`iomerovi}, kandidat Socijal -
demokratske partije BiH za bo{nja~kog
~lana Predsjedni{tva BiH, prije ne{to malo
vi{e od dvije godine, 1. juna 2012. godine,
smijenjen je s du`nosti urednika
televizijskog programa i multimedija
Federa lne televizije i raspo re|en na mjesto
komentatora. Istom odlukom generalnog
direktora D`emala [a bi}a smijenjen je i
najbli`i Had`io mero vi}ev suradnik,
urednik vijesti Damir Kale tovi}. Za
urednika Informa tivno-politi~kog programa
FTV imenovan je Avdo Avdi}.
Od dana smjene, odnosno preraspo -
re|ivanja na mjesto komentatora Had`i -
omerovi} ne samo da nije uradio, napisao
nijedan komentar, ili napravio bilo kakav
prilog za FTV, nego skoro da se uop}e nije
pojavljivao u zgradi televizije. Za sve to
vrijeme, Had`iomerovi} je zahvaljuju}i
„d`entlmenskom“ dogovoru sa menad` -
ment om FTV-a uredno primao, i jo{ uvijek
prima, pla}u koja iznosi 2.250 KM
mjese~no. Dakle, Had`iomerovi}ev dvogo -
di{nji nerad, „zavjet {utnje“, ko{tao je FTV,
odnosno televizijske pretplatnike, vi{e od
50 hiljada KM!?
(SB)
SKANDALOZNO, ŠOKANTNO, EKSKLUZIVNO
Iako ne dolazi na posao,
Bakir Hadžiomerović dvije
godine na FTV-u prima
mjesečnu plaću od 2.250 KM!
Aid Berbi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 17.7.2014 1:37 Page 8
PRO ET CONTRA
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 9
SBiH ^ISTA OD
KARIJERISTA
Lider SBiH Amer
Jerlagi} tvrdi da
su Stranku
napustili samo
prononsirani
karijeristi
Nakon {to je gotovo cijelo kanto -
nalno rukovodstvo Stranke za BiH u
Sarajevu po~etkom jula dalo ostavke na
~lanstvo, njihovim su putem krenule i
biv{e strana~ke kolege iz Mostara. Iz
stranke se prvi povukao dugogodi{nji
~lan Predsjedni{tva i predsjednik
mostarskog Gradskog savjeta Safet
Omerovi} (ina~e zastupnik u Skup{tini
Hercegova~ko-neretvanskog kantona),
a za njim i jo{ desetak ~lanova.
Ispisnicu iz Stranke za BiH uzeo je i
doskora{nji {ef poslani~kog kluba u
Parlamentu Federacije BiH Omer
Vatri}, ~ije se ime ve} na{lo na izbornoj
listi SDP-a, dok su Besim Mehmedi} i
Gavrilo Grahovac, koji su Stranku za
BiH napustili ranije, postali ~lanovi
Demokratske fronte, odnosno SDU-a.
„Niti smo mi puno izgubili, niti su
oni puno dobili dolaskom prebjega“,
ka`e lider SBiH Amer Jerlagi}, uvjeren
da je Stranka napokon o~istila redove
od prononsiranih karijerista.
(S.M.)
MINI MARKET
JOSIP
MUSELIMOVI]
Advokat
NE
Mostarski odvjetnici
napravili su tu`bu koja je
biser pravne znanosti. Od
samog po~etka bio sam
uvjeren u njihov potpuni
uspjeh. Svako drugo
rje{enje pretvorilo bi
srebreni~ku tragediju u
najve}u pravosudnu
nepravdu. Nakon ove
presude me|unarodni
pravni poredak mora
do`ivjeti svoju katarzu.
DENNIS GRATZ
Predsjednik
Na{e stranke
DA
Mi{ljenja sam da je pravda i
osje}aj za nju davno
napustio ove prostore. Na{
prigovor bilo kojoj presudi
neke pravosudne institucije
pretpostavlja, me|utim,
despolitizirano
institucionalno akademsko
bavljenje ratnim zlo~inima.
Na`alost, nau~ili smo samo
da kukamo a vlastitu krvavu
historiju ne znamo sa~uvati
i njegovati.
ZARIJE SEIZOVI]
Profesor na
FPN-u
NE/DA
Utvr|eno je da je krivicom
dr`ave Holandije odnosno
njenih pripadnika UN-ove
misije na terenu zbog
propu{tene du`ne ~inidbe
nastupila odre|ena {teta za
koju se mo`e izre}i
pravi~na kompenzacija. To
}e vjerovatno u budu}nosti
biti neki nov~ani iznos.
BERIZ BELKI]
Poslanik
stranke SBiH
NE
Smatram je nepravednom
iz dva razloga. Radi se o
u~esnicima najmo}nije i
najbrojnije organizacije UN-a
koja je trebala da za{titi
ljude u Srebrenici i radi se o
zlo~inu genocida.
SENAD KREHO
Advokat
NE
Ha{ki sud trebao je u
potpunosti usvojiti tu`beni
zahtjev iz tog razloga {to je
Srebrenica bila za{ti}ena
zona. Holandske trupe su
morale i imale ovla{tenja da
za{tite kompletnu
Srebrenicu.
FADILA
MEMI[EVI]
Predsjednica
Dru{tva za
ugro`ene
narode
NE/DA
Holandija je apsolutno
odgovorna za po~injen
genocid zato {to nije za{titila
cijelu enklavu Srebrenice.
Pustila je te ljude na milost i
nemilost Mladi}evim
trupama. Ipak, ova presuda
mogla bi se uzeti kao
djelimi~no zadovoljavaju}a
jer Holandija mora da snosi
konsekvence za to {to nije
pomogla ljudima Srebrenice
da se spase.
Smatrate li pravednom hašku presudu da je Holandija
djelimično odgovorna za genocid u Srebrenici?
Priredila: Ma{a ]osi}
Amer Jerlagi}
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 17.7.2014 1:38 Page 9
C
ijela serija najnovijih mentalnih
ispada Milorada Dodika, poput
burne reakcije na nepostoje}u
izjavu turskog premijera Erdo -
gana i ko~ija{kog napada na
ameri~kog diplomatu Nicholasa Hilla, svje-
do~i da je lider SNSD-a i predsjednik RS-a
odlu~io po svaku cijenu predizbornu kam-
panju usmjeriti prema zapaljivim nacional-
nim i politi~kim temama, i osujetiti
raspravu o surovoj socijalno i ekonomskoj
realnosti manjeg bh. entiteta. Republici
Srpskoj u ovom trenutku ne prijeti opasnost
izvana, njen najve}i problem su lo{a
ekonomska i socijalna situacija, neza-
poslenost, prezadu`enost i korupcija, tvrdi
udru`ena srpska opozicija, no Dodik ne
misli tako. On svako malo otkriva novu
bo{nja~ko-tursko-ameri~ku zavjeru protiv
RS-a i demaskira spoljne neprijatelje koji
nikada ne spavaju smi{ljaju}i razli~ite sub-
verzivne akcije protiv RS-a i njega osobno
kao jedinog stvarnog za{titnika i zaloga
opstanka RS-a. Na tom terenu Dodik se
snalazi odli~no, nema mu ravna me|u srp-
skim politi~arima, a to je uostalom i
dokazao na izborima 2006., a osobito na
izborima 2010. godine, na kojima je njegov
SNSD do koljena potukao tada razjedinjenu
i beskrvnu srpsku opoziciju.
BIJEG OD SUROVE REALNOSTI
No, u me|uvremenu, okolnosti su se
bitno promijenile. Udru`ena srpska opozi-
cija, ohrabrena rastom podr{ke na lokalnim
izborima prije dvije godine, tra`i od Dodika
da podnese ekonomski ra~un svoje
osmogodi{nje vlasti. Je li danas RS pros-
peritetniji dio BiH, kako je najavljivao
Dodik prije osam godina? Je li danas broj
zaposlenih ve}i a nezaposlenih manji nego
je bio prije osam godina kada je Dodikov
SNSD preuzeo vlast? Je li Republika
Srpska danas manje zadu`ena nego je bila
prije osam godina? Je li novac od prodaje
telekoma (1,4 milijardi KM) utro{en za
pokretanje privrede ili je pak ispario u
kratkoro~nim akcijama kupovine soci-
jalnog mira?
To su pitanja na koja opozicija tra`i
odgovore a od kojih Dodik bje`i kao |avo
od krsta. Stvarni bilans Dodikove osmogo-
di{nje vlasti krajnje je porazan, a najavljeni
“prosperitetniji dio BiH” pod njegovom
sveprisutnom vla{}u pretvoren je u naj-
sumorniji dio Balkana.
Evo nekoliko uporednih podataka koji
to potvr|uju.
Kada je prije osam godina lansirao tezu
o Republici Srpskoj kao boljem i pros-
peritetnijem dijelu BiH, neprikosnoveni
vladar manjeg bh. entiteta Milorad Dodik
imao je prije svega na umu ekonomske
trendove. Krajem 2006. godine Vlada
Milorada Dodika ve} je bila ugovorila pro-
daju Telekoma Srpske za 1,4 milijarde KM,
zapo~ela je i pregovore s austrijskim
Strabagom o izgradnji mre`e autocesta vri-
jedne dvije milijarde KM, a sa ~e{kom
kompanijom ^EZ o izgradnji nove ter-
moelektrane u Gacku, vrijedne 1,5 milijar-
di KM. Osokoljen „investicionom
ekspanzij om“ i prilivom golemog novca od
prodaje telekoma, Dodik je pucao od
samopouzdanja a njegov optimizam bez
imalo zadr{ke prihva}en je u naj{iroj
javnosti Republike Srpske. Primjerice, ban-
jalu~ki profesor ekonomije Rajko Toma{
„precizno je izra~unao“ da }e ekonomija
Republike Srpske ve} 2009. godine dosti}i,
a 2010. godine nadma{iti ekonomiju
Federacije BiH. Profesor Toma{ je
„izra~unao“ da }e 2009. godine bruto
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 10
O^AJAN BILANS OSMOGODI[NJE VLASTI
Pi{e: ASIM METILJEVI]

U proteklih osam godina pod vlašću Dodika, Republika Srpska nije postala
“bolji dio BiH” kako je najavljivao i obećavao lider SNSD-a, nego je dovedena na
sami rub ekonomske provalije; Slobodna Bosna iznosi relevantne činjenice o
ekonomskim dometima Dodikove vlasti od 2006. do danas
“BOLJI DIO BiH“ USPIO JE
POVE]ATI SAMO ZADU@ENOST
I BROJ NEZAPOSLENIH
Kada je 2006. godine Milorad Dodik
preuzeo izvr{nu vlast, Republika Srpska
je imala 248 hiljada zaposlenih - danas
ima 237 hiljada, odnosno deset hiljada
manje!
“Gori dio BiH” u istom razdoblju bilje`i
suprotan trend: u Federaciji BiH tokom
proteklih osam godina otvoreno 47 hiljada
novih radnih mjesta, odnosno u prosjeku
blizu 7 hiljada godi{nje.
DRAMATI^AN PAD ZAPOSLENOSTI
Dodik zatvarao 1.250 radnih mjesta
godišnje
Dodikova vlast ojadila Republiku Srpsku:
Kasa prazna, dug udvostru~en, zatvoreno
10.000 radnih mjesta!
asim:TEKST osnova.qxd 17.7.2014 0:23 Page 10
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 11
S ^IME DODIK IZLAZI PRED GLASA^E U OKTOBRU?
MILORAD DODIK
ODGAÐANJE
SLOMA RS-a
asim:TEKST osnova.qxd 17.7.2014 0:23 Page 11
doma}i proizvod „po glavi stanovnika“ u
Republici Srpskoj biti ve}i nego u
Federaciji BiH i da }e ve} 2009. godine i
prosje~ne pla}e i prosje~ne penzije u
Republici Srpskoj biti ve}e nego u
Federaciji BiH.
OPTIMIZAM BEZ POKRI]A
Osam godina kasnije pokazalo se da je
optimizam Milorada Dodika bio bez
realnog pokri}a. [tavi{e, svi relevantni
ekonomski pokazatelji upu}uju na
zaklju~ak da se Republika Srpska posljed-
njih osam godina, dakle za vrijeme
Dodikovog apsolutizma, razvijala neupore-
divo sporije od Federacije BiH.
Suprotno Dodikovim obe}anjima, pros-
je~ne pla}e u RS-u jo{ su uvijek nominalno
ni`e od federalnog prosjeka, uprkos
~injenici da se u RS-u u neto pla}u
ura~unava i „topli obrok“. Neto pla}e u RS-u
s toplim obrokom jo{ su uvijek ni`e od neto
pla}a bez toplog obroka u Federaciji BiH.
U 2006. godini bruto doma}i proizvod
Republike Srpske iznosio je 6 milijardi i
543 miliona KM, odnosno 4.533 KM „po
glavi stanovnika“. Osam godina kasnije
ukupni BDP Republike Srpske uve}an je za
jednu milijardu i 715 miliona KM i trenut-
no „po glavi stanovnika“ RS-a iznosi
nepunih 6 hiljada KM. U istom razdoblju
BDP Federacije BiH uve}an je za 4 mili-
jarde i 256 miliona KM i trenutno po glavi
stanovnika iznosi 7.039 KM. Drugim
rije~ima, u sedam proteklih godina razlika
izme|u entitetskih BDP-a dodatno je
uve}ana u korist Federacije i to za vi{e od
dvije milijarde KM, odnosno za vi{e od 300
KM „per capita“.
Privatna {tednja gra|ana RS-a od prije
osam godina iznosila je 1,1 milijardu KM i
u proteklih osam godina uve}ana je za oko
700 miliona KM. Istovremeno, privatni
depoziti gra|ana BiH u proteklih osam god-
ina uve}ani su za nepune 3 milijarde KM:
sa 3,1 na skoro punih 6 milijardi KM.
Tokom proteklih osam godina,
Republika Srpska je uve}ala izvoz za 835
miliona KM, a Federacija BiH za jednu
milijardu i 709 miliona KM. Dana{nji udio
RS-a u izvozu BiH za 3 postotka je manji
nego prije osam godina, kada je Milorad
Dodik najavljivao ekonomsku ekspanziju
manjeg bh. entiteta.
RS ZADU@ENIJA OD FEDERACIJE
Jedino u ~emu je RS za vrijeme
Dodikove vlasti uspjela nadma{iti
Federaciju BiH jeste neuporedivo br`i rast
kreditnog zadu`enja Vlade, privrede i
stanovni{tva RS-a. Ukupni dug ova tri sek-
tora u RS-u tokom proteklih osam godina
uve}an je za 35 posto, ili za 4,7 milijardi
KM, dok je u istom razdoblju dug ova tri
sektora u Federaciji BiH uve}an za 32
posto, odnosno za 4,5 milijardi KM, pa je
trenutno Republika Srpska zadu`ena jed-
nako kao i dvostruko ve}a Federacija BiH!
Iz ovih nekoliko uporednih pokazatelja
posve je vidljivo da se ekonomija
Republike Srpske za vrijeme Dodikove
vlasti osjetno sporije razvijala od ekonomi-
je Federacije BiH, mada je u ovom raz-
doblju Vlada RS-a raspolagala jednim cije-
lim „vanrednim“ bud`etom u iznosu od 1,4
milijarde KM, koliko je po~etkom 2007.
godine inkasirala od prodaje Telekoma
Srpske. Ni uz pomo} ove vanredne
finansijs ke injekcije ekonomija RS-a nije
uspijevala pratiti ina~e spori tempo razvoja
ekonomije Federacije BiH, niti je pak
Dodikova vlast kreirala uvjete da se to
desi u skoroj budu}nosti. Novac od priva-
tizacije telekoma nepovratno je potro{en
u neproduktivne investicije i u privre-
meno ga{enje socijalnih po`ara u privred-
nom, zdravstvenom, penzionom, obra-
zovnom sistemu Republike Srpske koji se
gu{e pod teretom kredita i op}e nelikvid-
nosti.
Rije~ju, za Dodikove osmogodi{nje
vlasti Republika Srpska nije postala bolji
dio BiH nego je postala gori dio neuspje{ne
cjeline.
Eto za{to Dodik bje`i od ekonomskih i
socijalnih tema i za{to pani~no poku{ava
isprovocirati raspravu o visokooktanskim
nacionalnim i politi~kim temama.
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 12
O^AJAN BILANS OSMOGODI[NJE VLASTI

Prosje~na penzija u Republici Srpskoj
2006. godine iznosila je 215 KM a danas
iznosi 331 KM, {to zna~i da je u proteklih
osam godina uve}ana za 116 KM. U isto
vrijeme, prosje~na penzija u Fedaraciji
BiH uve}ana je za 122 KM, sa 238 na 360
KM. Danas je minimalna penzija u
Federaciji BiH (326 KM) skoro jednaka
prosje~noj penziji u Republici Srpskoj (331
KM). Dakle, razlika u visini entitetskih
penzija u proteklih osam godina nije
smanjena, kako je najavljivao Dodik, nego
je dodatno pove}ana u korist “lo{ijeg
dijela BiH”.
BANKROT PENZIONOG FONDA
Minimalna penzija u FBiH
kao prosječna u RS-u
RAJKO TOMA[
@alosna nam majka
Prate}i svjetske trendove i inovacije u
arhitekturi i izgradnji, stambeni objekat lociran u
samom centru Sarajeva, Skenderpa{ina 31,
spada u novu generaciju zgrada koje imaju
visoke uslove energetske efikasnosti ~ime je
negativan utjecaj po okolinu smanjen na mini-
mum, {to doprinosi i smanjenju tro{kova
odr`avanja. Za razliku od dosada{njih metoda
zagrijavanja, primijenjena je nova tehnologija
putem toplotnih pumpi. Ova tehnika
grijanja/hla|enja u kombinaciji sa najsavremeni-
jom izolacijom garantuje u{tede i do 60%.
Jedan od noviteta na tr`i{tu uklju~uje i sis-
tem “pametnog stana” pomo}u kojeg vlasnik
stana mo`e veoma jednostavno i bez IT znanja
upravljati svim sistemima u svom stanu (rasvje-
ta, grijanje, alarm, video nadzor, statisti~ki prikaz
potro{nje svih ku}nih ure|aja i sl.), preko smart-
phone-a ili tableta.
“Prilikom kupovine stana kupci nemaju puno
prostora da njegovom ure|enju i opremanju
doprinesu svojim idejama, {to nije slu~aj sa
na{im stanovima. Svi finalni radovi u stanovima
(toalet, parket, finalna obrada zidova itd.) bi}e u
potpunosti prilago|eni `eljama kupaca, ~ime
kupce i njihovo zadovoljstvo stavljamo u sredi{te
na{eg poslovanja”, izjavio je Nihad Bubica, mar-
keting menad`er kompanije Lake d.o.o.
Kompanija Lake je pored stambenog objek-
ta “Lake”, investitor i hotela Courtyard by
Merriott koji je u procesu izgradnje i trebao bi biti
zavr{en u prvoj polovini 2015. godine.
Obzirom na ~injenicu da je u Sarajevu ve}im
dijelom godine, posebno u ljetnom periodu, na
snazi redukcija vode {to umnogome ote`ava
uslove `ivota gra|anima, budu}i stanari ove
zgrade ne trebaju brinuti. Objekat je opremljen
vlastitim rezervoarom vode koji ima dovoljan
kapacitet da svih 30 stambenih jedinica opskrbi
vodom i u periodima kada je redukcija na snazi.
Uskoro nova generacija stanova u Sarajevu
Dodatne informacije i izgled projekta : http://www.lake.ba/projekt/9545/lake-skenderpasina
asim:TEKST osnova.qxd 17.7.2014 0:24 Page 12
K
ako se brzo podigla tako se brzo
i slegla pra{ina koju je uskovit-
lala izmi{ljena prijetnja turskog
premijera Recepa Tayyipa
Erdogana koji je navodno rekao
da }e svako onaj ko dirne Bo{njake imati za
vratom 100 miliona Turaka. Tu je glupost
lansirao potpuno nepoznati internetski por-
tal Balkand`ije.net, a ne{to kasnije vijest je
“zaka~ena” na Facebook profil ovog porta-
la i ubrzo je prostrujala socijalnim
mre`ama. Kao potpuno autenti~nu, preuzeli
su je ne samo neki od vode}ih medija u BiH
i regiji nego su je zdravo za gotovo prih-
vatili i vode}i srpski politi~ari u BiH i Srbiji
- Dodik, Radmanovi}, Da~i}, Vu~i} - koji
su povodom “izre~enih prijetnji turskog
premijera Erdogana odr`ali hitne kon-
sultacije u Beogradu” i zatra`ili obja{njenje
turskih ambasada u Sarajevu i Beogradu.
Ostaje nejasno za{to su se Radmanovi},
Dodik, Vu~i} i Da~i} na{li prozvanima
kada se u izmi{ljenoj Erdoganovoj izjavi
nigdje ne spominju ni njihova imena ni
narod koga predstavljaju, ali to je u cijeloj
pri~i manje bitno.
Puno je va`nija ~injenica da su ozbiljni
mediji i oficijelne dr`avne institucije tako
olako nasjeli na ovu o~iglednu medijsku
podvalu. Autor izmi{ljene, nevje{to sro~ene
vijesti, ne poziva se ni na kakav izvor, niti
pak navodi kada je i gdje premijer Erdogan
izrekao navedenu prijetnju, a uz sve to
vijest niti je potpisana niti je objavljena na
portalu koji u`iva bilo kakvu medijsku
repu taciju.
Skandalozna je ~injenica da je cijeli
internetski prostor naprosto zagu{en
divljim portalima koji ni~u kao gljive posli-
je ki{e, a koji pritom ne po{tuju elemen-
tarne standarde novinarske profesije. U
tradicionalnim printanim i elektronskim
medijima, odgovornost za napisano i
izre~eno pricizirana je zakonom - svaku
namjerno ili nenamjerno nanesenu
“du{evnu bol” novinari pla}aju desetinama
hiljada maraka, dok istovremeno “portalska
industrija” potpuno neka`njeno mo`e {iriti
najcrnju propagandu, najgore uvrede i pri-
jetnje, najprizemnije diskvalifikacije i naj-
gore la`i.
I portalsku industriju u BiH napokon bi
trebalo urediti zakonom, i to na identi~an
na~in kako su zakonom ure|eni tradicional-
ni mediji. Za po~etak, moralo bi se znati ko
su vlasnici portala, iz kojih se izvora finan-
siraju, ko su urednici i autori tekstova i, {to
je najva`nije, ko je odgovoran pred
zakonom u slu~aju novinarske zloupotrebe,
kao u slu~aju s izmi{ljenom izjavom
turskog premijera Erdogana.
No, i prije toga ne bi bilo zgoreg da se
obavje{tajne agencije malo ozbiljnije poza -
ba ve konkretnim slu~ajem, da istra`e ko
stoji iza portala Balkand`ije.net i ko je
autor izmi{ljene vijesti koja je podigla poli-
ti~ku temperaturu u cijeloj regiji.
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 13
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Divlji portali nekažnjeno truju atmosferu i zagađuju medijski prostor regije
Fantomski portal Balkandžije.net izmislio
prijetnju turskog premijera Erdogana koja je
podigla političku temperaturu u cijeloj regiji
ISPECI, PA RECI
[ta ta~no nije izjavio turski premijer Tayyip Erdogan i dr`avni ministar Nikola [piri}
Skandal:Skandal.qxd 17.7.2014 0:15 Page 13
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 14
KANDIDATI ZA PREDSJEDNI[TVO BiH
Iako se o kandidatima za buduće članove Predsjedništva BiH spekulira već
mjesecima, nitko nije očekivao iznenađenja koja su predsjednici Demokratske
fronte i SDP-a ŽELJKO KOMŠIĆ i ZLATKO LAGUMDŽIJA priredili samo dan-dva
prije isteka roka za predaju izbornih lista: Komšićeva stranka u izbornu utrku
ulazi s dva kandidata za Predsjedništvo BiH, političkim anonimusom ANTOM
POPOVIĆEM i bivšim SDP-ovcem EMIROM SULJAGIĆEM, dok je Lagumdžijin
favorit BAKIR HADŽIOMEROVIĆ, nekadašnja perjanica „nezavisnog novinarstva“
OBRA^UN LAGUMD@IJINIH
STAR-MALIH LAVOVA
SUL J AGI ] VS. HAD@I OMEROVI ]
SDP-ov SKRIVENI ADUT
Iako je Bakir Had`iomerovi} godinama bio najbolji
glasnogovornik SDP-a, odluka o njegovoj kandidaturi
za ~lana Predsjedni{tva BiH {okirala je ~ak i neke od
najbli`ih suradnika Zlatka Lagumd`ije
suza kandidati:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:04 Page 14
N
akon {to su predsjednici Hrvatske
demokratske zajednice i Saveza
za bolju budu}nost Dragan ^ovi}
i Fahrudin Radon~i} posljednji
objavili da ulaze u utrku za
~lanove Predsjedni{tva BiH, u ponedjeljak
je poslijepodne i kona~no potvr|ena lista
od ukupno {esnaest kandidata. Ubjedljivo
je najvi{e pretendenata na funkciju
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH - ~ak
desetorica, premda je i prije po~etka
predizborne kampanje posve jasno kako
ve}ina njih nema ba{ nikakvih izgleda da
bude izabrana. Pored trojice politi~kih
marginalaca, nezavisnih kandidata Halila
Tuzli}a i Adila @igi}a, te favorita Stranke
dijaspore D`ebrila Bajramovi}a, koji bi
te{ko pre{li izborni prag i na listama za
kantonalne skup{tine, povjerenje bo{nja~ k ih
glasa~a testirat }e i potpred sjed nik
Federacije BiH Mirsad Kebo, ovoga puta
bez podr{ke SDA, kao i biv{i reis Mustafa
Ceri}, u novoj ulozi bez d`ube i ahmedije. I
mada Mirsada Kebu i Mustafu Ceri}a
financijski i medijski diskretno podupire
skupina nezadovoljnih biv{ih i jo{ uvijek
aktivnih ~lanova SDA, koji su proteklih
godina ostali bez javnih funkcija, ~injenica
je da bez jake strana~ke zale|ine ni jedan ni
drugi ne mogu ra~unati na pobjedu. Isto se
odnosi i na umirovljenog generala Armije
BiH Sefera Halilovi}a, predsjednika margi -
nalne Bosansko hercegova~ke patriot ske
stranke, koja je na posljednjim Op}im
izborima do`ivjela debakl. Tako se
„bo{nja~ka lista“ svela na ~etiri kandidata:
Bakira Izetbegovi}a (SDA), Fahrudina
Radon~i}a (SBB), Emira Suljagi}a (DF) i
Bakira Had`iomerovi}a (SDP).
I MI NOVINARA ZA TRKU IMAMO
No, za razliku od Bakira Izetbegovi}a i
Fahrudina Radon~i}a, ~ije su ponovne
kandidature bile o~ekivane, odluka ~elnika
Demokratske fronte i SDP-a da na najvi{u
dr`avni~ku funkciju predlo`e dvojicu
biv{ih novinara predstavljala je istinsko
iznena|enje, ~ak i za njihove strana~ke
kolege. Osim {to se ni Emir Suljagi} ni
Bakir Had`iomerovi} nikada nisu legi ti -
mirali kao ~lanovi DF-a i SDP-a: prvi je u
javnosti predstavljan kao borac za prava
bo{nja~kih povratnika u Republiku Srpsku,
a drugi je godinama bio perjanica
„nezavisnog novinarstva“ u Federaciji BiH,
zajedni~ki im je i manjak politi~kog
iskustva, {to su obojica demonstrirali ve}
ovoga tjedna, razmijeniv{i u roku od dan-
dva salvu me|usobnih optu`bi i uvreda.
Kako su, me|utim, Suljagi} i Had`i omero -
vi} stari znanci, koji su prije samo ~etiri
godine bili u slu`bi istog, Lagumd`ijinog
propagandnog stroja, uop}e ne treba
sumnjati da }e u naredna tri mjeseca
nekada{nji SDP-ovi „mladi lavovi“ u
javnost iznijeti jo{ podosta prljavog ve{a.
Prethodno, ipak, valja pojasniti kako su se
uop}e Emir Suljagi} i Bakir Had`iomerovi}
na{li na listi kandidata DF-a i SDP-a.
I mada nema sumnje da je Emira
Suljagi}a kandidirao predsjednik Demo -
krat ske fronte @eljko Kom{i}, unato~
negodovanju nekih od njegovih najbli`ih
suradnika, uistinu je te{ko povjerovati da bi
on mogao ponoviti izborni uspjeh svog
strana~kog {efa. @eljko Kom{i} je,
podsjetimo, drugi mandat u Predsjedni{tvu
BiH izborio uz podr{ku ve}eg broja glasova
nego {to je dobila njegova tada{nja
politi~ka opcija - SDP, ali je malo
vjerojatno da }e njegovi glasa~i povjerenje
ukazati politi~kom avanturisti i prevrtljivcu
poput Suljagi}a. Nakon {to je, podsjetimo,
njegova kratka ministarska karijera u Vladi
Kantona Sarajevo neslavno zavr{ena, Emir
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 15
OD IZBORA DVA BAKIRA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Kandidiranjem politi~kih autsajdera Popovi}a, Suljagi}a
i Had`iomerovi}a, Kom{i} i Lagumd`ija pripremili
teren za izbornu pobjedu ^ovi}a i Izetbegovi}a?!
GRA\ANSKI AKTIVIZAM I
POLITI^KE AMBICIJE
Emir Suljagi} je nakon burnog razlaza s
biv{im strana~kim kolegama bio koordinator
organizacije “1. mart”, ali se ubrzo pokazalo
da su njegovi politi~ki apetiti puno ve}i
suza kandidati:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:04 Page 15
Suljagi} se sr~ano posvetio gra|anskom
aktivizmu, kao jedan od osniva~a i
koordinatora organizacije „1. mart“.
Budu}i da je, istodobno, bio i jedan od
inicijatora formiranja koalicije „Domo -
vina“, sastavljene od devet politi~kih
stranaka koje }e zdru`enim snagama iza}i
na oktobarske izbore u RS-u, o~ekivalo se
da }e Suljagi} biti jedan od kandidata. On
sam je isprva negirao da ima politi~kih
ambicija, ali se ubrzo ispostavilo da
Suljagi}evi apetiti umnogome prelaze
entitetsku razinu - ili je mo`da procijenio
da }e gra|anska prava Bo{njaka kvalitetnije
zastupati u Sarajevu nego u institucijama
Republike Srpske u Banjoj Luci. Dodajmo
tome da je Emir Suljagi}, iako je tvrdio da
`ivi u Bratuncu, prema Izbornom zakonu
BiH morao 14. maja ove godine imati
prijavljeno prebivali{te u Federaciji BiH da
bi se uop}e mogao kandidirati za
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH?!
Premda mu se ne mo`e osporiti da je do
prije dvije godine bio najbolji glasno -
govornik kojeg su SDP-ovci ikada imali, ni
kandidatura Bakira Had`i omero vi}a nije
do~ekana s odu{evljenjem me|u dugo godi -
{njim ~lanovima te stranke. Za
Had`iomerovi}a je glasalo devet ~lanova
strana~kog Predsjedni{tva, nakon {to su u
konkurenciji ostali samo on i zastupnik
SDP-a u Parlamentu BiH Mehmed
Bradari}, koji je dobio {est glasova.
Iznena|uju}i, ako se zna da su doskora svi
Lagumd`ijini prijedlozi dobijali jedno -
glasnu unutarstrana~ku podr{ku. Prethodno
su, podsjetimo, ponu|ene kandidature
odbili SDP-ovci s dugogodi{njim politi -
~kim sta`om; Denis Be}irovi}, Besima
Bori} i Anto Domazet, mudro procjenjuju}i
kako, poslije drasti~nog pada rejtinga
stranke i zabrinjavaju}ih predizbornih
prognoza, nemaju nikakvih izgleda. Prema
tvrdnjama izvora bliskih SDP-u, Bakir
Had`iomerovi} je bio li~ni prijedlog
strana~kog lidera Zlatka Lagumd`ije, koji
je odluku donio poslije konzultacija s
najbli`im strana~kim suradnicima i,
znakovito, nakon {to je @eljko Kom{i} u
utrku ubacio Emira Suljagi}a.
ZORA DEMOKRATSKA
Odluku o kandidaturi za hrvatskog
~lana Predsjedni{tva BiH, sve do zadnjeg
trenutka, odga|ao je i predsjednik HDZ-a
Dragan ^ovi}, ~ekaju}i da sazna tko }e mu
biti protukandidati. Budu}i da su @ivko
Budimir i Martin Ragu` ranije potvrdili da
}e se boriti za mjesto Kom{i}evog
nasljednika, nedvojbeno je da je Dragan
^ovi}, zapravo, najvi{e strahovao od
kandidata Demokratske fronte i SDP-a,
odnosno, da se ne ponove rezultati izbora iz
oktobra 2010. U tom se smislu spekulira
kako je kandidatura za hrvatskog ~lana
Predsjedni{tva BiH bila glavni razlog
sastanka koji je ^ovi}, prije desetak dana
organizirao na [irokom Brijegu, pozvav{i u
goste @eljka Kom{i}a i Fahrudina
Radon~i}a, navodno, radi razgovora o
postizbornom savezni{tvu. Do tajnog je
susreta, bri`no skrivanog od novinara, kao
najozbiljniji kandidat HDZ-a spominjan
predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH
Vjekoslav Bevanda, ali je njegov strana~ki
{ef, navodno, promijenio planove nakon {to
je @eljko Kom{i} odustao od ranijih najava
da }e DF predlo`iti Damira Marjanovi}a za
~lana Predsjedni{tva BiH. U proteklih je
burnih sedam dana nesu|eni kandidat
Marjanovi} obznanio svoju ostavku u DF-u,
dok je ta stranka, uz Emira Suljagi}a, na
poziciju hrvatskog ~lana Predsjedni{tva
BiH kandidirala anonimnu zubarku iz
Livna Zoru Terzi}-[eremet. U me|u -
vremenu je Zora Terzi}-[eremet povukla
kandidaturu (navodno zbog prijetnji), pa je
na njezino mjesto „usko~io“ Anto Popovi},
umirovljeni psiholog, tako|er iz Livna.
Odluka ~lanova naju`eg vodstva
Kom{i}eve stranke o kandidatima za
Predsjedni{tvo BiH potvr|ena je u nedjelju
(13. jula), ali je Dragan ^ovi}, za svaki
slu~aj, sa~ekao i da SDP otkrije svoje
izborne adute. Mjesecima prije sastavljanja
kandidatskih lista, lider je HDZ-a
posve}eno radio na razbijanju politi~kih
konkurenata iz HDZ1990, poku{avaju}i da
Martina Ragu`a potpuno izolira od ostatka
16
KANDIDATI ZA PREDSJEDNI[TVO BiH

SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014.
SLO@NA SRPSKA
Nakon vi{emjese~nih pregovora Mladen Ivani} je i zvani~no predsjedni~ki kandidat oporbenih
stranaka iz RS-a
TAJNI SUSRET U
[IROKOM BRIJEGU
Dragan ^ovi} je inicirao, a
Fahrudin Radon~i} dogovorio
zajedni~ki sastanak s @eljkom
Kom{i}em
suza kandidati:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:05 Page 16
vodstva stranke. Iako su privu~eni
^ovi}evim primamljivim obe}anjima,
Ragu`a jedan za drugim napu{tali najbli`i
suradnici iz strana~kog Predsjedni{tva, na
izbornim listama Hrvatskog narodnog
sabora nije se na{lo mjesta ni za jednog od
njih. Tako je, primjerice, biv{i glavni tajnik
HDZ1990 Josip Merd`o najbolje pozici o ni -
rani kandidat za Zastupni~ki dom
Parlamenta BiH, ali tek na {estom mjestu
liste za izbornu jedinicu 2 ( Hercegova~ko-
neretvanska i Zapadnohercegova~ka
`upanija) iz koje se biraju tri zastupnika.
Merd`o je kao kandidat novoformirane
Hrvatske republikanske stranke, ipak,
mnogo bolje pro{ao od svoje kolegice
Slavice Josipovi}, koja je na listi za
Parlament FBiH stavljena na 14 mjesto.
Navodno je biv{em predsjedniku HDZ1990
Bo`i Ljubi}u, ~ija je pozicija unutar
Hrvatskog narodnog sabora naglo
popravljena poslije neuspjelog unuta stran -
a~kog pu~a u HDZ 1990., Dragan ^ovi}
obe}ao mjesto u diplomaciji, dakako
ukoliko se vrati u Predsjedni{tvo BiH.
Ostale je biv{e ~elnike HDZ 1990 - Damira
Ljubi}a, Rudu Vidovi}a, Vesu Vegara
novi-stari strana~ki {ef uvjerio da }e dobiti
funkcije u izvr{noj vlasti, ili mandate u
domovima naroda.
DODIKOVE HAD@IJE
Zakulisne su politi~ke igre pratile i
vi{emjese~ne me|ustrana~ke pregovore u
RS-u, prije nego {to su Centralnoj
izbornoj komisiji dostavljena imena dva
kandidata za srpskog ~lana Predsjedni{tva
BiH.
I dok su se vladaju}e stranke u RS-u,
istina nakon kra}ih nesuglasica, lako
dogovorile da }e njihova kandidatkinja
za Predsjedni{tvo BiH biti premijerka
@eljka Cvijanovi} (koja je od samog
po~etka bila Dodikova favoritkinja),
pregovori predstavnika oporbenih
stranaka trajali su mjesecima. Iako su,
naime, ~lanovi rukovodstva SDS-a
inzistirali da kandidat za ~lana
Predsjedni{tva BiH bude njihov
strana~ki lider Mladen Bosi}, na koncu
su popustili pred ultimatumom
predsjednika PDP-a Mladena Ivani}a.
No, ~ak i kada se ~inilo da je koalicija
{est stranaka, koje na izbore izlaze kao
„Savez za promjene“ rije{ila sve
probleme, sastanak je napustio ~elnik
SNS-a Had`i Jovan Mitrovi}, navodno
zbog neslaganja s Ivani}evom kandida -
turom. Iz izvora bliskih srpskom
oporbenom bloku, me|utim, doznajemo
da Mitrovi}eve prijetnje i najava
preispit ivanja podr{ke Savezu za
promjene nikoga nisu iznenadile, budu}i da
su do ~lanova SDS-a i PDP-a ve} stigle
spekulacije o njegovom tajnom {urovanju s
konkurentima iz SNSD-a. Mitrovi}u novi
politi~ki saveznici, naime, spo~itavaju da je
i ranije politi~ke odluke donosio
rukovode}i se isklju~ivo osobnim poslov -
nim interesima, istina na lokalnoj razini.
Tog je gra|evinskog poduzetnika iz
Zvornika, podsjetimo, prije pet godina
kaznila Centralna izborna komisija BiH,
zbog povreda Zakona o sukobu interesa,
jer je njegovo poduze}e Invest-gradnja
poslovalo s dr`avnim institucijama u
vrijeme dok je Had`i Jovan Mitrovi} bio
zastupnik u Parlamentu BiH.
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 17
OD IZBORA DVA BAKIRA
Premda odluka biv{eg
reisa Mustafe Ceri}a da se
kandidira za ~lana
Predsjedni{tva BiH nije bila
iznena|uju}a, budu}i da je
politika godinama njegova
glavna preokupacija, i dalje je
enigma odakle nekada{njem
vjerskom slu`beniku novac za
kampanju koja, dakako, nije
jeftina. Ceri} je samo za
kandidaturu morao platiti oko
20.000 KM, {to su tek po~etni
tro{kovi. Navodno su Ceri}evi
najzna~ajniji financijeri njegove
pristalice okupljene oko
Svjetskog bo{nja~kog
kongresa, predvo|eni
poduzetnim sand`a~kim
muftijom Muamerom
Zukorli}em. U Sarajevu su
Ceri}evi najve}i sponzori Hako
Duljevi}, gra|evinski
poduzetnik, tako|er porijeklom
iz Sand`aka, i Refik Kurga{,
vlasnik peradarske tvornice
Brovis iz Visokog.
PRVI U BO[NJAKA
Cerićevu kampanju financiraju simpatizeri iz Svjetskog
bošnjačkog kongresa, predvođeni sandžačkim muftijom
Zukorlićem
^OVJEK IZ NARODA
Nezavisnog kandidata
Mustafu Ceri}a javno nije
podr`ala nijedna politi~ka
stranka
suza kandidati:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:05 Page 17
N
a dan kada je lider SBB-a
Fahrudin Radon~i} u Centralnoj
izbornoj komisiji ozvani~io
kandidaturu za bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH, u Osnovnom
sudu u Pri{tini objavljena je jedna druga
(nikako izborna) lista, na kojoj se tako|er
na{lo ime lidera Saveza za bolju budu}nost.
Neugodno iznena|enje, u samom startu
predizborne kampanje, Radon~i}u,
me|utim, nije pripremila „bo{nja~ka
dr`avna mafija“, nego ameri~ki tu`itelj
Andrew Hughes, koji je doskora{njeg
ministra sigurnosti BiH stavio u dru{tvo
balkanske kriminalne elite, na njegovu
`alost, s druge strane zakona. U optu`nici
koju je Specijalno tu`iteljstvo Kosova
objavilo po~etkom tjedna, nakon istrage
duge vi{e od godinu dana, Fahrudin
Radon~i} je ozna~en kao dio kriminalne
organizacije narkobossa Nasera Kelmen -
dija. Pored Kelmendija i Radon~i}a, a
prema tvrdnjama tu`itelja Hughesa, ~lanovi
te me|unarodne zlo~ina~ke organizacije,
koja je djelovala na teritoriju BiH, Srbije i
Kosova jo{ su Ljubi{a Buha ^ume,
nekada{nji {ef sur~inskog klana iz
Beograda, Milan Ostoji} Sandokan,
osu|eni vo|a tzv. {aba~ke grupe i njegove
pla}ene ubojice Strahinja Ra{eta, Milovan
Jeremi} i Neboj{a Vukomanovi}, te Senad
[ahinpa{i} [aja, Naser Ori}, Ekrem Leki},
Muhamed Ali Ga{i...
ISTRAGA „U INTERESU JAVNOSTI“
[okantne detalje iz optu`nice koji se
odnose na ubojstvo Ramiza Delali}a ]ele
(krajem juna 2007.) kosovski je dnevni list
Koha Ditore objavio u utorak, ali je
Radon~i} reagirao tek poslijepodne, kada
su vijest prenijeli brojni internet portali u
BiH. U neuvjerljivom demantiju upu}enom
Slobodnoj Bosni, Fahrudin Radon~i} je
posredstvom strana~ke press-slu`be
podsjetio na zapisnik sa saslu{anja Nasera
Kelmedija, koji smo objavili prije ~etiri
mjeseca. „Iz Va{eg teksta se jasno vidi da
ameri~ki istra`ilac i tu`ilac Erik Larson nije
na{ao za shodno da kontaktira Radon~i}a
po bilo kojem osnovu, niti je smatrao da je
Radon~i} na bilo koji na~in u vezi sa
slu~ajem Kelmendi. Radon~i} nije pozvan
ni kao svjedok, a kamoli u kontekstu kojeg
Vi plasirate“, navodi se u reagiranju lidera
SBB-a. Istog se dana Fahrudin Radon~i}
slu`beno obratio Tu`iteljstvu BiH i „u
interesu javnosti“ zatra`io odgovor da li je
pod istragom. Odgovor glavnog dr`avnog
tu`itelja Gorana Salihovi}a stigao je u
rekordnom roku. „Obavje{tavamo Vas da
Tu`ila{tvo BiH protiv Fahrudina Radon~i}a
ne vodi istragu u slu~aju Keljmendi, niti se
u navedenom predmetu isti pojavljuje u
bilo kakvom pravnom statusu“, napisao je
Salihovi}, ujedno obavje{tavaju}i Radon -
~i}a kako se protiv njega ne vode ni druge
istrage. No, ostavimo li po strani da se jo{
nije dogodilo da glavni dr`avni tu`itelj
odgovara na upite gra|ana o njihovom
pravnom statusu, ~injenica je da je
Radon~i}ev dopis (namjerno) krivo
adresiran. Optu`nicu u kojoj je Fahrudin
Radon~i} naveden kao ravnopravni ~lan
zlo~ina~ke organizacije Nasera Kelmendija
nije podiglo Tu`iteljstvo BiH, nego
Specijalno tu`iteljstvo Kosova, kojem se
lider SBB-a, dakako, nije obra}ao.
Podsjetimo da je Naser Kelmendi
uhap{en 5. maja pro{le godine u Pri{tini, na
temelju INTERPOL-ove tjeralice koju je za
njim, na zahtjev Tu`iteljstva, raspisao Sud
BiH. Nakon {to ga je kosovska policija
poslije 48 sati pustila iz pritvora,
narkodilera sa crne liste ameri~kog State
Departmenta priveli su policajci EULEX-a,
po nalogu Ureda specijalnog tu`iteljstva
Kosova. Iako je Tu`iteljstvo BiH, u
suradnji s Dr`avnom agencijom za istrage i
za{titu i Federalnom upravom policije do
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 18
OPTU@NICA PROTIV NASERA KELMENDIJA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Američki tužitelj ANDREW HUGHES optužio je početkom tjedna lidera SBB-a
FAHRUDINA RADONČIĆA da je bio član zločinačke organizacije NASERA
KELMEN DIJA; u optužnici Specijalnog tužiteljstva Kosova, koja je podignuta
nakon što je tim istražitelja na čelu s Amerikancem ERIKOM LARSONOM više
od godinu dana dokumentirao Kelmendijeve kriminalne poslove, piše da je
Radončić bio na tajnom sastanku kada je donesena odluka
o likvidaciji RAMIZA DELALIĆA ĆELE
AMERI^KI PRIJATELJ
I NEPRIJATELJ
Ako ameri~ki tu`itelji doka`u da je Naser Kelmendi kriv
za likvidaciju ]ele Delali}a, srbijansko i bh. pravosu|e
morat }e suditi i njegovim navodnim sau~esnicima?!
R A D O N ^ I ] - K E L M E N D I
suza 923:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:02 Page 18
jeseni 2012. vodilo istragu protiv Nasera
Kelmendija, njegova je sudbina od trenutka
hap{enja, nimalo slu~ajno, bila u rukama
ameri~kih istra`itelja.
U proteklih je godinu dana, istra`uju}i
Kelmendijeve razgranate kriminalne
poslove, tu`itelj Erik Larson sa svojim
suradnicima nekoliko puta dolazio u BiH,
gdje su uz pomo} Dr`avnog tu`iteljstva
saslu{avali svjedoke i prikupljali dokaze.
Larson je, znakovito, nakon zavr{etka
istrage unaprije|en na novu du`nost -
pravnog savjetnika u Ambasadi SAD-a u
Crnoj Gori, ostavljaju}i svom kolegi
Andrewu Hughesu da podigne optu`nicu
protiv Nasera Kelmendija, najve}u u
kratkoj povijesti neovisnog kosovskog
pravosu|a. Dodajmo tome da biv{i dr`avni
ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i}, kao
ni njegov prethodnik Sadik Ahmetovi},
nisu imali nikakvog doticaja s vi{e godi -
{njom istragom koja je protiv Nasera
Kelmendija vo|ena u BiH, niti su i da su
htjeli, na bilo koji na~in mogli utjecati na
rad tu`itelja i policajaca.
TAJNI POSLOVI ^UMETA I KELMENDIJA
I mada je ameri~ki tu`itelj Hughes
objavio da se Kelmendiju na teret stavlja
vi{e te{kih kaznenih djela, izme|u ostalih
krijum~arenje preko sto kilograma heroina,
za ovda{nju je javnost svakako naj zanim -
ljivija to~ka optu`nice koja se odnosi na
likvidaciju Ramiza Delali}a. Kako
Slobodna Bosna nezvani~no doznaje,
ameri~ki tu`itelj tvrdi da je ubojstvo ]ele
Delali}a iz osvete naru~io srpski krimi -
nalac-pokajnik Ljubi{a Buha ^ume. Njega
je, kao {to je poznato, ]elo Delali} trebao
smaknuti jo{ 2002. u Turskoj, po nalogu
suparni~kog „zemunskog klana“, ali se
^ume spasio bijegom u tada{nju
jugoslavensku ambasadu. Ljubi{a Buha
^ume je, navodi se u optu`nici, bio
dugogodi{nji kriminalni partner Nasera
Kelmendija u poslovima s drogom, a
izvjesno se vrijeme, u strahu od srbijanskih
mafija{a, skrivao u njegovom hotelu Casa
Grande na Ilid`i kod Sarajeva. Ameri~ki
tu`itelj navodi kako je dogovor o likvidaciji
Ramiza Delali}a ]ele postignut na tajnom
sastanku na kojem su bili prisutni Fahrudin
Radon~i}, Senad [ahinpa{i} [aja, Naser
Ori}, Ekrem Leki}, Muhamed Ali Ga{i.
Kona~na je odluka donesena poslije
likvidacije Selvera Leki}a (u aprilu iste
godine), koju je, navodno, naredio Ramiz
Delali}.
Sudski proces Naseru Kelmendiju ne}e
po~eti prije septembra, ali je ve} sada
jasno kako }e trajati mjesecima, budu}i da
je samo Tu`iteljstvo najavilo saslu{anje
oko 70 svjedoka, me|u njima i jednog
pokajnika. I mada ameri~ki tu`itelj
Andrew Huges tek treba dokazati te{ke
optu`be, pitanje je {to }e se dogoditi
ukoliko Sud u Pri{tini prihvati ~injeni~no
stanje iz optu`nice, u dijelu koji
Kelmendija tereti za ubojstvo Ramiza
Delali}a? Ho}e li sav teret krivnje pasti na
Nasera Kelmendija, ili }e srbijansko i bh.
pravosu|e morati pro cesu irati i njegove
navodne sau ~esnike?!
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 19
SU\ENJE BALKANSKOM NARKOKARTELU
LO[ PO^ETAK PREDIZBORNE KAMPANJE
Na dan kada je Fahrudin Radon~i} ozvani~io kandidaturu za ~lana Predsjedni{tva BiH,
ameri~ki tu`itelj Andrew Hughes objavio je optu`nicu protiv Nasera Kelmendija, prema kojoj je
biv{i ministar sigurnosti bio ~lan njegove kriminalne grupe
suza 923:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:02 Page 19
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 20
UPAO U LO[E DRU[TVO
FAHRUDIN RADONČIĆ, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH i kandidat za
bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, nakon što je spomenut u optužnici koja je
na Kosovu podignuta protiv narkobosa Nasera Kelmendija, tvrdi da nema nikakve
veze sa slučajem Kelmendi, a da je cijela priča dio predizborne kampanje
bošnjačke državne mafije. Međutim, činjenice govore drugačije, a prijateljske i
poslovne veze Radončić nije gradio samo u poslovnom i političkom, nego i u
kriminalnom miljeu. Tih i takvih veza danas bi se rado odrekao, ali kada ih je gra-
dio vjerovatno ni slutio nije da će mu one predstavljati breme u političkoj karijeri
i utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH
SVI (PO)GRE[NI PARTNERI
PREDSJEDNIKA RADON^I]A
“I {ta }e sada da urade taj Naser i taj Fahrudin? Oni }e
sada da ka`u: nemamo mi ni{ta s tim. Zna{ kome oni to
mogu pri~ati? Mogu pri~ati mamama svojim,
i `ivim i mrtvim“
PRIJATELJSKI ZAGRLJAJ
Senad [ahinpa{i} [aja dobar je drug
Fahrudina Radon~i}a, ali i Nasera
Kelmendija i bra}e Ga{i
fahro:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:31 Page 20
I
me Fahrudina Radon~i}a nije se
„slu~ajno“ pojavilo u optu`nici protiv
Nasera Kelmendija u dijelu koji se ti~e
likvidacije Ramiza Delali}a ]ele.
Sjetit }emo se javnih istupa supruge
Zijada Turkovi}a, [ejle Jugo Turkovi},
koja je za ubistvo Delali}a optu`ivala svog
biv{eg poslodavca Fahrudina Radon~i}a.
Njen suprug Zijad je za niz krivi~nih djela
osu|en na 45 godina zatvora, a kao svjedok
Tu`ila{tva pojavit }e se pred Sudskim
vije}em u Pri{tini.
POSLOVNI (NE)PRIJATELJI
Me|utim, daleko pogubniji po
Radon~i}a od javnih istupa [ejle Jugo
Turkovi} je iskaz svjedoka pokajnika
An|elka Veljan~i}a, dugogodi{njeg
prijatelja i najbli`eg suradnika Darka Eleza.
Daju}i iskaz dr`avnim tu`iteljima Olegu
^avki i Diani Kajmakovi} krajem 2011.
godine, Veljan~i} je o likvidaciji Ramiza
Delali}a ]ele, koji je ubijen 27. juna 2007.
godine, doslovno rekao: „Niko ne zna da
Darko Elez i ja znamo da su ]elu ubili
Strahinja Ra{eta i Milan Miti}. Muhamed
Ali Ga{i jeste platio sa jo{ dvojicom ljudi
]elino ubistvo, ali nije znao ko }e to
uraditi“, obja{njavao je Veljan~i} navode}i
da su pored Ga{ija, Delali}evo ubistvo
platila jo{ dva opasna igra~a. „I {ta }e sada
da urade taj Naser i taj Fahrudin? Oni }e
sada da ka`u: nemamo mi ni{ta sa tim. Zna{
kome oni to mogu pri~ati? Mogu pri~ati
mamama svojim, i `ivim i mrtvim!“,
izjavio je Veljan~i} nakon ~ega ga je tu`itelj
^avka upitao za{to spominje Fahrudina
Radon~i}a i da li je i on dao novac za
likvidaciju Delali}a. „I Radon~i} i
Keljmendi, dali su njih dvojica, trojica, svi
su dali pare, ne sekiraj se. Samo {to se pri~a
da je dato 200 hiljada eura, a ljudi su dobili
od 30 do 60 hiljada eura. Drugi ~ovjek je,
mimo njih, uzeo 100.000 eura.“
Dr`avna agencija za istrage i za{titu
(SIPA) prikupila je podeblji dosje o
Kelmendiju, a dio tih saznanja prezentirala
je 2008. godine na sastanku Generalnog
sekretarijata Interpola u Lyonu. Me|u
imenima prezentiranim u izvje{taju na{lo se
i ime Fahrudina Radon~i}a, kao i ime
Nasera Ori}a, biv{eg komandanta odbrane
Srebrenice, koji je u prijateljskim odnosima
i sa Radon~i}em i sa Kelmendijem, a pored
Ori}a istom „poslovnom“ krugu pripada i
Senad [ahinpa{i} [aja. Radon~i} je negirao
da su Kelmendi i on prijatelji, ali nije
mogao osporiti njihove poslovne kontakte.
Naime, 2004. godine Radon~i}ev „Avaz“ i
Kelmendi razmijenili su vrijedne nekre t ni -
ne u Sarajevu i Zenici. Prema ugovoru o
razmjeni nekretnina, Avaz je dao ku}u od
oko 447 kvadratnih metara u Velikoj aleji
na Ilid`i, gdje se tako|er nalazi i
Kelmendijev hotel Casa Grande. Zauzvrat
je od Kelmendija dobio poslovni prostor od
120 kvadratnih metara u zgradi Jabuka u
Zenici. Ku}a je procijenjena je na 500.000
KM, a zeni~ki prostor na 300.000 KM.
Razliku u cijeni od 200.000 KM Kelmendi
je uplatio na ra~un Avaza. Godinu dana
kasnije, Kelmendi je iz SAD-a naru~io tri
Jeep Grand Cherokeea, od kojih koja su dva
blindirana. Vozila su transportovana u BiH,
a jedan od tih d`ipova bio je u vlasni{tvu
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 21
RADON^I], LICE SA OPTU@NICE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: ARHIV „SB“

Jedan od najpoznatijih poslova
vlasnika Eurohausa Zijada Bleki}a, u
kojem je u~estvovao i Radon~i}ev Avaz,
sigurno je privatizacija gra|evinskog
preduze}a Vranica. Me|utim, poslovne
veze Bleki}a i Radon~i}a daleko su
ozbiljnije i dublje. Naime, Fahrudin
Radon~i} ima jake poslovne veze i
partnere u rodnoj Crnoj Gori, a ostvaruje
ih upravo preko Zijada Bleki}a. Bleki}ev
Eurohaus, ~iji je suvlasnik svojevremeno
bio i Rado~i}ev Avaz, blisko sura|uje sa
crnogorskim Eurofondom, koji kontroli{e
Veselin Barovi}, zvani Veskobar, ina~e
poslovni partner Fahrudina Radon~i}a.
Crnogorski mediji su tako|er pisali da se
u svim sumnjivim transakcijama
Eurofonda naj~e{}e pojavljuju Veselin
Barovi}, Zijad Bleki} i Boi{a [otra, koji
su zvani~no akcionari i ~elnici Eurofonda i
ve}ine povezanih firmi koje se pojavljuju u
ovim poslovima. Naravno, Radon~i} je
poku{ao „o~istiti“ sve svoje poslove, ali
tragovi su ipak ostali.
POSLOVNE VEZE
Crnogorska poslovna avantura
POSLOVNI PARTNERI
Miroslav Mi{kovi} i Fahrudin
Radon~i} u trenucima opu{tanja
BIZNIS I POLITIKA
Fahrudin Radon~i} u dru{tvu Mila
\ukanovi}a, biv{eg predsjednika
Vlade Crne Gore
fahro:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:32 Page 21
Avaza. O (ne)prijateljskom, ~isto poslov -
nom, odnosu Radon~i}a i Kelmen dija
svjedo ~i i ~injenica da se Kelmendijev sin
Elvis 2010. godine vjen~ao u Radon Plazi,
a to je bila idealna prilika da se izvr{i
atentat na klan Kelmendi u re`iji Zijada
Turkovi}a, o ~emu je detaljno svjedo~io
Kelmendi na su|enju Turkovi}u. Tom
prilikom Turkovi} je doslovno rekao
Kelmendiju: „@ao mi je {to sam prihvatio
od Radon~i}a da vam radim o glavi.
Radon~i} je naru~io i platio va{u
likvidaciju.“
Prijateljske i poslovne veze Radon~i}
nije gradio samo u poslovnom i politi~kom
miljeu, nego i u kriminalnom. Tih i takvih
veza Radon~i} bi se danas rado odrekao, ali
kada ih je gradio mo`da ni slutio nije da }e
mu one predstavljati breme u politi~koj
karijeri i utrci za bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH. Primjera radi,
svojevremeno se spekulisalo da je tre}i
ortak u firmi koju su u ljeto 2007. godine
osnovali srbijanski tajkun Miroslav
Mi{kovi} i Fahrudin Radon~i}, Prezident
nekretnine, upravo Naser Kelmendi koji je
navodno bio vlasnik fantomske tvrtke
Vanity International Corporation iz Belizea
koja je pored Mi{kovi}eve Delta Real
Estate i Radon~i}evog Avaza bila vlasnik
25 procenata Prezident nekretnina. Ime
tre}eg suvlasnika kompanije nikada nije
dospjelo u javnosti, ali Radon~i} i Mi{kovi}
imali su ozbiljnih planova u sektoru
nekretnina.
ZAJEDNI^KA FIRMA
Njihov prvi zajedni~ki poslovni podu -
hvat, odnosno njihove kompanije „Presi -
dent nekretnine“ bila je kupo vina atraktivne
lokacije stare `eljez ni~ke stanice u Tuzli
radi gradnje stambeno-poslovnog centra.
Kako ni Mi{kovi} ni Radon~i} nisu imali
„gotovog“ novca za ulazak i realizaciju
projekta vrijednog tridesetak miliona
maraka, za pomo} su se obratili Komer -
cijalnoj banci a.d. Beograd. Odobren im je
kredit od desetak miliona KM, a kao garant
iza Mi{kovi}a i Radon~i}a stao je tada{nji
Telekom Srpske. To su bili rani po~eci
izgradnje dana{njeg Avaz Robot Centra u
Tuzli, koji je zavr{en 2012. godine. Prije
prodaje svog udjela u Prezident nekret -
ninama 2009. godine Radon~i} je navodno
sa svojim partnerom Mi{kovi}em bio
zainteresovan da zagospodari nekret -
ninama u sarajevskom naselju Stup
kupovinom propalog preduze}a Sarabon.
U isti poslovno-prijateljski ko{ spada i
kontro verzni Damir Fazli} zvani Grok, koji
je proteklih deset godina odli~no povezan i
s balkanskim kriminalnim miljeom i s
nekim od najvi{ih rangiranih politi~ara u
regiji.
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014.
UPAO U LO[E DRU[TVO

Vladimir Popovi} Beba, nekada{nji
najbli`i saradnik ubijenog srbijanskog
premijera Zorana \in|i}a, po~etkom
2008. godine ovako je opisao poslovni
trojac Miroslav Mi{kovi}, Fahrudin
Radon~i}, Damir Fazli}: „Fahrudin
Radon~i}, vlasnik Dnevnog avaza,
preko Damira Fazli}a i Miroslava
Mi{kovi}a instalira Vojina Lazarevi}a u
BiH, tako {to mu poku{avaju pomo}i u
privatizaciji profitabilnih bh.
firmi. Takav poku{aj je bio sa
kupovinom sarajevskog
Energoinvesta, ali i u trgovini
energentima u BiH. Nema tu ni{ta
~udno! Ne postoje nikakvi moralni
standardi u kojima se kre}e dru{tveni,
javni i poslovni `ivot u regionu.
Najve}i politi~ki neprijatelji postaju
najbli`i saradnici, doju~era{nji
pripadnici zara}enih strana osnivaju
zajedni~ke kompanije. Pravila
pona{anja u tim poslovnim krugovima
preneta su iz mafija{kog sveta, klanovi
koji danas ratuju sutra sara|uju. Tako
je i mogu}e da Mi{kovi}, koji je novac
zaradio na tragovima Milo{evi}evih
zverstava, izme|u ostalog i po Bosni,
dolazi danas sa tim istim novcem da
kupuje tu istu Bosnu. Otud i pojava
Damira Fazli}a, opskurne li~nosti,
tre}erazrednog kriminalca i olo{a,
poslovnog ortaka {efa hrvatske mafije
Hrvoja Petra~a, koji izigrava, tobo`e,
nekakvog ~oveka za politi~ke kontakte
sa zapadnim dr`avama i ove dvojice
oligarha. Iako svi znaju ko je Fazli}, on
i dalje u`iva zna~ajan uticaj u
politi~kom vrhu u BiH, naro~ito u
Sarajevu.“
OPSKURNE LI^NOSTI
Pravila ponašanja u poslovnim
krugovima prenijeta su iz
mafijaškog svijeta
22
MOJ PRIJATELJ JE I TVOJ PRIJATELJ
Naser Ori} u vrlo bliskim odnosima je sa Naserom Kelmendijem,
ali i sa predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radon~i}em
Damir
Fazli}
zvani
Grok
fahro:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 22:32 Page 22
ISPRAVNA-oglasi sedmica-923:ISPRAVNA-oglasi.qxd 15.7.2014 13:53 Page 1
SLOBODNA BOSNA I 12.6.2014. 5
ISPRAVNA-oglasi sedmica-923:ISPRAVNA-oglasi.qxd 15.7.2014 13:57 Page 5
6 SLOBODNA BOSNA I 12.6.2014.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-923:ISPRAVNA-oglasi.qxd 15.7.2014 13:59 Page 6
ISPRAVNA-oglasi sedmica-923:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.7.2014 14:44 Page 1
„Bosna je poznata po svojoj kompli -
kovanoj strukturi vlasti. Tako|er je poznata
po nefunkcionalnosti. Ipak, nekako, `ivot
ide i to ne tako drasti~no druga~ije nego u
susjednim dr`avama. Dr`ava je kao brod
koji nema kapetana ni kormilara, ali ~ak i
kada su poplave iznijele na svjetlo dana
duboku nefunkcionalnost postoje}eg
statusa quo, brod je nastavio ploviti
neometano.“ Ovako Me|unarodna krizna
grupa (MKG) u izvje{taju „Budu}nost
Bosne“ opisuje dr`avu kojom, smatraju,
vlada „politi~ka {estorka“ sa~injena od
grupice lokalnih lidera koji sve {to rade
rade za vlastitu korist i korist svojih partija
kojima vladaju na autoritativan na~in.
Analiza koju je MKG objavio 10. jula
ne donosi puno novoga za ljude u BiH, ali
na vrlo detaljan i kriti~an na~in analizira
na~in rada {estorke, koriste}i vrlo o{tar
jezik. Kriti~ni su prema lokalnim liderima,
me|unarodnoj zajednici, ali i gra|anima i
njihovom politi~kom anga`manu. U
izvje{taju se, izme|u ostalog, preporu~uje
ve}i politi~ki anga`man gra|ana, ga{enje
Ureda visokog predstavnika, pokretanje
razgovora o va`nim reformama, elimi -
naciju kantona i preno{enje dijela njihovih
ovlasti na op}ine, entitete i dr`avu...
NJIHOVA PRAVILA
Analiti~ari MKG-a konstatuju kako
pravu vlast u dr`avi ima {estorka koja
povremeno ima i sedmog ~lana, ali je malo
poznato bilo kome izvan te grupe jasno na
koji na~in se postaje njen dio. ^lanovi
{estorke nalaze se na raznim pozicijama,
neki na veoma visokim polo`ajima, ali ih
ima i na neformalnim pozicijama. Tako
primje}uju kako Dragan ^ovi}, jedan od
~lanova {estorke, nije to prestao biti ~ak ni
dok je bio u zatvoru i dok je protiv njega
trajao sudski proces u kojem je na kraju
oslobo|en, a da njegova snaga, ugled i
uloga u grupi nisu ni na koji na~in ugro`eni.
„Kada me|unarodna zajednica `eli
pregovarati o va`nim pitanjima sa
bosanskim liderima oni zovu ove ljude“,
konstatuje MKG. „Povremeno se
me|unarodni zvani~nici fokusiraju na
novoizabrane zvani~nike, kao {to je
predsjedavaju}i Vije}a ministara, ali
‘njegove ruke i noge su svezane’ i kada
shvate da on nema mo}i, ‘okre}u mu le|a i
idu poslovati sa partijskim liderima‘“, stoji
u izvje{taju MKG-a uz konstataciju da su
ostali lideri, koji nisu dio {estorke, svedeni
na sporadi~an, ~esto konfrontiran odnos sa
onima koji donose klju~ne odluke.
Analiti~ari MKG-a tvrde da je na~in na
koji se postaje dijelom {estorke nepoznat.
„Izborni rezultat nije garancija“, navodi se te
ilustruje primjerom @eljka Kom{i}a koji,
iako je dobio vi{e glasova nego ijedan
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 30
ME\UNARODNA KRIZNA GRUPA
Priredila: NID@ARA AHMETA[EVI]
Bosna i Hercegovina je zemlja koja polako, ali sigurno ide ka dezintegraciji,
zaključuje Međunarodna krizna grupa u svojem posljednjem izvještaju koji
razmatra kakva budućnost nas očekuje. Korupcija, nepotizam, nesposobnost,
samo su neki od uzroka za blokadu države. No, najznačajniji je djelovanje lidera
šest vladajućih partija, tzv. šestorke, koja kontroliše ključne aspekte života u BiH
@IVOT PODRE\EN PROHTJEVIMA
POLITI^KE [ESTORKE
nidzara izvjestaj:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 23:17 Page 30
kandidat u BiH ikada, nikada nije uspio biti
dio ove male, ali mo}ne grupice. Isto tako
konstatuju kako izborni gubitak ne zna~i
izlazak iz {estorke. „Grupa sama odlu~uje o
~lanovima i to je ustvari neformalna koalicija
koja djeluje na principu konsenzusa. ^lanovi
o{tro napadaju jedan drugoga javno, ali se
privatno jako dobro sla`u.“
BULDO@EROM PROTIV ADMINISTRACIJE
Dalje se konstatuje kako je grupa
razvijala pravila djelovanja tokom godina
te su ga doveli stanje koje odgovara svima
u Bosni jer su se prilagodili. „Ministri i oni
koji donose zakone na svim nivoima
prilago|avaju najva`niju legislativu,
politi~e odluke i veze sa me|unarodnom
zajednicom svojim partijskim liderima koji
imenuju svoje najbli`e suradnike u
Predsjedni{tvo, ne{to dalje u Vije}e
ministara, a oni sami se ~esto kriju u
parlamentima ili negdje drugo. Ali
najva`niji zadatak grupe je podjela
uticajnih sfera: kontrola nad javnim
institucijama, privatizacija, koncesije,
dr`avne banke, vladini tenderi i drugi izvori
prihoda i pokroviteljstva.“
U analizi MKG-a stoji kako svaki ~lan
{estorke ima puno mo}i i malo odgo vor -
nosti. „Oni mogu stvoriti ili razoriti
politi~ke karijere kontroli{u}i izborne liste;
~ak i popularni lokalni lideri se uzdr`avaju
od sukoba sa partijskim ~elnicima.
Pregovori unutar grupe odre|uju vladaju}e
koalicije na svim nivoima i ~esto uklju~uje
i podjelu najvi{ih pozicija u vlasti“, navodi
se uz podsje}anje kako je nakon izbora
2010. godine pro{lo 14 mjeseci do
konstituisanja vlasti zbog nesuglasica
unutar {estorke.
Snaga {estorke je tako velika da
u~estvuju u dono{enju svih odluka, a
poslu{nost partiji je va`na toliko da ima
odlu~uju}i ulogu i pri rapodjeli svih
pozicija u institucijama. Me|unarodna
krizna grupa citira neimenovanog ~lana
Na{e stranke koji im je rekao kako
ministarstva imaju mogu}nost
zapo{ljavanja samo sekretarice, savjetnika i
voza~a, dok osoblje otvoreno odbija raditi
ono {to se od njih tra`i. „Uva`eni lokalni
zvani~nik se pita za{to se SDA uop}e trudi
posti}i rezultat na izborima s obzirom da
oni ionako mogu vladati dobrim dijelom
zemlje uz pomo} hiljada dr`avnih
slu`benika koje mo`ete ukloniti samo
buldo`erom.“
U Izvje{taju se kao jo{ jedan paradoks
`ivota u BiH i oblast na koju sna`no uti~e
{estorka navodi ekonomija. „Bosna je ve}
po obi~aju skoro na dnu me|unarodnih
rang listi kada je rije~ o poslovnom
okru`enju“, konstatovano je uz napomenu
kako je 2013. godine Svjetska banka stavila
BiH na 131. mjesto, {to je tre}e najgore u
Europi po uslovima za pokretanje i vo|enje
biznisa. No i pored paradoksalnog na~ina
na koji ekonomija funkcioni{e u BiH, ali i
dobrom dijelu regiona, konstatuje MKG,
`ivot ipak nije stao. Iako priznaje kako
nema istra`ivanja koje bi pokazalo kako je
ovakav fenomen mogu}, MKG navodi
kako je mi{ljenje koje preovladava me|u
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 31
DR@AVA ZA [ESTORKU

Me|unarodna krizna grupa konstuje
kako je rizik za ponovni oru`ani sukob u
BiH mali, ali da zemlja „polako ide ka
dezintegraciji“. Razlozi za to su
nepostojanje jasne i jedinstvene vizije
dr`ave, ustavno ure|enje, te ~injenice da
politi~ke elite vladaju svim nivoima vlasti i
ekonomijom, bez prakti~nog na~ina za
glasa~e da na to uti~u. Istovremeno EU
name}e zadatke koja nije mogu}e ispuniti,
dok stanovni{tvo tra`i hitne promjene.
Me|unarodna krizna grupa konstatuje da
je te{ko na}i rje{enje za BiH u ovom
trenutku, ali da je bitno da je po~ela
potraga. „Politi~ka kultura je dio
problema; neformalna {estorka
partijskih lidera efektivno kontroli{u
vlast i dobar dio ekonomije. Ta
multietni~ka koalicija opstaje, od izbora
do izbora, sa minornim
prilago|avanjima. ^lanstvo se posti`e
pobjedom u nejasnim unutarstrana~kim
takmi~enjima u kojima glasa~i imaju
malo glasa.“ Promjene u ovom sistemu
mogu do}i samo iznutra - gra|ani moraju
da se pridru`e partijama u ve}em broju i
da sudjeluju u njihovom radu i izboru
lidera.
PREPORUKE
Građani se moraju više politički
angažovati
FATALNA [ESTORKA
Grupa koja vlada Bosnom i
Hercegovinom, uprkos svemu
nidzara izvjestaj:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 23:17 Page 31
„informisanim Bosancima, diplomatama i
unutar me|unarodnih finansijskih
institucija, da vladini zvani~nici zaobilaze
pravila kako bi vodili ekonomiju kao
kompleksan, neformalan sistem baziran na
pokroviteljstvu i korupciji“.
Ovakvo vo|enje ekonomije dovelo je,
smatraju, dijelom do op}e apatije koja je
donekle oslabljena zahvaljuju}i protestima
koji su po~eli u februaru, no u kojima ne
vide ozbiljnu snagu. Opsuju}i efekte
ovakvog vo|enja dr`ave, MKG ukazuje
kako je sistem zapo{ljavanja dio ovog
na~ina vo|enja zemlje, te kako zadire u sve
pore `ivota — od javnih preduze}a do firmi
koje su privatizovane, a u kojima o
rukovodnim pozicijama i dalje odlu~uje
politika. „Ovo je posebno ta~no u oblastima
koje donose veliku zaradu, energetika,
telekomunikacije, izgradnja infrastrukture,
bankarstvo i {umarstvo.“
BEZ PRAVILA
Partijski lideri svoju mo} pokazuju kroz
svoje podre|ene na raznim pozicijama i
nivoima vlasti, koji im vra}aju usluge
koriste}i se ~itavim nizom metoda kako bi
novac usmjerili, kao i poslove, ka
odre|enim mjestima. Sve sfere `ivota su
uklju~ene u taj lanac koji je skoro
nemogu}e prekinuti dok je malo {ta
mogu}e uraditi bez blagoslova {estorke. „U
su{tini, ni{ta u BiH nije ura|eno kako treba
nego se stalno zaobilaze procedure i kr{e
pravila“, citira MKG neimenovanog
biznismena. „Nemogu}e je legalno voditi
posao u BiH; ako to poku{ate, propada vam
posao. Ekonomija se vodi neformalnim
putevima.“
Sistem koji su uspostavili zatrese se
pomalo nakon svakih izbora kada {estorka
mora ponovo pregovarati o raspodjeli
pozicija. Najte`i pregovori do sada bili su
2011. i 2013. godine, smatra MKG. „Na
stotine, ~ak na hiljade poslova mogu se
promijeniti ako neki od vi{ih zvani~nika
bude smijenjen sa svog mjesta“, navode.
Na kraju, svi osim onih koji dijele vlast se
osje}aju bespomo}nima u ovakvom
sistemu, uklju~uju}i radnike ~ija prava
nisu ispo{tovana „Drugi su se naprosto
prestali prijavljivati za radna mjesta
pretpostavljaju}i da su ve} obe}ana
nekome. Sistem nije u potpunosti
eksploatatorski; to je tako|er i na~in
`ivota. U nekim podru~jima korupcija je
postala alternativni dru{tveni sistem
kojem se ljudi okre}u jer ne mogu da se
oslanjaju na propale i nepostoje}e
dru{tvene sisteme. ^ak i jasno kr{enje
zakona ne rezultira uspje{nim sudskim
procesima uprkos intenzivnom
me|unarodnom pritisku i pomo}i.“
Postoje}i sistem ~esto tjera strane
investitore, a na kraju „generira
frustraciju, cinizam i ljutnju, te ugro`ava
stabilnost“.
Me|unarodna krizna grupa na kraju
ovog dijela izvje{taja konstatuje kako
nema brzih popravki ovakvog sistema.
Kriti~ni su i prema me|unarodnoj
zajednici tvrde}i da vi{e djeluju retori~ki
nego prakti~no, na {to dobijaju mlak
odgovor od politi~ara. „Kako je rekao
jedan vi{i zvani~nik opisuju}i runde
pregovora koje sponzori{e EU: mi se
ne}emo slo`iti oko bilo ~ega, ali pravimo se
da pregovaramo.“ Kao jedno od mogu}ih
rje{enja predla`u da me|unarodna
zajednica i civilni sektor rade na
demokratizaciji stranaka. Mogu}e rje{enje
je, smatraju, ulazak {to ve}eg broja gra|ana
u stranke, {to bi na kraju moglo dovesti do
promjena u na~inu rukovo|enja, no
problem je {to je mali broj ljudi ustvari
zainteresovan za to. Ako ne do|e do
promjena, sistem kakav postoji ne mo`e
povesti BiH u EU. „Narativ me|unarodne
zajednice o lo{im liderima i dobrim
gra|anima je iskori{ten i neproduktivan“,
navodi se u izvje{taju te dodaje kako kao
lijek ne mogu biti kori{teni ni sudski
procesi protiv pojedinaca jer je problem
duboko u sistemu koji je kreiran i
u~vr{}ivan godinama.
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 32
ME\UNARODNA KRIZNA GRUPA

U dijelu izvj{taja koji se odnosi da
ulogu me|unarodne zajednice na
bosanskom brodu bez kormilara, stoji kako
je jedan od vode}ih zvani~nika u RS-u
opisao je bosansku politiku kao „sapunicu
koja dugo traje. Izaziva ovisnost, ali ako
propustite par epizoda i onda se
ponovo uklju~ite, shvatite da se ni{ta
nije promijenilo i da ni{ta niste
propustili“. Me|unarodna krizna grupa je
vrlo kriti~na prema me|unarodnoj zajednici
koja, smatraju, {alje kontroverzne signale.
Kriti~ni su i prema EU smatraju}i da
pristup kakav imaju, te zahtjevi i
nekonzistentnost u politici, omogu}avaju
lokalnim politi~arima da rade ono {to rade.
Me|unarodna krizna grupa poziva EU da
za BiH postavi iste uslove kao za druge
zemlje Balkana, te da uskoro prihvate
kandidaturu za ~lanstvo, ali savjetuju i
zatvaranje OHR-a, {to su savjetovali i
2007. godine, no bez uspjeha.
BOSANSKA SAPUNICA
OHR mora ići
SUMORNA PROCJENA
ME\UNARODNE KRIZNE GRUPE
U BiH vi{e nema opasnosti od sukoba, ali
zemlja se polako raspada
nidzara izvjestaj:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 23:17 Page 32
ISPRAVNA-oglasi sedmica-923:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.7.2014 14:44 Page 1
N
e pamti se da je jedan svjedok u
Ha{kom tribunalu u toj mjeri
promijenio svoje iskaze kao {to je
to u~inio Nenad Kecmanovi},
biv{i reformista i ~lan Pred sjed -
ni{tva BiH s po~etka rata. Kecmanovi} }e
ostati zabilje`en kao vje{tak i svjedok koji
je u Ha{kom tribunalu poku{ao osporiti sve
svoje prija{nje izjave o zlo~inima koji su
po~inili Srbi u BiH.
U svom ekspertskom izvje{taju koji je
sa~inio za su|enje upravniku logora
Omarska Miroslavu Kvo~ki, upu}enom
Ha{kom tribunalu 2002. godine,
Kecmanovi} je napisao da je “Srpska
Republika BiH ve} do avgusta 1992.
godine imala definisanu teritoriju sa etni~ki
homogenim stanovni{tvom, {to je ostvar -
eno silom”. U Kecmanovi}evom izvje{taju
o doga|ajima u Prijedoru stoji da je nakon
ubistva dva srpska policajca u maju 1992.
godine krizni {tab SDS-a uzeo vlast i da je
uslijedila “strahovita represija”, “masovni
progoni muslimanskog `ivlja”, “op{te pal-
jenje muslimanskih ku}a” i “zatvaranje
svih vojno sposobnih Muslimana u logori-
ma Omarska i Keraterm, koji su bili veoma
nehumana mjesta i u kojima su po~injeni
ratni zlo~ini.” Tako|er je ustvrdio da je
“nadmo}na srpska artiljerija razarala cen-
tralni dio Sarajeva”, kao i da su “srpske
snage nasumice zasipale grad granatama sa
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 34
KECMANOVI] JE BIO VREO
Pi{e: MIRHA DEDI]
SKAKANJE U VLASTITA USTA
Kecmanovi} je po~etkom rata u BiH tra`io neutralisanje
srpskog agresora i skidanje embarga na uvoz oru`ja za
Armiju BiH, tvrdio da je u Prijedoru po~injen genocid, a
onda je banjalu~koj kafani saznao da je bio u zabludi
N E N A D K E C M A N O V I ]
Ratni član Predsjedništva
BiH NENAD KECMANOVIĆ,
kao svjedok odbrane
generala RATKA MLADIĆA,
revidirao je sve svoje ekspertske
nalaze o zločinima u Prijedoru,
negirao genocid u Srebrenici,
a svoje tvrdnje o razaranju i
granatiranju Sarajeva sa srpskih
položaja porekao; naša novinarka
prikupila je Kecmanovićeve izjave
koje je davao tokom odbrane
Mladića, RADOVANA
KARADŽIĆA I MOMČILA
KRAJIŠNIKA i
uporedila ih s
onima koje je
iznosio početkom
rata u BiH
kecmanovic:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 21:58 Page 34
okolnih brda”. Ina~e, svi eksperti na
po~etku svojih svedo~enja pola`u zakletvu,
{to je 12. novembra 2002. godine u~inio i
Nenad Kecmanovi}.
Po~etkom nedjelje, prilikom svoje
odbrane generala Ratka Mladi}a, samo sedam
dana prije ukopa 274 strijeljana Prijedor~ana
koji su prona|eni u masovnoj grobnici
Toma{ica, Kecmanovi} je povukao svoj
iskaz o teroru nad Bo{njacima u Prijedoru.
Prijedor je samo jedna od vi{e op{tina u
kojoj je, prema Mladi}evoj optu`nici, pro-
gon dosegao razmjere genocida nakon {to
su je zauzele srpske snage. Kecmanovi} se
pri tom poku{ao ograditi od vlastitog
izvje{taja, ali i svog nedavnog iskaza na
su|enju Radovanu Karad`i}u, poku {a -
vaju}i objasniti razloge promjene svog
mi{ljenja.
“U KAFANI SU ME UBIJEDILI DA NIJE
BILO STRADANJA PRIJEDOR^ANA”
Za zlo~ine u Prijedoru, ka`e Kecma -
novi}, saznao je na sastancima
Predsjedni{tva BiH dok je jo{ bio u
Sarajevu. Budu}i da nije imao li~nih saz-
nanja, tokom pisanja ekspertskog izvje{taja
u predmetu “Kvo~ka” prepustio je, ka`e,
bolje informisanom prijatelju Bo{ku
Ba{kotu da napi{e dio o Prijedoru i zatim
ga bez posebne provjere integrisao u svoj
rad.
Oslanjaju}i se na stare “sarajevske”
informacije i vjeruju}i Ba{kotu, Kecma -
novi} je sve doskora, dakle punih 20 godi-
na, vjerovao da se u Prijedoru desila
“u`asna represija srpske vojske i policije”,
koja je rezultirala protjerivanjem musli-
manskog stanovni{tva, paljenjem njihovih
ku}a i zlo~inima u logorima. Me|utim,
izme|u izjave date Karad`i}evoj odbrani
2012. godine i ovogodi{njeg razgovora sa
Mladi}evim braniocima putovao je, ka`e, u
Banju Luku i tamo iz razgovora sa ljudima,
izme|u ostalog i u kafani, gdje je saznao da
su se zlo~ini nad nesrbima dogodili “u znat-
no manjoj mjeri”.
“Ljudi s tog terena su mi ukazali da to
i nije bilo ba{ tako”, pravdao je
Kecmanovi} svoj zaokret.
Kecmanovi}, koji je u svom prethod-
nom izvje{taju naveo “kako je srpska
nadmo}na artiljerija pusto{ila centar
Sarajeva i kako su srpske snage nasumi~no
ga|ale Sarajevo s okru`nih brda”,
Tu`ila{tvo je poku{ao uvjeriti kako je to
napisao zabunom jer on, “kao i ljudi u
Sarajevu nisu razlikovali odlaznu i dolaznu
vatru”. Tokom svjedo~enja na su|enju
Mladi}u rekao je da se “nije radilo ba{ o
razaranju” ve} da su u centralnom djelu
grada bilo “o{te}enja”, ali da zgrade nisu
bile razru{ene kao na Grbavici.
Nakon {to je osporio vlastite iskaze o
zlo~inima srpskih snaga u Prijedoru i
Sarajevu, Kecmanovi} je oti{ao i korak
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
35
ISTINE I LA@I DE@URNOG SVJEDOKA RATNIH ZLO^INACA

Kecmanovi} je u ekspertskom
izvje{taju za predmet “Kvo~ka i drugi”
napisao da je, dok je boravio u Sarajevu
do 6. jula 1992. godine, imao utisak da se
grad nasumice granatira sa srpskih
polo`aja, a u pro{lonedjeljnom
unakrsnom ispitivanju je naglasio da se
radilo “samo o utisku”. Tokom svjedo~enja
Mladi}u dopunio je iskaz, navode}i da su
u blizini njegovog stana u sarajevskom
naselju Ciglane ga|ana dva vojna cilja -
komanda Prvog korpusa Armije BiH i
artiljerij sko oru|e skrivano u tunelu - sug-
eri{u}i tako da je “utisak” o nasumi~nom
granatiranju bio pogre{an.
Stan na Ciglanama, koji je
Kecmanovi} u iskazu nazvao svojim,
zapravo je vlasni{tvo Bogdana
Tanjevi}a, poznatog ko{arka{kog trenera
koji je u to vrijeme bio anga`ovan u Italiji.
Kecmanovi} je imao svoj stan na obali
Miljacke u centru Sarajeva, me|utim od
Predsjedni{tva BiH je tra`io da mu se
obezbijedi drugi stan jer se u svom zbog
“~estog granatiranja grada sa srpskih
polo`aja” nije osje}ao sigurno. ^lanovi
Predsjedni{tva BiH sugerisali da prona|e
lokaciju koja mu odgovara. Izbor je pao
na prostrani stan svjetski proslavljenog
ko{arka{kog trenera Bo{e Tanjevi}a, u
koji je Kecmanovi} uselio u pratnji vojne
policije.
Pri~a se da je ”privremeno”,
napu{taju}i Sarajevo, Nenad Kecmanovi}
iz Tanjevi} evog stana otu|io vrijedne
umjetni~ke slike i knjige…
BIJEG OD SRPSKIH GRANATA
Kecmanović je od Predsjedništva
BiH tražio da ga usele u stan
Bogdana Tanjevića na Ciglanama
KECMANOVI]EVI OMILJENI RATNI ZLO^INCI
Brane}i la`ima i konstrukcijama ratne zlo~ince Ratka Mladi}a, Radovana Karad`i}a i Mom~ila Kraji{nika, Nenad Kecmanovi} potpuno je
porekao svoje ranije izjave
kecmanovic:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 21:58 Page 35
dalje - osporavaju}i da je u Srebrenici
izvr{en genocid. I pored toga {to je najavio
da u ponedjeljak zbog obaveza ne}e svje-
do~iti, Kecmanovi} je iznenada promijenio
plan, ostao je u Tribunalu i ~itav taj dan
posvetio negiranju genocida koji su
po~inile Mladi}eve snage u Srebrenici.
“Pa ovo {to se danas upotrebljava, bar
kada je rije~ o Bosni i Hercegovini, potpuno
je ne{to drugo {to se ranije - i u teoriji i prak-
si - tretiralo kao genocid. Genocid po
klasi~noj definiciji obuhva}a sistematsko
uni{tavanje jednog naroda. Ne{to poput
onoga {to je nacisti~ka Njema~ka, odnosno
{to su nacisti radili @idovima”, kazao je
Kecmanovi}, osporavaju}i svoje tvrdnje iz
1992. godine, kada je kao ~lan
Predsjedni{tva BiH tra`io zabranu prekra-
janja granica ~injenjem zlo~ina i genocidom.
Po Kecmanovi}u, definicija genocida je
izmi{ljena u novije vrijeme i “ne mo`e se
primijeniti na situaciju u Bosni i
Hercegovini, gdje ni jedan narod nije i{ao
na uni{tenje kompletnog drugog naroda”.
Tako|er je povukao i svoje izjave koje
je dao na ranijim ha{kim su|enjima - o
masovnom protjerivanju gra|ana iz bh.
op{tina zauzetih od strane srpskih snaga.
Prema Kecmanovi}u, protjerivanje se
uop{te nije dogodilo, a sve {to je rekao o
etni~kom ~i{}enju kao ~lan Predsjedni{tva
BiH “temeljilo se na propagandi koja je do
njega dolazila polovinom 1992. godine”.
Kecmanovi} je tvrdio da su gra|ani sami
po~etkom rata u BiH napu{tali svoje domove
zbog sigurnosti te odlazili u mjesta s
ve}inskim stanovni{tvom njihove nacional-
nosti. Kao primjer spomenuo je svog brata
koji je 1992. godine oti{ao u Australiju.
“KARAD@I] JE BIO MIROTVORAC”
Od kraja osamdesetih do danas, Nenad
Kecmanovi} je pre{ao put od ~lana Saveza
komunista Jugoslavije, predsjednika bh.
“reformista” i ~lana ratnog Predsedni{tva
BiH, poslijeratnog funkcionera Republike
Srpske, pa sve do svjedoka odbrane bosan-
skih Srba osu|enih za ratne zlo~ine -
Mom~ila Kraji{nika, Radovana Karad`i}a,
Ratka Mladi}a. U izjavi timu odbrane koja
je uvedena u dokaze, Karad`i}a je
Kecmanovi} predstavljao kao mirotvorca
koji je ~inio sve da zaustavi rat i tvrdio da
kod njega nikada nije vidio `elju za
“etni~kim ~i{}enjem” dijelova BiH pod srp-
skom kontrolom. Kecmanovi} je bo{nja~ko
rukovodstvo optu`io za otpo~injanje suko-
ba i tvrdio da je u ratu vo|ena propaganda
sa ciljem da se Srbi predstave kao zlo~inci,
a Bo{njaci kao `rtve.
Aliju Izetbegovi}a, predsjednika Pred -
sjed ni{tva BiH, Kecmanovi} je prilikom
odbrane Karad`i}a, optu`io da je
nedemokratski vladao preko poslu{nika iz
svoje stranke, kao i da je iza “fasade” zago-
varanja gra|anske dr`ave zapravo ~inio sve
da stvori unitarnu BiH pod muslimanskom
kontrolom. Opisao ga je kao ~ovjeka
“ugodnog za razgovor, ali neugodnog za
dogovor” jer je bio nedosljedan u ispunja-
vanju dogovorenog. S druge strane, kazao
je da je Karad`i}evo rukovodstvo u tom
pogledu bilo “~ak i suvi{e dosljedno”.
U unakrsnom ispitivanju, tu`iteljica
Hildegard Uertz-Retzlaff podsjetila je
Kecmanovi}a da je tokom rata, naro~ito do
jula 1992., govorio druga~ije, zbog ~ega ga
je Karad`i} u jednom saop{tenju nazvao
“Alijinim Srbinom” i “Srbinom Ante
Paveli}a”. Na sjednici Predsjedni{tva BiH
krajem juna 1992. godine Kecmanovi} je
naveo da se ne mogu prihvatiti rezultati
postignuti osvajanjem teritorija i iseljavanj -
em stanovni{tva. Me|utim, na su|enju
Karad`i}u poku{ao je da relativizuje tu
izjavu, navode}i da je te{ko re}i {ta je
rezultat nasilnog protjerivanja, a {ta dobro-
voljnog odlaska stanovni{tva.
Po odlasku iz Sarajeva u Beograd,
Kecmanovi} je krajem avgusta 1992.
godine dao intervju Borbi u kojem je kazao
da su “muslimani najlo{ije naoru`ani i
posebno je tragi~no {to su do sada najvi{e
patili”, te da su srpska pretenzije na teritori-
ju BiH sa 45-50 posto porasla na 70 zbog
srpske vojne nadmo}i.
Nekoliko godina kasnije, brane}i
Mom~ila Kraji{nika, Kecmanovi} je govo-
rio da je tada i on bio “`rtva propagande”
36
KECMANOVI] JE BIO VREO

Nenad Kecmanovi} je svjedo~e}i u
Haagu priznao da je autor njegovog
ekspertskog izvje{taja kojeg je pisao za
potrebe su|enja prijedorskom ratnom
zlo~incu Miroslavu Kvo~ki njegov prijatelj
Bo{ko Ba{kot u ~ija je saznanja i analize
“naivno povjerovao” prije dvanaest godi-
na, te ih koristio kao vlastite. Ko je Bo{ko
Ba{kot? Ba{kot je partizanski prvoborac
iz Prijedora, narodni heroj koji je u posli-
jeratnoj Bosni i Hercegovini obavljao broj -
ne visoke politi~ke i dr`avne funkcije.
[ezdesetih godina pro{log vijeka bio je i
ministar unutra{njih poslova BiH, a smi-
jenjen je nakon pada Aleksandra
Rankovi}a. Kasnije je biran na mnoge
du`nosti, a va`io je za policijskog
~vrstoruka{a i zagri`enog jugo-unitaristu.
Njegovo prijateljstvo sa Kecmanovi}em
datira jo{ iz vremena kada je Kecmanovi}
bio {ef kabineta komunisti~kog
funkcionera Tode Kurtovi}a. Ba{kot je
nakon posljednjeg rata bio i ~lan Senata
Republike Srpske.
BO[KO BA[KOT, KONSULTANT
Baškot, komunistički čvrstorukaški
policajac
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014.
KECMANOVI]EVE PODVALE
Razaranje Sarajeva, masovna ubijanja
Prijedor~ana i genocid u Srebrenici za
Kecmanovi}a su stvar muslimanske propagande
kecmanovic:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 21:58 Page 36
jer je povjerovao da je veliki broj musli-
manskih civila stradao, a kasnije je saznao
da su stradanja u BiH bila “proporcionalna”
veli~ini etni~kih grupa.
U Tribunalu je tvrdio da je Sara je -
vo napustio sa “blagoslovom” Alije
Izetbegovi}a i Fikreta Abdi}a. Oni su, tvrdi,
podr`ali njegovu inicijativu da uspostavi
kontakt sa srpskom stranom, pa je po~etkom
jula 1992. oti{ao u Lukavicu na sastanak sa
Nikolom Koljevi}em, da bi zatim produ`io
za Pale gdje su ga ~ekali Radovan Karad`i},
Mom~ilo Kraji{nik i Biljana Plav{i}. Dva
dana kasnije, Kecmanovi} je oti{ao
u Beograd, na sastanke sa tada{njim pred-
sjednikom SRJ Dobricom ]osi}em, premi-
jerom Milanom Pani}em i patrijarhom
Pavlom. Nakon toga je odlu~io da napusti
politiku i ostane u Beogradu.
Na Palama su ga, rekao je Kecmanovi},
primili kao “osobu koja jeste na drugoj
strani, ali nije njihov neprijatelj.” On je
doma}inima opisao te{ku situaciju u
Sarajevu, a oni su ga informisali o te{koj
situaciji oko Sarajeva. Rekli su mu da je
muslimanska artiljerija raspore|ena na
klju~nim ta~kama u gradu i da neprestano
djeluje na okolinu, pa su oni prinu|eni da
~esto uzvra}aju s brda. Kecmanovi} je
govo rio i o “privatnim zatvorima” u
Sarajevu u kojima su pripadnici paravojnih
formacija dr`ali Srbe, a Karad`i}, Kraji{nik
i drugi doma}ini sa Pala nisu ni{ta rekli o
zatvorima i logorima izvan Sarajeva.
Na pitanje predsedavaju}eg sudije da li je
doma}ine na Palama upozorio da su njihove
snage “pre{le liniju dopu{tenog” i da se
de{avaju stvari “koje ni u ratu nisu
dopu{tene”, Kecmanovi} je odgovorio da je
smatrao da se “podrazumijeva da su i oni toga
svjesni“ i da nema sumnje da su se “nedopus-
tive stvari de{avale s obje strane Miljacke.”
Kecmanovi} je 2006. godine, kao svje-
dok odbrane Mom~ila Kraji{nika, negirao
da je Kraji{nik bio “opsjednut etni~kom
podjelom BiH”. Prema Kecmanovi}u,
izme|u njegovih “reformista” i
Karad`i}evog i Kraji{nikovog SDS-a, nije
bilo nikakve razlike u pristupu krizi u BiH:
i jedni i drugi zalagali su se za politi~ko
rje{enje krize i ni jedna strana, tvrdi on,
“nije imala u vidu rje{enje do kojeg bi se
do{lo silom i ratom”.
“MORAMO OSLOBODITI ZAPADNU
HERCEGOVINU I BOSANSKU KRAJINU”
Nenad Kecmanovi} je bio ~lan
Predsjedni{tva BiH od 1. juna do 6. jula
1992. godine. Transkripti sjednica ratnog
Predsjedni{tva BiH dokazuju da je
Kecmanovi} u vrijeme dok je bio ~lan
Predsjedni{tva BiH stvari nazivao pravim
imenom. Naime, na svim sjednicama koji-
ma je bio prisutan Kecmanovi} se slagao s
ocjenom ostalih ~lanova Predsjedni{tva
BiH da se radi o agresiji na BiH i o
etni~kom ~i{}enju Bo{njaka i Hrvata od
strane Srba. Na sjednicama Kecmanovi} je
govorio da postoje logori za Bo{njake i da
“druga strana“ ~ini genocid.
“Vlada za koju smo se mi opredijelili je
koncentraciona vlada svenarodnog spasa,
koja `eli da objedini sve patriotske snage u
odbrani na{e domovine, najmla|e dr`ave.
Zemlja je u opasnosti i treba sve snage uje-
diniti u njenoj odbrani”, kazao je
Kecmanovi} po~etkom jula 1992. godine.
Deset dana ranije Kecmanovi} je kazao da
se ne mogu prihvatiti rezultati postignuti osva-
janjem teritorija i iseljavanjem stanovni{tva.
Tra`io je da se me|unarodnoj zajednici uputi
pismo zbog zloupotrebe zra~nog prostora i
bombardovanja gradova u BiH.
Kecmanovi} se po~etkom rata u BiH
zalagao da se sa vojnog i ekonomskog
aspekta izvr{i deblokada bar jedno pravca
prema Sarajevu i da se Bosanska krajina i
Zapadna Hercegovina u kojoj je djelovala
“nelegalna vlast” oslobode.
“Kada se deblokira Sarajevo, aerodrom
svi o~ekuju to kao maltene gotovu stvar.
Koje su dalje akcije? Postoji jedno konkret-
no vojno i politi~ko pitanje. Ima sad taj
region Sarajevo, pa Tuzla, to se vezuje...
Ljudi moji, postoji Zapadna Hercegovina,
Bosanska krajina, gdje mi imamo
zaokru`enu homogenu teritoriju, imamo
cijevi pu{~ane. Neke vlasti koje su se
zaokru`ile. Ho}emo li mi sada kada iz ovog
obru~a iza|emo, krenuti u oru`anu borbu
protiv tih regija ili }emo i}i na neku njihovu
integraciju u Republici na odre|enim
na~elima? Kada se ka`e ustrojstvo BiH za
koje }emo se mi boriti, ja na tome insistiram
jo{ od poslije izbora”, kazao je Kecmanovi}
14. juna ’92. na sjednici Predsjedni{tva BiH.
Slo`io se sa prijedlogom Alije
Izetbegovi}a da Predsjedni{tvo BiH i Vlada
BiH upute zajedni~ko pismo me|unarodnoj
zajednici u kojem }e se ukazati da se
“rezolucija Vije}a sigurnosti ne po{tuje od
strane agresora, te da se nastavlja agresija,
masovni zlo~ini i etni~ko ~i{}enja teritorija
u BiH”. “Potrebno je bez odlaganja tra`iti
neutralisanje aktivnosti agresora i izraziti
spremnost da oru`ane snage BiH same
oslobode i Sarajevo i druge gradove pod
uslovom da se ukine embargo na uvoz
oru`ja i municije”, navodi se u
zahtjevu ~lanova Predsjedni{tva BiH,
me|u kojima je bio i Kecmanovi},
po~etkom jula 1992. godine.
Na posljednjoj sjednici kojoj je prisus -
tvovao, 6. jula 1992. godine, Kecmanovi}
istakao da njega u Predsjedni{tvu BiH ne
treba posmatrati kao predstavnika srpskog
naroda, ve} kao pripadnika srpskog naroda.
Na istoj sjednici donijeta je odluka da na
pregovore sa lordom Carringtonom idu
Alija Izetbegovi}, Nenad Kecmanovi} i
Mariofil Ljubi}. Me|utim, Kecmanovi} je
tog dana oti{ao za Pale. Sa Pala je oti{ao
u Beograd, gdje je radio kao profesor.
Danas je savjetnik Milorada Dodika i sena-
tor Republike Srpske.
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 37
ISTINE I LA@I DE@URNOG SVJEDOKA RATNIH ZLO^INACA
KECMANOVIĆEVO
SVJEDO ČENJE 2002.
GODINE “Nakon ubistva
dva srpska policajca u
maju 1992. godine u
Prijedoru je uslijedila stra-
hovita represija, masovni
progoni muslimanskog
življa, opšte palj enje
muslimanskih kuća i
zatvaranje svih vojno
sposobnih Muslimana u
logorima Omarska i
Keraterm, u kojima su
počinjeni ratni zločini”
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
kecmanovic:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 21:59 Page 37
S
tranka Mire Cerara, koja je osno-
vana samo 40 dana prije izbora,
osvojila je ubjedljivu ve}inu
glasova na prijevremenim izbori-
ma u Sloveniji. Tako }e Miro
Cerar, univerzitetski profesor i ekspert za
ustavno pravo, vjerovatno biti novi premi-
jer. No pred njim stoji te`ak zadatak formi-
ranja koalicije koja }e odgovoriti svojim
sastavom onome {to `ele gra|ani, ali i
Brisel. Ujedno, Cerar bi mogao biti ~ovjek
koji }e povesti Sloveniju iz krize.
Analiti~ari ka`u da Slovenci nisu pok-
lonili povjerenje Ceraru zbog programa koji
je predlagao nego zato {to je novo lice u
politici. “Mislim da je u Sloveniji dovoljno
samo da je neko nov da bi mu ljudi dali glas,
i to ne samo na ovim izborima. Ja taj
fenomen zovem ‘politi~ka supernova’, ka`e
za Slobodnu Bosnu profesorica Cirila
Toplak. Ona podsje}a kako je prije nekoliko
godina to bio slu~aj sa Zoranom Janko vi -
~em, koji je napravio stranku tri sedmice
prije izbora na kojima je i pobijedio.
“Mislim da ljudi izbore vide kao neki poli-
ti~ku pijacu na kojoj biraju nove proizvode,
zanimljivije od onog {to ve} znamo, i kupu-
ju ih. Drugo, mislim da gra|anima nije sve-
jedno {to je Slovenija tu gdje jeste i misle da
su politi~ke stranke krive za tu situaciju.
Tako da su nove face uvijek privla~ne. No,
mislim da nam treba jo{ nekoliko izbora da
bi shvatili da ne{to nije uredu sa sistemom i
da mo`e biti koliko `elimo novih faca, ali to
ne}e promijeniti ni{ta u sistemu”, dodaje
profesorica Toplak te nagla{ava da ulazak
ultraljevice i potiskivanje desnice, kao
rezultat ovih izbora, ukazuje na mogu}e
ozbiljne promjene u Sloveniji.
Istovremeno, izlaznost od oko 50 posto
za politi~kog analiti~ara Mihu Kova~a
predstavlja “po~etak krize demokratije”.
APSURDNA POLITIKA
Prema broju osvojenih glasova, Stranka
Mire Cerara imat }e 36 od ukupno 90 mjes-
ta u Parlamentu. Cerar sada ima pet sedmi-
ca da formira novu vladu. Ve} je najavio da
ne bi volio “jednobojnu” vladu ostavljaju}i
mogu}nost za koaliranje sa skoro pa svima.
“Dobra bi bila kombinirana vlada, vlada
duginih boja, no sve zavisi od pregovora”,
kazao je Cerar. Jednu stranku, ~ini se, ipak
je odbacio - Slovena~ka demokratska stran-
ka (SDS) Janeza Jan{e, biv{eg premijera
koji je od 20. juna u zatvoru nakon {to je
osu|en za korupciju. Jan{ina stranka je
druga najja~a parlamentarna stranka, ali
izbore smatraju neregularnim i najavljuju
kako }e opstruirati rad Parlamenta. “To je
ne~uveno. Dakle, mi }emo da ih pla}amo
za rad koji oni ne}e obavljati”, ka`e Toplak.
Profesorica problem vidi i u ~injenici da je
prema rezultatima izbora, Jan{a, iako u
zatvoru, postao parlamentarac te taktiku
SDS-a naziva “apsurdnom”. “Apsurdni su
jer su stra{no antikomunisti~ki orijentirani
a njihov kult lidera je stra{niji od kulta
Tita. Oni izgleda ne vide {ta rade. Jan{a je
za njih sada kao sveti ratnik. No, dobili su
20 i ne{to procenata glasova, {to za mene
zna~i da 10 posto Slovenaca ima predstave
o politici koje nisu ba{ zdrave. Sada imamo
i jedan pravni problem: nemamo zakon koji
bi zabranio da se neko kandidira iz zatvora.
Da je SDS pobijedio, Jan{a bi bio premijer
iz zatvora. To bi bio slovena~ki politi~ki
patent”, ka`e Toplak.
Da pri~a bude jo{ apsurdnija, Jan{a je
odbio glasati iz zatvora. Nakon objave
rezultata izbora, zastupnici SDS-a u
Europskom parlamentu su pozvali EU da
reagira. Za njih su izbori nelegitimni, a
rezultati posljedica “izbornog in`e njeri nga”.
Cerar s njima izgleda ne}e u koaliciju
jer, ka`e, ne po{tuju Ustav. “Ne mo`e biti
koalicijski partner u vladi netko tko negira
temelje pravne dr`ave, tvrdi da su izbori
bili nelegitimni i koristi preo{tre izraze,
izraze ispod razine politi~ke kulture”,
kazao je Cerar za Slovena~ki radio. “Za
formiranje nove koalicije bit }e potrebna
popu{tanja i kompromisi, {to treba ocijeniti
na osnovi programa stranaka. Kompromisi
su mogu}i ondje gdje je to jo{ uvijek u
korist dr`ave, pa je mogu}a suradnja sa
svakom strankom koja pristane na tu
obvezu”, kazao je.
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 38
BUDI SE SJEVER I JUG
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Na još jednim vanrednim izborima, većina građana Slovenije odlučila je svoje
povjerenje pokloniti strankama i ljudima koje nemaju puno političkog iskustva.
Ubjedljivi pobjednik je Miro Cerar, univerzitetski profesor i ekspert za ustavno
pravo, a iznenađujuće puno glasova je dobila i tamošnja ultraljevica koja
najavljuje formiranje novih nesvrstanih i povratak samoupravljanju
I Z B O R I U S L O V E N I J I
Po~etak krize demokratije, ili ra|anje
(postjugoslovenskog) pokreta nesvrstanih?
CERAR (PONOVO) NA KONJU
JANEZ JAN[A
Parlamentarac u zatvoru
nidzara slovenci:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 21:55 Page 38
Umjesto Jan{inog SDS-a, Cerar }e
vjerovatno morati vladu praviti sa
Demokratskom strankom umirovljenika
(DESUS) Karla Erjavca koja je tre}a po
broju osvojenih glasova, te, kako mnogi
predvi|aju sa Socijaldemokratima ili
konzerva tivcima okupljenim oko demo -
kri{}anske Nove Slovenije, te Savezom
Alenke Bratu{ek, dosada{nje premijerke.
DESUS-ovi mandati odlu~uju o formiranju
vlade.
POVRATAK SAMOUPRAVLJANJA
Cerar je objavio kako }e klju~ne teme
oko kojih }e se budu}i koalicijski partneri
morati dogovoriti biti privatizacija dr`avnih
tvrtki, konsolidacija javnih financija i
zdravstvena reforma, te socijalna politika,
znanost i kultura.
Toplak je veoma kriti~na prema Ceraru
jer, ka`e, nije bio konkretan u predizbornoj
kampanji. “Miro Cerar nema nikakvo
iskustvo u politici. On je ugledna osoba, ali
kao profesor. Oko sebe je okupio ljude koji
isto tako nisu prije bili u politici, nemaju
nikakvog iskustva i ne znam {ta }e se
dogoditi. Njegov program je veoma
apstraktan. @elio je privu}i bira~e s desne i
lijeve strane, ni{ta nije obe}avao. Ali, veli-
ki postotak ljudi je to na{ao dovoljnim.
Ustvari je to bio glas protiv establi{menta,
stranaka koje su ovdje ve} 20, 25 godina”,
smatra Toplak. Sli~ne kritike dobio je u vi{e
navrata tokom predizborne kampanje.
Upu}eni ka`u da je malo {ansi da }e
koalirati sa ultraljevi~arima iz Udru`ene
ljevice (~ine je tri stranke - Inicijativa za
demokratski socijalizam IDS, stranka
nastala nakon protesta, Demokratska stran-
ka rada DSD i Stranka za odr`iv razvoj
Slovenije). Udru`ena ljevica }e imati {est
zastupnika u Parlamentu i biti ~etvrta stran-
ka po snazi. Mnogi ih vide kao slovena~ku
Syrizu (gr~ka ultraljevi~arska opcija koju
~ini 17 partija. Osvojili su ve}inu glasova u
Gr~koj na izborima za Europski parla-
ment). Da ne ulazi u koaliciju sa ultraljevi-
com, Cerara su savjetovali ekonomski
analiti ~ari u Sloveniji. List Finance je
napisao da bi mu najbolje povezivanje bilo
sa Socijaldemokratima, Alenkom Bratu{ek
i Novom Slovenijom “jer tako iz zemlje ne
bi otjerao strane investitore, niti iznevjerio
o~ekivanja Bruxellesa”.
Udru`ena ljevica bori se protiv neolib-
eralizma, nastali su, kao i {panski Podemos,
tokom protesta koji su pretpro{le zime zah-
vatili ve}e slovenske gradove po~ev{i od
Maribora. Protive se prodaji dr`avnog vlas-
ni{tva, postoje}e politi~ke partije naziva
slugama me|unarodnog kapitala, te
najavljuje vrijeme “demokratskog socijaliz-
ma”. U intervju koji je dao za hrvatski H-
alter neposredno prije izbora, Luka Mesec,
koordinator Udru`ene ljevice, pojasnio je
kako je njihov cilj uvo|enje ”radni~kog
samoupravljanja, te demokratizacija bana-
ka kroz dr`avne i zadru`ne banke, u kojima
39
NEKA NOVA SLOVENIJA

17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
MIRO CERAR
Novo lice
slovena~ke
politike
PROTESTI
Pobuna u
Sloveniji
iznjedrila
je nove
stranke
nidzara slovenci:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 21:56 Page 39
bi gra|ani odlu~ivali o prioritetima od
javnog interesa”, dodaju}i da tako|er tra`e
“demokratizaciju investicijskih politika
dr`ave. Vlada po na{em mi{ljenju ne bi tre-
bala sama odlu~ivati o investicijama, nego
dru{tvo kroz demokratske mehanizme.”
NOVI NESVRSTANI
U intervju za rije~ki Novi List, Mesec je
rekao da Udru`ena ljevica ve} sara|uje sa
lijevim strankama i grupama u EU, ali i regi-
ji. “Primjerice, sa Centrom za radni~ke
studije i BRID-om u Hrvatskoj, s Centrom
za politike emancipacije i Gerusiju u Srbiji,
s Lijevima u Bosni, s pokretom Solidarnost
u Makedoniji… Takvo povezivanje jako je
va`no iz vi{e razloga. Sada, kada se ljevica u
regiji jo{ uspostavlja, najva`nije je da u~imo
jedni od drugih. Imamo sli~nu povijesno
iskustvo, sli~nu situaciju, sli~ne probleme, a
ljevica se svuda sve vi{e name}e kao jedina
prava politi~ka snaga koja stoji vis- -vis
kapitalizmu. U dugoro~noj perspektivi to je
bitno iz dva razloga: da imamo jo{ vi{e kul-
turnih, ekonomskih i ostalih veza s
dr`avama nastalima iz Jugoslavije, koje
mo`emo puno bolje iskoristiti, te da, kao {to
sam prije rekao, radimo na konceptu novih
nesvrstanih na europskoj periferiji, gdje
zajedno mo`emo napraviti puno, tako da
promijenimo odnose snaga u Europi u korist
radnika i u korist periferije”, rekao je Mesec.
Mesec koncept “demokratskog
socijaliz ma” opisuje kao pleonazam.
“Demo kratski je zapravo suvi{an dodatak,
budu}i da je socijalizam sam po sebi
demokrati~an, odnosno da pod njime
podrazumijevamo na~in proizvodnje u
kojem dru{tvo demokratski odlu~uje {to }e
i za koga proizvoditi, pod kakvim uvjetima
i kako }e upotrijebiti dobit i vi{ak. Ali, od
uspona staljinizma i etatisti~kih, autori-
tarnih socijalizama to vi{e nije samopo-
drazumijevaju}e. Kako bismo naglasili i
kritiku tih re`ima, na{ program smo
preimenovali u demokratski socijalizam.”
Uzor za ovakav koncept nalaze u
jugoslovenskom modelu socijalizma koji
smatraju vrlo progresivnim za vrijeme u
kojem je postojao, ali i u nekim modernim
dr`avama kao [vedska u vrijeme Olofa
Palmea “koji se zalagao za radni~ki otkup
poduze}a”, te u zemljama Latinske
Amerike. “Chavez je uspostavio vi{e od 30
tisu}a zadruga u Venezueli. U Porto
Allegreu u Brazilu vi{emilijunski grad ima
participativni bud`et… Ukratko, ne postoji
jedan primjer dr`ave za koju bismo mogli
re}i: ‘Eto, to je demokratski socijalizam’,
ali postoji puno sada{njih i pro{lih progre-
sivnih praksi iz kojih mo`emo crpiti uzore
za demokratski socijalizam”, ka`e Mesec
najavljuju}i novi talas koji dolazi sa sjev-
era.
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 40
BUDI SE SJEVER I JUG

Dr. Cirila Toplak, politologinja sa
ljubljan skog univerziteta, ka`e da je
najzanimljiviji rezultat izbora odlazak
desnice u potpunu opoziciju.
“Katastrofalni su ovi izbori bili za
desnicu. Jan{in SDS je izgubio jednu
tre}inu glasova. Slovenska pu~ka
stranka, ~ini se, ne}e ni u}i u
Parlament a to }e biti za njih prvi put u
25 godina. Sada ~ekaju prebrojavanje
glasova iz inostranstva i nadaju se da
mo`da tamo ipak ima nekoliko konzer-
vativnijih bira~a ~iji glasovi }e im ipak
omogu}iti da u|u. Konzervativci
Ljudmile Novak su jedini desni~ari koji
su pobolj{ali rezultate. Ina~e, desnica
u Sloveniji je propala.” Toplak
poja{njava kako sedam stranaka koje }e
sada ~initi Parlament ~ine “neku lijevu
sredinu” koja je poja~ana ultraljevicom u
vidu Udru`ene ljevice.
“Ali, ne{to treba da razumijete. U
Sloveniji ima puno ljudi koji vjeruju da
ovaj demokratski sistem vi{e nema
nikakvu budu}nost i da stranke nemaju
smisla. Samo je mali dio ljudi koji su bili
aktivni u protestima u{ao u nove stranke
i oni poku{avaju mijenjati sistem iznutra.
Ali, mislim da nema ba{ puno nade.
Pogledajte kako se pona{aju bira~i - jo{
jedanput su dali ogromnu mo} stranci
koja prije ~etiri tjedna nije ni postojala.”
Veliku pobjedu ljevice Toplak, koja je i
sama, ka`e, glasala za Udru`enu ljevicu,
ipak ne vidi kao ozbiljan uticaj na sistem.
“Odlu~ila sam se za Udru`enu ljevicu jer
mi se svi|a njihov program. @eljela sam
da u|u u parlament jer ih tada mediji vi{e
ne mogu ignorirati nego }e dobiti
mogu}nosti da {ire svoje ideje i tako }e
na sljede}im izborima mo`da imati vi{e
mandata. Tako sam racionali zirala svoj
osobni izbor. Ali da je ljevica neki trend,
mislim da ne. Pogledajte Njema~ku,
Skandinaviju, Francusku… sve te zemlje
ne idu u tom smjeru. Pogledajte Europski
parlament koji je isto oti{ao u smjeru
desnice. Tako da mislim da je mediteran-
ska Europa u druga~ijoj situaciji jer smo
imali tako u`asni osje}aj rekolonizacije iz
Brisela, iz sjeverne i zapadne Europe
zbog svih mjera {tednje.”
CIRILA TOPLAK, POLITOLOGINJA I PROFESORICA NA UNIVERZITETU LJUBLJANA
“Desnica u Sloveniji je propala”
LUKA
MESEC
@elimo vratiti
samoupravljanje
nidzara slovenci:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 21:56 Page 40
ISPRAVNA-oglasi sedmica-879:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.9.2013 13:49 Page 1
P
enzionisani sarajevski policajac
Isljam Ko{uta (59) prvi put je
operisan na Klinici za
neurohirurgiju Klini~kog centra
Univerziteta Sarajevo 9. avgusta
2011. godine. Operisao ga je neurohirurg
prof. dr. Kemal Dizdarevi}, a dijagnoza je
bila meningeom temporobazalne regije
(tumor gra|en od stanica mo`danih
ovojnica). Ve} u prvih nekoliko dana nakon
operacije, Ko{uta je po~eo osje}ati
neizdr`ive bolove u glavi i rukama.
„Poslije operacije dobio sam jake
bolove u vratu, rukama i nogama. Nisam
mogao skoro nikako pomjeriti desnu ruku.
Suze iz o~iju nisu kapale, nego su lile non-
stop. Oti{ao sam u bolnicu, gdje su mi rekli
da je dr. Dizdarevi} na godi{njem odmoru.
^ekao sam da se vrati i kada je do{ao,
oti{ao sam kod njega na kliniku. Rekao mi
je da su ti bolovi poslije operacije normalni,
da }e to trajati oko dvije godine a onda }e
se smiriti, i da za godinu dana do|em na
kontrolu. Uporno sam mu poku{avao re}i
da su bolovi veoma jaki, posebno u vratu, i
da ne{to nije u redu. Ali on je to
jednostavno ignorisao“, pri~a Ko{uta.
NA PREGLED U PRIVATNU KLINIKU
Istovremeno sa bolovima u vratu i
udovima, Ko{uti su se pojavile i ~etiri
otekline na razli~itim dijelovima tijela.
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 42
[OK U OPERACIONOJ SALI
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Zahvaljujući „stručnosti“ tima sa Klinike za neurohirurgiju Kliničkog centra
Univerziteta u Sarajevu, penzionisani policajac ISLJAM KOŠUTA postao je medi-
cinski fenomen: poslije operacije tumora na mozgu koju je u avgustu 2011. vodio
prof. dr. KEMAL DIZDAREVIĆ, Košuta je sve do maja ove godine živio sa velikim
komadom gaze u glavi, zbog čega je trpio nesnosne bolove...
DRAMA U POJASU GAZE
Nakon operacije kod “vrhunskog neurohirurga“
Kemala Dizdarevi}a, Isljam Ko{uta skoro tri godine
`ivio je sa komadom gaze u glavi!
KO RADI, TAJ I GRIJE[I
Prof. dr. Kemal Dizdarevi}
kemo:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 20:03 Page 42
„Kada sam to rekao Dizdarevi}u, on mi
je kazao da to nema veze s operacijom ni s
njim, i da je on hirurg isklju~ivo za glavu.
A sve je imalo veze s tim“, ka`e na{
sagovornik. „Rekao mi je i da on ne
pregleda pacijente ambulantno na
Neurohirurgiji jer je on {ef klinike i da ako
ho}u da do|em kod njega na pregled,
trebam to zakazati u privatnoj Mojoj
klinici. Oti{ao sam, {ta }u, nisam imao
drugog izbora. Pregled sam platio 100
maraka“, pri~a Ko{uta.
Nakon pregleda, Dizdarevi} ga je
uputio da snimi magnetnu rezonancu,
pregled na koji se u KCUS-u, na`alost,
~eka i do pola godine. „Uspio sam preko
nekih veza da to uradim malo br`e, da ne
~ekam toliko... Kada sam mu odnio nalaz,
Dizdarevi} mi je rekao da bih trebao ostati
u bolnici da oni to malo detaljnije ispitaju“,
ka`e Ko{uta.
U novembru te godine Isljam Ko{uta je
ponovo hospitaliziran radi sumnje na
postoperativni absces, ali nije operiran.
Doktor Dizdarevi} i dalje je tvrdio da je sve
u redu, uprkos tome {to mu se pacijent `alio
da svakog dana ima sve ja~e i ja~e bolove:
„Poslije prve operacije, radili su mi ukupno
jo{ jedanaest magnetnih rezonanci. Svaki
od tih nalaza je navodno bio uredan.“
U oktobru pro{le godine Ko{uta je,
kako ka`e, slu~ajno sreo Dizdarevi}a na
ulici. „Rekao sam mu da i dalje trpim
bolove, da nemam para i ako mo`e da me
primi u bolnicu. Pristao je i zakazao mi je
pregled. Nakon {to sam ga cijeli dan ~ekao
u ambulanti, ostao sam zadnji na redu.
Kada se kona~no pojavio, doveo je nekog
svog specijalizanta koji je tu tek po~eo
raditi i rekao mu je da mi napi{e uputnicu
za pregled kod neuropsihijatra“, govori
Ko{uta. „Tu mi je definitivno ‘pukao
film’.“
Nakon {to se po`alio prim. dr. Eldinu
Burazerovi}u iz Stru~nog tima Klinike za
neurohirurgiju, a ovaj ga uputio na
direktora hirur{kih disciplina prof. dr.
Harisa Tanovi}a, koji ga je zatim ponovo
vratio kod Burazerovi}a, Ko{uta je odlu~io
da ode kod direktora KCUS-a prof. dr.
Damira Aganovi}a i sve mu ispri~a. Prvi
put kada je poku{ao do}i do Aganovi}a,
pripadnici bolni~kog osiguranja „ispratili“
su ga iz zgrade.
„Drugi put sam do{ao, sjeo ispred
njegovih vrata i rekao da ne}u oti}i dok on
ne iza|e. Do{li su iz obezbje|enja, prvo
jedan, a onda jo{ trojica. Na kraju je
Aganovi} nazvao i rekao im da me odvedu
kod dr. Burazerovi}a. Tamo smo se
dogovorili da opet do|em u bolnicu.“
Ko{uta je ponovo hospitaliziran krajem
oktobra 2013. godine. Dijagnosti~kom
evaluacijom utvr|eno je da }e mu mo`da
trebati jo{ jedna operacija. Operativni
zahvat je odgo|en za maj 2014. godine.
Kada je Ko{uta kona~no ponovo legao na
operacioni stol, hirurzi su prakti~no bili
spremni na sve osim onoga {to su prona{li:
u glavi Isljama Ko{ute bio je veliki komad
gaze!
„Tokom reoperacije 14.05.2014. godine
niko nije o~ekivao da }emo u operativnom
polju intrakranijalno, intraduralno prona}i
organizirani, za bazu lobanje i krvne
sudove mozga adherentni, veliki komad
gaze koji je zaostao nakon prve operacije.
Neo~ekivano je tim vi{e jer u mikro hirur -
giji u principu ne koristimo gazu za bilo
koji segment suptilnih intrakranijalnih
operacija“, navodi se u izvje{taju o
operativnom zahvatu pacijenta Isljama
Ko{u te koji su direktoru hirur{kih
disciplina prof. dr. Harisu Tanovi}u pod ni -
jeli ~lanovi Stru~nog tima Klinike za
neurohirurgiju, prof. dr. Adnan Kapid`i},
doc. dr. Ademir Had`ismailovi} i prim. dr.
Eldin Burazerovi}.
Nakon cijele agonije kroz koju je pro{ao
i koja je trajala gotovo tri godine, Isljam
Ko{uta ka`e kako je sretan {to se barem
dijelom uspio rije{iti bolova koje je trpio: „I
dalje me boli, ali sada je mnogo bolje nego
{to je bilo. Ruku opet mogu da pomjeram, i
pam}enje mi je mnogo bolje, mogu
normalno da pri~am. Poslije prve operacije
patio sam od gubitka pam}enja, ponekad ni
svoju `enu i djecu nisam mogao
prepoznati...“, pri~a Ko{uta. „Ljekari su mi
priznali da je u pitanju bila gre{ka. Direktor
Aganovi} nije mogao ni da do|e kod mene
u sobu od stida, nego je zamolio
Burazerovi}a da se izvini u njegovo ime.“
PRIJAVA ZBOG LJEKARSKE GRE[KE
U cijeloj nesre}i koja ga je sna{la zbog
nevjerovatnog nemara tima koji je izveo
prvu operaciju, predvo|enog doktorom
Dizdarevi}em, Ko{uta ka`e da je poslije
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 43
OD VI[KA GLAVA (NE) BOLI

TROGODI[NJA AGONIJA
„Govorio sam da trpim neizdr`ive
bolove, a Dizdarevi} me je poslao kod
neuropsihijatra“, ka`e Isljam Ko{uta
kemo:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 20:03 Page 43
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 44
[OK U OPERACIONOJ SALI
O slu~aju dr. Kemala
Dizdarevi}a koji je godinama
vodio sudski spor sa Upravom
Klini~kog centra Univerziteta
Sarajevo kako bi bio vra}en na
mjesto {efa Klinike za
neurohirurgiju, a sa kojeg ga je
svojevremeno - i kako
Dizdarevi} tvrdi nezakonito -
smijenio biv{i direktor KCUS-a
Faris Gavrankapetanovi},
Slobodna Bosna pisala je u
nekoliko navrata. Pored toga
{to je u sukobu i sa aktuelnom
Upravom KCUS-a i direktorom
ove institucije Damirom
Aganovi}em, doktor Dizdarevi}
ve} mjesecima ne komunicira
ni sa ve}inom svojih kolega sa
Klinike za neurohirurgiju.
U Klini~kom centru se i
danas kao anegdota prepri~ava
doga|aj iz 2006. godine kada
je Dizdarevi}, voze}i na putu
prema Kladnju, do`ivio lak{u
saobra}ajnu nesre}u.
„Dizdarevi} je bio u
automobilu sa suprugom.
Navodno su se tokom vo`nje
`estoko posva|ali, on je
skrenuo u suprotnu traku i
sudario se sa vozilom koje je
dolazilo iz suprotnog smjera.
Kada je policija do{la da
obavi uvi|aj, Dizdarevi} je
tvrdio da je u incidentu
u~estvovao jo{ jedan voza~
koji je vozio iza njega i
namjerno poku{avao da ga
udari, zbog ~ega je on morao
da skrene u drugu traku“,
pri~a na{ izvor iz Klini~kog
centra.
Kako je Dizdarevi} tada
ispri~ao policajcima, taj tre}i
„misteriozni“ voza~, koji je
navodno pobjegao s mjesta
nesre}e, bio je niko drugi do
njegov kolega sa Klinike,
neurohirurg dr. Avdulah
Hasanagi}! No, nije se
zavr{ilo samo na tome:
Dizdarevi} je protiv
Hasanagi}a u Sarajevu podnio
i krivi~nu prijavu za poku{aj
ubistva, tvrdi na{ izvor, a cijeli
slu~aj na koncu je dospio i na
sud!
Sa ciljem da provjerimo ove
navode kontaktirali smo
doktora Hasanagi}a koji nam
je potvrdio da je protiv njega
na sudu u Sarajevu vo|en
proces po optu`bi za poku{aj
ubistva Kemala Dizdarevi}a, te
da je slu~aj na kraju odba~en.
Me|utim, Hasanagi} po
savjetu svog advokata nije
`elio davati izjave o tome, te je
samo kratko prokomentirao da
mu uop}e „nije jasno kako se
na{ao u svemu tome“ i da se
radilo o jednom „veoma
~udnom procesu“.
Podsjetimo, slu~ajnost ili
ne, Hasanagi}u je prije mjesec
dana, nakon {to je Dizdarevi}
dobio otkaz na KCUS-u, ispred
zgrade u kojoj `ivi u centru
Sarajeva zapaljen osobni
automobil, a policija jo{
istra`uje ovaj slu~aj.
LJEKARI U KAFKINOM „PROCESU“
Dizdarević 2006. optužio kolegu Avdulaha Hasanagića
za pokušaj ubistva?!
NALAZI I MI[LJENJA
@alba koju je u oktobru 2013. Ko{uta
podnio protiv Dizdarevi}a direktoru
KCUS-a; patohistolo{ki nalaz kojim je
utvr|eno „prisustvo stranog,
najvjerovatnije hirur{kog materijala“; nalaz
sa Moje klinike u kojem Dizdarevi} navodi
da „nema indikacija za neurohirur{ki
tretman“ pacijenta
VRIJEME
PAKLENIH VOZA^A
Dr. Avdulah Hasanagi}
kemo:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 20:04 Page 44
reoperacije osjetio ogromno olak{anje i to
je ono {to mu je najva`nije:
„Ne mogu vam opisati koliko sam bio sretan
kada mi se vratio osje}aj u ruci i kada sam
shvatio da mogu pomjerati tu ruku, koju do tada
nisam mogao ni da podignem. Tu no} proveo
sam budan, nisam mogao zaspati od uzbu|enja.
Jedva sam ~ekao da iza|em iz bolnice.“
Zbog ljekarske gre{ke Ko{uta je prije
desetak dana podnio prijavu protiv Klini~kog
centra Univerziteta u Sarajevu i doktora
Kemala Dizdarevi}a. Za neurohirurge koji su
ga lije~ili poslije operacije kod dr.
Dizdarevi}a, kao i ostale ljekare kod kojih je
i{ao na KCUS-u ima, ka`e, samo rije~i hvale.
Otkaz koji je Uprava Klini~kog centra prije
mjesec dana uru~ila dr. Dizdarevi}u na
temelju ~etiri disciplinske prijave koje su
protiv ovog ljekara podnijele njegove biv{e
kolege sa Klinike za neurohirurhiju, a me|u
kojima je i slu~aj o kojem pi{emo, Isljam
Ko{uta nije `elio komentarisati.
„Nemam ja {ta tu re}i, postoje ljudi koji
su tu da bi utvrdili njegovu eventualnu
odgovornost. Bilo bi nepravedno re}i da je
svaki pacijent doktora Dizdarevi}a pro{ao
ovako kao ja, jer sigurno nije tako i sigurno
ima i puno ljudi kojima je pomogao. Ali
eto, sa mnom je bilo kako je bilo...“,
zaklju~uje Ko{uta.
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 45
OD VI[KA GLAVA (NE) BOLI
„Pro{le godine, dok sam ~ekao na
pregled u bolnici, pri{la su mi trojica
meni nepoznatih ljudi i zaprijetili su mi
da nigdje ne smijem spominjati ime
doktora Kemala Dizdarevi}a. Tada sam
pre}utao sve, nisam znao {ta da
mislim o tome... Nedugo nakon toga,
ponovo u bolnici, pojavila su se opet
ta trojica i rekli su mi: ’Pazi, ako
spomene{ igdje ime Kemala
Dizdarevi}a, ubi}emo te. “Odgovorio
sam im da ako im je stalo da me ubiju,
mogu me ubiti. Poslije toga sam oti{ao
u Policijsku upravu Centar i prijavio
sam prijetnje. To je bilo 24. decembra
pro{le godine. Policija je podnijela
krivi~nu prijavu javnom Tu`ila{tvu, ali
do sada nisu utvrdili ko su ti ljudi”,
pri~a Isljam Ko{uta.
Ko{uta tvrdi da su mu ista trojica
ljudi na isti na~in prijetili i po~etkom ove
godine, te da im je rekao da ih je
prijavio policiji. Poslije toga ih vi{e nije
vidio.
PRIJETNJE PRIJAVIO POLICIJI
„Nepoznati ljudi prijetili su mi
smrću ako igdje spomenem
Dizdarevića“

kemo:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 20:05 Page 45
E
vropsko prvenstvo B divizije koje
se trenutno igra na Ilid`i
uglavnom prolazi uz visoke
pobjede mlade reprezentacije BiH:
nakon Rumunije i Estonije, sa
preko 40 poena razlike, “pao” je i Portugal
(73:64), i to u utakmici u kojoj je po~etkom
tre}e ~etvrtine Portugal vodio sa 18 poena
razlike. Stvar je u svoje ruke uzeo Jusuf
Nurki} i zavr{io me~ sa 30 poena i ~ak 17
skokova. Ba{ kao {to je najavio na po~etku
takmi~enja da se “nije ovdje do{ao
dokazivati, nego osvojiti takmi~enje”, tako
se ambicija o plasmanu u “A” diviziju,
elitno takmi~enje u kojem su sve va`nije
evropske reprezentacije, po~ela ostvarivati.
NBA - VELIKI ORGANIZAM
Danas sve izgleda kao san. A prije samo
pet godina Jusuf je bio dje~ak od 198
centimetara koji ba{ i nije znao {ta bi sa
sobom. [etao je tuzlanskim ulicama,
probao malo igrati fudbal i s neizvjesno{}u
~ekao sutra. Iz Zlatoroga La{ko, gdje je
igrao u juniorima, posu|en je Union
Olimpiji, za koju je odigrao Euroleague
turnir za mlade u Beogradu, u februaru
2012. I odu{evio ko{arka{ki svijet s
prosjekom od 18,8 poena i 11 skokova po
utakmici. Nakon toga, u igru se umije{ala
zagreba~ka Cedevita, ta~nije vlasnik
Atlantic Grupe Emil Tedeschi, koji je za
nekoliko dana “sredio papire” i doveo tada
ve} 210 visokog Jusufa u ekipu koju je
vodio Aco Petrovi}. Ne ba{ velika minuta`a
odvela je osamnaestogodi{njaka na
posudbu u Zadar, odakle se ponovo vratio u
Zagreb. U vatru ga je bacio Jasmin Repe{a,
kod kojeg je u Jadranskoj ligi za samo 16
minuta prosjeka po utakmici davao 11,6
poena i imao 5,5 skokova. Dovoljno za
draft u NBA, gdje }e ga Chicago Bullsi,
kao 16. “pick” izabrati, a potom
“prepustiti” Denver Nuggetsima, ekipi koja
pro{le godine nije do{la do play-offa, ali je
na finansijskoj listi ekipa u najja~oj ligi
svijeta na visokom 7. mjestu.
I dok ovih dana Jusuf ubire plodove
svog talenta i rada u okr{ajima mladih
reprezentacija, s druge strane oceana je
~ovjek za kojeg se slobodno mo`e re}i da je
najzaslu`niji zato {to je Juka zavr{io u
kockicama iz Colorada, ekipi u kojoj su
igrale zvijezde kao {to su Alex English,
Dikembe Mutombo, Carmelo Anthony i
Allen Iverson, Tim Connelly. U razgovoru
za Slobodnu Bosnu, Tim ka`e: “Ne, nisam
nikakav wunderkind menad`er, kako su me
nazvali, ja sam obi~an, normalan,
ko{arka{ki momak. Koji je radio i stigao tu
gdje jeste.” Hm, sve osim “obi~an” i
“normalan”, reklo bi se. Sa 19 godina,
koliko danas ima Jusuf, oti{ao je volontirati
u Washington Wizardse, gdje je ispo~etka
bio asistent video koordinatora. “To zna~i
da sam spremao utakmice, tra`io
materijale, donosio trenerima sve {to je bilo
za gledanje i arhivirao sve {to mo`e
zatrebati. Scout sam postao 2000., i otada
neprestano radim s igra~ima. Moj dan
po~inje negdje oko osam ujutro, a kao da ne
zavr{ava nikad. Nakon officea u kojem se
malo promuvam, jer ne volim biti u njemu,
slijede ili treninzi ili susreti s igra~ima,
obilazak kampa, gledanje utakmica, razne
obaveze. NBA ekipa je veliki organizam, a
moj je posao da brinem o tome”, obja{njava
na{ sagovornik.
Zanat je Tim “pekao” kod Wesa
Unselda, NBA legende, koji i danas s
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 46
HIT GODINE
Pi{e: AHMED BURI]
TIM CONNELLY, glavni menadžer NBA tima “DENVER NUGGETS”, najzaslužniji
je za dolazak našeg mladog reprezentativca JUSUFA NURKIĆA u taj klub; našem
saradniku govorio je o JUKI i odnosima u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu
“Ako bude radio kako od njega o~ekujem, Jusuf Nurki}
}e biti NBA zvijezda!“
TIM POBJEÐUJE
MO@E I HO]E
Tim Connelly tvorac je novih NBA zvijezda
bure:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 20:01 Page 46
Washingtonom ima najbolji skor kao
trener. [to se ti~e sada{njeg trenera Briana
Shawa, Tim ne {tedi pohvale, ali zna da je
pred njim veliki posao: “Nakon devet s
legendom kakva je George Karl, odlu~ili
smo se za Briana koji je u Lakersima i
Indiani bio pomo}nik, i kojem je ovo prvi
veliki, samostalni posao. Veliki ~ovjek, kao
igra~ je pro{ao sve, od Italije, svjetskog
prvenstva, do tri NBA titule i ne postoji
razlog da ne mo`e posti}i to i kao trener. Na
meni je da mu to obezbijedim i radim sve u
tom pravcu. Mislim da je on otvoren trener
koji }e pustiti igra~ima da se takmi~e. Igra~
‘samo’ treba da u|e i iskoristi svoje
minute.” Zbog male komparacije, pogle -
dajmo ko sve vr{i du`nost GM-a u NBA.
Sure legende: u Miamu je to Pat Riley, u
Chicagu John Paxson, u Bostonu Danny
Ainge, u Dallasu Don Nelson, u Atlanti
Danny Ferry, u New Yorku, gdje o~ajni~ki
ho}e titulu, sjedi Phil Jackson, a u jo{
jednom pretendentu za naslov Indiana
Pacersima, “Velika ptica” - Larry Bird. U
takvom se svijetu nije lako izboriti ni za
mjesto ni za rezultat, ali Tim, momak iz
Baltimorea ~ijih ~ak trojica bra}e rade u
NBA, dok se ~etvrti najmla|i “vrti” i oko
NCAA, ne boji se zadatka. “Svako ima
svoje prednosti, i talente, poku{ava ih
kapitalizirati na najbolji na~in”, ka`e Tim,
koji je prije po~etka najavio agresivan
odmor od sezone i svi ve} pri~aju o tome
kako je na draftu napravio vrlo dobar
posao.
DUGORO^NE INVESTICIJE
Potpisao je Gary Harrisa, zvijezdu
NCAA iz Michigan Statea, od Chicaga
“zavrnuo” Jusufa Nurki}a, a za njih dvojicu
ka`e: “Oba ova igra~a su investicije na dugi
rok, a ono {to mene raduje jeste da zaista
imaju {ta nau~iti od ~ovjeka koji stoji pred
njima. A Jusuf ima cijeli jedan svijet
talenata. Ne sre}ete ~esto igra~a s takvim
fizi~kim predispozicijama, da se tako lako
kre}e po terenu. Znamo da je roba za sutra,
~eka ga dug put, i drago mi je da ga ima s
kim pre}i. U Denveru mo`e nau~iti od
ekipe stvarno dobrih, velikih igra~a.”
Da, mo`e se i tako re}i: za Jusufa ima
prostora, jer na njegovoj poziciji igraju
sigurni JJ Hickson, centar s prosjekom od
11,8 poena i 9,2 skoka, i 25-godi{nji Rus
Timofej Mozgov s ne{to ni`im u~inkom.
Kona~an sastav se jo{ uvijek ne zna, ali Tim
sigurno krije jo{ neka iznena|enja: nije
tajna da za dvanaest miliona u tri godine
“ni{ani” Mikea Millera, koji je igrao u
Miamiju i u Memphisu, a u Denver sti`u i
dosada{nji igra~ Partizana Francuz Joffrey
Lauvergne i Srbijanac Nikola Joki}. “Sve
vi{e treba uklju~ivati strane igra~e u NBA”,
ka`e Tim, “jer time se oboga}ujemo na
razne na~ine, podi`emo interes za ligu
svugdje na svijetu”.
Connellyja i na{eg asa i trenera Nenada
Markovi}a ve`e dugogodi{nje prija -
teljstvo. “Prije tri godine bio sam u
Ko{arka{kom kampu, koji su Nenad,
Gordan Firi} i Emir Halimi} organizovali
na Bjela{nici i to mi je vrijeme ostalo u
zaista lijepoj uspomeni: ~ist zrak, prijatni
ljudi, dobra hrana i velika ljubav za
ko{arku. ^ovjeku poput mene ni{ta drugo i
ne treba”, tvrdi Tim. I tako, dok jedan NBA
san, onaj Tima Connellyja traje, drugi,
Jusufa Nurki}a po~inje. Neka im je sa
sre}om, obojici: i ostalim Nuggetsovcima,
legendarnom “starom” Nateu Robinsonu,
koji ima ne{to od retro {meka bekova
Detroit Pistonsa, Italijanu Danilu
Gallinariju, Kennethu Fariedu, Mozgovu,
Hicksonu, relativno mladoj ekipi ~ije bi
ambicije za sljede}u godinu bile ispunjene
ako dosegnu play off. I rije~i Tima
Connellyja, uz pozdrav: “Bude li Jusuf
radio kako od njega o~ekujem, i bude li se
razvijao kako se nadam, bi}e NBA
zvijezda.” Sve je tu. Pa, da vidimo.
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
47
JUKA U KOCKICAMA IZ COLORADA
Nova NBA sezona se zahuktava: u
toku je ljetna liga u kojoj mla|i igra~i, oni
koji nisu izabrani na draftu, ili je njihov
status nedefiniran tra`e svoje mjesto u
najsjajnijem ko{arka{kom cirkusu na
svijetu. Neke od najzvu~nijih vijesti oko
transfera se ve} znaju. Le Bron James,
nakon poraza s Miamiem u pro{lom finalu,
odlu~io se na prili~no neo~ekivan korak: sa
sun~ane Floride, natrag ku}i u ki{ni
Cleveland, za ugovor vrijedan 42 miliona.
Drugi veliki killer Carmelo Anthony, ina~e
biv{i igra~ Denver Nuggetsa, narednih pet
godina }e ostati u New York Knicksima za
oko 123 miliona dolara za petogodi{nji
aran`man.
Na Istoku, dakle, “stare pri~e”, a na
Zapadu i ne{to novo: veliki Pau Gasol }e
iz Lakersa put Chicaga, gdje {esnaest
godina, jo{ od ere Michaela Jordana,
~ekaju finale koje nikad u povijesti nisu
izgubili. Mo`da im to uz zdravog Derricka
Rosea i uspije, a pomo}i }e i Nikola
Miroti}, {panjolski Crnogorac. Nakon
rasisti~kog skandala sa biv{im
predsjednikom LA Clippersa, o~ekuje se
da ostanu “gazde” u gradu, dok je na
“Srednjem zapadu” uvijek “frka”.
Oklahoma City Thunder, mo`da i najja~a
ekipa u ligi prema rosteru na papiru, ostala
je uskra}ena za finale, a jo{ dvije ekipe iz
Northwest divizije bile su NBA prvaci -
Portland Trail Blazers i Utah Jazz. Od
ekipa u toj diviziji Denver Nuggetsi, klub s
najdu`om tradicijom, nikada nije igrao
NBA finale.
Tim Connelly ka`e: “Svi znamo da je
ono {to Denveru nedostaje - titula. Sada
imamo ekipu, imamo uvjete, stabilan rast i
mo`emo se u narednih ~etiri ili pet godina
nadati tome. U~init }u sve da to uspijemo,
na to gledam kao na `ivotno poslanje.”
@IVOTNO POSLANJE
Samo još da počne Prvenstvo...
AMERI^KI SAN
Jusuf Nurki} sa dresom
Denver Nuggetsa
bure:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 20:01 Page 47
S
lavko Podgorelec, valjda
najva`niji hroni~ar Banje Luke u
drugoj polovini dvadesetog vijeka
i u ovo ne{to si}e u novom
mileniju, novinar i publicista,
urednik antologijskog radio-serijala
Medaljoni u vremenu koji se emituje u
programskoj shemi Radija Republike
Srpske, a ~ija je 500 epizoda sve~ano
obilje`ena 14. maja ove godine, napisao je
knjigu o glumcu za kojeg mislimo da smo
ga gledali u svim filmovima i TV serijama
produciranim na ovim prostorima - Ademu
]ejvanu. Mjesec dana kasnije odr`ana je
pretpromocija ove knjige, monografije o
na{em velikom umjetniku, Banjalu~aninu,
koju je Podgorelec napisao i po`elio
podijeliti sa svima koje to interesuje. A
trebalo bi svakoga da interesuje. Odnosno,
bio bi red. No, za{to pretpromocija? Pa,
zato {to mu fali jo{ 5.000 KM da bi knjiga
bila od{tampana, potom i promovisana!
Dok se neko, za neko vrijeme, uspije
“trznuti” i uplatiti donaciju, mi ne}emo
gubiti vrijeme, ve} }emo monografiju
predstaviti u Slobodnoj Bosni.
“Oca sahranih na zagreba~kom
Miro{evcu 2005., mater Nenu-Katarinu
2012. na banjalu~kom Novom groblju.
Suze ne pustih. A kad bija{e d`enaza na{em
Ademu, u novembru 1989., ki{a plju{ti,
tabut pola`u u vodu mezara, a ja ridam...
Eno mi svjedoka Enesa Ki{evi}a”, veli
Slavko Podgorelec za na{e novine: “Adem,
ja ga zvao Dajd`a, ne{to me je ‘specijalno’
volio i mojoj malenkosti dopu{tao {to
mnogima ne bi ‘halalio’. Napravismo
famoznu ‘pretpromociju’ (~itaj - kao
‘pretpremijeru‘) Monografije. Adem je to,
nikada nije kazao - ali je o~ekivao, u
natuknicama `elio... Danas ne mogu
do~ekati famoznih pet tisu}a ‘kema’ da se
nare~ena knjiga od{tampa: biva - poplave,
pa ovo-ono... a sve se, ~udesno!, podudara
sa 25 godina biskupovanja dr. Franje
Komarice, koji je Adema volio. Danas
(ponedjeljak, 14. jula, op.a.) bijah gost kod
generalnog konzula Republike Srbije
Vladimira Nikoli}a i, by the way, on me
upozna sa na{im glumcem-rediteljem
Tihomirom Tihom Stani}em. Vidje{e
knjigu o Ademu, a onda Tiho ustade, pru`i
ruku i re~e kako moj radio-serijal,
Medaljoni u vremenu, prati pa i po cijenu
da - ne iza|e iz automobila. [ta bih jo{
kazao o Ademu, zvao sam ga, ponekad,
Adam, nije se ljutio, naprotiv, do`ivljavao
je to kao kompliment... Ostade mu
neostvarena `elja da one magnetofonske
snimke preto~im u monodramu koju }e On
- kad se, in{allah, okuveti - izvesti u mlinu
Asima Nosonje. Preselio je u ‘vje~na
lovi{ta’, i tako se zahebavao na vlastiti
ra~un, a tu monodramu }emo, ako Bog da,
napraviti i izvesti. Naravno, u interpretaciji
nekog mla|eg glumca.”
KONTINUIRANO DRU@ENJE
“Moje pisanje o Ademu, zapravo, traje
jo{ od sedamdesetih 20. vijeka, kada je u
Banjaluci sniman film Dan du`i od godine
bla`enopo~iv{eg reditelja Torija Jankovi}a.
Tada je Kvak (Adem) bio partner Bori
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 48
DAID@A ADEM
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: ARHIV “OSLOBO\ENJA”,
ARHIV “SB”
Banjalučki hroničar, novinar i publicista SLAVKO
PODGORELEC napisao je knjigu o proslavljenom
bosanskohercegovačkom glumcu ADEMU ĆEJVANU,
koji je ovaj svijet napustio prije skoro dvadeset i pet
godina; knjiga-monografija još nije objavljena, tako
da u našem magazinu ekskluzivno imate priliku
pročitati neke od odlomaka koji će biti uvršteni
između korica ovog, za našu kulturnu baštinu,
izuzetno značajnog djela
KOLIKO ZNADEMO
O ĆEJVANU
Slavko Podgorelec: “Za majkom i
ocem suze nisam pustio, ali za
Ademom jesam!“
AUTOR SAGE O ADEMU
Slavko Podgorelec, banjalu~ki
hroni~ar, novinar i publicista
adem cejvan:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:55 Page 48
Begovi}u, velikom crnogorskom glumcu.
U pauzi snimanja (bija{e to na Tr`nici - ili
Kastelu?), dok je {minkerka popravljala
‘rane’ na Ademovu ~elu, zapo~eh razgovor
pitanjem sje}a li se mog oca (nekada{njeg
sekretara Narodnog pozori{ta banjalu~kog)
i moje matere-glumice Katarine Bussinger?
Naravno da se sje}ao - i to je ‘pro~epilo’
kanale za veliki intervju... Dru`enje je
nastavljeno (sa intervalima - poradi
Ademova anga`mana u drugim teatrima i
na filmu) a definitivno postaje kontinuirano
po~etkom osamdesetih pro{loga vijeka. I
slu`beno - i privatno. Adem je tada
pokrenuo kazali{nu smotru S glumcima u
maju i moja malenkost je (u punom
kapacitetu) anga`ovana u organizaciji”,
pi{e u uvodu knjige Podgorelec.
Adem ]ejvan je ro|en 1927. u Banjoj
Luci. Glumu je diplomirao na zagreba~koj
Akademiji dramske umjetnosti i to, ni
manje ni vi{e, kod dr. Branka Gavelle.
Igrao je u banjalu~kom, sarajevskom,
zagreba~kom i beogradskom teatru. To,
Lisice, Dru`ba Pere Kvr`ice, Selja~ka
buna, Ljubav i bijes, Nepokoreni grad,
Osma ofanziva, Povratak otpisanih... samo
su neki od filmova i TV drama i serija u
kojima je ]ejvan ostvario uloge. Preminuo
je 5. novembra 1989., u Ljubljani. Nakon
~etvrt vijeka ova “atipi~na” monografija je
dovr{ena, a uz podr{ku Gradske uprave
Banjaluke, Narodnog pozori{ta RS,
ministarstava Vlade RS i recentne
{tamparske ku}e Grafid, u vlasni{tvu,
tako|e Banjalu~anina Brane Ivankovi}a.
“Sje}anja su nepouzdana, a pisani tragovi
zatureni ili izgubljeni. Molim opro{taj od
onih koje nisam pomenuo (kojih se ne
sjetih), a da bi nabrojali imena osoba koje
su poznavale Adema i divile mu se -
posigurno bi nam trebala jo{ jedna ovolika
knjiga. Bez pretjerivanja. S druge strane -
ovoj monografiji nisam, tek tako, dodao
atribut ‘atipi~na‘. Mo`da ovo i nije
monografija? Ovo je, zapravo, zbirka
sje}anja, impresija, reminiscencija,
doga|aja, razgovora, anegdota (i
fotografija)... Dvoumim se i oko naslova:
mo`da sam trebao dodati ‘Adem o sebi i
drugi o Ademu‘? Zato nagla{avam ono
“atipi~na”. Naime, pisci, kriti~ari i uop{te -
nazovimo ih ‘puritanci pisane rije~i’
prona}i }e hiljadu i jedan ‘propust’.”
Ipak, uop{te nije va`no da li je knjiga
“tipi~na” ili “atipi~na”. Ni da li su sje}anja
pouzdana ili nepouzdana. Bitno jeste da je
knjiga pouzdano kvalitetna, interesantna i
ma{tovito napisana. Jer... “Adem je bio i
legenda i obi~an ~ovjek, iskren do bola,
iznad svega je prezirao (jer nije umio
mrziti) dvoli~nost, la`, hipokriziju. Dakle -
~ovjek od onih za koje ka`emo ‘{to na umu
- to na drumu‘, ~ovjek sa ljudskim
bremenom (glad, `e|, tuga, radost, brige,
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 49
LEGENDA I OBI^AN ^OVJEK

DRUG ADEMAGA
Adem ]ejvan bio je veliki glumac i jo{ ve}a ljudina
adem cejvan:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:49 Page 49
ljubavi, ushi}enja, radoznalost, saosje}anje,
dobro~instvo), umjetnik koji je - tako
govore njegove kolege i prijatelji - `ivio
kada je glumio. Svoje ‘mane‘ (da bi se
nabrojale - premalo je prsta na jednom
dlanu) nikada nije krio. A ako je nekada (i
nehotice) pogrije{io - onda bi to (sa krunom
na glavi) javno priznao. Takvih je, uistinu,
premalo”, tvrdi Slavko Podgorelec. Realno,
premali je prostor u ovim novinama da bi
autor ovog teksta imao {ansu da se istakne.
Tako da je, naravno, svrsishodnije dati
{ansu pokojem odlomku iz knjige Adem
]ejvan.
ADEM “RUSOFIL”
“Bija{e On ‘rusofil‘. Onaj te{ki - par
excellence. Oduvijek. Sejo Sadi} mi je
pri~ao kako su on i njegov jaran prof. dr.
Ibro Aganovi} najmanje dvadeset puta
gledali ruski film Pastir Kostja. I ne samo
to: osim songova (koje su pjevali) napamet
su znali sve dijaloge i monologe iz ovog
filma. A sad ne{to drugo. Stari Banjalu~ani
mi pri~ali kako se, jedno vrijeme, Adem
{epurio sa pi{tolj~inom zataknutim za
opasa~, u ~izmama, i s dugom ko`nom
kaputom kao poru~nik - prvo Ozne. U
partizane se otputio 1943. godine. ‘Ma,
pravo da ti ka`em - puno sam gledao
kaubojske filmove!‘, re~e mi jedared
Adem, u povjerenju. Naravno, bilo ga je i
na poslijeratnim radnim akcijama, a za
sobom je uvijek vukao jarana [emsu
Sitnicu, kasnijeg dugogodi{njeg suflera u
Teatru”, ~itamo u jo{ uvijek neobjavljenoj
knjizi.
50
DAID@A ADEM

Ka`u da u `ivotu ni{ta nije slu~ajno.
Pa vjerovatno nije slu~ajno ni da su Adem
]ejvan i jo{ jedan na{ veliki glumac,
Zaim Muzaferija, preminuli 5. novembra.
Adem ~etrnaest godina ranije. “Kad
Sudbina (kismet) ho}e - onda i uradi. Ova
dvojica konstantno se ’sudaraju’ (u
filmovima, tv-serijama), uzajamno po{tuju
i uva`avaju. Suprotnosti se neminovno
privla~e. Adem, gorostasan, vrletan,
temperamentan, glasan... Zaim - su{ta
suprotnost: tih, odmjeren, skroman,
nenametljiv. Prvi put do`ivjeh taj ’duo’
kada je Tori Jankovi} u Banjaluci snimao
film Dan du`i od godine. Uzgred - i Tori je
zavr{io ’nasilnom smr}u’ - kao Branko
]opi}, ali to je ve} neka druga pri~a. O
njihovom dru`enju (Adema i Zaima)
pri~alo se uveliko, a u ovome pisaniju
zabilje`eno je i ono pri snimanju tv-serije
Odbornici (u kazivanju Josipa
Pejakovi}a). Helem, do{ao je i taj
(prokleti!) 5. novembar 1989. godine kada
je Adem-Alem naprasno preminuo u
Ljubljani, o~ekuju}i kirur{ki tretman. U
ku}i `alosti (kod Ademove sestre i zeta
Re{ada), uo~i d`enaze, slijevaju se brojni
po{tovaoci. Iz Visokog je doputovao
Zaim. Sje}am se: sjedi na nekakvom
’pe{kunu’, smiren kao dervi{. Ki{a plju{ti.
Zaim rije~ ne progovara. Nakon sahrane,
tiho se iskrao iz Banje Luke - da u’vati
prevoz za Visoko. Volio je Adema (osje}aj
je bio uzajamni!), a kismet zapovjedi da i
na{ Zaim, preseli u ’Vje~ni teatar’. Kao i
Adem, istoga 5. novembra, ali 2003.
godine, oti{ao Zaim iz Visokog”, napisao je
i ovo u svojoj knjizi Slavko Podgorelec.
ADEM I ZAIM
Kad Sudbina hoće...
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014.
Zaim Muzaferija
Osma ofanziva Lisice
adem cejvan:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:49 Page 50
U poglavlju [over i Kvak, pak, u`ivamo
u Podgorel~evom (ne)pouzdanom sje}anju:
“Bija{e zima 1987. Te godine smo
posljednji put odr`ali susrete S glumcima u
maju. Lunjamo zasnije`enim gradom, a
onda svrnemo u Dom kulture gdje
Gertruda Muniti} zavr{ava uspje{an
solisti~ki nastup. Poslije koncerta, u
sve~anom salonu, koktel. Tu je i
nezaobilazni Josip Miroslav Jovi} - [over,
ugledni ginekolog i Ademov veliki pajda{.
Suprotnosti se privla~e: Adem je
neposredan, otvoren, boem, {armantan na
izvjesno ‘sirov’ na~in, dok je [over
ugla|en, elegantan u odijevanju i
izra`avanju, profinjen - delikatan moglo bi
se re}i... Gertruda sjedi i pije |us, a Adem
sjedi na podu pored njenih nogu, naslonio
ruku na bedro primadoni, i (ignori{u}i
[overov nadahnuti monolog o muzi~koj
umjetnosti) ~eznutljivo gleda Gertrudu u
o~i i ne{to poluglasno govori... Operska
diva je u nezavidnoj situaciji: slu{ala bi
[overa, a ne mo`e ignorisati Adema koji
pri~a o njenim o~ima, mekoj i bar{unastoj
ru~ici (koju malo-malo pa prinese
usnama)... Na kraju, [over rezignirano
promrsi: ‘Ademe - jebu ti se misli!‘ Ovo je
bilo za pam}enje jer se [over u`asavao
psovki i primitivizma.”
Jo{ }emo objaviti dio knjige naslovljen:
Gazda Mladen. “Snima se serija Vuk
Karad`i}, Adem tuma~i lik ‘gazda
Mladena’ - izvanredna epizoda. No, postoji
problem: ‘gazda Mladen’ mora rekon strui -
sati dio zubala u estetskoj zoni - dentisti
znaju o ~emu govorim. Radi se preko
‘veza’, tro{kovi su i za ono vrijeme
zna~ajni, no sve uspijeva i Adem blista sa
novim zubima. Jedne ve~eri, nakon {to je
zubalo ‘uglavljeno’, sjedimo pod kru{kom
uz pi}e, mezu i tihu pjesmu. Adem je oti{ao
u ‘toalet’; kroz otvoren prozor ~ujemo
ka{ljanje. Potom {umi mlaz iz vodokotli}a,
a onda Adem dojuri i uspani~eno saop{tava
da je, dok se iska{ljavao, vje{ta~ka vilica
zavr{ila u wc-{olji, a on - pustio vodu!!!
Naime, tek kada je povukao ‘sajlu’
vodokotli}a shvatio je da zuba - nema.
Tje{imo ga, naravno, sve uz salve smijeha.
Na kraju se i on smije. I {u{kaju}i se tje{i:
‘[re{a {to imam {epti{ku jamu - {utra {u ja
na{i `ube!’ (Sre}a {to imam septi~ku jamu
- sutra }u ja na}i zube). ‘Ma ne}e{ valjda?!’
‘Moram!!!’ Taj spektakl se nije smio
propustiti. U ranu zoru okupilo se
dru{tvo pod kru{kom. To je publika.
Onda iz ku}e izlazi Adem u ribarskim
~izmama i dugim gumenim rukavicama.
Podi`e poklopac septi~ke jame, ulazi i -
uskoro ga ne vidimo. Samo se ~uju
psovke i ono njegovo: ‘Ma |e {i {e
{akrila?! Do|i babi, do|i, dobi{e{ rum-
plo{i{u (rum-plo~icu)!’ Nakon
dvadesetak minuta za~u se slavodobitno:
‘Heureka!!!’ Pomalja se ispru`ena ruka
sa vje{ta~kim zubalom i ogromna,
nasmijana Ademova glava. Publika
aplaudira i skandira: ‘Bravo Majstore!!!‘
Tog dana se, do ve~eri, proslavljalo
pronala`enje zubala.” Eto, takav je bio
na{ Adem. A takav je i na{ Slavko. Na
svu sre}u, jo{ uvijek `iv. U svakom
pogledu! Sve vi{e napreduje...
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
51
LEGENDA I OBI^AN ^OVJEK
O Ademu ]ejvanu i njegovom i
umjetni~kom i ljudskom umije}u i
bivstvovanju kazivali su neki od najve}ih
glumaca sa podru~ja biv{e Jugoslavije,
{to je i uvr{teno u knjigu, kao {to su:
Mira Stupica, Svetlana Ceca Bojkovi},
Pero Kvrgi}, Semka Sokolovi} Bertok,
Relja Ba{i}, Ivica Vidovi}, Rade
[erbed`ija, Izet Hajdarhod`i}, Josip
Pejakovi}, Mi{a Janketi}, Mira
Banjac... Neki od njih, na`alost, nisu
vi{e me|u nama, ba{ kao {to nije ni
Krsto Papi}, reditelj kultnog filma Lisice,
u kojem je briljirao Adem ]ejvan. “Dobili
smo za film Lisice ’Zlatnu arenu’ u Puli
za re`iju, a glavni ’mu{ki’ lik, uz Fabijana
[ovagovi}a, bio je Adem ]ejvan. U
pulskoj ’Areni’ - nervoza: kako }e Tito
reagovati. Nakon projekcije - ti{ina. Svi
gledaju u Starog. On aplaudira - onda i
masa. Jedan (iz tada{njeg najbli`eg
okru`enja) diskretno ka`e: ’Ali dru`e
Tito, vidite li Vi kako je prikazana na{a
politika i slu`ba bezbjednosti?’ Tito
odgovara: ’Nije to ni{ta - radili smo mi i
gorje stvari’, govorio je Krsto Papi}.
OD MIRE DO MIRE
Kad je drug Tito gledao “Lisice”
Krsto Papi}
Ru`a od betona
Konini
adem cejvan:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:50 Page 51
O
ti{ao je posljednji `ivi ~lan
originalne postave jednog od
najva`nijih bendova u povijesti
rock and rolla: {tura vijest da je u
65. godini od posljedica raka
`u~i, u svom domu u Queensu, New York,
preminuo Tommy Ramone, kao da je
zatvorila jedno veliko poglavlje svjetske
popularne kulture. Oti{ao je posljednji
originalni ~lan Ramonesa, benda koji je
zadu`io punk, skoro u onoj mjeri u kojoj su
Beatlesi to u~inili za rock and roll.
“I DON
,
T WANNA”
The Ramones su nastali u okru`enju
New Yorka, onom o kojem pjeva Lou Reed,
ili o kojem je Jim Jarmusch snimio svoje
rane radove: mje{avina svega i sva~ega,
superbrzi megalopolis u trajnom {irenju,
alanfordovsko - scorsezejevski galimatijas
urbanog, bio je idealan teren za posaditi
novo, originalno, ali, ipak, hibridno sjeme.
“New York je idealno okru`enje da
odrastete kao neuroti~ar”, govorio je
Tommy, ina~e ro|enjem Ma|ar (Tamas
Erdely, kojeg }e roditelji sa pet godina
dovesti u SAD).
Kad su se, kona~no, na{li u prostoriji i
po~eli svirati, Joey je svirao bubanj, ali ga je
Tommy, tada{nji menad`er i zaposlenik
studija, ohrabrio da bude “frontman” i ode
pjevati. Raspisali su audiciju za bubnjara i
skontali da je bolje da to bude Tommy koji
pokazuje ljudima kako se sviraju pjesme nego
da u~i nekog drugog. Tako su 1974. godine
nastali Ramonesi, mo`da prvi punk band, i
jedna od najinfluentnijih grupa u zadnjih
~etrdeset godina. Sve oko njih ima dozu
bizarnog: dodali su prezime Ramone, malo
zbog “budala{tine” (jer se ta rije~ povezivala
s neredima), a malo i zbog ~injenice da je Paul
Mc Cartney u hotelima na turnejama koristio
pseudonim Paul Ramone. Tommy je s
bendom snimio prva tri albuma: Ramones,
Leave Home i Rocket to Russia, a na zadnja
dva bio koproducent. Refreni njihovih
pjesama su skoro redovno po~injali sa “I
don’t wanna”, (slobodan ~ovjek ka`e “ne”,
{to bi rekao Malraux), a jednostavne harme u
tri akorda bile su zarazne. Kriti~ar Paul
Nelson je u svojoj recenziji prvog albuma The
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 52
INFLUENTNI GALIMATIJAS
Pi{e: AHMED BURI]
Umro je TOMMY RAMONE, posljednji iz originalne
postave “THE RAMONESA”, jednog od najvažnijih
bendova u povijesti; ipak, ta četvorka je, naprosto,
besmrtna
Sve {to se o “Ramonesima“ mo`e
re}i jeste da po~ivaju u miru
ODLAZAK PUNK
“BEATLESA”
ORIGINALNI “THE RAMONES”
Johnny, Tommy, Joey i Dee Dee - svi Ramone
ramones:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:47 Page 52
Ramonesa zapisao: “Skoro cijela prva plo~a
je ura|ena u tako uzbu|uju}im ritmi~kim
linijama, kakve rock and roll nije imao jo{ od
svojih po~etaka.”
KORIJENJE CBGB-a
Pjesme poput Blitzkrieg Bop i Beat on
the Brat odmah su postali klasici, ali The
Ramonesi se nikada nisu mogli pohvaliti
stra{nim komercijalnim uspjehom. Izme|u
ostalih, kao svoje uzore navode ih i The
Clash i Sex Pistolsi, na prijemu u Hall of
Fame Johnny Ramone je zahvalio Georgu
Bushu (kakav moron!?) i blagoslovio
njegovo predsjednikovanje, Dee Dee se
zahvalio sebi, a Green Day su odsvirali
dvije njihove pjesme, ~isto da se zna ko je
zaista (bio) predsjednik. Joey je ve} tada
bio pokojni, a ostali su ~lanovi originalne
postave umrli do 2004. godine Bila je to
blitzkrieg smrt. Ba{ kakva je bila i njihova
muzika: brza, jednostavna, pjevna. Koga bi
“uhvatila”, hvatala bi odmah “od prve”, ba{
kao {to je to opisao muzi~ki hroni~ar Bill
Wyman: “Kad se u jednom trenutku otkrio
Zen cijele te stvari, svijet je po~eo izgledati
druk~ije. Grupe poput Eaglesa i Who
zvu~ale su slabo, Pink Floyd - maniristi~ki,
Led Zeppelini skoro kao izduvni gasovi.
The Ramones su izgledali kao da sve to
razumiju i svirali su underground muziku s
jakim ritmom i visokim, dobro smiksanim
vokalima. Oni nisu htjeli biti opskurne
`rtve arta, nego pop-majstori.”
Hm, mo`e i tako, ali tada je pripadanje
art-rocku, pogotovo za takve bendove koji
su nastajali pod ki{obranom legendarnog
kluba CBGB-a bilo obavezno. Sam Tommy
Ramone, bio je, izgleda, “najnormalniji”
originalni Ramones. Jednom je izjavio da je
rano napustio grupu zbog “psihi~kih
prijetnji koje su isijavale iz Johnnyja,
prijetnji da sam beskoristan koje je ‘bacao’
Dee Dee, i prijetnje da ni{ta nije va`no, {to
je bio Joeyev stav”.
Tommy se i na ~uvenom prijemu u Hall
of Fame pokazao razboritim: objektivno,
pokazivala je to i ~injenica da je pomagao
Ramonesima u svim fazama - s kasnijim
novoprido{lim ~lanovima - i svojim
produkcijskim radom na projektima kakvi
su Uncle Monk ili The Replacements. A ne
zaboravimo: po~eo je kao asistent tehni~ara
na Hendrixovom albumu Band of Gipises.
U te{koj borbi egomanijaka kakav je s
jedne strane bio Johnny (konzervativac,
fasciniran Hitlerom i desnicom), i
liberalnog, pomalo nihilisti~kog Joeya (njih
su dvojica bili u sukobu i zato {to je Joey
bio Jevrej, a Johnny mu je preuzeo curu
Lindu i kasnije je o`enio) - izabrao neki
srednji put, ostav{i najdu`e na zemlji od
benda koji je, eto, imao sve, ali nije imao
sre}e. A to je, ponekad, sve.
So long Blitzkrieg pop boy(s). Udarili
ste temelje, i nadgradili izraz ~etvero -
~etvrtinskog ~etvoroakordnog uda ra nja,
kojim se kasnije zaludio cijeli svijet. Sve
{to se na kraju o Ramonesima mo`e re}i
jeste da po~ivaju u miru, jer su promijenili
smjer mahanja glavom pri slu{anju muzike:
dok su hard&heavy bendovi “mlatili”
naprijed-nazad, pri slu{anju Ramonesa se
glava, htjela-ne htjela, njihala u stranu,
lijevo-desno. Vi{e nego dovoljan doprinos
povijesti (popularne) umjetnosti, zar ne?
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 53
DOPRINOS GLOBALNOJ UMJETNOSTI
Prvi album Ramonesa
iza{ao je 1976. godine. Na
njemu kvartet pozira ispred zida
od cigli, s rukama u d`epovima.
Tommy Ramone nosi sun~ane
nao~ale, koje je naj~e{}e nosio
i na svirkama. Magazin Village
Voice tada je objavio: “Ovo je
muzika koja je jednostavno
otpuhala sve ostalo na radiju.”
Srednjestruja{ki mediji nisu
tako blagonaklono gledali novu
pojavu u ko`nim jaknama, sa
Beatles-coollie frizurama, koja
je garila svoja ~etiri akorda, za
to vrijeme brzo da Bog sa~uva.
Washington Post je objavio da
su The Ramonesi “pokazali da
su vjerovatno najgori bend od
svih punk grupa iz New Yorka;
umotani u crnu ko`u, Johnny,
Joey, Tommy i Dee Dee -
napadaju, vrije|aju, {epure se,
glumataju gljive sviraju}i
uglavnom bezumne
pjesme”.
Naravno da je
alternativni kosmos
Ramonesa, inspiriran
Lou Reedom,
Andyjem Warholom,
i duhom New Yorka
tada{njeg vremena,
bezbri`ni antikonformizam
poga|ao ta~no u “srijedu”. Taj
bend je bio visoko podignuti
srednji prema glupoj,
preproduciranoj pop-muzici
toga vremena. Ne{to sli~no bi
nam, svakako, trebalo danas?
“Bilo je vrijeme za promjene i
osje}ali smo da mo`emo vratiti
onaj duh i osje}aj rock and
rolla”, kazao je Tommy 2004.
godine: “Od po~etka sam znao
da je ono {to radimo inovacija i
ima potencijal da bude novi
`anr ili pokret. Ono {to nismo
znali jeste to da }e
godine pro}i dok
stvar
eksplodira.”
Skoro
svaka njihova
pjesma
po~inje tako
da bubanj
odbroji palicama
ono ~uveno 1-2-3-4,
koje izgovara Dee Dee. I onda
grupa “na foru” usko~i u novu
tinejd`ersku himnu, odsviranu
vatrenom snagom. Ima ne~eg
duboko bizarnog u tom
njihovom ~e`njivom nihilizmu iz
ranih radova, u pjesmama Suzy
is Headbanger, Sheena is a
Punk Rocker, Rockaway
beach, i klasiku iz 1978. I
wanna be sedated. Sve pjesme
su autorski potpisane sa The
Ramones, ali na ve}ini njih je
radio Tommy, bilo da ih je pisao
ili producirao.
Nakon {to je Tommy 1978.
oti{ao kao ~lan, ali ostao kao
producent, bilo je te{ko na}i
tako kreativnog bubnjara koji
jo{ i pjeva prate}e vokale. Do
1983. svirao je Marky
Ramone, potom Richie
Ramone do 1987., pa Elvis
Ramone, da bi krug zatvorio,
ponovo Marky, kad se bend
kona~no raspao.
Oti{li su u kratkom
vremenu: Joey Ramone 2001.
u New Yorku od limfoma, Dee
Dee 2002. od overdosea u
Hollywoodu i Johnny 2004., od
raka prostate u Los Angelesu.
Ostavili su ne{to besmrtno: “1-
2-3-4 - I don’t wanna be
buried/In a pet cemetery/I
don’t want to live my life
again...”
“OTPUHALI” I SEBE
Najgori i najbolji bend bez komercijalnog uspjeha
U SU[TINI, MA\AR
Bubnjar Tommy Ramone
ramones:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:47 Page 53
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 54
BAJKOLIKA KANSKA PRI^A
ITALIJANKA “^UDNOG” PREZIMENA
Otac Alice Rohrwacher je Austrijanac, a majka iz iste dr`ave u kojoj je i ona ro|ena
dubravka:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:44 Page 54
J
o{ na samom po~etku ovogodi{njeg
67. Cannes Film Festivala po~elo je
da se pri~a kako }e predsjednica
`irija, novozelandska rediteljka Jane
Campion, u ime svih do sada u
Cannesu zanemarivanih filmskih autorki,
sigurno nagraditi jednu od dvije `ene,
Naomi Cavase i Alice Rohrwacher, u
glavnom takmi~arskom programu. Na kraju
se ta bajkolika pri~a sa po~etka pretvorila u
veliku istinu. Da li zbog `enske solidarnosti
ili ne, tek sa nagradom Grand Prix u
rukama osvanula je mlada italijanska
scenaristica i rediteljka Alice Rohrwacher
(1981.) i to za film Le Meraviglie (^uda).
Nagraditi taj film Grand Prixom je,
naravno, pretjerivanje, ali je ovaj film
svakako zaslu`io da se na|e me|u
ovogodi{njim kanskim slavodobitnicima
(sasvim adekvatna bi bila nagrada Mention
Special), jer je rije~ o malom, finom,
energi~nom filmskom djelu, sa radnjom
smje{tenom u seoske predjele Toskane, u
porodici p~elara njema~kog porijekla, u
kojem autorka podsje}a na prave porodi~ne
vrijednosti i me|usobnu ljubav, na va`nost
tradicije, ali i na ljepotu prirode.
Primaju}i nagradu iz ruku italijanske
gluma~ke legende, neprevazi|ene dive
Sofije Loren, rediteljka Rohrwacher je
izjavila da njen film opisuje porodicu koju
svi znamo, ali na nju pomalo zaboravljamo
i da se i njoj samoj, ba{ kao u filmu,
dogodilo ~udo - nagrada u Cannesu poslije
toliko dugog i napornog rada koji ju je,
zajedno sa svim ~lanovima ekipe, ~esto
gurao i izvan granica.
JEZI^KI ZAROBLJENICI
Postoje mnoge sli~nosti izme|u ove
filmske pri~e i va{e biografije?
Da, jer ja pri~am o stvarima koje
pripadaju meni, mom regionu, svijetu p~ela
i vi{ejezi~noj porodici. Ali, ovaj film nije
moja autobiografija iako je svakako veoma
li~an film.
Toliko li~an da ste i ulogu povjerili
svojoj sestri Albi?
To je bilo potpuno prirodno, ali
istovremeno i iznena|uju}e za nas. Rad sa
mojom sestrom vam je kao da smo u
mogu}nosti da radimo kod ku}e, u
pid`amama. Opu{teno, sa puno me|u sob -
nog razumijevanja i povjerenja.
U filmu postoje elementi koji ukazuju
da se radnja filma mo`da de{ava negdje
poslije {ezdesetih godina pro{log vijeka.
Ta~no vrijeme nije precizirano, ali u
svakom slu~aju se pri~a odnosi na period
poslije 1968., ali se pri~a itekako doti~e i
sada{njice. @eljela sam da pratim storiju o
prvoro|enoj k}erki i o tome kako ona
uspijeva da pridobije naklonost oca i majke
u vi{e~lanoj porodici sa jo{ tri mla|a
`enska djeteta. Ta naklonost ne nosi ni
trunku egzaltacije ili bijesa, ona to samo
koristi da bi na~inila korak naprijed i
pogurala stvari za op{te, porodi~no dobro.
Lik oca Volfganga je o{tar i
autoritativan, ali ujedno i pun ljubavi prema
k}erkama koje uvijek `eli da za{titi...
Taj toskanski p~elar, otac familije je
porijeklom Nijemac i slabo govori
italijanski, ali i druge jezike. Majka u filmu
govori veoma pravilan i elokventan
italijanski jezik, sa ~ime se sugeri{e njeno
vjerovatno veoma dobro obrazovanje. Tu
su njihove k}erkice, koje me|usobno i sa
roditeljima komuniciraju na francuskom te
ovaj jezik postaje njihov zajedni~ki osnov.
Razli~iti jezici su bili moj na~in da
objasnim pozadinu ove porodice a da pri
tome ne tro{im previ{e rije~i. Uostalom,
odrastala sam uz mnogo ljudi koji govore
razli~itim jezicima. Moj otac je Austrijanac,
a majka Italijanka. Otac u filmu je na neki
na~in i jezi~ki zarobljenik. On uvijek zna
{ta `eli da ka`e, ali kako ne govori dobro ni
italijanski ni francuski, kao da je zarobljen
u tom jezi~kom zatvoru, {to ga povremeno
~ini i agresivnim. Me|utim, upravo to
doprinosi osje}aju postojanja ogromne
usamljenosti u njemu, a moja namjera i
jeste bila da gledaocima predo~im
kontradiktornost izme|u ovog ~ovjeka i
ove zemlje, ~emu je mnogo doprinijela mo}
slike.
Posebno mjesto u pri~i zauzima
televizija, njen uticaj na dru{tvo i porodicu.
Vi ste tu i duhoviti, ali kriti~ki raspolo`eni?
Televizor je kutija u koju treba staviti
ljude u okru`enju. Ona lokalnim
toskanskim stanovnicima stvara bol, ali ja
tu bol ne prikazujem zbog onoga {to je
televizija postala u istorijskom smislu, ve}
kao sam medij, i to medij koji je lo{ i koji
se mo`e smatrati i nekom vrstom tamnice.
U filmu, ljudi u programu mo`da i nemaju
lo{e namjere, ali je medij takav da u njemu
nema velike slobode ni za kreatore
programa ni za u~esnike u njemu. Vidjeli
ste na kraju da slobodu zapravo nije imala
ni popularna starleta, voditeljka neke vrste,
reality showa, koju tuma~i Monica
Bellucci.
Za{to ste odabrali ba{ Monicu?
Zato {to je Monica `ena sa fantasti~nim
osje}ajem za samoironiju i izvanrednim
smislom za humor. Njeno prisustvo zna~ilo
je ne{to va`no za svakog ~lana filmske
ekipe. Te{ko mi je da bilo koga drugog
zamislim u toj ulozi. Ona je filmska ikona,
a nama je bio potreban neko ko }e poput
dobre vile sletjeti me|u veliki broj
neprofesionalnih glumaca s kojima smo
radili.
I u Le Meraviglie ste, ba{ kao i u
Va{em prvom filmu Corpo Celeste
(Nebesko tijelo), imali me|u glumcima i
puno djece. Kako se radi s njima?
U tom smislu su oba filma bile velike
avanture, kroz koje sam ja vi{e
zadovoljavala svoju radoznalost nego {to
sam pokazala da sam neki dobar strateg. Iz
tog razloga se zaista puno vremena
provodilo na probama, koje su bile neka
vrsta pozori{nih radionica tokom kojih se
stvaraju ~vrsti odnosi. To se na kraju
isplatilo, jer su djeca u mojim filmovima
ostvarila mo}ne performanse.
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 55
O STVARIMA KOJE JOJ PRIPADAJU
Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]

ALICE ROHRWACHER je dobitnica “Grand Prixa” za film “LE MERAVIGLIE”
na “67. filmskom festivalu” u Cannesu; s njom je u slavnom francuskom
gradu razgovarala naša saradnica
ALICE U GRADU ČUDA
“Po~ela sam karijeru sa dokumentarnim filmovima iz
kojih sam puno nau~ila, jer sve radite sami“
dubravka:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:45 Page 55
Da li se na realisti~nosti u oba Va{a
filma zahvalnost mo`e dugovati i Va{em
iskustvu s dokumentarnim filmovima?
Po~ela sam karijeru s dokumentarnim
filmovima iz kojih sam puno nau~ila, jer
sve radite sami. Sama sam radila i
istra`ivanja i snimanja i monta`u, ~ak sam
sama morala da radim reklamu, tako da bih
na kraju uvijek bila mrtva od umora i
iscrpljenosti. S druge strane, ono {to
iskustvo rada na dokumentarnim filmovima
donosi jeste to da kao stvaralac apsolutno
treba da razumijem {ta je moja ta~ka
gledi{ta na realnost koju `elim da pribli`im
gledaocu. Upravo zato je to veoma dobra
{kola, ali nije neva`no ni to {to imam
iskustva i u pozori{tu i u muzici i u radio
stvarala{tvu, tako da sam nau~ila da
komuniciram u razli~itim oblastima. Od
pozori{ta sam nau~ila da vjerujem
glumcima i njihovim organskim
izvedbama. Nau~ila sam i o va`nosti i
vrijednosti proba, {to ne bih mogla da sam
prvo po~ela sa filmom. Ovako je svako
prethodno pro|eno iskustvo bilo od
ogromnog zna~aja za mene kada sam
po~ela sa snimanjem dugometra`nih
igranih filmova.
HELENE I JA
I prvi i drugi film ste radili sa slav -
nom francuskom direktorkom fotog raf ije
Helene Louvart?
Sada ne mogu ni da zamislim da radim
s nekim drugim. Obje smo vrlo osjetljive u
radu i obje obo`avamo celuloidnu filmsku
traku. Helene i ja vrlo dobro slu{amo jedna
drugu i nikada ne radimo ponavljaju}i neke
iste stvari. Helene nije stvorenje navike i to
je kod nje divno. Uvijek }e svakoj sceni
pristupiti sa punim istra`iva~kim `arom,
bez da se oslanja na svoje ogromno
iskustvo ili rutinu. Zato ju je i Wim
Wenders odabrao za saradnicu na snimanju
3D filma Pina.
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014.
56
BAJKOLIKA KANSKA PRI^A

“Kada me je Alice pozvala da igram u
njenom filmu, samo sam na trenutak bila
zate~ena, ali sve se poslije toga de{avalo
veoma prirodno. Mo`da ~ak i lak{e, jer smo
mi ipak sestre. Razumijemo se, dobro se
poznajemo, ali smo uvijek prije ovog filma
~uvale odre|enu profesionalnu distancu. Rad
na filmu Le Meraviglie zna~io je jo{ ve}u
bliskost, a kako u filmu ima i djece, zajedno
smo se potrudili da stvorimo {to opu{teniju
porodi~nu atmosferu i vrlo brzo smo postali
prava porodica. Zato je u filmu sve tako
uvjerljivo”, izjavila je Alba Rohrwacher,
starija sestra rediteljke Alice.
SESTRA ALBA
Rad na filmu za još veću bliskost
“Glavni razlog {to radim ovaj posao
jeste to da u`ivam u ljudskim iskustvima.
Rad na Aliceinom filmu je bio veoma
intenzivan do`ivljaj. Bila sam dirnuta
njenom iskreno{}u i integritetom. Njena
li~na snaga pro`ima cijeli film. Postoji
veza izme|u njena dva filma, izme|u
Corpo Celeste i Le Meraviglie. Alice je
`ena koja je u potrazi za ne~im {to se i
mene doti~e. Moja uloga u ovom filmu
jeste da budem neka vrsta tre{nje na
ogromnoj torti, ali lijepe, velike tre{nje. Le
Meraviglie je film koji ima izvanrednu
gluma~ku ekipu, a uvijek je osvje`avaju}e
iskustvo rada sa djecom, jer su ona tako
prirodna. Vidite, intenzitet uloge i
komunikacija glumca sa svojom ulogom,
najbolje se ocjenjuje kroz o~i posmatra~a,
filmskog gledaoca. Glumci, zapravo
nikada slu~ajno ne izaberu dijelove koje
}e igrati. Uvijek u nekom pro`ivljenom
li~nom iskustvu prona|u sli~nosti sa likom
koji tuma~e. Mi svi tra`imo ono ne{to
divno {to postoji u `ivotu, a glumci to rade
kroz film”, ka`e italijanska diva Monica
Bellucci.
INTENZIVAN MONICIN DO@IVLJAJ
“Mi svi tražimo ono nešto divno što
postoji u životu”
“CORPO CELESTE” I “LE MERAVIGLIE”
Kadrovi iz dva jedina dugometra`na igrana filma
ovogodi{nje dobitnice Grand Prixa u Cannesu
Mala slova
Monica Bellucci
dubravka:TEKST osnova.qxd 16.7.2014 19:45 Page 56
ISPRAVNA-oglasi sedmica-923:ISPRAVNA-oglasi.qxd 15.7.2014 13:56 Page 1
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 58
KULT MARKET
PANTERA
Far Beyond
Driven (20th
Anniversary)
Svi poklonici
te{ko metal -
nog zvuka
sje}aju se
bljeska
ameri~kog
benda
Pantera,
sredinom 90-
ih godina. Te,
klju~ ne 1994., objavili su album Far
Beyond Driven i popeli se na prvo
mjesto Billboardove ljestvice. Danas,
dvadeset godina kasnije Pantera je
reizdala svoj antologijski album, na
dvostrukom, luksuznom CD izdanju.
MANIC STREET PREACHERS
Futurology
Nakon
pompoznih
najava, u
prodaji je
dugo
o~ekivani i
jo{ vi{e
najavljivani
studijski
album Manic
Street Preachersa, pod nazivom Fut ur o-
logy. Kao najava jednog od dva
nadolaze}a albuma pojavio se i video -
urad ak za kompozicije Walk Me To the
Bridge i Europa Geht Durch Mich. Al bu m
Futurology sadr`i trinaest kompozicija.
TANZWUT
Eselsmesse
Neue
Deutsche
Härte, termin
za podvrstu
rocka,
nastao je
nakon {to su
Rammsteini
objavili
album
Herzeleid.
Drugi naziv pravca je i tanzmetal, ili u
prijevodu “metalni ples”. Jedan od
sljedbenika tog glazbenog pravca je i
bend Tanzwut, koji je nedavno objavio
album pod nazivom Eselsmesse. Na
albumu se nalazi trinaest kompozicija.
Rijetki su `enski rock bendovi. Sve do
polovice sedamdesetih godina pro{loga
stolje}a mogli su se nabrojati na prste jedne
ruke. A onda se pojavio bend The
Runnaways i sve se promijenilo. Cure su
svirali ~istokrvni, glasni rock‘n‘roll i vrlo
brzo dobile nadimak Queen of Noise.
Danas, gotovo ~etrdeset godina nakon
“kraljica buke”, `enska r‘n‘r scena je u boljem
polo`aju, mada to jo{ uvijek nije to. [to se ti~e
regionalne glazbene scene, sje}anja su jo{
svje`a na `enski rock bend Boye iz Novoga
Sada, s po~etka 90-tih, a prije nekoliko mjeseci
pisali smo i o vinkova~kim punkericama
Pun~ke, koje su naprosto odu{evile.
Ovoga puta pozornost skre}emo na
losangelesku petorku Warpoint, cure koje su
nedavno objavile drugi studijski dugo svira -
ju}i uradak. Warpoint nije oduvijek bio
`enski bend. Kroz bend su prodefilirala ~ak
~etiri bubnjara, od kojih su trojica bili
mu{karci, da bi kona~no mjesto na “okrugloj
stolici” 2009. godine zauzela Stella
Mozgawa. Pored Stelle, line-up Warpointa
~ine: Jenny Lee Lindberg na bass gitari,
Theresa Wayman na gitari i klavijaturama, i
pjeva~ica i klavijaturistica Emily Kokal.
Drugi album Warpionta sadr`i dvanaest
pjesama, a otvara ga zanimljiv Intro u
trajanju od minutu i 50 sekundi. Keep It
Healty ritmi~ki nastavlja tamo gdje je
“stao” Intro, a pjesma o`ivljava u trenu
kada se oglasi Emily Kokal. Za razliku od
prvog albuma The Fool, koji je umnogome
bio otvoreniji i siroviji, ovoga puta cure iz
L.A.-a odlu~ile su se za minimalisti~ki
pristup i ne{to tamniji zvuk, u kojem glavnu
ulogu igraju bass podloge i nagla{eni
bubnjevi.
Kao autenti~an primjer dark varijante njihove
svirke name}e se pjesma Hi, koja je po dinamici
i bojama bliska opusu Nick Cavea. Novi album
Warpointa naginje promjenama raspolo`enja, s
jasnim stremljenjem ka progresivnom rocku.
Vrijedi istaknuti ambijentalne kompozicije
Biggy, Teese, i Go In koja u nekim dionicama
odlazi ka jazzy ambijentu.
Od ostatka albuma izdvaja se ne{to br`a i
energi~nija pjesma Feeling Alright, dok drugi
studijski album Warpointa zatvara klavirska,
ambijentalna pjesma Son. Warpoint su
snimile neobi~an album, prepun boja i
razli~itih raspolo`enja.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Album “Warpoint” istoimenog benda
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Man with a mission: Distance
2. Band of Skulls:
Hoochie Coochie (Dan Auerbach rmx)
3. Broken Hands: No one left to meet
4. Mr. Probz: Waves
(Robin Shulz radio edit)
5. We Have Band: Modulate
6. Galactic ft. JJ Grey: Higher & Higher
7. MAGIC!: Rude
8. Until The Ribbon Breaks: Taste of
silver
9. VV Brown ft. Kele Okereke: Faith
10. SOHN: The Wheel
Boje su u njima
L.A. WOMEN
Drugim studijskim albumom kalifornijske djevojke napravile su
zaokret u glazbenom pravcu
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 16.7.2014 16:57 Page 58
Noah ili Noa je igrani film iz 2014.
godine. Scenario za njega napisali su
Darren Aronofsky i Ari Handel. Nou
tuma~i Russell Crowe. U ostalim ulogama
su Jennifer Connelly, Anthony Hopkins,
Ray Winstone, Emma Watson.
Osnova pri~e jeste Veliki potop te Noah
koji je sredi{nji lik. Emma Watson tuma~i
pok}erku Illu, Ray Winston je antagonist
Tubal-Cain, a Jennifer Connelly majka
Naameh. Starog djeda Mehuselaha tuma~i
Anthony Hopkins. Ovaj film do`ivio je niz
lo{ih kritika, no ipak ga prezentiram jer
mislim da propitkuje i govori i o bitnim
stvarima, kao {to je na{ odnos prema drugima,
poimanje Svemira i na{e uloge u njemu itd.
Da smo u srednjem vijeku (strah me da
i jesmo) autora ovog filma (ima jo{ takvih
autora) osudili bi za herezu, osakatili ga
“o~no, rukovno te usno” da ne bi pisao
snimao i pri~ao (to se, kad bolje razmislim,
drugim metodama danas radi nekim
autorima). Noah se mo`e gledati kao
nau~nofantasti~ni film. U njemu ima
pregr{t zanimljivih vizualnih vrhunskih
efekata, atraktivnih scena borbi... U
arapskim zemljama ovaj film se tako ne
tretira, ve} primarno kao film vjerske
tematike, te je tamo zabranjeno njegovo
prikazivanje. “Razumljiva” je i ta odluka jer
ovakav Noah bi mogao ljude udaljene od
vjere jo{ vi{e udaljiti. Neki ka`u da je Noah
nemilosrdan jer je spasio po par od svake
`ivotinje, a od potopa nije spasio ljude. Iz
vjerskih izvora se saznaje da je Noah gradio
ne tajno ve} javno svoju arku, te da je
pozivao ljude da mu se pridru`e. Smatrali
su ga ludim, te se samo mali dio ljudi
pridru`io u pomaganju. To je osnovni
razlog {to je, kada je do{lo do potopa, u arci
bio preovladavaju}i broj `ivotinja.
Noah ka`e svojoj djeci da trebaju spasiti
nevine. A to su `ivotinje. Za{to su one
nevine? Drugo dijete jako lijepo objasni
kada ka`e da je to zato jer su te `ivotinje
nastavile `ivjeti onako kako je to bilo u
rajskom vrtu. I to je gruba istina za sve koji
Nou tuma~e kao grubog. Mi smo ti koji smo
se dobrano izmijenili od te neke idealne
slike. Njoj, kao, `udimo sprintaju}i
najsna`nije od nje. I nadamo se da }e sve
ovo {to radimo pro}i neka`njeno? Hm.
Spremni smo re}i da je ova ili ona nacija
gruba, da je ovaj ili onaj ~ovjek grub, da je
vrijeme grubo, da je priroda gruba... Sve
smo spremni, samo ne pogledati se u
ogledalo i re}i sebi da li smo mi grubi
prema ikome, prema ikojem `ivom bi}u? U
svakom slu~aju, sami pogledajte film, sami
donosite odluke i imajte svoj stav. I
naravno, po{tujte sve, bez obzira na vrstu.
(D.Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film “Noah” (SAD, 2014.), reditelja Darrena Aronofskog
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 59
KULT MARKET
^AK NI SUDBINA
Daniele
Gaglianone
^ak ni sudbina
talijanski je
suvremeni film
iz 2004., koji je
re`irao Daniele
Gaglianone.
On je skupa s Giaime Alonge i
Alessandrom Scippa napisao
scenario. Alessandro je dje~ak iz
industrijskog predgra|a Torina. Film je
snimljen po scenariju koji je napisan na
osnovu istoimenog romana Gianfranca
Bettina.
Ocjena: 4
DUH KO[NICE
Victor Erice
Duh ko{nice
igrani je
{panjolski film
iz 1973.
godine.
Scenarij za
film napisali su Angel Fernandez
Santos, Francisco J. Querejeta i
Victor Erice, koji je i re`irao film.
Mjesto radnje, gradi} u [panjolskoj.
Vrijeme radnje 1940. godina. Dvije
sestre gledaju projekciju Frankensteina.
Starija sestra mla|oj objasni da je
Frankenstein duh, pa ju odvodi do
napu{tene staje, jer se tobo`e njegov
duh mo`e vidjeti u bunaru. Otac puno
vremena provodi prou~avaju}i p~ele.
Majka pi{e duga pisma. Ana odlu~uje
na}i duha.
Ocjena: 4
KANTO LUTALICA
Seijun Suzuki
Kanto
lutalica
je igrani
film iz
1963.,
sniman
16-
milimetarskom kamerom. Scenario za
film napisao je Yasutaro Yagi, a prema
romanu Taiko Hirabayashi. Katsura je
~lan jakog jakuza klana koji pod
kontrolom dr`i kartanje. Zbog promjene
na~ina kla|enja mo} tog klana slabi.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Dawn of the Planet of the Apes
(Matt Reeves)
2. Transformers: Age of Extinction
(Michael Bay)
3. Tammy (Ben Falcone)
4. 22 Jump Street
(Phil Lord & Christopher Miller)
5. How to Train Your Dragon 2
(Dean DeBlois)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Utrka `ivota (Ron Howards, Cross
Creek Pictures, Blitz film i video)
2. Obrana i za{tita (Bobo Jel~i},
Spiritus Movens, Blitz film i video)
3. Ljubav je u zraku (Alexandre
Castagnetti, Reverence, Blitz film i video)
4. Grijesi o~eva (Derek Cianfrance,
Focus Features, Blitz film i video)
5. Divna stvorenja (Richard
LaGravenese, Warner Bros. Pictures,
Blitz film i video)
Naša uloga u Svemiru
“VELIKI POTOP”
Russell Crowe je u naslovnoj ulozi
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 16.7.2014 16:58 Page 59
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 60
U ^ETIRI OKA
Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U sarajevskoj Galeriji Java 15. jula
otvorena je izlo`ba grafika Nedostatak,
autora Amira ]ati}a. Da je rije~ o
ozbiljnom umjetniku mo`e se zaklju~iti,
za {ta ne treba velika pamet, nakon
{to po~itate informaciju da je 2011.
dobio nagradu Alija Ku~ukali} za
najboljeg studenta. Nedostatak je
njegova tre}a samostalna izlo`ba.
I ove godine je Goethe-Institut u Bosni
i Hercegovini organizovao Sedmicu
njema~kog filma u Tuzli, sa izabranim
filmovima. Od “izabranih” filmova,
Tuzlaci }e u Ku}i plamena mira, 17.
jula mo}i pogledati film Zaustavljen na
putu, 18. jula [ta ostaje i 19. jula Ovo
nije Kalifornija.
“EU info centar u BiH, pak, organizuje
izlo`bu deset mladih bh. umjetnika, koji
}e putem svojih likovnih radova i
fotografija predstaviti slike iz `ivota
romske populacije u Bosni i
Hercegovini”, obavije{teni smo. Izlo`ba
}e biti otvorena 17. jula, u prostorijama
EU info centra u zgradi Delegacije
Evropske unije u BiH u Sarajevu, u 18
sati.
U sarajevskom Art kinu Kriterion dva
dana kasnije koncert }e odr`ati The
Toasters, ska bend iz New Yorka.
Postoje trideset i tri godine, objavili su
~etrnaest “cjelove~ernjih” albuma, a
“odsvirali su 4.000 koncerata”. U
Sarajevu }e biti 4.001. [alimo se.
Nekada su im tepali da su “njujor{ki
ska pioniri”.
Od 13. do 20. augusta ove godine bi}e
organizovan Planinarski kamp Krivaja
2014. Jasno, pored rijeke Krivaje, a
nedaleko od naselja Mao~a, na putu
Zavidovi}i - Olovo. Organizator ovog
kampa je PD Konjuh iz Tuzle. “U Kamp
mogu do}i svi, a potrebno je da
ponesete {ator, hranu i adekvatnu
odje}u i obu}u”. Mo`da i koju
markicu...
Ako direktor Sarajevo Film Festivala
Mirsad Purivatra jo{ jednom zakuka,
onda je i definitivno najbezobrazniji
direktor neke od kulturnih
manifestacija, ili institucija u na{oj
dr`avi! Fri{ka informacija je da mu je
federalni ministar kulture Salmir
Kaplan odobrio 300.000 KM za
naredno, dvadeseto izdanje SFF-a u
augustu. Previ{e!
Studentica zavr{ne godine banja -
lu~ke Akademije umjetnosti Selma
Selman dobitnica je nagrade Zvono
2014, koju mladim likovnim umje tni -
cima dodjeljuje Centar za savremenu
umjetnost Sarajevo. Akcenat je ove
godine stavljen na kvalitet i inova tivn o -
st umjetni~kog rada, a stru~ni `iri oda -
br ao je Selmin rad 16 hiljada dijelova
me|u 45 prijava, koliko ih je stiglo na
konkurs. Selma ka`e da je umjetnost za
nju ispo vjedaonica, `ivot i jedan od
najboljih na~ina komunikacije s
ljudima.
“Ve} du`e vrijeme tema mog
umjetni~kog istra`ivanja je moja
etni~ka grupa, moj narod i istra`ivanje
same sebe. Uvijek po~injem od sebe, a
umjetnost mi slu`i kao eskapizam - da
pobjegnem od nekih surovih stvari, ali
u to ne spada skrivanje ~injenice da sam
Ciganka. Ja `elim da ka`em da jesam
Romkinja i `elim da poka`em drugim
ljudima koji su Romi da ne trebaju da
se srame svog porijekla”, izjavila je
Selma za portal Buka. Zahvaljuju}i
nagradi, Selmi }e biti osiguran {esto -
mjes e~ni boravak u New Yorku.
Dosada{nji dobitnici nagrade Zvono su
Lala Ra{~i}, Mladen Miljanovi}, Ervin
Babi}, Irena Sladoje, Adela Ju{i},
Sandra Duki} i Boris Glamo~anin.
SELMA SELMAN,
dobitnica nagrade “Zvono 2014”
Umjetnost je moja ispovjedaonica
DAMIR IMAMOVIĆ, muzičar iz Sarajeva
DAMIR IMAMOVI]
“Moram priznati da sam dosta `urio iz CD-a u CD”
F
o
t
o
:
A
m
e
r

K
a
p
e
t
a
n
o
v
i
}
Cetri oka:Cetri oka.qxd 16.7.2014 19:23 Page 60
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 61
U organizaciji Fondacije Mak
Dizdar u Galeriji Roman Petrovi} u
Sarajevu }e od 17. do 23. jula biti
otvorena izlo`ba fotografija
Velibora Bo`ovi}a Kâm(en) i
Zemlja...
Serija fotografija Kâm(en) i Zemlja
je umjetni~ki rezultat niza putovanja {to
ih je autor u nekoliko posljednjih godina
poduzimao sa profesoricom
humanisti~kih nauka Univerziteta York
u Torontu Amilom Buturovi}, u sklopu
istra`iva~kog projekta Stone speaker
(Kameni govornik). Radi se o snimcima
koji znatno i, rekao bih, namjerno
odudaraju od stereotipiziranih
asocijacija koje priziva sintagma
‘fotografije ste}aka’. Nema tu onih
bogato ukra{enih sljemenjaka, poput
zgo{}anskog, ~iji simulakrum krasi trg ispred modernisti~ke
zgrade Parlamenta BiH, ili pak ‘kamenog spava~a’ sa
podignutom desnom rukom sa Radimlje kod Stoca.
Bo`ovi}evo oko puno vi{e privla~e oni napu{teni, zaboravljeni,
slomljeni, u okolinu utonuli kâmi, {to ih je ve} gotovo
nemogu}e razlikovati od obi~nog kamena. Tako se fokus
fotografije uglavnom seli iz samog objekta, ste}ka, u ono {to
ga okru`uje.
Mnogo toga o historijskom
kontekstu otkriva i sam naslov izlo`be.
Historija u ovom dijelu svijeta, kao {to
je poznato, nije ni siroma{na niti
jednostavna. Bo`ovi}evi kâmi okru`eni su
razli~itim objektima: {umama, livadama,
planinama, cestama, ogradama, ku}ama,
bogomoljama, a u dva slu~aja i bezimenim
‘slu~ajnim prolaznicima’. Pa zbog svega
toga i ovaj naslov, Kâm(en) i Zemlja, koji u
sebi nosi barem dva dijalekti~ka odnosa,
onaj dvaju prirodnih materija, kamena i
zemlje, pa onda i dvaju konceptualnih,
mentalnih kreacija, kâma ili ste}ka i zemlje
ili domovine. U oba slu~aja radi se o
stoljetnim bitkama, o pro`diranju kamena u
utrobu zemlje, odnosno o prisvajanju kâma
od strane dr`ave, institucionaliziranog
oblika domovine. A obje ove bitke duboko
su prisutne u fotografijama Velibora Bo`ovi}a.
Autor je odlu~io svoje fotografije pokloniti Fondaciji
Mak Dizdar, a nakon Sarajeva, publika }e ovu izlo`bu imati
priliku vidjeti i u Stocu?
Izlo`ba }e biti otvorena u Makovoj hi`i u Stocu od 10. do
17. avgusta. A Bo`ovi}eve fotografije posta}e dio na{eg, ve}
zna~ajnog arhiva umjetnosti posve}ene ste}cima.
GORČIN DIZDAR, predsjednik UO “Fondacije Mak Dizdar”
Sala Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu
rezervisana je 19. jula u 21.30 sat za Damir
Imamovi} Sevdah Takht.
“Moram priznati da sam dosta `urio iz CD-a
u CD, tako da sam u nekih sedam godina snimio
pet CD-ova, {to je ba{ mnogo. Nakupilo se
materijala kojem nisam dopustio da zrije.
Nakon CD-a Sevdah Takht iz 2012. odlu~ili
smo malo odmoriti sa snimanjima, pustiti da se
stvari destiliraju na brojnim koncertima koje
smo svirali posvuda. Sarajevo je neka
referentna ta~ka kojoj se vra}amo i gdje publika
mo`da ponajbolje mo`e da prati kako se to {to
radimo razvija. Sad su ve} na{i koncerti jedan fin pregled toga
‘gdje smo bili, {ta smo radili’, od mojih autorskih kao {to je Dva
se draga do nekih vrlo pomjerenih aran`mana kao {to su Hajrija
ili Srdo moja”, ka`e Damir Imamovi}.
A, volite li BKC, taj drveno-akusti~ni objekat? “Pa, iskreno,
volim. Koliko god mu stvari nedostaje da bude ozbiljna
koncertna dvorana, ipak je to prostor u kojem sam i gledao neke
predivne koncerte, a i svirao sada ve} na desetine puta. Sje}am se
prvih nastupa tu kao klinac na razli~itim manifestacijama, od
smotri folklora do pjesni~kih susreta. Zatim, mojih koncerata
kojih je do sada bilo bar desetak: koncerti sa
Jadrankom Stojakovi}, sa mojim prvim Triom,
sa francuskom pjeva~icom Sapho, sa Bojanom
Zulfikarpa{i}em i Ericom Vloeimansom, solo,
sa Sevdah Takhtom. Sve to se valjda negdje
talo`i”, odgovara na na{e pitanje Imamovi}.
Najavljujete, kao gosta, “briljantnog muzi -
~ara Amira Gwirtzmana”. Ne znamo ni{ta o
njemu, pa nas upoznajte... “Amir je ~udo od
~ovjeka. Prvi put mi je pa`nju na njega skrenuo
Ivan (Mihajlovi}, bassista ST-a) koji je s njim
svirao na Jazz festivalu u Ni{u. Amir svira cijeli
opseg saksofona, ali i istra`uje sve mogu}e
duva~ke instrumente Mediterana. Svira duduk, kaval i mnogo
toga. Fascinantno je na koji na~in uspijeva da se fokusira u svim
tim tehnikama i izbjegne egzibicionizam, ~esto svojstven
multiinstrumentalistima. Ovo je njegovo prvo gostovanje u
Sarajevu i ba{ se radujem tome. Sevdah Takht je postavljen kao
poligon, idealna postava koja uvijek mo`e biti pro{irena sa
solistima. Gostovali su nam do sada Timur Sijari} (saksofon),
Slobo Stan~i} (violina), Eric Vloeimans (truba), Aleksandar
Jovevski (kaval i tambura). Svaki od tih susreta donio je ne{to
novo na{em me|usobnom razumijevanju.”

Stoljetne bitke u fotografijama Velibora Bo`ovi}a
“Sevdah Takht” je postavljen kao poligon
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Cetri oka:Cetri oka.qxd 16.7.2014 19:23 Page 61
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 62
1. Imate li u karijeri ve}i hit od Pla}am ~a{e razbijene?
To i nije neki hit.
19. Tange ili badi}?
Kakve tange, to je fuj!
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina...
Ne vjerujte politi~arima. Osim nekim...
5. Koga
biste poveli
na pusto
ostrvo?
Nekoga od
politi~ara.
7. Da niste to {to
jeste, {ta biste bili?
Da se ponovo rodim,
po`elio bih isto.
3. Kako se osje}ate
u Sarajevu?
K’o u Sarajevu.
2. Koji je najve}i
izum ~ovje~anstva
nakon to~ka?
Mikrofon.
4. [ta ne morate
imati u fri`ideru?
Alkohol.
10. Koliko ima
istine u izreci:
“Ne dade se
usranom do
potoka?”
Ne dozvoli da
se usere{.
18. K
oja je
najsuptilnija od
sljede}ih rije~i:
klozet, toilette, hala,
abort, }enifa?
]enifa.
20. A, begova ili {kembe ~orba?
[kembe.
6. [ta obavezno
nosite na pla`u?
Nov~anik.
8. [ta ste bili u
pro{lom `ivotu?
Kuharica.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li meteoropata?
Jesam.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
16. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Sa Angelom Merkel.
11. Da li je
{utnja zlato?
Kad god
nisam {utio,
nadrljao
sam.
13. Da li je bolje biti lijep
i pametan ili ru`an i glup?
Ljepota je prolazna, a glupost
vje~na.
15. Opi{ite
Nazifa Gljivu u
tri rije~i...
Pa, ako ~ovjeka
mo`e{ opisati u
tri rije~i, onda je
o njemu ve} sve
re~eno.
17. Osoba koja Vam
ide na ganglije?
Nekad sam sebe
nerviram.
12. [ta obla~ite kada `elite izgledati m
oderno?
@elim
sam
o da budem
elegantan.
ŠERIF KONJEVIĆ, pjevač: “Volio bih
otplesati tango sa Angelom Merkel”
14. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Znam {ta bih u~inio da
imam 15 minuta vlasti.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 16.7.2014 17:34 Page 62
KLIN ^ORBA
M
olimo sve pravovjerne Hrvate da nam vrate oko za
oko - zub za zub tako {to }e ovaj put oni za nas
izabrati bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva Bosne i
Hercegovine. Zauzvrat, obe}avamo da ne}emo glasati za
hrvatsku Zoru, a ne}emo ni za bo{nja~ku Zaru. A opet,
Bakir mjesto Bakira; suvi{e je o{tar rez koji bi mogao
trajno iskasapiti bo{nja~ko izborno tijelo, {to bi nas
moglo nagnati da na narednim izborima hukom glasamo
za Bakiru Hase~i}. Ne mo`e{ zaspati kao narodnjak a
osvanuti kao roker bez velike `rtve i PTSP-a. Mustafa
nam je skroz neobi~an bez ahmedije, {to zbunjuje na{ na
jedvite jade ste~eni identitet, pa vi{e nismo sigurni da li
smo i dalje vjere islamske, nacionalnosti bo{nja~ke i
jezika bosanskog ili smo izgubljeni u prijevodu od Osame
do Obame. Zavodljiva je Mustafina izjava da nas jedino
On ne}e lagati, onako - na prvu loptu. Ipak me brine,
vjerujem i vas, mogu}nost da istinoljubivi Mustafa, sve
istinu ljube}i, poka`e, proka`e i doka`e da smo gori nego
{to sad-zasad o sebi mislimo. Ko bi to podnio, taj novi
identitet? Mirsad nam se pokazao jako pragmati~nim u
primjeni Bo`je odredbe: pomozi sebi pa }e ti Bog pomo}i
da pomogne{ i drugima - poma`u}i sebi. To, istina, pali:
svi kojima je Kebo pomagao su pomrli a on je `ivlji no
ikad. Fahrin nam se brk zagonetno smije{i, a opet - kico{
je to, nije mu vjerovati: ako se glat razveo od ro|ene `ene,
razvest }e se i od nero|ene Domovine. A Domovina - to
je Emir. Tu ponovo sti`emo do Bakire. A tad ste fakat
nahebali. Sjetite se Angeline Joli. [to zna~i, uva`ena
bra}o Hrvati, manja vam je {teta da vam mi ponovo
izaberemo hrvatskog ~lana Predsjedni{tva nego da nam
dopustite da sebi izaberemo Emira. Ve} znate, jedno
uvijek vodi drugom, i obi~no nema povratka onome ko
nije svjestan kud se zaputio s prvim.
U
zmimo, za potrebe ovog k‘o fol nasmrt ozbiljnog
teksta, da je i moja malenkost jedna }elija
bo{nja~kog izbornog tijela, pa dozvolimo da se
pitam kojim slijedom da konzumiram svoj izborni meni.
Mogu, naprimjer, po~eti sa Seferom. S njim smo po~eli
rat, pa za{to ne bismo po~eli i mir? Zakleli smo se
nedavno u Sarajevu da je ovo stolje}e mira. Me|utim,
Babo Izetbegovi} nas je pou~io da je za rat potrebno
dvoje (osim nas) - tako da je vrlo mogu}e da je i za mir
potrebno barem toliko. Tu sti`emo do Dragana ^ovi}a,
dokazanog mirotvorca i favorita bez konkurencije. Za
njega }u glasati. Cijenim ljude koji su u stanju uspje{no
o~istiti svaku teritoriju i blagosloviti sveca koji im
omogu}i privatni raj usred kolektivnog pakla. Takav je
va{ Dragan. Stoga, neka bude i na{. On je barem sto`erni
u Stolnom Gradu, a ne kao @ivko koji se u Tu|ini
nepotrebno izla`e mukama bez sveta~ke logistike, gdje
mu se ~ak i bezvezni pi{tolj sa samo jednim metkom u
cijevi uzima za zlo. Nije @ivko dorastao ovoj igri, a nije
ni Zora. Martin bi mo`da bio dobar, ali on ne zna kako se
pravi od badema torta. Odaju ga duboke bore nad o~ima.
Njemu je sve ovo naporno, previ{e brine: ho}e li se
biskvit di}i, ho}e li bademi pregorjeti, ho}e li u`egla mast
bh. Hrvate odvesti u propast?
A
Dragan: izgledan, ugledan, elegantan, samouvjeren,
potpisuje se }irilicom, situirao se latinicom, okru`en
Kri{tom i Bradarom, cipelice lakirane, maniri
besprijekorni... On nikad ne bi odveo bo{nja~ki narod u
propast i nestanak, koliko god reinkarnirani Ra{o zvani
DoDo o tome snio i uzdao se u svog saveznika. Dragi }e
ga izdati, samo mu treba dati priliku. Kad postane na{
bo{nja~ki predsjednik, na{ }e nas Dragan odvesti na
Zapad gdje }emo sretno do~ekati Sudnji dan i od Reisage
obe}ani izlazak Sunca sa zapada. A Biv{i Reis nikad ne
la`e. Sve }e to tako biti za nas federalne neidentificirane
politi~ke objekte, do~im }e za nama sli~ne u Republici
Srpskoj ova ljigava izborna stvar biti mnogo
jednostavnija i manje ljigava. Dovoljno je ne ponoviti
historijsku gre{ku iz pogubnih partizanskih vremena kad
je dr. Mladen zaigrao na kartu bratstva i jedinstva. I?
Mladen izginuo a @eljka pre`ivjela. Da mogu bez ku}e i
ku}i{ta prijaviti boravak u RS-u i postati tamo{nji glasa~,
s merakom bih barem dva puta zaokru`ila @eljku. U jeku
borbe protiv svakog prijenosa, ona je za vlastitog sina
hrabro izabrala Elektroprenos. I, {ta je problem? Nema
problema. To je prava Mati. A svaki Bo{njak - vjere
islamske i jezika bosanskog, zna da je D`ennet pod
maj~inim nogama. Prema tome, dileme nema: uspijem li
izganjati dvoentitetsko dr`avljanstvo, glasat }u da Dragan
i @eljka budu predsjednici moje Nove Domovine.
Predlo`eni Bo{njaci me apsolutno ne zanimaju. Previ{e ih
je da bi bili istiniti.
A Dragan: izgledan, ugledan, elegantan, samouvjeren, potpisuje se
ćirilicom, situirao se latinicom, okružen Krištom i Bradarom, cipelice
lakirane, maniri besprijekorni... On nikad ne bi odveo bošnjački narod
u propast i nestanak, koliko god reinkarnirani Rašo zvani DoDo o
tome snio i uzdao se u svog saveznika
PREDIZBORNI OGLAS
Pi{e: FADILA NURA HAVER
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 63
Fadila:Iluzije.qxd 16.7.2014 17:02 Page 63
SLOBODNA BOSNA I 17.7.2014. 64
J
edan od najstarijih modela u “B” seg me -
ntu svakako je i Opelov naj pro da vaniji
model svih vremena Opel Corsa. Pro{lo
je osam godina od kako je pred stavljen
posljednji model Corse, pa je logi~an slijed
bio redizajnirani model koji je Opel najavio za
ovu godinu. Autoindustija je odavno dobila
nezgrapne prefikse, poput “{pijuniranja”
maskiranih test modela na stazama,
“{pijunskih” videouradaka i foto gra fija, pa su
tako nedavno objavljeni “{pijunski” snimci
nove Corse ujedno najavili i njezinu skoru
svjetsku premijeru. Naravno, slu`bena
premijera nove Opel Corse dogodit }e se na
salonu automobila Mondial de l’Automobile
2014 u Parizu, u studenom ove godine, a
neke od najva`nijih noviteta koje donosi
nova Corsa pete generacije poku{at }emo
vam i pribli`iti. Kada je vanjski izgled u
pitanju, najupadljiviji dijelovi nove Corse su
izmijenjeni prednji dio automobila, kao i
stilizirani stra`nji dio, po uzoru na Merivu.
Upadljiv prednji dio karakteriziraju prednja
svjetla u obliku “krila” te nisko postavljena
trapezoidna re{etka sportskog izgleda, s
Opelovim za{titnim znakom. Stra`njim
dijelom automobila dominiraju horizontalno
podijeljena svjetla, koja vizualno pro{iruju
automobil. Nova Opel Corsa duga~ka je
to~no ~etiri metra, s me|uosovinskim
razmakom od 251 cm. Pod poklopcem
motora krije se jo{ jedna
novost. Tu je sada
pot puno novi
j edno l i tar ski
SIDI trocilindarski turbo benzinski agregat
snage 90 i 115 konjskih snaga, kao i 1,4
litarski ~etverocilindarski agregat sa 100
“konja”. Novost je i pobolj{ani 1,3 litarski
dizelski CDTI snage 75 i 95 konja. U novu
Corsu ugra|en je {eststupanjski manuelni
mjenja~, modifi cirano ogibljenje i unaprij e |e -
no upravljanje. Od brojnih novosti izdvajamo
jo{ i: sustav automatskog parkiranja, sustav
prepo znavanja prometnih znakova, prednju
kameru sa upozorenjem na mogu}i sudar,
Bi-Xenon prednja svjetla, sustav koji voza~a
upozorava da je napustio svoju traku bez
uklju~ivanja pokaziva~a pravca... Unutr -
a{njost Corse pete generacije sasvim je
nova, opremljena kvalitetnim i modernim
materijalima. Interijerom dominira IntelliLink
inform acij sko-zabavni sustav, kao i ultra mo -
derni sustavi za podr{ku u vo`nji. Sustav je
kompatibilan sa Apple i Android ure|ajima i
podr`ava upravljanje glasom. Mogu se
koristiti i Bluetooth i Siri Eyes Free funkcije.
Dostupno je i nekoliko aplikacija poput
BringGo za navigaciju, kao i Stitcher i TuneIn
za internet i radio, a u opciji je i prakti~ni
FlexDock dr`a~ i punja~ za “pametne
telefone”. Pored toga, Opelovi konstruktori
su Corsi dali novi dinami~an oblik u skladu
sa filozofijom dizajna te tvrtke, uz nekoliko
modernijih i preciznijih detalja. Pune 32.
godine su pro{le od proizvodnje prvog
modela Opel Corse. To je kontinuitet koji
zaslu`uje po{tovanje, osobito kada se zna
koliko je `estoka konkurencija u “B”
segmentu na tr`i{tu. U Opelu isti~u kako je
recept za uspjeh Corse njezin mladala~ki
dizajn i maksimalna iskori{tenost prostora
unutar kompaktnih dimenzija. Dosada{nje
~etiri generacije tog modela u Europi
prodane su u nevjerojatnih 12 milijuna
primjeraka. Novost u novoj Corsi je i City
re`im vo`nje, koji je idealno rje{enje za
gradsku vo`nju jer umnogome olak{ava
upravljanje vozilom pri malim brzinama.
Potencijalni kupci mogu izabrati jedan od
dva modela Corse, ovisno o voza~kim
afinitetima. To su Comfort i Sport modeli, a
glavne razlike su u tome {to Sport varijanta
Corse ima ne{to kra}e opruge i amortizere,
{to u kona~nici zna~i i ne{to nabrijaniji i
startniji automobil. Opelov novi trocilindarski
motor male zapremine standardno je
opremljen Start/Stop tehnologijom. Sigurnost
je tako|er unaprije|ena novim sustavima. Tu
su BiXenon svjetla sa ugra|enim svjetlom za
skretanje, Side Blind Spot Alert sustav za
otkrivanje mrtvog kuta, kao i Opel Eye
prednja kamera koja prepoznaje prometne
znake i automatski regulira uporabu dugih
svjetala. Sustav za upozorenje od izravnog
sudara projicira upozorenje crvene boje
izravno na vjetrobransko staklo. Vrijedi
napomenuti kako je nova Corsa “naor u` a -
na” i sustavom za pra}enje tlaka u
gumama. Ukratko, da je bolje ne bi
valjalo.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
NOVA “OPEL CORSA”: Ljep{a no ikad!
Auto:CRNA.qxd 16.7.2014 16:18 Page 64
U va{em cijenjenom listu od 10. 07. -
2014.g. objavili ste reagiranje direktora
„Sarajevotekstila“ d.d. Sarajevo Kenana
Harbe na tekst objavljen u prethodnom broju
va{eg lista pod naslovom „UNITED
CRIMINAL BENET TON U SARAJEVU“.
Umjesto da argumentirano poku{a
osporiti istinitost iznijetih tvrdnji va{eg
novinara, direktor Harba u navedenom
reagiranju, po starom oprobanom receptu
„dr`ite lopova ...“, poku{ava neuvjerljivo
svu odgovornost za sada{nje te{ko}e i
predste~ajno stanje u „Sarajevotekstilu“
prebaciti na mene, iako ja kao dugogodi{nji
koordinator u poslovanju izme|u „Sarajev o -
tekstila“ i talijanskih firmi „Bellet“ i „Fibest“
nisam ni na koji na~in u~estvovao u
nezakonitim i kriminalnim radnjama koje je
nova uprava provodila od 2011. godine.
Ta~no je jedino da sam ja kao zastupnik
navedenih talijanskih firmi koje imaju 38%
dioni~kog kapitala, bio ~lan Nadzornog
odbora „Sarajevotekstila“, me|utim prilikom
dono{enja nezakonitih i po firmu {tetnih
odluka od strane Nadzornog odbora ~iji je
predsjednik bio Goran Jovanovi}, ja sam se
protivio dono{enju takvih odluka, ali sam
uvijek bio preglasan. O tome sam redovito
obavje{tavao Kantonalno tu`iteljstvo u
Sarajevu pred kojim se vodi krivi~ni po stu -
pak protiv odgovornih osoba iz „Sarajevo -
tek stila“.
U svom reagiranju direktor Harba nije ni
spomenuo, a kamoli osporio klju~ne ~injenice i
okolnosti, na koji na~in i u {to su potro{ena
financijska sredstva od 14 miliona KM dobivena
prodajom poslovnog prostora u Ferhadiji, a koja
sredstva su bila isklju~ivo namijenjena za
pla}anje nespornih dugova prema talijanskim
firmama. Direktor Harba nije obrazlo`io kako je
na nezakonit na~in izmijenjena struktura
dioni~kog kapitala „Sarajevo tekstila“, te kako su
radnici firme „Saben“ u stvarnom vlasni{tvu
Gorana Jovanovi}a preba~eni na platne liste
„Sarajevo tekstila“.
U rea giranju dire k -
to ra Harbe nema
ni rije~i kako je
„Sarajevotekstil“, i
pored ogromnog priliva financijskih sredstva
dobivenih prodajom dva vlastita poslovna
prostora, do{ao u predste~ajno stanje, ~ime je
ugro`ena egzistencija nekoliko stotina radnika
koji }e po svoj prilici zavr{iti na ulici. Direktor
Harba tako|er nije spomenuo da je Skup{tina
„Sarajevotekstila“ po naredbi Gorana Jova -
novi}a donijela odluku dana 29.05. 2014. da se
prodaju i dva preostala poslovna prostora
vlasni{tvo „Sarajevo tekstila“ na koji na~in bi
„Sarajevotekstil“ ostao bez cjelokupne svoje
nepokretne imovine.
Uostalom, sve relevantne ~injenice o
propasti „Sarajevotekstila“ utvrdit }e nad -
le` ni sudski organi, pa je nepotrebno o tome
voditi bilo kakve medijske rasprave.
Stojan de Lucca
17.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 65
REAGIRANJA
Stojan de Lucca - Uredni{tvu
U svom reagiranju direktor „Sarajevotekstila“ Kenan Harba nije ni
spomenuo na koji način i u što su potrošena financijska sredstva od
14 miliona KM dobivena prodajom poslovnog prostora u Ferhadiji
(„Sarajevotekstil je protiv De Lucce podnio vi{e krivi~nih prijava jer je uporno i otvoreno radio protiv
interesa firme“, SB, br. 922)
Reagiranja:Reagiranja.qxd 16.7.2014 17:24 Page 65
ISPRAVNA-oglasi sedmica-923:ISPRAVNA-oglasi.qxd 15.7.2014 13:53 Page 3
ISPRAVNA-oglasi sedmica-923:ISPRAVNA-oglasi.qxd 15.7.2014 16:45 Page 1
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful