NICHOLAS HILL: DODIKOVI PROBLEMI SA BIRA^IMA

www.slobodna-bosna.ba
OPTU@NICA S KOSOVA
KELMENDI-RADON^I]-DELALI]
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.7.2014 13:46 Page 1
UPITAN „POSAO DECENIJE“
GRABOVICA STAVIO NA MUKE
FEDERALNE ZASTUPNIKE
Izgradnju dva termobloka, u Tuzli i
Banovi}ima, vrijednu 2,5 milijardi KM,
Elektroprivreda BiH namjerava realizirati s
kineskom kompanijom koja nema niti jednu
referencu u izgradnji termoelektrana
NICHOLAS M. HILL
AMERI^KI DIPLOMATA KOJEG
FRUSTRIRAJU BH. POLITI^ARI
Nakon {to je jo{ jednom prozvao doma}e poli-
ti~ke lidere za korupciju, {irenje neistina, pod-
sticanje paranoje, otpravnik poslova Ameri~ke
ambasade u BiH NICHOLAS M. HILL razgo-
varao je s na{om novinarkom najavljuju}i novu
diplomatsku ofanzivu za koju }e
me|unarodnoj zajednici trebati pomo} gra|ana
HISTORIJSKI PODSJETNIK
KAKO SU VLADALI
Po~etkom augusta 1995., dok su vojnici
Republike Srpske u okolici Srebrenice jo{
ubijali zarobljene Bo{njake, ~lanovi
Predsjedni{tva BiH bili su zaokupljeni
`estokim obra~unom ALIJE
IZETBEGOVI]A i HARISA SILAJD@I]A:
stenogram sa jedne od najdramati~nijih
sjednica Predsjedni{tva otkriva kako je u
najte`em ratnom razdoblju funkcionirala
civilna i vojna vlast, optere}ena
personalnim i frakcijskim sukobima,
ambicijama i frustracijama najvi{ih
du`nosnika, koji su u julu i augustu 1995.,
vi{e brinuli zbog cenzure u medijima nego
o `rtvama genocida
RADON ZA BOLJITAK
KOSOVSKI BO@URI
Pri~a o Naseru Kelmendiju i predsjedniku
Stranke za bolju budu}nost BiH (SBB)
Fahrudinu Radon~i}u zapravo je pri~a o
(ne)osjetljivosti i (ne)mo}i ljudi i institucija
da sa efikasno suprotstave zlu koje im se
de{ava pred o~ima. Posebno mjesto u toj
pri~i zauzima glavni tu`itelj Tu`ila{tva BiH
Goran Salihovi}, koji je prema ocjeni
pravnih autoriteta ekspresno donio vrlo
sporan akt koji je Radon~i} vje{to iskoristio
da pri~u o svojoj ulozi i odgovornosti za
ubistvo Ramiza Delali}a ]ele iz pravosu|a
„izmjesti“ na teren politike, medijskih
spinova i spletki
TOMA[ICA OTVORILA RANE
DODIKOVO NEGIRANJE ZLO^INA U
PRIJEDORU
Neposredno prije i poslije ukopa 284 mu~ki
ubijena Prijedor~ana prona|ena u grobnici
Toma{ica, Prijedorom su masovno defilo-
vale ~etni~ke horde, a Komisija za ispiti-
vanje ratnih zlo~ina Vlade RS-a negirala da
je u Prijedoru ubijen ijedan Bo{njak; na{a
novinarka razgovarala je sa pre`ivjelim
`rtvama zlo~ina koji su 20. jula ukopali vi{e
od deset ~lanova svoje porodice
AFERA MÜHLBAUER
DODIK I LAGUMD@IJA NA ISTOM
ZADATKU
Mühlbauer je jedna od najve}ih poslijerat-
nih kriminalnih afera unutar dr`avnih insti-
tucija vezana za izradu li~nih karata i
voza~kih dozvola, o kojoj je na{ list prvi
pisao; u ovom broju “SB” otkrivamo koje
sve unosne poslove je ova kompanija dobi-
la zahvaljuju}i naklonosti Vije}a ministara
BiH, koji su pri tom zakoni prekr{eni i koji
bh. politi~ari su uklju~eni u ove bas-
noslovno vrijedne poslove
POTRAGA ZA NESTALIMA
KADA KOSTI DOBIJU
IME I PREZIME
U laboratorijama Me|unarodne komisije za
nestale osobe (ICMP), ~ije se sjedi{te
nalazi u Sarajevu, do sada je izvr{ena
DNK-a identifikacija skoro 18.000
posmrtnih ostataka `rtava ratova sa
podru~ja biv{e Jugoslavije; timovi
stru~njaka ICMP-a, sastavljeni od vrsnih
biologa, patologa i informati~ara iz BiH i
njihovih stranih kolega, proteklih su godina
bili aktivno anga`irani na mjestima
masovnih stradanja, dok se DNK-a
identifikacija poginulih iz Louisiane,
Filipina, Iraka, Libije obavljala u
laboratorijama u Tuzli, Banjoj Luci i
Sarajevu
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
10
14
18
22
30
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
34
26
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 24.7.2014 0:29 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 4
STRUKA NE DA AHMEDA
Podr{ka
odvjetniku
@ili}u stigla i
iz Hrvatske
odvjetni~ke
komore
Procesuiranje sarajevskog odvjetnika
Ahmeda @ili}a, jednog od devetorice
optu`enih u predmetu dokapitalizacije
Energopetrola, dobija razmjere
regionalnog pravosudnog skandala.
Zbog pozivanja na kaznenu
odgovornost kolege @ili}a ve} su javno
prosvjedovali ~lanovi advokatskih
komora Federacije BiH i Republike
Srpske, a nedavno i Hrvatske
odvjetni~ke komore (HOK). U dopisu
predsjednika HOK-a Roberta Trava{a
izra`ava se „za~u|enost podizanjem
optu`nice“, jer odvjetnik Ahmed @ili}
nije prekr{io nijednu odredbu Zakona o
advokaturi. Hrvatska odvjetni~ka
komora ima {est tisu}a ~lanova, ali do
sada nije poznato da je netko me|u
njima pozvan na kaznenu odgovornost
zbog davanja pravnog mi{ljenja u
pru`anju pravne pomo}i.
(S.M.)
Gostuju}i u jednoj televizijskoj emisiji,
~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}
rekao je da ekonomska situacija u BiH nije
sjajna, ali ni tako crna kako je neki `ele
prikazati. O~ito je ciljao na svog rivala na
predsjedni~kim izborima Fahrudina
Radon~i}a, koji preko svog Avaza kreira
atmosferu mraka i bezna|a kako bi
motivirao gra|ane da glasaju za smjenu
vladaju}e garniture i izaberu novu politi~ku
garnituru (npr. SBB) koja }e osigurati
promjene. Izetbegovi}eva izjava kako nije
sve ba{ tako crno, u Avazu je izvrgnuta
ruglu - kao da je Izetbegovi} rekao kako
gra|ani `ive odli~no, nikad bolje i koji vrag
se onda gra|ani `ale i tra`e promjene!
Kao dokaz da je situacija u dr`avi
o~ajna i crna, da crnja ne mo`e biti, Avaz je
ponudio nekoliko probranih statisti~kih
podataka: naveo je podatak da je u samo
posljednja ~etiri mjeseca bez posla ostalo
32.888 radnika, od ~ega njih 19.520 u
Federaciji BiH; tako|er je naveo podatak da
je u posljednjih pet mjeseci drasti~no
porastao trgovinski deficit BiH, da su strane
investicije pale na svega 35,3 miliona KM,
da je zadu`enost narasla na 2.700 KM po
glavi stanovnika itd.
No, niti jedan od navedenih podataka
nije ta~an niti na cjelovit na~in ilustrira
trend u razli~itim segmentima bh.
ekonomije. Primjerice, broj nezaposlenih u
~etiri mjeseca nije pove}an, nego je upravo
smanjen i to za vi{e od 4.000; trgovinski
deficit je pove}an samo u maju zbog
poplava, a u svim ostalim mjesecima od
po~etka godine do danas izvoz je rastao po
stopi od 1,4 do 5,6 posto; direktna strana
ulaganja neuporedivo su ve}a od
navedenog iznosa, jer samo Azerbejd`an u
Doboju gradi tvornicu za preradu vo}e i
povr}a vrijednu 60 miliona KM, {to je
dvostruko vi{e od iznosa kojim Avaz barata
za ~itavu BiH...
Identi~nu atmosferu bezna|a i mraka
Radon~i} i njegov Avaz kreirali su i prije
~etiri godine. I uslijedile su promjene, ali
nagore, zapravo na najgore. Barem tako
tvrdi Avaz!
(E. Hod`i})
TRAŽILI STE, GLADUJTE
MINI MARKET
OPREZNO S PROMJENAMA
Gra|ani su 2010. glasali za promjene i izabrali najgore
Prije četiri godine
građani su glasali za
promjene i izabrali najgoru
vlast nakon rata
Ahmed
@ili}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.7.2014 23:41 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 5
NEKOM ^IN, NEKOM
TU@BA
^inovanje i
imenovanje u
Grani~noj
policiji rje{ava
Sud BiH
Dodjela ~inova i imenovanja u
Grani~noj policiji ~esto su bila sporna, a
najnoviji primjer je sudska tu`ba koju je
podnio Nermin Mrkaljevi},
dugogodi{nji policijski slu`benik u ~inu
samostalnog policijskog inspektora i
nosilac najvi{eg policijskog priznanja
Zlatne policijske zna~ke. Pored
~injenice da je za svoj rad nagra|en
Zlatnom policijskom zna~kom ~lanovi
Komisije za dodjelu vi{eg ~ina glavnog
policijskog inspektora prednost su dali
Almiru Ba{i}u koji je zahvaljuju}i
preglasavanju u Komisiji do{ao do
vi{eg ~ina, ali i mjesta na~elnika
Kancelarije za unutra{nju kontrolu i
profesionalne standarde Grani~ne
policije. Kako Ba{i} nije mogao parirati
protukandidatu Mrkaljevi}u, on je s
ciljem la`nog prikazivanja vlastitih
dostignu}a Komisiji prilo`io tzv. Reljefni
grb, priznanje koje Ministarstvo
sigurnosti BiH dodjeljuje kolektivu, a ne
pojedincu i koje je dodijeljeno Upravi za
operacije Grani~ne policije ~ije je Ba{i}
bio uposlenik. Ipak, kona~an sud o
spornom ~inovanju i imenovanju donijet
}e Sud BiH.
(S.B.)
MINI MARKET
Sjednica Vijeća Grada Sarajeva
Vijećnica 23.7.2014
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.7.2014 1:13 Page 5
ČETVRTAK,
17. JULI
Naravno da sam o~ekivao, ukalkulirao,
predvidio bjesomu~an, krvni~ki kontraudar iz
medijskog Carstva zla u vlasni{tvu
„Gospodina Kanea“, FAHRUDINA RA -
DON ^I]A, nakon {to smo objavili da je biv{i
ministar sigurnosti u kosovskom tu`iteljstvu
visoko rangiran u zlo~ina~koj organizaciji
koja je pratila i opskrbljivala NASERA
KELMENDIJA. Naivno sam vjerovao da taj
pomahnitali tajkun, primitivni veleposjednik,
tra`ena li~nost od strane kosovskih
pravosudnih institucija, „Tornjak“,
niskokalibarski goni~ robova, ipak, po{tuje
stanovite gra|anske forme i obi~aje ratovanja.
No, ne po{tuje ih ni on ni onaj rundavi njegov
glavni urednik Fadil Mandal, izbjeglica iz
Priboja, kojem sam u toku rata osiguravao
stabilnu komunikaciju s djevojkom
Radojkom, Radodajkom, hajd’ ga znadni.
Re}i }e bo{nja~ko-sand`a~ki mogul Foster
Kane, karikaturalni mo}nik kojem u
njegovom carstvu „Radon Plaza“, „Tornjeva“,
ljetnikovaca niko ni prismrditi ne smije, ~iji su
rukavi dulji od nogavica (a ja imam izgra|enu
solidarnost sa malim ~ovjekom) kako
pose`em za nedopu{tenim sredstvima.
„Ljubavno gnijezdo - zabranjen ulaz“ tako je
pisalo na ulazu u dvorac Gra|anina Kanea, po
svjedo~enju novinara Thompsona iz
nenadma{nog filma Orsona Wellesa.
U osnovi, cijela drama biv{eg ministra
sigurnosti Radon~i}a, uz ostalo, nezadr`ivog
ljubavnika, predsjednika Saveza za bolju
budu}nost, motiv za svrstavanje u
zlo~ina~ku organizaciju Nasera Kelmendija
na Kosovu, Srbiji i BiH, koja je ubila
Ramiza Delali}a ]elu, motivirana je
dinarsko-plemenskom ljubo mor om/ osv e -
tom: druga `ena Fahrudina Radon~i}a, Azra,
formalna vlasnica Avazove imperije, prve
mjesece rata provela je na isturenom
komandnom mjestu Ramiza Delali}a ]ele u
Devetoj brdskoj brigadi Armije BiH.
Navodno je neko vrijeme, prije nego {to se
sva posvetila Radon~i}u, supruga i
suvlasnica „Avaza“ volontirala i kod drugog
]ele, Ismeta Bajramovi}a, ali su izvori i
skromni i nepouzdani.
Ljubav, poznato je iz ud`benika a i iz
neposredne prakse, ne poznaje granice, a
ljubomora jo{ manje!
PETAK,
18. JULI
Rijetkim televizijskim snimateljima su
ruski separatisti dopustili da slikaju mjesto,
{iri rejon ukrajinskog divljeg istoka gdje je
ju~er sru{en malezijski avion sa 300
putnika. Kamera snima jednog ljutitog,
neuglednog, zaraslog separatistu kako
ovla{no lista knjigu koju je prona{ao na
krvavoj ledini, a koju je na duga~kom letu
od Amsterdama do Kuala Lumpura nosio
neki nesretni putnik-namjernik, „MY
AUTOBIOGRAPHY“, autora KEVINA
KEEGANA. Kome je na prekookeanskom
letu, 15 dana nakon {to je zavr{eno
Svjetsko prvenstvo u Brazilu i 16 godina
nakon {to je objavljena autobiografija
malog vraga, najboljeg desnog krila kojeg
sam ikada gledao (u me|uvremenu su
dokinuta, tehnolo{kim vi{kom progla{ena i
lijeva i desna krila, kao i bekovi), i uz Johna
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 6
Tek sam neki dan, iz trećeg-
četvrtog puta, nakanjivao
sam se mjesecima, nate-
nane pogledao film Za one
koji ne mogu pričati
proslavljene rediteljice
JASMILE ŽBANIĆ. Na
neviđeno sam izgradio
otpor prema toj pamfletsko-
kolumnističkoj filmskoj školi
prema kojoj ništa u filmu
nije važno, osim da bude
snimljen i budžetski honori-
ran. Na slovenačkoj televiz-
iji, pak, u pristojnom ter-
minu vrte film Sevdah za
Karima. Gospode, pitam se
u magnovenju, šta će o
nama misliti neko ko je
gledao (samo) Žbanićku i
Durakovića. Srećom, srbi-
janska javna televizija u
gluho doba vrti savršeni
Mali vojnici Bate Čengića.
Kakvo estetsko, etičko
olakšanje!
UDRUGA ZA OSVETE: FAHRUDIN
RADON^I] I „2 CELLOS“ - RAMIZ I ISMET
O zlo~ina~kom projektu ubijanja, mu~enja,
protjerivanja Bo{njaka u Krajini, zlo~inci su
obavije{teni tek u Haagu!
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.7.2014 2:05 Page 6
Toshacka (oprostit }e mi, za sada, nadam
se, Gereth Bale) najva`nijeg igra~a ro|enog
u Walesu? Obdukcija }e pokazati.
Gledam, da, prostite, divlje ruske-
separatiste, bijesne desperadoske uhljupe
koji le{inarski trekeljaju po tu`nim,
be`ivotnim ostacima tri stotine ljudskih
`ivota, be{}utno pretresaju razasute torbe,
nov~anike, nepokretnu imovinu. Ne dopu{taju
nikakav pristup me|unarodnim, neovisnim
istra`iteljima, medijima, humanitarcima. Sve
dok ne poplja~kaju, do zadnje sav plijen -
torbe, d`epove, {tekove, d`epove pokojnih
Holan|ana; Australaca, Engleza rahmetlija iz
Malezije. Ti Putinovi „[korpioni“, „Tigrovi“,
„Beli Orlovi“... ta besprizorna pa{~ad rata,
hijene „bez muda i ~asti“ („Zabranjeno
pu{enje“), vjerovatno su i „crne kutije“, koje
su zaplijenili, prodali, „utopili“ malezijskim
vlastima „po nabavnoj cijeni“.
U Vije}u sigurnosti UN-a ambasador
Rusije VITALIJ ^URKIN tra`i da se,
temeljitom istragom, objektivizira uloga
proruskih boraca u ru{enju malezijskog
aviona i postavlja desetak, on misli, te{kih
pitanja vlastima u Kijevu glede ru{enja
malezijskog aviona. Taj je diplomata, kojeg
je Jeljcin naslijedio od Gorba~ova, a
preuzeo ga sa ogromnim preporukama
Vladimir Putin, strog, bez du{e, dotr~ao, u
februaru 1994. godine na Pale. Specijalni
izaslanik ^urkin u ime paljanskih artiljeraca
garantirao da niko ne}e poginuti na ve}
zakazanoj revijalnoj utakmici na stadionu
Ko{evo u kojoj je FK „Sarajevo“ nastupio
kontra britanskih vojnika toga prolje}a.
Nije, me|utim, specijalni izaslanik ^urkin
mogao garantirati da srpske vlasti sa Pala
ne}e granatirati papu Ivana Pavla ukoliko
po`eli posjetiti Sarajevo te te{ke godine.
„Intervencijom na Palama“, napisao je
mnogo kasnije ^urkin, „spre~avao sam
nacionalno poni`enje Rusije.“
„Nije Putin Hitler“, pi{e biv{i
ambasador Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u
Bosni i Hercegovini Clifford Bond i dodaje:
„Putin je vi{e Slobodan Milo{evi}.“
Mogu}e, ali treba objasniti onima {to
padaju. Ili, {to bi rekao jedan moj poznanik-
fatalista, zrakoplovni analiti~ar, istra`iva~
amater: „Nikad ne vjeruj {arafu u zraku.“
SUBOTA,
19. JULI
Mogao je JUSUF NURKI], dvade se -
togodi{nji ko{arka{, da nije ispravno,
ultimativno po{teno, pravilno odano,
vaspitano dijete ve}i dio ovoga ljeta provesti
zajevabavaju}i se na bilo kom dijelu svijeta.
[ta ga briga: pro{ao je „odli~nim“ na draftu
u NBA, kupili ga prebogati Denver
Nuggetsi, milioni su dolara u igri, ali de~ko
iz @ivinica, visok oko dva-tri metra, nipo{to
ne pomi{lja propustiti turnir svojih vr{njaka,
repre zen tat ivaca BiH na Ilid`i na
juniorskom turniru koji mu, objektivno, ni{ta
ne mo`e pomo}i u daljnoj karijeri. Mogao je
naravno i najbolji na{ ko{arka{ Mirza
Teletovi}, nakon u`asno naporne sezone u
Brooklyn Netsima uzeti prudu`ene slobodne
dane, kao {to su ih trajno uzeli Italijani
Gallinari, Bargnani, Bellineli u Italiji, Rubio
i bra}a Gasol u [panjolskoj, Parker, Noah i
dru{tvo, Pekovi} i Vu~evi} u Crnoj Gori.
Jok, ne `ele: Jusuf Nurki} i Mirza Teletovi}
su zlatna, ultimativna, nezaobilazna poruka
djeci kako se mo`e biti istodobno i normalan
i odgovoran i planetarno uspje{an. Jusuf
Nurki}, „te{ki“ centar, kako se to nekada
zvalo, najbolja „petica“ koju Evropa mo`e
ponuditi ameri~koj ko{arci, savr{eno se
uklapa u ko{arka{ku filozofiju Bosne i
Hercegovine koju je razigrao lijepi, pristojni
de~ko Mirza Teletovi}.
NEDJELJA,
20. JULI
Na nacionalnoj srpskoj televiziji Happy
tv govore eksperti za kulturu tijela, pored
ostalih i doktorica za tu oblast, koliko sam
uspio upamtiti, preziva se Jorga, mislim da je
nekada nastupala u koreografsko-plesnoj
podr{ci Laboratoriji zvuka bra}e Vra nje -
{evi}. Zajedno sa familijom ^elik (Petar
^elik - najpoznatiji promotor zdravog `ivota
i pona{anja, „Oj, Jelo, Jelo, ima{ lepo telo„).
Aktivan sudionik je i aktuelni ministar sporta
Srbije, biv{i vaterpolisti~ki {ampion Vanja
Udovi~i}. Iz stru~nog, teorijskog, ali i
pragmati~nog ugla govore kako je zdrav duh
neophodan preduvjet za „zdravo telo“.
Najljep{e tijelo, zvani~no, me|unarodno
priznato, s ovih prostora imao je FIKRET
HOD@I], vi{estruki prvak nekada{nje
dr`ave u toj sportsko-nesportskoj oblasti,
ro|en u Kozarcu, vi{egodi{nji mister
univerzum u Evropi na takmi~enju na kojem
je porazio aktuelnog guvernera Kalifornije
Schwar zeneggera. I taman kad je Fikret
mislio da je sve {to treba zavr{iti zavr{io,
vrati se ku}i u Kozarac; do|u majstori
zlo~ina i vatrenim oru`jem, a kako bi
druga~ije uradile kukavice i podli kreteni,
bude ustrijeljen u avliji... Nemogu}e je
pojedina~no pobrojati sve `rtve kasapljenja u
Prijedoru, vazda vam se potkrade opasnost
gre{ke, da presko~imo, zaobi|emo, `rtve
niko ne mo`e zadovoljiti, ali zlo~incima }e
biti neobi~no drago kad ~uju da su, podlo,
efikasno svirepo strijeljali najljep{eg i
najsna`nijeg momka na svijetu - Fikreta
Hod`i}a. Ako to ikome i{ta zna~i, a trebalo bi
zna~iti, na dan goleme d`enaze u Prijedoru,
Kozarcu, sje}am se Fikreta Hod`i}a; bio je
ljep{i od Schwarzeneggera i „ razvijeniji“ od
Petra ^elika.
PONEDJELJAK,
21. JULI
Ju~er je umro gospodin JURE
PELIVAN, predsjednik prve demokratski
izabrane Vlade BiH. Neke novine pi{u da je
Pelivan „tvorac konvertibilne marke“, {to
ne bi trebalo biti istinito, ali dobro,
dopu{tene su gre{ke. Jure je fini, otmjeni
gospodin, bankar od karijere, ne da mi se
provjeravati na kojoj je bankarskoj funkciji
bio u vrijeme afere „Agrokomerc“ kada je
smijenjen i uhap{en. Dru`io sam se sa
njegovim sinom Igorom, dobrim, spretnim
momkom koji sad vodi krupne bankarske
poslove u Hrvatskoj.
Jure Pelivan u posttranzicijskoj Bosni ni
Hervegovini nije imao nikakve izglede da
i{ta promijeni i nije bio simbol ni~ega: bio
je „suhi“, rigorozni bankar, kontrolirao
platni i financijski promet sustavno i
pedantno {to je u vremenu „pretvorbe“ bilo
ravno osobnom i politi~kom samoubojstvu.
UTORAK,
22. JULI
Tek sam neki dan, iz tre}eg-~etvrtog
puta, nakanjivao sam se mjesecima,
natenane pogledao film Za one koji ne
mogu pri~ati proslavljene rediteljice
JASMILE @BANI]. Na nevi|eno sam
izgradio otpor prema toj pamfletsko-
kolumnisti~koj filmskoj {koli prema kojoj
ni{ta u filmu nije va`no, osim da bude
snimljen i bud`etski honoriran. Na
slovena~koj televiziji, pak, u pristojnom
terminu vrte film Sevdah za Karima.
Gospode, pitam se u magnovenju, {ta }e o
nama misliti neko ko je gledao (samo)
@bani}ku i Durakovi}a. Sre}om, srbijanska
javna televizija u gluho doba vrti savr{eni
Mali vojnici Bate ^engi}a. Kakvo estetsko,
eti~ko olak{anje!
SRIJEDA,
23. JULI
Jadam se poznaniku kako sam
prezasi}en, a valjda nisam usamljen,
nepotisti~kom teorijom i praksom gdje se
ozbiljni dr`avni i privatni poslovi
prelijevaju i prenose s oca na sina. „Jes’
dobro si“, podr`ava me poznanik, „ali da ti
ka`em za mog Kenana, nije {to je moj sin
nego onako, realno.“
Ubijedio me, moram priznati.
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 7
SMRT NA KU]NOM PRAGU
Fikret Hod`i}, bosanski Schwarzenegger
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.7.2014 2:05 Page 7
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 8
[U[KA SE, [U[KA, DA JE
NAFTA DU[KA PEROVI]A
^lan Savjeta
direktora
Njeftegazinkora
je i Du{ko
Perovi}, {ef
predstavni{tva
RS-a u Moskvi
[ef predstavni{tva Republike Srpske u
Moskvi Du{ko Perovi}, kojeg je na to
mjesto postavio li~no Milorad Dodik, u
`i`u javnosti dospio je nakon {to je
objavljeno da je i ~lan Savjeta direktora
ruske kompanije Njeftegazinkor, koja je
svojevremeno privatizovala Naftnu
industriju RS-a.
Sumnja se da upravo Perovi} stoji iza
20 posto kapitala off - shore kompanije
na Djevi~anskim ostrvima, gdje je Vlada
RS-a u prvom Dodikovom mandatu
prebacila 37 miliona dolara duga
ruskom biznismenu s kojim je poslovala
Rafinerija Brod.
Ime Du{ka Perovi}a u medijima je
ostalo zapam}eno i po pri~i o nabavci
„supertajnog oru`ja” za potrebe Vojske
RS-a tokom rata u BiH. Naime, tokom
jedne od posjeta ruskog politi~ara
Vladimira @irinovskog Republici
Srpskoj ro|ena je ideja o nabavci
vakuumske bombe velike razorne mo}i.
Perovi}, koji je i tada bio u Moskvi i
slovio za ~ovjeka od povjerenja
Radovana Karad`i}a, navodno je
trebalo da u~estvuje u tom poduhvatu,
zajedno sa svojim bratom Vladimirom
Perovi}em. Osim medijske pra{ine, od
ovog poduhvata nije bilo ni{ta. Vladimir
je bio poznat u Beogradu kao ugostitelj
i estradni menad`er, ali i ~ovjek koji je
bespogovorno slijedio politiku
Slobodana Milo{evi}a. (M.D.)
MINI MARKET
Vije}e ministara BiH ponovo je
odgodilo imenovanje novog direktora
RAK-a a predsjedavaju}i Vije}a ministara
Vjekoslav Bevanda zatra`io je od sekretara
“potpuni materijal”, odnosno imena svih
kandidata predlo`enih za direktora RAK-a.
Savjet RAK-a dao je 21. maja, me|u
osam kandidata, jednoglasnu podr{ku
Sr|anu Raji~evi}u kao direktoru Agencije,
a 30. maja svoj prijedlog poslao je na
potvr|ivanje Vije}u ministara BiH, nakon
~ega je predsjedavaju}i Bevanda zatra`io
listu svih kandidata koji su konkurisali i
ispunjavali uslove za to mjesto.
Zakon o komunikacijama BiH propisuje
da Vije}e ministara BiH, na prijedlog
Savjeta RAK-a, potvr|uje izbor direktora
Agencije u roku od 30 dana nakon
podno{enja prijedloga, no nije precizirano
kako }e se problem rije{iti u slu~aju da
Savjet RAK-a predlo`i kandidata koji ne
ispunjava zakonom propisane uvjete. A
upravo se to desilo u slu~aju Sr|ana
Raji~evi}a, diplomiranog pravnika iz Banje
Luke, koji nema niti jednog dana radnog
iskustva u oblasti komunikacija. A
Zakonom je propisano da mora imati
najmanje pet godina radnog iskustva i to pet
godina na rukovodnim pozicijama!
Savjetu RAK-a ostale su dvije
mogu}nosti: da predlo`i promjene kriterija
u Zakonu o komunikacijama ili da predlo`i
drugog kandidata koji ispunjava zakonske
kriterije.
(S.B.)
RAK-ova OBRATNICA
Kandidat za direktora RAK-a
Srđan Rajičević ne ispunjava
temeljni kriterij propisan
Zakonom o komunikacijama
Vjekoslav Bevanda
Du{ko Perovi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.7.2014 0:01 Page 8
PRO ET CONTRA
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 9
KO DRUGOM UPADA, SAM
SEBI JAMU KOPA
Za koga radi
Had`i Jovan
Mitrovi} - za
Dodika ili
Ivani}a
Lider minorne Srpske napredne Stranke
RS-a Had`i Jovan Mitrovi} pokrenuo
je formalnu proceduru osporavanja
kandidature Mladena Ivani}a za
srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH. U
dopisu CIK-u Mitrovi} prijeti da }e u
slu~aju da njegova prijava protiv Ivani}a
ne bude uva`ena, pokrenuti spor pred
nadle`nim pravosudnim institucijama i
dokazati da je Ivani}eva kandidatura
nelegalna, odnosno da iza Ivani}eve
kandidatuire ne stoji cijeli opozicioni
blok - Savez za promjene.
Mada se na prvi pogled ~ini da je
Mitrovi}eva akcija protiv Ivani}a
osmi{ljena u {tabu vladaju}e partije
SNSD-a Milorada Dodika, nije malo ni
onih koji vjeruju da Mitrovi} svoje poteze
koordinira s Mladenom Ivani}em!
Naime, lideru PDP-a Mladenu Ivani}u
Mitrovi} ni na koji na~in ne mo`e
nauditi, a pogotovo ne mo`e osporiti
njegovu kandidaturu za srpskog ~lana
Predsjedni{tva BiH, ali mu itekako mo`e
pomo}i u dvoboju sa SNSD-ovom
favoritkinjom @eljkom Cvijanovi}.
Stalnim atacima na Ivani}a, Mitrovi}
stvara dojam da je Ivani} siguran
pobjednik na izborima i da se njegov
izborni trijumf jo{ jedino mo`e osujetiti
formalno-pravnim smicalicama. Ivani} je
u prvom planu, cjelokupna javnost RS-a
s nestrpljenjem prati kako }e CIK
regirati na Mitrovi}evu prijavu, a
kandidaturu @eljke Cvijanovi} niko i ne
spominje, kao da bez pomo}i CIK-a
nema nikakvih izgleda da se domogne
Predsjedni{tva BiH.
(S.B.)
MINI MARKET
ENES GA^ANIN
Biv{i zamjenik
direktora
Grani~ne
policije BiH
NE
Mi{ljenja sam da je Nezavisni
odbor pod politi~kim uticajem
i ne znam zbog ~ega
kalkuli{e i postupa u
razli~itim situacijama na
razli~ite na~ine. Ako su se
stekli uslovi za prestanak
aktivnosti direktora u formi
suspenzije ili smjene, onda
se to mora napraviti.
DU[ANKA MAJKI]
Poslanik
SNSD-a u
PS BiH
NE
Nezavisni odbor mora da radi
u skladu sa zakonom a u ovoj
situaciji on je izlo`en
stra{nim pritiscima i ne mo`e
da samostalno donosi odluke.
Pojedini bo{nja~ki politi~ari
poku{avaju da direktno uti~u
na izbore i rad SIPA-e i da je
sprije~e u istra`nim radnjama
koje provode protiv pojedinih
bo{nja~kih politi~ara. Ako
postoji krivi~no djelo,
Nezavisni odbor ne mo`e da
po{tedi Gorana Zupca.
[EFIK
D@AFEROVI]
Poslanik SDA
u PS BiH
NE
Po zakonu, kada se podnese
optu`nica koja je potvr|ena i
donese naredba za provo|enje
istrage, takve osobe moraju biti
suspendirane. Ovdje se radi o
policijskom slu`beniku najvi{eg
ranga i on treba biti suspe n di -
ran. Zate~an sam ovakvom
odlukom Nezavisnog odbora.
DRAGAN LUKA^
Direktor
Federalne
uprave policije
DA/NE
Nezavisni odbor ne mo`e
donijeti odluku da on ostane
direktor ili ne ostane, oni mogu
pokrenuti postupak za
pomjeranje Gorana Zupca sa
du`nosti direktora ili za njegovu
suspenziju dok se ne okon~a
sudski postupak. To je zakonski
put, ali ako postoje elementi da
se Zubac suspendira
pretpostavljam da }e Nezavisni
odbor to predlo`iti jer zakon to
predvi|a kao mogu}nost.
SANEL NEZIRI]
Advokat
NE
Ne podr`avam odluku
Nezavisnog odbora jer
smatram da je apsurdno da
Goran Zubac nastavi voditi
va`nu agenciju kao {to je
SIPA iako je pod ozbiljnom
optu`bom Tu`ila{tva BiH.
VILDANA
SELIMBEGOVI]
Glavna i
odgovorna
urednica
“Oslobo|enja”
NE
Ne podr`avam odluku Nezavisnog
odbora da Goran Zubac i nakon
podizanja optu`nice ostane
direktor SIPA-e. Ako }e dr`avnu
agenciju koja treba da se bori
protiv korupcije i kriminala voditi
neko sa optu`nicom, kakvoj se mi
borbi mo`emo nadati?
Podržavate li odluku Nezavisnog odbora
da Goran Zubac i nakon podizanja
optužnice ostane direktor SIPA-e?
Priredila: Ma{a ]osi}
Had`i Jovan Mitrovi}
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.7.2014 0:01 Page 9
N
a sjednici u srijedu, 23. jula,
zastupnici federalnog Parlamenta
suo~ili su se s vjerovatno
najte`om dilemom u minulom
~etverogodi{njem mandatu.
Odlu ~ivali su o najve}oj privrednoj
investiciji u dr`avi u posljednje tri decenije
~ija visina prevazilazi cjelokupni godi{nji
bud`et federalne Vlade. Rije~ je o izgradnji
dva nova termobloka za proizvodnju
elektri~ne energije, u Tuzli i Banovi}ima,
ukupne vrijednosti 2,5 milijardi KM, koju
bi zajedni~ki finansirali kineska EXIM
banka (85 posto) i Elektroprivreda BiH (15
posto) uz stopostotnu garanciju Vlade
Federacije BiH.
POSAO ZA KINESKE PARTNERE
Izgradnja dva nova termobloka
apsolutno je nu`na, budu}i da najve}i dio
postoje}ih termoblokova u Termoelektrani
Tuzla ve} za ~etiri godine zbog dotrajalosti
odlaze u staro gvo`|e, pa bi se bez
novoizgra|enih termoblokova Elektro priv -
reda BiH na{la u katastrofalnoj situaciji:
suo~ila bi se s manjakom elektri~ne
energije koju bi morala uvoziti iz okolnih
dr`ava i pri tome bi morala otpustiti
najmanje 3 hiljade rudara u rudnicima
tuzlanskog bazena, koji vi{e ne bi imali
kome prodavati iskopani ugalj.
Taj se crni scenarij mo`e sprije~iti na
samo jedan na~in - izgradnjom novih,
znatno ve}ih termoblokova koji bi
zamijenili postoje}e dotrajale blokove. Na
taj na~in osigurala bi se stabilna
proizvodnja elekri~ne energije za doma}e
tr`i{te i za izvoz, i otvorila realna
perspektiva za kreiranje nekoliko hiljada
novih radnih mjesta u Tuzli i Banovi}ima.
Nije upitna ekonomska opravdanost ove
krupne investicije, ali je vi{e nego upitna
cijela konstrukcija na koju se oslanja.
Aktuelna uprava Elektroprivrede BiH,
na ~elu s Elvedinom Grabovicom, skoro
pune tri godine ne}kala se oko izbora
strate{kog partnera. Na me|unarodni
tender, raspisan 2011. godine, pristiglo je
osam ponuda, no tenderska komisija
EPBiH ustanovila je da samo jedna ponuda,
pristigla iz Kine, zadovoljava sve posta v -
ljene uvjete. Jo{ 2011. godine bilo je jasno
da tender nije uspio jer nije zadovoljen
elementarni kriterij o najmanje tri ponude.
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 10
UPITAN „POSAO DECENIJE“
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Izgradnju dva termobloka, u Tuzli i Banovićima, vrijednu 2,5 milijardi KM,
Elektroprivreda BiH namjerava realizirati s kineskom kompanijom koja nema niti
jednu referencu u izgradnji termoelektrana
NAJVE]U POSLIJERATNU
INVESTICIJU U ENERGETSKOM
SEKTORU GRABOVICA POVJERIO
DEBITANTU IZ KINE!
Japanski ambasador u BiH Hideo
Jamazaki iznenadio je javnost svojom
o{trom kritikom bh. politi~ara, koje je
optu`io za bahatost, rastro{nost i
korumpiranost. Japanska diplomatija,
poznata po odmjerenosti i suzdr`anosti u
javnim istupima, rijetko kada izlazi iz
strogo ome|enih diplomatskih okvira, no
ambasador Jamazaki o~ito je imao
krupan razlog za ovaj izlet.
Upu}eni tvrde da se u pozadini ovog
„diplomatskog incidenta“ krije ~injenica da je
Elektroprivreda BiH na pravdi Boga
eliminirala ponude japanske kompanije
Hitachi Power Systems za izgradnju
termobloka u Tuzli. Niame, ponuda japanske
kompanije bila je ubjedljivo najpovoljnija, no
eliminirana je zbog ~injenice da Japanci nisu
kao Kinezi ponudili kompletnu finansijsku
konstrukciju.
UKOR JAPANSKOG AMBASADORA
Zašto je eliminiran „Hitachi Power
Systems“
Japanski div Hitachi neopravdano eliminiran iz velikog
projekta u Tuzli i Banovi}ima
NEOPRAVDANA ELIMINACIJA
Ambasador Japana u BiH Hideo Jamazaki
asim:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 23:38 Page 10
Umjesto da raspi{e novi tender, za {ta je
bilo dovoljno vremena, uprava
Elektroprivrede BiH zapo~inje bilateralne
pregovore s kineskim partnerom koji su
trajali skoro pune tri godine! Pregovori su
okon~ani kada se ponuda kineskog partnera
uop}e nije mogla odbiti, jer vi{e nema
vremena za raspisivanje novog tendera i jer
bi {teta nastala odbijanjem kineske ponude
bila neuporedivo ve}a od {tete koja bi
nastala prihvatanjem partnerstva s kine s -
kom kompanijom.
U proteklih {est godina ve} su oborena
dva me|unarodna tendera na kojima je bio
izabran strate{ki partner za izgradnju
termobloka 7 u Tuzli. Najprije je odbijena
ponuda vode}e njema~ke energetske
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
11
GRABOVICA STAVIO NA MUKE FEDERALNE ZASTUPNIKE

Direktor Elektroprivrede BiH Elvedin
Grabovica neskriveno je od prvog dana
prote`irao ponudu kineske kompanije
„Gezhouba Group“. ^ak je 2012. godine
putovao u Kinu na poziv „Gezhouba
Groupa“, {to je me|u ostalim
zainteresiranim kompanijama
protuma~eno kao pouzdan znak da se
Elektroprivreda BiH ~vrsto opredijelila za
ponudu kineskog partnera.
Kineska „Gezhouba Group“ s 40.000
uposlenih i 9,5 milijardi eura prihoda spada
u red najve}ih kineskih kompanija u oblasti
gra|evinske industrije, no u izgradnji
termoelektrana nema niti jednu relevantnu
referencu ni u Kini ni izvan nje.
TENDERSKA NERAVNOPRAVNOST
Grabovica putovao u Kinu na poziv
(i trošak?) strateškog partnera
POTRO[ENO VRIJEME, PROBIJENI ROKOVI
Direktor EP BiH Elvedin Grabovica pune tri godine
pregovarao je sa samo jednim partnerom
asim:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 23:38 Page 11
kompanije EnBW koja je pobijedila u
o{troj konkurenciji ~etiri vode}e evropske
kompanije. Potom je 2010. godine poni{ten
i tender na kome je pobijedila renomirana
{vicarska kompanija Alpiq s cijenom za
oko 50 miliona ni`om od cijene koju danas
nudi kineski partner. Ponuda EnBW-a
odbijena je pod izlikom kako tobo`e
nedostaje energetska strategija na dr`avnoj
razini, koja, uzred budi re~eno, ni do danas
nije usvojena, dok je ponuda {vicarskog
Alpiqa odbijena iz formalnih razloga jer na
tender pristigla samo jedna ponuda. I u
prvom i u drugom slu~aju, klju~nu rolu u
ru{enju tendera odigrao je upravo SDP i
njegov lider Zlatko Lagumd`ija, vo|en
ru{ila~kom logikom opozicionara „{to
gore, to bolje“. Danas Lagumd`ija i njegov
SDP predla`u realizaciju u dlaku istog
projekta, ali s partnerom krajnje oskudne
reputacije i pod neuporedivo nepovoljnijim
uvjetima za BiH.
OSKUDNE REFERENCE
Za razliku od njema~kog EnBW-a i
{vicarskog Alpiqa, kineski partner
Gezhouba Group nikada od svog osnovanja
1970. godine nije izgradio niti jednu
termoelektranu ni u Kini ni drugdje izvan
Kine. Rije~ je projektnoj ku}i
specijaliziranoj prvenstveno za gra|evinski
sektor, s nekoliko manjih izleta u elektro -
energetski sektor. Do sada su izgradili
nekoliko manjih i srednjih hidroelektrana a
s prvom termoelektranom debitirat }e u
Tuzli!
Povoljna je okolnost {to je kineski
partner spreman osigurati najve}i dio
kredita za finansiranje izgradnje, no
nepovoljno je to {to je zauzvrat osigurao
pravo da sam bira opremu i podizvo|a~e
radova - naravno iz Kine.
Bitno je nepovoljniji i model
finansiranja izgradnje termoblokova u Tuzli
i Banovi}ima. Njema~ki EnBW kao i
{vicarski Alpiq bili su spremni investirati
vlastita sredstva za ~iju bi protuvrijednost
preuzimali elektri~nu energiju, dok je
kineski partner ponudio klasi~ni kredit,
istina pod vrlo povoljnim uvjetima, za koji
bi `irant bila Vlada Federacije BiH a
otpla}ivala bi ga Elektroprivreda BiH.
Kako se i o~ekivalo, rasprava u
federalnom Parlamentu o izgradnji termo -
blokova u Tuzli i Banovi}ima bila je vrlo
burna i okon~ana je bez jasnog stava, ali i
parlamentarne ve}ine koja bi prihvatila
ponu|eni prijedlog Elektroprivrede BiH. O
ponu|enim zaklju~cima zastupnici }e se
izjasniti naknadno, a sude}i prema
trenutnom rasporedu snaga, malo je
vjerovatno da }e ponu|eni prijedlog dobiti
„zeleno svjetlo“.
12
UPITAN „POSAO DECENIJE“

U povodu nastupaju}eg Ramazanskog
bajrama, `elim svim islamskim
vjernicima da, nakon svetog mjeseca
molitve i odricanja, obnovljenom snagom
vjere sudjeluju u izgradnji razumijevanja,
mira i prijateljstva me|u ljudima.
Neka Ramazanski bajram unese
harmoniju i toleranciju u me|uljudske
odnose te u~vrsti mostove prijateljstva
i su`ivota na kojima `elimo graditi
budu}nost Bosne i Hercegovine.
Bajram [erif Mubarek Olsun
Martin Ragu`
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014.
NEIZVJESTAN ISHOD GLASANJA
Zastupnici Parlamenta FBiH podijeljeni su
oko podr{ke energetskim projektima u Tuzli
i Banovi}ima
asim:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 23:39 Page 12
^lanovi Nezavisnog odbora Parla men -
tarne skup{tine BiH nemaju nikakvih
primjedbi na rad direktora Dr`avne
agencije za istrage i za{titu (SIPA), niti }e
se, barem uskoro, baviti suspenzijom
Gorana Zupca. Iako je Sud BiH potvrdio
optu`nicu protiv Gorana Zupca, a dr`avni
doministar sigurnosti Mladen ]avar donio
rje{enje kojim se direktoru krovne
policijske agencije uskra}uje pristup
povjerljivim informacijama, u Nezavisnom
odboru nije bilo ~ak ni potrebne ve}ine da
se o Zup~evom budu}em statusu uop}e
raspravlja. Optu`nica koja Gorana Zupca
tereti za nesavjestan rad u slu`bi potvr|ena
je, podsjetimo, prije mjesec dana, ali je
svaki poku{aj da se o tome izjasne i ~lanovi
Nezavisnog odbora propao, ba{ kao da su, u
me|uvremenu, imali pre~eg posla.
Navodno Nezavisni odbor Parlamenta
BiH broji devet ~lanova, po tri iz svakog
konstitutivnog naroda, koji su se na
„slu~aju Zubac“ potpuno podijelili na
nacionalnoj osnovi - Bo{njaci su tra`ili
izja{njavanje o suspenziji, Srbi i Hrvati su
uglavnom bili protiv. Na koncu su, kako bi
se rije{ili neugodne odgovornosti, zatra`ili
autenti~no tuma~enje Ustavnopravne
komisije Parlamenta BiH, zbog „problema
pravne prirode“. No, nije njihov problem
pravne, nego politi~ke naravi, zbog ~ega su
~lanovi Nezavisnog odbora, u svega ~etiri
mjeseca mandata, izgubili svaki autoritet,
otvoreno se stavljaju}i u funkciju svojih
politi~kih nalogodavaca. Ranije smo,
podsjetimo, objavili da se predsjedavaju}i
Nezavisnog odbora @iko Kruni}, dok je
Tu`iteljstvo BiH jo{ istra`ivalo
odgovornost Gorana Zupca za brojne
propuste u osiguranju zgrada dr`avnih
institucija (tijekom februarskih propusta), s
direktorom SIPA-e sastajao u restoranima u
Isto~nom Sarajevu. Tada su, za
pretpostaviti je, i razradili scenarij za slu~aj
da optu`nica bude podignuta, koji je u
kona~nici rezultirao sustavnom
opstrukcijom problematiziranja pozicije
kompromitiranog direktora SIPA-e.
Kada se, me|utim, Goran Zubac
rje{avao svojih najbli`ih suradnika,
provode}i do sada nevi|enu ~istku
„nepodobnih policajaca“ u SIPA-i, za @iku
Kruni}a (koji je bio i u prethodnom sazivu
Nezavisnog odbora), nije bilo zakonskih
nedoumica. U posljednje je dvije i pol
godine terora direktor SIPA-e, Goran Zubac
suspendirao zamjenika na~elnika
Financijsko-obavje{tajnog odjela Miju
Goluba, {efa Regionalnog ureda u Sarajevu
Ra{ida Pali}a (koji je ostao bez posla),
na~elnika Odjela za za{titu svjedoka Vahida
Alagi}a. Da cijela situacija bude jo{
apsurdnija, Rje{enje o Alagi}evoj suspenziji
potpisao je Zubac, 3. juna ove godine, uz
obrazlo`enje da je Tu`iteljstvo BiH protiv
njega otvorilo istragu, zbog sumnje da je
po~inio kazneno djelo zlouporabe
slu`benog polo`aja ili ovlasti. U isto je
vrijeme, u istom Tu`iteljstvu, optu`nica
protiv direktora SIPA-e ve} bila napisana?!
Jednako tako i lo{e izlike o spornom
tuma~enju Zakona o policijskim
slu`benicima BiH nisu ni{ta drugo do
o~igledna diskriminacija policajaca, budu}i
da u ranijim slu~ajevima, kada su se ~lanovi
Nezavisnog odbora izja{njavali o drugim
visokim policijskim du`nosnicima, nije
bilo nedoumica. To~no je, naime, da je
Goran Zubac, kao i ~elnici drugih dr`avnih
policijskih agencija, na poziciju direktora
SIPA-e imenovan odlukom Vije}a
ministara BiH, ali je ~injenica da je on i
policijski slu`benik. Uostalom, Zubac kao
direktor SIPA-e koristi sve privilegije
policijskog slu`benika; ima beneficirani
radni sta`, nosi slu`beni pi{tolj, no kada je
prema Zakonu o policijskim slu`benicima
ispunio sve uvjete za suspenziju, njegov je
policijski status naprasno postao upitan.
Svima, osim ~lanovima Nezavisnog
odbora.
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 13
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Političko-policijska strategija za obranu Gorana Zupca
U (Ne)zavisnom odboru Parlamenta BiH nije
bilo čak ni potrebne većine da se o suspenziji
direktora SIPA-e uopće raspravlja?!
DA LI JE DIREKTOR SIPA-e POLICIJSKI SLU@BENIK
Iako Goran Zubac koristi sve privilegije policijskog slu`benika, njegov je radno-pravni status
naprasno postao upitan
Skandal:Skandal.qxd 23.7.2014 23:34 Page 13
Z
a otpravnika poslova Ameri~ke
ambasade u BiH Nicholasa M.
Hilla ka`u da je diplomata bez
dlake na jeziku, vrlo aktivan na
terenu, i ~ovjek koji pa`ljivo slu{a
svoje sagovornike. Na intervju u Ambasadi
u Sarajevu Hill je do{ao neposredno nakon
posjete Vare{u, gdje je obi{ao deminirano
podru~je u selu Ravne. S obzirom da
odli~no govori na{ jezik - {to i nije
neobi~no za ameri~ke diplomate u ovoj
regiji - nije mu problem da direktno pri~a sa
gra|anima tokom ~estih posjeta raznim
dijelovima BiH. Nerijetko to {to ~uje isko-
risti u svojim javim istupima opisuju}i frus-
tracije zbog pona{anja doma}ih politi~kih
lidera koje opisuje kao “politi~ku elitu koja
je izgubila dodir sa stvarno{}u”.
U februaru ove godine, na po~etku
protesta, okomio se na neprofesionalne
medije i politi~are koji su poku{ali demon-
stracije staviti u etno-nacionalni okvir. “I vi
i ja smo u proteklih nekoliko dana ~itali
sme}e u nekim novinama: da su demon-
stracije poku{aj da se etni~ke grupe okrenu
jedne protiv drugih tvrdnjama da }e kantoni
i entiteti biti ukinuti; da bi Hrvati i Srbi tre-
balo da osje}aju opasnost od sugra|ana koji
tra`e manje korumpiranu, odgovorniju
vlast; i smije{ne ideje da su demonstranti
obu~avani u inostranstvu i naoru`avani od
me|unarodne zajednice da bi pokrenuli
haos u BiH”, napisao je Hill 12. februara.
Jo{ o{triji bio je govoru 12. jula pred stu-
dentima Ameri~kog univerziteta u Tuzli
rekav{i kako u BiH postoje “destruktivne
patologije”. “Politi~ki lideri su poslije rata
naslijedili sistem koji je omogu}io da insti-
tucije ove zemlje pretvore u izvor zarade -
ne za bira~e, ne za gra|ane, nego za njih
same. A kada politi~ki lideri osjete da su
bira~i bijesni i ljuti, samo pritisnu dugmad
za etni~ko djelovanje. U februaru smo vid-
jeli ljutite gra|ane ogor~ene zbog neefikas-
nosti politi~ara, ali ni{ta se nije dogodilo u
pogledu reformi. Korumpirani srpski i
hrvatski lideri rekli su da je ispoljena ljutnja,
po svojoj prirodi, bila bo{nja~ka. A to je
najdalje od istine. Ljutnja je bila ljutnja
onih koji nemaju prema onima koji imaju.
Bo{njaci, Srbi, Hrvati, Ostali - nebitno je”,
rekao je Hill opisuju}i Republiku Srpsku
kao entitet u kojem vlada “endemska
korupcija lidera”, ali ni{ta bla`i nije bio
prema liderima u Federaciji. Milorad Dodik,
koji se osjetio najvi{e prozvanim, reagovao
je vrije|aju}i Hilla i prijete}i da }e ga progl-
asiti nepo`eljnom osobom u RS-u.
Na`alost, frustracije koje se o~ituju u
Hillovim govorima ~ini se imaju malo
stvarnog efekta na politi~are u BiH, nekada
~ak manje nego ono {to govore gra|ani.
Hill najavljuje diplomatsku ofanzivu koja
bi mogla po~eti ve} od augusta na sastanku
koji organizuje njema~ka kancelarka
Angela Merkel u Berlinu. U organizaciju
sastanka - o kojem jo{ nema dovoljno infor-
macija osim da su pozvani lideri iz BiH, ali
i da se vr{e konsultacije sa izabranim
gra|anima, predstavnicima nevladinih
organizacija, te me|unarodnim ekspertima,
uklju~io se i Washington. U razgovoru za
Slobodnu Bosnu Hill ka`e da vi{e informa-
cija ne mo`e podijeliti sa javnosti, u ovom
trenutku. “Shvatamo da za bilo kakav
napredak u ovoj zemlji trebamo blisko
sara|ivati s na{im europskim partnerima.
Vidjeli smo da Europljani ne mogu sami,
ali ni Amerikanci. Dakle, moramo raditi
zajedno da bi poku{ali posti}i napredak. U
tom smislu, mislim da imamo jako dobar
odnos. “
KO KOGA FRUSTRIRA
Kakve su rekacije “europskih part-
nera” na govor koji ste odr`ali u Tuzli?
Generalno govore}i mislim da mnogo
ljudi u diplomatskoj zajednici dijeli neke od
stavova koje sam iznio u Tuzli, mada
mo`da ne toliko u javnosti. Zasigurno su
stvari koje sam govorio poznate, nisam
rekao ni{ta novo. Ali, u ovom regionu sam
ve} neko vrijeme. Slu`bovao sam u
Beogradu i Zagrebu ranije, a ovdje sam ve}
gotovo dvije godine. Vjerovao sam da je za
mene Tuzla bila prilika jer je juni prili~no
miran mjesec, dosta je vremena do izbora
SLOBODNA BOSNA I 10.7.2014. 14
NICHOLAS HILL
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Nakon što je još jednom prozvao domaće političke lidere za korupciju, širenje
neistina, podsticanje paranoje, otpravnik poslova Američke ambasade u BiH
NICHOLAS M. HILL razgovarao je s našom novinarkom najavljujući novu
diplomatsku ofanzivu za koju će međunarodnoj zajednici trebati pomoć građana
INTERVIEW
Nicholas M. Hill
Američki diplomata kojeg frustriraju bh. političari
Nesretan sam {to su mladi ljudi u BiH
zaglavili s ovim politi~kim sistemom
NORMALNA DEMOKRATIJA:
“Ono što imamo u ovoj
zemlji nije idealna forma
demokratije jer u normal-
noj demokratiji imate
većinu, da li je to koalicija
ili jednostranačka većina,
ali ona preuzme vlast i
odgovornost za postizanje
napretka. Ako ne postigne
napredak, onda oni neće
uspjeti na izborima i to
znači odlazak u političku
prošlost”
INTERVJU-ambasador:INTERVJU - osnova.qxd 23.7.2014 22:33 Page 14
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 15
DIPLOMATSKA OFANZIVA
DIPLOMATA BEZ DLAKE NA JEZIKU
Nicholas Hill je dugo godina prisutan u regionu,
pa`ljivo slu{a i gra|ane i politi~are, i ~esto vrlo
otvoreno kritikuje lidere
INTERVJU-ambasador:INTERVJU - osnova.qxd 23.7.2014 22:33 Page 15
jer ne `elim biti uklju~en u izbore, a mislio
sam da je dobro govoriti o pitanjima koja su
poznata.
Za{to niste iskoristili priliku tokom
protesta, ili bilo kada u proteklim mjeseci-
ma koji su bili vrlo burni?
Mislim da sam govorio o tim pitanjima i
pro{le godine u nekoliko navrata kada sam
govorio o problemu korupcije…
Ali niste bili ovako o{tri?
Mo`da nisam.
[ta se promijenilo? [ta vas je sada
naljutilo?
Nisam bio ljut. Mo`da imam dobar stil
pisanja pa sam nekako tako napisao govor
ovaj put.
U tom govoru ste prozvali doma}e
lidere i povezali ih sa nekim vrlo ozbiljnim
navodima za korupciju. Da li imate dokaze
za ono {to ste rekli?
Ono o ~emu sam govorio samo su
stavovi koje sam ~uo u protekle dvije godine
u razgovoru sa ljudima u Republici Srpskoj
i ovdje u Federaciji. U tom smislu dakle ne
poku{avam izgraditi slu~aj za sudnicu. To
nije to. Dakle, ovdje samo razgovaram sa
gra|anima o njihovim frustracijama…
PODR[KA JAVNOSTI
Tokom protesta i kasnije plenuma,
javno ste davali podr{ku gra|anima. Ipak,
mnogi analiti~ari ka`u da je ta podr{ka - ne
samo va{a nego generalno od me|unarod-
nih zvani~nika - bila samo retori~ka. Da li
je bilo mogu}nosti da uradite vi{e?
Naravno da `elimo da ova zemlja ide
dalje i frustrirani smo nedostatkom napret-
ka. Jasno je da ovaj voz silazi sa kolosijeka.
Smatramo da moramo pomo}i i raditi u
saradnji sa politi~kim liderima. Tako|er,
uvi|amo da postoji jedna stvar koju mo`da
nismo dobro uradili — trebali smo se vi{e
fokusirati da direktno razgovaramo sa
javno{}u, da gra|ani shvate da razumijemo
{ta se de{ava. Shvatamo da ne mo`emo
nametnuti rje{enja, u bilo kojem paketu ili
grupi prijedloga u nastojanjima da se
pobolj{aju institucije. U toj nekoj vrsti
reformskog procesa treba raditi sa
politi~kim liderima. Ako ih izoliramo,
nisam ba{ optimista da bi postigli napredak.
Mislim da trebamo razgovarati sa liderima,
ali i sa gra|anima kako bi zadobili njihovo
povjerenje i podr{ku. Jedan od problema iz
pro{losti je da smo usmjerili svu na{u
energiju poku{avaju}i ubijediti politi~ke
lidere da urade ispravnu stvar, a nismo
dovoljno vremena potro{ili da razgovaramo
sa javno{}u o tome za{to je ne{to dobro za
zemlju i za{to nam je neophodna podr{ka
javnosti da bi taj proces i{ao dalje.
Po~etkom mjeseca Hariman institute
iz New Yorka objavio je izvje{taj koji su
napisali Tanya Domi i Jasmin Mujanovi}, a
u kojem pozivaju na ve}i anga`man
me|unarodne zajednice u BiH i ~ak
povratak ve}ih ovlasti OHR-a. Da li je to
mogu}e i da li je to potrebno?
Da budem iskren, ne postoji konsenzus
o toj temi, bar ne u me|unarodnoj zajednici.
Mi apsolutno podr`avamo OHR. Shvatamo
da ima puno problema u ovoj zemlji i
moramo OHR zadr`ati ovdje kao politiku
osiguranja. Ali, ne postoji konsenzus za
kori{tenje bonskih ovlasti u ovom trenutku. U
budu}nosti }e se mo`da pojaviti neko pitanje,
ali u ovom trenutku ne vidim taj konsenzus.
Moram se referirati i na posljednji
izvje{taj Me|unarodne krizne grupe u
kojem pi{u o mo}i vladaju}e {estorke. Ko
vodi ovu zemlju - {estorka ili izabrani lide -
ri?
16
NICHOLAS HILL

Jo{ jedan ozbiljan problem je
Republika Srpska. Nakon Va{eg govo-
ra u Tuzli Milorad Dodik je bio jako
o{tar, zapravo grub prema Vama. [ta
se tamo mo`e uraditi?
Da, no vi{e nisam, po Dodikovom
mi{ljenju, patolo{ki la`ov, nego obi~ni. A
vjerovatno je to napredak koji je postignut
preko vikenda. Vratit }u se na moj govor
u kojem sam govorio o frustracijama
gra|ana u RS-u. Ne samo gra|ana koji
vjeruju opoziciji ili SDS-u, nego svih. Nije
me briga kojoj stranci pripadaju.
Konstantno slu{am o korupciji, to je prvo,
drugo i tre}e pitanje. Dakle, ljudima je
jako stalo da se rije{i taj problem. Ono {to
sam rekao samo odra`ava frustracije koje
sam ~uo razgovaraju}i sa ljudima u RS-u.
Jasno je da imamo ogromne probleme
tamo. Iskreno, postoji mnogo na~ina na
koje se to mo`e rije{iti. Na neki na~in
gra|ani u RS-u, iako imaju priliku da
glasaju u oktobru, imaju mnogo prijedlo-
ga. Govore da je sve previ{e centralizo-
vano, da predsjednik ima previ{e ovlasti,
da mo`da vi{e bud`etskih ovlasti treba
spustiti na op}inski nivo… To su prijedlozi
o kojima sam razgovarao sa gra|anima.
Kao {to sam rekao u predhodnim inter-
vjuima, razumijemo da je problem korup-
cije ogroman, te`ak, kompleksan i ne}e
biti rije{en preko no}i niti }e ga rije{iti
jedan izbori ciklus, nego ~itav proces za
koji }e trebati jako dugo vremena.
POLEMIKA SA DODIKOM
Na problem korupcije u RS-u
građani mi se svakodnevno žale
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014.
BILO KUDA, HILL SVUDA
Hill ne pripada
diplomatama
koje svoj posao
rade u kabinetu
BILO KUDA, HILL SVUDA
Hill ne pripada
diplomatama
koje svoj posao
rade u kabinetu
ME\UNARODNA
ZAJENICA
“Trenutno nema
konsenzusa oko
anga`mana me|unarodne
zajednice u BiH”
INTERVJU-ambasador:INTERVJU - osnova.qxd 23.7.2014 22:34 Page 16
[estorka koju ja vidim su lideri stranaka
i oni su klju~ni za postizanje napretka. To
smo vidjeli u slu~aju Sejdi}-Finci. Ono {to
imamo u zemlji nije idealna forma
demokratije jer u normalnoj demokratiji
imate ve}inu, da li je to koalicija ili jednos-
trana~ka ve}ina, ali ona preuzme vlast i
odgovornost za postizanje napretka. Ako ne
postigne napredak, onda oni ne}e uspjeti na
izborima i to zna~i odlazak u politi~ku
pro{lost. Vidite {ta se desilo u Srbiji sa
Demokratskom partijom koja je preuzela
vlast nakon pada Milo{evi}a. Bili su dugo
na vlasti, ali su propali. Gra|ani su bili frus-
trirani korupcijom i tu stranku su nakon
nekoliko izbornih ciklusa svrgnuli i danas
su negdje u politi~koj divljini. Dakle, to je
proces. Jer politi~ke stranke koje su na
vlasti moraju biti budne i zadovoljavati
interese gra|ana. U ovoj zemlji, zbog ovog
ili onog razloga, imate institucionalni okvir
u kojem se sve mora uraditi koncenzusom.
Dakle, svi su dio igre, niko nije van. Iste
politi~ke stranke i lideri su na vlasti godina-
ma, izborni ciklus nakon izbornog ciklusa i
to stvara frustraciju. Postoji nekoliko prom-
jena tu i tamo, ali nisu zna~ajne, nema
istinske u smislu da politi~ko vodstvo radi
svoj posao i mislim da je to problem.
UBJE\IVANJE LIDERA
Gra|ani su frustrirani i me|unarod-
nom zajednicom. ^esto se ~uju pitanja tipa
za{to me|unarodna zajednica jo{ sara|uje
sa liderima iako znaju sve…
Mislim da je razumljivo za{to se gra|ani
tako osje}aju. Izazov za nas je da bismo mi
`eljeli pomo}i BiH da napreduje, ali za to
institucije moraju biti reformisane, na~in na
koji se stvari rade mora da se mijenja, i u
tome se moramo pouzdati u vlasti. To je
realnost. Moramo raditi unutar onoga {to su
pravila igre za nas. Ali i zato sam vam
malo~as rekao da moramo imati druga~iji
pristupiti i mnogo se vi{e fokusirati na rad
sa gra|anima. Uz tu pod{rku mo`emo ubi-
jediti lidere da urade ispravnu stvar.
[ta zna~i “raditi sa javno{}u” u ovom
slu~aju?
Mislim da smo u februaru za vrijeme
protesta vidjeti ogroman pritisak koji mogu
napraviti gra|ani. Ne govorim o nasilju
nego o mirnim protestima. Javnost ima uti-
caj na lidere. U odre|enom trenutku u
budu}nosti, ako budemo imali neki set pri-
jedloga za napredak u zemlji, tra`io bih od
javnosti da nam pomognu da artikuli{emo
njihovu podr{ku tim prijedlozima i da ih
proslijedimo politi~kom rukovodstvu.
Opet, ne govorim o tome da podr`avam
nasilje, nego o potrebi da javnost sudjeluje
u cijelom procesu.
Kako to namjeravate raditi?
Mi ve} radimo sa organizacijama
civilnog dru{tva na redovnoj osnovi i nas-
tavit }emo. Razgovaramo sa gra|anima
tako|er. Za vrijeme demonstracija smo
redovno razgovarali sa liderima plenuma.
Osjetili smo puls, {ta gra|ani tra`e. Do
odre|ene mjere to sve nije uspjelo ovog
prolje}a, ali mislim da postoje ogromne
mogu}nosti da se izvr{i pravi pritisak na
politi~ke lidere.
Gra|ani Mostara ba{ to poku{avaju
evo mjesecima, no situacija se ne mijenja. I
Vi ste izrazili zabrinutost stanjem u Mostaru
u nekoliko istupa. Za{to Vas ba{ Mostar
toliko brine jer nije sjajna situacija ni u
ostalim gradovima?
Da budem iskren, ono {to imamo dolje
je da SDA i HDZ BiH koriste situaciju kon-
flikta i to podi`e tenzije. To je njihova
kalkulacija. Uprkos ~injenici da
me|unarod na zajednica, upravni odbor
Vije}a za implementaciju mira, poti~e sve
stranke da prona|u odgovaraju}i dogovor
mjesecima, godinama ustvari jer dvije
godine koliko sam ovdje to je u sredi{tu
pa`nje. Oni bez obzira na sve to nisu i{li u
pravom smjeru. Mislim da je razlog za to
{to su donijeli politi~ku procjenu da moraju
imati odre|eni nivo tenzija koje }e im
pomo}i na dan izbora. Zato sam spomenuo
u svom govoru da to nije konstruktivno,
jako je lo{e za gra|ane, a to je politi~ka real-
nost ove zemlje. Imate politi~ko vodstvo u
Mostaru koje je spremno da taj grad stoji u
mjestu, dok se restorani zatvaraju, radnje,
stopa nezaposlenosti se pove}ava, a lideri
imaju sve vi{e i vi{e ovlasti nad gra|anima
jer kontroli{u sva radna mjesta u javnom
sektoru. U tom smislu imamo ozbiljan prob-
lem u Mostaru.
POZIV NA BU\ENJE
Mnogo ljudi u BiH se pla{e da okto-
barski izbori ne}e puno toga promijeniti.
Dijelite li i taj strah sa gra|anima? Mislite
da }ete i nakon oktobra raditi sa istom
{estorkom?
Mislim da su na neki na~in demon-
stracije u februaru bile poziv za bu|enje
politi~kim liderima i ja bih `elio vidjeti da
}e to dovesti do promjena nabolje. Ali,
nema garancija. Bit }e neophodno u~e{}e
javnosti, posebno u Federaciji i na
dr`avnom nivou. Postoje pitanja o sistemu
koji je stvoren da {titi sve etni~ke skupine,
{to zna~i u su{tini da se napredak posti`e
konsenzusom politi~kog vodstva. Jako je
te{ko dobiti podr{ku i posti}i dogovor o
svim va`nim pitanjima svaki dan ako
morate kosenzusom postizati sve dogovore.
I pored svih problema, ka`ete da ste
optimista kada je u pitanju budu}nost BiH.
Odakle crpite taj optimizam?
Jako sam impresioniram ljudima sa koji-
ma se sre}em u ovoj zemlji. Mislim da oni
jako dobro shvataju sve probleme. Kada
odem na pijacu i ako recimo kupujem kras-
tavce i pogrije{im u ra~unjanju, mo`da dam
50 feninga vi{e, uglavnom mi prodavci
vrate novac. To je impresivno u zemlji u
kojoj se stalno govori o korupciji. Ali obi~ni
gra|ani, ljudi sa kojima razgovaram, su
iskreni. Smatram da ako mo`emo prevazi}i
korupciju politi~kog sistema u ovoj zemlji,
postoji ogroman potencijal. Ova zemlja
posjeduje ogromno bogatstvo, prekrasna je,
mislim da postoji puno potencijala za turi -
zam, velika populacija govori engleski {to
je atraktivno za strane investitore...
Sastajem se sa dosta mladih ljudi i nakon
razgovora sa njima morambiti optimista, ali
`ao mi je {to su zaglavili sa ovim politi~kim
sistemom koji imaju.
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 17
DIPLOMATSKA OFANZIVA
Ve} du`e vrijeme Washington nije
imenovao ambasadora u BiH. Da li je
to neka poruka ovoj zemlji?
Mislim da to ne treba shvatiti kao poruku
BiH. Ovo je na{e pitanje. Imamo i mi svoje
politi~ke pote{ko}e u Washingtonu. Ovo je
problem izme|u Bijele ku}e i Senata.
Uskoro }e biti rije{en i nadam se da }emo u
augustu ~uti neke vijesti.
SAD BEZ AMBASADORA
Uskoro će biti imenovan novi
ambasador SAD u BiH
PROMJENE:
“Mislim da su na neki
način demonstracije u
februaru bile poziv za
buđenje političkim
liderima i ja bih želio
vidjeti da će to odvesti do
promjena nabolje. Ali,
nema garancija”
INTERVJU-ambasador:INTERVJU - osnova.qxd 23.7.2014 22:34 Page 17
B
io je 10. august 1995., kada su se
u Sarajevu sastali ~lanovi
Predsjedni{tva BiH, na jednoj od
najdramati~nijih sjednica od
po~etka rata. Pored pred sjeda -
vaju}eg Alije Izetbegovi}a i ~lanova
Predsjedni{tva Mirka Pejanovi}a, Nijaza
Durakovi}a, Stjepana Kljui}a, Tatjane
Ljui}-Mijatovi} i Ive Kom{i}a, na sastanak
su pozvani i premijer Haris Silajd`i},
na~elnik General{taba Armije BiH Rasim
Deli} i Edhem Bi~ak~i}. Prema zvani~nom
stenogramu sa sjednice, bilo je planirano da
se na dnevnom redu na|u tri to~ke: ostavka
predsjednika Vlade RBiH Harisa
Silajd`i}a, dodjela agremana veleposlaniku
Indonezije i teku}a pitanja. Naknadno je, i
to na inzistiranje Mirka Pejanovi}a,
dogovoreno da referat o vojno-politi~koj
situaciji u dr`avi podnese general Rasim
Deli}. U vrijeme dok su pripadnici Vojske
Republike Srpske u okolici Srebrenice jo{
tragali za pre`ivjelim Bo{njacima,
nastavljaju}i s masovnim egzekucijama, a
kolone izbjeglica pristizale sa svih strana,
~lanovi su Predsjedni{tva BiH bili
zaokupljeni `estokim obra~unom Izet be -
govi}a i Silajd`i}a. Vi{esatna je ras pra va,
me|utim, razotkrila kako je u najte`em
ratnom razdoblju funkcionirala civilna i
vojna vlast, optere}ena perso nalnim i
frakcijskim sukobima, ambicijama i
frustracijama najvi{ih du`nosnika, koji su u
julu i augustu 1995., vi{e brinuli zbog
skra}ene minuta`e u medijima nego o
`rtvama genocida.
DR@AVNA CENZURA
DR@AVNOG PREMIJERA
Sastanak je zapo~eo diskusijom o
ostavci premijera Silajd`i}a, datoj sedam
dana ranije, 3. augusta. „Neposredno prije
zasjedanja Skup{tine odr`ana je sjednica
Kluba poslanika SDA na kojoj sam otvorio
pitanje dnevnog reda. Tra`io sam da se
povodom situacije nastale padom
Srebrenice i @epe, te stanjem na rati{tima
oko Sarajeva i Gora`da, kao i vojne
operacije koja se odvija na Biha}kom
podru~ju, pred Skup{tinom razmotri vojna
situacija u na{oj zemlji, jer je to prioritetno
pitanje od koga zavise druge politi~ke
odluke. Tako|e sam predlo`io da se u
dnevni red Skup{tine uvrsti i izvje{taj o
prihvatu i zbrinjavanju prognanika iz
Srebrenice i @epe. U pitanju je sudbina
40.000 ljudi. Kona~no, predlo`io sam da se
na skup{tinskom zasjedanju razmatra
podneseni izvje{taj o radu Vlade za period
januar-juni 1995., i da se na istoj sjednici
raspravi i odlu~i o povjerenju Vladi“,
obja{njavao je Silajd`i}, navode}i kako ve}
du`e vrijeme postoje ozbiljne pote{ko}e u
radu Vlade, zbog uzurpacije njezinih
ustavnih nadle`nosti „Postalo je uobi~ajeno
da se ministri pojedina~no pozivaju u
institucije izvan Vlade, da im se tamo daju
nalozi koje oni moraju zavr{avati, a da o
tome ni Vlada ni premijer naj~e{}e nisu
obavije{teni“, upozorio je Haris Silajd`i}.
Podsje}aju}i da je Ustavom izri~ito
propisano da za vrijeme ratnog stanja u
sastav Predsjedni{tva BiH ulazi i
predsjednik Vlade, koji tako postaje i ~lan
Vrhovne komande, Silajd`i} je na sjednici
odr`anoj ~etiri mjeseca prije kraja rata
priznao kako o vojnim operacijama nije
znao ni{ta vi{e od prosje~no informiranog
gra|anina. „U vezi s vojnom situacijom u
Biha}u, general Atif Dudakovi} je sa mnom
kontaktirao preko jednog novinara iz
Zagreba, {alju}i mi li~ne poruke“,
jadikovao je premijer, isti~u}i, istodobno,
brojne zasluge Vlade. „Samo u posljednje
vrijeme dvije prijateljske azijske zemlje su
odgovorile na poziv na{e Vlade i odobrile
oko 18 miliona njema~kih maraka pomo}i,
koja je ve} realizovana za posebne
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 18
HISTORIJSKI PODSJETNIK
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Početkom augusta 1995., dok su vojnici Republike Srpske u okolici Srebrenice
još ubijali zarobljene Bošnjake, članovi Predsjedništva BiH bili su zaokupljeni
žestokim obračunom ALIJE IZETBEGOVIĆA i HARISA SILAJDŽIĆA: stenogram
sa jedne od najdramatičnijih sjednica Predsjedništva otkriva kako je u najtežem
ratnom razdoblju funkcionirala civilna i vojna vlast, opterećena personalnim i frak-
cijskim sukobima, ambicijama i frustracijama najviših dužnosnika, koji su u julu i
augustu 1995., više brinuli zbog cenzure u medijima nego o žrtvama genocida
NEDJELJA KAD JE OTI[’O HARE
I Z A V A T R E N I H L I N I J A
“SVI ZNAJU DA VLADA NE VLADA”
Haris Silajd`i} je u ljeto ’95 tvrdio da razlozi njegove o
nego su rezultat funkcioniranja dr`avnog sustava s p
alija:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:44 Page 18
namjene. Nakon posjete delegacije Vlade
Kuvajtu i Emiratima, efektivno je
realizovana finansijska pomo} od oko 28
miliona DEM, od toga za namjensko,
alternativno snabdijevanje Sarajeva
elektri~nom energijom, sedam miliona
maraka“, poentirao je Haris Silajd`i},
tvrde}i da razlozi njegove ostavke nisu
osobne naravi, nego su rezultat
funkcioniranja dr`avnog sustava s
paralelnim centrima mo}i. „Svi znaju da
Vlada ne vlada. Cijela zemlja je imala
priliku da vidi kako postoji mo} koja
uslovljava ili zabranjuje nastup pred -
sjednika Vlade na dr`avnoj televiziji, u
emisiji u koju je prethodno bio pozvan“,
kazao je Silajd`i}, iznose}i primjere
minuta`e koju u informativnim emisijama
dobija Predsjedni{tvo i Vlada RBiH. Potom
je tada{nji republi~ki premijer upitao
~lanove Predsjedni{tva BiH smatraju li i
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 19
KAKO SU VLADALI

Izetbegovi}: “Harise, ti si malo muhanat“
Silajd`i}: “Alija, 90 posto vlasti je u tvojim rukama, ti
raspola`e{ parama, pa preuzmi toliko odgovornosti za
stanje u zemlji!“
ove ostavke nisu osobne naravi,
a s paralelnim centrima mo}i
alija:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:44 Page 19
oni da skup{tinski zastupnici trebaju
raspravljati o mirnodopskim pitanjima, dok
najmanje pet tisu}a izbjeglica iz Srebrenice
jo{ uvijek spava pod {atorima. „Jedna `ena
nas je sve proklela, rekla je — Dabogda vam
se stope zatrle“, upozorio je on. Onda se
javio Alija Izetbegovi} i dao rije~ sam sebi.
SVE ]E TO NAROD PROKLETI
„Mislim da je tebi, Harise, trebala ta
drama u dru{tvu, da osvoji{ vi{e vlasti.
Kako si postigao rezultate, ako nisi imao
vlasti, ako ti je neko stalno vezao ruke“,
replicirao je Izetbegovi}, optu`uju}i
Silajd`i}a da je sam sebi pripisao zasluge
za zaklju~ivanje mira s hrvatskim
rukovodstvom i otvaranje cesta, premda u
pregovorima nikada nije imao klju~nu
ulogu. Nastavljaju}i dalje u istom tonu,
predsjedavaju}i je Predsjedni{tva BiH
prekorio premijera u ostavci i zbog stalnih
poku{aja mije{anja u vanjsku politiku, dok
se u isto vrijeme nije bavio problemima iz
nadle`nosti Vlade: katastrofalnim stanjem
u zdravstvu, sudstvu, prosvjeti, vojnom
logistikom, dr`avnim financijama, {to su
za Silajd`i}a, konstatirao je Izetbegovi},
bili prizemni poslovi. „Na koncu ispada da
ja, iako sam izabran na izborima, prakti~ki
treba da budem engleska kraljica, a ti koji
si imenovan s na{e strane, da vlada{ i
rje{ava{ sve stvari. Onda je bolje da se
povu~em. [to bih ja sada odgovarao pred
narodom, da me sutra ljudi kunu. Ja }u se
povu}i, pa neka tebe kunu i neka tebe
blagosiljaju“, odbrusio je Izetbegovi},
spo~itavaju}i Silajd`i}u da, za razliku od
Predsjedni{tva BiH i Vrhovne komande,
samo Vlada nije uradila ni{ta za
Srebrenicu. „Gore je porodili{te bilo u
podrumu godinu dana. Niko ni{ta nije
uradio da se popravi stanje, ja sam uradio
da se smjesti u O~nu kliniku, da se ti
budu}i Bosanci ra|aju na jednom
dostojnom mjestu, da ne budu krvavi
~ar{afi. To je Vladin posao, dragi Harise,
prije nego Warren Christopher i kralj
Fahd“, zaklju~io je Alija Izetbegovi}. No,
iz nastavka je njihove o{tre polemike
potpuno jasno kako na najvi{oj dr`avnoj
razini nije bilo ni projekcije ni plana
ustroja i broj~anog sastava Armije BiH.
„Kada smo sjeli u Hrasnici, govorili smo
da }e biti 50.000 ljudi u manevarskim
jedinicama, a da ostalo budu teritorijalne
jedinice. Mi smo se u Vladi pripremali, ali
250.000 ljudi ova zemlja ne mo`e
izdr`ati“, upozorio je Silajd`i}, nakon
~ega je ponovno zapo~ela rasprava o
razlozima premijerove ostavke, odnosno,
raspolaganju nov~anim sredstvima. „Ja
sam rekao da kontroli{em Fond za
odbranu, ostalo je sve u rukama Vlade. Vi
ovdje mo`ete poreze, carine, sve drugo
zavesti i veliki dio donacija tu dolazi“,
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 20
HISTORIJSKI PODSJETNIK

Nakon {to je Haris Silajd`i} optu`io
Aliju Izetbegovi}a da `eli postaviti sve bh.
ambasadore i slu`benike u
ministarstvima, po~ela je rasprava o
imenovanju direktora poduze}a. Budu}i
da su se obojica slo`ila da je kadrovska
politika u rukama ministra industrije
Faruka Smailbegovi}a, Izetbegovi} je
konstatirao da je ministar imenovao na
stotine direktora. „Faruk postavlja, nikoga
ne pita. Mi mu ne zamjeramo, niti imamo
vremena“, pojasnio je Alija Izetbegovi},
poslije ~ega se u diskusiju uklju~io
Stjepan Kljui}, napominju}i da ministru
Smailbegovi}u treba itekako zamjeriti, jer
je proveo nacionalnu ~istku na svim
rukovode}im pozicijama.
IZETBEGOVI]EVA KADROVSKA POLITIKA
Ministar postavlja, nikoga ne pita,
mi mu ne zamjeramo, niti imamo
vremena
AD-HOC ^LANOVI
Nijaz Durakovi} je jedini pitao Aliju Izetbegovi}a jesu li on i
njegove kolege samo ikebane u Predsjedni{tvu BiH
OGOVARANJE
PREMIJERA
Haris Silajd`i} je
tvrdio da ga Muhamed
[a}irbegovi} tra~a
pred stranim
novinarima
alija:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:45 Page 20
obja{njavao je Izetbegovi}. Na Silaj d`i -
}evo pitanje za{to Fond za odbranu ne bi
bio pri Ministarstvu odbrane, Izetbegovi}
je odgovorio da je razlog {to su u Vladi
Jure Pelivan i Mile Akmad`i}?! Onda je
premijer pitao predsjednika kako mo`e
kvalitetno raditi, ako ne zna gdje su mu
ministri, spominju}i konkretno {efa
diplomacije Muhameda [a}irbegovi}a,
koji je o~evidno ra~une polagao samo
Izetbegovi}u. „Alija, ja ne raspola`em
ve}inom para, ti raspola`e{. Ako ja
raspola`em s onim {to je na ra~unu Vlade,
kako se mo`e isplatiti ne{to da ja ne znam.
I mene sada taj [a}irbegovi} blati na sva
usta pred stranim novinarima, jer je izgleda
dobio takvu instrukciju“, tvrdio je Haris
Silajd`i}, iznose}i brojne primjere da
Predsjedni{tvo BiH daje instrukcije
ministrima, za koje on saznaje od novinara.
KAKO JE TWRA DISTRIBUIRALA
HUMANITARNU POMO]
„Kada ve} tra`i{, ja nemam pojma o
vojsci, nemam pojma {ta se u zadnja tri
mjeseca radi u Ministarstvu vanjskih
poslova. Zove{ Faruka Smailbegovi}a bez
mene, zove{ Muhameda Leme{a bez mene...
I daje{ instrukcije bez mene, non-stop, to }e
ljudi potvrditi. Ima deset mjeseci da tebe
upozoravan. Devedeset posto vlasti je u
tvojim rukama, i to cijela Bosna zna, pa onda
snosi i 90 posto odgovornosti. Odli~no, zato
sam i dao ostavku“, poru~io je Haris
Siljad`i}. „Muhanat si malo, Harise“,
komentirao je Izetbegovi}. Tada je sva|u
poku{ao prekinuti Mirko Pejanovi}, upitav{i
ho}e li i ostali ~lanovi Predsjedni{tva BiH
dobiti priliku da iznesu mi{ljenja. „Vi budite
neka vrsta porote, procijeni}ete stvar“,
odgovorio je Alija Izetbegovi}. „Porotnici“
su u nastavku obra~una Izetbegovi}a i
Silajd`i}a mogli doznati kako je
distribuirana humanitarna pomo} za pomo}
BiH uz posredovanje Fonda za pomo}
muslimanima u BiH, odnosno, famozne
organizacije TWRA. „Znam za koli~inu
gnojiva i |ubriva na kojem je radio na{
ambasador u Kuvajtu. I taj je ambasador, isto
tako, pomo} mogao uputiti Vladi, a ne na
jednu humanitarnu organizaciju. Za{to, ako
ima Vlada, pa ljudi su to poslali za BiH“,
zapitao se Silajd`i}, uz opasku da je i on
mogao uzeti 18 milijuna maraka iz Malezije
i Bruneja i podijeliti u Sarajevu u ime Vlade.
„Da smo mi, Alija, imali redovne
sjednice Predsjedni{tva, sada ovo ne bi
slu{ali“, zaklju~io je Pejanovi}. „Pravo da
vam ka`em, ja imam kompleks kada vi
pri~ate {ta je ko uradio. Ja nisam ni{ta.
Smjestio sam 50 ljudi u bolnicu, odnio
dvadesetorici ru~ak, jer niti sam kakve pare
dobio, niti znam gdje su pare. Ja vidim u
ovom jednopartijskom sistemu i diktaturi
SDA da su sve pare kod vas“, kazao je
Stjepan Kljui}, otvoreno zamjeraju}i
Izetbegovi}u da koristi ljude. „Tragi~no je
da ti samo s Muslimanima ode{ u Biha}, a
ne povede{ barem jednog Hrvata, jer tamo
je moj HVO, a ne Bobanov“, kritizirao je
Kljui} Izetbegovi}a, i istodobno ostale
~lanove Predsjedni{tva BiH zamolio da
ozbiljno razmotre informacije o poku{aju
kolektivnog iseljavanja naroda.
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 21
KAKO SU VLADALI
„Mi smo sada u poziciji da smo tu neki
priljepak i ad-hoc kada zatreba i kada
dogori do nokata, onda se sastanemo i
poku{avamo ugasiti vatru tamo gdje se to
mo`e“, rekao je Nijaz Durakovi},
upozoravaju}i na tretman drugih ~lanova
Predsjedni{tva BiH. Naveo je primjer
zastupnika SDA koji je na sjednici
Skup{tine u Zenici pitao Tatjanu Ljui}-
Mijatovi} {ta }e ona tamo i za{to ne ide u
Banju Luku. Durakovi} je upoznao
Izetbegovi}a i da su ambasadori nekoliko
BiH naklonjenih dr`ava uputili pisma, koja
bi mogla proizvesti negativne
me|unarodne posljedice. „Ako do|e reis
u Tuzlu i poziva na d`ihad, meni
ambasador ka`e - duhovni vo|a Va{eg
naroda poziva na krsta{ki rat. U
najkriti~nijem momentu po Bosnu! A nije
to njemu prvi put, on preuzima politiku u
ovoj dr`avi. Tvoje je da mu to ka`e{“,
inzistirao je Nijaz Durakovi}.
NIJAZ DURAKOVI]
„Nedopustivo je da reis Cerić u
Tuzli poziva na džihad“
KLJUIĆEVO PRIZNANJE:
“Smjestio sam 50 ljudi u
bolnicu, odnio dvadese-
torici ručak, jer niti sam
kakve pare dobio, niti
znam gdje su pare. Ja
vidim u ovom jednopartij -
skom sistemu i diktaturi
SDA da su sve pare kod
vas“
RATNI POKLI^
Strane diplomate su bh. politi~are upozo-
ravale na zapaljivu retoriku reisa Ceri}a
RATNI POKLI^
Strane diplomate su bh. politi~are upozo-
ravale na zapaljivu retoriku reisa Ceri}a
alija:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:45 Page 21
P
ri~a o Naseru Kelmendiju i
predsjedniku Stranke za bolju
budu}nost BiH (SBB) Fahrudinu
Radon~i}u zapravo je pri~a o
(ne)osjetljivosti i (ne)mo}i ljudi i
institucija da sa efikasno suprotstave zlu
koje im se de{ava pred o~ima. Potrebno je
da pro|u godine kako bi ve}ina prihvatila
da je realnost bila ne{to sasvim drugo, a ne
ono {to im se iz dana u dan serviralo.
Javnost je kroz svakodnevni i stereotipni
medijski teror primorana da prihvati ljude
sumnjivog morala i kriminalce kao
uspje{ne preduzetnike, strana~ke lidere,
ministre... pa i predsjedni~ke kandidate,
koji bi u svakoj normalnoj zemlji bili na
„zatvorskim“, a nipo{to na izbornim
listama.
„SITNA“ RIBA
Stoga ne iznena|uje podatak da je
septembra 2011. godine Fahrudin Radon~i}
za magazin Start, izme|u ostalog rekao:
„Vidite, godinama je policija pratila
stvarno pogre{ne ljude. Mo`da je taj
nesretni Kelmendi sitni kriminalac, ali neko
se pametan sjetio da prije dvije godine
prislu{kiva~e okrene i ka drugome i tako je
uhva}en Turkovi}.“
Manje od godinu dana nakon citiranog
medijskog istupa Radon~i}a „taj nesretni
Kelmendi“, „sitni kriminalac“ u junu 2012.
godine biva uvr{ten na ameri~ku crnu listu
koju je potpisao predsjednik SAD-a Barack
Obama. „Sitni, nesretni kriminalac“ time je
postao vode}i evropski narkobos na
ameri~koj crnoj listi. Nakon toga Dr`avna
agencija za istrage i za{titu (SIPA) podnosi
izvje{taj kodnog naziva „Lutka“ protiv vi{e
desetina pripadnika organizovane krimi nal -
ne grupe u okviru kojeg je tek na 29. mjestu
navedeno i ime Nasera Kelmendija. Pritom,
SIPA saop{tava da su u toku poduzimanja
aktivnosti u predmetu „Lutka“ prikupljeni
dokazi o ubistvima Ramiza Delali}a ]ele,
Borisa Govedarice, Vladimira Ma~ara,
Milana Vlaki}a i Radeta Magazina, te u
vezi sa podstrekavanjem i poku{ajima
ubistva \or|a @drale. Me|utim, prema
o~ekivanjima, Kelmendi nakon upozorenja
(pored ostalog i sa stranica Dnevnog avaza)
da mu se sprema hap{enje napu{ta BiH
prije otpo~injanja akcije „Lutka“. Nakon
{to je kosovska policija 5. maja pro{le
godine na podru~ju Pri{tine uhapsila
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 22
RADON ZA BOLJITAK
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Priča o Naseru Kelmendiju i predsjedniku Stranke za bolju budućnost BiH (SBB)
Fahrudinu Radončiću zapravo je priča o (ne)osjetljivosti i (ne)moći ljudi i instituci-
ja da sa efikasno suprotstave zlu koje im se dešava pred očima. Posebno mjesto u
toj priči zauzima glavni tužitelj Tužilaštva BiH Goran Salihović, koji je prema
ocjeni pravnih autoriteta ekspresno donio vrlo sporan akt koji je Radončić vješto
iskoristio da priču o svojoj ulozi i odgovornosti za ubistvo Ramiza Delalića Ćele iz
pravosuđa „izmjesti“ na teren politike, medijskih spinova i spletki
IMA LI RADON^I]A U OPTU@NICI?
Godinu dana prije hap{enja svog “poslovnog partnera“
Kelmendija, Radon~i} ga je nazvao “nesretnim,
sitnim kriminalcem“
S V I P R E D S J E D N I K O V I L J U D I
„NESRETNI“ KELMENDI
Ime Nasera Kelmendija 2012.
godine uvr{teno je na ameri~ku
crnu listu narko - bosova
radon:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:43 Page 22
Nasera Kelmendija po potjernici Suda BiH,
Tu`ila{tvo BiH je prikupljenu
dokumentaciju o Kelmendiju 7. maja
proslijedilo Intrepolu BiH.
UZ MALU POMO] PRIJATELJA
Na Osnovnom sudu u Pri{tini u
ponedjeljak, 14. jula, po~elo je su|enje
Naseru Kelmendiju, kojeg me|unarodni
(ameri~ki) tu`ilac Andrew Hughes iz
Specijalnog tu`ila{tva Kosova tereti za
~etiri krivi~na djela vezana za
me|unarodnu trgovinu drogom kao i
ubistvo bh. dr`avljanina Ramiza Delali}a
]ele. Prva od devet ta~aka optu`nice tereti
Kelmendija da je „u saradnji sa
Fahrudinom Radon~i}em, Ekremom
Leki}em, Muhamedom Alijem Ga{ijem,
Milo vanom Jeremi}em, Ljubi{om Buhom
^umetom, Milanom Ostoji}em Sando ka -
nom, Naserom Ori}em, Senadom [ahin -
pa{i}em [ajom, Neboj{om Vuko mano -
vi}em, Strahinjom Ra{etom, Benjaminom
Halimovi}em, Edinom Ahmetspahi}em i
drugima organizovao, formirao, nadzirao,
vodio i usmjeravao kriminalnu grupu i
u~estvovao u njenim aktivnostima“.
S obzirom na ~injenicu da je na dan
~itanja optu`nice protiv Kelmendija
Radon~i} objavio svoju kandidaturu za
~lana Predsjedni{tva BiH, kandidat za
Predsjedni{tvo BiH na{ao u prili~no
nezgodnoj situaciji u kojoj bi, da je BiH
normalno demokratsko dru{tvo sa jasno
uspostavljenim demokratskim vrijedno -
stima, Radon~i}ev najlogi~niji potez bilo
promptno povla~enje kadidature uz
izvinjenje glasa~ima. Me|utim, budu}i da
je Radon~i} kandidaturu za (kolektivnog)
{efa dr`ave najavio u dr`avi u kojoj su
korupcija i kriminal temeljne vrijednosti i
poluge svake dosada{nje vlasti, to se nije
desilo, niti }e.
Uzdrman spominjanjem svog imena u
optu`nici protiv Kelmendija, Radon~i} ve}
u prvom medijskom obra}anju preko press
slu`be svoje stranke glorifikuje svoje
navodne (nepostoje}e) zasluge za lociranje
i hap{enje Kelmendija i optu`uje „dr`avnu
mafiju“ za podmetanje optu`nice, a ve}
drugi dan prema navodu na{ih izvora iz
Tu`ila{tva BiH, nakon razgovora sa
glavnim tu`iocem Goranom Salihovi}em,
{alje zahtjev u kome tra`i da mu se
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 23
KOSOVSKI BO@URI

IZVR[NA I SUDSKA VLAST
Biv{i ministar sigurnosti BiH Fahrudin
Radon~i} sa ministrom vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH Mirkom
[arovi}em u posjeti glavnom tu`iocu
Tu`ila{tva BiH Goranu Salihovi}u
BRZA PO[TA
Odgovor tu`ioca Gorana Salihovi}a na upit
predsjednika SBB-a i kandidata za
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
Fahrudina Radon~i}a
radon:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:43 Page 23
odgovori da li Tu`ila{tvo BiH protiv njega
vodi bilo kakvu krivi~nu istragu. I pored
~injenice da je odredbama ~lana 250, stav
4. Krivi~nog zakona BiH precizno utvr|eno
da „ko postane pripadnik grupe za
organizovani kriminal koja zajedni~kim
djelovanjem u~ini ili poku{a da u~ini
krivi~no djelo propisano zakonom BiH, ako
za pojedina~no krivi~no djelo nije
propisana te`a kazna kaznit }e se kaznom
zatvora u trajanju od najmanje jedne
godine“, tu`itelj Salihovi} je na zahtjev
Radon~i}a izdao vrlo sporan akt.
SALIHOVI]EVO
PROCEDURALNO PROKLIZAVANJE
Tim i takvim aktom Salihovi} je u
(ne)znanju pomogao Radon~i}u da se javna
polemika u vezi sa podignutom optu`nicom
me|unarodnog tu`ioca Specijalnog tu`i -
la{tva u Pri{tini iz pravosu|a „izmjesti“ na
teren politike, medijskih spinova i spletki, u
~emu se Fahrudin Radon~i} i njegovi
poslu{nici velemajstori.
Nadalje, prema odredbama Zakona o
krivi~nom postupku nije konstituisana
obaveza tu`ioca da osumnji~enog
obavijesti da se protiv njega vodi,
odnosno ne vodi istraga, odnosno ne
postoji obaveza tu`ioca da osumnji~enom
dostavi akt o (ne)provo|enju istrage.
Glavni tu`ilac Salihovi} je znao da su
dokazi o djelovanju organizovane
kriminalne grupe na ~elu sa Kelmendijem,
a ~iji je ~lan prema pro~itanoj optu`nici i
Fahrudin Radon~i}, prikupljeni od strane
Tu`ila{tva BiH i SIPA-e uz pomo}
pravosudnih organa i organa za
provo|enje zakona Srbije i stoga je
njegova odgovornost za sadr`aj ekspresno
datog odgovora od 16. jula na Radon~i}ev
upit jo{ ve}a. Kona~no, slijedom
odredaba Zakona o krivi~nom postupku
BiH, koje odre|uju prava i obaveze
tu`itelja, precizno je navedeno da odmah
po saznanju da postoje osnovi sumnje da
je po~injeno krivi~no djelo poduzme
potrebne mjere s ciljem njegovog
otkrivanja i provo|enja istrage. U
konkretnom slu~aju, glavni tu`ilac je znao
da se Fahrudin Radon~i} i drugi u
pro~itanoj optu`nici terete da su kao
~lanovi organizovane kriminalne grupe
Nasera Kelmendija odgovorni za ubistvo
Ramiza Delali}a ]ele, ali iz samo njemu
poznatih razloga jo{ uvijek nije poduzeo
nikakve mjere protiv onih ~ija imena su
precizno navedena u optu`nici Andrewa
Hughesa. Tako|e, Salihovi}, odnosno
Tu`ila{tvo BiH jo{ uvijek nije preko
nadle`nih bh. organa zatra`ilo od
Specijalnog tu`ila{tva u Pri{tini, odnosno
Osnovnog suda u Pri{tini da se bh.
dr`avljanima spomenutim u optu`nici
sudi u BiH. Kona~no, svojim
neobja{njivim postupcima Goran
Salihovi} je sebe odavno svrstao na
stranu onih kojima su pravo i pravda
sekundarna zanimacija.
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 24
RADON ZA BOLJITAK

Fahrudin Radon~i} je upit Tu`ila{tvu
BiH da li se protiv njega vodi bilo kakva
istraga uputio u utorak, 15. jula, a
nevjerovatno brz odgovor stigao je ve}
sljede}eg dana, 16. jula. „Shodno
Va{em upitu od 15.07. 2014. godine, o
pravnom statusu Fahrudina
Radon~i}a u ’slu~aju Kelmendi’
obavje{tavamo Vas da Tu`ila{tvo BiH
protiv Fahrudina Radon~i}a ne vodi
istragu, niti se u navedenom
predmetu isti pojavljuje u bilo kakvom
pravnom statusu. Tako|e Vas
obavje{tavamo da smo nakon
izvr{enih provjera kroz upisnike
Tu`ila{tva BiH utvrdili da se lice
Fahrudin Radon~i} ne pojavljuje u bilo
kojem predmetu istrage Tu`ila{tva
BiH“, stoji u odgovoru glavnog tu`ioca
Tu`ila{tva BiH Gorana Salihovi}a.
„ISPRI^NICA“
(Ne)sporni akt Glavnog tužioca
Tužilaštva BiH Gorana Salihovića
AMERI^KI DETALJ
Tu`ilac Goran Salihovi} na
proslavi ameri~kog dana
nezavisnosti, zemlje koja je
Nasera Kelmendija s pravom
stavila na svoju crnu listu
LICA S OPTU@NICE
Senad [ahinpa{i} [aja i Fahrudin Radon~i}
na ceremoniji polaganja kamena - temeljca
(ne)su|enoj rezidenciji biv{eg reisa, a
sada{njeg kandidata za bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH Mustafe Ceri}a
radon:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:43 Page 24
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:44 Page 6
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 26
TOMA[ICA OTVORILA RANE
“Milorad Dodik koristi Ravnogorski ~etni~ki pokret
kako bi zapla{io povratnike koji su u Prijedor do{li
da ukopaju svoje najmilije“
U PRIJEDORU JE LIKVIDIRAN
FUDBALSKI KLUB “SLOBODA“
I NEKOLIKO ^ETA \AKA
U JEDNOM DANU
prijedor:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:35 Page 26
F
udbalski klub Sloboda osnovan je
u prijedorskoj mjesnoj zajednici
Bi{}ani prije ~etrdeset godina na
jedinstven na~in. Mladi}i iz
Bi{}ana, odlaze}i na radnu akciju
davne 1975. godine, odlu~ili su da sav
novac zara|en na akciji ulo`e u kupovinu
opreme i registraciju fudbalskog kluba.
Radna akcija je zapravo bila izgradnja piste
za odlaganje rude u rudniku Toma{ica.
Pro{le godine, nakon otvaranja grobnice u
rudniku Toma{ica, najve}i broj tih omladi-
naca, biv{ih igra~a i ~lanove uprave kluba
prona|en je upravo na tom mjestu - u
masovnoj grobnici Toma{ica. Ukupno 57
~lanova ovog fudbalskog kluba je ubijeno
1992. godine u Prijedoru, a veliki broj njih
pokopan je u Bi{}anima u nedjelju 20. jula.
Toma{ica predstavlja po~etak i kraj
Fudbalskog kluba Sloboda jer klub nakon
rata nije reaktiviran. Fudbalski teren je
izgra|en i spreman za nove igra~e, ali na
njemu nema ko da igra, jer su Bi{}ani goto-
vo pusto mjesto. Nema dovoljno mladih
koji bi mogli formirati fudbalski klub.
[kole su prazne. U tri osnovne {kole koje se
nalaze na ovom podru~ju ni jedno dijete
pro{le {kolske godine nije upisalo prvi
razred, a ne}e ni ove.
TOMA[ICA, PO^ETAK I
KRAJ FK “SLOBODA”
Jedini pre`ivjeli ~lan FK Sloboda je
biv{i golman Almir Mrkalj, koji je iz
Francuske do{ao u BiH kako bi u Bi{}a -
nima 20. jula pokopao 15 ~lanova svoje
porodice, me|u 284 Bo{njaka prona|ena
pro{le godine uglavnom u grobnici
Toma{ica.
“Ja sam biv{i golman Slobode u kojem
su igrali fudbaleri svih nacionalnosti.
Odgajali su nas u duhu tolerancije i razumi-
jevanja prema drugima, me|utim ti drugi,
na{e kom{ije, ubili su klub, njegove fud-
balere i kompletnu upravu. Klub je odgojio
dosta ~estitih momaka ~iji su mladi `ivoti
na najbrutalniji na~in prekinuti. To su sve
moje kom{ije, prijatelji, ro|aci. @alosno je i
bolno. Neke od njih jo{ nismo prona{li jer
se nalaze u jo{ neidentifikovanim grobnica-
ma. Ja sam jedini ~lan kluba koji je pre`ivio
strahote logora Omarska i Manja~a. Iz
Bi{}ana su me pripadnici srpske policije
odveli 20. jula 1992. godine u logor
Omarska, zatim u Manja~u gdje sam bio
sve do 20. decemebra. U ta dva logora
do`ivio sam neopisive strahote. Sada sa
familijom `ivim u Francuskoj. Do{ao sam
u Prijedor kako bih sahranio svoje najbli`e
~lanove porodice. Ubijeno je njih 24, ali do
sada je prona|eno 15 ~lanova familije
Mrkalj iz Bi{}ana”, govori na{ sagovornik.
Mrkalj se s nostalgijom sje}a kako su na
utakmice FK Slobode dolazile sve gene ra -
cije iz ovog kraja, majke sa bebama u
kolicima, ali i nane od 77 godina.
U znak sje}anja na fudbalere FK Sloboda,
mje{tani Bi{}ana su skupili novac i ove
godine podigli spomenik pored fudbalskog
terena. Spomenik ima jedanaest zako{enih
pravougaonika koji predstavljaju jedanaest
igra~a, a kosine na njima simbolizuju
odrubljene glave.
D`enaza za 284 Prijedor~ana prona|ena
u grobnici Toma{ica obnovila je stravi~na
sje}anja, ali i donijela smiraj porodicama
koje su 20 godina tragale za tijelima ubi-
jenih.
Najve}i broj identifikovanih iz
Toma{ice mje{tani su {est bo{nja~kih mjes-
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 27
DODIKOVO NEGIRANJE ZLO^INA U PRIJEDORU
Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: FEHIM DEMIR

Neposredno prije i poslije ukopa 284 mučki ubijena
Prijedorčana pronađena u grobnici Tomašica,
Prijedorom su masovno defilovale četničke horde,
a Komisija za ispitivanje ratnih zločina Vlade RS-a
negirala da je u Prijedoru ubijen ijedan Bošnjak;
naša novinarka razgovarala je sa preživjelim žrtvama
zločina koji su 20. jula ukopali više od deset
članova svoje porodice
SPOMENIK UBIJENIM
FUDBALERIMA “SLOBODE”
U Bi{}anima je podignut spomenik
za 57 ubijenih ~lanova fudbalskog
kluba “Sloboda”
prijedor:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:36 Page 27
nih zajednica sa podru~ja lijeve obale Sane,
odnosno Mataru{kog Brda. Nakon masa -
kra, koji su po instrukcijama prijedorskih
vlasti u periodu izme|u 20. i 23. jula 1992.
godine planski po~inili pripadnici policije i
Mladi}eve vojske, u mjesnim zajednicama
Bi{}ani, Rizvanovi}i, Rakov~ani, Hamba -
rine, ^arakovo i Zecovi, obavljena je isto
tako dobro isplanirana akcija asanacije ter-
ena pri ~emu je najve}i broj tijela, od ukup-
no 1.846 ubijenih u ovom masakru, stavljen
na kamione i dovezen u Toma{icu.
Me|u onima ~ije }e du{e na}i kona~ni
smiraj nalazi se i deset ~lanova najbli`e
porodice Mirsada Duratovi}a, od ukupno
47 Duratovi}a, koliko ih je ubijeno u julu
1992. godine.
Mirsad Duratovi}, koji je ujedno i pred-
sjednik udru`enja logora{a Prijedora,
ukopao je petnaestogodi{njeg brata, oca,
djeda, nene, trojicu amid`a i dva amid`i}a.
Ubijeni su u dvori{tu porodi~ne ku}e i svi
su ekshumirani iz masovne grobnice
Toma{ica kraj Prijedora.
Mirsad je sa 17 godina pro{ao logore
Omarska, Keraterm i Trnopolje. U ljeto
1992. godine zajedno sa bratom Halidom,
amid`i}em Enesom i jo{ jednim dje~akom
iz kom{iluka kori{ten je kao `ivi {tit vojsci
koja je u{la u Bi{}ane.
“Brat Halid, zajedno sa mnom,
amid`i}em Enesom i jo{ jednim dje~akom
iz kom{iluka - svi smo bili maloljetni —
kori{teni smo kao `ivi {tit kroz ~itavo selo
gdje su oni skupljali ljude i vodili prema
logorima. Oni nas nisu samo uzeli i vodili
kroz selo, nego su na tom putu pretresali
svaku ku}u, a dok smo mi stajali ispred
ku}a, bili smo maltretirani, tu~eni. Kada
smo do{li u centar sela, razdvojili su nas.
Halida i Enesa su vratili ku}i, a mene i jo{
jednog dje~aka su odvezli u logor”, prisje}a
se Mirsad dana kada je izgubio brojne
~lanove u`e i {ire familije
Kako ka`e, svaki dan se prisjeti te zad-
nje slike svoga brata kako odlazi niz ulicu
sa amid`i}em Enesom
“Zadnja slika }e mi uvijek ostati u glavi.
Trenutak kada su oni ‘dozvolili’ bratu i
Enesu odlazak u sigurnu smrt. Krenuli su
ku}i, ja sam gledao za njima sve dok nisu
nestali iza krivine. Svaki put mi prolazi ta
ista slika iz 1992. godine”, pri~a Mirsad
vidno potresen sje}anjima iz 1992. godine.
Kako ka`e, selo je tada bila puno vojni-
ka, a d`amija i ku}e u plamenu. O bratu i
amid`i}u nije znao ni{ta sve dok nije iza{ao
iz logora
“Re~eno mi je da nisu do{li `ivi ku}i i
da je mama i{la kroz selo da nas tra`i. Dugo
vremena nisu znali ni da sam ja pre`ivio, da
sam u logoru. Tek kada sam iza{ao iz logo-
ra saznao sam da su ubijeni i da su ih neke
`ene sklonile sa ceste i zbog toga ih moja
mama nije ni na{la”, pri~a Mirsad.
Tijelo Mirsadove nene \ule prona|eno
je u Toma{ici. Bilo je u toj mjeri o~uvano
da su je mogli prepoznati i 22 godine nakon
{to je ubijena i sa stotinama drugih `rtava
ba~ena i zakopana.
“Uz amid`u E{efa i amid`i}a Elvisa su
prona|eni dokumenti, otac i amid`a Ismet
su imali satove na ruci. Otac je sat dobio za
deset godina rada, kao i amid`a Ismet, a na
strini Zemiri je i dalje bio nakit.”
Mirsad Duratovi} jedan je od rijetkih
povratnika u Bi{}ane. @ivi u ku}u u kojem
su mu pobili gotove sve.
“Vra tio sam se u Prijedor prije 14 godi-
na sa svojom porodicom, majkom, supru-
gom i jednim djetetom. U me|uvremenu
sam dobio drugo dijete. Peto~lana porodica
sada `ivi u ku}i u kojoj je ubijena moja stri-
na, hodam po dvori{tu u kojoj su ubijeni svi
~lanovi moje porodice, svaki dan prolazim
putem kojim sam sprovoden kao `ivi {tit.”
Crna je statistika {esnaeste po redu
obavljene kolektivne d`enaze u Prijedoru.
U nedjelju 20. jula ukopani su ~lanovi
familija Hegi}, Kadiri}, Duratovi},
^au{evi}, Karagi}, Hopovac, Keki},
Musi}, Tatarevi} i drugih. Njihova
prosje~na starosna dob bila je 35 godina.
Majka Hava Tatarevi} iz prijedorske pri-
gradske mjesne zajednice Zecovi ukopala
je {est sinova i supruga. Ferid Hegi} u ned-
jelju je u mezarje Bi{}ani spustio petoricu
bra}e i oca. Svi su prona|eni u masovnoj
grobnici Toma{ica. U Bi{}anima je ubijeno
~ak 48 Hegi}a.
Me|u 270 ubijenih Bi{}ana, pored kom-
pletnog fudbalskog kluba “Sloboda”, ubi-
jeno je i pola jednog odjeljenja, zatim deset
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 28
TOMA[ICA OTVORILA RANE

TUGA I BOL
U Kozarcu kod Prijedora
klanjana je kolektivna
dženaza s koje su na
vječni počinak u mjesna
mezarja ispraćeni posmrt-
ni ostaci 283 Bošnjaka iz
Prijedora mučki ubijena
1992. godine
UBIJENE KOMPLETNE
FAMILIJE
Almir Mrkalj u Bi{}anima je
20. jula ukopao 12 ~lanova
svoje porodice, a Mirsad
Duratovi} 10 svojih najbli`ih
SUZE POTKOZARJA
^lanovi porodica, prijatelji i kom{ije u
velikom broju ispratili su ubijene Prijedor~ane
prijedor:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:37 Page 28
maloljetnih dje~aka... Duratovi} ka`e kako
postoje svjedoci koji su vidjeli ubijanje
mje{tana, ali da po~inioci nikada nisu
privedeni.
Od pravde pred Sudom BiH porodice
`rtve ne o~ekuju vi{e ni{ta. Koliko je Sud
BiH u~inio na uspostavljanju pravde govori
~injenica da za plansku akciju ubijanja
1.846 Prijedor~ana u samo tri dana do sada
nije osumnji~en gotovo niko. Izuzetak su
Velimir \uri}, vojni policajac 43. brigade
VRS, i Dragomir Soldat, pripadnik jedinice
Centar za obavje{tavanje, nepravomo}no
osu|eni na po 21 godinu zatvora za masakr
pred d`amijom u ^arakovu koji se tretira
kao pojedina~ni slu~aj, a ne kao dio jedne
sveobuhvatne vojne akcije. Obojica su na
slobodi dok je u zatvoru samo njihov ranije
osu|eni ortak Zoran Babi}, pripadnik
Interventnog voda prijedorske policije.
Vlasti RS-a i grada Prijedora oglu{ile su
se na zahtjev porodica `rtava da se 20. juli
proglasi danom `alosti u znak sje}anja na
zvjerski pobijene gra|ane. Samo nekoliko
dana prije d`enaze Prijedor~ana, gradom je
prodefilovalo stotinjak pripadnika Ravno -
gorskog ~etni~kog pokreta, obu~enih u crne
uniforme sa {ubarama i kokardama na
njima. Dan nakon d`enaze 284 Bo{njaka iz
Prijedora, ravnogorci su se u velikom broju
skupili i na Manja~i, nedaleko od Prijedora.
Njihovi defilei u Prijedoru su, kako saznaje-
mo, ~esti i sve masovniji.
DOK ^ETNICI MAR[IRAJU
Behzad ^irkin, poslanik SDP-a u
Narodnoj skup{tini RS-a, za na{ list
obja{njava da defilovanje ravnogoraca
neposredno prije i poslije ukopa 284
Bo{njaka ne predstavlja samo provokaci-
ju.
“Nije to samo provokacija, njihov defile
ima dublju pozadinu. U Prijedor sam se
vratio 1997. godine i znam vrlo dobro
kakav je to osje}aj suo~iti se s ljudima koji
nose kokarde i ostala ~etni~ka obilje`ja.
Jedna starica Bo{njakinja, nakon povratka
u ovaj kraj u kojem je izgubila svoje
namili je na{la se pred kolonom ravnogora-
ca. Kada ih je ugledala, pala je u nesvijest,
umalo joj je srce otkazalo. Dakle, oni
posti`u i efekat zastra{ivanja ovda{njih
Bo{njaka. Na portalima Ravnogorskog
pokreta RS-a njihovi pripadnici tvrde da ih
ima oko 30 hiljada, da su ustrojeni,
naoru`ani i da zajedno sa bra}om iz Srbije
iz Ravnogorskog ~etni~kog pokreta mogu
braniti interese srpskog naroda u BiH. Ja
sam javno ministra MUP RS-a Radoslava
Jovi~i}a pitao da li zna da 30 hiljada pri-
padnika ~etni~kog pokreta predstavlja
najve}u paravojnu formaciju u Evropi.
Jovi~i} mi je odgovorio da su oni legalno
registrovani u Ministarstvu civilnih poslova
BiH, da imaju svoj legitimitet, da su
nevladina organizacija, ne{to sli~no
lova~kom dru{tvu. To naravno ne odgovara
stvarnosti. Prvo njihovo okupljanje u
Prijedoru bilo je prije nekoliko godina u
gradskom pozori{tu. Gradona~elnik Marko
Pavi} nije mogao biti neinformisan o tom
skupu i njihovom defileu do spomenika
krsta ~asnog koji se nalazi u neposrednoj
blizi spomenika Mladena Stojanovi}a, nar-
odnog heroja ovog kraja, kojeg su ti isti
~etnici ubili ”, ka`e ^irkin.
On smatra da Milorad Dodik ~etni~ki
pokret koristi u prvom e{alonu samo da bi
se napravila tenzija, zaboravio sav kriminal
i korupcija iza koji stoji aktuelna vlast RS-a.
“^ak sumnjam da Dodiku, koji nema
kontrolu nad oru`anim snagama BiH,
~etni~ki pokret slu`i za stvaranje njegovih
paralelnih vojnih ili odnosno paravojnih
formacija, s kojima }e da prijeti otcjepljenj -
em RS-a”, ka`e ^irkin.
Dodik koristi razli~ite mehanizme kako
bi negirao masovne zlo~ine po~injene u
Prijedoru, dokaz tome je rad Komisije za
ispitivanje ratnih zlo~ina u RS-u, koju je
pro{le godine formirala Vlada RS-a.
U izvje{taju ove vladine komisije, koji
je nedavno dostavljen poslanicima u
Skup{tini RS-a, stoji da je u Prijedoru ubi-
jeno ne{to manje od 100 civila i to
isklju~ivo srpske nacionalnosti. Ova
Dodikova komisija ne pominje ekshumi-
rane Prijedor~ane iz masovne grobnice
Toma{ica, a niti ostalih nekoliko hiljada
mu~ki ubijenih Bo{njaka.
“To je peglanje istorije, nametanje neke
nove i poku{aj da se svi narodni heroji ovog
kraja svedu pod {ubaru ravnogoraca.
Istovremeno, ta vladina komisija samo je
potvrda o kontinuitetu fa{izma koji je od
devedesetih prisutan u Republici Srpskoj”,
ka`e ^irkin.
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 29
DODIKOVO NEGIRANJE ZLO^INA U PRIJEDORU
Prema podacima udru`enja koja oku-
pljaju pre`ivjele `rtve zlo~ina, u ovom
kraju je ubijeno 3.176 ljudi nesrpske
nacionalnosti, dok ih je vi{e od 31.000
pro{lo kroz logore Omarska, Keraterm i
Trnopolje. Gotovo 53.000 ljudi je protjera-
no sa ovog podru~ja. Otkrivena je 61
masovna grobnica, a oko 700 ubijenih jo{
nije ekshumirano. U Prijedoru je ubijeno
102 djece, 256 `ena. U samo tri mjeseca
ratne 1992. godine istrijebljeno je 94
posto jedne nacionalne grupe na tom
podru~ju
Za zlo~ine u Prijedoru u Me|unarod-
nom krivi~nom sudu za ratne zlo~ine
(ICTY) i pred pravosu|em u BiH osu|eno
je 28 Srba na ukupno 422 godine zatvora.
Iz masovne grobnice Toma{ica je od
3. septembra do kraja decembra pro{le
godine ekshumirano 435 posmrtnih
ostataka `rtava zlo~ina u prijedorskoj regi-
ji, od ~ega je 275 kompletnih tijela.
Ekshumacije tijela iz Toma{ice se nas-
tavljaju, a pretpostavlja se kako se radi o
jednoj od najve}ih masovnih grobnica
prona|enih na tlu Evrope nakon Drugog
svjetskog rata, koja krije tijela vi{e od
hilja du ubijenih.
CRNA STATISTIKA
Za zločine u Prijedoru 28 zločinaca
osuđeno na 422 godine zatvora
OPRO[TAJ MAJKI
OD SINOVA
Veliki broj majki 20. jula
sahranio je sve svoje sinove
prijedor:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:37 Page 29
M
ühlbauer je banjalu~ko-njema -
~ka kompanija koja je zah-
valju}i odluci Vije}a ministara
BiH dobila najvrednije i
najunosnije poslove u Bosni i
Hercegovini i to na krajnje nelegalan na~in.
Slobodna Bosna prva je detaljno pisala
o skandaloznom ugovoru kojim je, zah-
valjuju}i naklonosti dr`avnih ministara,
Mühlbauer dobio posao vrijedan 104 mili -
ona maraka, a vezan je za izradu li~nih
karata i voza~kih dozvola za gra|ane BiH.
Ugovore sa ~elnim ljudima IDDEEA-a pot-
pisao je u ime Mühlbauera Danilo Petrovi},
zet Neboj{e Radmanovi}a.
Na{ list do{ao je do novih ugovora koje
je privilegovana kompanija Mühlbauer
sklopila zahvalju}i urgenciji sa najvi{eg
nivoa vlasti u BiH, a koji su joj obezbijedili
izuzetno unosne poslove. Rije~ je o {tam-
panju 30 hiljada pograni~nih propusnica i
to na period od pet godina. Posao vrijedan
455,5 hiljada maraka Mühlbauer je dobio
po hitnom postupku na sjednici Vije}a
ministara 10. oktobra 2011. godine jer su
dr`avni ministri procijenili da Hrvatska
ubrzo ulazi u Evropsku uniju te da
pograni~ne iskaznice treba prilagoditi
evropskim standardima.
MÜHLBAUER IMA MONOPOL
NA UNOSNE POSLOVE
Tom prilikom prekr{en je Zakon o javnim
nabavkama BiH jer nije postojao ni jedan
opravdan razlog za hitnost postupka.
Naime, posao {tampanja propusnica reali-
zovan je tek dvije godine kasnije, odnosno
sredinom 2013. godine. Pored toga {to je
posao Mühlbaueru dodijeljen u prego-
vara~kom postupku koji je najmanje trans-
parentan i elimini{e konkurenciju, Vije}e
ministara BiH je odluku o {tampanju pro-
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 30
TEHERANSKA RIZNICA
Pi{e: MIRHA DEDI]
Mühlbauer je jedna od najvećih poslijeratnih kriminalnih afera unutar državnih
institucija vezana za izradu ličnih karata i vozačkih dozvola, o kojoj je naš list
prvi pisao; u ovom broju “SB” otkrivamo koje sve unosne poslove je ova kom-
panija dobila zahvaljujući naklonosti Vijeća ministara BiH, koji su pri tom zakoni
prekršeni i koji bh. političari su uključeni u ove basnoslovno vrijedne poslove
IZA VI[EMILIONSKIH, NEZAKONITO
DOBIJENIH POSLOVA MÜHLBAUERA
STOJI VRH VLASTI BiH!
“SB” OTKRIVA
Novi poslovni ugovori Mühlbauera vrijedni
su preko 30 miliona maraka
POSLOVNE NAMJE[TALJKE ZA MÜHLBAUER
Vi{emilionske poslove Mühlbauer je dobio zahvaljuju}i korumpiranoj bh. vlasti
muhlbauer:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 23:07 Page 30
pusnica donijelo a da nije ni znalo da }e
BiH sa Hrvatskom potpisati malograni~ni
sporazum na osnovu kojeg }e gra|ani koji
imaju imovinu u Hrvatskoj prelaziti granicu
samo sa propusnicom. Ovaj sporazum sa
Hrvatskom potpisan je tek dvije godine
kasnije, a u vrijeme odluke Vije}e ministara
BiH o hitnom {tampanju propusnica va`io
je sporazum po kojem su gra|ani granicu
prelazili sa li~nim kartama.
Iako je u vrijeme dono{enja ove odluke
obrazlo`enje Vije}a ministara BiH bilo da
se BiH treba prilagoditi brzim ulaskom
Hrvatske u Evropsku uniju, po ocjeni
stru~njaka ovo nije bio dovoljan razlog za
hitnost ~itavog postupka, jer je Hrvatska u
EU u{la tek dvije godine kasnije.
Upu}eni izvori ukazuju da se u vrijeme
dono{enja hitne odluke uop{te nije znalo
kako propusnica treba izgledati i od kojih
elemenata treba biti sa~injena, ali i pored
toga posao njenog {tampanja dodijeljen je
firmi Mühlbauer. Tako|er je upitno da li
ima 30 hiljada gra|ana koji zbog imovine u
Hrvatskoj imaju potrebu da svakodnevno
prelaze granicu. Dakle, procjena je o broju
korisnika propusnica donesena pau{alno,
no bez obzira na broj od{tampanih iskazni-
ca Mühlbaueru je ispla}en kompletan iznos
ugovorenog novca.
Vije}e ministara BiH odlu~ilo je da se
sredstva za {tampanje pograni~nih propus-
nica obezbijede iz bud`etske rezerve. Pored
namirenje tro{kova {tampanja od po ~ak 8,
5 maraka po propusnici, Mühlbaueru je o
tro{ku dr`ave obezbije|ena kompletna
oprema za {tampanje, papir, kamere za
fotografisanje korisnika pograni~nih pro-
pusnica i sav ostali potro{ni materijal.
Poslovni aran`mani potpisani sa ovom
firmom, po svemu sude}i, skupo }e stajati
gra|ane BiH. Naime, ispostavilo se kako su
nabavne cijene dokumenta koje izra -
|uje kompanija Mühlbauer izuzetno
visoke, odnosno znatno vi{e od prosje~nih
cijena u drugim evropskim dr`avama.
Cijena {tampanja li~nih karata koju je
Mühlbauer naplatio od dr`ave iznosi 16
marka, cijena izrade voza~ke dozvole ~etiri
marke, a pograni~ne propusnice ~ak 8,5
maraka iako se izra|uje od istog materijala
kao i voza~ka dozvola.
SVI POSLOVI NAJPRIVILEGOVANIJE
KOMPANIJE U BiH
No izradu pograni~nih propusnica samo je
kap u moru u pore|enju s poslom koji je
Mühlbauer dobio krajem pro{le godine. Rije~ je
o {tampanju paso{a za gra|ane BiH. U ugovoru
do kojeg je na{ list do{ao stoji da je Mühlbauer
dobio posaovrijedan 30 miliona maraka, kojim
se obavezuje da }e tokom ove godine od{tam-
pati 1.397. 000 paso{a po cijeni od 20 maraka.
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 31
PRVI PUT IZLO@ENA POGLEDIMA

Koliko su se Dodik, Radmanovi}, Novi}, Tegeltija,
Lagumd`ija “ugradili” u poslove Mühlbaura?
ZAJEDNI^KI POSLOVI
DODIKA I LAGUMD@IJE
Milorada Dodika i Zlatka
Lagumd`iju povezuju li~ni i
interesi njihovih tajkuna
muhlbauer:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 23:08 Page 31
I pored toga {to u zalihama postoji
zna~ajna koli~ina paso{kih knji`ica koje je
Sredoje Novi}, ministar civilnih poslova
BiH, nabavio 2012. godine tako|er u pre-
govara~kom postupku, zbog ~ega je Ured
za reviziju BiH ovom ministarstvu dao
mi{ljenje sa rezervom za 2012. godinu,
donijeta je odluka da se {tampaju
najza{ti}eniji paso{i u Evropi. Takve za
sada imaju samo gra|ani Njema~ke.
Po svemu sude}i, siva eminencija koja
stoji iza poslova sa Mühlbauerom tako|er
je Sredoje Novi}, koji je izuzetno blizak sa
Sini{om Macanom, direktorom Agencije za
identifikaciona dokumenta, evidenciju i
razmjenu podataka (IDDEEA), koja je sa
Mühlbauerom potpisala sve dosada{nje
unosne ugovore.
Firma Mühlbauer iz Banje Luke, kako
je na{ list pisao, u njema~ko-srpskom je
vlasni{tvu. Tako Mühlbauer iz Njema~ke
ima 60 posto udjela, a kompanija Nites 40
posto vlasni{tva.
Slobodna Bosna do{la je do ugovora o
registraciji firme Nites, koja je u
banjalu~kom sudu registrovana 7. aprila
2011. godine. U ugovoru stoji da je osni-
va~ Nitesa firma “NE & ES” iz
Stockholma, ~iji je ugovoreni kapital 400
hiljada maraka, a ~iji je vlasnik Miodrag
[krbi}, blizak prijatelj Zlatka Lagumd`ije,
lidera SDP-a. Za direktora Nitesa tada je
postavljen Dmitar ^i~kovi}, blizak ro|ak
Miodraga [krbi}a.
Nites je Banjoj Luci izgradio fabriku
Mühlbauer za izradu li~nih isprava, a za
odobravanje kredita kod Investiciono-
razvojne banke RS-a zalo`io se li~no
Milorad Dodik.
Aleksandra Pandurevi}, zastupnica
SDS-a u Predstavni~kom domu Parlamentu
BiH, tvrdi da milionski vrijedan posao
{tampanja li~nih dokumenata povezuje
Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, i
Zlatka Lagumd`iju, lidera SDP-a i ministra
inostranih poslova BiH. Odnosno da su
Dodik i Lagumd`ija sa banjalu~kim
Mühlbauerom vlasni~ki povezani preko
svojih ro|aka i prijatelja. To je klju~ni
razlog, tvrdi ona, zbog kojeg su bh. vlasti
poslove vrijedne sada ve} oko 150 miliona
maraka dodijelile upravo Mühlbaueru.
Lagumd`ija, do sada, nije dematovao ove
Pandurevi}kine navode.
Biznismen Miodrag [krbi}, dugogodi{nji
prijatelj Zlatka Lagumd`ije, u nekoliko
zemalja {irom Evrope ima registrovane kom-
panije koje se bave informativnom tehnologi-
jom i softverom. Zanimljivo je da je [krbi}
{kolovao a zatim u svojoj firmi u Pragu
zaposlio Bori{u Misira~u, sina tu`iteljice
Jadranke Lokmi}-Misira~e, bliske prijateljice
Zlatka Lagumd`ije.
U vrijeme kada Mühlbauer iz Banje
Luke potpisuje posao vrijedan 104 miliona
maraka, na ~elu ove banjalu~ko-njema~ke
kompanije nalazio se Danilo Petrovi}, zet
Neboj{e Radmanovi}a. Me|utim, ubrzo je
na njegovo mjesta postavljen Dmitar
^i~kovi}, koji je tri godine vodio kompani-
ju Nites.
Dmitar ^i~kovi} je ina~e sin ro|ene ses-
tre Miodraga [krbi}a. Sestra Dmitra
^i~kovi}a je Du{ka Tegeltija, supruga min-
istra finansija RS-a Zorana Tegeltije. Zbog
toga i ne ~udi {to je Nites u posljednjih
nekoliko godina dobijao najprofitabilnije
poslove u Republici Srpskoj.
Milionske poslove Nites je potpisao sa
Elektroprivredom RS-a, zatim ugovore
milion ske vrijednosti sa rukovodstvom
Telekoma Srpske. Od Ministarstva finansi-
ja na ~ijem se ~elu nalazi Zoran Tegeltija,
Nites dobija posao vrijedan 500 hiljada
maraka. Unosne poslove potpisuje i sa
Ministarstvom trgovine i turizma, gdje je
zamjenica ministra Du{ka Tegeltija,
^i~kovi}eva ro|ena sestra.
SIN DU[ANKE MAJKI] U
MÜHLBAUERU
Pro{le godine sve~anom otvaranju fab-
rike Mühlbauer prisustvovao je i Dejan
Majki}, sin Du{anke Majki}. On je svojoj
web stranici postavio destak fotografija na
kojima je u razgovoru sa menad`mentom
Mühlbauera. Tako|er je na svom webu
napisao da je ova banjalu~ka kompanija
jedna od najmodernijih u svijetu. Dejan
Majki}, diplomirani in`enjer informatike,
ina~e je pomo}nik direktora Poreske uprave
RS-a i godinama je bio anga`ovan u raznim
komisijama Vlade RS-a. On je sa
menad`mentom Mühlbauera razgovarao o
svom eventualnom anga`manu u ovaj
kompaniji i to kao stru~njak iz oblasti
informatike. Nepoznato je da li je sin
poznate Dodikove saradnice i zastupnice u
Parlamentu BiH dobio saradni~ki
anga`man u Mühlbaueru.
Ured za reviziju poslovanja dr`avnih
institucija detaljno je dokumentovao sve
sporne detalje u poslovanju Mühlbauera i
uplitanje najvi{ih dr`avnih funkcionera u
namje{tanje unosnih poslova.
Klupko kriminala u nabavci li~nih
dokumenata, u koji su, prema provjerenim
informacijama, duboko umije{ani ministri
Milorada Dodika, ali i neki drugi visoki
dr`avni funkcioneri, trebalo bi da odmota
Tu`ila{tvo BiH. No iz Tu`ila{tva poru~uju
da }e odluke o daljem postupanju biti done-
sene kada dobiju izvje{taje o zatra`enim
provjerama. Za sada je nepoznato ko je pos-
tupaju}i tu`itelj u ovom predmetu, ali iz
Tu`ila{tva poru~uju da to sigurno ne}e biti
tu`iteljica Jadranka Lokmi} Misira~a.
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014.
32
TEHERANSKA RIZNICA

Jedan od klju~nih ljudi uklju~enih u
poslovanje Mühlbauera je Zoran Kora},
dugogodi{nji Dodikov savjetnik, koji ima
odli~ne veze za politi~arima iz regiona, ali
i zapadnim diplomatama.
Kora} je, kako se tvrdi, ministar za
Dodikove privatne poslove, koje obavlja
izvan granica BiH. Njegova ekonomska
umije}a i veze poti~u iz Genexa, gdje je
radio dugi niz godina. Isto tako, Kora} je
svoje zapadne politi~ke veze stavio na
raspolaganje Dodiku i on ih koristi ve}
deceniju i po. Dugo vremena bio je jedan
od miljenika re`ima Slobodana
Milo{evi}a. U Republici Srpskoj se pojavio
1998. godine, kada je Dodik postao prvi
put premijer i od tada je stalno uz njega.
Kora} je u dugogodi{njem sukobu sa
najbli`im Dodikovim okru`enjem, koje
kontroli{e Milo{ ^ubrilovi} ^ubri.
Majstor je za zata{kavanje Dodikovih
afera u medijima, tako {to ~lanove familije
novinara upo{ljava u javne institucije RS-
a u kojima su primanja prili~no visoka.
GENEXOVAC U MÜHLBAUERU
Dodikov savjetnik Zoran Korać
ključni je čovjek u poslovanju
Mühlbauera
EKSPERT ZA LI^NA DOKUMENTA
Sredoje Novi} siva je eminencija poslova
vezanih za {tampanje li~nih dokumenta
muhlbauer:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 23:08 Page 32
zdravlje na prvom mjestu
Bajram {erif
mubarek olsun
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Ministarstvo rada i socijalne politike
Bajram {erif
mubarek olsun!
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:42 Page 3
U
timu me|unarodnih stru~njaka
koji su na poziv ukrajinskih vlasti
u timu INTERPOL-a pristigli u
pomo} nakon pada aviona
Malaysia Airlinesa, nalazi se i
jedan Bosanac, dugogodi{nji uposlenik
Me|unarodne komisije za nestale osobe
(ICMP) sa sjedi{tem u Sarajevu. Iako u
ICMP-u iz sigurnosnih razloga ne `ele
otkriti identitet njihovog kolege, uz
obrazlo`enje da je oti{ao u ratnu zonu, ka`u
da se radi o vrsnom profesionalcu, koji je i
ranije, kao ~lan INTERPOL-ove ekipe za
identifikaciju `rtava nesre}e, bio na
mjestima masovnih stradanja. No, zbog
komplicirane politi~ke situacije u Ukrajini i
opre~nih izvje{taja s terena, kada je
posrijedi potraga za poginulim putnicima,
jo{ se uvijek ne zna ho}e li identifikacija
tijela biti obavljana i u BiH. Prema
posljednjim informacijama, prvi me|u na -
rod ni istra`itelji koji su do{li u isto~nu
Ukrajinu su Holan|ani, budu}i da je me|u
nastradalim putnicima iz malezijskog
aviona najvi{e njihovih sunarodnjaka.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk
izjavio je po~etkom tjedna kako su vlasti te
dr`ave spremne da posmrtne ostatke
po{alju u Amsterdam, {to nikako ne zna~i
da pomo} stru~njaka ICMP-a ne}e zatra`iti
druge zemlje, ~iji su dr`avljani poginuli u
stravi~noj avionskoj nesre}i.
PRVA DESTINACIJA TUZLA
Glasnogovornik Me|unarodne komisije
za nestale osobe Jasmin Agovi} ka`e u
razgovoru za Slobodnu Bosnu da je ICMP
sve resurse stavio na raspolaganje,
sukladno dugogodi{njem sporazumu s
INTERPOL-om, koji je potpisan u
novembru 2007., na sjednici Generalne
skup{tine u marokanskom gradu Marake{u.
Premda je, obja{njava Agovi}, suradnja s
INTERPOL-om zapo~ela prije deset
godina, poslije razornog tsunamija koji je
poharao Ju`nu Aziju, nakon potpisivanja
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 34
POTRAGA ZA NESTALIMA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
I ARHIVA ICMP-a
U laboratorijama Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), čije se sjedište
nalazi u Sarajevu, do sada je izvršena DNK-a identifikacija skoro 18.000
posmrtnih ostataka žrtava ratova sa područja bivše Jugoslavije; timovi stručnjaka
ICMP-a, sastavljeni od vrsnih biologa, patologa i informatičara iz BiH i njihovih
stranih kolega, proteklih su godina bili aktivno angažirani na mjestima masovnih
stradanja, dok se DNK-a identifikacija poginulih iz Louisiane, Filipina,
Iraka, Libije obavljala u laboratorijama u Tuzli, Banjoj Luci i Sarajevu
BOSANSKI FORENZI^ARI NA
MJESTU ZLO^INA
Iako smo o forenzi~arima “u~ili“ iz ameri~kih serija,
biolozi i geneti~ari iz BiH jo{ su 2005. pomagali
Amerikancima u DNK-a identifikacijama
I C M P S A R A J E V O
PREDSJEDNI^KO ODLIKOVANJE S FILIPINA
Direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger primila je priznanje za pomo} obiteljima poginulih u
tajfunu “Frenk”
ICMP:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:50 Page 34
sporazuma me|unarodni tim stru~njaka
ICMP-a, u kojem zna~ajno mjesto
zauzimaju Bosanci, bio je na Filipinima,
Haitiju, Kongu, Keniji... „Negdje je pomo}
bila konsultativna, a na drugim prakti~na“,
dodaje Agovi}. U suradnji s filipinskim
vlastima, zajedni~ki je me|unarodni tim
2008. godine sudjelovao u identifikaciji
preko 800 osoba, stradalih u tajfunu
„Frank“, kada se prevrnuo trajekt MV
Princess of the Stars. „S Filipina je, nakon
tajfuna Frenk, zaprimljenio 559 ko{tanih
uzoraka i prikupljeno 2.500 referentnih
uzoraka krvi od ~lanova porodica“,
obja{njava Jasmin Agovi}, otkrivaju}i kako
je DNK-a identifikacija, unato~ golemom
izazovu, u cijelosti izvr{ena u BiH.
„Zajedno s INTERPOL-om u februaru
2009. dobili smo odlikovanje predsjednika
Filipina za veliki doprinos saniranju {tete“,
navodi na{ sugovornik. Na Filipine su se
ponovno vratili 2013., poma`u}i u
identifikaciji `rtava super tajfuna „Haiyan“,
~iji je broj prema{io tisu}u nastradalih. U
jesen iste godine, ekipa ICMP-a bila je na
terenu u Nairobiju, poma`u}i kenijskim
vlastima poslije teroristi~kog napada na
trgova~ki centar Westgate. Tada su svojim
stru~nim savjetima upu}ivali kako da se na
pravilan na~in uzmu biolo{ki referentni
uzorci od ~lanova obitelji ubijenih, ali i s
tijela `rtava. „Na{i ljudi koji odlaze na teren
rade kao koordinatori, poma`u lokalnim
vlastima kako bi uzimanje uzoraka s
posmrtnih ostataka bilo izvr{eno pravilno,
prema na{im standardima. Mi smo tokom
vi{egodi{njeg rada napravili statistike s
kojih je dijelova tijela najbolje uzeti uzorak
DNK-a, stru~njaci ICMP-a }e uvijek tra`iti
da se uzorak uzme iz zuba, ili iz kostiju
ve}e gusto}e, koji sadr`e ve}u koli~inu
DNK“, napominje Jasmin Agovi}. Potom
se uzorak pakuje i sigurnom po{tom {alje u
BiH, u laboratoriju ICMP-a u Tuzlu, prvu
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
35
KADA KOSTI DOBIJU IME I PREZIME

Nakon dugogodi{njeg humanog
anga`mana na identifikaciji `rtava rata sa
podru~ja biv{e Jugoslavije, ICMP je
otvorio urede i u Iraku i Libiji, gdje
mje{oviti timovi sastavljeni od stru~njaka
iz cijelog svijeta (uklju~uju}i, dakako, i
one iz BiH) rade na obuci lokalnih ira~kih
i libijskih kolega. Do sada je obuku
ICMP-a, samo u Iraku, zavr{ilo na stotine
stru~njaka, a paralelno su predstavnici
Me|unarodne komisije za nestale osobe
radili i na organiziranju obitelji poginulih i
nestalih kroz udruge nevladinog sektora,
doskora, posve nepoznate u tim
arapskim dr`avama. Identifikacija
posmrtnih ostataka svih `rtava ratova u
Iraku i Libiji, tako|er se vr{i u
laboratorijama ICMP-a u BiH. „Susretali
smo se sa svakakvim slu~ajevima,
ponekad su tijela ubijenih, nakon
smrti, uni{tavana hemijskim
sredstvima“, poja{njava Jasmin Agovi}.
U BiH je zahvalju}i forenzi~arima iz
ICMP-a do sada ura|eno oko 14.600
podudaranja DNK-a. Najve}i je broj
posmrtnih ostataka, oko sedam tisu}a,
identificiran iz masovnih grobnica
srebreni~kih Bo{njaka.
OD SREBRENICE DO BAGDADA I TRIPOLIJA
U Iraku i Libiji su tijela ubijenih
uništavana hemijskim sredstvima
LABORATORIJA KAO TVORNICA
Stru~njaci u BiH imaju kapacitete da dnevno
izvr{e i do 110 analiza ko{tanih uzoraka
ICMP:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:50 Page 35
destinaciju u sistemu za identifikaciju. U
Tuzli se, pojasnimo, nalazi Odsjek za
koordinaciju identifikacije ICMP-a, gdje se
uzorci numeriraju, fotografiraju, dokumen -
tiraju i dobijaju svoj bar kod, ~ime su
apsolutno za{ti}eni od eventualne naknadne
manipulacije. Tada, poja{njava predstavnik
ICMP-a, po~inje „putovanje“ DNK-a
uzorka kroz njihov sistem - najprije se u
Tuzli izvr{i po~etna dekontaminacija,
odnosno ~i{}enje, a potom {alje u drugu
laboratoriju u Banjoj Luci.
ME\UNARODNO PRIZNANJE
VRHUNSKIM STRU^NJACIMA
U narednoj se fazi obavlja potpuna
dekontaminacija, koja podrazumijeva
uklanjaju bilo kakvih drugih tragova DNK-a,
nakon ~ega se uzorak DNK-a samelje.
Glavni laboratorij u Sarajevu tako dobija
samo nekoliko grama ko{tanog praha, koji
se u nastavku procesa rastvara kako bi,
prosto re~eno „pustio DNK-a“. Kada
proces bude zavr{en, podaci se ponovno
vra}aju u Tuzlu, gdje se obavlja kona~no
podudaranje i pi{e finalni izvje{taj.
Dodajmo tome da je ICMP-ov sistem
laboratorija za analizu DNK me|unarodno
akreditiran prema ISO 17025 standardu,
koji spada u red najvi{ih standarda
akreditacije forenzi~kih laboratorija u
svijetu. „Sama ~injenica da su na{e kolege
pozvane da vr{e procjenu stanja i da
obavljamo identifikacije nastradalih iz
cijelog svijeta je ogromno priznanje za
ICMP“, isti~e Jasmin Agovi}. Osim
suradnje s INTERPOL-om, Me|unarodna
komisija za nestale osobe iz Sarajeva je
potpisala sporazum i s Vladom Danske, u
slu~aju pogibije ve}eg broja ljudi. „Mi smo
njihova stand-by organizacija“, napominje
Agovi}.
Iako su gra|ani BiH o kompliciranom
procesu DNK-a identifikacije „u~ili“
uglavnom iz ameri~kih serija, grupa
biologa i geneti~ara iz BiH koji su ve}
godinama anga`irani u ICMP-u,
pomagali su Amerikancima jo{ 2005.,
prilikom utvr|ivanja identiteta `rtava
uragana „Katrina“. Nakon zastra{uju}e
prirodne katastrofe, u kojoj je poginulo
blizu 2.000 ljudi, identifikaciju DNK-a sa
posmrtnih ostataka prona|enih u
ameri~koj dr`avi Louisiani tako|er su
radili vrsni bh. geneti~ari i biolozi,
zajedno sa njihovim me|unarodnim
kolegama iz ICMP-a.
U laboratorijama ICMP-a u BiH svakog
se dana mo`e izvr{iti analiza 55 ko{tanih
uzoraka, dok obi~ni laboratoriji imaju
kapacitet od pet do deset uzoraka. „To je
specifi~nost laboratorijskog sistema koji je
koncipiran poput tvornice, dok u krim-
laboratorijama jedan stru~njak radi u
cijelom procesu“, obja{njava glasno govor -
nik ICMP-a Jasmin Agovi}, uz napomenu
da, uka`e li se potreba, stru~njaci ICMP-a
mogu u kratkom periodu sada{nje
kapacitete udvostru~iti - do 110 ko{tanih
analiza na dan. Stoga ne treba iznenaditi
ako u narednim danima pomo} u DNK-a
identifikaciji skoro 300 poginulih
putnika iz malezijskog aviona, zatra`e i
njihove kolege iz Holandije, kojima su,
iako `ive u neuporedivo bogatijoj dr`avi,
ipak na raspolaganju znatno skromniji
kapaciteti.
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014.
POTRAGA ZA NESTALIMA

Prema zvani~nim podacima
Me|unarodne komisije za nestale, njihov je
pro{logodi{nji bud`et za dr`ave Zapadnog
Balkana iznosio 2,9 milijuna eura, iako su
predstavnici ICMP-a, me|u rijetkim stranim
organizacijama u BiH koji se mogu pohvaliti
konkretnim u~incima svoga anga`mana.
Podsjetimo da je zahvaljuju}i stru~njacima
ICMP-a, samo u proteklih godinu dana
zavr{ena DNK-a identifikacija blizu 300
ubijenih Prijedor~ana, prona|enih u
masovnoj grobnici Toma{ica, dok je sa
podru~ja biv{e Jugoslavije do sada
izvr{eno 17.618 podudaranja DNK-a.
Pore|enja radi, Sjedinjene Ameri~ke
Dr`ave su za identifikaciju oko 3.000
poginulih u napadima 11. septembra 2001.,
do sada potro{ile ~etiri milijarde dolara.
SKROMNI BUD@ET, REZULTATI HVALE VRIJEDNI
SAD su za identifikaciju žrtava
poslije 11. septembra potrošile
četiri milijarde dolara
36
JASMIN AGOVI]
„^injenica da su na{e kolege pozvane da
vr{e identifikacije nastradalih iz cijelog
svijeta je ogromno priznanje za ICMP“
ICMP:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:51 Page 36
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosna i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo prostornog
ure|enja i za{tite okoli{a
Bosnia and Herzegovina
Federation of Bosnia and Herzegovina
CANTON SARAJEVO
Ministry of Phisical Planningand
Enivironmental Protection
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:43 Page 4
P
ored ku}e Mitra Gruji}a nalaze
se brda iskopanog lignita,
tamnog mekanog ugljena koji
pripada obli`njem rudniku u
Stanarima. Ovu vrijednu rudu
~uvaju za{titari koji ograni~avaju kretanje
zainteresiranim prolaznicima. Gruji}u to ne
smeta. Na obli`njem rudniku radi i
iskopanoj rudi se veseli. „Meni se svi|a i
zbog okoline, i radnika, i omladine ove, i
radi samog sebe“, ka`e ovaj {ezdeseto godi -
{njak.
Rudnik je nekada bio u dr`avnom vlas -
ni{tvu, a danas pripada globalnoj
energetskoj grupaciji pod nazivom Energy
Financing Team (EFT). Iako se u javnosti
ovo predstavlja kao uspje{na privatizacija,
Centar za istra`iva~ko novinarstvo (CIN)
doznaje da Rudnik nije kupljen u cjelini,
zajedno sa dugovima i potra`ivanjima.
Prema finansijskoj i sudskoj doku men -
taciji, prije devet godina do{lo je do
svojevrsne podjele Rudnika, pri ~emu je
ve}i dio imovine - zemlji{te, zgrade i
oprema - postao imovina novoosnovane
firme EFT Group-Rudnik lignita Stanari
koja je bila u ve}inskom vlasni{tvu EFT-a.
Ono {to je ostalo od starog Rudnika -
restoran, malo zemlje, dugovi i te{ko
naplativa potra`ivanja - poslano je u ste~aj.
Dokumentacija pokazuje da je
vrijednost imovine umanjena. Prodana je
EFT-u za 10,5 miliona maraka, a
knjigovodstveno je vrijedila 28,8 miliona
maraka. Zemlji{te povr{ine 267 hektara je
prepu{teno bez ikakve naknade.
Ispod zemlje u Stanarima nalaze se
zalihe od 100 miliona tona lignita, ~ija je
trenutna tr`i{na vrijednost oko {est
milijardi maraka.
Dragan Mikerevi}, koji je bio na ~elu
Vlade RS-a koja je to odobrila, ka`e da stari
rudnik nije bila profitabilna, ve} firma koja
je pravila gubitke. „Kada treba da rije{ite
problem, onda morate biti spremni kao
hirurg da odsije~ete ruku da biste sa~uvali
organizam. U tom momentu odlu~ujete {ta
}ete odsje}i. Mi smo odlu~ili tako“, ka`e
Mikerevi} u razgovoru za CIN.
Osnovna djelatnost grupacije EFT su
investicije i trgovina energijom, a krajnji
vlasnik je EFT Investment Plc, firma
registrovana na Kipru, navedeno je u
revizorskom izvje{taju firme. Ve}inski
vlasnici su Vuk Hamovi} i njegov sin Milo{.
Hamovi}a, srbijanskog biznismena koji
ima adresu i u Londonu, mediji nazivaju
balkanskim kraljem struje.
ULAZAK STRANOG PARTNERA
Lignit je mekani ugljen koji podsje}a na
izgorjelo drvo. Rije~ je o „prljavoj“ energiji
koja zbog velikog prisustva uglji~nog
dioksida (CO2) nije po`eljna u razvijenim
zemljama.
Rudnik lignita u Stanarima kod Doboja
je otvoren je 1955. godine. Do rata je u
njemu radilo 450 radnika, a poslije rata je
kao i ve}ina dr`avnih preduze}a zapao u
finansijske probleme.
Poslovanju nije pomoglo ni to {to je
2003. godine ura|ena transformacija
vlasni{tva u akcionarsko dru{tvo, gdje su uz
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 38
„HIRURGIJA“ VLADE RS-a
Pi{e: Centar za istra`iva~ko novinarstvo
(CIN)
Rudnik lignita u Stanarima kod Doboja nije privatiziran već je podijeljen na
dva dijela. Vrijedna imovina pripala je novoformiranom preduzeću
„EFT Group- Rudnik lignita Stanari“, u vlasništvu balkanskog „kralja stuje“
VUKA HAMOVIĆA, a ostatak postojeće firme poslan je u stečaj
I VUK SIT I DODIK NA BROJU
Zalihe lignita u rudniku “Stanari“ koje se procjenjuju na
6 milijardi maraka, Vlada RS-a skoro pa
poklonila Vuku Hamovi}u
BALKANSKI KRALJ ENERGIJE
Vuk Hamovi} preuzeo je rudnik lignita u Stanarima po vrlo povoljnim uvjetima
CIN:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:26 Page 38
Vladu RS-a kao vlasnika ve}inskog paketa
akcija upisane i akcije radnika, Fonda
penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) i
Fonda za restituciju.
Milan \uri}, tada{nji direktor Rudnika,
rekao je novinarima CIN- da su bili u te{koj
finansijskoj situaciji i da je {trajk radnika
trajao mjesecima. „Rudnik je bio gotovo u
situaciji da se eksploatacija uop{te ne mo`e
raditi.“
Prema finansijskoj dokumentaciji,
Rudnik je sredinom 2004. godine dugovao
11,6 miliona maraka: dobavlja~ima, javnim
preduze}ima, bankama, radnicima za
neispla}ene pla}e i Fondu PIO za doprinose
radnika, a pristigle su bile i obaveze za
sudske sporove.
\uri} ka`e da je zbog toga Vlada RS-a
donijela odluku da se tra`i strate{ki partner
koji bi trebao pomo}i Rudniku da rije{i
finansijske probleme. Me|utim, umjesto da
se rje{avaju problemi ovog rudnika,
raspisan je natje~aj za izbor partnera za
osnivanje novog dru{tva.
EFT je jedini dostavio ponudu pa je
izme|u njihove firme iz Danske EFT
(Holdings) ApS i Akcionarskog dru{tva
Rudnik lignita „Stanari“ u februaru 2005.
godine sklopljen ugovor o formiranju
zajedni~kog preduze}a EFT Group-Rudnik
lignita „Stanari“. U toj firmi strani partner
je imao 72,24% suvlasni~kog kapitala,
ostatak je imao doma}i partner.
Na osnovu tog ugovora Vlada RS-a se
obavezala da novom dru{tvu da koncesiju
za eksploataciju ugljena na poljima
Ostru`nja i Ra{kovac i da proglasi op}im
interesom eksproprijaciju, odnosno
izuzimanje uz naknadu privatnog zemlji{ta
koje nije pripadalo Rudniku.
AD Rudnik lignita „Stanari“ je dobio
obavezu da novoj firmi prepusti svoju
imovinu. Rudarski i Institut ekonomskih
nauka iz Banje Luke procijenili su da
imovina Rudnika vrijedi 8.670.000 KM.
Me|utim, oni nisu napravili popis stvari na
osnovu kojih su procjenu napravili. Naveli
su tek da se procjena ne odnosi na restoran,
zalihe ugljena, stadion i automobil golf.
EFT je dobio obavezu da u novu firmu
unese kapital od 22,5 miliona maraka koji
}e u periodu 2005. i 2006. godine potro{iti
na rudarske i gra|evinske radove, opremu i
odvodnjavanje.
Odre|ene obaveze dobila je i
novoosnovana firma „EFT Group-Rudnik
lignita Stanari“. Partneri su se dogovorili da
}e ta nova firma preuzeti 268 radnika iz AD
Rudnika lignita „Stanari“ te da }e platiti
ve}i dio njihovog duga u iznosu od 10,3
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 39
KAKO JE (RAS)PRODAN RUDNIK STANARI

SVE JE ^ISTO, NAROD JE ZADOVOLJAN
Milorad Dodik opravdava poteze svoje vlasti u RS-u
CIN:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:26 Page 39
miliona maraka za dobavlja~e, neispla}ene
pla}e radnicima te doprinose za penziono i
socijalno osiguranje.
Tri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora
Vlada RS-a je novoj firmi dala koncesiju za
eksploataciju lignita na period od 30
godina, uz mogu}nost produ`enja ovog
roka. Uvjet je da entitetu pla}aju naknadu
3,4 posto od ukupnog prihoda koji
ostvaruje prodajom ugljena.
Nekoliko mjeseci nakon {to je firma
„EFT Group-Rudnik lignita Stanari“
formirana, u julu 2005. godine sudski
vje{taci Rade Dugi} i Mira Vasi} prave popis
imovine AD Rudnika lignita „Stanari“ koja
}e postati vlasni{tvo nove firme. Pojedina~no
je navedena oprema, gra|evinski objekti i
zemlji{te. Sve to, prema njihovoj procjeni,
vrijedi 8.670.000 KM, {to je identi~na
vrijednost onoj koja je iznesena prilikom
procjene bez popisane imovine.
Finansijska dokumentacija pokazuje da
je vrijednost imovine umanjena i da je ona
po knjigovodstvenoj evidenciji vrijedila
oko 28,8 miliona maraka.
Vasi} je u januaru 2007. godine
dopunila svoj izvje{taj koji je u vezi sa
vrijednosti zemlji{ta i upisala sve
katastarske ~estice na kojima se zemlji{te
nalazi. Ona je u tom izvje{taju navela da
zemlji{te povr{ine 269 hektara ne vrijedi ni
milion maraka. Napomenula je da je
povr{ina od 267 hektara takozvana
otkrivka, odnosno da tu zemlje i nema te
zbog toga ne vrijedi ni jednu marku. Prema
bilansu stanja AD Rudnika lignita „Stanari“
iz 2004. godine, njihova zemlja je vrijedila
oko 24 miliona maraka.
Me|u katastarskim ~esticama koje je
Vasi} popisala kao otkrivku, odnosno rudi{te
sa kojeg je skinuta zemlja da bi se izvadila
ruda, bila je i parcela na kojoj se nalazi
zgrada restorana koji pripada Rudniku. Ta je
zemlja zajedno sa restoranom optere}ena
kreditom u visini od 244.000 KM, ranije
podignutim kod Hypo banke.
Vasi} je odbila razgovarati sa
novinarima. U EFT-u su objasnili da je to
bila gre{ka i da je gre{ka ispravljena na
na~in da su te katastarske ~estice vra}ene u
posjed AD Rudnika.
Advokat Marko Dragi} iz Od`aka,
stru~njak za me|unarodno ugovorno pravo,
izrazio je sumnju u objektivnost i
profesionalnu etiku vje{taka. Smatra da su
vje{taci „prilagodili svoje nalaze“ kako bi
ostala umanjena vrijednost imovine.
„Da je to zemlji{te procijenila na bilo
koju vrijednost, to bi nu`no dovelo do
promjene visine osniva~kog kapitala, {to
EFT Groupu o~ito nije bilo od interesa“,
ka`e Dragi}.
U me|uvremenu, stari rudnik mijenja
naziv u AD Rudnik nemetala „Stanari“.
Nakon {to su ostali bez vrijedne imovine,
poslovanje nastavljaju u restoranu
dru{tvene ishrane sa 17 radnika, uglavnom
kuhara i sprema~a, jer su ostali pre{li kod
novog poslodavca. Njihova dugovanja se
nastavljaju gomilati.
Na imovini starog preduze}a nova firma
„EFT Group-Rudnik lignita Stanari“
krenula je sa poslovanjem. Predstavnik
EFT-a Stevan Lon~ar ka`e da su odmah po
ulasku u Rudnik ulo`ili oko ~etiri miliona
maraka u revitalizaciju preduze}a. Uz
ostalo, nabavili su nove transportne trake,
kupili dodatnu opremu i izveli gra|evinske
i druge radove.
„Radnici su bili od 3 do 6 mjeseci bez
plata. Rudnik je bio bez osnovnih sredstava
za rad. Nisu imali otkrivene rezerve uglja,
oprema se raspadala, prerada uglja nije
postojala, tr`i{te se ugasilo“, ka`e Lon~ar u
razgovoru za CIN.
S obzirom da su dobili koncesioni
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 40
„HIRURGIJA“ VLADE RS-a

IMA[ KU]U, VRATI STANARE
Kompanija EFT samostalno raspola`e rudnikom lignita ~ije se zalihe procjenjuju na {est
milijardi maraka
LEGALNO, A NEZAKONITO
Marko Dragi} i Milan \uri~i}
CIN:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:28 Page 40
ugovor, ve} u prvoj godini poslovanja
krenula je i proizvodnja lignita te su
sklopljeni prvi ugovori o njegovoj prodaji.
Prema podacima iz Slu`benog glasnika
BiH, u septembru 2005. i januaru 2006.
godine sa „Gradskom toplanom“ iz Doboja
sklopljen je ugovor o nabavci ugljena u
ukupnoj vrijednosti 2,4 miliona maraka.
Pa ipak, AD Rudnik nemetala nije dobio
svoj dio profita kao suvlasnik u preduze}u.
Iz EFT-a su pojasnili da dividendu nisu
dijelili jer su imali pove}ane tro{kove
poslovanja „kao posljedicu lo{eg
gazdovanja u prethodnih 20 godina“.
GA[ENJE PERSPEKIVNOG PREDUZE]A
U februaru 2006. godine Republika
Srpska je dobila novu vladu na ~ije ~elo je
imenovan Milorad Dodik. Tri mjeseca
poslije ta Vlada RS-a donosi Zaklju~ak da
AD Rudnik nemetala „Stanari“ iza|e iz
suvlasni{tva firme, odnosno da svoj udio
proda partneru za 10,5 miliona maraka. To je
skoro isti iznos koji je Rudnik i trebao dobiti
na osnovu sklopljenog ugovora o
partnerstvu, a u vezi sa isplatom dugovanja.
Prema knjigovodstvenoj evidenciji iz tog
perioda, AD Rudnik nemetala „Stanari“ je
tada imao gubitak od 20,3 miliona maraka.
Ipak, u Zaklju~ku koji je Dodik
potpisao navedeno je da se dugovanja
mogu sanirati na na~in da ovo akcionarsko
dru{tvo proda svoj suvlasni~ki udio koji
ima u firmi EFT Group-Rudnik lignita
„Stanari“.
U Zaklju~ku je navedeno i da EFT
(Holdings) ApS iz Danske ima pravo pre~e
kupovine, a da „EFT Group-Rudnik lignita
Stanari“ d.o.o. ima obavezu preuzeti u radni
odnos sve radnike Rudnika nemetala
„Stanari“, odnosno onu nekolicinu radnika
koja je ostala raditi u restoranu.
„Mi smo htjeli da do kraja to
provedemo. Bili smo socijalno odgovorni i
{titili radnike i to je ok“, rekao je
novinarima CIN-a Dodik, aktuelni
predsjednik Republike Srpske.
U Vladinom Zaklju~ku je data
preporuka da Rudnik nakon prodaje udjela
ide u ste~aj ili likvidaciju. Dodik smatra da
ovdje nema ni{ta sporno. „Kada Vlada
donese odluku, ja potpi{em zaklju~ak i to je
moja obaveza“, rekao je u kratkoj izjavi.
Odbio je du`e razgovarati o ovoj temi.
Zaklju~ak Vlade prihvatili su i
Skup{tina i Upravni odbor AD Rudnika
nemetala. Vrlo brzo je raspisan javni
natje~aj o prodaji udjela AD Rudnika
nemetali „Stanari“ u novoformiranom
preduze}u. U oglasu je nazna~eno da pravo
pre~e kupovine ima EFT (Holdings) ApS iz
Danske, a ako oni ne iskoriste, to pravo
pripada najpovoljnijem ponu|a~u.
Nedugo nakon {to je donesena odluka o
prodaji udjela u preduze}u, EFT je uplatio
22,5 miliona maraka temeljnog kapitala
firme, kako je dogovoreno po njezinom
osnivanju. Oni su bili i jedini koji su se javili
na natje~aj za otkup 27,76% suvlasni~kog
udjela u firmi. S njima je u septembru 2006.
godine zaklju~en ugovor o tome.
Isplatili su 10,5 miliona maraka AD
Rudniku nemetala „Stanari“ i postali jedini
vlasnici firme „EFT Group-Rudnik lignita
Stanari“.
Sedam godina poslije pokrenut je ste~aj
nad imovinom Rudnika nemetala u Stanarima
pred Okru`nim privrednim sudom u Doboju.
Advokat Dragi} napominje da Vlada RS-a
nije mogla donijeti takav zaklju~ak, jer ona
nije bila stopostotni vlasnik Akcionarskog
dru{tva. Dragi} smatra da je takvom odlukom
Vlada RS-a nanijela {tetu ostalim
akcionarima, najmanje u nominalnoj
vrijednosti njihovih akcija.
On podsje}a da otvaranjem ste~ajnog
postupka prestaju sva osniva~ka prava
vlasnika akcionarskog dru{tva, pa tako i
akcionara. Pravo na imovinu prelazi na
povjerioce.
Iako najmanje deset malih akcionara s
kojima su razgovarali novinari CIN-a
nemaju informacije {ta se s Rudnikom
desilo, biv{i direktor \uri} smatra da je
ura|en dobar posao.
„Zato {to je postupljeno sasvim jednim,
{to ka`u, zadovoljavaju}im pristupom po
dogovoru za realizaciju i sa radnicima ili sa
Sindikatom, sa zajednicom i sa Vladom.
Nije ni{ta bilo zavijeno“, ka`e \uri}.
CIN-ovi sagovornici u EFT-u su rekli da
je ova firma samo na eksproprijaciju do
sada potro{ila oko 40 miliona maraka.
Uz ostale, i mje{tanin Gruji} pregovara
o prodaji svoje imovine. „Ponude nisu pale,
ali smo u pregovorima“, ka`e novinarima
CIN-a na upit koliko para o~ekuje da dobije
za svoje imanje.
DOBRO OBAVLJEN POSAO ZA EFT
Kao jedini vlasnik firme, EFT ima
pravo i na eksploataciju ugljena.
„Glupo je da dobiju firmu koja ima
samo dugove, a da ne dobiju, normalno,
prirodna bogatstva na osnovu kojih je ta
firma i nastala“, ka`e predsjedavaju}i
Komisije za koncesije RS-a Predrag
A{krabi}.
Prema podacima iz Slu`benog glasnika
BiH u periodu osnivanja firme, od 2005. do
kraja 2013. godine EFT je na javnim
tenderima dobio ugovore o isporuci lignita
u visini od 13 miliona maraka.
Na upit CIN-a koliko je do sada
upla}eno koncesionih naknada, iz
Ministarstva industrije, energije i rudarstva
RS-a su naveli da je pla}ena jednokratna
koncesiona naknada od 50.000 KM nakon
potpisivanja koncesionog ugovora, a da je u
periodu od januara 2011. godine do
septembra 2013. upla}eno 3,4 miliona KM
koncesione naknade po osnovu ostvarenog
prihoda od prodaje ugljena.
Prema podacima iz koncesionog
ugovora, u Stanarima ima lignita za period
od 50 godina, uz uvjet da se iskopava oko
3,5 miliona tona godi{nje. U EFT-u tvrde da
godi{nje proizvode oko milion tona lignita,
ali da planiraju proizvoditi 2,5 miliona tona
u jednoj godini. U ovoj firmi smatraju da je
ovo bio dobar posao za sve.
„Nismo nikada za sebe pravili lo{e
poslove“, ka`e EFT-ov predstavnik Stevan
Lon~ar.
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 41
KAKO JE (RAS)PRODAN RUDNIK STANARI
SVE JE ^ISTO I PO ZAKONU
Stevan Lon~ar
CIN:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:28 Page 41
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:48 Page 9
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:49 Page 10
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 44
BORAC PROTIV OLIGARHIJE
O[TAR JEZIK
Nazif Gljiva i dalje je otvoren, iskren i ironi~an
gljiva:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:38 Page 44
N
a zakazani razgovor s nama u
sarajevskom restoranu Lovac,
Nazif Gljiva je do{ao u ruci
nose}i prvi otisak autobiografske
knjige Nazif Gljiva: Tuga i sre}a
zlatnih ko~ija. I to tek prvi tom. Planira
objaviti sabrana djela u deset tomova! No,
o tom potom, dogovorili smo se da sada
pri~amo o narednim Op}im izborima u
Bosni i Hercegovini, koji }e biti odr`ani 12.
oktobra ove godine. Ali, da se na po~etku
prisjetimo prvih demokratskih,
vi{epartijskih izbora u na{oj dr`avi, koji su
odr`ani u novembru 1990. godine. Najve}a
zvijezda bio je, upravo, Nazif Gljiva,
kandidat za ~lana Predsjedni{tva BiH iz
reda Muslimana: “Prvi demokratski Izbori
u Bosni i Hercegovini ostali su mi u veoma
lijepom sje}anju. [to se ti~e kampanje
Liberalno demokratske stranke Rasima
Kadi}a, ~iji sam bio kandidat i u kojoj sam
igrao jednu od glavnih uloga, mislim da je
to bila, u to vrijeme, ameri~ka kampanja.
Osvjetlali smo obraz i pokazali {ta je
demokratija, {ta su parlamentarne vrijed no -
sti, {ta je su`ivot... Ono {to smo mi tada
nudili to ni dan danas niko ne zna da
ponudi. Ovdje je jo{ uvijek ostalo ono
dogmatsko, stereotipno, zastarjelo raz mi{ -
ljanje o politici, jer politika je kao neki
biznis, pri~a sli~na ratnom profiterstvu.
Kao, daj meni, a {ta bude drugom nije
bitno. Sve vrijeme se zakuhava, a u toj
gu`vi jedni se bogate a drugi osiroma{uju.”
KAKO JE KUKAO ADIL-BEG
Protivkandidati tada su Vam bili,
izme|u ostalih, Fikret Abdi}, Alija
Izetbegovi}, Nijaz Durakovi}, D`emal
Sokolovi} i Adil Zulfikarpa{i}. Prva
~etvorica, tim redoslijedom, bili su ispred
Vas...
Da, a ka`u da je Adilu Zulfikarpa{i}u
poraz od mene najte`e pao. Rekao je: ‘Jao,
bra}o moja, Gljiva me pobijedi, ubi}u se
k’o ratno siro~e!’ A meni ni danas nije
jasno... Jedni ka`u da sam 1990. osvojio
270.000 glasova, drugi 143.000, tre}i
170.000, a ja zvani~ni podatak ne znam.
Uglavnom, bilo je tada kra|e, otimanja
glasova. Bili smo mladi u to vrijeme,
naivni, pogotovo ja, koji sam na izbore
gledao kao na estradu. Mislio sam da je sve
to {ala. Ka`u da sam ja tada dobio najvi{e
glasova poslije Fikreta Abdi}a. Glasove su
mi pokrali ti novokomponovani bojovnici,
koji su radili i pripremali se za rat.
I onda ste u politici prona{li dlaku, pa
Vam se zgadila?
Iza{ao sam iz politike petnaestak dana
nakon tih prvih izbora. Vratio sam se u svoj
svijet estrade i nastavio da komponujem
pjesme. Tada sam napisao pjesmu Poljem
se {iri miris ljiljana i tako najavio III
svjetski rat ograni~enih razmjera.
U kojim ste sve strankama bili do
sada?
Pa, vidite, ja sam kao profesionalac
vodio kampanje nekoliko vanparlament ar -
nih stranaka, ali ne bih o tome. Imali su
sre}u da nalete na mene jer ja brzo u~im.
Radio sam im marketing, konvencije, pisao
scenarije i himne, po{to ja raspola`em
velikom snagom i poznajem psihologije
masa. Jer, godinama smo Halid Be{li} i ja
nastupali zajedno, ispred nas su bile mase,
a mi smo vladali tim masama. Samo {to ja
prenosim ljubav, a politi~ar demagogiju.
Dakle, politi~ari do para dolaze dema go gi -
jom, a ja pjesmom.
Koje ste funkcije obavljali u
Narodnoj stranci Radom za boljitak?
Fakti~ki, bio sam predsjednik izbornog
{taba te stranke 2002. i nosilac liste za
Kanton Sarajevo. Dobio sam toliko glasova
da su oni u{li u sve “parlamente”,
uklju~uju}i i nekoliko kantona, a ja sam se
samo povukao.
Za{to? Lijepa je poslani~ka plata...
Nije, mene to ne zanima. Ne bih mogao
izdr`ati u skup{tinskim klupama sa
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 45
NE BENDA NI ZA SUHU GLJIVU
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI], ARHIV “SB”

I danas, skoro dvadeset i četiri godine kasnije, itekako se pamti da je jedan od
najvažnijih folk autora na ovim prostorima NAZIF GLJIVA na prvim
demokratskim “Izborima” u Bosni i Hercegovini bio kandidat za člana
Predsjedništva BiH; zašto tada nije uspio, ko će na Općim izborima u BiH u
oktobru 2014. uspjeti, kao i ko su ovovremeni Lucky Luciano i Princ od Bosne,
Gljiva se ispovijedio “Slobodnoj Bosni”
B O S A N S K I B I S M A R C K
Adilu Zulfikarpa{i}u te{ko je pao poraz od mene,
Milorad Dodik je selja~ka varalica, a Dragan ^ovi} je
bli`i nacizmu nego nacionalizmu
NAZIF GLJIVA
gljiva:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:39 Page 45
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 46
BORAC PROTIV OLIGARHIJE
Deset je kandidata za bo{nja~kog
~lana Predsjedni{tva BiH na Op}im
izborima 12. oktobra 2014. godine. Nazif
Gljiva ide po redu, i komentari{e. No,
prije toga, da podijelimo s vama,
po{tovani ~itaoci, jedan e-mail koji je
stigao na na{u adresu: “Gdje je sad Nazif
Gljiva da ih sve pomete.” A Gljiva ka`e:
“Htio sam se kandidovati za
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
na sljede}im Izborima. Ali, oni su dvije
godine mene pratili, prijetili mi, prijave
mi pravili, prepadali me, samo da se
sada ne bi kandidovao.” Ko su oni?
“Oligarhija.”
BAKIR IZETBEGOVI] (SDA): Otac
mu je bio deset godina u Predsjedni{tvu
BiH i on jo{ ~etiri to je ~etrnaest. Ono, u
punoj formi. A dvadeset i ~etiri godine su
skroz na vlasti. Mislim da je vrijeme da
ode. On je jedan od glavnih krivaca {to je
slavna Armija RBiH zavr{ila u kanti za
sme}e. To je neoprostiva gre{ka. Drugo,
od silnog posla, od silnog razmi{ljanja,
od silnog gla|enja brade, od silnog
pogleda u daljinu, Bakir Izetbegovi} ni{ta
ne mo`e u~initi. Nije posao da ti dobije{
donaciju, da digne{ kredit, nije grace
period posao. Fol je biti reformator, a on
ne mo`e biti reformator. Jer, on se boji,
on je kukavica. On je hrabar da nahu{ka
na mene deset drotova da me prebiju ko
konja. Hrabar je da nahu{ka nekog svog
da mi isklju~i grijanje, kao {to je
nahu{kao Suada Zeljkovi}a. Hrabar je
da mi opstruira koncert, preko tamo
nekog inspektor~i}a. Ali, da se nije opet
kandidovao, mo`da bi mu sve bilo
opro{teno. Ovako }e visiti na stubu
srama, a mo`da i na Marijin Dvoru.
Uni{tio je Bosnu i Hercegovinu, a najgore
je {to on toga nije svjestan.
Dr. MUSTAFA ef. CERI] (Nezavisni
kandidat): Ja }u biti iskren: on se meni
dopada, i kao ~ovjek i kao biv{i reisu-l-
ulema. Tu titulu po{tujem i znam za{to je
po{tujem i za{to njega cijenim. Svi narodi
imaju nekog takvog. Pa i mi. Ne moram ja
biti vjernik, ali po{tujem tu titulu. On bi bio
bolji ~lan Predsjedni{tva BiH od svih svojih
prethodnika iz reda bo{nja~kog naroda.
Vjerujem tom ~ovjeku. [kolovan je, a i
vjera sputava ~ovjeka da pravi kojekakve
pogrdne stvari. Ne mo`e on kao pravi
vjernik, a nadam se da to jeste, mrziti
druge vjere i nacije. Ako kao pravi vjernik
mrzi{ druge vjere i nacije, onda nisi vjernik
nego bandit!
MIRSAD KEBO (Nezavisni kandidat):
To je jedan prestra{an lik, koji treba da
vodi svoju mjesnu zajednicu. To mu je
domet. @ao mi je {to je bolestan. Dosta se
vozao, nau`ivao, a sedam rije~i je rekao
za petnaest godina. Mirsad Kebo je jako
negativna pojava na politi~kom nebu
Bosne i Hercegovine. Povr{no ga
poznajem, ali pratim njegov rad, njegove
izjave, njegova uvlakatorska posla. Znate
ono, u smislu - hej, Tito, oni govore protiv
tebe, a ja sam dobar. Onda mu Tito da
kocku {e}era, a on ode u svoj brlog i bude
dobar.
FAHRUDIN RADON^I] (SBB): On je
najozbiljniji kandidat za bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH. Ozbiljnijeg ne vidim.
Nema veze {to sam radio na njegovoj TV
Alfa, dinara nisam dobio, umirao sam od
gladi. Ali, neka Fahrudin Radon~i} bude
bo{nja~ki vo|a ~etiri naredne godine.
Ni{ta nam ne bi falilo. Vi znate {ta je on
sve napravio, a to nije bilo lako. Ako
~ovjek mo`e napraviti najljep{u zgradu na
Balkanu, nema veze kako je on nju
napravio, onda mo`e biti ~lan
Predsjedni{tva BiH. Lucidan je, dobro se
dr`i na sceni, pragmati~an je, radnike na
vrijeme ispla}uje i, kako sam informisan,
sve obaveze prema dr`avi je izmirio.
Obradovao me kad nije htio da bije narod,
sirotinju, bijedu tokom socijalnog bunta u
februaru ove godine. Iako mo`e biti geg,
ali je dobar fol.
SEFER HALILOVI] (BPS): Kad ne bi
bilo Radon~i}a i efendije Ceri}a, Sefer
Halilovi} bi bio najozbiljniji kandidat za
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. U
mnogim zemljama biv{i generali su
predsjednici pa im je fino. Jer, nama
nedostaje malo discipline, zato {to smo mi
odmah iz opanaka do{li u demokratiju.
Nije se ni moglo lijepo zavr{iti kada smo iz
onakvog sistema tako brzo do{li u
demokratiju. Vjerujem mu zato {to je bio
oficir JNA, zato {to se {kolovao, ima
doktrinu. Niko na ovom svijetu nije ~ist,
svakom se mo`e prona}i mana. Nikada
nisam radio predizborne kampanje ni za
BPS ni za SBB, ne daju mi pri}i na sto
kilometara.
HALIL TUZLI] (Nezavisni
kandidat): Bio je nezavisni kandidat na
Lokalnim izborima 2012. i izabran za
na~elnika Op}ine Breza. Ali, sigurno je
protutnjao kroz ruke Bakira
Izetbegovi}a ili Zlatka Lagumd`ije, a
mo`da i obojice. Jer, njih dvojica se
isprepli}u kao sijamske ma~ke. Vrlo
interesantan lik. Ganut sam njegovom
biografijom, njegovim poslovima u
rudarstvu, sad bih zaplakao. Mislim da
je on tu uba~en kako bi nekom pomrsio
ra~une. U nas je raja osjetljiva na tu
lopatu, na krampu. Ali, njemu ni
kombajn ne mo`e pomo}i.
EMIR SULJAGI] (DF): On je jako
mlad ~ovjek. A meni izgleda jezivo kad se
pojavi na sceni, kao morsko ~udovi{te
Godzilla. Pla{im ga se kad ga vidim! Ni u
ludilu Suljagi} nema nikakve {anse da
bude ~lan Predsjedni{tva BiH. On je
bijesni pas koji je popu{io u SDP-u i sad
ne zna kud udara, luta pusto{ima beskraja
tra`e}i izgubljenu sre}u.
BAKIR HAD@IOMEROVI] (SDP):
Zlatko Lagumd`ija je pred Izbore 1990. bio
moj savjetnik. Poznam tog ~ovjeka, bio je
mlad, fin, pametan momak. Cijenim ja
Zlatka, ali poslije mene ve}eg razbojnika u
Sarajevu nema! A Bakir Had`iomerovi} je
divan de~ko. Muzi~ar, pod znacima
navoda, imao je super emisiju. Ne znam
da li je radio za SDP dok je ure|ivao
emisiju 60 minuta, vjerovatno jeste. Ali,
za{to mu je skinuta emisija s FTV-a, da li
je to dogovor Lagumd`ije i Dodika, kojeg
je Bakir razvaljivao? U svakom slu~aju,
kao novinar je poni`en i protjeran. Kod
nas slobodno novinarstvo ne postoji, osim
u slu~aju Senada Avdi}a. On je izuzetak
kao {to sam i ja izuzetak. Mi smo mali
bizmarci koje niko ne primje}uje. Bakir bi
mogao dobiti solidan broj glasova, po{to je
SDP stranka sa infrastrukturom, ali ne
mo`e pobijediti.
Had`i D@EBRAIL BAJRAMOVI]
(Stranka dijaspore BiH): Zovimo ga samo
D`ebrail, ima lijepo ime. A ‘vamo ima
azraila koliko god ho}e{. Ako je
provjereno da je kao pripadnik Armije
RBiH u Gora`du dao dio svog tijela, svaka
mu ~ast! Ali, mislim da nema {anse.
ADIL @IGI] (Nezavisni kandidat): Adil
mi do|e kao NLO. Jedino mu mo`e
pomo}i ova sa ka{ikama... Azira.
BO[NJA^KI KANDIDATI
Lopovluk i oligarhija kabadahija
gljiva:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:39 Page 46
goni~ima stada, sa ljudima koji su, maltene,
do{li iz opanaka, iz pe}ina... Sa ljudima
ograni~enih razmi{ljanja, koji kad vide
gra|anina u Sarajevu misle da je medvjed.
Zato {to mu je medvjed simbol za
gra|anina. Tako da sam se njih jako pla{io.
Govorio sam: Bo`e sa~uvaj, ne}u nikada u
skup{tinske klupe, jer tamo prodaju du{u
|avolu za slavu. Prodali bi ro|enu majku za
~etverosoban stan u Ferhadiji. Pa, vidite ko
stanuje u Ferhadiji, Titovoj, u Mula
Mustafe Ba{eskije, u centru Sarajeva. Samo
stroge selja~ine! Skoro svi koji su ro|eni u
Sarajevu stanuju van grada. A ovi {to su
do{li, ili doletjeli, iz Te{nja, iz Gacka,
Nevesinja, Vlasenice, Gora`da, Vi{egrada,
Cazina, Fo~e, Kalinovika, Trnova, iz
Hutova blata, iz tako tih ruralno-za{ti}enih
sredina, oni `ive u centru grada.
Dakle, nikad skup{tina u bilo kom
obliku?!
Nikad! Dok tamo, kao monumentalni
spomenici, stoje Lucky Luciano - Zlatko
Lagumd`ija i Princ od Bosne - Bakir
Izetbegovi}, sa svom svojom svitom,
ma{inerijom, bulumentom. Stoje na
braniku otima~ine i na braniku otad`bine,
koju zovu monetarni sistem Bosna i
Hercegovina. Znate, sjedili su u nadzornim
odborima i dvadeset i ~etiri godine ne
napu{taju svoje pozicije. Napravili su
stra{nu infrastrukturu. Imaju medije, imaju
jake, odane policijske slu`benike, imaju
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
47
NE BENDA NI ZA SUHU GLJIVU

Bakir Izetbegovi}
Fahrudin Radon~i}
Emir Suljagi}
Bakir Had`iomerovi}
D`ebrail Bajramovi} Sefer Halilovi}
Mirsad Kebo
Mustafa Ceri}
SPREMAN ZA GLASANJE
Nazif Gljiva snimljen neposredno prije prvih
demokratskih Izbora u BiH 1990. godine
gljiva:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:40 Page 47
paravojsku, jer vi{e nema slavne Armije
RBiH, koja je ginula za ovu zemlju a koju
su oni bacili u sme}e. A njih dvojica imaju
najve}u odgovornost.
ATMOSFERA @IVOTA
Jeste li u dobrim odnosima za
predsjednikom Federacije BiH @ivkom
Budimirom?
Ja podr`avam @ivka Budimira kao
~ovjeka koji se na{ao u politici. Kada od tri
zla: Dragana ^ovi}a, Martina Ragu`a i
@ivka Budimira, birate manje, uvijek dajem
glas Budimiru. Jer on je u ratu vezao zastave
Armije RBiH i HVO-a. I, fakti~ki, ratovao
na strani Armije RBiH. Nikada nije bio
protiv Bosne i Hercegovine kao {to su bili
HDZ-ovci. Nikada nisam bio ~lan HSP-a,
ali jesam, kao profesionalac, u Bosanskom
kulturnom centru u Sarajevu radio
konvenciju njegove nove Stranke pravde i
povjerenja i dobio ovacije na otvorenoj
sceni nakon {to sam otpjevao tri pjesme.
Kao da ste mi maloprije jo{ ne{to
htjeli re}i za predsjednika HDZ-a BiH
Dragana ^ovi}a...
On je bli`i nacizmu nego nacionalizmu.
Tako da nema nikakvog smisla da on bude
~lan Predsjedni{tva BiH.
Hajde onda da i predsjednik SNSD-a
Milorad Dodik ne ostane neokrznut.
Mislim da je to najve}a selja~ka
varalica koja se ikada pojavila na ovim
prostorima! On vi{e voli bo{nja~ki narod
nego srpski, a svoju poziciju samo koristi
da bi u`ivao.
Onako, ba{ iskreno i otvoreno, kao
Vam danas izgleda Bosna i Hercegovina?
Takva zemlja u svijetu uop{te ne
postoji. Ona je jedan pravi raritet. Mislim
da bi, kao prvo, trebali da nas uvrste u
Guinnessovu knjigu rekorda, a kao drugo,
da nas za{titi UNESCO kako nas vi{e ne bi
granatirali, jer smo stvarno bespomo}ni,
naro~ito Kanton Sarajevo. Po{to smo u
dolini, a oni su uvijek u visini. To uop{te
nije zazancija, ve} ne{to vrlo mudro.
Mo`e li se Bosna i Hercegovina
uporediti sa nekom `ivotinjom, kad ste ve}
spomenuli Hutovo blato?
Sve se u `ivotu mo`e porediti, a
naro~ito to mogu umjetnici. Recimo, BiH
se mo`e uporediti sa `irafom, sa zebrom, sa
tigrom, lavom, leopardom i gepardom, a
ima i zmijskih udava.
[ta najvi{e nedostaje ovoj na{oj
dr`avi?
Nedostaje joj atmosfera. Atmosfera
`ivota. Jer, ako nemate ambijent da se
volite, da se po{tujete, da `ivite u
harmoniji, onda nemate ni{ta. Mi `ivimo u
disharmoniji. Izmi{ljamo nacionalizam
tamo gdje ga nema. Prikrivamo te{ki
kriminal tamo gdje ga ima. Javna je tajna da
su ovi koji su na vlasti do sada ukrali-oprali
vi{e od 700 milijardi KM! A ovdje se uvijek
pri~a o nekoliko stotina miliona.
Puno je 700 milijardi.
Nije!
Dobro, kako bi, po Vama, izgledalo
idealno Predsjedni{tvo BiH nakon
oktobarskih izbora?
Fahrudin Radon~i} - @ivko Budimir -
Mladen Ivani}. Ta bi trojka bila zadu`ena
da za ~etiri godine napravi atmosferu `ivota
i su`ivota. A ako Bakir Izetbegovi} ponovo
bude izabran u Predsjedni{tvo BiH, ni{ta se
ne}e promijeniti.
A kako komentari{ete nastup na{e
reprezentacije u Brazilu?
Bez obzira na sve, bilo je jako
poni`avaju}e i stupidno od Safeta Su{i}a
{to je na Svjetskom prvenstvu poku{ao da
napravi inovacije. To je suludo! A to je
uradio sam zato {to je mala kukavica. U
odlu~uju}oj utakmici protiv Nigerije,
morali su igrati Sead Kola{inac i od
po~etka Vedad Ibi{evi}. Da su oni igrali,
Nigeriju bi smlavili.
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 48
BORAC PROTIV OLIGARHIJE
Nazif Gljiva izdvojio je deset najve}ih
hitova u svojoj karijeri, za koje je autor i
muzike i teksta: Zlatne strune, Vra}am se
majci u Bosnu (Beogra|anka), Put me
zove, Ne}u, ne}u dijamante, Poljem se
{iri miris ljiljana, Sarajevo, grade moj, Eh
kad bi ti, [to je tu`na breza ta, I zanesen
tom ljepotom i Mostovi tuge. I sve je
otpjevao Halid Be{li}. Godi{nje, na
osnovu autorskih prava, upla}uje mu se
20.000 KM, “a trebalo bi dva miliona”.
No, idu Izbori, pa }e mo`da biti bolje i
vi{e: “Nijemci su bili u kamenom dobu,
tukli su se kamenjem. U Frankfurtu,
preko Maine, mlatili su jedni druge
onim katapultima, dok nije do{ao
Bismarck i ujedinio ih. Mi moramo
imati reformatora koji }e nas ujediniti.
U svakom smislu. Za sve kandidate na
predstoje}im Izborima ja sam
Bismarck! A zna{ za{to? Zato {to sam
gospodin.”
NE]U DIJAMANTE
Najveći hitovi i tantijeme
KIPARSKI RADOVI:
Nikad neću ući u skupštinu dok tamo, kao
monumentalni spomenici, stoje Lucky Luciano - Zlatko
Lagumdžija i Princ od Bosne - Bakir Izetbegović, sa
svom svojom svitom, mašinerijom, bulumentom...
VEDAR I PONOSAN
Autor nekih od najve}ih
folk hitova na podru~ju biv{e
Jugoslavije u restoranu Lovac
gljiva:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:40 Page 48
Predsjednik Federacije BiH
Živko Budimir
STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE
Bajram {erif
mubarek olsun
Bajram {erif
mubarek olsun
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:47 Page 7
S
ada su sve tri mlade selekcije
ko{arka{ke reprezentacije Bosne i
Hercegovine u evropskoj A-divi -
ziji. Posljednja je taj uspjeh, prije
nekoliko dana na Evrop skom
prvenstvu B-divizije u Sarajevu, ostvarila
U-20 selekcija ~iji je selektor Alen Abaz. I
sada smo tamo gdje nam i jeste mjesto.
Me|utim, nisu nam te A-divizije ba{ “pale
s neba”.
SAMO ^ASNO I PO[TENO
“Apsolutno najve}i ‘krivac‘ za na{e
uspjehe posljednjih godina je generalni
sekretar Ko{arka{kog saveza BiH Harun
Mahmutovi}. ^ovjek koji je prvi
prepoznao, kad je imenovan za generalnog
sekretara, da nije dovoljno samo voditi
kancelariju Saveza i ispla}ivati plate
zaposlenicima. Jednostavno, mislio je na
bosanskohercegova~ku ko{arku. Pod tim
podrazumijevam ulaganje u sve omladinske
nacionalne selekcije. Njegov prvi i jedini
cilj bio je da svi uzrasti pre|u iz B u A
diviziju i to je ono {to je dovelo do ovakvih
rezultata. Uz to bih pohvalio i klubove i
{kole ko{arke, prvenstveno mislim na K.K.
Spars iz Sarajeva, koji su samo za U-20
selekciju dali ~etiri reprezentativca, jer je
vrlo poznato da se igra~ postaje u klubu, a
afirmi{e u reprezentaciji. Uz pametno
biranje stru~nog kadra - Nenad Markovi} i
ostali - napredovalo se korak po korak. I
kona~no, Harunova najve}a zasluga je
spre~avanje odliva igra~a u zemlje regiona,
te smo se tim istim zemljama vrlo brzo
pribli`ili i razbili kompleks ‘malih‘ koji
nosimo godinama. U Savezu postoji
hijerarhija, gdje svaki zaposlenik vrlo
ozbiljno radi svoj dio posla. Najbolji
primjer je ovo prvenstvo, ~iju je
organizaciju iznijelo ukupno pet ljudi, sa
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 50
PRIRODAN SLIJED
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI], KS BiH
ALEN ABAZ je selektor U-20 košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine, koja
se prije nekoliko dana plasirala u evropsku A-diviziju; i on smatra da je najveći
“krivac” za uspjehe naše reprezentacije u svim kategorijama posljednjih godina
HARUN MAHMUTOVIĆ, generalni sekretar “Košarkaškog saveza BiH”
ABAZOVA KONTRA
“Bosanskohercegova~ka ko{arka ima veliku igra~ku
perspektivu u sljede}ih deset godina”
AA KATEGORIJA
Alen Abaz odveo je na{e mlade igra~e u elitni evropski U-20 razred
alen abaz:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:47 Page 50
Almirom Ak{amijom na ~elu, {to je za
FIBA-u bilo nevjerovatno”, obja{njava
Alen Abaz.
Nevjerovatno je i da u ovakvoj dr`avi, a
svi znamo kakva je, da se ne ponavljamo, u
svim kategorijama imamo momke koji je
vole i koji ~asno igraju u reprezentativnom
dresu. Prati li te uspjehe dr`ava na bilo koji
na~in, ako ni{ta, da li vam se nekada barem
neko zahvali? “Veliko je pitanje kakva smo
mi dr`ava. Dolazi se u situaciju da kanton,
ili op}ina finansira neku reprezentativnu
akciju. Da li je to dovoljno? Sumnjam.
Naravno da bi svi tro{kovi trebali biti
pokriveni s dr`avnog nivoa, ali o~ito da
kada nema li~nih interesa u okvirima
sporta, onda nema razloga ni za ulaganje.”
Mladi ko{arka{i koje danas vodi Alen Abaz
jezgro su U-18 reprezentacije koja se prije
dvije godine, kada je selektor bio Nenad
Markovi}, plasirala u A-diviziju, da bi
pro{le godine tamo i ostala. Jo{ tada je bilo
jasno da je to jedan motivisan, slo`an i, da
tako ka`emo, raspolo`en kolektiv: “Mislim
da je Nenad udario temelje u ovu
reprezentaciju, to su igra~i koji su imali ve}
tri velika zajedni~ka okupljanja i koji su
kroz te utakmice napredovali kao igra~i ali,
jako bitno, i kao ljudi. Da bi se postigao
uspjeh, mora se igrati protiv najboljih
igra~a iz drugih reprezentacija, jer sve
zvijezde evropske ko{arke koje sad
gledamo pro{le su taj put. Mi smo otvorili
priliku da naredne generacije igraju protiv
najboljih u Evropi. Ja sam od onih trenera
koji ne vjeruje da su igra~i samo roboti,
ekipa mora da bude `ivo tkivo koje se iz
dana u dan usavr{ava, kako sportski, tako i
ljudski. U sportu je to vrlo transparentno,
kad se sve radi kako treba, po{teno i ~estito,
rezultat je prirodan slijed doga|aja”, veli
na{ sagovornik.
No, uvijek mo`e biti bolje... “Ipak,
moram biti zadovoljan, rezultat je tu, ali mi
je `ao {to kao selektor nemam ni vrijeme ni
priliku da se vi{e posvetim ko{arka{kim
finesama, koje su kod ovih talentovanih
igra~a prisutne, ali kod nekih mo`da
nedovoljno usavr{ene. Mislim da ljudi koji
rade u klubovima iz kojih oni dolaze imaju
obavezu i zadatak da njihov talenat
maksimalno iskoriste, i optimista sam po
tom pitanju.”
DR@AVA IZNAD SVEGA
Prvi me|u jednakima u na{em timu bio
je Jusuf Nurki}, novi centar NBA tima
Denver Nuggets. “Jusufa sam imao priliku
upoznati prije mjesec dana. Po{teno
govore}i, mislio sam da je sva ova medijska
pompa koja mu se desila u posljednje
vrijeme uticala na njegovo pona{anje,
me|utim ~esto me znao prijatno iznenaditi
svojim postupcima i odnosom prema
saigra~ima. Ako trener postavi svoja
pravila koja su po{tena i jednaka prema
svima, onda nema razloga za neposluh, a
Jusuf je odgovorio na ta pravila i vi{e nego
korektno. Bilo je nemogu}ih pritisaka da ne
igra za reprezentaciju, ali ga ni{ta nije
moglo pokolebati da nastupa za BiH. Da ne
ka`em da je bilo i nemoralnih ponuda, ali je
Jusuf ostao pri svojim principima i time
pokazao da mu je dr`ava iznad svega. U
Jusufovom slu~aju sve je mogu}e. Ima
dosta skeptika koji misle da tehni~ki nije
ura|en do kraja, da mu nedostaje jo{
Evrope, ali poznaju}i njegov karakter, ne bi
me iznenadilo da ~ak i ove godine iskoristi
priliku u NBA ligi”, isti~e Alen Abaz: “Na
Prvenstvu su svi disali kao jedan, tim se
najvi{e ponosim. Ne bih mogao da
izdvojim bilo koga, jer je u svakoj
utakmici, i pripremnoj i na Prvenstvu,
svako dao svoj doprinos. A nakon ovog
takmi~enja, sretan sam i trenerski i ljudski
{to sam imao priliku raditi i `ivjeti sa
ovakvim momcima ~etrdeset dana. Jo{ ako
sam ih ne{to i nau~io, niko nije sretniji od
mene.” Kad ve} spominje sre}u, neka mu je
sretan i 41. ro|endan, koji je proslavio 23.
jula.
Na Evropskom prvenstvu A-divizije
naredne godine pravo nastupa }e imati
Nedim Buza, Amar Alibegovi}, Adi
Zahiragi} i Nedim Tunovi}, a najve}a `elja
selektora je da Emir Sulejmanovi} dobije
odobrenje od FIBA-e i kona~no zaigra za
svoju zemlju. U A-tim }e, ustvari - ve} jesu,
Jusuf Nurki}, Adin Vrabac, Stefan
Glogovac i Nedim Buza. Ali i Alen Abaz,
koji }e biti pomo}nik selektoru na{e
najbolje, i najstarije, selekcije Du{ku
Ivanovi}u u predstoje}em kvalifikacionom
ciklusu. U grupi smo sa Velikom
Britanijom i Islandom. Mnogi }e re}i da ne
bi trebalo biti problema plasirati se na
Eurobasket 2015. Ipak... “Mislim da je
seniorska ekipa dobila puno dovo|enjem
takvog stru~njaka kao {to je Du{ko
Ivanovi}. Sigurno ne}e biti lako, mo`da
Britanija i Island imenima nisu atraktivni,
ali danas svi znaju da igraju ko{arku”, isti~e
Abaz. I to nije sve. O~ekuju nas i evropska
U-16 i U-18 prvenstva A-divizije. Koji su
dometi mladih ko{arka{a koje vode Emir
Halimi} i Dragan Baji}? “Prvenstveni cilj
je da obje ekipe ostanu u A-diviziji.
Neosporno je i da obje ekipe imaju veoma
talentovane igra~e i vrlo vjerovatno da obje
ekipe imaju velike {anse da ostanu u A-
diviziji. Ako pogledamo neke igra~e iz
selekcija U-16, U-18 i U-20, jedno je
sigurno: bosanskohercegova~ka ko{arka
ima veliku igra~ku perspektivu u sljede}ih
deset godina”, odgovara na na{e pitanje
selektor U-20 ko{arka{ke reprezentacije
Bosne i Hercegovine.
Nakon obaveza prema reprezentaciji i
godi{njeg odmora koji mo`e samo sanjati,
Alen Abaz se vra}a u Libanon: “Prije
svega, velika mi je ~ast {to sam dobio
priliku sara|ivati i u~iti od takvog ~ovjeka i
vrhunskog stru~njaka kao {to je Du{ko
Ivanovi}, koji spada me|u top 10 trenera u
Evropi. A narednu sezonu nastavljam sa
klubom iz Libanona. Ina~e, u toj zemlji
radim od 2008. i sretan sam {to se u
Libanonu igra vrlo kvalitetna ko{arka, pa se
mogu trenerski izraziti i razvijati. Ovdje se
malo zna da je ko{arka u Libanonu sport
broj jedan, jako se puno ula`e u nju, bud`eti
ekipa su ogromni i gotovo redovno su
u~esnici svjetskih prvenstava u ko{arci.
Libanon zajedno sa Kinom i Iranom igra
najbolju ko{arku u Aziji.” Alen Abaz
karijeru je po~eo u kadetima Bosne, igrao je
za prvi tim Rottenburga, Antalyaspora i
Tubingena, pa za prvi tim mati~nog kluba,
a onda je trenirao i “mlade i stare”
Studente. U {est godina bio je {ef stru~nog
{taba u ~ak pet klubova u Libanonu.
Kvalitetna je, dakle, ruta do - Bejruta!
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 51
KAD KO[ARKA POSTANE VA@NA
JUKA, PLEMENITI
Jusuf Nurki} (desno), najkorisniji igra~ Evropskog U-20 prvenstva, nagradu je podijelio sa
saigra~em Erminom Dedi}em, “koji je pogo|en u proteklim poplavama”
alen abaz:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:47 Page 51
I
zleti u novoizgra|eno banjsko lje~ili{te
na Ilid`i, mije{ani teniski dvojci, dva
bosanska dje~aka s loptom nose
tradicionalni fes na glavi. Porodi~ne
sve~anosti, izletni~ka veselja na
Trebevi}u, `enski pje{adijski odred sa
ukrasnim haljinama-uniformama. Po`utjele
fotografije i razglednice iz albuma moje
bake Ksenije (Xenia) pokazuju idili~no
Sarajevo u vrijeme smjene vijekova, samo
nekoliko godina prije smrtonosnih hitaca na
prijestolonasljednika. „Ovih je dana
otvorena nova zgrada Pozori{ta“, zapisano
je u 1899. godine na jednoj razglednici,
koju je jedan ponosni tata poslao svojoj
starijoj k}erki Zori u Internat St. Zeno u
Bajernu. „Pozdrav iz Sarajeva — `ivot na
starom Trgu oko javne ~esme“ stoji na
plavi~astoj prednjoj strani karte.
KAKO PRIDOBITI MUSLIMANE
Myron Zarzicky-Nowina, otac moje
bake, bio je vladin komesar, dakle, najvi{i
civilni vladin slu`benik, u glavnom gradu
Bosne i Hercegovine. Poslije studija prava
u Be~u, ovaj je 1854. godine u Galiciji
ro|eni sin grkokatoli~kog sve}enika
pristupio u carsko-kraljevsku dr`avnu
slu`bu i, zbog svog poznavanja vi{e
slavenskih jezika - kao {to je to bio slu~aj i
sa mnogim drugim Ukrajincima, nakon
okupacije Bosne 1878. godine biva
raspore|en na slu`bu u taj novi dio
Dunavske monarhije. Do aneksije 1908.
godine ovaj je region bio pod vojnom
upravom. Do tada je i za po{tanski
saobra}aj sa Bosnom i Hercegovinom bila
nadle`na „Carsko-kraljevska vojna po{ta“
(k.u.k. Militärpost).
Mladi sudija je najprije radio kao sudski
slu`benik u Banjoj Luci, a uskoro zatim
imenovan je na poziciju okru`nog
poglavara za Stolac i Fo~u. Tamo su na
svijet do{la njegova djeca Myron, Zora, a
1888. godine i moja baka Ksenija (Xenia).
Njegova supruga Anna Mati} bila je
porijeklom iz Zagreba i u porodici se
uglavnom govorilo njema~kim jezikom.
Mladi vladin slu`benik je najprije morao da
se bori protiv nepovjerenja muslimanskog
stanovni{tva, koje je, na po~etku, odbijalo
Austrijance kao okupatore. Ipak, ~ini se da
je stekao povjerenje ljudi zbog svoje
bliskosti s narodom i zahvaljuju}i svom
izra`enom smislu za pravednost.
Naro~ito ponosan bio je na civilna
postignu}a carsko-kraljevske uprave u
Bosni. Izgra|ene su nove tramvajske linije
i ceste, ali i bolnice i {kole. Prva elektri~na
tramvajska linija je 1895. godine imala
premijernu primjenu u Sarajevu, {to je
istovremeno bio i test dvije godine prije
elektrifikacije tramvajskog saobra}aja u
Be~u.
ISLAM - SLU@BENA VJERA MONARHIJE
Za unapre|enje lokalnog zanatstva, kao
{to su obrada bakra i tkanje tepiha,
ustanovljene su nove radionice za obuku,
koje su po prvi put bile otvorene i za `ene.
U Sarajevu je u to vrijeme nastala ~ak i
jedna „Sudsko-{erijatska {kola“, dakle
obrazovna institucija za od strane
„okupatora“ priznato islamsko sudstvo,
prije svega u oblasti porodi~nog prava.
Islam je 1908. godine u Dunavskoj
monarhiji priznat kao ravnopravna religija.
Moja baka mi je ispri~ala brojne
anegdote iz `ivota ovog multikulturnog
grada. Ve} prilikom njenog ro|enja mnogi
su islamski velikodostojnici do{li da
gospodinu okru`nom poglavaru ~estitaju
ro|enje sina. Kad su ~uli da je dobio
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 52
POZDRAV IZ SARAJEVA
Pi{e: OTMAR LAHODINSKY (BE^)
„Moja baka Ksenija odrasla je u Sarajevu kao kći carsko-kraljevskog vladinog
komesara. U njenom albumu sa fotografijama i razglednicama iz perioda smjene
vijekova dokumentovan je idiličan život u bosanskom glavnom gradu, samo
nekoliko godina prije Atentata“, piše jedan od najpoznatijih austrijskih novinara
(„Di Presse“, „Profil“..) čiji je pradjed krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio
komesar austrougarske vlade za Sarajevo u autorskom članku pisanom
ekskluzivno za „SB“
ULOGA MOJE PORODICE U
SARAJEVU PRED VELIKI RAT
ILID@A, TENISKI CENTAR SREDNJE EVROPE
Nepoznate fotografije Sarajeva sa po~etka 20. stolje}a
pozdrav iz sarajeva:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:30 Page 52
k}erku, spakovali su ponovo svoje korpe sa
lokalnim delikatesima kao poklonima i
po`eljeli mu da mu Allah uskoro podari
sina.
U bosanskom glavnom gradu pridavala
se va`nost multikulturnom `ivotu. Razli~iti
pozori{ni ansambli Monarhije gostovali su
ovdje u okviru svojih turneja. Postojao je
simfonijski orkestar i operska produkcija.
U mondene hotele, kao {to je Austria u
novom banjskom lje~ili{tu na Ilid`i,
dolazili su banjski gosti iz svih dijelova
Monarhije. Za Sarajevske vijesti je 1903.
godine jedna sve~anost Sarajevskog
udru`enja `ena bila vrijedna jednog du`eg
izvje{taja. Prije svega, konstrukcija
vjetrenja~e, za koju se je kao odgovoran
potpisao vjerenik starije sestre moje bake,
natporu~nik Eduard Lacom, dojmila se
hroni~ara. Unutra{njost vjetrenja~e li~ila je
na radnu komoru alhemi~ara. Dame u
ljupkim no{njama Holan|anki servirale su
svje`e krofne, sladoled i druge slastice.“ Te
dvije „Holan|anke“ u improviziranoj
vjetrenja~i bile su sestre Zora i Ksenija
(Xenia).
Njihov otac Myron sakupio je
mnogobrojne „zabilje{ke o kvalifikaciji“,
koje je moj brati} Harald Lacom, ~ija je
baka bila Zora, prije nekoliko godina na{ao
u Zemaljskom arhivu u Sarajevu:
mnogobrojne pohvale za postignu}a u
poreskoj upravi, u {kolstvu, za rje{avanje
osjetljivih sporova vezanih za
poljoprivredne povr{ine, odlikovanje za
unapre|enje lokalnog uzgoja duhana, pa
sve do rasvjetljavanja jednog plja~ka{kog
ubistva, a uz to jo{ i dokument o dodjeli
Ordena Franca Jozefa (Franz Josef). Akti
Vladinog komesarijata ispunili su cijelu
jednu sobu. Tek u februaru ove godine,
kada je, zbog nedjelotvornosti bosanskih
organa uprave (slu`bi za paso{e)
razbje{njela svjetina podmetnula po`ar,
izgorjela su i svjedo~enja o jednom
vremenu, dokumenti koji su dotad izdr`ali
dva svjetska rata, kao i paljbu u
posljednjem jugoslovenskom ratu.
Nakon postavljenja na poziciju
vladinog komesara u Sarajevu, sa kojom
je bila povezana i slu`ba {efa policije, moj
pradjed je od 1896. do 1908. godine
ponovo morao da dokazuje svoj istan~ani
osje}aj za opho|enje sa razli~itim
etni~kim grupama i njihovim pripad -
nicima. Prema dokumentima Gradskog
arhiva, on je izlazio na kraj sa
muslimanskim stanovni{tvom jednako
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 53
SARAJEVSKI „BELE EPOQUE“

IZLETI[TE NA ILID@I
Monarhija je Ilid`u pretvorila u najatraktivniji
srednjoevropski turisti~ki centar
SARAJEVSKE DAME
Moja baka Ksenija sa sestrom Zorom
pozdrav iz sarajeva:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:30 Page 53
dobro kao i sa Hrvatima i Srbima.
Njegova odgovorna slu`ba ostavljala
mu je vremena i za hobije. U ku}i u kojoj
je stanovao u Sarajevu jednu je sobu
ispunjavala zbirka starobosanskog oru`ja
osmanlijskog porijekla. Ma~evi i jatagani,
spremnici za patrone municije. Uz svaki
komad on je zabilje`io i njegovu istoriju i
porijeklo. Jedan blje{tavi komad bila je
srebrna sablja, koja je pripadala bosanskom
nacionalnom heroju Zmaju od Bosne,
Husein-kapetanu Grada{~evi}u. Ovaj
feudalni gospodar je kao predvodnik
nezadovoljnih vo|a klanova Bosne 1831.
godine izvojevao vi{e bitaka protiv
osmanlijskih vladara i kasnije morao
pobje}i u Be~. Meternih (Metternich) je sa
Visokom portom izdejstvovao njegov
povratak, ali je ovaj Bosanac, ipak,
preminuo u Istanbulu 1834. godine,
pretpostavlja se od trovanja. Bosanske
novine Oslobo|enje su 2010. godine
~uvenoj sablji i mom pradjedu kao
kolekcionaru posvetili jedan du`i ~lanak.
Oru`je koje je kasnije u Be~u ~uvao njegov
unuk je 1945. godine, sve do jednog u
klaviru skrivenog slu`benog revolvera,
izuzeto od strane sovjetskih vojnika i od
tada mu se gubi trag.
FATALNE GRE[KE OSKARA POTIOREKA
Porodi~na idila u Sarajevu odr`ala se do
1910. godine, kada je Myron Zarzicky-
Nowina od strane Cara unaprije|en u vite{ki
status i kao Vladin savjetnik na bosanskom
Zemaljskom sudu, ustanovljenom 1908.
godine, oti{ao u zaslu`enu mirovinu. Vratio
se u Be~, ali je mnoga ljeta proveo kod svoje
k}erke Ksenije (Xenia) u Lembergu i
Karpatskim {umama, prije nego {to je
preminuo u Lambergu 1934. godine.
Doga|aje iz 1914. godine je, po predanju
unutar porodice, ovaj uvijek uredno odjeven
stari gospodin sa usukanom bradom vrlo
kriti~no komentirao. On je dan posjete
prijestolonasljednika Franca Ferdinanda na
Vidovdan, kada Srbi obilje`avaju sje}anje na
Kosovsku bitku, vrednovao kao suvi{nu
provokaciju srpskog stanovni{tva. Isto tako, i
izabranu trasu kojom se du` Apelovog keja
kretala kolona, koja je kod Latinskog mosta
iznenada skrenula u jedan uski sokak, on je
vidio kao te{ku gre{ku svojih nasljednika u
slu`bi, me|u ostalim i generala Oskara
Potioreka koji je 1911. imenovan zemaljskim
poglavarom. Otvoreni automobil sa
prijestolonasljedni~kim parom se morao
povu}i unatrag i stoga se zaustavio direktno
ispred atentatora Gavrila Principa. Cijelu
seriju pogre{nih odluka on je smatrao
neoprostivim i „nespretnim“. Ipak, u
mogu}nost da se mogao sprije~iti Prvi
svjetski rat, da je on bio nadle`an, ni ovaj
penzionisani vladin komesar nije istinski
vjerovao.
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 54
POZDRAV IZ SARAJEVA

pozdrav iz sarajeva:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:31 Page 54
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:43 Page 5
U
srijedu, 22. jula popodne broj
ubijenih civila u Gazi pre{ao je
650. Istovremeno, u Izraelu je
ubijena 31 osoba, uklju~uju}i 29
vojnika. Primirje nije ni na
vidiku. Rat na terenu prati onaj medijski u
koji su se upleli svi - novinari, javne
li~nosti, intelektualci, politi~ari te gra|ani
{irom svijeta. Twitter, Facebook,
Instagram, YouTube postali su bojna polja.
Paul Mason, novinar britanskog
Channel 4, putem Twittera je saznao za
po~etak napada u dijelu Gaze.
TWITTER KAO PROPAGANDNO ORU@JE
Prvi status koji je Mason vidio ostavio
je palestinski aktivista 20. jula:”Ljudi tr~e
svuda po Shujaiyu, tijela le`e razbacana po
ulicama.” Drugi status do{ao je od
poznatog palestinskog novinara Muham -
meda Omera:”Izrael odbija dozvoliti prolaz
ambulantnim kolima. Mrtva tijela le`e po
ulicama.” Ubrzo su strani novinari koji su
se zatekli na terenu po~eli postavljati sli~ne
statuse. Izraelske odbrambene snage (IOS)
odgovorile su twittom: ”Shujaiya je
podru~je naseljeno civilima gdje je Hamas
smjestio svoje rakete, tunele i komandna
mjesta.” Druga poruka koju potpisuje IOS
bila je kako je Hamas od 8. jula ispalio 140
raketa prema Izraelu iz ovog podru~ja. U
ovoj, kao i mnogim drugim situacijama od
po~etka napada na Gazu, klasi~ni mediji su
bili u zaostatku. Gra|ani i propagandne
ma{inerije puno su br`i u slanju poruka
putem dru{tvenih mre`a. Istina, te poruke
su vrlo ~esto namijenjene novinarima
tradicionalnih medija, kao poku{aj vr{enja
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 56
PALESTINA I IZRAEL
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Dok napadi izraelskih snaga na Gazu i dalje traju i odnose živote nedužnih civila,
paralelno se odvija medijski rat u koji su uključeni građani ne samo u ove dvije
države nego širom svijeta, ali i obavještajne službe; neizvjesno je ko dobija
ovaj rat - Izrael ili Palestina, ali je izvjesno da tradicionalni mediji
gube pred onim novim
Pri~e o ratu koje odlaze u svijet putem dru{tvenih
mre`a ~esto su brutalne, ali pru`aju mogu}nost vi|enja
situacije iz sasvim drugog ugla
DRUŠTVENE
MREŽE KAO
ORUŽJE
NIDZARA MEDIJSKI RAT:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:49 Page 56
pritiska, ali isto tako i
gra|anima {irom svijeta
koji odgovaraju izlaskom
na ulice, peticijama...
Pri~e o ratu koje odlaze
u svijet putem dru{tvenih
mre`a ~esto su emotivne,
brutalne, nefil trirane, ali
pru`aju mogu }nost vi|enja
situacije iz sasvim drugog
ugla, iz prvog lica. Gra|ani
postavljaju fotografije, ili
videa iz napadnutih bol -
nica, gradova, stamb enih
zgrada, sa ulica Gaze.
Statuse postavljaju i
propagandne ma{inerije
Izraela, ali i Hamasa, i ve}
postaje te{ko razlu~iti {ta
je istina a {ta smi{ljena
poruka. Istovremeno, trad -
i cio nalni mediji na Zapadu gube na
aktuelnosti, ali gube i povjerenje publike.
Mladima {irom svijeta Twitter je postao
primarni izvor informacija. Djelimi~no je
razlog i gubitak povjerenja u medije koji
~esto izra`avaju stavove bliske politi -
~arima, ili raznim interesnim gru pa ma,
otvoreno su pristrasni, a javnost o~ito to
vi{e ne `eli.
Tako je jedna od zvijezda CNN-a Wolf
Blitzer intervjuisao izraelskog premijera
Benjamina Natanjahua, koji je rekao kako
Palestinci la`iraju slike mrtvih ljudi. Osude su
odmah krenule sa svih strana, uglavnom kroz
dru{tvene mre`e. Na isti na~in ”osramo}en” je
kultni list New York Times, koji nalazi
opravdanja za napade na Gazu. Na dan kada je
broj ubijenih civila u Gazi pre{ao 600, NYT na
naslovnoj strani pi{e o poginulim i nestalim
izraelskim vojnicima.”Borbe se nastavljaju u
Shujaiya podru~ju, gdje je izraelska vojska
napala skladi{ta oru`ja, komande i kontrolne
pozicije i drugu infrastrukturu Hamasa. Do
sada, tvrde vojni izvori, otkrivena su 23
podzemna tunela u Gazi i 66 ulaznih ta~aka u
tunele, mnogi od njih u Shujaiy, koja se nalazi
uz samu granicu sa Izraelom.” Pred poplavom
slika ubijenih civila, razorenih stanova,
napada na bolnice i {kole, izvje{taj NYT je
izblijedio, kao i njihov
kultni status najbolje
novine, ako ni{ta u SAD-u.
SKRETANJE PA@NJE
Zapadni mediji uve -
liko ignori{u i masov ne
proteste koji se odvijaju
{irom svijeta u znak
podr{ke Palesti ncima.
Britanski javni servis
BBC nije objavio slike
desetina hiljada ljudi koji
su se okupili u Londonu.
U New Yorku su na
ulicama bili i brojni
Jevreji koji ne opra v da -
vaju napade na Gazu. I
niko o tome ni{ta ne bi
saznao da nije bilo
dru{tvenih medija. BBC-
jev na~in izvje{tavanja ponukao je Britance
da protestuju ispred sjedi{ta u Londonu - o
~emu tako|er nije bilo izvje{taja - ali i da
pokrenu online peticiju koju je potpisalo
vi{e od 45.000 ljudi.
No, kao novu taktiku, zapadni mediji su
po~eli Gazu stavljati u drugi plan naspram
Ukrajine i ru{enja malezijskog aviona, te”
prijetnje” od Rusije. Ove izvje{taje sti`u
oni o navodnim napadima na Jevreje u
Europi. Izvje{taji u dijelu medija govore o
napadnutim prodavnicama u vlasni{tvu
Jevreja, sinagogama... Ove napade naro~ito
ve`u za proteste, koji su manje-vi{e mirni u
ve}ini zemlja. Sa dru{tvenih mre`a negira
se nasilje, ili se incidenti pripisuju manjem
broju u~esnika demonstracija, ~ije poteze
osu|uju.
U Izraelu i Palestini propaganda je
jednako va`na kao i oru`je. U Izraelu glas
protivnika nasilja se gotovo ne ~uje, izuzev
online. Izraelska vlada i oru`ane snage su
jo{ prije po~etka napada na Gazu formirala
specijalne timove za propagandu koje ~ine
studenti. Jedan od centara, u kojem radi oko
400 studenata-volontera kojima su obe}ane
stipendije, smje{ten je na jednom
privatnom univerzitetu u blizini Tel Aviva.
Zadatak im je da napadaju antiizraelske
stranice i odgovaraju na palestinsku
propagandu. Govore}i za medije o svom
volonterskom radu, Igal Raich, 23-godi{nji
student, ka`e da je cilj projekta suprotstaviti
se la`noj slici o akcijama Izralea. Grupa
uklju~uje i tim prevodilaca, koji rade na 30
jezika, te grafi~ara koji kreiraju slike i
tabele, ali i video monta`era koji slike
postavljaju na YouTube.”Na{ zadatak je da
prenesemo jednu poruku jasno: Izrael ima
pravo da se brani”, pojasnio je za Guardian
Iido Bar-David, jedan od volo n -
tera.”Dru{tveni mediji su druga ratna zona.
Ovo je druga~iji na~in da ka`emo na{u
pri~u”, obja{njavaju volonteri.
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
57
VIRTUALNI RAT
Propagandna ma{inerija Izraela sada
je anga`ovana u napadima na sve one
koji pozivaju na bojkot izraelskih
proizvoda, a koje opisuju kao teroriste.
Ovaj tim je uspostavljen nakon {to je
po~eo rasti broj stranih kompanija koje su
prekinule odnose sa Izraelom, a nakon
po~etka napada na Gazu.
Ameri~ki Nacionalni javni radio servis
(NPR) izvijestio je i o muzi~kom
producentu Noyu Aloosheu, koji se
posvetio izradi video spotova i sebe
opisuje kao vojnika u medijskom ratu
protiv Hamasa. Odgovor Hamasa na
njegov rad je spot i pjesma Protresimo
izraelsku sigurnost. No, ovaj spot je brzo
skinut sa YouTubea, zbog jezika mr`nje.
Hamasove propagandne timove vodi al-
Qassam brigada, a njihov status na
dru{tvenim mre`ama uklju~uju slike,
grafi~ke prikaze i videa na kojima se vide
`rtve, naro~ito djeca, i efekti granatiranja
na civilne objekte.
Palestinci su nekoliko sata nakon
po~etka napada na Gazu pokrenuli Twitter
”hashtag” GazaUnderAttack (Napadnuta
Gaza) koji ima vi{e od ~etiri miliona
korisnika. Na kraju, za one koji ne prate
pomno {ta se de{ava, postaje te{ko
razlu~iti istinu od propagande. A istina je u
postovima blogera kao {to je Nalan Sarraj
iz Gaze, koja je od po~etka napada dobila
10.000 novih sljedbenika.”U su{tini, samo
poku{avam re}i svijetu {ta se de{ava”,
tvrdi Nalan, koja ”izvje{tava” o onom {to
vidi ispred ku}e.”Dru{tveni mediji pokre}u
revolucije. To je oru`je koje ne smije biti
zanemareno”, zaklju~uje Mahmoud
Hrebat, mladi online aktivista iz
Palestine.
MEDIJSKI VOJNICI
Šta je istina, a šta propaganda
IZRAELSKE ODBRAMBENE SNAGE
Twitter poruke za opravdavanje zlo~ina
emituju na ~etiri jezika engleskom,
{panskom, francuskom i ruskom
NIDZARA MEDIJSKI RAT:TEKST osnova.qxd 23.7.2014 22:49 Page 57
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 58
KULT MARKET
RIVAL SONS
Great Western
Valkyrie
Proteklo je pet
godina otkako
je osnovan
kalifornijski
hard rock bend
Rival Sons. U
hiper produk -
tivnoj petogo -
di{njoj karijeri
snimili su ~ak ~etiri studijska albuma.
Posljednji u nizu nosi naziv Great
Western Valkyrie i sadr`i deset
kompozicija. Kao najavni singl i
promotivni videouradak za novi studijski
album poslu`ila je pjesma Open My
Eyes.
OASIS
Oasis-Definitely
Maybe (20
Aneversery)
Jo{ jedan u nizu
slavljeni~kih
glazbenih
reizdanja. Ovoga
puta rije~ je o
antologijskom
albumu Definitely
Maybe, britanskih
rockera Oasis. Proteklo je dvadeset
godina od toga kultnog izdanja, te su
man~esterski glazbenici, predvo|eni
bra}om Gallagher, u tu ~ast objaviti
luksuzni dvostuki CD na kojem se
nalazi 27 kompozicija.
FUTURE ISLANDS
Singles
Vijest i za
poklonike ne{to
lak{ih nota.
Future Island,
sythpop grupa iz
Baltimora,
objavila je ~etvrti
dugosviraju}i
album. Iako bi
se po njihovom karakteru moglo re}i da su
bend koji vi{e voli snimati i objavljivati
singlove, ovoga puta odlu~ili su spojiti
deset singova u jedinstven glazbeni album
pod nazivom Singles.
@ivimo u svijetu podjela. Svijet se dijeli
na crne, bijele, `ute, crvene, rase, religije.
Oduvijek su nas dijelili, ili smo to ~inili sami.
No, neki od nas sje}aju se i “dobrih” podjela.
Sredinom ‘80-ih godina pro{loga
stolje}a na platou Skenderije dugokosi
mladi}i i djevojke obu~eni u lasteks hla~e, s
pri{iva~ima na le|ima teksas jakni i
minimalno {est redova “piramida” oko
struka i na rukama, uglavnom su se dijelili
na one koji se “furaju” na Iron Maiden, ili
one koji su skloniji Judas Priestu. Nije tu
bilo sva|e i prepirki. Ponosniji i sretniji bi
uvijek bili oni ~iji su ljubimci nedavno
imali koncert, ili “ne daj Bo`e” objavili
studijski album.
Iako nije bilo velike razlike u stilu i
`anru, jer oba benda pra{e heavy metal i
sti`u iz Engleske, ipak su se ~esto mjerili
decibeli koje su proizvodili Bruce
Dickinskon i Rob Halford, “vagale” sola`e
Davea Murrayja i Glenna Tiptona, ili pak
uspore|ivali virtuozne dionice na bass
gitari Steveja Harrisa i Iana Hilla. I dan
danas, nakon ~etrdeset godina, ta dva
benda, sviraju}i, odu{evljavaju milijune
fanova. Iron Maiden je pro{log mjeseca
“grmio” na Kalemegdanu, dok je Judas
Priest upravo objavio novi studijski album
pod nazivom Redeemer of Souls, snimljen
nakon {estogodi{nje studijske stanke. Rije~
je o njihovu 22. albumu, ~etvrtom otkako se
Rob Halford vratio u bend.
Delux izdanje sti`e kao dvostruki CD sa
~ak osamnaest pjesama. Album otvara
`estoka pjesma Dragonaut, a u istom stilu
redaju se Redeemer Of Soul, Hall of
Valhalla, Sword Of Democles... Stari recept
koji sadr`i sna`ne gitarske metal riffove,
epske Halfordove napjeve i sirovu energiju
koja izbija iz duplog kompleta bubnjeva,
nikada nisu niti mjenjali. Judas Priest ime je
preuzeo od jednog od likova iz pjesme
Boba Dylana The Ballad Of Frankie Lee
and Judas Priest.
A jedna od ponajboljih pjesama na
albumu je svakako Metalizer, prepoznatljiva
judasovska kompozicija vrhunske pro duk -
cije. Vrijedi izdvojiti i genijalno aran`iranu
pjesmu Crossfire, svojevrstan blues na heavy
metal na~in. Album zatvara balada
Beggining od the End.
Iako slove kao jedan od najutjecajnijih
bendova, prvenstveno zbog pionirskih
iskoraka ka power metalu, Judas Priest bili
su i ostali izvorni heavy metal sastav {to
potvr|uje izvrsni album Redeemer of Soul
na kojem nema lo{e pjesme.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Album “Redeemer of Souls”, grupe “Judas Priest”
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Band of Skulls:
Hoochie Coochie (Dan Auerbach rmx)
2. Broken Hands: No one left to meet
3. Mr. Probz:
Waves (Robin Shulz radio edit)
4. Galactic ft. JJ Grey: Higher & Higher
5. We Have Band: Modulate
6. Brian Eno & Karl Hyde: Daddy‘s Car
7. VV Brown ft. Kele Okereke: Faith
8. Until The Ribbon Breaks:
Taste of silver
9. SOHN: The Wheel
10. The Kooks: Down
Otkupitelj “metalnih” duša
STARI, DOBRI “JUDAS”
Ni na novom albumu Judas Priesta
nema lo{e pjesme
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.7.2014 17:54 Page 58
Stari vrijedni pajtonovac Terry Gilliam
stvorio je novo umjetni~ko autorsko djelo.
Rije~ je o filmu Nulti teorem (The Zero
Theorem). Radnja filma odvija se u
Londonu u budu}nosti (koja je zapravo
bli`a nego nam se ~ini).
Glavni lik ove SF drame je povu~eni
ra~unalni genij Qohen Leth, koji ima
velikih problema s tjeskobom
egzistencijalne prirode. Mjesto u kojem `ivi
je jedna napu{tena kapelica. On `ivi iz dana
u dan o~ekuju}i, nadaju}i se telefonskom
pozivu koji }e ponuditi odgovore na
njegova pitanja. Za njega jedan poziv
mijenja sve.
Samo}a koja ga optere}uje biva
poreme}ena dolaskom Bainsley, koja voli
koketirati. Nakon {to osjeti {to je strast i
ljubav, mo}i }e shvatiti svoj razlog
postojanja. Glavnu ulogu - Qohen Letha
tuma~i sjajni Christoph Waltz, do sada
dobitnik dva Oscara, ovaj put u }elavom
izdanju. Nulti teorem dobio je specijalno
priznanje Future Film Festival Digital
Awarda, te bio nominiran za Zlatnog lava
na Venice Film Festivalu 2013. godine.
Terry Gilliam iza sebe trenutno ima ~ak
~etrdeset godina dugu karijeru, u kojoj je
stvorio iznimno zanimljive autorske
filmove. On je kroz filmove uvijek slavio
mo} ma{te i nastojao promijeniti ljudsku
svijest, pa tako i savjest, nastoje}i mijenjati
krute, danas zastupljene poglede na svijet.
Ro|en u SAD-u, od {ezdesetih godina
`ivi u Londonu, gdje postaje ~lanom tima
Monty Python, okupljenog na projektu
stvaranja TV serije Lete}i cirkus Montyja
Pythona. Kao glumac, scenarist, redatelj i
animator bio je uklju~en u stvaranje
dugometra`nih filmova: Monty Python i
sveti gral (1975.), Monty Pythonu: Brianov
`ivot (1979.), Monty Python: Smisao `ivota
(1983.). Godine 1985. Gilliam je
premijerno prikazao svoj ambiciozni film
Brazil, satiri~an prikaz Velike Britanije i
Amerike, nagra|en nagradom filmskih
kriti~ara Los Angelesa za najbolji film i
dvjema nominacijama za nagradu
Akademije (originalni scenarij i re`ija).
Poznat je i po filmovima Dvanaest
majmuna (1995.), Strah i prijezir u Las
Vegasu (1998.), Imaginarij Dr. Parnassusa
(2009.). Film Nulti teorem govori o
ni{tavilu i kroz bavljenje ni{tavilom
prikazuje mnogo toga.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film “The Zero Theorem” (SAD, Rumunjska, 2013.),
u režiji Terryja Gilliama
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 59
KULT MARKET
SENZACIJA
Robert Koltai
Senzacija nije
glupo ime za
prodavanje
tupanima vode,
ve} ma|arski film
iz 2004. godine.
Re`irao ga je
Robert Koltai, koji je skupa sa
Peterom Horvathom napisao scenario.
Film prikazuje pri~u o dvoje blizanaca
koji su se rodili 1903., u putuju}em
crikusu u Ma|arskoj. Oboje rade kao
klaunovi, {to je bio i njihov otac. Uskoro
ne{to po|e po zlu...
Ocjena: 4
KLAUNOVI
Federico Fellini
Klaunovi je jedno
od remek-djela
Federica
Fellinija. Osim
{to je napisao
scenario s
Bernardinom
Zapponijem,
Federico Fellini je
re`irao film, ali i
glumio u njemu.
On u filmu prikazuje osobnu fascinaciju
cirkusom te klaunovima. Kroz film on
parodira i filmske kriti~are i
dokumentarne tehnike, {to je sjajno. U
drugi dio sam ulazi sa ekipom da
intervjuira poznate klaunove. Divan film!
Ocjena: 5
POSLJEDNJA KINO
PREDSTAVA
Peter
Bogdanovich
Posljednja kino
predstava igrani
je film Petera
Bogdanovicha
iz 1971. godine.
Scenarij su
napisali Larry
McMurtry i reditelj. Film je snimljen na
osnovu romana ameri~kog pisca Larryja
McMurtryja. Ovo je najpoznatiji film
Petera Bogdanovicha. Rije~ je o
nostalgi~noj drami o odrastanju u maloj
sredini.
Ocjena: 5
AMERI^KI BOX OFFICE
1.Dawn of the Planet of the Apes
(Matt Reeves)
2. The Purge: Anarchy
(James DeMonaco)
3. Planes: Fire & Rescue
(Roberts Gannaway)
4. Sex Tape (Jake Kasdan)
5. Transformers: Age of Extinction
(Michael Bay)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Dva igra~a (Baltasar Kormakur,
Boom Entertainment)
2. Prizivanja
(James Wan, New Line Cinema)
3. Utrka `ivota (Ron Howard, Cross
Creek Pictures, Blitz film i video)
4. Misija: Bijela ku}a (Roland
Emmerich, Mythology Entertainment)
5. Jasmine Franch (Woody Allen,
Perdido Productions)
“PAJTONOVAC”
U FORMI
Terry Gilliam snimio je
SF dramu o geniju
Smisao života
Terryja Gilliama
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.7.2014 16:25 Page 59
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 60
U ^ETIRI OKA
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
“U toku je rana rezervacija ulaznica za
ovogodi{nji Jazz Fest Sarajevo koji }e biti
odr`an od 4. do 9. novembra. Rana
rezervacija ulaznica, odnosno tzv. eary bird
ulaznice omogu}avaju u{tedu do 14 KM po
jednoj ulaznici, a mogu se rezervirati na
zvani~noj web stranici: www.jazzfest.ba,
sve do 15. augusta”, najavljuju iz direkcije
ovog festivala.
U utorak, 22. jula, u Ateljeu Ismet
Mujezinovi} u Tuzli otvorena je izlo`ba
fotografija pod nazivom TRAnsVERZA
autora Munevera Salihovi}a.”U alpinizmu
i speleologiji pojam ’traverza’ ozna~ava
sistem prelaska po `ivot opasnog terena”,
pi{e na tuzlarijama: ”Ove fotografije
pokazuju mu{ko`enska ili `enskomu{ka
lica protesta.”
Istog dana u Mostaru je promovisana
Monografija Mostar - pri~a koja nema kraj,
autora Milija Bijavice. On je vlasnik
agencije Fortuna tours, koja je izdava~
Monografije ~iji bi se sadr`aj mogao sa`eti
u jednu re~enicu: ”Od postanka Mostara do
dana{njeg dana.” Na promociji je bio i
Klaus Kinkel, biv{i ministar vanjskih
poslova Njema~ke.
Neka nas jo{ sekundu u Mostaru, dok smo
na nogama... Pa }emo i na noge i na
glavu! Tradicionalni, 447. skokovi sa Starog
mosta zakazani su za 27. juli, sa po~etkom
u 16 sati. @iri }e biti u sastavu: Mustafa
Jahura, Mirsad Deda Pa{i}, Emir Bali},
Du{ko Bajevi} i @eljko D`eba. Dakle,
dolazi Princ. Golemo! Princ je Du{ko, za
podsje}anje.
Do 28. jula svi zainteresovani se mogu
prijaviti za 34. unske la|are. Prijave za trku
kajaka vr{i}e se na dan takmi~enja, startna
lista zatvara se 30 minuta prije starta
takmi~enja, a i prijava za Unske laste
tako|e je na dan takmi~enja. Sve ovo
doga|a se u Bosanskoj Krupi, 1. i 2.
augusta ove godine...
Od 1. do 6. augusta u Gora`du }e biti
odr`an 17. internacionalni Festival
prijateljstva. Knji`evnost, pozori{te, film,
likovna umjetnost, stvarala{tvo o djeci i za
djecu... sfere su o kojima se FI ”brinuo” od
svog prvog izdanja, 1998. godine. Pa je,
njima u ~ast, u Gora`de do sada
doputovalo vi{e hiljada umjetnika iz cijelog
svijeta.
U sklopu obilje`avanja
desetogodi{njice obnove
Starog mosta, 23. jula je u
Mostaru otvoren Interpret -
acijski muzej, “smj e{ten u
ambijentalnom prostoru
^erekovi}a du}ana”.
“Izuzetno sam sretan zbog
otvaranja novoga objekta
kulture u na{em gradu. Danas
je Mostar dobio ne{to
posebno, a to je jedinstven
centar ove vrste u BiH koji }e
posjetiteljima pru`iti mogu -
}nost da do`ive kulturu i
tradiciju ovoga kraja na jedan
potpuno novi na~in”, obratio
se gradona~elnik Ljubo Be{li}
prisutnim, a mi izjavu preuzeli
sa bljeska.
Projekat MuM-Inter preta -
cijski centar realizovan je
zajedni~kim snagama Grada
Mostara, Javne ustanove
Muzej Hercegovine, ne vla di -
ne organizacije Oxfam Italija i
regije Toskana. Njego va
ukupna vrijednost je oko
230.000 eura.
LJUBO BEŠLIĆ, gradonačelnik Mostara
U Mostaru ne{to posebno
EMIRA HUKIĆ, članica bosanskohercegovačke
ekspedicije na Ande
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
EMIRA HUKI]
“Prilikom privikavanja na visinu treba se pridr`avati pravila”
Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.7.2014 21:35 Page 60
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 61
Davno je bila 1999., kada je odr`an
prvi Motovun Film Festival...
Od 1999. promijenilo se sve i ni{ta.
Koncept i ideja Festivala ostali su
nepromijenjeni i na to smo vrlo ponosni,
jer svih ovih godina i dalje uspijevamo
privu}i publiku s istim konceptom, pa ne
vidimo razloga da ga mijenjamo. A ta
ideja jeste: krajnje nepretenciozni
Festival koji prikazuje filmove s du{om.
Festival bez crvenih tepiha, mjesto bez
barijera i VIP-zona, u kojem se ljudi koji
vole filmove dru`e s ljudima koji rade
filmove. No, rekao bih da se sve drugo,
osim te izvorne ideje, promijenilo. Postali
smo puno ve}i - i brojem filmova koje
prikazujemo, i prate}im programima, a
pogotovo brojem posjetilaca. Naravno da
smo ponosni na taj rast, ali sve smo se
vrijeme trudili da unato~ tome ostanemo
mali festival.
Kako izgleda motovunska filmska
2014. godina?
Pa, mislim da nismo lo{i. Uvijek je
te{ko izdvajati filmove jer ih je jako puno
(ove godine 136 iz 40 zemalja), ali nabrojat
}u tek po~asne goste: ponovo nam dolazi
Stephen Daldry (redatelj filmova Billy
Eliot, Sati, @ena kojoj sam ~itao), jedan
od najodanijih prijatelja na{eg festivala -
ovo }e mu biti sedmi boravak u
Motovunu. Ali, kako se dugo nismo
vidjeli (nije ga bilo sedam godina)
veselimo se kao da je prvi put. Na{u
po~asnu nagradu Motovun Maverick
dodijelit }emo ruskom redatelju Andreju
Zvjagincevu, a Nagradu za `ivotno djelo
Arsenu Dedi}u, koji je uz sjajnu
kantautorsku karijeru skladao muziku za
vi{e od trideset filmova. Iz Turske nam
dolazi troje redatelja predvo|enih
Yesimom Ustaogluom, jer zemlja partner
ove godine nam je Turska. Tako|er,
prikazat }emo program dokumentaraca o
osebujnim umjetnicima, a s jednim od
njih dolazi veliki guru performancea
Ulay, koji }e i u Motovunu izvesti jednu
od svojih konceptualnih akcija. Kao
refleks turbulentnih vremena u kojima
`ivimo, odlu~ili smo napraviti druk~iji
`iri: u njemu nisu redatelji i glumci, nego
umjetnici i aktivisti koji su zbog svoga
anga`mana morali emigrirati iz svojih
zemalja. Zato ovogodi{nji `iri zovemo @iri
u egzilu.
IGOR MIRKOVIĆ, direktor “Motovun Film Festivala”
Emira Huki}, Hasna Smje~anin, Daliborka
Strika i Aida Muminovi}, te vo|a ekspedicije
Dragan Ili}, na dan kad }e biti objavljen ovaj
broj Slobodne Bosne, putuju u Peru. Njihova
`elja, namjera i ambicija je da osvoje vrh
Huaskaran. Na koje je mjesto ovaj vrh
pozicioniran na ljestvici najte`ih uspona u
svijetu, pitamo Emiru Huki}:”Visina najvi{eg
vrha planine Huaskaran iznosi 6.768 m i to je ujedno i najvi{i vrh
tropskog pojasa na Zemlji. Nalazi se u dijelu masiva Kordiljera
Blanke i ~etvrti je u redu po visini u Andama. Huaskaran vrlo ~esto
nazivavaju K2 Anda, {to bi ovu planinu, s obzirom na sve
objektivne opasnosti koje nosi, moglo svrstati u planine te{ke za
uspon. Visinska distanca od mjesta polaska do vrha je oko 3.600
m, a uspon ne uklju~uje anga`man nosa~a, dakle sav teret na vrh
nosimo same. Uspon, tako|er, podrazumijeva kretanje po gle~eru
i prelazak ledenih skokova koji mogu biti razli~itog nagiba i visine.
Konkretne podatke o svim aktuelnim te{ko}ama je te{ko dati jer se
situacija iz godine u godinu mijenja, u zavisnosti od koli~ine
snijega i uop{te meteorolo{kih prilika.”
Pohodu na Huaskaran predstoji aklimatizacija, nakon koje se
ekspedicija vra}a u bazu...”Aklimatizacija podrazumijeva privi ka va -
nje organizma na ni`e koncentracije kisika u zraku. Svaka
ekspedicija treba da ima razra|enu taktiku
aklimatizacije i ona se vrlo ~esto upoznaje iz
ranijih uspona na odre|enu planinu. Vo|a
ekspedicije Dragan Ili} odredio je plan
aklimatizacije prema raspolo`ivim infor ma cija -
ma i vlastitom iskustvu iz ovih planina. Na{a
ekspedicija planira aklimatizacijski uspon na vrh
Nevado Pisko, koji je gotovo 6.000 m visok i sam
uspon }e, najvjerovatnije, trajati oko pet dana, naravno ukoliko nas
vrijeme poslu`i. Prilikom privikavanja na visinu treba se pridr`avati
pravila i svaki zdrav organizam bi trebao da mo`e da se navikne na
uslove manjeg sadr`aja kisika. Nakon toga se spu{tamo u dolinu na
kra}i odmor, nabavljamo logistiku i idemo na na{ glavni uspon, na
Huaskaran”, obja{njava Emira.
Kada negdje putujemo, obi~no na nekom od hidro meteo ro lo -
{kih sajtova potra`imo vremensku prognozu. Kakvo vas vrijeme
o~ekuje, odnosno, koliko uop{te za visoke Ande va`e
hidrometeorolo{ke prognoze? ”Hidrometeorolo{ke prognoze su
itekako va`ne i treba ih redovno pratiti. Mi trenutno pratimo neke
od svjetskih meteorolo{kih portala. A aktuelne prognoze }emo
prikupljati iz Huaraza, najbli`eg grada Huaskaranu”, odgovara
na na{e pitanje Emira Huki}.
E, pa, sretno, djevojke... I, mom~e!
Motovun bez barijera
Zdrav organizam mo`e sve
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Emira Huki} i Hasna Smje~anin na vrhu Lupoglav na Prenju
Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.7.2014 21:36 Page 61
SLOBODNA BOSNA I 24.7.2014. 62
1. Ima li kulture u Domu kulture nakon poplave?
[to vodom do|e vodom i ode... Kultura ostaje!
17. Osoba koja Vam ide na ganglije?
Nesportski ribari.
19. Tange ili badi}?
Badi}.
2. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti direktor, ne~ega?
Ma, kao i svi, sanjao sam da vozim FAP.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?
Triceratops.
20. A, begova ili {kembe ~orba?
Beg je beg... da nije bio cicija,
ne bi bilo begove!
16. S kim biste voljeli otplesati tango?
Igram isklju~ivo folklor.
18. Ima li i{ta bolje od «Nutelle?
Ima, {ipov pekmez.
6. [ta obavezno nosite na pla`u?
Jogurt, paradajz iliti raj~icu i sirnicu.
12. [ta
obla~ite kada
`elite izgledati
moderno?
Odijelo.
by DINO BAJRAMOVIC
15. Opi{ite Safeta Su{i}a u tri rije~i...
Krivaja, Sarajevo, PSG.
F
o
t
o
:

M
a
i
d

M
i
l
i
n
k
i
}
10. Koliko ima istine u
reklamnom sloganu:
«Za sve dobro kriva je
‘Krivaja’?»
Nekad bilo, danas pih!
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?
K’o i oni... Malo je to vremena da ne uradim ni{ta.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
Nemojte samo naslove ~itati.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Automehani~ar.
11. Da li je {utnja zlato?
Bolje da se noga oklizne
nego jezik.
13. Da li je bolje biti lijep
i pametan ili ru`an i glup?
Najbolje je biti taman.
4. [ta ne morate imati u fri`ideru?
Kajmaka i sira.
ADEM SMAILHODŽIĆ, glumac,
direktor “Doma kulture” u Zavidovićima:
“Da beg nije bio cicija,
ne bi bilo begove čorbe”
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Zavisi u kojem dijelu Sarajeva...
5. Koga biste poveli
na pusto ostrvo?
Uistinu, `enu koju
najvi{e volim.
9. Jeste li
meteoropata?
Kad nema para,
aaaaaa... Ubi me
vrijeme!
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 23.7.2014 16:16 Page 62
KLIN ^ORBA
I
ma tome ve} nekoliko mjeseci: probudim se ujutro i
prvo odaberem boju dana; onako nasumi~no, prvu koja
mi padne na prazan um. Potom popijem ~a{u tople
vode oboga}ene ka{ikom sir}eta od divljih jabuka na
prazan stomak. Jutros sam odabrala boju senfa. Ne cijeli
registar zelenih ili `utih tonova, ve} samo onaj prijelaz
izme|u dvije boje za koji ne mo`e{ tvrditi niti da je zeleno
niti `uto. To je koloritna zona sumraka kao {to je sabah ili
ak{am: niti je dan niti je no}, nego je to. O~i koje tra`e to
nipo{to nisu agresivne. One naprosto klize po
zamu}enom svakodnevnom vidokrugu u kojem se
nadrealno izo{trava boja za kojom `ude. O~i progutaju
prvi gutljaj jutro{njeg apaurina i kliznu dalje. Um se
polagano budi u oporoj izmaglici boje senfa, pu{taju}i da
se iz tog jajeta izlegne ptica dana{njeg dana. To i tome
sli~ne metode, zapravo je odnjegovani otpor otrovima
realnosti koje dijete u meni (jedini iole zdravi dio mene)
s gnu{anjem odbija popiti, kao nekad riblje ulje, uporno
se odupiru}i svojom malom ali efikasnom jutarnjom
mentalnom gimnastikom stravi pritiska vanjskog svijeta
~ija je te`nja da se spoji s posudom mog unutarnjeg
svemira realisti~na i gotovo neizbje`na poput granatiranja
Gaze. Stvar, u stvari, nije ni blizu komplicirana kao {to to
odrasli u meni poku{ava objasniti.
S
vijest u boji senfa nipo{to nije srednji put, pokret
nesvrstanih, neutralan stav koji i nije stav, bijeg od
|avolje zavodljivosti konformizma. To je samo
perspektiva s granice o{tre nule iz koje dva oka u glavi
usplahirenom umu trasiraju jednaku razdaljinu u plus i
minus kako bi mogao uspostaviti vlastitu ravnote`u. Ovaj
svijet nije sa~injen od apsolutnog dobra i apsolutnog zla,
niti u sukobu to dvoje postoje sto posto nevini i sto posto
krivi. Vrijeme te~e zahvaljuju}i akciji i reakciji. Naravno,
sve dimenzije na{e stvarnosti plod su akcije i reakcije. I
svaka je reakcija nova akcija koju um ne bi ni poduzimao
da ne o~ekuje novu reakciju. Bo`e, {ta mi je jutros pa ne
mogu prekinuti lanac misli koji je odavno u ljudskim
glavama u tan~ine (pro)mi{ljen i kazan? Odabirom boje
o~ito sam se utaknula u sredi{te frekvencije na kojoj
odvajkada komuniciraju ljudi koji svijet poku{avaju
za{tititi od sebe i svoje vlastite neodgovorne
nepromi{ljene akcije, a ne samo za{tititi sebe od svijeta
koji su vlastitim umovima projektirali. Kuda me vode
misli i otkud im ba{ ove boje? Sad }u uklju~iti ra~unar i
ponovo, kao nekidan sru{eni malezijski avion, uletjeti u
ratnu zonu. Mo`da }e se zlo dogoditi, mo`da }e me neka
strana pogoditi, i u jednoj }e zlokobnoj sekundi izginuti
stotine mojih svjetova. I to onih spisateljskih u kojima se
moje vje~no dijete poku{ava oduprijeti pritisku
svrstavanja na jednu stranu jer ga `ivot jo{ nikad nije
uvjerio da je prava strana ona na kojoj sunce izlazi ili ona
na kojoj zalazi, nego se vazda djetinje radovalo i poput
suncokreta o~i okretalo onome izme|u: suncu koje sja.
K
o je sto posto kriv a ko sto posto nevin: Sidran, PEN
centar BiH, Dru{tvo pisaca BiH, Simi}, Lati}, Brka,
Kazaz, Idrizovi}, Oslobo|enje, Lovrenovi},
Ivankovi}, Karahasan, Durakovi}, Bazdulj, Kordi};
napisano, kazano ili pre{u}eno...? Ko je kome, ko je koga,
ko je prvi po~eo? Na ~ijoj su strani Rusi a na ~ijoj
Amerikanci? Za{to je London dozvolio a Pariz zabranio?
Za{to je ubijeno 500 Palestinaca a 20 Izraelaca? Za{to
granatirate bolnice u Gazi? Da li su {tete od poplava ve}e
u RS-u ili Federaciji BiH? Da li su politi~ke {tete ve}e u
Federaciji BiH ili RS-u? Koji je entitet bolji, koji manji,
koji ve}i? Ko je ovdje glavni baja? Koja je razlika izme|u
vje{ta~ke i genocidne tvorevine? [ta je prije bilo: Bosna
ili Republika Srpska? Da li je Erdogan rekao...?
D
obro ti jutro, Petrovi} Petre! A ti ne slijedi pjesnike.
Oni svakom dolinom blude i govore ono {to ne
misle. Kao npr.: Ako se zlo dogodi, ako me no}as
pogodi: ne pla~i, na lice stavi smijeh, za ovaj grad nije
umrijeti grijeh. Za{to? Za{to umrijeti nije grijeh za ovaj ili
bilo koji grad, utvrdu, udru`enje, klan, vjeru, naciju,
dr`avu? I ukoliko to nije grijeh da li je onda grijeh
(pre)`ivjeti? Kako se stavlja smijeh na lice kad se zlo
dogodi? Kako izgleda to lice? Koje je boje? Kakvi su
svjetovi iza tog lica? [ta je s nevidljive strane Mjeseca?
Ima li `ivota nakon smrti? I ako ima, koji je pravi: ovaj ili
taj? [ta ako je rezultat svih na{ih mentalnih ra~unica
nula? Velika sveobuhvatna o{tra nula boje senfa? [ta ako
je za svakog od nas jedina istina ona koju sami
izaberemo? Ili ne izaberemo, nego uporno gledamo
jednim okom u njeno lice a drugim u nali~je.
Svijest u boji senfa nipošto nije srednji put, pokret nesvrstanih,
neutralan stav koji i nije stav, bijeg od đavolje zavodljivosti
konformizma. To je samo perspektiva s granice oštre nule iz koje dva
oka u glavi usplahirenom umu trasiraju jednaku razdaljinu u plus i
minus kako bi mogao uspostaviti vlastitu ravnotežu
AKO SE ZLO NE DOGODI
Pi{e: FADILA NURA HAVER
24.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 63
Fadila:Iluzije.qxd 23.7.2014 16:25 Page 63
SLOBODNA BOSNA I 10.7.2014.
64
FIESTA RED I BLACK EDITION: Svjetski rekordi!
P
rva generacija kultnog Fordovog
modela Fiesta si{la je s pokretne
trake 1976. godine. Od te godine do
danas kreirano je {est generacija Fieste.
Proizvodnja posljednje generacije tog
modela po~ela je 2008., a proizvodi se i
danas. No, ne}emo puno o povijesti
modela, ve} o svjetskom rekordu koji su
oborile Fiestine ina~ice Red i Black Edition,
odnosno motor koji je ugra|en u njih.
Naime, Fordov novi jednolitarski
EcoBoost motor razvija nevjerojatnih
140 «konja» i trenuta~no je najmo}niji
serijski motor te zapremine ikad
napravljen. Ukoliko napravimo
usporedni test, taj motor po litru
zapremine stvara vi{e konjskih
snaga nego motori koji pokre}u
najmo}nije automobile na
svijetu, Bugatti Veyron ili,
pak, talijansku «pilu»
Ferari 458
Speciale. Fordov
motor, koji je do
sada tri puta
zaredom progl -
a{en moto rom
godine, ima
revidiranu
kalibraciju koja
isporu~uje
dvana est posto
vi{e snage, {to
je izvanredan
rezultat. Ono
{to je va`no
jeste kako }e
se upravo taj
motor
ugra|ivati u
serijske modele
Ford Fieste
Reda i Black
Edit i ona, dina -
mikom i stilom
prilago |enim
za sna`ni mali
agre gat pod
haubom.
Ukoliko bismo napravili usporedbu sa
standardnim 1,6 litarskim benzin cem od 100
konjskih snaga koji je do sada ugra|ivan u
sportsku Ford Fiestu, dolazimo do podatka
kako i od njega novi jednolitarski motor ima
dvostuko ve}u snagu, mjereno po litru
zapremine. Pojedno stavljeno, u praksi to
zna~i kako u tako maloj karoseriji laganog
automobila, pritiskom papu~ice gasa voza~ i
putnici ostaju doslovce zalijepljeni za sjedala.
Ono ~ime su osobito ponosni u Fordu je
potro{nja goriva. Kako bi imao {to ve}u
efikasnost u radu, Fordov jednolitarski
EcoBoost motor koristi turbopunja~,
dvostruko neovisno upravljanje ventilima i
izravno ubrizgavanje goriva pod visokim
tlakom kako bi postigao {to bolje
performanse i bio {to efikasniji. Dovoljno je
spomenuti podatak kako turbopunja~ u
sna`nom Fordovom agregatu ima ~ak 248
tisu}a obrtaja u minuti, ne{to vi{e od ~etri
tisu}e okreta u sekundi i skoro dva puta
vi{e obrtaja od turbo punja~a u
motorima koji pokre}u trka~ke bolide
Formule 1 u ovoj sezoni. Ford Fiesta
Red i Black Editions sti`u od 0 do
100 km na sat za devet sekundi i
imaju maksimalnu brzinu od 201
km na sat. Osim u dva modela
Forda Fieste,
jednolitarski
EcoBoost ugra|ivat
}e se i u jo{ osam
Fordovih modela.
Bi}e dostupan u
Fordu Focusu, B-
MAX-u EcoSportu, C-
MAX-u i Grand C-
MAX-u, te u Tourneo
Connectu, Tourneo
Courieru, Transit
Connectu i Transit
Courieru. No, niti tu
nije kraj. Iz Forda
najavljuju kako }e
sna`ni jednolitarski
agregat uskoro biti
predstavljen i u
potpuno novom
modelu Mondeo.
Prodaja modela Ford
Fiesta Black i Red
Edition, sa
jednolitarskim EcoBoost
motorom od 140 KS,
najavljena je za kraj
teku}e godine.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
Auto:CRNA.qxd 23.7.2014 16:28 Page 64
Prema informacijama objavljenim u
printanim, elektronskim i online medijima
ju~er i danas (23.07.2014. godine)
federalni ministri - ~lanovi Upravnog
odbora Fondacije OdRaz, predvo|eni
predsjednikom - ministrom Antom Krajinom
- smijenili su direktora Vinka Jaki}a,
njegovog zamjenika Safeta Dauta, kao i
izvr{nog direktora Ivicu Knezovi}a, dok je
dosada{nji izvr{ni direktor Samir ]atovi}
imenovan za novog direktora. Ovaj
iznenadni “termidorski” kadrovski pomor u
OdRazu rezultat je politi~kog dogovora
(trgovine) postignutog na “najvi{oj razini”
izme|u SDP i SDA prema kojem SDA treba
da preuzme Razvojnu banku FBiH, dok bi
SDP-u pripao OdRaz. Nakon ogromnih
{teta koje su gra|ani pretrpjeli zbog
nedavnih poplava u Bosni i Hercegovini,
Srbiji i Hrvatskoj, povodom toga je u Briselu
odr`ana donatorska konferencija na kojoj
su Bosni i Hercegovini (Vije}u ministara
BiH, odnosno njenim entitetima Federaciji
BiH i Republici Srpskoj) dodijeljeni grantovi
i povoljni krediti. SDP je ovim nelegitimnim
i nelegalnim (revolucionarno-etatisti~kim)
preuzimanjem upravljanja u OdRazu htio
da se u predizborno vrijeme “dodvorava”
bh. gra|anima koji }e u oktobru ove godine
iza}i na op}e izbore upravljaju}i i
usmjeravaju}i sredstva grantova i kredita u
skladu sa svojim politi~kim ciljevima i
potrebama. Grantovi su bespovratna
sredstava poreskih obveznika dr`ava /do -
na tora, dok }e obavezu vra}anja kreditnih
sredstava biti solidarno raspodiljeljena na
sve bh. gra|ane, pa i na ve}inu onih ~iji
politi~ki izbor nije SDP kojem preostaje da
svoj nizak politi~ki rejting pobolj{ava
ovakvim korumpiranjem gra|ana. Me|utim,
kako su odavno strani donatori izgubili
povjerenje u korumpirane institucije
federalne vlasti, `eljeli su da pripadaju}i dio
od 809 miliona EURA granta i kredita
realiziraju preko Fodndacije za odr`ivi
razvoj OdRaz Sarajevo kao kompetentne i
nekorumpirane implemen tacijske jedinice.
Razlog tomu treba tra`iti u ~injenici da ve}
dugo vremena OdRaz zadovoljava kriterije
i procedure Svjetske banke (World Bank)
prilikom implemen ta cije razvojnih i drugih
programa i projekata finansiranim
sredstvima kredita i grantova me|u narod -
nih institucija. Najbolje to potvr|uje
Finansijski izvje{taj zaklju~no sa
31.12.2013. godine, pripremljen u skladu
sa Me|unarodnim standardima finan -
sijskog izvje{tavanja i Izvje{taja nezavi -
snog revizora sa~injen od referentne
me|unarodne revizijske ku}e Delloite
(dostupan na portalu OdRaza). Ova
prozirna dogovorena politi~ka podvala
spada u fenomenologiju korupcije koja je
odmah prepoznata od stranih donatora, {to
potvr|uje i javno obra}anje Hideo
Jamazakija, ambasadora Japana u BiH, te
i u {irem smislu i nedavno obra}anje
Nicholasa Hilla, otpravnika poslova
Ameri~ke ambasade u BiH. Kako je smjena
bila ishitrena i nezakonita, izme|u ostalog,
potvr|uje i ~injenica da na sjednicu
Upravnog odbora Fondacije uop}e nije bio
pozvan direktor Vinko Jaki}, niti je bio prije
odr`avanja predlo`en dnevni red - a {to je
neizbje`na obaveza utemeljena na Statutu
i Poslovniku o radu Upravnog odbora
Fondacije. Protivno Statutu Fondacije za
odr`ivi razvoj, ju~era{njoj sjednici
Upravnog odbora Fondacije OdRaz
prisustvovao je i premijer Federalne vlade
Nermin Nik{i} i ucjenjiva~ki se postavio
pred ~lanove Upravnog odbora Fondacije
({est od sedam prisutnih sedam ministara
u Vladi Federacije) kazav{i da se ovaj
dogovor postignut na vladi mora ispo{tovati
te da u slu~aju njegove opstrukcije, u
protivnom, ne}e biti ispo{tovani svi drugi
dogovori.
U svrhu politi~ko-medijskih “pripremnih
radnji” za ove lenjinovske smjene Uprave u
Fondaciji OdRaz kontekstualizirane su
medijske dezinformacije i pau{alne tvrdnje
potpredsjednika Federacije Mirsada Kebe,
koje su protivne logici i samom pravu:
Pozivaju}i se na nalaz Federalne uprave
za inspekcijske poslove od 06.05.2014.
godine gosp. Kebo je iznio tvrdnju da je
upitna funkcija direktora OdRaza Vinka
Jaki}a jer, kao, njega to posebno brine,
gosp. Jaki} nije upisan u registru kojeg vodi
Federalno ministarstvo pravde. O~ito da je
do{lo do selektivnog i tendencioznog
i{~itavanja ovog inspekcijskog nalaza u
kojem je Kebo “zaboravio” prenijeti bh.
javnosti utvr|ene ~injenice iz inspekcijskog
nalaza: da upis Vinka Jaki}a kao direktora
OdRaza nije izvr{en u registru Federalnog
ministarstva iz razloga da “su po tu`bama u
upravnim sporovima donijete tri pravo sna` -
ne presude sa nalogom i pravnim
obrazlo`enjima” na osnovu kojih je u dr`avi
utemeljenoj na vladavini prava - Vinko
Jaki} morao biti upisan kao direktor. Razlog
za ovu nedopustivu opstrukciju upisa treba
tra`iti u samovolji SDP-ovog federalnog
ministra pravde Zorana Mikuli}a koji se
oglu{io na odluke sudova koje su trebale
biti i za njega obavezuju}e. Nije prvi put da
se izvr{na SDP-ova vlast ovim (po)stavlja i
iznad sudske vlasti (?!), {to nezaintersirano
posmatra Kantonalno tu`ila{tvo u
Sarajevu! Dakle, poslije ovakvih medijskih
istupa gosp. Kebu pitamo zbog ~ega nije
podnio krivi~nu prijavu (~emu je ina~e
sklon, {to pozdravljamo) i protiv SDP-ovog
ministra Mikuli}a zbog grubog neizvr{a -
vanja tri (3) sudske odluke? Pozivamo
gosp. Kebu da bude kon ziste ntan te da ne
primjenjuje dvostruke standarde, ovaj put
ne {tetu “neupisanog” direktora Vinka
Jaki}a.
Naravno da odgovornost za ovo
ismijavanje vladavine prava (nepo{tivanje
zakona i kr{enje procedura) podjednako
snose i “kapitulirani” ministri/~lanovi
Upravnog odbora iz SDA i Stranke Radom za
boljitak, na ~elu sa predsjednikom Upravnog
odbora Fondacije ministrom finansija Antom
Krajinom (“biv{im” ~lanom HSP).
Na`alost, pri~a o implementaciji
donacija i kredita dobija svoj epilog koji nije
u interesu bh. gra|ana.
Fondacija za odr`ivi razvoj
OdRaz Sarajevo
FONDACIJA ZA ODR@IVI RAZVOJ OdRaz
Obala Kulina Bana 18, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
fax 033 277 301 info@odraz.ba www.odraz.ba
Sarajevo, 23.07.2014. godine
SAOP]ENJE ZA JAVNOST
Fondacija OdRaz je zakonom uspostavljena institucija od posebnog interesa za razvoj Federacije BiH, kao i
Bosne i Hercegovine, a ovo Saop}enje za javnost upu}ujemo radi o~uvanja njenog integriteta i potrebe
ta~ne informiranosti bh. javnosti/gra|ana.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 17:13 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:37 Page 2
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.7.2014 13:47 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 14:41 Page 1

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful