You are on page 1of 202

KOME JO (NE)TREBA

FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
SOFIJA VRCELJ
MARKO MUANOVI
HRVATSKO FUTUROLOKO DRUTVO
RIJEKA, 2011.
NAKLADNIK:
HRVATSKO FUTUROLOKO DRUTVO
ZA NAKLADNIKA:
DR. SC. MARKO MUANOVI
RECENZENTICE:
DR. SC. JANA GORIUP
DR. SC. OLIVERA FLORI - KNEEVI
LEPA MLAENOVI
LEKTORICA:
RENATA KOVAI, PROF.
GRAFIKA OBRADA I DIZAJN NASLOVNICE:
IVAN MUANOVI
TISAK:
TISKARA SUAK
ISBN: 978-953-95074-6-4
CIP zapis dostupan je u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice
Rijeka pod brojem 120819033.
KOME JO (NE)TREBA
FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
SOFIJA VRCELJ
MARKO MUANOVI
HRVATSKO FUTUROLOKO DRUTVO
RIJEKA, 2011.
SADRAJ
I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU 1
1. ZATO NAM (NE)TREBA FEMINIZAM I
FEMINISTIKA PEDAGOGIJA? 2
2. TO JE FEMINIZAM? 13
2.1. BORBA ZA PRAVO GLASA - EUROPSKI
KONTEKST (POETKA) 20
2.1.1. Poeci feminizma u Sjedinjenim
Amerikim Dravama 31
2.1.2. Suvremena feministika scena 33
3. PRAVCI FEMINIZMA 41
3.1. SOCIJALISTIKI FEMINIZAM 41
3.2. RADIKALNI FEMINIZAM 44
3.3. LEZBIJSKI FEMINIZAM 45
3.4. FEMINIZAM CRVENIH ARAPA 47
3.5. ANARHO-FEMINIZAM 49
3.6. LIBERALNI FEMINIZAM 49
3.7. CRNI FEMINIZAM 50
3.8. EKO-FEMINIZAM 51
3.9. CYBERFEMINIZAM 52
3.10. PSIHOANALITIKI FEMINIZAM 54
3.11. URADI SAM FEMINIZAM 57
3.12. KONZERVATIVNI FEMINIZAM 58
3.13. DIANIC FEMINIZAM 58
3.14. KULTUR(AL)NI FEMINIZAM 59
4. OBRAZOVANJE DJEVOJICA
RETROSPEKTIVA I PERSPEKTIVA 61
5. ENE I VISOKO OBRAZOVANJE 70
6. UITELJICE 77
7. TEORIJSKO-METODOLOKO UTEMELJENJE
FEMINISTIKE PEDAGOGIJE 81
7.1. TO JE PREDMET FEMINISTIKE
PEDAGOGIJE? 86
II. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA 114
1. PRISTUP ISTRAIVANJU 115
2. PREDMET I CILJ ISTRAIVANJA 122
3. METODOLOKI PRISTUP ISTRAIVANJA 123
4. UZORAK ISTRAIVANJA 124
III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA 126
1. DRUTVENI POLOAJ ENA U HRVATSKOM
DRUTVU 127
1.1. IMBENICI DRUTVENOG
POLOAJA ENE U HRVATSKOJ 127
2. DRUTVENI POLOAJ ENA I NEOVISNE
VARIJABLE 140
2.1. DRUTVENI POLOAJ ENA I SPOL
ISPITANIKA 140
2.2. DRUTVENI POLOAJ ENA I DOB
ISPITANIKA 141
2.3. DRUTVENI POLOAJ ENA I
NAOBRAZBA ISPITANIKA 144
3. IMBENICI PROMJENE POLOAJA ENE
U DRUTVU 147
3.1. IMBENICI PROMJENE DRUTVENOG
POLOAJA ENA I SPOL ISPITANIKA 152
3.2. IMBENICI PROMJENE DRUTVENOG
POLOAJA ENA I DOB ISPITANIKA 154
3.3. IMBENICI PROMJENE DRUTVENOG
POLOAJA ENA I NAOBRAZBA
ISPITANIKA 156
3.4. STAV O DRUTVENOM POLOAJU
ENA I IMBENICIMA PROMJENE
POLOAJA 157
IV. ZAKLJUCI 159
V. SAETAK 170
VI. SUMMARY 173
LITERATURA 176
KAZALO AUTORA 186
KAZALO POJMOVA 190
PREDGOVOR
Sljubljenost feminizma i feministike pedagogije u Hrvatskoj, od
samih poetaka razvoja ovoga pokreta, neto je na to smo kao pedagozi
ponosni. Naime, utemeljiteljice feminizma u Hrvatskoj bile su uiteljice, a
sadraj njihovih aktivnosti bio je usmjeren na obrazovanje. Obrazovanje i
pisani mediji shvaeni su kao snane, a moda i jedine, poluge u promjeni sva-
kovrsne neravnopravnosti ena. Takoer, ulazak ena u svijet rad i osnaivanje
njihova drutvenog poloaja povezano je sa strukovnim obrazovanjem kao
pretpostavkom ekonomske i kulturne emancipacije.
Unato tome to je feminizam istraivaki izazov ve nekoliko stoljea,
istraivati probleme obrazovanja ena te pokuati defnirati feministiku ped-
agogiju na nain koji iskljuuje seksizam i danas je sloen posao. Mnoge su
autorice i autori nastojali kreirati drugaije obrazovanje. Vjerovali su da je
obrazovanje snaga koja moe pridonijeti unaprjeenju poloaja ena. U odno-
su na prolost kada su ene mukotrpnim osvajanjem prava na obrazovanje
otvorile vrata cijenjenih profesija, obrazovanje je danas conditio sine qua
non radne emancipacije te profesionalne i drutvene promocije ena. Oiti
su znaajni, ali jo uvijek nedostatni, pomaci k profesionalnoj ravnopravnosti
ena. Danas ene flozofkinje, lijenice, sutkinje, inenjerke, predsjednice vla-
da ili drava, znanstvenice ne predstavljaju veliko uenje u svijetu, ali nji-
hov rad i dalje nije jednako plaen kao rad mukaraca.
Roditelji i drutvo neprestance socijaliziraju djevojice i djevojke tako
da usvoje, prihvate i reproduciraju inferiornu ensku ulogu, dok su mukarci
odgajani tako da se postave kao mjera svih stvari. Feministika teorija i
praksa pruila je dovoljno argumenata za (re)pozicioniranje mukaraca i ena
kroz promijenjenu, tj. drugaiju odgojnoobrazovnu teoriju i praksu. Drugaiji
pristupi odgoju i obrazovanju pruaju se kroz feministiku pedagogiju kojoj
je primarni cilj objasniti enama i mukarcima kako funkcionira seksistiko
razmiljanje i kako mu se mogu suprotstaviti.
Studija Kome jo (ne)treba feministika pedagogija? je pokuaj
drugaijeg promiljanja obrazovanja i nekih problema usko vezanih uz obra-
zovanje.
Studiju ine tri poglavlja; teorijsko, u kojemu istraujemo utemeljenje
feministike pedagogije, empirijsko istraivanje, kojim smo ispitali stavove o
aktualnom poloaju ena u hrvatskom drutvu te zakljuaka kojima se argu-
mentira etabliranje feministike pedagogije.
Studija Kome jo (ne)treba feministika pedagogija? rezultat je
viegodinjeg rada glavne istraivaice Sofje Vrcelj i suradnika na projektu
Obrazovanje ena u svijetu promjena. Projekt fnancijski podupire Ministarst-
vo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Rezultate istraivanja feministike pedagogije podastiremo znanst-
venoj, strunoj i graanskoj javnosti, poglavito kao poticaj za raspravu i budua
istraivanja. Razumije se da ovu studiju poklanjamo studentima kao vrelo za
uenje.
Autori se iskreno zahvaljuju svim ispitanicima koji su odvojili svoje
vrijeme i odgovorili na anketni upitnik. Njihovi odgovori su vrijedna graa za
bolje sagledavanje poloaja ena u naem drutvu.
Hvala naim obiteljima koje su uvijek tu kada nas treba osnaiti.
Knjigu posveujemo naim majkama koje su nam dale beskrajnu
ljubav i poklonile vjeru naim pregnuima.
Sofja Vrcelj i Marko Muanovi
POGLEDI NA
FEMINISTIKU
PEDAGOGIJU
I.
2 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
1. ZATO NAM (NE)TREBA FEMINIZAM I
FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?
ena danas mora ispunjavati etiri uvjeta: izgledati
kao djevojka, ponaati se kao dama, umjeti misliti kao
mukarac i raditi kao konj.
Caroline Simon
Povijest ovjeanstva obiljeena je neravnopravnim poloajem ena. U
odnosu na mukarce, ene nisu imale pravo i mogunosti za napredovanje u
karijeri, sudjelovanje u politici i drutvenom ivotu. Biti dobra supruga i maj-
ka bile su, a u nekim kulturama jo su i danas, najvanije uloge (i zanimanja)
ene.
Ako smo mi ono to govorimo, ideologija podinjavanja i drutvenog
obezvrjeivanja ene u odnosu na mukarca, dubinski se oslanja i na samo
etimoloko odreenje rijei ena. ena (u hrvatskom i u nekim europskim
jezicima) dolazi od indoeuropskog korijena quena, to je u vezi s indoeurop-
skim korijenom gen (raati) pa se ena prvotno shvaa kao raalica, dok
rije mukarac dolazi od indoeuropskog korijena mogh (voditi) ili men (mis-
liti), odnosno onaj koji misli, vodi, gospodari.
1

Dvadeseto je stoljee, u odnosu na prethodna vremena, obiljeeno
znaajno promijenjenim poloajem ena. ene su dobile pravo glasa, poveale
su mogunosti na obrazovanje, a time i na zapoljavanje i, to je moda poseb-
no znaajno, ene su se izborile za pravo da same odrede svoju ulogu u drutvu.
Ukratko - dvadeseto je stoljee obiljeila (dozirana) emancipacija ena.
U povijesti, ene nisu smatrane samo intelektualno inferiornijima u
odnosu na mukarce, ve su i esto detektirane izvorom kunji i velikih zala;
Pandora je otvorila zabranjenu kutiju i time donijela nesreu ovjeanstvu.
Za antike flozofe karakteristino je opravdavanje nejednakog socijal-
nog i pravnog poloaja ena. Muko se izjednaavalo s aktivnim, odreenom
formom, a ensko s pasivnim, neodreenom materijom. To je izjednaavanje
nastalo u okviru tradicionalnog grkog shvaanja seksualne reprodukcije, po
kojem je otac nositelj formativnog principa, prava kauzalna sila stvaranja, a
majka tek donositeljica materije koja dobiva formu ili odreenje, i hraniteljica
onoga to je zapravo stvorio otac.
2
Rani rimski zakon opisuje enu kao di-
jete, zauvijek inferiornu mukarcu. Od samog nastanka rimske drave, ene
nisu imale pristup vojnoj i politikoj strukturi; podreenost ena i potreba
skrbnitva nad njima opravdana je pripisivanom im slabou (infrmitas
1 Poli, M.1997. ovjek, odgoj, svijet. Zagreb, Kruzak. str. 174.
2 Lloyd, G. 2006. Razum, znanost i ovladavanje materijom. U: ainovi, N. (ur.) 2006. ene i
flozofja. Zagreb, Centar za enske studije. str. 43.
3 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
consilii) i lakoumnou (levitas animi). Prema poznatom Romulovu ustavu,
graanstvo je bilo duno odgajati svu muku djecu i samo prvu ker. Budui
da su porodice dobivale manje novca za odgoj djevojica, uskraivale su im
obrazovanje. Najbolji izbor bila je udaja.
3
Djeaci su se kolovali i nakon
osnovnog obrazovanja koje je trajalo do jedanaeste godine.
4
Unato drutveno - kulturolokim ogranienjima, ene su ostvarile
znaajna postignua i postupno otvarale prostor za osobnu i intelektualnu slo-
bodu. Tijekom srednjeg vijeka, znatnu su autonomiju stekle pozivom opatice
pa su prostor slobode u Europi irile putem religije.
U kasnom srednjem vijeku ene poinju djelovati i izvan kue te stjeu
autonomiju radom primjerice, u tekstilnom obrtu imale su svoje cehove izrade
tekstila i ukrasnih predmeta. U Kataloniji je ena nekog dravnog slubenika
bila lanica suda, u Parizu i Londonu su djelovale lijenice i kirurginje. U 14.
stoljeu na poreznoj listi nala se 21 uiteljica osnovne kole, a francuski kralj
Karlo VIII. 1485. godine zabranio je enama bavljenje medicinom.
5
Isto tako,
aristokratske su ene uivale u moi i prestiu jer je cijele epohe obiljeio
utjecaj vladaricakraljica: Elizabeta u 16. stoljeu, kraljica Katarina Velika u 18.
stoljeu te kraljica Viktorija u 19. stoljeu. Meutim, ovih nekoliko primjera
utjecajnih i visoko pozicioniranih ena, najee bogatih, nije mijenjalo, a nije
ni moglo promijeniti globalnu sliku obespravljenosti ena. Kada se govori o
loem poloaju ena, najee se misli na grass root
6
ene.
Sloenost mnotva imbenika koji sinergijski djeluju na poloaj ena,
oteava davanje jasnog odgovora na pitanje to ene dovodi u deprivilegirani
poloaj. Sociolozi su suglasni da na poloaj pojedinca utjeu brojni faktori kao
primjerice, podrijetlo, spol, socio-ekonomski status, odgoj, obrazovanje, ua i/
ili ira zajednica, dominantni drutveno prihvatljivi sustav vrijednosti, moral-
nost, zakoni i drugo. Kada bismo eljeli mijenjati poloaj pojedinca, nali
bismo se pred nepoznanicom na koji nain identifcirati temeljne imbenike
i odrediti dinamiku njihova djelovanja koje pojedinca sustavno dovodi u (ne)
ravnopravni poloaj. Iako je ova nepoznanica stara, postoje jasni odgovori
kojima se tumai (i opravdava) neravnopravni poloaj ena: takav je poloaj
3 Emancipacija ene u to doba bila je povezana s njenim ekonomskim statusom. Ovo razdo-
blje obiljeile su znaajne i utjecajne bogate ene: primjerice, Kornelija, majka brae Gracchi,
preko sinova imala je utjecaj u politici, Precija je uz pomo svojeg ljubavnika imala politiku
mo i natjecala se za vodstvo u ratu protiv Mitridata.
4 O poloaju ena u antikom rimskom drutvu detaljnije se raspravlja na:
http://www.sezam-hr.net/rimskezene.htm; (27.3.2007.)
5 Vidi: Valkovi, M. 1990. Uloga ene u javnom ivotu evropske civilizacije. U: Bogoslovska
smotra LX br. 3-4, str. 192-208.
6 Obini ljudi, nai susjedi, lanovi lokalne zajednice, ulice, kvarta Grassroot femini-
zam je pokret ena lokalne zajednice koje ele rijeiti neki problem, osvijestiti konkretne oblike
segregacije ili volonterskim aktivizmom poduprijeti neki iri drutveni ili politiki projekt. Vidi:
Baumgardner, J., Richards, A. 2005. Grassroots: A Field Guide for Feminist Activism. Farrar,
Straus and Giroux.
4 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
opravdavan tjelesnim razlikama mukaraca i ena - mukarci su krupniji od
ena, imaju veu miinu masu, ene tre sporije od mukaraca zbog anatomi-
je karlice, ene su prirodno slabije od mukaraca, emocionalnije, nesposobne
za rad koji zahtijeva fziki ili intelektualni napor.
7
Na temelju spolne raz-
like, ene manje vrijede. Spolnost je argument za nesudjelovanje ili nedo-
voljno sudjelovanje u politici, slabiju zastupljenost u obrazovnim, kulturnim,
istraivakim, vojnim i vjerskim ustanovama. ene su, a tako se ui i njih i
mukarce, po prirodi slabiji spol i tu prirodnu/boansku hijerarhiju ljudi ne
mogu i ne trebaju mijenjati. Takav mit o prirodnoj inferiornosti ena utjecao
je na podjelu vanih i nevanih poslova, odnosno, podjelu na lake i teke
poslove. U veini predindustrijskih drutava, u europskoj i amerikoj kulturi,
laki enski poslovi bili su kuanski, a tei poslovi poput lova i obrade nji-
va, bili su muki. Materinstvo je tradicionalno bilo prihvaeno i kao najvanija
socijalna uloga ene. Meutim, tom se podjelom na lake - enske i tee -
muke poslove, zanemarila injenica da su, primjerice, briga za djecu i munja
krava te pranje odjee teki poslovi, a ene su ih oduvijek radile. Isto tako,
prisutna je i depersonalizacija ena jer prema engleskom obiajnom pravu,
neudana (single women)
8
ena nije mogla biti vlasnica nekretnine.
Udana se ena, defnirana jedino preko mua, morala odrei svoga
prezimena i sva je njezina imovina bila pod kontrolom supruga. Francuskinje
nisu imale pravo staranja nad svojom djecom sve do 1907. godine, a spolna
diferencijacija obrazovnih sustava bila je prisutna sve do 1925. godine. Englezi
su do 1870. godine odgovarali za zloine koje bi poinile njihove supruge, a
mnoge Europljanke prije Drugog svjetskog rata nisu mogle raditi, obrazovati
se na fakultetu, otvoriti raun u banci ili dobiti putovnicu bez dozvole mua.
U ranoj povijesti SAD-a, mukarac je posjedovao enu i djecu kao to
je posjedovao i materijalna dobra poput kue ili zemlje. Ako bi uslijed loeg
ekonomskog poloaja svoje obitelji mukarac (otac) odluio svoju djecu po-
slati u sirotite, majka nije imala pravo protiviti se toj odluci.
9
U brakoraz-
vodnim parnicama najee bi mu dobio potpunu kontrolu nad djecom i
imovinom.
10
Odluke u ime ene donosio je mukarac (suprug) jer kada se u
7 Fridl, E. 2003. Spor o determinantama polnih uloga. U: Papi, ., Sklevicky, L.(ur.) 2003.
Antropologija ene. Beograd, Biblioteka XX vek.
8 Termin ena bez mua nastaje nakon sekularizacije braka u Francuskoj 1791. godine, a da-
nas uvrijeeni pojam neudana ena (single women) suvremena je pojava, takoer relacijski
defnirana - u odnosu na mua. Vidi: Duby, G.,Perrot, M. (ed.) 1991. A History of Women in the
West, IV. Emerging Feminism from Revolution to World War, Cambridge, Massachusetts Lon-
don, England, The Belknap press of Harvard University Press.
9 Kasnije je prihvaeno prirodno pravo prema kojemu su udane ene mogle posjedovati imo-
vinu neovisno o muu. Takva je odluka na globalnoj razini znaajno promijenila poloaj ena
jer su ovu odluku podrali u New Yorku 1848., a u Massachusettsu 1854. godine. Krajem devet-
naestog i poetkom dvadesetog stoljea poloaj udanih ena znaajno se poboljao.
10 Vidi: Womens History in America. http://www.wic.org/misc/history.htm (12.3.2009.)
5 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
pravnom smislu uope govorilo o eni, gotovo uvijek se radilo o udatoj eni,
supruzi bijelog, heteroseksualnog pripadnika srednje klase.
11
Devetnaesto
stoljee postupno nudi enama drutveno-ekonomski pomak i to radom.
Rad se poinje shvaati kao sredstvo emancipacije ena unato tome to su
ene radile i po 12 sati dnevno, najee u tvornicama i trgovinama tekstila,
to su bile ( i ostale) slabije plaene nego mukarci. Rad ih je doveo na scenu
drutvenog ivota i omoguio im preuzimanje obveza koje su do tada pripa-
dale mukarcima. U prvoj polovici 19. stoljea u Engleskoj je donesen zakon o
desetosatnom radnom danu za ene i djecu, a u SAD-u je 1910. donesen zakon
koji je limitirao radno vrijeme ena na osam sati dnevno. Zakonodavci su sma-
trali da se na taj nain pomae enama, no neki od tih zakona ograniavaju
prava enama. Naime, zakoni koji zabranjuju rad dui od osam sati ili rad
nou, segregiraju ene u poslovima koji ukljuuju nadzorne poloaje i zahti-
jevaju noni rad.
12
U Americi je bilo i zakona koji su enama zabranjivali diza-
nje tereta preko 7 kg to je takoer onemoguavalo ene u bavljenju odreenim
poslovima. Slini radni uvjeti te radno pravo vrijedili su i za europske ene.
Ulazak ena u svijet rada nametnuo je potrebu mijenjanja zakona o radu te
su diljem Europe prihvaeni zakoni koji omoguuju jednako napredovanje i
jednaku plau mukaraca i ena.
Meutim, postojali su otpori prema takvim zakonima pa se nastojalo
pronai poslove u kojima ene ne mogu imati istu plau. Vrlo je ilustrativan i
indikativan podatak da je u Velikoj Britaniji tek 1960. donesen zakon kojim
se izjednaavaju plae mukaraca i ena u dravnoj slubi. Unato znaajno
promijenjenim drutvenim uvjetima, kontinuirano je prisutna normalizacija
ivota ene njenim vraanjem u privatnost doma i porodice.
13
Idila doma i po-
rodice odredila je naine kojima se ene mogu izraziti. Drutvena oekivanja
prema kojima ene moraju postati supruge i majke, utjecala je na smanjenje
fakultetski obrazovanih ena i njihovih profesionalnih karijera. Formalno ob-
razovanje djevojica bilo je u sjeni obrazovanja djeaka jer je u veini zemalja
dominiralo istospolno (muko) obrazovanje.
U Hrvatskoj se, kao i u ostatku Europe i svijeta, obrazovanju djevojica
(ena) nije posveivala posebna panja jer je glavna enina zadaa bila umi-
liti se muevom, njim biti koristnimi, stei njihovu ljubav i tovanje,
14
a ako je
11 Zaharijevi, A. 2007. Kratka istorija sporova; ta je feminizam? U: akardi, A., Jelui, A.,
Maji, D., Ratkovi, T. (ur). 2007. Kategoriki feminizam - nunost feministike teorije i prakse.
Zagreb, Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije. str.112.
12 Woloch, N. 1996. Women and the American Experience. New York, The McGraw Hill Com-
panies.
13 Zaharijevi, A. 2007. Kratka istorija sporova: ta je feminizam? U: akardi, A., Jelui, A.,
Maji, D., Ratkovi, T. (ur). 2007. Kategoriki feminizam - nunost feministike teorije i prakse.
Zagreb, Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije. str. 118.
14 Lueti, T. 2002. Prve studentice Mudroslovnog fakulteta kr. Sveuilita Franje Josipa I. u
Zagrebu. U: Povijesni prilozi, br..22 /2002. Hrvatski institut za povijest. str.169.
6 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
ena bila obrazovana, to se smatralo prednou u odgoju djece.
Drutveni kontekst u Hrvatskoj u devetnaestom stoljeu bio je manje-
vie slian europskom, tj. amerikom kontekstu tako da Hrvatsku nisu zaobile
napredne (feministike) ideje. Kao i drugdje, postojali su otpori, ali hrvatsku
feministiku scenu aktiviraju uiteljice kod kojih je razvijen dobar osjeaj za
ensko pitanje. U nizu radova istie se da su djevojke vrlo prikladne za svako
obrazovanje.
15
Za tadanje prilike napredne uiteljice, Marija Jambriak, Ja-
goda Truhelka i Milka Pogai, u asopisu Domae ognjite prosvjeivale su
ene, upuivale ih u suvremeno voenje kuanstva, u racionalne metode gos-
podarenja i suvremene tehnike mogunosti.
16
Vedeta hrvatskog feminizma, patuljasta amazonka hrvatskog
feminizma,
17
Marija Juri Zagorka, mukotrpno i stoikom upornou kroz
zapuhe hrvatskog konzervativizma, prtila je stazu prema osloboenju ena i
ruenju spolnih stereotipa. Kao priznanje intelektualnoj, novinarskoj i spi-
sateljskoj superiornosti Zagorke, ime Mazzura, urednik asopisa Obzor,
poastio ju je etiketom baba bez imena i ugleda, nitko i nita, zagorska
kravarica i k tome jo zaraena socijalistikim mentalitetom i feministikim
novotarijama.
18
Unato kulturnoj abokreini koja je veliala mukarce, za
potrebe strunog obrazovanja djevojaka otvoreno je uilite za primalje 1876.
godine. Sljedee je godine u Zagrebu osnovana ivaa i risarska kola koja je
prerasla u samostalni institut. Iako su, dakle, djevojke sposobne za svako ob-
razovanje, preporuka je neudanim djevojkama loijeg ekonomskog statusa
da steknu bolje obrazovanje radi osiguranja fnancijske samostalnosti od
roditelja, a idealna zanimanja za takve djevojke su ona koja se mogu spojiti
sa enskim zvanjem. U takva zanimanja ponajprije su se ubrajale zanimanja
uiteljice i guvernante. Ona su bila posebno preporuljiva i iz patriotskih razlo-
ga, posebice zato to su djecu iz bolje stojeih obitelji veinom odgajale strane
guvernante. U nizu preporuenih zanimanja slijedila su potanska i brzojavi-
15 Isto, str. 170.
16 Zlatar, A. Predfeminizam, feminizam i postfeminizam u hrvatskoj knjievnosti. Zagrebaka
slavistika kola www.hrvatskiplus.org.
17 Sklevicky, L. 1988. Patuljasta amazonka hrvatskog feminizma: Marija Juri Zagorka. U: Dun-
ja Rihtman-Augutin, D.(ur.) 1996. Konji, ene, ratovi. Zagreb, enska infoteka.
18 Jakobovi -Fribec, S. 2006. Zagorka - protagonistica nenapisane povijesti hrvatskog femi-
nizma. Knjievna republika, 5-6/2006. str. 43-52; Jakobovi-Fribec, S. 2006. Juri, (Zagorka)
Marija, (u: Biographical dictionary of womens movements and feminisms in Central, Eastern,
and Southeastern Europe, 19th and 20th centuries. (Croatia), ed. De Haan, F., Daskalova, K.,
Loutf, A. Budapest, New York, CEU Press. 195-200.
Kao novinarki Strossmayerova Obzora (od 1896.), kojem je podizala nakladu svojim romanima
u nastavcima, glavni urednik ime Mazzura, za kojeg je ensko u redakciji bio prvorazredan
kulturni i moralni skandal, prilijepio joj je etikete koje su je pratile sve do smrti: baba bez
imena i ugleda, nitko i nita, zagorska kravarica i k tome jo zaraena socijalistikim mentalite-
tom i feministikim novotarijama. Lasi, S. 1986. Knjievni poeci Marije Juri Zagorke (1873-
1910). Uvod u monografju, Zagreb, Znanje. str. 68.
7 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
teljska sluba, a vrata trgovake, raunarske, ljekarnike ili lijenike slube
tek su im trebala biti otvorena.
19
Djevojke su drane podalje od sveuilita zbog
sumnji u njihove intelektualne sposobnosti, tj. uvjerenja da djevojke nemaju
sposobnosti dostatne za studiranje (na mukim, pametnim fakultetima).
Napredne uiteljice
20
svojim su aktivnostima poljuljale mitove o infe-
riornosti ena te 1895. godine pokreu inicijativu za sveuilinim obrazovanjem
ena. Zahtjev su predale Akademskom senatu Kraljevskog sveuilita Franje
Josipa I. u Zagrebu, 1. listopada 1895. Uiteljice su traile da im se omogui
pohaanje predavanja kao izvanrednih sluaica kako bi mogle dotjerati
znanje iz nekih predmeta, potrebitih (...) u zvanju uiteljice.
21
Ovaj je zahtjev
snaan iskorak iz tadanjeg kulturalnog okvira jer suprotno rairenom ste-
reotipu, uiteljica nije samo flantropska fgura s crtama brinosti, skrbi za
druge ili majinstva. Ona je u platonikom smislu bitna karika u posredovanju
(vrline) znanja kao dobrobiti zajednice. Iako je od Platonova doba sam pojam
zajednice proao povijesne i politike modifkacije s razliito konotiranim
poimanjem dobra kao vrijednosti koju (i tko to) odgajanjem treba prenositi, o
pedagogiji u suvremenom smislu . moemo govoriti tek u pojmovima seku-
larizirane Moderne: individualnosti i obrazovanosti (kulture). U tom je smislu
diskurs uiteljice pomak od autodidaktine prosvijeenosti ili individualnog
egrtovanja malobrojnih privilegiranih ena ka znanstvenom modelu obra-
zovanja i kulturne prosvjeenosti za veinu graanskih ena.
22
Zamolbi je udovoljeno pa su uiteljice mogle sluati predmete koje su
eljele. Razlog odobrenja bio je i taj to su mnoge uiteljice kolovane diljem
Europe, a status izvanredne studentice nije omoguavao stjecanje diplome ni
polaganje dravnih ispita. Profesor ih je mogao ispitati i dati im privatnu pot-
vrdu o poloenom ispitu.
Na Mudroslovni fakultet djevojke su se mogle upisivati temeljem
naredbe od 9. rujna 1901., kao redovne ili izvanredne sluaice, a na druge
fakultete u Hrvatskoj tek nakon Prvog svjetskog rata.
Unato otporima drutva, potreba i vanost obrazovanja ena
osvijetena je 1900. godine u Zagrebu osnivanjem udruge Gospojinska udruga
za naobrazbu i zaradu enskinja,
23
a svrha joj je bila podupiranje ena u dalj-
19 Vidi: Lueti, T. 2002. Prve studentice Mudroslovnog fakulteta kr. Sveuilita Franje Josipa I.
u Zagrebu. U: Povijesni prilozi, br..22 /2002. Hrvatski institut za povijest
20 Zamolbu su potpisale Marija Horvat, Marija Jambriak, Camille Lucerne, Jagoda Truhelka
i Natalija Wickerhauser.
21 Lueti, T. 2002. Prve studentice Mudroslovnog fakulteta kr. Sveuilita Franje Josipa I. u
Zagrebu. U: Povijesni prilozi, br..22 /2002. Hrvatski institut za povijest. str.172.
22 Jakobovi- Fribec, S. 2007. Feministika epistemologija objanjena djevojici - enski
spoznajni subjekt u epistolarnom romanu Jagode Truhelke: U carstvu due. Listovi svojoj
uenici (Osijek, 1910.). Filozofska istraivanja, god. 27 (2007) Sv. 1 (8394), str. 86.
23 Frankovi, D. (ur.) 1958. Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb, Hrvatski
pedagoko-knjievni zbor.
8 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
njoj naobrazbi. Udruga je osnovala Jelisavetinu zakladu kojom se uzdravalo
osam djevojaka u Djevojakom internatu. Osnovan je i Gospojinski klub radi
razvijanja drutvenog ivota lanica ije su pripadnice bile ene iz imunih
krugova, koje su veinom govorile i pisale i osjeale se njemaki. Predsjednica
Udruge bila je Margita Khuen-Hdervry, a tajnica Marija Jambriak.
24
Poetkom dvadesetog stoljea u novinarstvu se poeo koristiti izraz
nove ene (new woman), a od starih ena (old woman) su se razlikovale po
tome to su nove ene vie nego ikad prije pohaale kolu, obavljale proiz-
vodne i uredske poslove, pridavale panju svojem izgledu i ivjele i ponaale
se s izraenijim odmakom od normalnog naina ivota ene... Nisu ivjele s
obitelji pa su tradicionalisti poeli strahovati za dom i obitelj. Kao glavni kri-
vac raanja novih ena smatran je feminizam koji, kako su protivnici eman-
cipacije ena isticali, pridonosi kraju doma i obitelji.
25
Nakon Drugog svjetskog rata, Zapad je obiljeila demokratizacija
ivota ime su prosperirale i ene. Pomalo se rue (barem na deklarativnoj
razini) institucionalne prepreke te se ene masovno ukljuuju u obrazovanje
na svim razinama i ostvaruju karijere lijenica, znanstvenih istraivaica, sut-
kinja, inenjerki. Na podruju odgoja i obrazovanja biljee znaajan prodor da
bi osamdesetih godina ova profesija bila feminizirana zbog dvostruko veeg
broj ena nastavnica na svim razinama kolskog sustava.
Na zahtjev Vijea Europe, poetkom 80-ih 20. stoljea, provedeno je
prvo komparativno istraivanje institucionalnih mehanizama koji su u poje-
dinim dravama poticali ravnopravnost spolova. Istraivanje je bilo orijentirano
na institucionalne mehanizme koje su uvele pojedine zemlje kako bi enama
bre osigurale jednake prilike i omoguile njihovu potpunu integraciju u ivot
nacionalne drave, ukljuujui i politiku scenu. Nakon toga, istraivan je
poloaj ena u politikom ivotu u Europi s ciljem da se prepoznaju imbenici
koji oteavaju sudjelovanje ena u politikom ivotu i da se na osnovi rezulta-
ta predloe aktivnosti radi poboljanja statusa ena. Parlamentarna skuptina
Vijea Europe prihvatila je 26. travnja 1985. godine Preporuku 1008 o enama u
politici. Utvreno je da ene koje su svjesnije raznovrsne spolne diskriminaci-
je, nisu zastupljene u nacionalnim parlamentima kao to bi to trebale biti, a
razlog tome je to jo nisu primjereno zastupljene u politikim strankama, sin-
dikatima i vladinim uredima. Uoeno je da je obrazovanje jedno od kljunih
podruja promicanja politike ravnopravnosti meu spolovima; postoji malo
izvjea ili pravnih instrumenata koji se bave enama i politikom, a koji ne spo-
minju, ma kako to bilo kratko, potrebu za obrazovnim mjerama kao nunim
uvjetom za promjenu muko/enskih odnosa.
24 Vidi: isto.
25 Womens and Family History in America, The 20th Century http://www.esc.edu/esconline/
across_esc/writerscomplex.nsf/0/FBE25A79DC50806B852569EE0070250A?opendocument
(12.03.2009).
9 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Unato tome to je kurikulum kakav danas imamo u kolama diljem
svijeta, spolno stereotipiziran te generiran naelom logocentrizma, odnosno
podjelom ovjeka na um i tijelo prema kojoj na kartezijanski nain um je
obiljeje mukarca,
26
u razvijenom Zapadu kao i u zemljama Treeg svijeta, ob-
razovanje je prepoznato kao sredstvo emancipacije djevojica (i ena). Budui
sudionici u obrazovnom procesu mogu usvajati (socijalne) spolno/rodne
uloge i demokratizirati drutvene odnose patrijarhalnog drutva. Sustavni rad
na usvajanju alternativnih vrijednosti putem vanih imbenika socijalizacije -
obitelji, kole i medija istie se kao bitan u identifciranju djeaka i djevojica
s drugaijim uzorima mukaraca i ena od onih koji im se tradicionalno nude.
Isto tako, vani imbenici socijalizacije mogu pridonijeti redukciji spolnih
stereotipa u kolskim programima i udbenicima te deideologizaciji kolskih
programa s obzirom na dominantne muke interpretacije. Obrazovanje je
takoer shvaeno i kao vaan imbenik pokreta za ravnopravnost. U takvim
je okolnostima 16. studenog 1988. objavljena Deklaracija o ravnopravnosti
ena i mukaraca, kljuni politiki dokument u kojem se naglaava da je
ravnopravnost spolova naelo ljudskih prava i osnovni uvjet demokracije.
27
Svijet, posebice Europa, danas govori o drutvu znanja. Meutim,
ako je vjerovati brojkama, drutvo znanja prema lanicama drutva odnosi
se maehinski: od 875 milijuna nepismenih odraslih, dvije treine su ene.
U razvijenijim zemljama, 2008. godine omjer djevojica i djeaka u podruju
osnovnog obrazovanja bio je 96:100, dok je u srednjoj koli taj omjer iznosio
95:100. U odnosu na 1999., kada je u podruju osnovnog obrazovanja taj omjer
bio 91:100 i u srednjem obrazovanju 88:100, vidljiv je napredak. Meutim, jo je
uvijek problem spolne nejednakosti u fokusu razliitih svjetskih organizacija.
ene obavljaju 67% svjetskoga rada, a zarauju samo 10% svjetskog dohotka;
vlasnice su 1% svjetskog imetka. irom svijeta ene zarauju 20-50% manje od
mukaraca za isti rad. Od 1.3 milijarde ljudi koji ive u potpunom siromatvu,
70% su ene dok ih je na direktorskim i upravnim poslovima prisutno izmeu
10 i 20%. ene zauzimaju 10% mjesta u parlamentima; 5% predsjednica drava
su ene. Danas je svega 16 % ena na mjestu ministra, a u zemljama sjeverne
Afrike, zapadne Azije, Kariba i Oceanije nema niti jedne ene koja je ministri-
ca.
28
Problemi neravnopravnosti spolova, vidljivi na svjetskoj razini, manje-
vie se refektiraju i na ene u Hrvatskoj. Zaposleno je 45,5 % ena i 54,5 %
26 Vidi: Tanesini, A.1999. An Introduction to Feminist Epistemologies. Massachusetts USA,
Oxford, UK, Blackwell Publishers.
27 Stvarni (kolski/obrazovni) svijet i dalje je daleko od ravnopravnosti. Niz je radova koji uka-
zuju na spolne stereotipe te vezanje ene uz kuu, supruga i djecu. Na ovu temu, vidjeti prim-
jerice, Baranovi, B. 2000. Slika ene u udbenicima knjievnosti. Zagreb, IDIZ.
28 Vidi: Unesco, 2010. Global education digest 2010. Comparing Education Statistics Across
the World. Montreal, Quebec, Canada: Unesco Institute for Statistics:, United Nations (2010)
The Millennium Development Goals Report 2010. New York.
10 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
mukaraca - mukarci dominiraju u preraivakoj industriji, javnoj upravi,
prijevozu, skladitenju i vezama, graevinarstvu, rudarstvu i vaenju te u rib-
arstvu. U mnogim poslovima ene su manje plaene; primjerice, ene u obra-
zovanju dobivaju prosjeno 4.208 kuna, a mukarci 5.043 kuna; u zdravstvenoj
zatiti i socijalnoj skrbi dobivaju 4.494 kuna, a mukarci 5.600 kuna. U navede-
nom resoru zaposleno je 78,3% ena.
29
Zakonska regulativa Republike Hrvatske
zabranjuje diskriminaciju temeljenu na spolu; u lanku 5 Zakona o ravno-
pravnosti spolova Republike Hrvatske
30
pie ravnopravnost spolova znai
da su ene i mukarci jednako prisutni u svim podrujima javnog i privatnog
ivota, da imaju jednak status, jednake mogunosti za ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Ovaj je zakon dao neke pozitivne
rezultate koji su jo nedostatni jer postoje eklatantni primjeri spolne diskrimi-
nacije koji daju novi zamah feminizmu u ideji i akciji. lanak 14. ovog zakona,
istie, pored ostalog, da obrazovanje o pitanjima ravnopravnosti spolova pred-
stavlja integralni dio sustavnog osnovnog, srednjokolskog i visokokolskog
obrazovanja kao i cjeloivotnog uenja ukljuujui pripremu oba spola za ak-
tivno i ravnopravno sudjelovanje u svim podrujima ivota. Unato zakonskoj
ravnopravnosti, stakleni strop
31
prisutan je na mnogim mjestima jer primjerice,
unato veem broju studentica na Sveuilitu u Rijeci i njihovoj uspjenosti,
mukarci dominiraju u upravljakim strukturama. Prisutna je takoer i tradi-
29 Dravni zavod za statistiku: ene i mukarci u Hrvatskoj: http://www.dzs.hr/
30 Vidi: Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08): http://www.prs.hr/content/view/202/59/
31 Metafora stakleni strop (glass ceiling) odnosi se na nevidljive barijere koje rodnom seg-
regacijom onemoguuju ili oteavaju napredovanje ena, tj. da bi oznaili pojavu nepisana pravi-
la i skrivene barijere koje onemoguavaju napredovanje ena do najviih rukovodeih poloaja
u poslovnoj hijerarhiji. Njihovo napredovanje u karijeri ogranieno je na manje odgovorne,
manje istaknute i manje plaene poloaje i to bez objektivnih razloga. Ovu nevidljivu, ali vrstu
barijeru Morgan (1998) defnira kao sluajeve da ene zapoinju karijeru sa iste poetne toke
kao i mukarci da bi vremenom ili napredovale sve sporije u odnosu na njih ili nastavile napre-
dovati ravnopravno sve dok u nekom trenutku to njihovo napredovanje ne bude zaustavljeno
.(str.479). O staklenom stropu moemo, dakle, govoriti u sluajevima kada usprkos dokazanim
sposobnostima i zalaganju ene ne bivaju unaprijeene na rukovodee poloaje, posebno ne na
poloaje top menadera. Osim ove konceptualne metafore, koristi se i ljepljivi pod (sticky foor).
Vidi: Morgan, L.A.1998. Glass ceiling effect or cohort effect? A Longitudinal study of the gender
earnings gap for engineers, 1982 to1989. American Sociological Review, 63, 479-483.)
Na problem staklenog stropa ukazano je na konferenciji o enama u fzici odranoj u oujku
2002. godine u Parizu gdje je sudjelovalo 300 fziara i fziarki iz 65 zemalja. Donesene su Rezo-
lucije namijenjene kolstvu i ministarstvima prosvjete te se trai da u kolama u uenju fzike
djevojicama treba pruiti jednake mogunosti i poticaje kao i djeacima; u Rezoluciji nami-
jenjenoj sveuilitima istie se da u vrhunskim istraivakim institucijama ene nisu tretirane
ravnopravno u odnosu na svoje kolege. I u ostalim se Rezolucijama (istraivakim institutima,
industriji, znanstvenim drutvima, vladama drava, fnancijskim agencijama) ukazuje na stak-
leni stop i potrebu osiguravanja ravnopravnosti. (http://www.hfd.hr/zene_u_fzici/EPS-wom-rez.
pdf.( 13.1. 2007. ).
11 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
cionalna podjela na muke i enske fakultete
32
koje javnost razliito percipira
te je esto mukim fakultetima pridana vea vrijednost i ugled.
Rezolucija Vijea Europske unije na temu ene i znanost (Council
of the European Union Council Resolution of: Women and Science)
33
kao
zajedniku brigu zemalja lanica posebno specifcira nedovoljnu zastup-
ljenost ena na podruju znanstvenih i tehnikih istraivanja. U mnogim su
institucijama oformljena razliita tijela kojima je zadatak nadzor rodne ravno-
pravnosti, a ene se potie stipendijama i otvaranjem enskih katedri na
fakultetima. enski studiji dobivaju sve veu vanost u mnogim zemljama EU,
a poticanjem otvaranja enskih studija ele se unaprijediti istraivanja iz per-
spektive ene te proiriti spoznaje o tome to znai biti ena. S ciljem promi-
canja spolne ravnopravnosti donesena je i Preporuka Odbora ministara/ica
dravama lanicama o rodno osvjetenoj politici u obrazovanju prihvaena
10. listopada 2007. godine na 106. sastanku zamjenika/ica ministara/ica.
34
U
Preporuci je istaknuto da, unato propisima na meunarodnoj i lokalnoj razini
te svakodnevnim situacijama, u kolama jo uvijek postoje znatne nejednakos-
ti izmeu djeaka i djevojica, odnosno mukaraca i ena. Odbor naglaava
da se u koli reprezentiraju kategorije enskosti i mukosti te usvajaju modeli
enskih i mukih uloga. S obzirom na to da je ravnopravnost vano obiljeje
demokratskih drutava, Odbor preporuuje reviziju zakonodavstva i prakse,
promicanje mjera usmjerenih na provedbu rodno osvijetene politike na
svim razinama obrazovnog sustava i u obrazovanju nastavnika/ica. Odbor je
ujedno preporuio i stvaranje mehanizama na svim obrazovnim razinama koji
omoguuju promicanje, provedbu i nadgledanje rodno osvijetene politike.
U mnogim je zemljama (obrazovna) praksa znaajno drugaija od za-
kona te se na svim razinama obrazovanja reproduciraju spolni stereotipi. Niz
pokazatelja o loijem poloaju ena u drutvu trai odgovor na pitanje kako
uskladiti akademski uspjeh ena koji je znatno bolji od njihova profesionalnog
uspjeha jer na rukovodeim mjestima dominiraju mukarci. Usklaivanje aka-
demskog i profesionalnog uspjeha predstavlja drutveni, odnosno, pedagoki
izazov to se moe shvatiti kao legitiman razlog (ne)postojanja feminizma i
feministike pedagogije.
Pitanje spolne (ne)jednakosti u procesu obrazovanja te kultura kole
(obrazovne institucije) i odnosa koji se pritom razvijaju, vana su pitanja
feministike pedagogije. kola utjee na obrazovna i socijalna iskustva djece
32 Vidi: Priji-Samarija, S., Avelini-Holjevac, I., Turk, M. 2009. ene u znanosti: Stakleni
strop. Drutvena istraivanja, god.18. br.6 (104), str. 1049-1073.
33 Rezolucija Vijea Europske unije na temu ene i znanost. Council of the European Union
Council Resolution of: on Women and Science. Brussels, 1 June 1999 (OR.en). 8565/99.
LIMITE. RECH 71. Offcial documents. URL: http://www.europa.eu.int ( 28.07.2002.)
34 Rodno osvijetena politika u obrazovanju- Preporuka CM/Rec (2007)13 prihvaena od
strane Odbora ministara/ministrica Vijea Europe 10.listopada 2007. godine : www.ured-ravno-
pravnost.hr.
12 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
te tako posredno utjee na (budue) stavove i ponaanja jer spol znaajno
odreuje interakcije u kolskom okruenju. Koedukacija ili naputanje prakse
istospolnog obrazovanja kao naina postizanja ravnopravnog obrazovanja nije
dakako znailo i nestanak spola kao organizacijskog naela jer se i dalje u
matine knjige unose podaci o spolu, garderobe se dijele prema spolu, kolske
aktivnosti diferenciraju se prema spolu. Djeca tako rano spoznaju da se svijet
dijeli na muki i enski te na takvoj podjeli grade svoj identitet i kroz spolno/
rodno obojene drutvene naoale shvate to znai biti drutveno prihvaen ili
odbaen.
(Iz)gradnja roda (doing gender)
35
je nuna, ali je problem kako izgra-
diti spolni/rodni identitet, a ne usvojiti stereotipe. Postojea tradicionalna
pedagogija i iz nje izvedena pedagoka praksa, podrava spolne stereotipe,
seksizam i patrijarhalnu strukturu u odgoju koja je (skriveno) opresivna spram
djevojica i ena. Radi stvaranja obrazovnih okruenja u kojima nema opre-
sivnosti namee se potreba otkrivanja drugaijih pedagogija, a jedna takva
drugaija pedagogija je feministika. Ona stremi pedagokoj transformaciji na
nain da propituje muku i ensku, homoseksualnu i heteroseksualnu perspe-
ktivu te ostale razliite perspektive koje smatra ilom kucavicom ispravnog
sagledavanja drutvene (odgojnoobrazovne) prakse.
Nadalje, razloge zato nam (ne)treba feministika pedagogija treba
traiti i u epistemologiji: ako je epistemoloki (ne)legitimno postojanje par-
tikularnih, nasuprot univerzalnim pedagogijama, onda je (ne)legitimno i ute-
meljenje spolno/rodno zasnovane pedagogije jer nema univerzalne istine,
odnosno postoje razliite (spolno/rodne) istine.
36
35 Vidi: Parry, S. C. 1996. Feminist Pedagogy and Techniques for the Changing Classroom.
Womens Studies Quarterly, No. 3 & 4, pp. 45 - 54.
36 Vidi: Muanovi, M. 1996. Postmoderne epistemologije pedagogije. U: Zbornik radova
Sabora hrvatskih pedagoga. Pedagogija i hrvatsko kolstvo: juer i danas, za sutra. Zagreb, HPKZ.
13 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
2. TO JE FEMINIZAM?
Prava nevolja sa enama jeste to one same stalno
pokuavaju da se prilagode mukim teorijama o enama.
Erica Jong
Feminizam
37
, odnosno feminizme nije jednostavno odrediti jednom
opeprihvaenom i opevaeom defnicijom zbog svoje sloenosti u idejnoj
i akcijskoj dimenziji te je stoga opravdano postaviti pitanje - to je feminizam?
Odgovor(i) na ovo pitanje nije jednoznaan jer moemo pronai da je
feminizam teorija i praksa, pokret i teorija, ideologija, osobno uvjerenje, poj-
movni okvir, skup razliitih aktivnosti radi unaprjeenja poloaja ena i sl.
38

Neki autori termin feminizam koriste za povijesno odreeni politiki pokret u
SAD-u i u Europi dok drugi autori ovaj pojam koriste za uvjerenja o nepravdi
prema enama, iako nije jasno odreeno niti postoji suglasje o kojim se ne-
pravdama radi.
Unato razliitim pristupima, za defniranje feminizma vano je ra-
zumjeti odnos mukaraca i ena u prolosti, sadanjosti i budunosti jer su
ti odnosi bili konfiktni, a teorijska nastojanja (unutar) feminizma streme
shvaanju uzroka i okolnosti koji dovode do konfikata i tee njihovom ukla-
njanju. Znaajan zamah razvoju feministike misli i akcije dao je racionalizam
i prosvjetiteljstvo 18. stoljea koji uzroke neravnopravnosti spolova trae i pro-
nalaze u drutveno povijesnim uvjetima, to je ujedno znailo da nepravdu
drutvo moe i otkloniti.
U nekim je defnicijama feminizma naglaena potreba unaprjeenja
poloaja ena. Takva odreenja su karakteristina za feminizam 19. stoljea.
39

Feministicom, odnosno feministom se moe nazvati svatko tko svoja
razmiljanja i djelovanja usmjerava prema redefniranju i repozicioniranju
uloga mukaraca i ena, odnosno svaka osoba koja preispituje tradicionalne
spolne, rasne, etnike i klasne uloge. Iako postoje razlike u shvaanju femi-
37 Rije feminizam prvi put je zapisana 1837. godine u Francuskoj, a oznaavala je karakteris-
tike ena. Kasnije je feminizam dobio obiljeja doktrine koja se odnosi na irenje ideje o pravu
i ulozi ena u drutvu. Smatra se da je Hubertine Auclert, francuska odvjetnica, prva osoba koja
je sebe nazvala feministicom, a rije feminizam je uporabila u asopisu La citoyenne koji je
poela izdavati 1881. godine. U engleskom jeziku, feminizam se poinje koristiti nakon Prve
internacionalne konferencije ena u Parizu 1892. godine, a oznaavao je uvjerenja i promociju
jednakih prava ena. (vidi: Eichner, C.J. La citoyenne in the World: Hubertine Auclert and Femi-
nist Imperialism. http://fhs.dukejournals.org/cgi/content/abstract/32/1/63;
http://www.spiritus-temporis.com/hubertine-auclert/ (12.04.2008.)).
38 Zaharijevi, A. 2007. Kratka istorija sporova: ta je feminizam? U: akardi, A., Jelui, A.,
Maji, D., Ratkovi, T. (ur) 2007. Kategoriki feminizam - nunost feministike teorije i prakse.
Zagreb, Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije. str. 111.
39 Nedovi, S. 2005. Savremeni feminizam, poloaj i uloga ene u porodici i drutvu. Beo-
grad, Centar za unapreivanje pravnih studija, Centar za slobodne izbore i demokratiju.
14 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
nizma, zajedniko je vjerovanje da ene trebaju imati jednak poloaj kao i
mukarci. Feministi/ice nastoje razotkriti uzroke nejednakosti i potaknuti
promjene u strukturi drutva koja proizvodi nejednakost meu spolovima.
Najopenitije moemo rei da je feminizam pokret koji je usmjeren na borbu
za prava ena i jednakost spolova.
...Pojam feminizam predstavlja jednu kongruentnu povijesno-
logiku cjelinu veoma odreenih ciljeva borbe za prava ena na svim poljima
kulture i civilizacije, i njegova se povijesno-politika praksa kree u luku od
pokreta do teorije, ion se utemeljuje i artikulira u polju jasnih izriaja to
on jest i to eli biti
40
N. Cott smatra da defnicija feminizma (-izama) nije
odreena povijesnim trenutkom te istie tri temeljne sastavnice feminizma , a
svaka podrazumijeva kontekst u kojem se javlja. Prva sastavnica je vjerovanje u
jednakost spolova to moe biti izraeno u negativnom obliku, kao suprotnost
spolova; druga se odnosi na feministiku pretpostavku da je poloaj ena
drutveno uvjetovan odnosima u drutvu prije negoli Bogom ili prirodom, dok
se trea odnosi na grupni spolni identitet - feministi/ce smatraju da se ene ne
poistovjeuju samo na temelju spola, nego i kao socijalna grupa -ene se iden-
tifciraju s grupom ena u kojoj pojedinana iskustva utjeu na itavu grupu.
41
Feminizam
42
je teorija i praksa koja, polazei od naela jednake vrijed-
nosti ena i mukaraca, inzistira na drutvenim promjenama radi dokidanja
drutvene, politike i ekonomske diskriminacije ena.
Feminizam je drutveni pokret, teorija i opredjeljenje. Polazi od
injenice da ene u drutvu imaju nepovoljan poloaj te smatra da se tzv.
40 Bosanac, G. 2007. Umjesto predgovora: antifeminizam kao intelektualni skandal (ili o su-
vremenom kompleksu Here). U: akardi, A., Jelui, A., Maji, D., Ratkovi, T. (ur.) Kategoriki
feminizam - nunost feministike teorije i prakse. Zagreb, Biblioteka FemFesta, Centar za enske
studije. str. 9.
41 Vidi: Cott, F. N. 1987. The Grounding of Modern feminism. New Haven and London, Yale
University Press.
42 U veini svojih sastavnica, feminizam ukljuuje najmanje dvije grupe zahtjeva: normativne
i deskriptivne. Normativni zahtjevi odnose se na to kako bi se na ene trebalo (ili se ne bi treba-
lo) gledati i kako bi se prema njima trebalo odnositi. Ti zahtjevi u sebi sadre koncepciju pravde
i moralnosti.
Deskriptivni zahtjevi se tiu toga kako se injenino gleda na ene te kako se prema njima od-
nose drugi. Praksa pokazuje da se prema enama ne odnose svi u skladu sa standardima pravde
ili/i moralnosti koji su navedeni u normativnim zahtjevima. Zajedno, normativni i deskriptivni
zahtjevi razlog su nastanka potrebe da se stvarnost ena promijeni. Iz navedenog se implicira
- feminizam nije samo intelektualni, ve i politiki pokret. Zbog razlika u deskriptivnim i nor-
mativnim zahtjevima, dolazi do razliitih pravaca feminizma jer feministi razliito objanjavanju
koncepte pravde i nepravde, jednakosti i nejednakosti te naine mijenjanja poloaja mukaraca
i ena.
15 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ensko pitanje
43
moe promijeniti aktivnostima kojima e problemi ena
postati javno prepoznati i politiki transparentni.
Feminizam je politika teorija i praksa koja se bori za slobodu svih
ena: obojenih, zaposlenih, siromanih, ena s invaliditetom, lezbijki, starijih
ena kao i bijelih, ekonomski privilegiranih heteroseksualnih ena.
44
Feminizam uvodi razlikovanje spola
45
kao bioloke odrednice ljudi
(raamo se kao osobe mukog ili enskog spola) i roda kao drutveno konstru-
iranih identiteta (koji se izgrauju socijalizacijom), a sastoje se od prikladnih
ponaanja, stavova, uloga i aktivnosti koje se oekuju od mukaraca, odnosno
ena.
46
U patrijarhalnim drutvima oiti su naini na koje je enin identitet
povezan s dunostima prema dravi, suprugu i dunostima majke prema djeci
i obitelji u heteroseksualnoj porodici. Njezina se vrijednost, tj. njezin identitet
mjeri uspjenou u ovim domenama. Feminizam, pak, ukazuje na potrebu
dekonstrukcije takvog identiteta i usmjeren je k oslobaanju ena stvaranjem
novog identiteta koji ukljuuje slobodu i samosvojnost svake pojedine ene.
Drugaiju dimenziju u odreivanju feminizma unosi slovenska flo-
zofkinja Eva Bahovec koja feminizam shvaa kao epistemologijski projekt,
usmjeren na propitivanje i kritiku misaonih tradicija, tj. feminizam je kri-
tika epistemikog subjekta, kritika epistemikog objekta i kritika modernog
koncepta znaka, kao opozicijsko, potencijalno (subverzivno) znanje koje se
suprotstavlja vladajuim idejama, preispituje literarni, flozofjski i povijesni
kanon i preoblikuje zvanino znanje.
47
U nekim je odreenjima feminizma naglaeno pravo na obrazovanje
kao (pred)uvjet slobodi ena. Feminizam se ...bavi slobodom i kreativnou.
Jedan od prvih zahtjeva feminizma, kao i jedna od prvih voenih bitki, je onaj
za pravom na edukaciju. Uzimajui edukaciju u onom najboljem smislu, ne
kao oblik indoktrinacije, ve kao mogunost osobnog razvoja i istraivanja
svijeta, edukacija predstavlja osnovnu komponentu ljudske kreativnosti. ak i
43 ensko se pitanje, za razliku od feminizima, stavlja u navodne znakove to znai da imaju
razliito teorijsko i strategijsko ishodite. Ako i pod jednim i pod drugim pojmom razumijemo
problem emancipacije ena, onda je oito da je to jednom problem pod navodnicima, to znai
da je podreen viem pojmu emancipacije ljudi, a drugi je put taj pojam utemeljen u sebi.
Despot, B. 2004. ensko pitanje i feminizam. U: Bosanac. G. (ur). 2004. Izabrana djela Blaenke
Despot. Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Zagreb , enska infoteka. str.181.
44 Smith, B. 1982. Racism and Womens Studies, prema: Bhavnani, K.K.1993. Talking Racism
of Womens Studies. U: Richardson, D. and Robinson, V. (ed). Thinking Feminist- Key Concepts
in Womens Studies, New York , The Guilford Press. str. 45.
45 Spol je bioloka kategorija koja se defnira, prije svega prema vidljivim genitalijama ljud-
skog bia i prema reproduktivnim funkcijama iako je reproduktivna funkcija posljednjih godina
obojena kultur(al)nim miljeom unutar kojeg je odreujemo i podlona je razliitim interpre-
tacijama.
46 http://www.cesi.hr/dokumenti/mia.pdf, (12.03.08).
47 Bahovec, E. 2002. Feminizam kao epistemologijski projekt. Zagreb, Zarez, 80/2002. str. 23.
16 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
ako se ne dogaa u kolama (gdje se, naalost, to uglavnom ne dogaa), uenje
je stalna strast ljudi. Ne mogu niti zamisliti kako je to ivjeti u svijetu u kojem
mi govore kako sam nesposobna uiti, pisati i itati ili promiljati zato to sam
ena. Kako frustrirajue! ... ako ti kau ne samo da ti je edukacija nedostupna,
ve da si zapravo nesposobna za nju zbog svoje rodne pripadnosti, onda je to
napad na tvoju unutranju realnost. Kako je teko boriti se protiv toga, kada
cijelo drutvo prihvaa takav stav! Tu nije rije samo o borbi za pravo na edu-
kaciju, ve je rije o obrani i dokazivanju injenice da si ti ljudsko bie. To je
ono to feminizam predstavlja - borbu za priznavanje ene kao ljudskog bia
sa istim pravima i mogunostima da bude slobodna, inteligentna i kreativna
kao sva ljudska bia.
48
Znaajna su i odreenja feminizma u kojima je naglaena potreba
unaprjeenja poloaja ena i takva su odreenja karakteristina za feminizam
19. stoljea.
49
Iako postoje razlike u shvaanju bitnih obiljeja feminizma, zajedniko
je uvjerenje da ene trebaju imati jednak poloaj kao i mukarci. Da bi se to
ostvarilo, feministi/ice nastoje identifcirati uzroke nejednakosti i potaknuti
promjene u strukturi drutva koje proizvodi nejednakost. Akcija feminista/
ica usmjerena je na mijenjanje poloaja ena radi ostvarivanja ravnopravnosti.
Mukarci i ene prolaze kroz tri tipine faze, tzv. 3A faze kada postaju
feministi/ice:
1. Svjesnost (awareness) - osoba prepoznaje pojavu
podreenosti ena i to ne moe vie potiskivati.
2. Ljutnju (anger) - kao rezultat novih razmiljanja, ene i
mukarci postaju ljuti. Mogu se osjeati povrijeeno, ogoreno
ili razoarano kada postanu svjesni da se odreene strukture,
koje su prije smatrali izvorom stabilnosti u svojim ivotima,
temelje na laima, manipulatorskim i prisilnim odnosima
moi.
3. Djelovanje (action) - mukarci i ene spremni su djelovati pro-
tiv sustava potlaenosti, predrasuda i podreenosti. Djelovan-
jem nastoje stvoriti sustav jednakosti prevladavanjem razlika
izmeu klasa, spolova, rasa i drugih potlaenih grupa.
50
Mnoge su ene obiljeile povijest znaajnim djelima u javnom i privat-
nom ivotu i ta su postignua veinom povezana s mogunostima koje prua
privilegirani poloaj u drutvu. Danas (neke) ene mogu obavljati poslove
48 Bendall, L. 2008. Anarhizam i feminizam. http://www.zamirnet.hr/stocitas/anarhizam%20
i%20feminizam%20tekst.htm: ( 12.03.2008.)
49 Vidi: Nedovi, S. 2005. Savremeni feminizam, poloaj i uloga ene u porodici i drutvu.
Beograd, Centar za unapreivanje pravnih studija, Centar za slobodne izbore i demokratiju.
50 Lundy , Ph. The Three As of Feminism. http://feministarticles11744.yuku.com/topic/367/t/
What-DOES-quot-feminism-quot-mean.html?. ( 12.04. 2008.)
17 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
za koje se smatra da su predodreeni za mukarce - mogu biti premijerke
51
,
predsjednice drava, managerice i imati veliki udio u mukom imperiju.
Meutim, to to su poneke ene osvojile vrh piramide drutvenog poloaja (i
moi), ne mijenja temeljna segregacijska pravila drutva u kojima se mukarac
uzima kao referentni okvir.
ene na poloaju (iako bi mogle) nemaju interesa i volje mijenjati sustav
koji ih je postavio na vrh te se ne zalau znaajno za probleme koji optereuju
svakodnevicu veine ena. Sestrinstvo
52
se raspada jer postaje vanije ouvati
poloaj i mo koji su u dominantno mukom svijetu teko steeni. Normalnost
mukareva uspjeha u podruju mukog imperija,
53
ostavlja malo prostora
za ensko djelovanje. U sluajevima kada se ena u nekom poslu iskae jed-
nako kvalitetno kao i mukarac, s nevjericom se prosuuje njezin uspjeh jer je
u pozadini priznavanja uspjeha uvjerenje da joj je pomogao mukarac. Indika-
tivni i ilustrativni primjer je djelo Artemisie Gentileschi.
Dodatno inspirirana vlastitim iskustvom silovanja, stvorila je jedan
od najljepih prikaza Suzane i starca, no muki su procjenitelji bili uvjereni
da je tu sliku naslikao njen otac Oracije. Albrecht Drer, divei se djelu Su-
zanne Horebout, s uenjem je u svoj dnevnik zabiljeio kako je zapanjujue
da ena moe tako dobro slikati. Takve su reakcije postale normalne, kao to
je i normalno da domaicu nakon ukusna objeda nitko nee pohvaliti rijeima
unato tome to ste ena, ovo ste sjajno skuhali.
54
ene su aktivne u mnogim podrujima, ali nedovoljno: da je to pre-
malo, dokazuju razliite politike akcije i rezolucije kojima se eli unaprijediti
poloaj ena i njihova vea participacija u obrazovanju i ostalim aktivnostima.
Jo uvijek moemo govoriti o diskriminaciji ena, ak i u onim aktivnostima
koje spadaju u tzv. prvu generaciju prava. Mnoge ene diljem svijeta su pro-
davane, silovane, uskraeno im je osnovno obrazovanje, zaposlene ene su
potplaene u poslu. Takvi i slini primjeri dokaz su da postoje aspekti ivota
koji su prihvatljivi irokoj javnosti, ali su vrlo degradirajui prema enama.
51 Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj je predsjednica vlade ena.
52 Feminizam se u svojoj borbi protiv patrijahalnog tlaenja esto poziva na sestrinstvo.
Poetne pozitivne konotacije koje su vezane uz zajednitvo i jednakost ustuknule su pred kri-
tikom ovog pojma. Sestrinstvo je kreacija zapadnih feministica pa pridjev Zapadne nosi sa
sobom konotacije imperijalnog diskursa i podjele na napredne i zaostale, odnosno civilizirane
i necivilizirane. Zapadni se feminizam, uistinu, na razliitim mjestima pribliio kolonijalnom
diskursu (pozivanje na univerzalnost, konstrukcija subjekta ene Treeg svijeta te prisvajanje
ene iz Treeg svijeta prilikom izgradnje vlastitog identiteta i Zapadne ene kao subjekta.
Grgi, K. 2007. La o globalnom sestrinstvu. U: akardi, A., Jelui, A., Maji, D., Ratkovi, T.
(ur.) Kategoriki feminizam - nunost feministike teorije i prakse. Zagreb, Biblioteka FemFesta,
Centar za enske studije. str.172.
53 Katunari, V.1984. enski eros i civilizacija smrti. Zagreb, Naprijed. str.29.
54 Vrcelj, S. 2002. Teaching and education lead to a better status for women- a reality or a
dream? U: Tivadar, B. Mrvar, P. (ed.), Flying over or falling through the cracks? Young people in
the risk society. Ljubljana, str.89.
18 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
Budui da je feministika misao i akcija od poetaka bila usmjerena na
unaprjeenje poloaja ena, mnogi promatrai i sudionici poeli su sumnjati
u postojanje feminizma zbog pogoranja njihova poloaja. Mnogi su sma-
trali da je feminizam iv, ne bi dozvolio nepravdu prema enama. Sumnja
u postojanje feminizma iznesena je u asopisu Time to je potaknulo femi-
niste na organizaciju skupa na temu Back to the Future; Generations of Femi-
nism.
55
Skup je odran 28.veljae 2004. u Chicagu, a sudionici su istaknuli da
su mediji pojednostavljeno prikazali rezultate feminizma jer su feministike
akcije svugdje prisutne.
Feminizam je politiki oivio nakon to je Anita Hill tuila Clarenca
Thomasa za seksualno zlostavljanje. Mnogi su se upitali zato je feminizam
bio veliki politiki pokret u 70-ima i nakon toga se ograniio na enske studije
na fakultetima i sveuilitima kojima nitko nije pridavao panju. Odgovor je
jednostavan: u 70-ima, feminizam se shvaao kao pokret protiv obitelji, braka,
djece, religije i mukaraca. Mnoge rane feministkinje odnosile su se prema
braku i obitelji kao prema ropstvu. Feminizam je prikazivao obitelj kao zatvor,
a profesionalnu karijeru kao slobodu. No nije se raunalo na to da veina lju-
di dri da je smisao njihova ivota obitelj te osnivanje i podizanje potomaka.
Mukarci nisu radili jer su u tome uivali. Morali su uzdravati obitelj iako su
moda radili posao koji su mrzili. Nije bilo mnogo mukaraca koji su bili sret-
ni jer su radili ono to su eljeli. Kako su se feministice alile da se ene odriu
svoje karijere da bi mogle imati djecu, tako su se i mukarci ponekad morali
odrei svojih snova, ako su iznenada postali odgovorni prema svojoj obitelji.
56
U veini kultura su ene inferiornije u odnosu na mukarce, a razlozi
takva poloaja ena mogu se svrstati u dvije grupe teorija:
- bioloki determinizam i
- sociokulturne teorije (teorije roda).
Pristalice biolokog determinizma smatraju da je podreena (ne-
ravnopravna) uloga ena rezultat prirode, a podjela rada prema spolovima
je univerzalna. Mukarci su prema zastupnicima ovog teorijskog opredjelje-
nja, uvijek odgovorni za zatitu - sve drutvene djelatnosti kojima se pri-
pisuju najvee vrijednosti i koje donose najvee nagrade obavljaju mukarci.
Trudnoa, poroaj ,dojenje i dugo razdoblje bespomonosti djeteta su razlozi
ogranienog uea ena u javnom ivotu. Mnogi teoretiari enskog pita-
nja istiu da je enina sposobnost raanja jedina razlika koja ostaje izmeu
mukaraca i ena, a sve je drugo umjetno postavljeno i drutveno uvjetovano.
Pristalice sociokulturnih teorija, odnosno shvaanja da je poinjena uloga
ena rezultat drutvenog konteksta, istiu da bioloke razlike treba uvaavati
i isticati. Meutim, one nisu dostatne za valjano objanjenje (i opravdanje)
55 http://www-news.uchicago.edu/releases/04/040211.feminism.shtml (13.04.2009).
56 Graglia, Carolyn, F. 1998. Domestic Tranquillity. A Brief against Feminism. Dallas. Spence
Publishing Company.
19 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
neravnopravna poloaja ena. Takav je poloaj rezultat drutvenog kontek-
sta jer razlike poprimaju znaenje vie vrijedno/manje vrijedno tek u okvir-
ima kulturno defniranih vrijednosnih sustava
57
. Zbog ovih se situacija ini
vjeito (izazovno) feministiko istraivako podruje propitivanje razloga koji
dovode do razliitog vrjednovanja mukarca i ena.
57 Ortner, . 1983. ena spram mukarca kao priroda spram kulture. U: Papi. ., Sklevicky, L.
(ur.) Antropologija ene. Beograd. Prosveta. str. 156.
20 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
2.1. BORBA ZA PRAVO GLASA- EUROPSKI KONTEKST
(POETKA) FEMINIZMA
Za postizanje ravnopravnosti, prve aktivnosti ena u javnom ivotu bile
su usmjerene na borbu za pravo glasovanja. Kada su prvi put poele lobirati
za pravo glasa, moralna superiornost ena, ije je porijeklo u bitno enskim
majinskim vrlinama - estitost, njenosti, briga za druge - postala je glavni
adut u ovoj borbi.
58
ene koje su se borile za pravo glasa postale su poznate
kao sufraetkinje; izraz je nastao od suffrage to znai kolektivno glasovanje.
59

Ove su ene bile pripadnice srednje ili vie klase, a njihovo su djelovanje odo-
bravali ugledni i utjecajni oevi i muevi. Imale su drugaiji pogled na moral-
nost koja je klju za razumijevanje razliitih stavova i praksi prvih feminist-
kinja: iz naina na koji se moralnost tumaila, formirao se i njihov odnos prema
braku, enskom ropstvu, mukoj seksualnosti, ali i nain formuliranja zahtjeva
za pravom glasa
60
, prostitucijom i dostupnou alkohola, a posebno su isti-
cale potrebu ena da istupe iz privatne u javnu sferu. Britanske sufraetkinje,
na elu s Emmaline, Christobel i Sylviom Pankhurst, u ulinim su borbama s
policijom branile svoje zahtjeve i esto bile zatvarane.
Prvi val britanskog feminizma nije jedinstven jer je 1903. godine E.
Pankhurst sa svojim kerima osnovala Womens Social and Political Union
i nastavila svoju borbu izrazito militantnim ponaanjem. Vjerovala je da, ako
mukarci nisu u stanju sasluati ideje ena, ene imaju pravo koristiti silu kako
bi ih na to nagnale. Nasilje se oitovalo paljenjem javnih dobara, napadom na
politiare, ometanjem rada parlamenta i trajkom glau.
61
Druga frakcija bila
je sklonija sporoj pregovarakoj taktici istupajui s ustupcima za djelominim
politikim pravima udovica i neudatih ena. Kada su 1906. na vlast doli li-
berali, odmah su donijeli nekoliko novih zakona, ali nijedan nije davao prava
enama. Na uskraivanje prava, militantna frakcija je reagirala razliito - odbi-
janjem plaanja poreza, napadima na politiare kada su odlazili na po-sao,
58 Zaharijevi, A., 2007. Kratka istorija sporova: ta je feminizam? U: akardi, A. Jelui, A.
Maji, D. Ratkovi, T. (ur.), Kategoriki feminizam- nunost feministike teorije i prakse, Zagreb,
Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije. str.114.
59 Poetkom dvadesetog stoljea pokret za enska prava i pravo glasa javio se u zemljama
kao to su Indija, Indonezija, Japan, Kina, Brazil, Australija, Argentina, Njemaka, vedska, V.
Britanija, Norveka i SAD. Australke su prve dobile pravo glasa iako Aboridanke nisu smjele
glasovati do 1967.
60 Zaharjevi, A.2007. Kratka istorija sporova; ta je feminizam? U: akardi, A., Jelui, A.,
Maji, D., Ratkovi, T. (ur.)Kategoriki feminizam- nunost feministike teorije i prakse. Zagreb,
Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije. str.114.
61 Emily Davison se bacila pod kraljevog konja i poginula. Mnogi mukarci su se tada zapitali:
ako se ovako ponaaju obrazovane ene, ta se onda moe oekivati od neobrazovanih? Kako
im se onda uope moe dati pravo glasa? (Vidi: Obreni, D. Pravao glasa ena. U: Zaharijevi .
A.(ur.) 2009. Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na ene xxi veka. (II izdanje),
Beograd, Heinrich Bll Stifung, Regionalna kancelarija za Jugoistonu Europu.)
21 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
unitavanjem njihovih kua i terena za golf, paljenjem crkava, razbijanjem
izloga u ulici Oxford, vezanjem lancima za Buckinghamsku palau koja je
predstavljala simbol otpora prema pravima ena na glasovanje. Aktivistice
je policija odvodila u zatvor, a zatvorenice su primjenjivale strategiju trajka
glau to je rezultiralo i umiranjima. Radi izbjegavanja prigovora zbog takvih
sluajeva, vlast je naredila hranjenje zatvorenica silom.
Daleko prije aktivnosti sufraetkinja, prije negoli je ensko pitanje
dobilo legitimitet u feministikoj misli i akciji, u djelu O jednakosti spolova
62

tezu o nejednakim mogunostima kao rezultatu neravnopravnih uvjeta za raz-
voj mukaraca i ena, postavila je Poulain de la Barre Franois (1647- 1723)
koju mnogi smatraju prvom feministicom. U ovom djelu autorica analizira
jedno od temeljnih pitanja feminizma, a to je pitanje vrijednosti rada koje
obavlja ena jer se rad mukarca na kroenju ivotinja vie vrednuje nego rad
ene (majke). Razlog muke dominacije autorica utemeljuje u kulturnoj dife-
rencijaciji spolova jer su ene potinjene zbog svoje fzike nemoi i ranjivosti
tijekom trudnoe. Emancipacijsko sredstvo ena Poulain de la Barre vidi u ob-
razovanju djevojica.
Feministike ideje proirile su se u razdoblju racionalizma i pros-
vjetiteljstva. Uzroci neravnopravnog poloaja ena smjetaju se u drutveno-
povijesni kontekst to je novost u odnosu na dotadanja prevladavajua
shvaanja. Detektiranjem drutvenih uvjeta kao uzroka neravnopravna
poloaja ena, implicira se kako se taj poloaj moe i promijeniti promjenom
drutveno-povijesnog konteksta.
Francuska revolucija izazvala je u europskoj povijesti politiku i kul-
turnu kataklizmu jer revolucija je transformirala vrijeme novim kalenda-
rom, prostor novim mjerama, drutveni identitet novom formom obraanja
(citoyen)
63
Do Francuske revolucije povijest feminizma bila je samo povijest
ideja. S graanskom revolucijom raa se nova kvaliteta feminizma politika
akcija.
64

U vrijeme sazivanja Generalne skuptine, ene u Francuskoj poele su
iskazivati nepravdu i svoje zahtjeve pisanjem. Prva javno tiskana peticija bila
62 Poulain de la Barre 1673. godine napisala je De lEgalite des deux Sexes, Discours Physique
et Moral, Ou lon voit limportance de se defaire des Prejugez, Paris. Knjiga je 1677. publicirana
u Londonu pod naslovom The Women as Good as the Man Or the Equality of Both Sexes. Vidi:
Seidel, M. A. 1974. Poulain de la Barres The Woman as Good as the Man. Journal of the History
of Ideas 35.
63 Ofen, K. 2008. Osporavanje muke aristokratije - feminizam i francuska revolucija. U
asopisu za feministiku teoriju enske studije od 1995-2002. http://www.zenskestudie.edu.
rs/index.php?option=com_content&task=view&id=208&Itemid=41: (12.04.2008. )
64 Vidi: Nedovi, S. 2005. Savremeni feminizam, poloaj i uloga ene u porodici i drutvu.
Beograd, Centar za unapreivanje pravnih studija, Centar za slobodne izbore i demokratiju.
22 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
je Petition des femmes du Tiers-etat au Roi iz 1789. godine.
65
Anonimni au-
tori, sumnjajui u Generalnu skuptinu, obratili su se kralju u nadi da e on
pomoi enama. Tipini enski problemi koji su navedeni u ovoj peticiji bili su
problemi vezani uz propuste u obrazovanju, nepovoljni ekonomski poloaj jer
su mukarci uzurpirali enske zanate, naroito krojaki zanat, kao i lo poloaj
ena na tritu i u braku. Zbog takva stanja ene su zahtijevale obrazovanje,
pravo na posao ne da bi uzurpirale muki autoritet, ve da bi nas mukarci
vie cijenili Mi traimo izlazak iz stanja ignorancije, da budemo sposobne
naoj djeci dati zdravo i razumno obrazovanje kako bi od njih napravile po-
danike koji e biti dostojni toga da vam slue.
66
Osim ove peticije, bio je i niz drugih peticija, pamfeta, pritubi,
obraanja i zahtjeva. Grupa ena, poznate kao prodavaice cvijea (mer-
chandes bouqetieres), detaljno su navele svoje probleme nakon rasputanja
udruenja ena: zanate su preuzimale manje vjete, esto ene sumnjivog
morala. Cvjearice su tvrdile da uz takvu konkurenciju ne mogu zaraditi dovolj-
no za ivot pa su zahtijevale ponovno uspostavljanje svog udruenja. Ujedno
su pozivale da se pojam individualne slobode dovede u vezu s prometom
roba ime su pokazale da imaju osjeaj za svoj identitet, identitet trgovkinja,
pokazujui ensku svijest.
67
U Francuskoj revoluciji ene su sudjelovale na
vie naina: bile su u brojnim oruanim odredima, radile su u pomonim vo-
jnim slubama, osnivale su posebne enske borbene odrede i brojne enske i
mjeovite klubove koji su pomagali revoluciju. Nakon obraanja kralju, poele
su mnogobrojnim peticijama i zahtjevima Ustavotvornoj skuptini traiti pra-
vo glasa, pravo na jednako kolovanje te izjednaavanje u graanskim pravima
s mukarcima.
Sekretar Francuske akademije i lan zakonodavne skuptine, Con-
dorcet, kao osnovni dokument koji moe osigurati jednaka prava mukaraca i
ena uzeo je Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina i predloio davanje
prava glasa i prava na obrazovanje enama: ena nije inferiorna, ve je ravno-
pravna mukarcu. Mukarci su, isticao je Condorcet, razorili princip jednakosti
te polovicu ovjeanstva liili graanskih prava. Prirodno je da se ene bune
zbog te nepravde. Razlike meu spolovima nastaju zbog nejednakog odgoja
ena i mukaraca i to je potrebno mijenjati. Uzrok nejednakosti ena nije priro-
da nego nain drutvenog ivota i obrazovanje. Time je Concordet odbacio
bilogistike koncepcije razlika meu spolovima.
Olympe de Gouges, pravim imenom Marie Gouze, 1791. godine ob-
javljuje Deklaraciju o pravima ene i graanke u kojoj trai da se koncepti
65 Ofen, K. Osporavanje muke aristokratije - feminizam i francuska revolucija. U: Elektron-
ska izdanja asopisa za feministiku teoriju enske studije od 1995-2002. http://www.zensk-
estudie.edu.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=208&Itemid=41: (12.04.2008.)
66 Vidi: isto.
67 Vidi: isto.
23 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Deklaracije o pravima ovjeka i graanina iz 1789. godine odnose i na ene,
odnosno da ene postanu graani jer se raaju jednake mukarcima i trebaju
imati ista prava. Mukarci, da li ste sposobni biti pravedni? ena vam postav-
lja ovo pitanje Kaite mi! Tko vam je dao suvereni autoritet da potinite moj
spol. ena ima pravo popeti se na giljotinu; mora imati pravo popeti se i za
govornicu.
68
Radi ostvarivanja prava, vano je da ene sudjeluju u stvaranju
zakona, bilo neposredno, bilo izborom svojih predstavnika u vlasti. Svaka vlast
koja ne proizlazi iz volje i mukarca i ena - ne vrijedi. Brak je, za de Gouges,
ugovor mukarca i ene koji traje dok traje uzajamna naklonost.
Iako je Revolucija iznevjerila ene (mnogi enski klubovi su zatvore-
ni, zabranjeno je njihovo ponovno otvaranje, uskraeno im je pravo na ob-
razovanje), ideje o ravnopravnosti proirile su se izvan Francuske i naile na
plodno tlo u Engleskoj. Kao odgovor na Tailleyrandov tekst Izvjetaj o javnom
obrazovanju u kojem se zalae za obrazovanje djevojica u javnim kolama
samo do osme godine, Mary Wollstonecraft napisala je 1792. godine djelo A
Vindication of the Right of Women u kojemu je izloila poglede na enska pra-
va. Poasno su je nazvali pramajkom prava glasa ena.
69
M. Wollstonecraft
je smatrala da e se osloboenje ena postii jednakim i zajednikim odgojem
enske i muke djece. Zajedniki odgoj klju je za rjeavanje enskih problema
za djecu iz graanske klase. Dva spola su stvorena da ive zajedno i od djeti-
njstva ih treba navikavati na zajedniki ivot i zajedniko obrazovanje, tako da
i ene i mukarci ue iste stvari i na isti nain.
70
M. Wollstonecraft zagovarala
je i pravo ena na sva zanimanja kojima se bave mukarci jer je to za siromane
ene pitanje opstanka.
Najvei dio djela posveen je uspostavljanju osnovnih naela na ko-
jima se utemeljuju prava ena te propitivanju utjecaja okoline na oblikovanje
enskog karaktera. Wollstonecraft odbacuje dogme da je Bog enu stvorio
slabijom od mukarca te utvruje kako su ljudska bia, neovisno o spolu,
roena sa sposobnou prosuivanja koju im je podario Bog da bi se, stjeui
razna znanja, usavravali. Ljudi su stvorili drutvo i civilizaciju i temeljem moi
(steena imanjem i nasljednim pravima) korumpirali i drutvo i pojedince,
kako one koji su podloni vlasti, tako i one koji dre vlast. U tom smislu nije
68 Ofen, K. Osporavanje muke aristokratije - feminizam i francuska revolucija. U: Elektron-
ska izdanja asopisa za feministiku teoriju enske studije od 1995-2002. http://www.zensk-
estudie.edu.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=208&Itemid=41:( 12.04.2008.)
69 Radikalnost Mary Wollstonecraft proizlazi prvenstveno iz njezina pokuaja da premosti
jaz izmeu trenutnih okolnosti u kojima se nalazi ovjeanstvo i potpunog savrenstva. Bila je
dijete Francuske revolucije koje je vjerovalo da je novo doba razuma i dobroinstva na dohvat
ruke. Mary Wollstonecraft je preuzela zadatak da pomogne enama u postizanju boljeg ivota,
ne samo za njih same, ve i za svoju djecu i svoje mueve. Naravno, moralo je proi vie od
stoljea da drutvo pone shvaati i prihvaati njezine ideje. Vladovi, N. Heroine Mary Woll-
stonecraft. http://www.libela.org/kolumne/903-mary-wollstonecraft/ (21.09.2009.)
70 Vidi: Wollstonecraft, M. 1999. Obrana enskih prava. Zagreb, enska infoteka.
24 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
opravdano predlagati povrne promjene u odgoju ena, a da se istodobno ne
promijeni drutvo, ukine ekonomska eksploatacija i arbitrarna vlast. Autorica
priznaje da ene nisu bolje nego to se predstavljaju, ali ona problem vidi u
sredini koja mlade ene svakodnevno ohrabruje da budu krhke, tankoutne
i osjetljive, vjete u nekorisnim vjetinama koje slue zabavi kako bi na kraju
uvidjele da e mo i zadovoljstvo stei jedino ako se svide mukarcu. Udaja
je vrhunac njihove karijere, a brak neto sasvim drugo od onoga na to ih pri-
premaju sentimentalni romani. M. Wollstonecraft zakljuuje kako su zbog
zanemarenog enskog obrazovanja, ene postale slabe, frivolne, poslune i ko-
ketne. Uvaavajui, ali i kritizirajui prosvjetiteljstvo, traila je jednaka prava za
ene kao i za mukarce, odnosno jednako obrazovanje za djeake i djevojice,
zalaui se za koedukaciju. Kada bi se djeacima i djevojicama dopustilo
da zajedno ue iste predmete, ve bi im se rano mogle ugraditi dostojanstvene
odlike pristojnosti i dobra ponaanja iz kojih se razvija ednost, i bez isticanja
spolnih razlika koje kvare um.
71
Upozoravala je na vanost kulturalnog, od-
nosno drutvenog konteksta koji zapostavlja ene. Doista je vrlo prirodno da
e se djevojica koja je osuena satima sjediti i sluati isprazna naklapanja ili
promatrati majku kako se ureuje i sama pokuati pridruiti razgovoru. Isto tako
je neizbjena posljedica i kada ona oponaa svoju majku ili tete zabavljajui se
ukraavanjem svoje beivotne lutke, kao to to one ine odijevajui njih, sirote,
nedune djevojice! Jer i najsposobniji ljudi malokad imaju dostatno snage
uzdignuti se iznad okruja.
72
Njezino ustrajanje na jednakim obrazovnim
mogunostima i sadrajima za djeake i djevojice potaknulo je raspravu o
moguem zadravanju spolnih razlika u oblikovanju novih ili izmjeni starih
obrazovnih praksi. Ujedno je aktualiziralo pitanje treba li ene integrirati u
sustav strukturiran prema mukim potrebama ili, uvaavajui posebnost ena,
treba osmisliti paralelne kole i programe. Pozivala je na ukidanje dvostrukih
standarda ponaanja, pravo ena na mjesto u graanskom i javnom ivotu te
jednake mogunosti zapoljavanja, naglaavajui vanost slobode jer bude li
zdrava politika irila duh slobode, ovjeanstvo e, ukljuujui ene, postati
mudrije i krijeposnije.
73
Veliki utjecaj autorica je imala u ostalim zemljama Europe. 1794. go-
dine Rosa California u Italiji je objavila djelo Kratka obrana prava ena u
kojem autorica odbacuje rairene i prihvaene ideje francuskih lijenika koji
su duh reducirali na ivani centar i mozak. Takve su ideje potaknule disku-
siju o fziolokoj razliitosti mukaraca i ena, to bi slijedom toga uvjetovalo i
razliitost u karakteru ideja i moralnih stavova izmeu spolova. Ovakve stavove
71 isto:str. 208.
72 isto, str.53.
73 isto, str.49.
25 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
autorica odbacuje kao flozofju koja bi zasmijala i majmune i majmunie
74

i negira prirodnu uvjetovanost spolnih razlika jer je inferiorni poloaj ene
proizvod drutva; smatrati ih takvima po prirodi, isto je kao iz injenice da su
stopala Kineskinja stisnuta i zgrena, zakljuiti da su takva od roenja.
Carolina Lattanzi 1797. godine objavljuje tekst Ropstvo ena u kojem
kao glavne neprijatelje ene vidi religiju i vlast mukarca.
75
U Njemakoj je sline ideje zastupao publicist Theodore Gottlieb
von Hippel u djelu O poboljanju poloaja ena koje se smatra manifestom
njemakog feminizma.
Meu nekoliko ena koje su zagovarale ensko osloboenje, bila je
i socijalistika aktivistica i utemeljiteljica francuskog feministikog pokreta -
Flora Tristan
76
na ijoj spomen ploi pie militantna feministica. Pobjegla je
u Englesku jer joj mu nije htio dati razvod braka. U Engleskoj se susrela s R.
Owenom i drugim liberalnim misliocima. Prihvatila je socijalizam, ali je kao
feministica, u svojim razmiljanjima o radnikom pokretu zakljuila kako bez
osloboenja ena, nema ni slobode radnika. U svom djelu LUnion ouvriere
77

1843. godine izloila je program radnikog organiziranja. Smatrala je da se svi
radnici i radnice moraju organizirati kao klasa u jednu jedinstvenu i vrstu
uniju. Polazei od toga da drutveni prevrat sam po sebi nee rijeiti specifne
probleme ena, u svoj program osloboenja rada uvrstila je posebne zahtjeve
ena: jednako pravo na rad, pravo na jednako moralno, umno i profesionalno
obrazovanje, izjednaenje ena i mukaraca u obitelji i braku, pravo na razvod
braka, pravo na jednake nadnice za jednaki rad. Naglasila je da bez promjena
mentaliteta i obiaja koji vladaju izmeu mukaraca i ena, nije mogue ostva-
riti jednakost ena i mukaraca.
U traenje pravog odgovora na ensko pitanje nerijetko su se
74 Nedovi, S. 2005. Savremeni feminizam. Beograd, Centar za slobodne izbore i demokrat-
iju ( CESID).
75 Vidi: isto.
76 F. Tristan (1803-1844.) romantina pobornica pravde i zagovornica modernog drutva. ivot
s kojim se sudbina neprestano igrala, pisana djela te strastvene politike akcije na kraju njenog
ivota, kreirat e sliku buntovne, odvane, talentirane i pustolovne ene. Napredne, ali utopi-
jske doktrine Flore Tristan rezultat su njezinog bogatog ivotnog iskustva u kojemu e najveu
ulogu odigrati djetinjstvo u siromatvu i rani brak s Androm Chazalom, kojega nekoliko go-
dina nakon udaje i naputa te ostatak ivota provodi u bijegu i skrivanju.Nakon smrti oca, zbog
nepriznate brane zajednice, njezina majka nije ostvarila pravo na nasljedstvo to to je kasnije
utjecalo na Florin odlazak u Peru. Boravei u Peruu spoznala je vanost samostalnosti koje su
tamonje ene uivale neovisno o drutvenom staleu. Uei iz poloaja ena u Peruu, nakon
povratka u Francusku irila je ideje o emancipaciji ena.
77 Jeanne Deroin je pokuala realizirati ideje F. Tristan o organiziranju radnika i radnica i os-
novati Uniju radnikih udruenja. Na osnivakoj skuptini nali su se delegati i delegatkinje iz
preko sto radnikih drutava, ali su delegatkinje uhiene, jer je enama dekretom vlade okup-
ljanje bilo izriito zabranjeno. Pod pritiskom, odrekla se autorstva ideje o sazivanju skuptine jer
su mukarci smatrali da bi ideja i rad na udruivanju radnika izgubili vanost, ako bi se saznalo
da je kreatorica ena.
26 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
ukljuivali i ugledni intelektualci 19. stoljea, poput S.Simona, Ch. Fouriera
78
i
J. S. Milla, koji su ukazivali na neravnopravan poloaj ena i potrebu mijenja-
nja takva poloaja. Isto tako, bilo je teoretiara, poput A. Comtea, koji su ospo-
ravali potrebu osloboenja ena iz obiteljske privatnosti jer je ena fzioloki i
umno manje vrijedna, ali, doputa Comte, ljubav i moralna istoa su podruja
enine nadmoi. Mukarac je stvoren da misli, ena da voli. ena bez njenosti
predstavlja drutvenu nakazu vie nego mukarac bez hrabrosti; ona je u tra-
jnom djetinjstvu.
79
Sline ideje imao je i Pierre J. Proudhon koji je izraunao vrijednost
mukaraca i ena i na temelju toga dokazivao nejednakost spolova. ena je
prema mnogim karakteristikama, po fzikoj i umnoj snazi te po moralnosti,
znaajno iza mukarca. Konstitucija ena predodreuje ih da ive uz mukarca.
Njezina uloga je reprodukcija, za razliku od mukarca ija je uloga produkcija
(u proizvodnji, manufakturi i trgovini).
P. J. Proudhon razlikuje ljubav i pravo; mukarci i ene ne mogu za-
jedno - meu njima moe biti ljubav, strast, uobiajena veza, to god eljeli,
ali njihovo jedinstvo nije drutveno prihvatljivo. Razlika meu spolovima je
prirodna podijeljenost, jednaka razlici koja postoji u ivotinja.
80
Za razliku
od Proudhona, P. Leroux istie vanost emancipacije ena i u svojim radovi-
ma raspravlja o pravima poput ljubavi i spolnog identiteta. Ljubav je za njega
sredinji termin koji unosi drugaije dimenzije u rasprave o pravima ena. Le-
roux ne moe zamisliti ljubav kao spolnu i reproduktivnu zbilju ili kao odnos
udnje i zavoenja, ve kao boanski oblik i boansku pravdu koja se poka-
zuje kao tenja k uspostavljanju vee ravnotee , tj. vie ljubavi. Bog se, prema
Lerouxu, oituje kroz mukarca i enu koji ine zbiljsku stvarnost, a u toj stvar-
nosti mjera je ljubav.
81
Prvi britanski feminist liberalistike provenijencije bio je J. S. Mill, au-
tor The Subjection of Women
82
, 1869., klasinog djela feminizma 19. stoljea.
Djelo je, kako sam istie, napisao pod utjecajem svoje dugogodinje prijatelji-
78 Ch. Fourier je vanim smatrao emancipaciju ena koja je mjerilo emancipacije svih. Kritiki
je pisao o seksualnom ugnjetavanju ena i o njihovom poloaju u drutvu, o braku i obrazova-
nju. Isticao je posljedice ekonomske ovisnosti ena i smatrao da je brak, kao jedina mogunost
za enu da osigura svoju egzistenciju, zapravo prikrivena prostitucija; on je, takoer, poloaj ene
usporeivao s poloajem crnaca i crnkinja. Stupanj progresije jedne povijesne epohe se, prema
shvaanjima Fouriera, moe uvijek odrediti razmjerno napretku ena ka slobodi, jer se u odnosu
slabijega prema jaem najoitije javlja pobjeda ljudske prirode nad brutalnou. Vidi: Garaudy,
R. 1981. Der letzte Ausweg; Feminisierung der Gesellschaft. Olten/Freiburg.
79 Fraisse, G. 1995. A Philosophical History of Sexsual Difference. In: Fraisse, G., Perrot, M.
(ed), A History of Women - Emerging Feminism from Revolution to World War. Cambridge,
Massachusett, London, England ,The Belknap Press of Harvard University Press.
80 Vidi: isto.
81 Isto.
82 Mill, John Stuart, 2000. Podreenost ena. Zagreb. Jesenski i Turk Hrvatsko socioloko
drutvo.
27 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ce, a potom i supruge Harriet Taylor.
Ideje izloene u radu ponajvie su rezultat njezina promiljanja i au-
torstva, a on je, kako skromno priznaje, imao ulogu zapisivaa. Propagirajui
uenje radikalnog liberalizma i unosei etike principe u drutvene i pravne
odnose, Mill je u svoju koncepciju drutva temeljenog na slobodi osobe i pot-
punoj demokraciji, ukljuio i ene. Isticao je odgoj kao vano podruje koje
ene dri u pokornosti. Sve su ene od prvoga dana odgajane u vjeri kako
su njihove idealne osobine posve drugaije od mukih; ne jaanje volje i ov-
ladavanje sobom, ve potinjavanje i prihvaanje kontrole...
83
Smatrao je da
je ravnopravnost ena mogue ostvariti u kapitalizmu unaprjeenjem funk-
cioniranja njegovih institucija, a naroito unoenjem etikih naela u odnose
u braku i obitelji koje on ne dovodi u pitanje. Njegove osnovne ideje su: in-
telektualne razlike meu spolovima rezultat su prinudnog ograniavanja i ne-
prirodnog poticanja da se razvijaju jedne sposobnosti ene na raun drugih.
Brak je jedini vid ropstva koji zakon priznaje jer brak je cilj to ga drutvo
namee enama, budunost za koju su odgajane...brano stanje enama se
omili tako da ne ale zbog toga to nemaju nikakvog drugog izbora ..., a ena
je ipak u kmetskom odnosu sa svojim muem; po zakonu nita manje to ih
obino nazivamo robovima.
84
Mogunost mijenjanja poloaja ena J. S. Mill
vidi u mijenjaju drutva, odnosno njegove legislative. Zakon mora dati pravo
eni da, na principima ravnopravnosti, branim ugovorom zatiti svoja imo-
vinska i druga prava; enama moraju biti dostupna sva zanimanja i sve ideje.
Zbog spola su iskljuene iz drutva, iako su sposobne raditi sve to i mukarac.
Ako ene loe obavljaju svoje poslove, to je zbog toga to ih optereuje obitelj,
kua i djeca i zato to one svom zanimanju posveuju samo ono vrijeme koje
su drugima zakinule, pa ono to ene na poslu ne urade - urade kad stignu.
Potinjena ena je potpuno u vlasti svog gospodara. Ta vlast je zasnivana na
sili koja nema osnove. Ali ena izbjegava pobuniti se jer je izloena stalnom
zastraivanju i potkupljivanju, i u pobuni bi morala rtvovati sve ugodnos-
ti koje uiva. Samo je vlast mua nad suprugom uspjela u tome da se nje-
gova podanica odrekne same sebe, jer su ene odgajane tako da njihov ideal
postaje da ive za druge i da poputaju tuoj volji i vlasti. Mukarac koristi
prirodno privlaenje spolova, ekonomsku zavisnost ene i to to njen drutveni
status i ugled zavise od statusa njenog mua. Zakonom treba uspostaviti pot-
punu jednakost mukaraca i ena jer ...nakon osnovnih potreba za hranom i
odjeom, prva i najvea potreba ljudske prirode je sloboda.
85
Svoja teorijska
promiljanja J. S. Mill je nastojao i oivotvoriti. U Parlamentu je 1866. godine
podrao peticiju ena za pravo glasa, a 1867. podnio zahtjev da se ene uvedu u
83 Isto, str.26.
84 Isto, str.41.
85 Isto, str.104.
28 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
birake popise. Ja sam uvjeren da drutveni odnosi dvaju spolova koji u ime
zakona jedan spol podreuju drugome jesu zli u sebi i predstavljaju jednu od
glavnih zapreka koje su se protivile napretku ovjeanstva; ja sam uvjeren da
oni moraju dati mjesta potpunoj jednakosti.
86

Austrijski flozof O. Weiniger u djelu Geschlecht und Charakter do-
kazivao je da postoje dvije vrste ena: majke koje imaju samo funciju raanja i
bludnice koje su orijentirane na snoaj. Za Weinigera ena nije ni otroumna
ni visokoumna, nego je ona kao cjelina bezumna. Ali to ne znai maloumna,
u znaenju nedostatka najprostijeg praktinog orijentiranja u obinom ivotu.
Ba lukavstvo, proraunatost, razboritost posjeduje ena mnogo redovitije i
konstantnije nego mukarac im se radi o postizanju bliskih egoistinih cilje-
va. ena nije nikada toliko glupa kao to, katkada, moe biti mukarac.
87
Znaajna imena europske povijesti poput J.J.Rousseaua, A. Schopen-
hauera., I. Kanta, J.G. Fichtea takoer su bila dominantno tradicionalna u svo-
jim shvaanjima ene i njene podreenosti mukarcu.
Feministike ideje naile su na plodno tlo i u nordijskim zemljama. U
vedskoj je 1859. godine tiskano prvo izdanje feministikog asopisa Tidskrift
for Hemmet u kojemu se poziva na feministiko naslijee F. Bremer koja je
aktivno djelovala u borbi za enska prava. U asopisu su promicane ideje o
obrazovanju djevojaka i ena kao jednog od najvanijih podruja u kojemu se
moe pridonijeti promjeni poloaja ena. Osim toga, u romanu Hertha iz 1856.
Bremen se zalagala za emancipaciju ena te naglaavala posebnu ulogu ena
u zajednici.
U prvom lanku feministikog asopisa Tidskrift for Hemmet, S. Lei-
jonhufvud tvrdi da nedostaje sklad u obrazovanju: ene osjeaju potrebu
za intelektualnim obrazovanjem, a mukaraci za moralnim obrazovanjem.
Unaprjeenje poloaja ena u skladu je s tjelesnim, etikim i intelektualnim
odgojem i obrazovanjem.
E. Key je napisala knjige Stoljee djeteta i enski pokret (Kvin-
norrelsen) u kojima analizira utjecaj feminizma na mukarce i ene razliitih
godina i socijalnog podrijetla. Kao i ostale feministice, tvrdi da je uloga ene
kao domaice drutveno oblikovana, ali nije i neizbjena.
Opis procesa ugnjetavanja ena u djelu Der Ursprung der Familie,
des Privateigenthums und des Staates dao je F. Engels 1884. godine. U ovom
radu povezao je nove bioloke teorije evolucije i antropologije. Utvrdio je da
je privatna uloga ene nastala tijekom razvoja klasnog drutva. U besklasnim
lovako-skupljakim zajednicama, mukarci i ene imali su razliite, ali ravno-
pravne uloge. Razvojem agrikulture i proizvodnjom vie od onoga to je ovjeku
bilo potrebno da preivi, stvarao se viak dobara ili hrane, akumulirao se kao
86 Vidi: Valkovi, M.1990. Uloga ene u javnom ivotu evropske civilizacije. U: Bogoslovska
smotra LX (1990.), br. 3-4. str. 192-208.
87 Vajninger, O. 1995. ena. Beograd, IP arko Albulj. ( prevela: osberger, I.) str.11.
29 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
bogatstvo i razmjenjivao za druga dobra. Takoer, neka zanimanja, primjerice
sveenici i vladari, nisu izravno ukljuivala opskrbu i razmjenu. Taj je proces
doveo do stvaranja drutvenih klasa. Engels ne misli da je ena podreena u
porodici samo zbog tradicionalnih kulturnih normi ili zbog fzike nadmoi
mukarca; razlog slabljenju ugleda ene pronalazi u opadanju ekonomske
uloge porodice i time opada vanost njezina kunog rada. Patrijarhat e nes-
tati, isticao je Engels, kada ena bude ukljuena u industrijsku proizvodnju i
bude imala minimum kunih obveza.
88
Engels je smatrao kako je ugnjetava-
nje ena fundamentalno za funkcioniranje klasnog drutva; osloboenje ena
moglo bi biti djelotvorno jedino preraspodjelom bogatstva vladajue klase
socijalistikom revolucijom.
ensko pitanje, odnosno njegovu interpretaciju, K. Marx iznio je u
rukopisu Privatno vlasnitvo i komunizam. U primitivnom komunizmu koje
se moe shvatiti i kao totalna porodica, ena je ope vlasnitvo.
89
Iako se o pojavi ruskog feminizma, koji se povezuje s A. Kollontaj,
najee govori nakon Ruske revolucije, manje je poznata predrevoluciona-
rna etapa prvog vala feminizma.
90
Nova vladajua boljevika stranka, koju
je vodio V. I. Lenjin bila je sklona enama. A. Kollantaj iskoristila je politiku
benevolentnost pa je uvela program za ene koji je ukljuivao slobodan raz-
vod i abortus, zakonsku jednakost i pravo glasa, dva mjeseca plaenog poro-
diljnog dopusta i osiguranu skrb za djecu i za starije kako bi se ene oslobodile
kuanskih uloga. Homoseksualnost je takoer legalizirana to je bio radika-
lan odmak od normalnosti. Dolaskom Staljina na vlast, veina je ovih prava
ukinuta.
Na podruju bive Jugoslavije ene su imale jednak status kao i ene
diljem svijeta pa je ensko pitanje relativno rano dolo u arite feministike
misli. U urbanim sredinama u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, nastaju brojna
88 Vidi: Katunari, V. 1984. enski eros i civilizacija smrti. Zagreb, Naprijed.
89 Vidi: isto.
90 Suvremeni ruski povjesniari u znanstvenu uporabu uveli su brojne dokumente i teorijske
tekstove u kojima se obrauje feministika, manje poznata faza. Ve je 1908. godine u Sankt
Peterburgu odran Prvi sveruski enski skup na kojemu je sudjelovalo 1000 predstavnica iz
cijele Rusije, a predstavljale su razne vrste enskih organizacija, od enskih frakcija politikih
partija do dobrotvornih i proleterskih organizacija. Na Kongresu je analiziran politiki, socijalni
i ekonomski status ena. Od 1904.-1917. u Rusiji su publicirani feministiki asopisi enski
glasnik i Savez ena u kojima su iz feministike perspektive analizirani problemi enaradnica,
problemi braka, pravo na abortus i problemi enske prostitucije. Feministiki radovi poput rada
A. Kaljmanovi, Nekoliko rijei o feminizmu, E. Kukova, ene i ravnopravnost, M. Pokrovs-
kaje, Prostitucija kao oblik nasilja nad enom su teoriju feminizma u Rusiji ve tada usmjerili
u dva osnovna pravca: egalitarni feminizam i feminizam razliitosti. Egalitarni pravac bio je
popularniji i jai jer je borba za ravnopravnost s mukarcima u tom razdoblju bila najaktual-
nija. Vidi: Khotkina , Z. enski pokret u Rusiji: jue, danas i sutra. U: Globalizacija.com-asopis
za politiku teoriju i istraivanja globalizacije, razvoja i rodnosti. http://www.globalizacija.com/
doc_sr/s0049ror.htm; (11.12.2008.)
30 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
feministika udruenja ije su ideje i zahtjevi bili na razini ideja feministica
Zapadne Europe tog razdoblja. Poetkom 20. stoljea je na prostorima bive
Jugoslavije, najprimjetnije u Hrvatskoj i Sloveniji, pokrenuto je pitanje eman-
cipacije ene. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, kao i u ostalim europskim zem-
ljama, ene su zapoljavane u podrujima koja su prije bila rezervirana za
mukarce (obrt, promet, metalna industrija), to je dalo poticaj njihovoj bor-
bi za osloboenje. Zakoni tog vremena diskriminirali su ene, a u najteem
poloaju bile su Makedonke i Srpkinje. Za njih je primjenjivan graanski za-
kon iz 1844. prema kojemu je ena bila izjednaena s nesamostalnom ili ma-
loljetnom osobom, koju je mu zastupao u svim pravnim prilikama. U sluaju
smrti supruga, nije mogla nasljeivati imovinu niti formalno skrbiti za svoju
malodobnu djecu.
Tijekom Drugog svjetskog rata, ene su pruale potporu zarobljenica-
ma, idovima i izbjeglicama, a nemali broj je sudjelovao na ratitima. Njihovo
drutveno organiziranje potaknuto je ideoloki i organizacijski Prvom zemaljs-
kom konferencijom ena, odranom u Bosanskom Petrovcu. Uz prisustvo 166
predstavnica iz cijele Jugoslavije, osnovan je Antifaistiki front ena, a nakon
toga se Foanskim propisima iz 1942. godine, enama priznaje birako pravo.
Ustav iz 1946. uvodi naelo ravnopravnosti spolova, ravnopravnost graanskog
braka i pravo ene na nasljeivanje imovine.
91
Za razliku od drutava sov-
jetskog tipa, u jugoslavenskom drutvu, iako je tradicionalno prihvaena
drutvena podreenost ena, stvoreni su formalni uvjeti za javno, ideoloki
kanalizirano, prosvjedovanje ena protiv podreenosti.
92
Iako su se ve poetkom dvadesetog stoljea, pa i ranije, osjeali
svjetski trendovi vezani uz probleme ena i potrebu njihove emancipacije u
tadanjoj Jugoslaviji, tek je 1978. organiziran prvi znaajan feministiki skup u
Ljubljani na kojemu su izlagale istaknute feministice - L. Sklevicky, S. Drakuli,
R. Ivekovi, V. Kesi, N. ainovi te mnoge druge. Raspravljalo se o diskrimi-
naciji ena, kako u privatnoj, tako i u javnoj sferi, i to, po prvi put u povijesti
Jugoslavije, bez samoupravljakog ideologiziranja ravnopravnosti spolova.
93
Feministike aktivnosti nastavljene su i nakon raspada Jugoslavije. U
novim dravama osnovane su mnoge nevladine udruge za prava ena. U Re-
publici Hrvatskoj je najpoznatija udruga za enska prava B.a.B.e. - Budi
aktivna. Budi emancipirana. Osnivaju se Autonomne enske kue i enski
studiji uz bogatu nakladniku djelatnost s dominantnom feministiko/rod-
nom problematikom. Poznate autorice poput V.Kesi, B.Kai, J. Peut, .
91 Ivelji, A.2009. Emancipacija rijeju i slikom. Wien: http://othes.univie.
ac.at/7281/1/2009-10-28_0309873.pdf. (12.4. 2010.)
92 Vidi: Katunari, V. 1984. enski eros i civilizacija smrti. Zagreb, Naprijed.
93 Mlaenovi, L. Poeci feminizma, enski pokret u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani. Autonom-
ni enski centar Beograd. URL:http://www.womenngo.org.yu/content/blogcategory/28/61/
(3.8.2008.)
31 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Jelavi, V.Barada, .Kneevi, N.ainovi, S.Sarnavka, R. Bori, M.Mamula,
A. Zlatar, i druge, osim prevodilake aktivnosti recentnih svjetskih feministikih
radova, u svojim radovima analiziraju mnoge aspekte enskog pitanja. Stoga
se moe rei da je feminizam u Hrvatskoj plodan i kao ideja i kao akcija.
2.1.1. Poeci feminizma u Sjedinjenim Amerikim Dravama
Pokret za ukidanje ropstva potaknuo je amerike ene na politiko
organiziranje protiv njihove potlaenosti. Za razliku od europskog, ameriki
feminizam orijentiran je na grupna nastojanja i koritenje politikih sredstava.
S. Mapp Douglas, mlada kvekerska sljedbenica, zasluna je za osnivanje
enskog drutva protiv ropstva 1833. godine.
94
S. M. Douglas pridruile su se
i ostale ene, meu kojima i E. Stanton, L. Mott i Suzan B. Anthony, spiritus
movens amerikog feminizma, odnosno amerikog pokreta za prava ena u
19. stoljeu.
E. Stanton je 13. srpnja 1848. godine na ajanki s etiri prijateljice is-
kazala veliko nezadovoljstvo poloajem ena u amerikom drutvu. Bila je
ogorena loim postrevolucionarnim rezultatima jer je samo 70 godina ranije
voena amerika revolucija kako bi se slomio jaram tiranije i ljudi postali slo-
bodni. Humani zahtjevi se nisu ostvarili i ene jo nisu stekle slobodu iako su
snosile isti ratni rizik kao i mukarci.
95
E. Stanton je smatrala da bi drutvo u
cjelini imalo veu korist kada bi ene imale vea prava, s ime su se sloile i
njezine prijateljice. Dva dana nakon ajanke, ova mala grupa odredila je da-
tum odravanja Prve konvencije za enska prava. U novine su stavile oglas za
Konvenciju za raspravljanje o socijalnom, graanskom i religijskom stanju i
pravima ena.
96
Okupljanje se dogodilo u Wesleyan Chapel u Seneca Fallsu
19. i 20. srpnja 1848. godine. Na Konvenciji je sudjelovalo 100 ena i mukaraca.
Izraen je dokument pod nazivom Declaration of Sentiments
97
prema ko-
jem bi ene trebale imati sva graanska prava, ukljuujui i pravo glasa. Ova
94 Vidi: Marilley , Suzanne M. 1996. Woman suffrage and the origins of liberal feminism in
the United States, 1820-1920. Cambridge, Mass Harvard University Press.
95 History of Movement - Living the Legacy: The Womens Rights Movement 1848 1998.
http://www.legacy98.org/move-hist.html. (12.4.2008.)
96 Vidi: isto.
97 U Deklaraciji je istaknuto obespravljivanje ena s ciljem uspostavljanja apsolutne muke
tiranije. ene nemaju nikakva prava - udane ene pravno ne postoje u oima zakona, ne mogu
posjedovati zemlju jer su muevi vlasnici i odgovorni su za ene, odluuju o njima do te mjere
da ih mogu nekanjeno zatvoriti ili tui. ene nemaju pravo glasa, ne mogu se zapoljavati jer
je veina zanimanja nedostupna enama, a kada i rade, manje su plaene nego mukarci. ene
nemaju pravo na obrazovanje jer niti jedan fakultet ne prima ene, nije im doputeno baviti se
medicinom ili pravom. Uz neke iznimke, enama nije doputeno djelovanje u crkvi, oduzeto im
je samopouzdanje i samopotovanje jer u cjelosti ovise o mukaracima. Vidi: x x x (1848.), Dec-
laration of Sentiments. Seneca Falls, New York. http://www.infoplease.com/ipa/A0875901.html
http://www.fordham.edu/halsall/mod/senecafalls.html ( 12.04.2008.)
32 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
Deklaracija predstavlja osnovni feministiki dokument 19. stoljea. Deklara-
cija se zasniva na teoriji prirodnog prava i predstavlja feministiku paralelu
Deklaraciji nezavisnosti. E. Stanton je isticala da treba iskoristiti trenutak i s
obzirom na oduzimanje prirodnih prava polovici ljudi u Americi (enama i
robovima) te njihovim socijalnim i religijskim degradacijama, inzistirala je na
vraanju prava i privilegija koje enama kao graanima Sjedinjenih Amerikih
Drava prirodno pripadaju. Zajedno s istomiljenicima, isticala je da su svi
mukarci i ene stvoreni jednaki te da su im dana neotuiva prava od Stvorite-
lja - ivot, sloboda i potraga za sreom.
98
Deklaracija je jednoglasno prihvaena,
osim toke kojom se trailo pravo glasa ena. Javnost je bila okirana tim
zahtjevom, kao i prijateljice E. Stanton, posebno L. Mott. Pravo glasa ene bilo
je mnogima nezamislivo i sentimentalni govori i neprestane molbe E. Stanton,
bogate, obrazovane i ugledne ene toga doba, nisu privoljele skupinu da joj
daju potporu. Protivljenje, nesporazumi, krivo tumaenje i ismijavanje, ega se
pribojavala i Stanton, bilo je izraeno kod mnogih, neovisno o spolu i socijal-
nom statusu. To je trajalo sve dok se F. Douglass, borac za prava crnaca i vjeti
govornik, nije obratio javnosti rekavi da ena, kao i rob, ima pravo na slobodu
i pravo glasa, odnosno mo da bira vlast i donosi zakone.
99
Novinarski urednici osuivali su besramnu smjelost Deklaracije, a
posebno toku 19. kojom se zahtijevalo pravo glasa te su se okomili na ene
koje su pokrenule akcije za emancipaciju ena. esto su objavljivali cijeli tekst
Deklaracije kao i imena ena koje su je potpisale. Mnoge ene koje su bile
prisutne na konvenciji odustale su od zahtjeva zbog pritiska sredine i povuk-
le svoje potpise. Meutim, napadi su imali suprotan uinak pokrenuli su
rasprave o enskim pravima u raznim dravama Amerike. Pokret za ostvariva-
njem prava glasa ojaao je uvoenjem 15. amandmana u Ustav SAD-a kojim je
dano pravo glasa crnim mukarcima, ali ne i enama. Borba za glasako pravo
ena nastavljena je pa su pripadnice enskog pokreta 1869. godine osnovale
dvije nacionalne udruge National Women Suffrage Assocation te American
Women Suffrage Assocation. Glavni cilj National Women Suffrage Assoca-
tion, koji su vodile E. Stanton i Suzan B. Anthony, bio je izglasavanje aman-
dmana kojim bi ene dobile glasako pravo. S. B. Anthony je 1872. godine s
grupom ena glasala na predsjednikim izborima u Rochesteru u dravi New
York i nakon toga je bila uhiena i naplaena joj je kazna zbog protuzakoni-
tog glasanja. Na suenju koje je privuklo panju cijele nacije, odrala je govor
u kojem je, pored ostalog, istaknula da je otpor tiraniji poslunost Bogu.
100

American Women Suffrage Assocation vodili su L. Stone i njezin suprug H.
Blackwell. Cilj ove udruge bilo je poticanje svih amerikih drava na davanje
prava glasa enama.
98 Cott, N.F.1987. The Grounding of Modern Feminism. New Haven ,Yale University Press.
99 isto
100 isto
33 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Poetkom 20. stoljea, nova generacija feministica unijela je u pokret
novi duh. Neke od njih, poput C. Chapman i M. Wood Park, bile su vjete orga-
nizatorice i dobile su potporu ena srednje klase. Lobirale su u Washingtonu
za stjecanje prava glasa ena. Druga grupa feministica na elu s L. Burns,
A. Paul te keri E. Stanton, Harriot E. Blatch, s obzirom na zahtjeve i naine
borbe sline britanskim sufraetkinjama, apelirale su i poticale mlade ljude,
radikale i ene srednje klase, ak i vezivanjem lancima za ogradu Bijele kue,
na ostvarenje svojih zahtjeva. Usvajanjem 19. amandmana 1920. godine ene
su stekle pravo glasa. Bio je to kraj klasinog feministikog pokreta u SAD-
u i time je zavrena sufraetska faza feminizma. Nakon to su ene ostvarile
pravo glasovanja, neke su feministice smatrale da je time borba za prava ena
zavrena. Dio njih nastavio je feministiku aktivnost radi ostvarivanja i drugih
prava ena. Osnivanjem Womens Bureau of the Department of Labor 1920.
godine, nastavljena je potraga za relevantnim informacijama o poloaju ena u
svijetu rada i o uvjetima njihova rada jer je i ovo podruje bilo optereeno ne-
pravdom spram ena. Zamah feminizmu dala je medicinska sestra M. Sanger
svojim zahtjevom za pravom ene da kontrolira svoje tijelo. Ideja o pravima
kontrole ene vlastita tijela, a posebice prava na raanje i seksualnost, unijela
je nove dimenzije u emancipacijske pokrete. Sanger je podupirala obrazova-
nje ena o metodama kontracepcije te irila uvjerenje o slobodi ene da sama
odlui hoe li i kada postati majka.
Da svakodnevni ivot odudara od zakonskih normi, dokazuje i
ilavost zastupnika antifeministikih ideja i razvoj novih oblika mizoginije
(enomrstva) - feminizam se optuuje za razdvajanje drutva i potekoe koje
se javljaju u obitelji, za nerazumne zahtjeve za autonomijom ena, moral-
nom i ekonomski ravnopravnou.
101
U veini zemalja opetuju se poeljni
obrasci ponaanja ena: tri K - Kirche (crkva), Kuche (kuhinja) i Kinder (djeca)
su aktivnosti idealne ene.
2.1.2. Suvremena feministika scena
Nakon Drugog svjetskog rata, stjecanjem prava glasovanja formalno su
izjednaena prava mukaraca i ena. Tradicionalisti su oekivali zatije jer su
ene dobile ono to su traile i neka im bude.Kako je feminizam drutveni
pokret, ivo je agirao na ubrzane i obuhvatne poslijeratne drutvene promjene
i kretanja na flozofskoj, znanstvenoj i kulturnoj sceni. Univerzalna mogunost
i pravo izbora kao krucijalni izraz slobode ovjeka, ne propituje se samo u flo-
zofji egzistencijalizma, ve i u feminizmu, i kao ideja i kao socijalni aktivizam
dinamizirajui feministiku scenu. Posebnu pozornost kulturnih krugova pri-
vukla je knjiga Simone de Beauvoir Le Deuxime Sexe iz 1949. godine te knjiga
101 Nedovi, S. 2005. Savremeni feminizam, poloaj i uloga ene u porodici i drutvu. Beo-
grad, Centar za unapreivanje pravnih studija, Centar za slobodne izbore i demokratiju.
34 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
Mary Daly Beyond God the Father s kojima zapoinje tzv. drugi val feminiz-
ma. Feministiki iskoraci predstavnica europskog drugog vala feminizma ute-
meljeni su u njemakoj egzistencijalistikoj flozofji G.W.F.Hegela, E.Husserla
i M.Heideggera te u flozofji francuskoga egzistencijalistikog flozofa J. P. Sar-
trea, ivotnog suputnika Simone de Beauvoir.
102
U Le Deuxime Sexe autorica je istaknula potrebu za redefniranjem
pojma ena i zakljuila da je ena ljudsko bie kao i mukarac.
103
Konkretan
novum ove autorice bila je uvena teza - enom se ne raa, enom se pos-
taje ...Samo tue posredovanje moe pojedinca konstituirati kao Drugoga.
Dok postoji za sebe, dijete ne moe shvatiti da je spolno diferencirano. Kod
djevojica i djeaka tijelo je isprva zraenje subjektiviteta, instrument kojim
spoznaje svijet; oni svijet shvaaju oima i rukama, a ne spolnim organima.
104

Bio je to odgovor na Freudovu tvrdnju da je pitanje spola bioloko pitanje jer
anatomija je sudbina
105
zbog ega je i sudbina ene bioloki predodreena.
S njegovom milju o anatomiji kao sudbini, svijet mukaraca je umirio savjest
i s dnevnog reda skinuo pitanje enske ravnopravnosti jer se protiv sudbine
ne moe nita.
106
Simone de Beauvoir je pitanje ravnopravnosti spolova pos-
102 Donovan J. 2000. Feminist theory: the intellectual traditions. 3
rd
edition, New York, Lon-
don.
103 de Beauvoir, S. 2006. Drugi spol (Uvod i djetinjstvo). U: ainovi, N. (ur.). ene i flozo-
fja, Zagreb , Centar za enske studije. str.135 i dalje.
104 Isto, str. 149.
105 Zaharijevi, A. 2005. Deregulacija temelja. Filozofska istraivanja, God. 25 (2005) Sv. 4
(815827). str. 815.
106 Vidi: Lei, Z. Feminizam, feministika teorija i kritika (Historiografska skica). http://www.
openbook.ba/izraz/no12/12_zdenko_lesic.htm (14.05.2009).
35 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
tavila na novi nain.
107
Kao to je i sama priznala u svom autobiografskom djelu
La Force des Choses (1963.), Simone de Beauvoir je poela razmiljati o ra-
zlici u poloaju onoga tko se rodi kao ena i onoga tko se rodi kao mukarac.
I jedno i drugo su osobe koje se razvijaju u okolnostima danog drutva i kul-
ture. U tim okolnostima ena zapravo postaje ena, tj. dobiva tzv. enske atri-
bute s kojima nije roena, ve ih, nerijetko protiv svoje volje, stjee u mukom
svijetu. Pasivnost, ovisnost o mukarcu, mirenje s poloajem potinjenosti
i drugo, odlike su ene. Pojam ene, dakle, odreuju drutvene norme koje
propisuje mukarac. Za mukarca, ena je spol apsolutni spol, nita manje.
Ona se defnira i diferencira u odnosu na mukarca, ali ne i obratno. Ona je
incidentalna, netemeljna u odnosu na temeljno. On je Subjekt, Apsolut ona
je Drugo, defnirano od strane patrijarhalnosti. De Beauvoir smatra da je sva-
koj osobi potrebna drugost, s ciljem defniranja samog sebe kao subjekta;
dakle, konstituiranje same/samoga sebe neophodno je. Meutim, umjesto da
taj proces bude reciproan te da Subjekt istovremeno bude i Objekt, Simone
otkriva kako je ena neprestano objektivizirana, a mukarac zauzima poloaj
stalnog Subjekta. Postavljajui pitanje uloge ene u suvremenom svijetu, ona
je izlaz iz naslijeenog stanja drutvene neravnopravnosti pronala na nain
karakteristian za egzistencijalizam - ekstremna situacija (pojam je Sartreov)
zahtijeva odluan odgovor onih koji se u njoj nalaze. To podrazumijeva
mogunost izbora izmeu pasivnog prihvaanja stanja ovisnosti i intelektu-
alne akcije kojom se potvruje vlastita sloboda. Simone de Beauvoir je za sebe
izabrala ovo drugo, i to kako u javnom, tako i u privatnom ivotu. Njezina os-
107 Zbog svojeg odnosa sa Sartreom te reproduciranja mukih struktura moi, feministice su
optuivale Simone de Beauvoir i njen feminizam smatrale upitnim. tovie, nju su esto i uvi-
jek iznova optuivali za mizoginiju. Njena mrnja prema enama se opaa u njenom odnosu
prema svemu onome to je specifno za enu. (Bahovec, D.E. 2007. Feminizam, ambivalent-
nosti, ambivalentnost feminizma. U: Genero-asopis za feministiku teoriju, elektronsko izda-
nje, br.1. str.2. )
U vrijeme kada je izala knjiga, sebe nije smatrala feministicom jer je bila uvjerena da e se
poloaj ena promijeniti promjenom drutvenog ureenja - dolaskom socijalizma. Ovim i
drugim djelima uzburkala je feministiku svijest diljem svijeta. U Francuskoj je snano nas-
tupio Pokret za osloboenje ene (MLF), a u SAD-u i Velikoj Britaniji, nanovo je probuena
feministika svijest. Djelo Kate Millett Spolne politike (Sexual Politics) najvie je utjecalo na
razvoj feminizma. K. Millett je prihvatila ideju Simone de Beauvoir o drutvenoj determini-
ranosti koncepta ene i postavila onu krucijalnu distinkciju po kojoj se spol (sex) kao bioloka
kategorija, razlikuje od roda (gender), kao drutvene konstrukcije koju uspostavljaju tradicija,
kultura i odnosi u drutvu. Ta distinkcija postat e osnovni instrument feministike misli ak i u
onim feministikim krugovima koji su negativno ocijenili rad ove autorice. Kate Millett smatra
da je odnos meu spolovima politiko pitanje. Politiki sustav socijalizira svoje lanove tako
da prihvaaju i reproduciraju spolnu nejednakost kao neto normalno i prirodno. Obitelj pred-
stavlja osnovni oblik socijalizacije u kojem oduvijek dominira mukarac jer je zaraivao i preh-
ranjivao obitelj dok rad ena nije imao trinu vrijednost. Ekonomska mo mukarca osnovni je
uzrok reprodukcije patrijarhalnog drutvenog poretka. U obrazovanju se takoer reproducirala
spolna nejednakost jer su ene bile osuene na izbor iskljuivo enskih zanimanja i nisu imale
pristup politici ili nekim profesijama koje su bliske strukturi vlasti.
36 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
novna poruka enama bila je: birajte svoj ivot. Porukom birajte svoj ivot
zapravo je poruila ene, birajte slobodu.
Esencijalistiki pristup feministica-bjelkinja iz srednjeg sloja, otro su
kritizirale nove feministice obojene ene (women of colour)
108
, pripad-
nice nie klase. Obojene ene, teorijski i praktiki, promoviraju tezu da femi-
nizam mora uvaavati socijalne, rasne, etnike i druge razlike meu enama.
enski subjekt nije samo bioloka kategorija ve promjenjiv sklop. Umjesto
biolokog fundamentalizma uvodi se kategorija roda (gender).
109
Priznaje se
da su ene u dominantnom poretku na razliite naine ukljuene ili iskljuene,
ovisno o klasnom, rasnom, vjerskom, etnikom, dobnom i spolnom poloaju
ili statusu. Kakvu god igrala ulogu, biologija ne determinira rod.
Feminizam treeg vala, koji zapoinje krajem 80-ih godina 20. stoljea
i razvija se i danas, redefnira razliite identitete. Feministice istiu da iden-
titet ine heterogene i heteronomne predodbe o rodu, rasi i klasi. Naputa
se biologija kao utemeljenje enskoga identiteta pa je feminizam treeg vala
posebno blizak queer teoriji
110
, postmodernizmu, ekofeminizmu, cyberfemi-
nizmu i trans-feminizmu. Spol i heteroseksualnost su tvorevine patrijarhalnog
diskursa moi koje se performativnim putem ustanovljuju i odravaju. Spol-
nu razliku, takoer, treba dekonstruirati jer ne postoje samo dva spola, nego
mnotvo spolova i seksualnih identiteta koje nije potrebno statiki defnirati
jer je pogrjeno misliti da postoje defnitivno odreena muka seksualnost
koja lako dolazi do izraaja i neka ve postojea enska seksualnost...
111
Trei
val feminizma problematizira subjekte feminizma. Pitanje subjektiviteta u
feminizmu ne ukljuuje samo ono Tko sam ja? nego i Tko je ona?. Ovaj
par pitanja pomae u odbacivanju strukture brisanja Drugoga i fantazama o
108 A. Pliani Mesi termin women of colour prevodi kao ene boje. Drimo etimoloki
primjerenijim prijevod obojene ene. Vidi: Pliani Mesi, A. 2004. Utjecaj amerikog femi-
nizma na germanistiku Revija za sociologiju Vol. 35. No 1-2, Lipanj 2004. Zagreb, Filozofski
fakultet.
109 Vidi: isto.
110 Pojam queer se esto prevodi kao neto nastrano, odnosi se na sve ono to odstupa od
konvencionalnog ; queer se odnosi na domene seksualnost, politike i kulture. Queer teorija
propituje nametnute patrijarhalne norme, tradiciju, obiaje, a afrmira osobno kreiranje ivotnih
uvjeta, kulture i vlastite seksualnosti. Za queer osobe je bitno da ne postoji samorazumljiva,
podrazumijevajua seksualnost i slijeenje drutvenih pravila vezanih za seksualnost. Queer
predstavlja snagu otpora, buntovnitva prema svim ustaljenim modelima ivljenja i ovu teoriju
su mnoge transseksualne, biseksualne i heteroseksualne osobe, ija se seksualnost ne uklapa u
standarde, prihvatile kao naziv kojim ukazuju na svoj identitet koji je u procesu. (vidi: Phil-
lips, D.1994. Whats So Queer Here? Photography at the Gay and Lesbian Mardi Gras, Eyeline
26, pp. 16-19.; de Lauretis, T. 1991. Queer Theory: Lesbian and Gay Sexualities, differences: a
Journal of Feminist Cultural Studies 3, 2, pp.iii-xviii
111 Peterson, T.G. , Metjus, P. 2002. Feministika kritika istorije umetnosti. U: Anelkovi,
B.(ur.) Uvod u feministike teorije slike. Beograd, Edicija Pogled/Teorija, Centar za savremenu
umetnost.
37 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Drugom
112
ije je postojanje karakteristino za feminizam drugog vala. Post-
moderne feministice, D. Haraway i J. Butler, primjerice, smatraju da je i spol,
do tada shvaen kao nesumnjivo bioloka i nepromjenjiva supstanca, takoer
produkt konstruiranja, i to kroz proces jezinog oznaavanja, tj. imenovanja.
Butler kritizira dotadanje tradicionalno shvaanje materijalnosti tijela, tj.
spola. Pita se kako to da je materijalnost, tumaena (i tumai se jo uvijek,
kako u suvremenoj znanosti, tako i u svakodnevnom miljenju) kao znak nes-
vodljivosti, kao jezgra koja je bioloka i kao takva nepromjenjiva.
113
Za razliku
od znaajnog broja teoretiara koji su spol odreivali biolokom kategorijom,
Butler smatra da je spol, kao i rod, drutveno zadan, tj. oni su drutveni kon-
strukti uinci odreenih oblika moi.
114
Tijelo je temelj i nositelj kulturne
konstrukcije. Znaajnu ulogu u procesu konstrukcije, ali i dekonstrukcije,
ima jezik koji je performativan in. Jezik moe biti, a esto i je, sredstvo in-
strumentalizacije jer nas oblikuje i legitimira dominantnu kulturnu ideolog-
iju. Postmodernistiki feministiki diskurs
115
tvrdi da nema neposredne, date
injenice mukog i enskog identiteta, ve postoji itav jedan proces diferen-
cijacije. Proces(i) diferencijacije stvaraju istrgane identitete
116
jer rod, rasa i
klasa s teko steenim priznanjem svoje drutvene i povijesne konstitucije, ne
mogu biti osnovom vjerovanju u esencijalno jedinstvo. Nema niega u bi-
vanju enom to prirodno ujedinjuje ene.
117
svi smo himere, teoretizirani
i nainjeni hibridi stroja i organizma, ...mi smo kiborzi. Kiborg je naa ontologi-
ja kiborg je stvorenje u postrodnom svijetu.
118
Kiborg je, kao i ostala hibridna
bia, kreiran da bi naruio ustoliene muko/enske binarnosti jer kiborg nije
spolno determiniran niti spolno identifciran ve je transgendered s potenci-
jalom da bude samostalan, samohodan i autentian (suprotno genderu koji je
esto problematizirana kategorija).
119
Na ovaj se nain unose nove referentne
toke analize (identiteta) u feministiku teoriju. Feminizam prouava i kako
materijalne razlike i nejednakosti utjeu na proizvodnju, diseminaciju, recep-
112 Rouz, D. 2002. Stvaranje prostora za enski subjekt feminizma. U: Anelkovi, B. (ur.)
Uvod u feministike teorije slike. Beograd, Edicija Pogled/Teorija, Centar za savremenu umet-
nost. str. 271.
113 Vidi: Butler, J. 2000. Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta. Zagreb, enska
infoteka.
114 isto, str. 12.
115 Vidi: Nicholson, Linda J. 1999. (ur.) Feminizam/ Postmodernizam. Zagreb, Liberata Cen-
tar za enske studije.
116 Haraway, D.1999. Manifesto za kiborge. U: Nicholson, Linda J . (ur. ) Feminizam/Post-
modernizam. .Zagreb, Liberata, Centar za enske studije.
117 Isto, str. 172.
118 Isto, str. 168.
119 Ignjatovi, S. 2002. Cyberspacetime i feministika teorija. Beograd, Centar za prouavanje
informacionih tehnologija, Electronic Text Archive, Beogradska otvorena kola. Oktobar, 2002.
38 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
ciju i kontinuitet umjetnika i umjetnica
120
i njihovih tekstova. Istraivaki feno-
meni u feminizmu su, s jedne strane, (pra)stari, ali s druge veoma suptilni i
sofsticirani poput uporabe jezika u kontekstu J. Lacana i njegova simbolikog
poretka. Derrida, Lacan, anglo i francuske feministkinje nam ukazuju kako
razmiljanje o flozofskim sustavima nije vano samo iz nekog unutarnjeg
teorijskog razloga, ve zato to ovi flozofski smjerovi odreuju stanja, uvjete,
premise i koncepte na kojima se temelje nai ivoti i sve drutvene institucije.
U okviru feministikog diskursa postoji niz otvorenih pitanja koja
iskljuuju podudarne odgovore. Osim toga, feministiki prikazi odreenih
problema nikada nisu bili iroko prihvaeni, a feministice su u medijima
esto prikazivane kao osobe sklone mizandriji, muomrziteljice i razbijaice
brakova - vane drutvene institucije tradicionalnog drutva. Nove drutvene
situacije rekomponiraju stare probleme emancipacije ena. Medijskom
konstrukcijom suvremenog drutva mijenjaju se naini potinjavanja ena,
posebice u pravcu simbolikog potinjavanja. Pretvaranje ene u objekt ost-
varuje se medijsko-psiholokim prinudama u procesu normalizacije. Ljepota
se namee kao mjera i norma ponaanja te postaje opeprihvaeno da je li-
jepa, mlada ena poeljna, dobra, potrebna i prihvaena. Medijsko posredo-
vanje enskog identiteta, na prvom mjestu kanoniziranjem enskog tijela i
idealima ljepote, prikrivenim prinudama razvija ensku ovisnost o industriji
zdravlja i kozmetikoj industriji. Spolno stereotipiziranje ideala mladosti
hrani brzorastuu industriju plastine kirurgije, industriju psiholokog i psi-
hijatrijskog savjetovanja te medicinu uvjetovanih enskih bolesti, anoreksije
i bulimije. Primjerice, segregirajua norma - poruka upakirana u celofan
malograanskog bontona propisuje nije pristojno enu pitati za godine!
Izvaena iz ideolokog celofana bontona, ova poruka glasi ene s go-
dinama sve manje vrijede, a potpuno raspakirana poruka glasi ena je
raalica. Gaenjem reproduktivne funkcije ona gubi drutvenu vrijednost. Na-
suprot tome, mukarac s godinama dobiva na vrijednosti jer je zreliji (moniji).
Stih pjesme - godine nisu vane izgleda, vai samo za mukarce. Poruka
budi mlada i lijepa, to je tvoja dunost ope je okruenje koje pritie raz-
voj enskog identiteta. U produavanju mladosti i ljepote pomae svemona
farmaceutska industrija, kozmetika industrija, wellness industrija i plastina
kirurgija.
120 U kontekstu drugog vala amerikog feminizma poetkom 70-ih, Elaine Showalter je is-
taknula zahtjev da se spisateljice prouavaju kao zasebna grupa i za tu feministiku djelatnost
uporabila je naziv ginokritika. Prouavanjem tekstova koje su napisale prozaistkinje, pa i pjesni-
kinje, dolo je do konstruiranja enske spisateljske tradicije. Najznaajniji je ginokritiki projekt
konstrukcije pjesnike tradicije izvela pjesnikinja Alicia Suskin Ostriker 1986. godine u knjizi
Stealing the Language The Emergence of Womens Poetry in America (Kradljivice jezika Po-
java enske poezije u Americi). Ginokoritiarke su zastupale stav da je svako pisanje obiljeeno
rodom.( vidi: Dojinovi-Nei, B. 1993. Ginokritika Rod i prouavanje knjievnosti koju su
pisale ene. Beograd, Knjievno drutvo Sveti Sava.
39 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Paradoksalno, ova poruka funkcionira kao rvanj u koji ene programi-
rano upadaju ivotna dob se produava, a tako i prilika industriji ljepote da
iz objektiviziranja ena izvue jo vei proft. Kada ena napokon izgubi
unaprijed izgubljenu bitku s vremenom, depresiju potaknutu nezadovoljst-
vom i krivnjom jer vie nije lijepa, farmakoindustrija lijei antidepresivima.
Uvjetovana potreba za enskom mladou i ljepotom siguran je i neiscrpan
izvor profta.
. Jelavi
121
istie da su anoreksija i bulimija kulturno uvjetovane boles-
ti bogatog i sitog Zapada, nastale zbog izgladnjelog izgleda i mravosti koji je
nametnut kao dominantni model enskog tijela. Poeljna je mravost, praena
sve veim pritiskom za odravanjem dobre tjelesne kondicije, odnosno disci-
pliniranjem tijela.
U istraivanju kojeg je provela B.a.B.e., o enama i medijima
122
u
najtiranijim hrvatskim dnevnim listovima ene se programatski prikazuju
uglavnom u zabavnom dijelu, razgoliene na fotografjama ili su teme crne
kronike dok se u ozbiljnom dijelu novina pojavljuju mukarci u raznovrsnim
vanim ulogama. ene su prikazane razgoliene u erotiziranim pozicijama, a
mukarci ozbiljni i u odijelima. ene malo sudjeluju u temama vezanim uz
politiku i vladu. Feminizam 80-ih i 90-ih godina 20. stoljea ukljuen je u opu
drutvenu debatu o izboru socijalizma, kapitalizma ili treeg puta, kao opcija
razvoja u srednjoronoj budunosti.
Unato tome to je drutveni poloaj ena poetkom 21. stoljea i dalje
bremenit problemima, valja priznati da je probleme obinih ena feminizam
uspio uiniti politiki relevantnima i drutveno transparentnima. Ravno-
pravnost ena ulazi u maticu vanih drutvenih pitanja. Meutim, u situ-
acijama u kojima ravnopravnost ovisi o blagonaklonosti ili ak o politikoj
kalkulaciji dominantne drutvene (itaj: spolne) skupine, odnosi mukaraca
i ena bit e nezdravo suparniki, napeti i onemoguavat e partnerski ivot.
Brojni su primjeri prikrivene diskriminacije paradigmatski je sluaj takva
tipa diskriminacije situacija u kojoj poslodavac, rukovodei se razlozima prof-
ita, preferira mukarca nad enom ne zato to vjeruje da je mukarac prirodno
sposobniji ili efkasniji od ene, ve zato to smatra da ena ima (ili e imati)
obveze prema kuanstvu i djeci koje e utjecati na vrijeme koje moe provesti
na poslu, bitno umanjiti njezinu koncentraciju na posao i sl.
123
Feminizam
zato mora globalizirati razvoj svijesti o spolnoj neravnopravnosti. Istraivanja
teorijske i empirijske naravi trebala bi pridonositi promjenama svakodnevice i
121 Beck, B. , Govedi, N. 2002. Razgovor eljka Jelavi - Izmeu Albanije i Hollywooda: tijelo
Hrvatica. Zarez, 28.2.
122 B.a.B.e. ene u medijima razgoliene, mukarci u odijelima. http://www.index.hr/vijesti/
clanak/babe-zene-u-medijima-razgolicene-muskarci-u-odijelima/310811.aspx. (12.8. 2008.)
123 Priji-Samarija, S. 2007. Spolne razliitosti, spolna diskriminacija i programi afrmativne
akcije. U: Baccarini, E., Priji-Samarija, S. (ur.) 2007. Praktina etika; ogledi iz liberalnog pris-
tupa nekim pitanjima praktine etike (199-231). Zagreb , Biblioteka Filozofska istraivanja.
40 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
kreirati drutvo tolerantnim na razliitost te kreirati sredine u kojima e posto-
jati uinkoviti mehanizmi za suzbijanje spolne diskriminacije.
41 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
3. PRAVCI FEMINIZMA
Uvijek sam mislio da ena ima one suptilne umne i
duevne osobine koje su je inile nadmonijom u odnosu
na mukarca. Ali, tankoutna ena koju oboavam je sada
nestala i ustupila mjesto eni koja misli da je njen najvei
cilj da to vie lii na mukarca - u odijevanju, glasu i djelu.
Nikola Tesla
Duboka ukorijenjenost feminizma u antropologiji, medicini, psi-
hologiji, pedagogiji, biologiji, sociologiji, ekonomiji, (informacijskoj) tehnologi-
ji i drugim znanostima i znanstvenim (sub)disciplinama onemoguuje pos-
tojanje jedne sveobuhvatne, opeprihvaene i vaee defnicije. Ta sloena
ukorijenjenost feminizma odraava se i na postojanje razliitih pristupa pri de-
tektiranju uzroka neravnopravna poloaja ena. To rezultira razliitim pravcima
feminizma, razliitim strategijama i taktikama ija primjena (ne) moe osigu-
rati ravnopravnost spolova. Pojedini autori smatraju da je feminizam potrebno
podijeliti na dva osnovna: pravini feminizam i ideoloki feminizam.
124
Pos-
toje autori koji tipologiju feminizma veu uz dominantne flozofske pravce
u razvoju drutva pa se, u skladu s takvim kriterijem, govori o (prosvjetitelj-
skom) liberalnom feminizmu, kulturalnom feminizmu, egzistencijalistikom
feminizmu, feminizmu i frojdizmu, feminizmu i marksizmu te o radikalnom
feminizmu.
125
Navedeni tipovi predstavljaju razvojne etape feminizma.
Jack S. Kahn u djelu An introduction to Masculinities
126
dijeli femini-
zam na liberalni, kultur(al)ni, radikalni feminizam i feminizam obojenih.
Neki autori smatraju da postoje tri osnovna pravca feminizma libe-
ralni, radikalni i marksistiki/socijalistiki feminizam
127
s podvarijantama.
U nastavku emo opisati neke od pravaca feminizma. Navedena
tipologija nije potpuna s obzirom na postojanje razliitih, legitimnih kriterija
pri stvaranju podjela sloenih fenomena kakav je feminizam.
3.1. SOCIJALISTIKI FEMINIZAM
Socijalistiki je feminizam mogue odrediti kao feminizam zaoku-
pljen izazovima kapitalizma i mukom nadmoi i patrijarhalnosti. Nastoji
124 Vidi: Graham, G. 1988. Two types of Feminism. American Philosophical Quarterly, Vol.25.
N.4. October, 1988. p.303-328.
125 Vidi; Donovan J. 2000. Feminist theory: the intellectual traditions. 3
rd
edition, (copyright-
ed material) continiuum, New York, U.S. London, U.K.
126 Vidi: Kahn, Jack S. 2009. An introduction to Masculinities. Oxford, Blackwell, UK.
127 Vidi: Beasley, C. 1999. Wath is feminism? An Introduction to feminist theory. London ,
SAGE Publications.
42 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
pronai veze izmeu klasnih odnosa i odnosa meu spolovima u drutvu
te povezati promjene u ulozi ena s promjenama u ekonomskom sustavu.
Temelji se na posjedovanju sredstava za proizvodnju.
128
Socijalistiki femini-
zam razvija se tijekom industrijske revolucije masovnim zapoljavanjem ena
(i djece) u tvornicama. Feministice su se borile za rjeavanje socijalnih prob-
lema i unaprjeenje radnih uvjeta za ene.
Neke socijalistike feministkinje slagale su se s patrijarhalnom teori-
jom te su gledale na patrijarhat i drutvene klase kao na dualni sustav ug-
njetavanja ena. Druge su smatrale da je patrijarhalna teorija nepotrebna i
nedostatna kao opravdanje za ugnjetavanje ena i pogubna za razvijanje soli-
darnosti izmeu ena i mukaraca u borbi za enska prava, objanjavajui kako
je ugnjetavanje ena bioloki odreeno.
Da bi potaknule reforme, ali i probudile osjeaj moi radnike klase,
socijalistike feministice primjenjuju strategiju masovnih akcija i kam-
panja. Takoer se orijentiraju na stvaranje dijaloga i saveza s progresivnim
mukarcima i mukim savezima i pokretima. Mukarce iz radnike klase
smatraju kljunim saveznicima u borbi protiv kapitalizma i ugnjetavanja
ena. Ove su feministice usredotoene na probleme zaposlenosti ena, rad u
domainstvu i dravne politike. Zalau se za autonomni enski pokret, ali i za
proirenje socijalistikog pokreta koji bi trebao ukljuiti feministike perspe-
ktive i pitanje potlaenosti ena.
Socijalistike feministice priznaju da se muka dominacija nad
enama promijenila, a glavni razlog ugnjetavanja ena vide u klasnoj podjeli
drutva. Iako su ene podijeljene prema klasi, boji i politikim uvjerenjima,
smatraju da su sve ene jednako potlaene. Ova se potlaenost ne smije sh-
vatiti samo u terminima nejednake moi izmeu mukaraca i ena, nego i u
terminima potreba kapitalizma i uloge dravnih institucija u kapitalistikom
drutvu.
Neplaeni rad ena u domainstvima neophodan je za odravanje
radne snage, starijih i djece. ene su feksibilna radna snaga na koju se uvijek
moe raunati, ak uz manju plau za isti posao. Najgore posljedice ugnjeta-
vanja trpe ene iz radnike klase, jer ene bogatih, iako nemaju svoju individu-
alnost, imaju ekonomske privilegije.
Socijalistiki feminizam je pravac feminizma koji proklamira stav da
se potpuna emancipacija ena moe provesti jedino unaprjeenjem njenog
javnog i drutvenog ivota, odnosno ukidanjem ekonomskih i kulturnih iz-
vora obespravljivanja ena. Ovaj je feminizam, prema nekim izvorima, dualna
teorija koja povezuje argumente marksistikog feminizma o kapitalizmu kao
128 Mnoge su se feministice borile za rjeavanje socijalnih problema i poboljanje radnih uv-
jeta ena. Znaajno je ime Clara Zetkin koja skree pozornost na dvojako izrabljivanje ena u
kapitalizmu - u braku, ekonomskom ovisnou o muu i obitelji te najamnim radom koji je u
slubi obitelji.
43 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
izvoru enske obespravljenosti i argumente radikalnog feminizma o ulozi roda
i patrijarhata.
129
Takva orijentacija jasno upuuje na zajedniku ili usklaenu
politiku aktivnost ena i mukaraca te vjerovanje da se interesi mukaraca i
ena mogu uskladiti. Dualnost strategija i taktika oituje se i u sloganu Nema
oslobaanja ena bez socijalizma, nema socijalizma bez oslobaanja ena.
129 Vidi: http://www.feministissues.com/marxist.html. ( 29.06.2010.)
44 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
3.2. RADIKALNI FEMINIZAM
Radikalni feminizam razvija se u drugoj polovici 1960-ih u SAD-u, a
kasnije se iri po ostalim zapadnim zemljama i analizira odnose u drutvu s
aspekta spola/roda. Njegove sljedbenice bile su nezadovoljne nainom na koji
su ostali drutveni pokreti, primjerice pokret za graanska prava u SAD-u, tre-
tirali enske probleme, kao i rodnom diskriminacijom unutar samih pokreta.
Odbacile su stav prema kojem e se podreenost ena rijeiti promjenom za-
kona (za to su se zalagale liberalne feministkinje), odnosno ukidanjem klas-
nih razlika (za to su se zalagale socijalistike i marksistike feministice). Ide-
ologija radikalnog feminizma u SAD-u razvila se iz ekstremnog krila Womens
Liberation Movement te utjecaja Civil Rights Movementa 1960-tih. Mnoge
radikalne feministice iznikle su upravo iz tih pokreta, a kronoloki ga povezu-
jemo s drugim valom feminizma.
Slogani proizili iz knjiga K. Millet
130
i C. Hanish Osobno je politiko
i Privatnost je politika, dominirali su enskim pokretom. Patrijarhalni
odnosi odreuju sve ostale naine potlaenosti; klasnu, rasnu i imperijalnu.
Uloga ena u reprodukciji omoguuje mukarcima da njima ovladaju, tj.
mukarci imaju elju kontrolirati enine seksualne sposobnosti i iskoristiti
njen neplaeni rad u braku.
Radikalne feministice smatraju da korijeni muke dominacije seu
do porodinih odnosa i upravo njih valja radikalno mijenjati, a obrazova-
nje vide kao snani generator spolnih stereotipa jer se obrazovanjem ene
upuuju u stereotipizaciju rodne uloge. Glavnim krivcem ugnjetavanja ena
odreuju patrijarhalni sustav koji je obiljeen mukom dominacijom nad
enama u domainstvu i svim institucijama moi. S druge strane, patrijarhal-
na svijest onemoguava ene u promjenama, ak i u progresivnim pokretima
i radnikim savezima, posebice potrebe ena za prostorom, demonstracijama
i kampanjama. Radikalne feministice prosvjeduju protiv nasilja nad enama,
silovanja, pornografje i prostitucije.
131
Krajnji je cilj borbe ena korjenito mije-
njanje odnosa meu spolovima - ponekad eliminiranjem stvarne dominacije
130 K. Millet smatra da je feminizam proao kroz razliite faze; u prvoj fazi enski pokret je
razotkrio neke od najdrastinijih vidova potinjavanja ene u patrijarhatu te im je priznato pravo
i na obrazovanje i na zaposlenje, kao i pravo glasa. Osim toga, feministkinje su u svojim polemi-
kama isto tako uspjeno razobliavale dvojne standarde kojima je drutvo reguliralo domenu
seksualnosti, ukazujui na patrijarhalnu osnovu porodice kao drutvene ustanove i morala
koji je upravljao njenim ureenjem. Obiljeja enske psihe (pasivnost, mazohizam i narcizam)
Freud nije pripisao drutvenom poloaju ve zavisti na penisu (penis envy). Feminizam, tj. sek-
sualna revolucija je izmijenjenila drutvenu svijest te oslobodila enu i uinila kraj seksualnim
inhibicijama, tabuima i dvostrukim drutvenim standardima u domeni seksualnosti, braka i
porodice. (vidi: Lei. Z. feminizam, feministika teorija i kritika (Historiografska skica): http://
www.openbook.ba/izraz/no12/12_zdenko_lesic.htm. (28.10.2010.)
131 Preece, J., Griffn, C. 2003. Radikalne i feministike pedagogije. U: Jarvis, P. (ur.) Pouavanje:
Teorija i praksa. Zagreb, Andragoki centar.
45 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
mukarca, a ponekad eliminiranjem mukih vrijednosti u korist vrijednosti
koje odreuju ene. Radikalne feministice zato tvrde da se ene mogu oslo-
boditi jedino ako srue patrijarhat potpunim odbacivanjem tzv. rodnih uloga,
tj. radikalnom promjenom drutva.
3.3. LEZBIJSKI FEMINIZAM
Lezbijski feminizam, nastao iz radikalnog feminizma, bavi se proble-
mom seksualnosti i borbom protiv diskriminacije na temelju spolnih uloga i
seksualne orijentacije.
132
Lezbijski feminizam promovira slobodu u seksualnoj
orijentaciji jer istie da je ekskluzivnost heteroseksualnih veza u zapadnim i
drugim drutvima prihvaena kao jedina ispravna, tj. normalna, a svako odstu-
panje od te normalnosti proglaava se devijantnim, etiketira i diskriminira.
133

Smatraju da je lezbijka proizvod iste heteropatrijarhalne ideologije koja nat-
uralizira koncepte spola i heteroseksualnosti.
134
Lezbijskim je flozofkinjama
feminizam pokret kojim se treba izboriti da lezbijski identitet postane ravno-
pravan s heteroseksualnim identitetima. Krajnji cilj njihova aktivizma je mi-
jenjanje stava (i praksi) spram seksualne moralnosti i ponaanja. Ruiasta
132 Seksualno ponaanje za M. Foucaulta nije tek puki odraz naih prirodnih nagona, ve
mnogo vie od toga ono je, takoer, svijest koju imamo o onome to inimo, o onome to
inimo od svog iskustva, i vrijednost koju tome pripisujemo. Ono to je problem za drutvo (ako
ve nije sam homoseksualni in) je opasnost razvijanja mnotva drugaijih odnosa: te stvari
(drugaiji odnosi) zaista mogu uznemiriti neke ljude. Ali ja sam govorio o opem strahu od
toga da e gej osobe razviti odnose koji su intenzivni i zadovoljavajui, iako uope nisu u skladu
sa idejama koje o odnosu imaju drugi. Govorim o vjerovatnoi da e gej osobe stvoriti do sada
neviene vrste odnosa koje mnogi ljudi nee moi da toleriraju (Fuko ,M., OHigins D. 2000.
Seksualni izbor - seksualni in: Fuko i homoseksualnost. Beograd, enske studije, Centar za
enske studije. br. 13, str. 33-51. str.42.
133 Feministkinje koje su se bavile reproduktivnim slobodama nuno su morale istraivati ra-
zlike izmeu ena i mukaraca. Meutim, veina prvih feministikih pravnih tekstova napisana
je sa stajalita koje je preutno odobravalo muku normu. Nedostaje im posebno zanimanje za
lezbijska pitanja. U onom smislu u kojem se lezbijke ne razlikuju od heteroseksualnih ena, bile
su, naravno, preutno ukljuene u borbu za ravnopravnost. Razlike izmeu iskustva lezbijki i
heteroseksualnih ena bile su nevane u oblikovanju feministike pravne teorije.
134 Kahlina , K. 2006. Feminizam u Hrvatskoj: kako lezbijkama dati glas? Re, no.74/20.
asopis za knjievnost i kulturu i drutvena pitanja. str. 55-91.
46 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
napast
135
(lavender menace) te ruiasta varalica (lavander herring)
136
izrazi su
kojima se obiljeava odnos javnosti i heteroseksualnih feministica prema lez-
bijkama. Ruiasta varalica odnosi se na taktiku kojom se heteroseksualne
ene u javnom diskursu odvraaju od feminizma koji podrava lezbijstvo.
137

Predstavnice skupine The Woman Identifed Woman by radical les-
bians istiu da su kategorije homoseksualnost, heteroseksualnost i lezbijka,
stvorene u drutvima u kojima dominiraju mukarci pa se heteroseksualnost
rijetko uzima za predmet feministikih istraivanja. Monique Wittig je 1978.
godine, u eseju Straight Mind, na godinjoj konferenciji Zajednice modernih
lingvista u New Yorku, iznijela tezu da lezbijke nisu ene. Tvrdnja M. Wittig
dovela je u pitanje postavku, za nju fundamentalnu, koju feminizam nikada
nije osporavao heteroseksualnost shvaena kao politiki reim, a ne kao
seksualnost. Lezbijski feminizam je patrijarhalni sustav shvaao i objanjavao
kao ideoloki sustav utemeljen na dominaciji mukaraca nad klasom ena;
kategorije mukarac i ena nisu analizirane ni dovedene u pitanje. Upravo
ovdje lezbijska egzistencija probija granice zadanih kategorija mukarac -
ena, budui da su u drugaijem odnosu, kao ena - ena. Kategorija mukarac
135 Vidi: http://en.wikipedia.org/wiki/Lavender_Menace (15.11.2010.)
136 Izrazi lavender menace (ruiasta napast) i lavender herring (ruiasta varalica), nastali
su 60-tih godina, a iskazuju odnos javnosti i heteroseksualnih feministkinja prema fenomenu
lezbijki.Ruiasta varalica je taktika kojom se heteroseksualne ene u javnom diskursu
odvraaju od feminizma, tj. od njegova poistovjeivanja s lezbijstvom. Betty Friedan u le-
zbijkama prepoznaje ruiastu napast koja je koila ostvarenja interesa cjelokupnog enskog
pokreta. Gledajui na feminizam mukim oima, feministiki pokret nije mogao izbjei
ovakvo etiketiranje. Lezbijka je etiketa koju je izmislio mukarac, nametnuta svakoj eni koja se
usuuje biti jednaka mukarcu da istakne prvenstvo svojih potreba... Ako je ena nezavisna u
ovom seksistikom drutvu, ona ne moe biti ena ve- lezbijka.
Pristanak heteroseksualnih feministkinja, odnosno veinske grupe, na ovu patrijarhalnu strate-
giju iskljuivanja, direktno je doveo u pitanje smisao sestrinstva. Jer, kako god da se defnira
lezbijski identitet (ena koja se identifcira kao ena, ena koja voli enu, ena koja je u potpu-
nosti nezavisna od mukarca, samo su neke od tadanjih defnicija), on je prije svega enski,
a za politiku identiteta ovo je bilo presudno odreenje. Ukoliko imamo na umu da je teza o
prisilnoj heteroseksualnosti objanjavala nain na koji funkcionira patrijarhat, s ime se nikako
nisu mogle sloiti mnogobrojne ene koje su doslovno spavale s neprijateljem. Iako je, dakle,
sm pokret davao osnova za teze kakva je ona o lezbijskom kontinuumu, budui da su ene
u ovo doba intenzivno otkrivale ensko prijateljstvo i, uope uzev, odnose koji nisu ogranieni
na tradicionalne heteroseksualne odnose , zakljuci do kojih su dolazile lezbijske feministkinje
bili su odve radikalni i za najradikalnije meu heteroseksualnim enama.
I upravo e ta dvosmislena pozicija koju su lezbijke zauzimale u enskom pokretu njima
omoguiti da, s jedne strane, na najkonsekventniji nain izvedu esencijalistike odlike enskog
identiteta (lezbijka je zapravo jedina prava ena, budui da se investira iskljuivo u ene), i
da, s druge, identitet ene dovedu u pitanje, ne prepoznajui se u njemu. (vidi: http://toler-
ancija4.bos.rs/?page=blog&lang=srp&subaction=showfull&id=1261306556&archive=&start_
from=&ucat=&author_id=1253198920&: (12.10. 2009).
137 Zaharijevi, A.2007. Kratka istorija sporova; ta je feminizam? U: akardi, A., Jelui, A.,
Maji, D., Ratkovi, T. (ur).Kategoriki feminizam- nunost feministike teorije i prakse, Zagreb,
Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije. str.122.
47 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
jednostavno ovdje gubi smisao, nestaje.
138
Adrienne Rich u radu Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzis-
tencija
139
istaknula je dominantno shvaanje kako je veina ena heterosek-
sualna. Heteroseksualnost je ekonomska veza koja se zasniva na nejednakoj
rodnoj podjeli rada i, shvaena kao norma, brie lezbijke stavljajui ih u sferu
devijantnog i nenormalnog. Lezbijke koje ive svoje privatne ivote udaljene
od intimne prisutnosti mukaraca doivljavaju iskustva osloboena muke
dominacije. Kad napustimo dominantno muku javnu sferu, vraamo se kui
u enski odreenu privatnu sferu. To ne znai da patrijarhat kao institucija
za nas ne postoji ili da patrijarhat ne postoji dok doivljavamo slobodu od
muke dominacije. To jednostavno znai da doivljavamo znaajna razdoblja
nepodinjenosti, tijekom kojih mi, kao ene, slobodno razvijamo poimanje
sebe koje je nae vlastito, a ne puki konstrukt patrijarhata.
140
Lezbijka je svaka
ena koja se eli osloboditi dominacije mukarca i svaka koje eli isticati svoje
potrebe. U mnogobrojnim publikacijama, poput The Ladder - a lesbian Re-
view te Scum Manifesto autorice Valerie Solans, ena je opisana kao cjelina,
savrena osoba, a mukarci kao izvori mnogih drutvenih problema. V. Solans
u Scum Manifestu iznosi tezu da istinska ljubav moe postojati samo izmeu
ena.
141
3.4. FEMINIZAM CRVENIH ARAPA
Crvene arape (Redstockings)
142
podvrsta su radikalnog feminizma
koji su 1969. godine u New Yorku osnovale Shulamith Firestone i Ellen Wil-
lis.
143

138 pehar,A. 1994. Lezbijstvo i feminizam. Kruh i rue br. 2 ljeto/jesen 1994.
http://www.zinfo.hr/hrvatski/stranice/izdavastvo/kruhiruze/kir2/2lezbfeminizam.htm
(23.3.2008.)
139 Vidi: Rich, A. 2002. Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija. Zagreb, Kontra.
140 Patricia A. Cain : Feministika teorija prava: utemeljenje teorija. http://www.ured-ravno-
pravnost.hr/slike/File/istrazivanja/Cain_Feministicka_teorija_prava_utemeljenje_teorija.pdf.
(12. 8. 2010.)
141 Vidi: Hoagland, Sarah, L. 1989. Lesbian Ethics: Toward New Values. Palo Alto, CA: Institute
for Lesbian Studies.
142 U vedskoj tijekom devedesetih godina 20. stoljea nastale su arape podrke u ast in-
telektualnog kruga plavih arapa i politikog kruga crvene arape. arape podrke se odnose
na podrku enama u politici. arape podrke eljele su promijeniti politiku klimu u vedskoj
prije izbora 1994. godine, a isticale su kako treba stati s raspravama o jednakosti spolova
pomou kvota i brojeva i okrenuti se stvarnoj analizi poloaja ena.
143 Echols A. and Willis, E. 1989. Daring to Be Bad: Radical Feminism in America, 1967-1975.
Daring to be Bad: Radical Feminism in America, 1967-75. (American Culture), University of
Minnesota Press.
48 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
Ime crvene arape igra je rijei koja pravi otklon od plavih arapa
144
,
metafore za uene ene (intelektualke i knjievnice), a crvena je boja povezana
s duginim bojama, revolucijom, ustankom i uope, s ljeviarima. Znaajna
teoretiarka radikalnog feminizma, Shulamith Firestone u knjizi The Dialec-
tic of Sex: The Case for Feminist Revolution (1970.)
145
, analizira razloge nejed-
nakosti meu spolovima. eninu potinjenost smjeta u biologiju. Razdoblje
trudnoe, raanja i dojenja fziki su tereti koji imaju imaju ozbiljne drutvene
posljedice jer u tim je periodima ena zavisna od mukarca. Drutvo moe
evoluirati reproduktivnom tehnologijim i osloboditi enu barbarskih
trudnoa i bolnih poroda. Eliminiranjem temeljnih razlika izmeu spolova,
spolna diskriminacija bi nestala.
Neke feministice zagovaraju radikalni feministiki pokret kao potpu-
no samostalan, odvojen od ostalih politikih pokreta. Polazna premisa im je
da su ene uvijek potlaene kao klasa u drutvu u kojem dominiraju mukarci
pa je, posljedino tome, drutvo destruktivno i opresivno. Crvene arape
su kao osnovni zadatak feminizma isticale podizanje klasne svijesti ena s
jasnom artikulacijom funkcije, cilja i procesa buenja svijesti. Zagovaranje
koritenja probuene svijesti, postavlja se kao strukturni nain prevladavanja
getoizacije ena. Isticale su potrebu meusobne povezanosti jer - sestrin-
stvo je snano. Pripadnice ovog feminizma prosvjedovale su elei promjene
zakonske regulative prava na pobaaj jer su raspravu o tome vodili mukarci, a
jedina ena koja je sudjelovala bila je asna sestra.
U znaajnom djelu crvenih arapa, Redstockings Bitch Manifesto,
potlaenost se istie kao glavni problem ena jer se na njih gleda kao na sek-
sualne objekte, slukinje u obitelji i jeftinu radnu snagu. Za oslobaanje svih,
a posebno ena, vanim smatraju ukidanje svih oblika diskriminacije. Visoko
demokratska drutva e, prema njihovom miljenju, dati slobodu enama i
priliku da se izraavaju na nain na koje one ele.
144 U drugoj polovici 18. stoljea skupina londonskih salonskih ena nazvane plave arape,
pod vodstvom osvijetenih dama Elizabeth Montagu i Elizabeth Vesey, uz aj i biskvite, promo-
virala je ensku emancipaciju, ruenjem mita da ena nije za debate na latinskom i grkom,
odnosno ruila je predrasude da je sam Bog eni dodijelio ognjite i pletivo da u kui isplete
vijenac obiteljske sree. Naziv plave arape dobile se na raun muke slabosti. Naime, izdava
Benjamin Stillingfeet nije imao novca za moderne crne svilene arape koje su nosili muki
vitezovi pa je obukao plave, vunene. Dame su ga primile u svoje drutvo i po njemu nadje-
nule ime svojoj aristokratskoj drubi. (igo, L., 2008. Feminizam na salonski nain. Vjesnik 55,
subota/nedjelja 3.i 4. svibnja)
145 Vidi: Linda J. Nicholson (ed.) 1997.The second wave: a reader in feminist theory. New
York, Routledge.
49 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
3.5. ANARHO-FEMINIZAM
Anarhizam je ideologija koja negira sve vrste i oblike autoriteta i hije-
rarhija - dravu, kapital, crkvu i, za feminizam posebno vano, negira patrijar-
hat u kojemu vidi manifestaciju hijerarhije. Protiv patrijarhata se treba boriti
kao to se anarhisti bore protiv drave.
Feminizam je sukladan anarho-kapitalizmu ili libertarijanstvu
146
uz
isticanje da je prokapitalistiki, ali antidravni stav spojiv s borbom za jedna-
kost ena. Individualistiki anarhistiki feminizam izrastao je iz amerikog
anarhistikog pokreta, a korijene zla vidi u raspodjeli moi u drutvu. Borba
ena za prava neizvediva je bez borbe za oslobaanjem od hijerarhije bilo koje
vrste. S obzirom na to da je drutvena mo koncentrirana u rukama drave,
zahtjevi su usmjereni upravo prema njoj, njezinom represivnom aparatu i in-
stitucijama koje etablira. Anarhistima i feministima bila je zajednika borba
za daleke ciljeve u budunosti slobodne, nesputane linosti i drutvo bez
dominacije.
147

Anarho-feministica S. Brown, u djelu The Politics of Individualism:
Liberalism, Liberal Feminism and Anarchism
148
anarhizam vidi kao nunu
komponentu enske borbe jer je anarhizam politika flozofja koja se su-
protstavlja svim oblicima moi i zbog toga je inherentno feministika. Brown
se zalae za novu viziju ljudske slobode, tzv. egzistencijalni individualizam.
On ukljuuje feminizam i liberalizam tvorei novi oblik flozofje - anarhizam.
3.6. LIBERALNI FEMINIZAM
Liberalni feminizam, poznat i kao feminizam srednje struje, pripada
smjeru feministikoga pokreta koji jednakost mukaraca i ena u drutvu nas-
toji postii politikom i pravnom reformom. Liberalni feministi/ce nejednakost
ena i mukaraca objanjavaju shvaanjima ena kao osoba ija je inferiornost
i nesposobnost rezultat stereotipiziranog mukog i enskog odgoja. Koncept
liberalnog feminizma izloen je u knjizi M. Wolstonkraft Obrana prava ena.
Rije je o feministikom pravcu koji zastupa teoriju o postizanju individualnih
146 libertarijanski pogled na svijet, u ovome (anglofonskom) smislu, zahtijeva apsolutnu
slobodu ali uz isto tako apsolutno potivanje privatnog vlasnitva. Libertarijanstvo se danas
dijeli na (bar) dvije struje jednu koja zastupa minimalizaciju drave i preputanje svih odno-
sa (pa tako i onih s dravom) slobodnom tritu i koja se esto povezuje s objektivizmom Ayn
Rand, i druga, koja zastupa apsolutno dokidanje drave i preputanje drutva kao takvog regu-
laciji slobodnog trita ono to se ponekad naziva anarho-kapitalizam.
http://www.milerama.bloger.hr/post/razlicite-defnicije-slobode/419978.aspx
147 McCann C. R., Seung Kyung, K. 2003. Feminist theory reader; local and global perspec-
tives. New York, London , Routledge.
148 Brown, Susan, L. 2002. The Politics of Individualism: Liberalism, Liberal Feminism and
Anarchism. Black Rose Books.
50 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
sloboda za ene.
Prema liberalnim feministicama, sve ene su u stanju postii jedna-
kost s mukarcima vlastitim naporima, a ta jednakost se moe dogoditi bez
promjena drutvene strukture. Liberalne feministice se, kao i druge feminis-
tice, zalau za pravo na izbor, pravo glasa, pravo na obrazovanje, jednakost u
plaama, porodiljno bolovanje, djeje dodatke, posebno zdravstveno osigura-
nje te borbu protiv obiteljskog nasilja. Takoer, suprotstavljaju se shvaanjima
i ponaanjima prema enama kao prema graankama drugog reda.
Liberalne feministkinje smatraju da razlog ugnjetavanja ena ne lei
u problemu koji je dubinski ukorijenjen u sustav, ve u zastarjelim predrasu-
dama. One su tvrdile kako e za postizanje jednakosti biti dostatni pozitivni
uzori, zakon o ravnopravnim mogunostima i jednaka plaa. Njihov nain
funkcioniranja sastojao se od lobiranja i pokuaja postavljanja ena na visoke
poloaje. Problem ovakvoga pristupa je u tome to su vladajua tijela esto
donosila rezolucije koje nisu provedene u ivot. Liberalizam shvaaju kao
dominantno naelo suvremenog drutva, a to znai da liberalne feministice
ne dovode u pitanje kapitalizam kao sustav, patrijarhalnost kao sustav ili neku
drugu temeljnu strukturu drutva. Umjesto toga, radije razmiljaju kako sruiti
barijere koje sprjeavaju uinkovito djelovanje ena. Ovaj tip feminizma oku-
plja ene i mukarce u formalne grupe za pritisak i zalae se za promjene u za-
konodavstvu. Dok druge vrste feminizma nastoje eliminirati sredstva tlaenja,
liberalni feminizam optimalne promjene ostvaruje djelovanjem u postojeem
sustavu.
149
3.7. CRNI FEMINIZAM
Teorijske osnove crnog feminizam razvijale su se od 1980. godine.
Nastao je kao reakcija na bijeli feminizam jer se suprotstavlja djelovanju
bijelih feministica koje marginaliziraju ili iskljuuju crnkinje. Predstavnice
crnog feminizma u Black Womans Manifesto istiu da crna ena zahtijeva
novu defniciju ene u kojoj e se moi prepoznati kao graanka, suradnica,
osoba od povjerenja, a ne samo kao kuna vila ili maina za raanje djece.
Angela Davis osniva Black Panther Party i obznanjuje da su Afroamerikanke
bile rtve programa prisilne sterilizacije. U pokret se ukljuuju i Portorikanke,
Meksikanke i Azijatkinje.
Teorija i istraivanja crnog feminizma u sredite stavljaju iskustva
i perspektive crnkinja. Dotadanji je feminizam u veini sluajeva iznosio
iskustva samo bijelih ena, a ona nisu identina iskustvima crnkinja. Pripad-
nice crnog feminizma suoavale su se sa seksizmom crnih mukaraca, ali i ra-
149 Vidi: Ryan, B. 2008 . Feminism and the Womens Movement: Dynamics of Change in So-
cial Movement Ideology and Activism (Perspectives on Gender). Volume 0. New York, Rout-
ledge.
51 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
sizmom bijelih mukaraca i ena. Zbog toga su pozivale bijele feministice da
prepoznaju razliitost i nejednakost meu enama, da osvijeste utjecaj rasizma
na ivote crnkinja i da se suprotstave rasizmu unutar enskog pokreta. Istiu
da feministiki zahtjevi za obrazovanjem kao nainom promjene poloaja
ne ukljuuju obrazovanje crnkinja jer postoji veliki otpor da se istakne uloga
crnkinja u zajednikom ivotu.Takav odnos spram crnkinja je, istiu pred-
stavnice ovog pravca feminizma, tragino ponavljanje rasistike patrijarhalne
misli.
150
Alice Walker za ovaj je feminizam prva upotrijebila termin woman-
ist, kao komplementarni termin ili sinonim crnakom feminizmu. Pojam wo-
manist oznaava poloaj i ivotnu perspektivu crnih i obojenih ena; oznaava
stav o jednakoj brizi za dobrobit crnkinja i crnaca, dakle, neovisno o spolu.
Crni feminizam zastupa borbu protiv rasne, (hetero)seksualne i klasne
ugnjetavanosti te istie da se crnci i crnkinje trebaju zajedniki boriti protiv ra-
sizma. U Velikoj Britaniji i SAD-u pripadnice crnog feminizma su se borile
protiv imperijalizma. Danas se na mnogim enskim studijima diljem SAD-a i
drugdje prouava povijest crnakih ena i crnako ensko pismo i perspektiva
crnkinja predstavlja znaajnu perspektivu u prouavanju enskog pitanja.
151
3.8. EKO-FEMINIZAM
Eko-feminizam ili ekoloki feminizam u raspravu je 1974. uvela fran-
cuska feministica Francoise d Eaubonne u knjizi Le feminisme ou la mori
(Feminizam ili smrt) odredivi ga enskim kapacitetom za poticanje ekolokih
promjena (revolucije) ime e se osigurati opstanak. Takva ekoloka revolucija
uspostavila bi nove spolne odnose izmeu mukaraca i ena, kao i nove od-
nose ovjeanstva i Zemlje.
152
Tijekom sedamdesetih, eko-feministika teorija
nije se razvila u koherentan sustav. Poticaj razvoju eko-feminizma, na teorij-
skoj i praktinoj (aktivistikoj) razini, dala je V. Shiva djelom Staying Alive;
Women, Ecology and Survival in India. Kontinuitet razvoja biljei se do 90-
tih, ukljuivanjem iskustava ena iz zemalja Treeg svijeta i domorodakih
ena te iskustava o unitavanju okolia. Time je koncept kolonizacije proiren
na ene i okoli (prirodu).
Eko-feminizam se temelji na sljedeim tvrdnjama: - izmeu
potlaivanja ene i potlaivanja prirode postoji znaajna povezanost, tj. domi-
nacija nad prirodom i enama proizvod je istog drutveno-ekonomskog me-
hanizma; - razumijevanje naravi tih povezanosti vano je za razumijevanje
150 But Some of Us Are Brave: A History of Black Feminism in the United States. http://web.
mit.edu/activities/thistle/v9/9.01/6blackf.html: ( 12.03.2009.)
151 Vidi: Collins, P. Hill. 1990. Black Feminist Thought: Knowledge, Consciousness, and the
Politics of Empowerment. Boston: Unwin Hyman, pp. 221238.
152 Holy, M. 2007. Mitski aspekti ekofeminizma. Zagreb ,TIMpress, Biblioteka Novi pokreti.
52 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
potlaenosti ena i prirode (mukog tlaenja ena i mukog iskoritavanja
prirode); - feministika teorija i praksa moraju ukljuivati feministiku pers-
pektivu (ene imaju sredinju ulogu u pokretu za ouvanje okolia).
153
Eko-
feministice istiu da su u zapadnoj misli ene bile asocirane s prirodom,
emocijama i tijelom (enski termini esto su se koristili za opisivanje prirode,
kao primjerice majka zemlja), dok su mukarci asocirani s kulturom,
razmiljanjem i umom. Muka dominacija u ljudskom svijetu prirodno se
protegla u ljudsku (kao muku) dominaciju u prirodnom svijetu, tj. na ene i
prirodu koje su bile permanentno diskriminirane od strane mukog kao ljud-
skog i ljudskog kao mukog.
154
Eko-feminizam je esto kritiziran, a najei
razlog tome je proirenje feministike teorije na prirodu naglaavanje enske
reproduktivne uloge koja ene dovodi u neposredniji odnos s prirodom negoli
mukarce te prirodne zabrinutosti za drutvena pitanja okolia. Iako istiu
dominaciju mukaraca i patrijarhata, afrmiranje i promoviranje enske blis-
kosti s prirodom jedino na temelju enske biologije zapravo je snano afrmi-
ranje i promoviranje patrijarhalnih teza.
155
3.9. CYBERFEMINIZAM
U irem kontekstu, moemo rei da cyberfeminizam
156
predstavlja
feministiko prisvajanje tehnologije (kompjutorske i informatike) te preispi-
tivanje odnosa moi rodova vezanih uz tehnologiju. Pitanje defniranja cyber-
feminizma u sreditu je suvremene, esto proturjene pozicije ena koje se bave
novim tehnologijama i feministikom politikom. Cyberfeminizam se razvio u
dva pravca - jedan radikalni na elu sa S.Plant, i drugi - tradicionalni rad grupe
ironino nazvane Old Boys Network (OBN) okupljenih oko ideja D. Haraway.
Plant istie da je polazite za teoriju cyberfeminizma utisak da pos-
toji neposredan i potencijalno subverzivan element izmeu ena i strojeva -
posebno inteligentnih strojeva - koji vie ne rade jednostavno za mukarce,
kao to ni ene ne rade vie jednostavno za mukarce.
157
U pokuajima nje-
153 Juri, H. 2007. ene i priroda. Prilozi za kritiku ekofeminizma. U: akardi, A., Jelui, A.,
Maji, D.,Ratkovi, T. (ur).Kategoriki feminizam - nunost feministike teorije i prakse, Zagreb,
Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije.
154 Isto, str. 100.
155 Isto, str.104.
156 Nastanak termina cyberfeminizam se najee vee uz britansku teoretiarku Sadie Plant i
za australsku grupu VNS Matrix koja je nastala 1991. godine u Adealaideu. Grupu su sainjavale
etiri umjetnice koje su se odluile poigrati s umjetnou i francuskom feministikom teorijom.
Napisale su Cyberfeministiki manifest za 21. stoljee inspiriran Manifestom Done Haraway. S.
Plant je u VNS projektima vidjela vezu izmeu enskih modela jezika i komunikacijskih formi
interneta. Slogan VNS Matrix grupe klitoris direktno vodi do matrice, postao je moto Planto-
vog manifesta iz 1996. godine.
157 RosieX 1999. Intervju sa Sadie Plant. U: Mirkovi, I. (ur.) Cyberfeminizam, Zagreb, Centar
za enske studije. str.21.
53 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
gova odreenja, Plant daje jednostavnu defniciju i odreuje ga kao jo jedan
oblik pobune protiv dobara i proizvoda patrijarhalnog svijeta. Za nju je inter-
net u sutini enska tehnologija i on predstavlja kraj muke dominacije, tj. kraj
patrijarhata.
Haraway
158
, autorica Manifesta kiborga
159
, dovodi u pitanje
feministike teorije i binarno razmiljanje. U Manifestu se zalae za spaja-
nje granica unutar feministike misli jer je postojala razdvojenost feministike
teorije od seksualnosti, rase i klase. Predlae ironiju i savez kao alternative
velianju prirodnog jedinstva u kategoriji ene. Haraway uvodi kiborga to
je metafora feministikog subjekta i granina fgura koja premouje hijerar-
hijske kategorije prirodnog i umjetnog, organskog i tehnolokog. Tehnologija
nije ono drugo, muko naspram ene i prirode.
160
Cyberfeminizam, kao i ostali feminizmi, otvara mogunost razliitih
odreenja i pristupa: - moe se koristiti za opisivanje enskog prisustva
161
i
aktivizma na mrei i kompjuterskoj tehnologiji uope. Isto tako, ukljuuje i
razliite umjetnike prakse. Povezivanjem pojmova cyber i feminizam stvara
se nova kljuna formacija u povijesti feminiz(a)ma i e-medija, a svaki dio
pojma nuno modifcira znaenje onog drugog. Heterogenost koritenja
pojma cyberfeminizam moe se tumaiti kao posljedica tih modifkacija.
Odbijanja da se irina diskurzivnih praksi koje danas ine cyberfemi-
nizam podvedu pod jednu koherentnu i zatvorenu defniciju ili sustav defnici-
ja te pojmovnu i terminoloku raznolikost koja odreuje oba lana sintagme - i
samu cyber kulturu kao i feminizam, podrazumijeva itave nizove koncepata,
predodbi i primjena u aktualnim drutvenim praksama.
162
Problem (pra)starog i uvijek aktualnog aktivizma i borbe za enska pra-
va predstavlja jedan od formativnih aspekata cyberfeminizma. enske grupe
158 Pitanje odnosa ivih organizama i strojeva u bliskoj je vezi s problemima roda i identiteta.
Donna Haraway uvodi pojam kiborga kao stvorenja koje pripada postrodnom svijetu, izvan kon-
cepata biseksualnosti, preedipalne simbioze i pria o iskupljenju: Budui da vie nije strukturi-
ran polaritetom izmeu javnog i privatnog, kiborg defnira tehnoloki izbor djelimino zasnovan
na revoluciji drutvenih odnosa u oikosu, domainstvu. Kiborki mit zasniva se na ideji o novoj
politici identiteta ena u integriranom krugu, ali i ispitivanju i ironizaciji postojeih diskursa
moi koji se kulturalno upisuju na ensko tijelo, tj. daljnjem razraivanju Foucaultova koncepta
biopolitike.
159 Vidi: Haraway, D. 1999. Manifesto za kiborge. U: Nicholson, Linda J. 1999. (ur.) Femini-
zam/ Postmodernizam. Zagreb, Liberata Centar za enske studije.
160 Isto, str. 5.
161 Jedan od najpopularnijih feministikih otpora koji danas na internetu pruaju ene je tzv.
cyber-grrlizam u svim njegovim varijantama: webgrrrls, pobunjenike djevojke(riotgirls), gerila
grrrlz, neposlune djevojke, i sl.; ini se da se cyber-grrrlizam zalae za neku vrstu net utopije:
stav koji se moe opisati kao - sve to eli raditi u cyber prostoru je cool (super). (Vidi: Wild-
ing, F. 1999. Gdje je feminizam u cyberfeminizmu?, dodatak: 100 antiteza. U: Mirkovi, I. (ur.)
Cyberfeminizam, Zagreb, Centar za enske studije.
162 Isto.
54 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
i organizacije koriste Internet ne samo kao mjesto okupljanja (forumi, web
stranice), ve i kao politiki prostor redefniranja identiteta i uloga ena. Prema
F. Wilding uvoenje rijei feminizam u cyberspejs predstavlja radikalan in,
kao i pokuaj prekida protoka mukih kodova snanim proglasom namjere
da se pomijea, hibridizira, provocira i raskine sa mukim poretkom stvari na
Mrei. Mrea nije ne-rodna utopija; u njoj ve jesu drutveno upisani tjeles-
nost, spol, dob, ekonomija, drutvena klasa i rasa dananja je Mrea prostor
natjecanja, povijesno nastao kao sistem u slubi ratne tehnologije i trenutno je
dio mukih institucija Cyberspejs se smatra arenom po sebi slobodnom od
starih rodnih odnosa i borbi.
163
Usprkos priznavanju, cyberfeminizam ostaje problematian okvir jer
nitko nije posve siguran to on znai. Moe ukljuivati objektivno polje cyber-
prostora, institucije industrijskog dizajna, obrazovne institucije, tj. one insti-
tucije kojima je tehnoloki proces ogranien na rod u smislu iskljuivanja ena
iz vanih mjesta tehno-kulture.
Vaan i plodotvoran oblik cyberfeministikih kultur(al)nih praksi su
radovi umjetnica koji su orijentirani na probleme rodnih reprezentacija na
Mrei u okviru suvremenih tehnologija ili pak na stvaranje radova ija se poe-
tika, u okviru digitalnih medija, moe odrediti kao feministika. Na taj se nain
afrmira tvrdnja Donne Haraway svi smo mi kiborzi.
164
3.10. PSIHOANALITIKI FEMINIZAM
Feminizam osamdesetih godina obiljeen je pomicanjem interesa od
politike seksualnosti na politiku tekstualnosti
165
, dominantno u francuskoj
163 Isto, str. 151.
164 Markovi, I. (ur.) 1999. Cyberfeminizam ver. 1.0. Zagreb , Centar za enske studije. str.73.
165 Vidi: Lei. Z. Feminizam, feministika teorija i kritika (Historiografska skica): http://www.
openbook.ba/izraz/no12/12_zdenko_lesic.htm (28.10.2010.)
55 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
feministikoj knjievnoj teoriji s naglaskom na specifnosti enskog pisma.
166
Politika tekstualnosti je tretirana pod utjecajem psihoanalitiara
Jacquesa Lacana i poststrukturalistikih teoretiara R. Barthesa i J. Der-
ride. Glavne(i) predstavnice(i) su H. Cixous, L. Irigaray, J. Kristeva, J. Rose, N.
Chodorow, S. iek i drugi. Psihoanalitike feministi(ce) istiu da je vano
rekonstruirati ensko iskustvo pisanja iz tijela. Pii sebe. Tvoje tijelo se mora
uti.
167
To podrazumijeva odbacivanje tradicionalnog zapadnjakog razdva-
janja duha i tijela; jo jedne binarne opozicije koja povlai niz drugih, isto tako
hijerarhijski, postavljenih parova.
168
Prema Elaine Showalter, teorija enskoga
pisma temelji se na etiri modela razliitosti: na biolokom (tekst je neizbrisivo
obiljeen tijelom, odnosno, anatomija je tekstualnost); na lingvistikom (koji
postavlja pitanje slue li se jezikom mukarci i ene razliito; mogu li se spolne
razliitosti u upotrebi jezika teoretizirati u pojmovima biologije, socijalizacije
ili kulture); na psihoanalitikom (kritika locira razliitost enskog pisma u psi-
hi autora i u odnosu spola i kreativnog procesa) te na kulturolokom (modelu
koji ideje o enskom tijelu, jeziku i psihi tumai u relaciji prema drutvenom
kontekstu u kojem se one javljaju; nain na koji ene konceptualiziraju svoje
tijelo i svoje spolne i reproduktivne funkcije neodvojivo je u vezi s njihovim
kulturnim okruenjem).
169
Feministika stajalita inspirirana J. Lacanom nastoje utvrditi rodnu
razliku putem metanaracije zajednikog infantilnog razvoja i pokazati kako
je pojam subjekta muka kulturna povlastica. Polazei od ene kao bia koje
166 Pojam enskog pisma oznaava povezanost ene sa svojim tijelom i negiranje pisanja kao
aktivnosti duha koje je rezervirano za mukarce. Specifnost enskog pisma je u oslobaanju
ena od mukog jezika, njihovom izlasku iz nijemosti i progovaranju govorom ene. Francuske
feministike teoretiarke prepoznaju divlju zonu (Ardener) kao mjesto revolucionarnog
enskog jezika, jezika svega onog to je potinjeno, kao i revolucionarnog enskog pisanja,
pisanja bijelom tintom. Francuske feministike teoretiarke na razliite su naine odreivale
ensko pismo. Hlene Cixous smatra da je to nain miljenja koji zaobilazi ograde i ogranienja
i opozicionih struktura miljenja i uvrijeenog uvjerenja da je mukost prirodni izvor moi;
opirui se logocentrizmu zapadnjakog flozofskog diskursa. (Neimarlija, L. ensko iskustvo u
knjievnosti: Gospoa Dalloway. http://www.penbih.ba/izraz/novi/index.php). Danas se, pose-
bice u novinskoj kritici, ensko pismo upotrebljava kao opi nazivnik za autorice koje se bave
ve tradicionalno poimanim enskim temama. U hrvatskoj znanosti o knjievnosti taj termin
prva koristi Ingrid afranek (u analizi djela M. Duras), inzistirajui na tri razine prepoznavanja
razliitosti enskog pisma: spolna i kulturalna, tematska razliitost, razliitost teksta/diskursa,
koje se moraju susresti u tekstu da bismo ga mogli odrediti kao ensko pismo (vidi: Zlatar, A.
Predfeminizam, feminizam i postfeminizam u hrvatskoj knjievnosti. Zagrebaka slavistika
kola; www.hrvatskiplus.org 2/7 anagram).
167 Frith. G, 1993. Women, Writing and Language: Making the Silences Speak. In: Richard-
son, D., Robinson, V. (ed.) Thinking Feminist, Key Concepts in Womens Studies. New York,The
Guilford Press.
168 Lei, Z. Feminizam, feministika teorija i kritika (Historiografska skica). http://www.open-
book.ba/izraz/no12/12_zdenko_lesic.htm . (28.10.2010.)
169 Vidi: Showalter, E. Feministika kritika u divljini. http://www.openbook.ba/izraz/no14/14_
elaine_showalter.htm. (11. 3. 2009.)
56 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
nema falus, Lacan taj problem rjeava tako to razlikuje penis kao stvarni
muki spolni organ i falus kao simbolini znak Oinskoga zakona u sustavu
kulture. Lacana ne zanima biologija ene, nego nain miljenja i izraavanja
koji nastaje u simbolinom poretku, tj. ulaskom u kulturu. ena mora ili dos-
tojanstveno ustuknuti pred rijeju u ime Oca i Zakona ili se boriti da zadri
dijete uz sebe. ena je u patrijarhalnoj kulturi oznaitelj mukog Drugog, spu-
tana simbolikim poretkom u kojem mukarac moe iivjeti svoje fantazije i
opsesije kroz jezine komade nametnute slici ene koja je jo uvijek vezana
za mjesto nositelja, a ne tvorca znaenja.
170
Zakon Oca
171
(oinski zakon)
172

je osnova svih srodstava i kulturnih odnosa; on ovlauje muke subjekte i
omoguuje samo njihovo postojanje, nijekajui enske subjekte jer su ene
daleko od toga da budu subjekti. Koncept subjekta kod Lacana ovisi o jeziku.
Jezik shvaa kao sustav koji prethodi subjektu, a subjekt nastaje ulaskom u
jezik. Subjekt se konstruira kao rezultat lanca oznaavanja i kao mjesto lanca
oznaavanja, tj. jezika koji odreuje pojavu subjekta kao Drugo. Subjekt je
samo oznaitelj za drugog oznaitelja i s obzirom na to da nije nita vie nego
oznaitelj, on se okamenjuje, a to je manjak u subjektu.
173
Kljuni koncept u
Freudovoj teoriji reprezentacije je kompleks kastracije jer funkcija kompleksa
kastracije jest upravo reprezentacija manjka. Ovo implicira da je reprezentacija
manjka kljuna za funkciju reprezentacije uope. Prema Lacanu, manjak koji
treba reprezentirati je ideja subjekta, a polje u kojem se subjekt javlja je polje
jezika (jedno od tri
174
simbolika poretka). Subjekt nije ni bioloki ni fziki en-
titet, ve je rezultat lanca oznaavanja, a uspostavlja se oznaavanjem manjka
u lancu oznaavanja i manjka u nagonu. Iako se manjak ne odreuje prema
170 Malvi, L.2002. Vizualno zadovoljstvo i narativni flm. U: Anelkovi, B. (ur.) Uvod u
feministike teorije slike. Beograd, Edicija Pogled/Teorije, Centar za savremenu umetnost.
171 U Lacanovoj teoriji edipovski Otac, primarni otac s potpunom falinom moi, postaje
Ime ili Zakon Oca. Usredotoujui se na patronim, koji odreuje socijalni identitet u patrijarhal-
nom redu, Lacan uvodi analizu obiteljske strukture u iri socijalni i lingvistiki red. Tako je prin-
cip Logosa (suprotnost Kaosa koji predstavlja ena) privilegiran kao oblikovatelj znaenja. Lacan
tvrdi da je svatko oznaen imenom Oca i da smo ga primili u svoje psihe s primjenom jezika,
unutar obiteljskih i drutvenih odnosa. (Bui, J. Eden; to je pisac bez pimpeka? Naslovnica
HTTP://WWW.MATICA.HR/KOLO/KOLO0201.NSF/ALLWEBDOCS/PIMP: (12.04. 2009.)
172 Orai- Toli,D. 2001. Muka moderna i enska postmoderna. Kolo, br. 2, ljeto 2001.
173 Adams, P. 2002. Reprezentacija i polnost. U: Anelkovi, B. (ur.) Uvod u feministike teo-
rije slike. Beograd, Edicija Pogled/Teorije, Centar za savremenu umetnost.
174 Simboliki poredak je polje zakona, jezika i drutva; to je skladite opeprihvaenih
vjerovanja u datoj kulturi. Njegov simboliki sistem je jezik, iji zastupnik (agent) je otac ili
zakonodavac, onaj koji ima mo imenovanja. Ljudski subjekt je prisiljen ui jezikom u ovaj
praustanovljeni poredak (proces koji poinje prije nego to dijete poinje govoriti) i mora se
pokoriti njegovom poretku komunikacije (gramatika, sintaksa). Ulazak u simboliki poredak
determinira subjektivnost prema osnovnom zakonu referencijalnosti koji uzima muki znak (fa-
lus) kao svoj princip poretka. Lacan iznosi da se oba spola potinjavaju zakonu falusa (zakon
poretka, jezika i diferencijacije), ali njihov pojedinani odnos prema zakonu odreuje vide li oni
sebe ili su vieni od strane drugih, kao muki ili enski.
57 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
spolu, anatomska razlika izmeu spolova dozvoljava diferencijaciju unutar
simbolikog procesa. Djeak taj manjak nadomjeta stvaranjem falusnog sim-
bola, a stvarni organ, penis, podlijee simbolizaciji. Djevojice nemaju penis i
ono to im nedostaje nije penis ve sredstvo kojima e predstavljati manjak, a
nain na koji djevojica predstavlja manjak, nije isti kao u djeaka (kompleks
kastracije). Psihoanalitiki je feminizam uveo niz problema - jezik tijela, tjele-
sno zadovoljstvo u tekstu, podsvjesno u jeziku, udnja (desire) kao podsvjesni
sadraj teksta, ekspresija spola i spolnog identiteta, spolnu razliitost i ensko
pismo, probleme koje je muka teorija ignorirala.
175
3.11. URADI SAM FEMINIZAM
Uradi sam (Do It Yourself - DIY) recentni je pravac, tj. iskustvo femi-
nizma jer je postmodernizam, naglaavajui raznolikost i individualno iskus-
tvo, u kasnim 80-tima priredio plodno tlo za novu vrstu feminizma. S obzirom
na to da pokret nije ukljuivao itav spektar razliitih iskustava ena, postmo-
dernisti su tvrdili da bi pojedinci trebali vjerovati i vrednovati vlastito iskustvo
i ideje te potovati svaku osobu.
Feministika politika je postala individualizirana. O ekonomskom i
psiholokom ugnjetavanju ena teoretiziralo se izvan konteksta, bez oitovanja
stvarnog ivota. Nedostatak teorijske osnove za kolektivne akcije, protivljenje
uniformnosti u razliitim iskustvima ugnjetavanja ena, zaustavilo je funda-
mentalne promjene.
Individualizirane strategije temeljene su na ideji da se promjene
okruenja i mehanizama ugnjetavanja ene mogu ostvariti postupno, korak
po korak, te tako sinergijom malih promjena, pokrenuti i ostvariti ozbiljne
drutvene promjene. Ta je strategija kritizirana argumentom da povijesna
iskustva oslobaanja ena pokazuju da su vani koraci prema slobodi bitno
povezani s udruivanjem ljudi u pokret borbe, pa to par exellence, vai i za
oslobaanje ena.
U sri uradi sam(a) feminizma nalaze se ideje liberalizma pa ga smat-
ramo podvrstom liberalnog feminizma. Razvio se kao odgovor na izdaju
vodeih ljudi feministikog pokreta 70-ih god. koji su feminizam reducirali
na vlastitu sliku i priliku i iskoristili za osobno politiko napredovanje.
Iako DIY feminizam odbacuje konzervatizam profesionalnih liberal-
nih feministica jer naglasak na individualnosti nije ukljuivao one ene koje to
nisu uinile radi sebe ili koje su smatrale da je seksizam jo uvijek prepreka.
Na DIY feminizam se gledalo kao na korak unatrag u osloboenju ena jer je
taj pokret odbacivao aspekte drugog vala koji je osigurao nekoliki reformi za
175 Vidi: Lei, Z. Feminizam, feministika teorija i kritika, (Historiografska skica). http://www.
openbook.ba/izraz/no12/12_zdenko_lesic.htm . (28.10.2010.)
58 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
ene kolektivnost i organizaciju.
176
3.12. KONZERVATIVNI FEMINIZAM
Termin konzervativni feminizam nastao je kako bi se naglasila razlika
izmeu tradicionalne i radikalne struje feminizma. Prema miljenju pripadni-
ca konzervativnog feminizma, radikalni feminizam ekstremno je skrenuo pre-
ma anarhizmu i slinim marginaliziranim idejama koje nisu mogle doprijeti
do ire drutvene scene. Dakle, rije je o potrebi razlikovanja nas, koji smo
racionalniji od njih, radikalnih iracionalnih feminista. Konzervativni femi-
nizam je odstupnica koja osigurava mladim djevojkama i enama da se dis-
tanciraju od, za njih, negativnih konotacija. Biti pripadnicom konzervativnog
feminizma znai biti feministica, ali ostati dobra djevojka. Konzervativne
feministice su kameleonske feministice jer svoju enskost koriste kako im
odgovara prema prilici mogu biti dobre djevojke, protivnice seksizma, ali
i isto tako, protivnice feminizma. Konzervativni feminizam zalae se za prom-
jene, meutim, prevladavajue je njihovo uvjerenje da se promjene mogu os-
tvariti samo u postojeem sustavu. To znai da aktivizam kojim se bitno mi-
jenja postojee stanje nije poeljan niti prihvatljiv. Ovaj je pravac feminizma
kritiziran kao graanski spartanski feminizam koji ostale probleme, kao to
su rodna diskriminacija u podjeli rada, nasilje, seksizam i rasizam, pravno i
politiko iskljuivanje, uope ne razmatra.
177
3.13. DIANIC FEMINIZAM
Pripadnice dianic feminizma vjeruju da je prije vladavine patrijar-
hata dominirao univerzalni matrijarhat koji na duhovnom planu karakterizira
poklonstvo Boginji kao izvoru svega ivoga, tj. usmjereno je prema enskom
boanstvu. Naime, ako se Boga predoi mukarcem kao savrenstvo ljudske
egzistencije, ene, zbog svojega spola, nikad nee moi dostii savrenstvo.
Nestankom univerzalnog matrijarhata omoguen je prodor nasilnog patrijar-
hata kao njegove suprotnosti, iz ega slijedi praksa tovanja ratnog Boga
178
.
176 Vidi: Weisberg, D. Kelly (ed.) 1993. Feminist Legal Theory: Foundations. Philadelphia,
Temple University Press.
177 Hark, S. 2006. Dissident Partizipation Eine Diskursgeschichte des Feminismus. Frank-
furt.
178 Evans, A.1978. Witchcraft and the Gay Counterculture: A Radical View of Western Civiliza-
tion and Some of the People It Has. Tried to Destroy Boston, Fag Rag Books.
59 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Osnivaica dianic feminizma, Zsuzsanna Emese Budapest
179
prokla-
mirala je iskljuivo tovanje Boginje kao izvora svega ivoga i stvaranje enskih
krugova ekskluzivnih enskih skupina koje dijele enska iskustva i enski
svijet. U dijanikoj (vjetijoj) vjetini, Budapest je kreirala spiritualnu osnovu
feministikog aktivizma u borbi protiv patrijarhalnih odnosa, homofobije, ra-
sizma i svih drugih oblika opresije. Dianic feminizmu pripadaju mnoge ene
koje su napustile patrijarhalne tradicionalne religije, a svoje duhovne potrebe
zadovoljavaju tovanjem Boginje ime iskazuju svoju enstvenost. Ovaj tip
feministica eli povratiti ensku ljepotu i oprost grijeha koji se izgubio irenjem
patrijarhalnih religija.
3.14. KULTUR(AL)NI FEMINIZAM
Kultur(al)ni feminizam je pravac feminizma koji nastoji istraiti uv-
jete koji su doveli do razliita tretmana ena i mukaraca, odnosno istraiti
drutveno-kulturalne uvjete koji favoriziraju mukarca, a ene stavljaju u sub-
ordinirani poloaj. Iako je i u drugim (feministikim) teorijama i djelima prob-
lem poloaja ena, odnosno mukaraca temeljan, smatra se da je M. Fuller u
djelu Women in the Nineteenth Century (1845) dala jasnije obrise kulturalnog
feminizma.
180
Analizirala je znaaj europskog romantizma koji pridaje vanost
drugaijim nainima spoznavanja svijeta (emocije, intuicija i sl.) za razliku od
prosvjetiteljstva i racionalizma koji maskulinitet odreuju kao neto bolje,
neto to je orijentirano na razvoj i na razum.
Romantizam je polagao velike nade u individualni razvoj pojedinca
te se pojedinac odreuje kao vrijednost. U poetku razvoja, kultur(al)ni femi-
nizam je smatrao da kultura oblikuje pojedinca - mukarca i enu te da je u
veini kultura mukarac vie vrijedan. Suvremeni kultur(al)ni feminizam velia
ene. Izvor tih inspiracija pripadnici/e su pronali u radovima C. Gilligan u
kojima se analiziraju razlike izmeu mukaraca i ena gdje je ena prikazana
kao njegovateljica i zatitnica (nejakih). Tezu povezanosti koristi R. West te
nabraja etiri primjera enskog primarnog i materijalnog iskustva povezanos-
ti: (1) trudnoa, (2) penetracija u heteroseksualnom odnosu, (3) menstruacija i
(4) dojenje. Usprkos tome to je R. West svjesna pritiska heteroseksualnosti na
179 Zsuzsanna Emese Budapest je objavila je The Feminist Book of Lights and Shadows 1976.
udbenik za vjetiarenje. Veina vjetica dre se dvaju etikih pravila: - ne povrijedi nikoga i
ini to ti je volja: - to god poslao vratit e ti se trostruko. Ova dva pravila sprijeavaju bacanje
zlih, unitavajuih ini. Dianic feministice koriste magiju unutar ritualnih krugova da izazovu
potrebnu promjenu u sebi ili svojim drutvima, da komuniciraju s boanskim, da lijee po-
jedince i zemlju te da osjete stanja ekstaze kroz muziku bubnjeva i ples. Vjetiarenje je religija
osjeta koja materijalni ivot svakog pojedinca dri svetim darom, naglaavajui isprepletenost
svih stvari, kako vidljivih, tako i nevidljivih.
180 Vidi: Donovan, J. 2000. Feminist theory: the intellectual traditions. 3
rd
edition, (copy-
righted material) continiuum, New York, U.S. London, U.K.
60 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
sve ene, njezin popis iskustava povezanosti zanemaruje specifno lezbijska
iskustva povezanosti.
181

Etika brige je etika ena, a ena je prikazana kao majka koja doji di-
jete.
182
Kultur(al)ni feminizam posebno naglaava eninu etinost te nastoji
to iskustvo unijeti u sve rasprave u kojima se naglaava dominacija mukarca.
181 Vidi: Patricia, A. Cain. Feministika teorija prava: utemeljenje teorija. http://www.ured-
ravnopravnost.hr/slike/File/istrazivanja/Cain_Feministicka_teorija_prava_utemeljenje_teorija.
pdf. (12. 8. 2010.)
182 Vidi: Lindemann Nelson, H., Lindemann Nelson, J. 1996. Feministika bioetika i kontra-
cepcija. Drutvena istraivanja, god.5, br.3-4 (23-24), str. 609-628.
61 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
4. OBRAZOVANJE DJEVOJICA
RETROSPEKTIVA I PERSPEKTIVA
U svakom sluaju potujte enu, jer je to bila i vaa majka.
Francesco D. Guerrazzi
Obrazovanje ena (p)ostaje aktualna tema 21. stoljea. Skoro da
i nema povijesnog razdoblja u kojemu se teoretiari nisu dotaknuli ovog
problema unato tome to se najee radilo o marginalizaciji (obrazovanja)
ena, odnosno kontekstualizaciji njihovog obrazovanja prema zahtjevima i
naelima muke imperije i /ili klase kojoj ena pripada.
183
Od srednjeg vi-
jeka do prosvjetiteljstva, spolna razlika bila je ugraena u obrazovne prakse.
Razlike izmeu socijalnih grupa bile su donekle prikrivene tim spolnim uvje-
tovanjem obrazovanja.
U povijesti razvoja pedagokih ideja i obrazovnih praksi postojali su
dobri i loi primjeri obrazovanja ena. Atena i Sparta su jedini grki gradovi-
drave za koje imamo detaljnije podatke o poloaju ene. Procjenjujui njihov
poloaj iz dananje perspektive, moglo bi se rei da je u klasinoj Ateni odnos
prema enama bio izuzetno rigidan, a u Sparti veoma liberalan. Razjedinje-
nost grkih polisa i razliito drutveno ureenje refektiralo se i na odnos pre-
ma eni. U Ateni je za enu vrijedilo pravilo: to manje zna - to bolje. Atenjanke
su se udavale prilino mlade i bez ivotnog iskustva, a osnovna uloga im je bila
raanje (muke) djece.
Spartanki je, takoer, bila uloga raati djecu, ali ta se uloga u Spar-
ti iznimno cijenila. ene su se mogle i obrazovati zajedno s djeacima do
odreene dobi i to ih je uinilo neovisnima i samosvjesnima za sudjelova-
nje u politikom ivotu. Tjelesna sposobnost smatrala se jednako vanom
i za mukarca i za enu. Djevojice su uile jahati i upravljati koijom te su
sudjelovale u raznim natjecanjima: tranju, hrvanju, bacanju diska i koplja.
Vjerojatno su se mukarci i djevojke natjecali u istom sportu, ali u posebnim
kategorijama.
184
Ipak, u antici moemo govoriti o razliitim obrazovnim svje-
tovima marginaliziranom enskom i favoriziranom mukom svijetu.
Na odgoj djevojaka u Rimu utjecale su opeprihvaene moralne
norme i uloga koju je ena imala u takvom drutvu. U prvo vrijeme smatralo
se da je dovoljno da djevojka bude naviknuta sluati, cijenila se skromnost
radi postizanja krajnjeg cilja, a to je biti dobra supruga i majka. Promjene
183 Vidi: Cohen, G. B. 1996. Education and Middle Class Society in Imperial Austria 1848.
1918 West Lafayette, Ind: Purdue University Press; Davidoff, L. and Hall, C. (ed.) 1987. Fam-
ily Fortunes: Men and Women of the English Middle-Class, 1780-1850. Chicago, University of
Chicago Press.
184 Vidi: Pomeroy, S. B. 1975. Goddesses, whores, wives and slaves, Women in classical Antiq-
uity. New York , Shocked Books.
62 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
koje su zahvatile rimsko drutvo, pokazale su da prihvaena praksa tretmana
djevojaka nije dostatna te se uvode novi modeli obrazovanja. Osnovne kole
bile su mjeovite i do petnaeste godine djevojice i djeaci bili su jednako ob-
razovani. Nakon toga perioda, obrazovni putevi su se razilazili - aristokratske
djevojke iz bogatih obitelji uile su u kui pod nadzorom tutora ili su pohaale
zajednike privatne kole u kojima su uitelji bili uglavnom Grci. Djevojke su
uile knjievnost grkog i latinskog jezika, naroito poeziju, a poticane su i na
samostalno pisano izraavanje. Istaknuto mjesto u njihovom obrazovanju, po
ugledu na Grke, imala je glazba, stoga su djevojke uile pjevati epove. One
djevojke koje su se naroito isticale ozbiljnou i dubljom inteligencijom,
mogle su samostalno ili uz pomo tutora prouavati flozofju kao najvii
domet obrazovanja. Naravno, ovako iroko obrazovanje nije bilo dostupno
djevokama iz plebejskih obitelji. Po zavretku osnovne kole, majke su kerima
davale savjete o voenju domainstva i takva praksa kunog odgoja pokazala
se dobrom.
U Rimu je bilo uglednih gospoa koje su, kada bi nakon udaje postale
matrone, odnosno gospodarice kue, esto u svojim salonima okupljale
pjesnike i flozofe i tako promovirale odreene drutvene tendencije radi
unaprjeenja obrazovanja ena. U nekim su sluajevima zbog svojega obra-
zovanja, ene odbijale prihvatiti tradicionalne uloge. Za takva nenormalna
ponaanja slijedile su drutvene osude u kojima je obrazovanje detektirano
glavnim uzrokom nepotivanja drutvenih normi.
Praksa kritiziranja enskog obrazovanja obiljeje je mnogih razdoblja
u razvoju drutva. Kritizirane su pojedine ene kao i pripadnice grupa koje
su na osnovi obrazovanja pokazivale da nisu inferiornije mukarcima i koje
su postavljale nedoline zahtjeve vezano s poloajem i obrazovanjem ena.
Zanimljiv je kritiki odnos prema pripadnicama plavih arapa u Engleskoj
185

koje su se drznule iskazati nezadovoljstvo ekonomskom ovisnou ena o
muevima i prinudom ena da mogu stei drutveni status i ekonomsku si-
gurnost iskljuivo udajom. Takoer, kritizirali su i pripadnice intelektualnih
salona u Francuskoj jer su meu uenim ljudima irile ideje o oslobaanju
ena. Unato tradicionalnom poimanju uloge ene kao domaice, supruge i
majke koja se mogla osnaiti i obrazovanjem, razbijaa/ice okova postavljale
su pitanje - kako reformirati ensko obrazovanje. Tada se na ene gledalo ug-
lavnom kao na odgajateljice i uiteljice djece buduih mukaraca. U brojnim
djelima tog doba, predlau se reforme obrazovnih institucija. Ideja vodilja tih
promjena bila je kako urediti obrazovanje da ene naue biti dobre majke i
supruge, odnosno osobe koje e udovoljavati eljama mukaraca. Uvaavajui
injenicu da se sve ene nee ispuniti ulogom supruge i domaice, sredinom
devetnaestog stoljea postavilo se znaajno pitanje pronalaenja zanimanja
185 Vidi: igo, L. 2008. Feminizam na salonski nain. Vjesnik, subota/nedjelja 3. i 4. svibnja
2008.
63 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
za ene iz srednje klase koje se nisu udavale. Status ovih ena je odreivao
smjer reformi obrazovanja; u nekim sluajevima uveden je predmet o voenju
domainstva kojim su otvorena uiteljska mjesta za ene iz srednje klase.
186

Povjesniari (feminizma) nastoje pronai argumente temeljem ko-
jih opravdavaju uvoenje masovnog koedukativnog obveznog obrazovanja;
istiu da se vjerovalo kako masovno obrazovanje moe pomoi u socijalizaciji
radnike klase obrazovanjem bi mogli razviti nova stajalita prema poslu,
izraziti potovanje prema boljim (srednjoj klasi) te poveati ivotne stan-
darde u vlastitim domovima. Ideologija kuanstva,
187
odnosno obrazovna
usmjerenost na kuu i obiteljske odgovornosti bila je vana za djevojice sred-
nje i radnike klase. Djevojke iz srednje klase zapadnjake kulture tradicio-
nalno su uile na primjeru svojih majki da je kuhanje, ienje i briga za djecu
ono to se od djevojaka oekuje kada odrastu. Testiranje djevojica ezdesetih
godina 20. stoljea u SAD-u pokazalo je da je kolski uspjeh kod djevojaka bio
bolji poetkom kolovanja nego u srednjoj koli. Takav je rezultat objanjen
opadanjem oekivanja samih djevojaka jer obitelj, kao i nastavnici, nisu poti-
cali njihovo pripremanje ni za to drugo, osim za ulogu supruge i majke. Zad-
njih nekoliko desetljea ovaj se trend mijenja jer se broj diplomiranih ena na
razliitim fakultetima diljem svijeta mijenja.
ene su o potrebi svoje emancipacije i obrazovanju uile od drugih
ena koje su svojim akcijama nastojale osvijestiti druge ene. Upravo su te
ene oevi feminizma njegove teorije i prakse koja je ukljuivala i analizu
seksizma, strategije za propitivanje patrijarhata i nove modele drutvene inte-
rakcije ukazale na potrebu stvaranja novih, drugaijih zajednica koje e jed-
nako tretirati mukarce i ene.
Socijalizacija (i obrazovanje) je postupak organiziranja i integ-
riranja znanja. Prenoenje tog znanja uenicima/ama ostvaruje se razmjenom
znaenja u (pred)odreenim kontekstima u zajednici uenika i uitelja. (Pred)
odreeni konteksti oduvijek su neujednaeni i neravnopravni - socijalizacijski
procesi idu na ruku ponaanju koje je tolerantno prema spolnoj nejednakosti i
neravnopravnosti. Malo se panje poklanjalo postignuima ena u odreenom
podruju; znanosti uglavnom imaju oeve iako su mnoge ene zaslune za
nastajanje odreenih znanosti i ili/ znanstvena otkria. Feminizam je ukazao
na pristranost u nastavnim planovima i programima te se poelo ukljuivati
i enske autore kao legitiman izvor znanja. Brojni su dokazi o tome da su ve-
likim dijelom kolski sadraji spolno pristrani te muko kolorirani. Analize
kolskih udbenika
188
su ukazale na injenicu da se ene smatraju nevanima
186 Vidi : Ivanovi, N. 2002. Obrazovanje ena. Re no. 65/11, mart 2002, asopis za knjievnost
i kulturu i drutvena pitanja.
187 Skelton, Ch. 1993. Women and Education. In: Richardson, D., Robinson, V. (ed.) Thinking
feminist -Key Concepts in Women s Studies. New York, The Guilford Press.
188 Vidi: Baranovi, B. 2000. Slika ene u udbenicima knjievnosti. Zagreb, IDIZ.
64 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
(esto ih se smjeta u kuu), dok udbenici iz povijesti, zemljopisa i prirodnih
znanosti obiluju referencama o mukim znanstvenicima. Nedostatak ena u
kolskim udbenicima
189
nije specifan samo za muki kurikulum jer je ista
situacija u dijelovima enskog kurikuluma: ene su prikazane kao osobe
pokorne mukarcima i drugim autoritetima; dok guraju kolica ili kuhaju; kao
seks simboli koji prodaju automobile U obavljanju glupih poslova, ene
su prikazane kao da su uplaene.
190
Obrazovanje ena u povijesnoj i suvremenoj dimenziji optereeno
je pronalaenjem odgovora zbog ega su ene preteno u neravnopravnom
poloaju (u obrazovanju) u odnosu na mukarce. Odgovori koji se nude
preesto su utemeljeni u biologiji. Biologija se pokazuje kao sudbina (ena).
Jedna od teorija kojom se opravdavaju nejednaki i neravnopravni uvjeti obra-
zovanja djevojaka je tzv. teorija o konzervaciji energije.
191
Osnovne postavke
ove teorije, oblikovane prema mjerama privilegiranog sloja, su sljedee:
- tijelo ima volju, odnosno odreenu koliinu vitalne energije
koja se razliito rasporeuje od organa do organa ili od jedne
tjelesne funkcije do druge. ovjek moe razviti sposobnost,
tjelesnu funkciju samo na raun drugog organa ili drugih funk-
cija. Spolni organi pokazuju vei afnitet za vitalnom energi-
jom;
- za biologiju ene bitna je upravo njihova reproduktivna
funkcija. Afnitet tih organa za energijom iznimno je velik te
u enskom organizmu prevladava raspodjela raspoloive
ivotne energije meu pojedinanim organima i funkcijama,
predodreenih u mnogoemu ve po prirodi. Mukarci
189 Vrlo slina situacija je, primjerice u Maarskoj; istraivanjem, tj. analizom knjiga i
udbenika iz nastavnog programa osnovnih kola utvreno je da se meu autorima knjiga
mogu nai samo muki pisci, kao i da se te knjige bave iskljuivo ivotima, mislima i osjeajima
djeaka. enski ivoti i proivljena iskustva se ne pojavljuju ni u jednoj od knjiga, izuzev u
sluajevima kada su to iskustva ljubavi, panje ili brige prema nekom od mukih likova.
Prouavajui i ilustracije u knjigama za djecu (s obzirom da je maarska gramatika rodno neu-
tralna) utvreno je da se u veini sluajeva prvo lice jednine odnosi na muki lik, ime se potie
osjeaj da je aktivni narator, odnosno osoba o ijem je iskustvu rije, muko. Modeli prikaziva-
nja spolova koji su uoeni 70-tih godina nisu se ni najmanje promijenili: u 90-tim godinama
20. stoljea, ene su u udbenicima jo uvijek okupirane kuanskim poslovima i odgojem djece,
dok su mukarci aktivni; oni su ti koji imaju karakter i linost i koji odlaze od kue na svoje
radno mjesto. (Vidi: Dudik, Eva, A. 2001. Pitanja (ne)ravnopravnosti polova u istraivanjima
u Maarskoj. U: Novi drutveni ugovor izmedu ena i mukaraca: uloga obrazovanja Straz-
bur. http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Akcije/Documents/novi%20
drustveni%20ugovor%20izmedju%20muskaraca%20i%20zena%20uloga%20obrazovanja.pdf.
(12.8. 2006)).
190 Vidi: Skelton, Ch.1993. Women and Education. In: Richardson, D., Robinson, V. (ed.)
Thinking feminist-Key Concepts in Womens Studies. New York, The Guilford Press.
191 nidari-agar, S. 2009. Slovenke na tritu rada povijesna perspektiva. Zagreb, SP, br.
2.str. 315-346.
65 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
iz privilegiranih skupina su morali tedjeti svoju seksualnu
energiju poradi viih funkcija, uglavnom intelektualnih i
poduzetnikih. Lijenici su ih upozoravali neka se ne razmeu
neodgovorno sa sjemenom, nego da tu energiju usmjeravaju
u vie ciljeve. Suprotno tome, lijenici su smatrali da je za
ene najpoeljnije koncentraciju ivotne energije usmjeriti na
spolne organe i funkcije. Sve druge aktivnosti trebalo bi po-
drediti podravanju spolnih funkcija i uvanju spolnih organa
ena. Za vrijeme menstruacije ene bi se trebale uglavnom od-
marati, kao to bi trudne ene trebale vei dio vremena leati.
Prema tadanjem prevladavajuem miljenju mukaraca
razliitih struka, fzike loe posljedice na ene imalo je upravo
obrazovanje: previe razvijen mozak moe prouzroiti sma-
njenje maternice.
U mnogim javnim i privatnim podrujima djelovanja, unato poma-
cima, i dalje je izraena nejednakost mukaraca i ena. Ideja Adrienne Rich
ima simboliku vrijednost koja nadilazi granice svakodnevnih ivotnih prilika
i zauzima sredinje mjesto u feministikom kanonu - enski studiji uvaavaju
razliite bitne perspektive.
Glavno obrazovno pitanje u devetnaestom i poetkom dvadesetog
stoljea bilo je trebaju li postojee strukture i sadraji obrazovanja postati
dostupni enama. U devetnaestom stoljeu raspravljalo se o tome je li enskom
umu i tijelu po prirodi dano da se posveti intelektualnom uvjebavanju.
Prvih ezdeset godina naeg stoljea problemom je postalo obrazovanje koje je
skraeno na ene koje se udaju, imaju obitelj i potpuno se povlae iz intelek-
tualnog ivota. Ta pitanja, naravno, umjesto da se o njima raspravlja, skrivaju
sr politike i drutvene moi. Zato se ene nakon udaje odriu svojih karijera,
zato je i meu neudanima, odnosno onima bez djece tako malo onih koje su
u prvim redovima intelektualnog ivota, pitanja su koja se postavljaju jedino
kada ih ene reknu i ponu traiti odgovore.
192
Na globalnom planu, obrazovanje ena postaje predmetom
meunarodnih iskupljujuih (politikih) deklaracija poslije Drugog svjet-
skog rata
193
za koje se vjerovalo da e postii efekt dizala. Pri Ujedinjenim
narodima, 1975. godina proglaena je Meunarodnom godinom ena, a
192 Rich, A. 2003. Ka enski orijentiranom sveuilitu. Kruh i rue, br. 21 (3). str. 6-7.
193 Prvi dokument koji se odnosio na ene i politiku datira iz 1967. godine; bila je to Rezoluci-
ja 356 Savjetodavne skuptine o politikom, drutvenom i graanskom poloaju ena u Europi.
Skuptina je primijetila da su, iako se participacija ena u izborima inila zadovoljavajuom,
ene bez obzira na to podzastupljene u veini izbornih dunosti i poloaja politike odgovor-
nosti. No, tek se sredinom 1970-ih Vijee Europe stvarno pozabavilo pitanjem ravnopravnosti
spolova, naroito u politikom ivotu te donijelo temeljne odluke u tom podruju. Ta prom-
jena smjera moe se objasniti povoljnim meunarodnim kontekstom - 1975. je bila godina Prve
svjetske konferencije Ujedinjenih naroda o enama, koja je oznaila poetak desetljea ena.
66 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
razdoblje od 1976. do 1985. Dekadom ena. Generalna skuptina UN-a usvo-
jila je 1979. Konvenciju o eliminiranju svih oblika diskriminacije ena koja
obavezuje drave da poduzmu sve prikladne mjere radi otklanjanja diskrimi-
nacije ena u obrazovanju.
194

Pekinkom deklaracijom (1995)
195
istaknuto je da se ulaganjem u ob-
razovanje ena ostvaruje visoka drutveno-ekonomska dobit i defnira rod-
no ravnopravno obrazovanje kao jedno od najboljih sredstava za postizanje
odrivog razvoja i ekonomskog rasta.
196
Zadnjih nekoliko godina intervencije feminista, kao i neoliberala,
pomogle su u oblikovanju meunarodne (obrazovne) politike s ciljem kreira-
nja novih pogleda o obrazovanju ena u razliitim podrujima razvoja. Iako
su razlozi promocije ena meu feministima i ekonomistima razliiti, ipak
postoji suglasnost jer obrazovanje shvaaju kao jedno od rjeenja za iroki
spektar razvojnih problema. Na Svjetskoj konferenciji o obrazovanju za sve
odranoj 1990. godine u Jomtienu ( Thailand), obrazovanje ena zauzelo je pri-
marnu vanost za meunarodne organizacije. Na ovoj konferenciji polo se
194 Poetkom 1980-ih na zahtjev Vijea Europe provedeno je prvo komparativno istraivanje
o mehanizmima ravnopravnosti. Ono se fokusiralo na institucionalne mehanizme koje su
neke od zemalja uspostavile kako bi bre osigurale enama jednake prilike i omoguile njih-
ovu potpunu integraciju u ivot nacionalne drave, ukljuujui politiku scenu. Nakon toga,
istraivan je poloaj ena u politikom procesu u Europi s ciljem prepoznavanja imbenika
koji ograniavaju participaciju ena u politikom ivotu te temeljem istraivanja, predlaganje
aktivnosti radi unaprjeenja statusa. Parlamentarna skuptina Vijea Europe prihvatila je 26.
travnja 1985. godine Preporuku 1008 o enama u politici. Utvreno je da ene nisu zastupljene
u nacionalnim parlamentima kao to bi to trebale biti zato to jo nisu adekvatno zastupljene u
politikim strankama, sindikatima i vladinim uredima. Iako obrazovanje i sudjelovanje ena u
politici nisu tema kojom se Vijee Europe bavilo, pronaeni su naini ulaska u mnoge aktivnos-
ti Vijea, a obrazovanje je odreeno kljunim podrujem promicanja politike ravnopravnosti
meu spolovima.
Malo je izvjetaja ili pravnih instrumenata koji se bave enama i politikom, a da ne
spominju, koliko god to bilo kratko, potrebu za obrazovnim mjerama kao nunom uvjetu za
uspostavljanje novih muko/enskih drutvenih odnosa i kao uvod za sve one - ene i mukarce
- koji ele biti aktivni u poslovima zajednice.
195 Na etvrtoj svjetskoj konferenciji o enama, 1995. godine, u Pekingu, nakon dekade UN
posveene borbi za enska ljudska prava, usvojene su Pekinka deklaracija i Platforma za akciju.
Osnovni smisao Pekinke deklaracije je unaprjeivanje ciljeva jednakosti, razvoja mira u korist
svih ena u svijetu i u interesu ovjeanstva u cjelini. Platforma za akciju se bavi otklanjanjem
prepreka za ravnopravno uee ena u ekonomskom, kulturnom i politikom odluivanju, kao
i za ostvarivanje jednakih prava ena i mukaraca u privatnom i javnom ivotu. Strateki zadaci
Platforme usmjereni su na: smanjenje enskog siromatva, kolovanje i struno osposobljavanje
ena, unaprjeivanje zdravlja ena, eliminaciju nasilja nad enama, zatitu ena u podrujima
pod oruanim sukobima, ekonomsku ravnopravnost u privrednim djelatnostima, podrku
enama da osvoje poloaje odluivanja, kao i na razvijanje mehanizama za poboljanje poloaja
ena, zatitu enskih ljudskih prava, afrmaciju ena u medijima, uvaavanje uloge ena u zatiti
okoline. Posebna panja posveena je enskoj djeci i zatiti njihovih prava. http://www.un.org/
womenwatch/daw/ beijing/index. (11.9. 2003.)
196 Luke, C. 2001. Globalization and women in academia. London ,LEA Publishers.
67 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
od injenice da je obrazovanje fundamentalno pravo svih ljudi irom svijeta,
ena i mukaraca svih starosnih struktura. Najveim prioritetom istaknuto je
osiguranje pristupa i unaprjeivanja kvalitete obrazovanja djevojica i ena,
te uklanjanje prepreka koje ometaju njihovo uee u tom procesu. Svi ste-
reotipi u obrazovanju koji se tiu spola trebaju biti eliminirani.
197
Prihvaena
naela ove konferencije promijenila su znaenja osnovnog obrazovanja zbog
povezanosti s pojmovima poput ene, okolina, stanovnitvo. Obrazovanje
je nanovo odreeno kao vaan imbenik u borbi protiv siromatva, imbenik
osnaivanja ena, promicanja ljudskih prava i demokracije i zatite okolia.
Nakon ove konferencije, odrane su i druge koje su podravale i ojaale kon-
senzus o obrazovanju ena kao moguem rjeenju sloenih (globalnih i /ili lo-
kalnih) problema.
enski problemi u obrazovanju postoje i dalje. Traganja za
pedagokim promjenama koje bi omoguile jednakost i pravednost u ob-
razovanju (ena) i pokuaj razbijanja staklenog stropa veliki je izazov za
mnoge zemlje, odnosno za obrazovne politiare. Istraivanja pokazuju da je
marginalizacija ena prisutna na svim stupnjevima obrazovanja. ene su mar-
ginalizirane u znanosti, a jedan od razloga iskljuivanja ena iz znanosti je
nedostatak modela uloga, tj. enskog referentnog okvira. Sve uspjene ene
koje su svojim radom obiljeile svoje i budue vrijeme ostale su nevidljive ili
je njihov udio u majinstvu znanosti zanemaren. Doprinos ena u znanosti
je umanjivan: primjerice, Mileva Mari bila je znanstvenica, ali sve zasluge u
fzici dobio je njen suprug A. Einstein koji je, kao i ostali znanstvenici, ovisio
o suradnji i znanju drugih (supruge Mileve). Kada su M. Mari pitali zato ne
pa-tentira stroj za mjerenje elektronskih titraja u ijem je konstruiranju sudjelo-
vala pod svojim imenom, odgovorila je Zato? Ta mi smo sada jedan kamen
(ein stein), a to je znailo da nakon roenja prvog djeteta cjelonono surauje
na teoriji relativnosti, nakon kuanskih poslova i nakon zbrinjavanja studenata
koje su bili prisiljeni primati na stan radi oskudnih fnancijskih sredstava.
198

Zbog ovakvih i slinih sluajeva, vano je da obrazovni programi na svim ra-
zinama budu obogaeni enskom tradicijom osoba iji su radovi i rezultati
marginalizirani i/ili zatakani.
Stereotipi i socijalizacija su najei okviri analize spolnih uloga i so-
cijalizacija u uionici tijekom 70-tih i 80-tih godina 20. stoljea. Socijalizacija
je odreena snagom promjena iz perspektive feministike pedagogije koja je
dovela u pitanje (interpretacije) identiteta. Feministice su posljedice stereotipa
197 Reafrmacija ove vizije je iznesena u Dakarskom okviru djelovanja (2000.) u kojemu se
jedan od est kljunih ciljeva odnosi na eliminiranje neravnopravnosti meu spolovima u os-
novnom i srednjem obrazovanju do 2005. godine, a do 2015. na ostvarivanje ravnopravnosti
meu spolovima u obrazovanju, s usmjerenjem na osiguravanje potpunog i ravnopravnog pris-
tupa kvalitetnom temeljnom obrazovanju za populaciju djevojica.
198 Vidi: Sklevicky, L. 1996. Konji, ene, ratovi. U: Rihtman-Augutin,D.(ur.) Zagreb, enska
infoteka.
68 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
spolnih uloga prepoznale kao glavni uzrok nejednakosti meu spolovima jer
se mislilo da e se mijenjanjem stavova, navika i postupaka eliminirati sek-
sizam. Teorija uloge spolova
199
podupire ova feministika shvaanja i stvara
ideal androginoma - uenika i uitelja - osloboenih spolnih karakteristika
(stereotipa) koje je stvorila patrijarhalna ideologija.
Percepcija spola i roda uvelike se promijenila nakon Drugog sv-
jetskog rata; djevojke i ene postale su uvjerenije u svoju (bolju) budunost
i mogunosti, a mukarci su postali svjesniji o mjestu koje ene zauzimaju i
o njihovom znaajnom doprinosu, (ali nepriznatom) u kreiranju prolosti,
sadanjosti i budunosti zajednice. Obrazovanje diljem svijeta
200
, unato
promjenama, nije rezultiralo dugoronim promjenama spolne nejednakosti
i mijenjanjem tradicionalnih uloga. Trite rada i danas je nestabilno i vrlo
diferencirano te je vano pitanje to se dogaa s djevojicama (studenticama,
enama) i djeacima (studentima, mukarcima) kada nakon obrazovanja od-
laze na trite rada koje je hladni i kompetitivni svijet.
Trite rada vrlo jasno refektira sliku drutva; okolina se moda mijenja,
ali princip ostaje isti. Patrijarhistika obiljeja prisutna su i na ovom podruju.
Seksizam, povezan s patrijarhatom, reproducira strukturu moi u kojoj su ene
defnirane kao podreene i podvrgnute eksploataciji i poniavajuim postupc-
ima. Diskriminiranjem, ene su liene prava na jednake ekonomske resurse,
zakone o radu, institucionalna prava i norme.
201
U takvim uvjetima ene esto
imaju ogranienu mo i autonomiju pa je vjerojatnije da e postati tajnice,
nastavnice, a ne menaderice ili ravnateljice. ene zatrpane poslom kod kue
i na poslu jednostavno nisu materijal za napredovanje. Dok e njihovi ko-
lege provoditi vlastita istraivanja, njih e simbolino promatrati kroz sliku
kuanica koje satima piskaraju i pomno komentiraju tue radove bez ikakvog
199 Vidi: Wood, J. T., Lenze, L. F. 1991. Gender and the development of self: Inclusive peda-
gogy in interpersonal communication. Womens Studies in Communication, 14, 1-23.
200 Ugroavanje prava djevojica na obrazovanje ozbiljan je problem u mnogim zem-
ljama, posebice, onima u razvoju; od stodvadeset milijuna djece koja ne idu u kolu, veinu
ine djevojice. Mnoge djevojice i ako dobiju priliku kolovati se, ne stignu do petog raz-
reda osnovne kole. U mnogim zemljama kulturoloke predrasude, diskriminacija i potrebe
domainstva zadravaju djevojice izvan kola. Zbog toga mnoge organizacije usmjeravaju
svoje aktivnosti na poboljanje obrazovanja djevojica. Tako primjerice, UNICEF (United Na-
tions Childrens Organization) nastoji, pored ostalog, osigurati kvalitetno rano djetinjstvo i ob-
razovanje.
UNICEF se zalae za obrazovanje djevojica kao mogunosti da sva djeca dobiju
kvalitetno osnovno obrazovanje, a fokusiranje na ukljuivanje djevojica u obrazovni sustav
doprinosi ruenju barijera koje sprijeavaju djecu da budu u koli. tovie, kada su djevojice
obrazovane, vee su mogunosti da e one osigurati obrazovanje i zdravlje svojoj djeci - to je
ciklini proces ogromnog potencijala. (Vidi: Strategies For Girls Education. http://www.unicef.
org/publications/fles/English_Version_A.pdf (13.05.2010.))
201 Vidi:Jabbar, S., Jones, J., Kashyap, A., Rydzy, M. 1997. How can feminist pedagogy pro-
mote the empowerment of women? http://fcis.oise.utoronto.ca/~daniel_schugurensky/faqs/
qa17.html, (14.5.2009.)
69 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
priznanja za to. Jasna je slika kako mukarci ele biti voe i kako ele da ih
ene slijede.
202
Mukarci, za koje se dugo vjerovalo da podupiru i (re)produciraju
seksistiko razmiljanje i ponaanje, nisu vie jedini seksisti jer i ene u jed-
nakoj mjeri mogu biti seksistice. Patrijarhalno razmiljanje socijaliziralo je
ene da se smatraju inferiorne mukarcima i da se meusobno promatraju
kao suparnice u potrazi za patrijarhalnom potvrdom, a jedna drugu vrednuju
s ljubomorom, strahom i mrnjom. Na uspjene ena se gleda sumnjiavo;
uju se glasovi da taj uspjeh nije rezultat njihova rada ve veze s monim
mukarcem. Napredovanjem feministikog pokreta, privilegirane skupine do-
bro obrazovanih bijelih ena poele su ostvarivati jednaki pristup klasnoj moi
kakvu su imali privilegirani bijeli mukarci. One koje su se zbog tih promjena
ubrzo prozvale feministicama, okrenule su lea siromanijem puku. Samo
zato to su ostvarile jedan od ciljeva feministike politike postati ekonomski
samostalnima, nije neophodno moralo znaiti i zanemarivanje drugih ena i
nemogunost pronalaska naina kako bi im se pomoglo da i same ekonomski
ojaaju. Kada se ene s klasnom moi oportunistiki koriste feministikom
platformom one na taj nain potkopavaju feministiku politiku te svojim
postupcima pomau odravanje patrijarhalnog sustava.
203
U velikom broju zemalja kole su mjeovite, a nastavni programi i
standardi isti su za oba spola na svim stupnjevima obrazovanja. Formalno,
postignuta je jednakost u obrazovanju. Meutim, kole istovremeno kreiraju
kolsku kulturu koja neizravno i suptilno prenosi tradicionalne modele spol-
nih uloga. Muki i enski rod prikazivan je tradicionalno jer se sputanjem
istraivakih (kolskofeministikih) napora u uionicu najbolje uoavaju
spolno stereotipne situacije. U promjeni takva stanja, velika nada se polae
u feministiku pedagogiju koja moe ponuditi viziju preoblikovanja identiteta
i osobne odgovornosti u mijenjanju vlastitog spolnog zapisa
204
. Pedagogija
utemeljena na tradiciji nije se znaajno okrenula problemima spolne nejedna-
kosti pa feministika pedagogija mora igrati ulogu pijuna
205
kako bi razot-
krila sve (i)relevantne razlike i ponudila odgovarajui teorijski okvir analize
spolno/rodnog zapisa.
202 Vidi: Bell, H. 2004. Feminizam je za sve: strastvena politika. Zagreb, Centar za enske
studije.
203 Isto, str. 62.
204 Scering, G. E. 1997. Themes of a critical/feminist pedagogy: Teacher education for democ-
racy. Journal of Teacher Education, 48, 62-68.
205 Holland J., Blair, M., Sheldon S. 1995. Debates and Issues in feminist research and peda-
gogy: a reader. WBC Ltd. Great Britain, Bridgend.
70 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
5. ENE I VISOKO OBRAZOVANJE
Ljudi stvaraju djela, a ene ljude.
Romain Rolland
Visoko je obrazovanje, kao i znanost, tradicionalno bio i ostao prostor
mukaraca. U 17. stoljeu, jedan je francuski flozof napisao kako djevojice
treba uiti da gaje odbojnost prema znanosti gotovo jednaku kao i odbojnost
prema grijehu. Paullain je ponudio suprotno miljenje tvrdei da um nema
spol, tj. ene i mukarci imaju istu snagu razuma. E. Clark je u 19. stoljeu
razvio tezu da je enski mozak relativno nerazvijen i nespreman za intelektu-
alne izazove vieg obrazovanja.
206
Posljednjih godina svjedoci smo znaajnog
poveanja standarda obrazovanja koji postiu djevojice i djevojke, kao i sve
veeg broja mladih ena u visokom obrazovanju. Kada bismo usporeivali
udio ena u (visokokolskom) obrazovanju poetkom 20. i poetkom 21.
stoljea, zapazili bismo znaajan napredak. Poetkom devedesetih godina 20.
stoljea, kada se o drutvu budunosti poelo govoriti kao o drutvu znanja,
ponovo je naglaen znaaj ravnopravnog sudjelovanja ena u (visokom) obra-
zovanju. Na svjetskoj razini intenzivira se otvaranje enskih studija i uionice
enskih studija preuzimaju ulogu tradicionalnih grupa za osvjeivanje ena.
Jednim od glavnih ciljeva enskih studija postaje integriranje pojma spola u
novi kurikulum koji time dotie obrazovanje ena i mukaraca. enski studiji
su vrsta naddiscipline koja pokuava utjecati, ak i promijeniti druge disci-
pline i interdisciplinarne programe: pokuaji prodiranja u njihovu specifnost
ire opus znanja tradicionalnih disciplina jer enski studiji zapravo funkcioni-
raju samo kao ispravak svih netonih tvrdnji. Sadraji enskih studija objedi-
njavaju traganja za odgovorima na pitanje to znai biti ovjek u kulturi koju
karakteriziraju nejednakost spola, rase i klase. Njima se podupire, ak i vri
pritisak, da se u znanstvenim disciplinama razmotre i pokuaju promijeniti
trenutne predodbe o ljudskoj prirodi. Javnost negativno ocjenjuje enske
studije pa ene na koledima koji ve imaju program enskih studija, odnos-
no gdje se uvode feministiki teajevi i dalje esto osjeaju kako je pravi nas-
tavni program onaj muki orijentiran; da su enski studiji prolazna moda;
da su feministike nastavnice neznanstvene, neprofesionalne ili lezbe.
207
Postoje razliite interpretacije podzastupljenosti ena u znanosti i vi-
sokom obrazovanju, a ta se podzastupljenost esto opravdava podgrijavanjem
206 Lips, H. M. 1999. Women, Education and Economic Participation. The Northern Regional
Seminar, National Council of Women of New Zealand. Theme: Women and Economic Devel-
opment: Mid-Term Council Meeting of the New Zealand Federation of University Women.
http://gstudies.asp.radford.edu/sources/nz/keyecon.htm (3.04. 2008.)
207 Vidi : Rich, A. 2003. Ka enski orijentiranom sveuilitu. Kruh i rue, br. 21, str.3.
71 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
mitova o enama. A. Rossi
208
je u svojoj studiji Women in Science: Why So
Few identifcirala socijalne i psiholoke utjecaje zbog kojih se relativno maleni
broj ena elio baviti znanou. Istraivanje je pokazalo da djevojice i djeaci
pokazuju jednake vjetine u matematici do svoje 13. godine, a kasnije se
vjetine (postignua) razlikuju, tj. djeaci postiu bolje rezultate. Razloge treba
traiti u kulturi jer nastavnici ne oekuju od djevojaka postizanje istih rezul-
tata kao kod mladia u matematici te djevojke ne potiu na bavljenje tvrdom
znanou. Trideset godina kasnije, Henrion, C. je u studiji Women in Math-
ematics: The Addition of Difference (1997)
209
poljuljala mnoge mitove o mate-
matici. elei prenijeti prie ena u matematici, u razdoblju od 1988. do 1993.
godine intervjuirala je matematiare i dola do zakljuka da je matematika
(muka) zajednica konstruirala romantini lik matematiara koji je neovisan,
izoliran i spreman na rtvu u ime matematike, ali na drugoj strani, zajednica
matematiara pomae svojim lanovima. Studija je pokazala da su stereotipi:
1. matematiari rade u potpunoj izolaciji,
2. ene i matematika ne idu zajedno (ne treba ih mijeati),
3. matematiari rade najbolje u mladosti,
4. matematiku i politiku ne treba mijeati,
5. matematiari su samo bijeli mukarci,
6. matematika je podruje potpune objektivnosti.
S obzirom na iroko rasprostranjeno vjerovanje (unutar obrazovnog
sustava) na globalnoj i lokalnoj razini da su djeaci u matematici bolji od
djevojica, treba imati na umu tri meusobno povezana stajalita koja oprav-
davaju takva vjerovanja, tj. mitove
210
:
- matematiku se danas, barem u nekim zemljama, vidi kao neu-
pitan klju za drutveni uspjeh i, kao rezultat takve situacije,
matematiku se smatra instrumentom za drutvenu selekciju;
- u veini zemalja, djevojice imaju tendenciju biranja akadem-
skih studija i karijera koje ne zahtijevaju vie od osnovnog
poznavanja matematike;
- veina istraivanja jasno pokazuju da djevojice i djeaci ne
ostvaruju jednake rezultate iz matematike.
Nedavna istraivanja u SAD-u pokazuju da su ene, unato nekim
pomacima k boljem, podzastupljene u STEMU (Science, Technology, Engi-
neering, Mathematics). Korijeni takva stanja nalaze se u ranom kolskom
208 Vidi: Rossi, A. 1965. Women in science: Why so few? Science, 148, 11961203.( May 28,
1965), 1196-1202. Reprinted by permission of the author. Copyright 1965. by the American As-
sociation for the Advancement of Science.
209 Vidi: Henrion, C. 1997. Women In Mathematics: The Addition of Difference. Indiana
University Press.
210 Vidi:Pinto, T. 2001. Zajedniko obrazovanje za bolje integrisano drutvo - Izazovi obra-
zovanja dizajniranog s ciljem postizanja ravnopravnosti polova. U: Novi drutveni ugovor iz-
medu ena i mukaraca: uloga obrazovanja. Strazbur.
72 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
razdoblju; dvije treine djeaka i djevojica izraava pozitivan stav prema
prirodnim znanostima, ali se spolne razlike javljaju kao diskriminacijski fak-
tor. U srednjokolskom obrazovanju djevojice postiu podjednako dobre re-
zultate iz podruja STEM-a kao i djeaci, ali ipak mnoge od njih ne nastavljaju
studirati STEM.
211
Iako ene posjeduju vie od polovice diploma s podruja
matematike, samo njih 27 % stekne titulu doktora znanosti.
ene su brojnije u drutvenim znanostima, a postotak njihove za-
stupljenosti poveava se i na podruju geografje i poljoprivrede. Meutim,
i dalje su podcijenjene na podruju fzike, raunalnih znanosti i inenjeringa.
Udio zaposlenih ena na podruju znanosti, tehnologije, inenjerstva
i matematike u stalnom je porastu. Meutim, u svakoj fazi karijere vea je vje-
rojatnost da e mukarci imati bolju poslovnu poziciju od ena. Strunjaci u
SAD-u upozoravaju da se bez snane promjene u zapoljavanju ena, udio
zaposlenih ena na akademskim podrujima nee moi usporeivati sa
zapoljavanjem preostale veine. Podaci pokazuju da su ene veinom zapo-
slene na niim poslovnim poloajima i u institucijama niega statusa.
Od spolne diskriminacije u znanosti nisu zatiene ene ni u ostalom
dijelu svijeta; na vedskom postdiplomskom studiju ene su morale postii
pet puta vie u svim fakultetskim obavezama da bi bile (o)cijenjene kao i
mukarci.
212
U Italiji, ene koje se bave istraivanjima u nacionalnim institu-
tima zapoljavaju se na niim poloajima od njihovih kolega; u Velikoj su Bri-
taniji 30 godina ene sainjavale vie od polovice studenata biologije, ali ih
je samo 9 % zaposleno na mjestu profesorica na fakultetima. Grka i Turska
broje dva puta vie doktora znanosti i fziara negoli SAD, a Francuska ima tri
puta vie diplomiranih fziara nego susjedna joj Njemaka.
213
Meunarodna
istraivanja pokazuju da je nedovoljna zastupljenost ena, osobito na podruju
znanosti, uglavnom kultur(al)ni fenomen koji se ne dogaa zbog uroenih ra-
zlika te da (obrazovna) politika takoer moe utjecati na raznolikost radne
snage. Znanstvena karijera je izazov za relativno mali broj ena, a glavni
razlozi su kolska kultura koja je hladna i nimalo poticajna za ene. Osim
toga, nedostatak enskog uzora jedan je od vanih razloga za nedovoljnu za-
stupljenost ena na podruju znanosti jer iako ene studiraju, njihova uloga
postaje fltar za uspostavljanje ravnotee karijere i obitelji. Za ene koje odlue
krenuti mukim stopama, a to znai graditi karijeru, u sluajevima da se kari-
jera pokae prezahtjevnom, ene e, u veem broju od mukaraca, napustiti
obrazovanje. Ta (pre)zahtjevnost je rezultat niza skrivenih, ali i transparentnih
211 Vidi: De Welde, K., Lausen, S., Heather, Th. Women in Science, Tehnology, Engineering
and Math (STEM). http://www.socwomen.org/socactivism/stem_fact_sheet.pdf (2. 2. 2011).
212 Vidi: Wennars, C., Wold, A. 1997. Nepotism and sexism in peer-review. Nature 387, 341-
343.
213 Vidi: Ray, K. N. 2005. Women in Physics and Astronomy, 2005. AIP Publication Num-
ber R-430.02. American Institute of Physics. http://www.aip.org/statistics/trends/gendertrends.
html. (13.3.2009.)
73 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
mehanizama koji oteavaju posao ene. K tome jo treba dodati drutvena
oekivanja koja ene smjetaju u kuu.
214

ene na akademskim znanstvenim pozicijama zaostaju za svojim
mukim kolegama brojem postignutih ciljeva i uspjehom u karijeri. Ukoliko
su udane i imaju djecu, taj je broj jo manji, zbog ega se kae da su udarile u
tzv. majinski zid
215
koji ide u prilog shvaanjima da e fakultetski obrazovane
ene koje odgaaju imati djecu dok ne uvrste karijeru, vjerojatno postii bolje
rezultate i imati vie koristi od onih ena koje ve imaju djecu i obitelj. Pre-
drasude, diskriminacija pri zapoljavanju i poslovnom unaprjeenju ena vodi
njihovom sporijem napredovanju u znanosti. Prema teoriji kritinih masa
216
,
poveanjem broja zastupljenosti ena na podruju znanosti mijenja se i njihov
pristup drutvenoj (itaj: mukoj) zajednici pa je od znaaja da udio ena bude
manji. Postojee stanje mogue je promijeniti, kako istie H. Etzkowitz, mi-
jenjanjem organizacijske kulture na podruju znanosti, tj. potrebno je kreirati
kulturu koja e ohrabrivati i poticati to vei broj ena na bavljenje znanou.
U Republici Hrvatskoj je, slino kao i u svijetu, podjednaka zastuplje-
nost mukaraca i ena u obrazovanju. 2008. godine 49,1% djevojica i 50,9%
djeaka zavrilo je osnovnu kolu, odnosno 50,3% djevojica i 49,7% djeaka
srednju kolu.Vidljiva je dominacija enske populacije u gimnazijama (63,2%)
te u umjetnikim kolama (72,3%). Participacija ena u visokom obrazovanju je
2008. godine vea za 22,2 % u odnosu na 1960./61. godinu (2008./09. je 55, 0%
ena upisano na visokim uilitima, a 1960./01. ih je bilo 32,8%). 2008. godine
je diplomiralo 58,7 % ena i 41,3 % mukaraca. Dominantno muko obiljeje
ima raunarstvo gdje je 83,8% mukaraca te inenjerstvo i inenjerski obrti
(83,8 % mukaraca). Usluge prijevoza, zatita okolia i raunarstvo jo su uvijek
podruje mukog imperija.
Znanstvene titule magistrica, odnosno magistara znanosti, magistara/
ica i sveuilinih specijalista/ica u 2008. godini steklo je ukupno 871 osoba
od ega 54,5% ena, odnosno 45,5% mukaraca; 1962. godine je bilo 79,6%
mukaraca i svega 20,4% ena.
217
Na svim studijima, tj. prema broju diplomi-
ranih, izraenija je zastupljenost ena. Gotovo potpuna feminizacija prisutna
je kod odgajateljica i uiteljica (1370 ena ili 93,4%, a 97 ili 6,6% mukaraca),
u podruju socijalne skrbi (96,1% ena), u podruju znanosti o obrazovanju
(85,8% ena), u drutvenim znanostima (77,9 % ena), u biolokim znanostima
(83,5% ena) te u matematici i statistici (73% ena). U zdravstvu je 2008. godine
214 Vidi: Hall, R. M., Sandler, B. R. (1982.), The Classroom Climate: A Chilly One for Women.
Washington, DC: Project on the Status and Education of Women, Association of American Col-
leges.
215 Vidi: Williams, J. 2001. And Unbending Gender: Why Work and Family Confict and What
to Do About It. Oxford, Oxford University.
216 Vidi: Ferreira, M. M. 2003. Gender issues related to graduate student attrition in two sci-
ence departments. International Journal of Science Education 25(8), 969-989.
217 ene i mukarci u Hrvatskoj 2010. http://www.dzs.hr/ (15.05.2010.)
74 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
diplomiralo 76,6 % ena.
218
Tablica 1: Magistri /e
219
znanosti, magistri/ice i sveuilini specijalisti/ice
UKUPNO ENE MUKARCI
Prirodne znanosti 61 42 (68,9%) 19 (31,1%)
Tehnike znanosti 119 21 (17,6%) 98 (82,4)
Biomedicina i zdravstvo 56 36 (64,3%) 20 (35,7%)
Drutvene znanosti 503 285 (56,75) 218 (43,3%)
Humanistike znanosti 60 43 (71,7%) 17 (28,3%)
Umjetniko podruje 7 5 (71,4%) 2 (28,6%)
Interdisciplinarno podruje 19 16 (84,2%) 3 (15,85)
Tablica 2: Doktori/ice znanosti prema podruju znanosti (u 2008.)
UKUPNO ENE MUKARCI
Prirodne znanosti 91 52 (57,1%) 39 (42,9%)
Tehnike znanosti 76 15 (19,7) 61( 80,3%)
Biomedicina i zdravstvo 124 62 (50%) 62 (50%)
Biotehnike znanosti 34 17 (50%) 17(50%)
Drutvene znanosti 97 49 (50,5%) 48(49,5%)
Humanistike znanosti 72 52(72,2%) 20 (27,8%)
Iz podataka u tablici br. 2 vidljiva je dominacija mukaraca u tehnikim
znanostima, a jednaka u biomedicini i zdravstvu. Lagana enska obojenost
prisutna je u prirodnim i drutvenim znanostima te u humanistikim znanos-
tima.
218 Isto.
219 U izvoru ene i mukarci u Hrvatskoj 2010 stoje titule u mukom rodu; to ukazuje
na to ...u kolikoj mjeri leksik nekog jezika odraava postojeu drutvenu situaciju; u nje-
mu je odraeno samo ono to postoji u drutvenoj organizaciji stvarnosti. (Bertoa, M.
2004. Neka razmiljanja o jeziku i rodu. http://www.cro-le.../index2.php?option=content&
task=view&id=6&pop=1&page (23.5.2006.))
75 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Tablica 3: Nastavnici/e i suradnici/e u nastavi na visokim uilitima, iskazani
ekvivalentom pune zaposlenosti prema zvanju u akademskoj godini 2009./2010.
220

UKUPNO ENE MUKARCI
UKUPNO 11460 5211 (45,5%) 6249 (54,5%)
Od toga
Redoviti profesori/ce 1839 465 (25,3%) 1374 (74,7%)
Izvanredni profesori/ce 1352 525 (38,8%) 827 (61,2%)
Docenti/ce 1704 776 (45,5%) 928 (54,5%)
Asistenti/ce 4161 2237 (53,8%) 1924 (46,2%)
Podaci o nastavnom i suradnikom osoblju govore o maskulinizmu na
viim, odnosno najviim stupnjevima obrazovanja te o feminizaciji na niim
stupnjevima osnovne kole: ukupno je zaposleno 25 237 nastavnika od ega
je 21 105 ili 83,6% ena. U srednjokolskom obrazovanju ukupno je 11 688 pro-
fesora od ega 7 709 (66,0%) ena i 3 979 ili 34,0% mukaraca.
221
Razloge je
mogue potraiti u ugledu koje je sveuilite imalo (i ima) i koja su dugo vre-
mena bila muka. Sveuilita su sve do kraja ezdesetih godina smatrana
mjestima elite (znanja), mjestima humanizma i slobode te mjestima privi-
legije koja su pripadala iskljuivo mukarcima. Feministika reinterpretacija
uloga mukaraca i ena postavila je pitanje feminizacije odreenih struka;
dotadanja objanjenja o prirodi ene i njenoj uroenoj sklonosti k poslovima
koji su produetak uloge majke, supruge i domaice pokazala su se neodriva.
Iza ideoloki oblikovane podjele drutvenih uloga i poslova ukazala se jed-
nostavna istina da ene mogu dobiti tek slabije plaene poslove.
222

Studentski nemiri koji su zahvatili najprije Europu pa onda i ostatak
svijeta, pokazali su tromost sveuilita, odnosno radikalna studentska kritika
- crnaca i bijelaca - uprla je prstom u rasizam akademije i njenog nastavnog
osoblja, prijemivost za pritiske prikrivenih interesa, politikih, ekonomskih,
vojnih; koritenje akademije kao baze za razvijanje naoruanja i drutvene
kontrole, te kao mainerije za perpetuiranje moi
223
Iako se nakon ezdesetih
rue mnoge barijere, jo uvijek postoji spolna diskriminacija, odnosno snana
prisutnost staklenog stropa i ljepljivog poda. enske organizacije, primjerice
u Velikoj Britaniji, a i drugdje, estoko i esto napadaju spolnu diskriminaciju u
obrazovanju. Opravdanje za takve tvrdnje nalaze u strukturi nastavnog osoblja
220 S obzirom na to da nastavnici i suradnici u nastavi mogu predavati na dva i vie visokih
uilita, broj prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti/angairanosti samo priblino odgovara
stvarnom broju fzikih osoba. Podaci su dobiveni kao izraun nastavnika i suradnika u nastavi,
izraen jedinicom pune zaposlenosti/angairanosti.
221 ene i mukarci u Hrvatskoj 2010. http://www.dzs.hr/ (15.05.2010.)
222 Poli, M. 2003. Filozofja odgoja i feminizam. U: Metodiki ogledi, 10, 1, str.61-63.
223 Rich, A. 2003. Ka enski orijentiranom sveuilitu. Kruh i rue, br. 21 (3), str.3.
76 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
u koledima i sveuilitima gdje prevladavaju mukarci. U Velikoj Britaniji je
svega 4% ena profesora; njih 31% je sklopilo ugovor o istraivanju, ali je samo
7% zadralo zaposlenje. Usporedna istraivanja ena-akademika u V. Britaniji
i SAD-u otkrivaju da u obje zemlje ene predavai imaju zahtjevnije kolegije
to zahtijeva vie vremena za pripremu. Posljedica toga je manji broj publikaci-
ja i istraivakih projekata to je bitan kriterij za napredovanje. Razloge manje
zastupljenosti ena - redovitih i izvanrednih profesorica u Hrvatskoj takoer
moemo pravdati razlozima koji su prisutni u Americi i Velikoj Britaniji. Osim
globalnih razloga, postoje i lokalni; Prpi
224
istie da se znanstvenice u Hrvat-
skoj rjee bave sloenijim i zahtjevnijim istraivakim poslovima temeljem
kojih bi mogle dobiti, odnosno uveati izglede za znaajne znanstvene dopri-
nose te za profesionalna priznanja i ugled. Nadalje, strah postojeih mukih
upravljakih struktura od gubljenja steenih privilegija te kultura senioriteta
u strukturi znanstveno-nastavnih zvanja najee stoje u osnovi zadravanja
akademskih predrasuda, koje onda nerijetko onemoguavaju objektivnost,
nepristranost, jednakost i pravednost u napredovanju i djelovanju.
225
Treba priznati da znanstveni kontekst postaje jedna od fundamen-
talnih preokupacija feministike epistemologije koja u svojoj sri polemizira
o ijem znanju raspravljamo i iju znanost proklamiramo. Nain na koji
se znanje i spoznajne metode ustanovljuju, refektira muko iskustvo pa
njima pripada povijest formalne znanstvene tradicije.
226
Zbog jednostranosti
(znanstvene) spoznaje, feministika pedagogija zahtijeva uvaavanje enskog
iskustva i uvaavanje enskih (auto)biografja.
224 Prpi, K.2003. Profesionalni poloaj, postignua i perspektive (mladih) znanstvenica.
Drutvena istraivanja, 12 (5): 613-634.
225 Priji-Samarija, S., Avelini-Holjevac,I., Turk, M. 2009. ene u znanosti: stakleni strop.
Drutvena istraivanja, god.18, br.6. (104). str. 1059.
226 Brstilo, I. 2010. Feministika epistemologija kapitulacija znanstvene jednorodnosti. So-
cijalna ekologija, Zagreb, Vol. 19, No. 2. str.157.
77 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
6. UITELJICE
Oni koji o enama uvijek dobro govore, ne poznaju ih
dovoljno. Oni koji o njima samo loe govore, ne poznaju ih
nikako.
Charles Antoine G Pigault Lebrun
Rad i obrazovanje bili su znaajan imbenik emancipacije ena. Prvi
poslovi koje su ene obavljale bila su tradicionalna enska proizvodna zani-
manja rad u poljoprivredi, tkanje, ivanje, pletenje ili pomo mukarcima u
drugim zanatima.
227
Zahvaljujui ovim poslovima ene su izale iz privatne u
javnu sferu, a taj je prijelaz bio naznaka emancipacije ena.
Industrijskom revolucijom omogueno je vee ukljuivanje ena u svi-
jet rada, svijet koji je neko bio svijet mukaraca. ene postaju dijelom radnike
klase, a dio njih se ukljuuje u radniki pokret. Obavljajui (potplaene) po-
slove dislocirane od kue, ene se oslobaa obavljanja kuanskih poslova
ime su dobile doziranu emancipaciju iako je idila kue prisutna i u po-
slovima koje je obavljala u javnom svijetu rada. Iako drave prepoznaju
vanost ena (enskog rada) jer ih za vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog rata
ukljuuju u poslove koje su obavljali mukarci, nakon rata nanovo ih vraaju na
hijerarhijski nie ustrojene poslove.
228
Meutim, iako je ovakav odnos drave
prema enama instumentalan, uvlaenje ena u sferu javnog, dokaz je da
drutvo (ni drava) ne moe napredovati bez njihove pomoi.
Ideologija kuanstva je snano kolorirala obrazovanje ena od os-
novne kole do profesionalnog obrazovanja jer je rod kategorija koja oznaava
nametnutu drutvenu podjelu po spolu i enin podreeni poloaj. Podreeni
poloaj ene javlja se u prvoj ekonomiji spola i roda kojom se od ljudskih spo-
lova stvaraju dvije meusobno iskljuive kategorije u kojima se meusobne
bioloke razlike produbljuju.
229
U mnogim zemljama najprihvatljivije zanimanje za ene bilo
je zanimanje uiteljice. Meutim, ovo zanimanje je s jedne strane zabra-
njivalo uiteljicama da postanu bioloke majke jer je u 19. stoljeu u Euro-
pi bila zabranjena udaja uiteljica, a s druge strane im je dodjeljivalo ulogu
drutvene majke.
Hrvatska tog vremena pratila je europske trendove. kolski zakon
227 Proces feminizacije odreenih zanimanja tekao je postupno: u devetnaestom stoljeu
je feminizirana tekstilna industrija, a dvadesetih godina 20. stoljea feminizirano je zdravstvo.
Obrazovanje i kultura je feminizirano nakon Drugog svjetskog rata, a sedamdesetih godina 20.
stoljea usluge i kona industrija. Poslovi koji su enski oduvijek su pokazivali pad na ljestvici
priznatih ili dobro plaenih poslova.
228 Katunari, V. 1983. enski eros i civilizacija smrti. Zagreb, Naprijed.
229 Vidi: Papi, ., Sklevitcky, L. 2003. Antropologija ene. Beograd, Biblioteka XX vek.
78 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
iz 1888. godine, lanak 152 koji je bio na snazi za vrijeme banovanja Khuena
Hdervryja
230
daje jednak status uiteljima i neudatim uiteljicama. Uiteljice
se izjednauju ...sa uiteljima. Uda li se uiteljica, smatrat e se, da se dobro-
voljno odrekla uiteljske slube.
231
Prema tadanjim kriterijima poeljnosti
i normalnosti, zaposlena udana ena-uiteljica nije odgovarala drutveno
prihvatljivoj slici u graanskom drutvu i nije mogla uspjeno realizirati svoje
uloge. Kako se smatralo da je ena manje sposobna, zabrana udaje nastala je
zbog toga to uiteljice (ene) nisu dorasle teretu obiteljskog i profesionalnog
ivota i stoga, neto (obitelj ili posao ili ak oboje) moraju trpjeti. Uiteljska je
sluba bila privremeno zanimanje neudatih mladih ena iz graanskih obitelji.
Smatralo se da udana uiteljica moe negativno utjecati na uenice - trudna
uiteljica moe sablanjavati svoje uenice. Izmeu dva svjetska rata uveden
je tzv. djelomini celibat. To je znailo da se uiteljice mogu udavati, ali onda
su imale manju plau od mukih kolega i neudanih uiteljica.
S obzirom da su u Hrvatskoj ve tada poeli puhati feministiki
vjetrovi, u nekim se krugovima graanskog enskog pokreta na zabranu udaje
gledalo kao na emancipaciju; odustajanje od obitelji, uiteljicama je davalo
priliku za profesionalni uspjeh. U okviru kategorije novca koji je uiteljica za
svoj posao dobivala, mogue je pronalaziti mehanizme ovisnosti. Smanjivan-
je plae udanim uiteljicama sadri (ozakonjenje) ovisnost(i) o suprugu (raz-
liku u plai nadoknadit e on koji je ionako zaduen za uzdravanje obitelji).
Rad ene (kao uiteljice) je privremeno rjeenje, tono odreen (privremeni)
dio njezina ivota koji treba zakljuiti kada se ena uda, dobije mua koji je
uzdrava pa se moe posvetiti svome pravome zanimanju i nakon spleta
sretnih okolnosti prijei iz duevnog materinstva u novo razdoblje pravoga
biolokog materinstva.
232
ene su tako prvenstveno shvaene kao specifna
grupa, sutinski odreena porodinom, tj. obiteljskom situacijom i reproduk-
tivnom ulogom te je etika brige njihovo sutinsko obiljeje. Te se osobine
koriste kao uobiajeni argument za opravdanje tekoa njihove profesionalne
integracije, a sukladno tome i slabije plae. Slabija plaa je poruka da ene
nisu hraniteljice obitelji te da im je manji iznos dovoljan.
Ulaskom u svijet plaenog rada, ene su ule u svijet podijeljenih po-
slova prema spolu, odnosno, u tom su svijetu patrijarhalnih uvjeta mogle uspi-
jevati u onim poslovima za koje se oduvijek vjerovalo da su tipino enska i
stoga manje vrijedna. Na tragu takvih uvjerenja, u veini je zemalja uiteljska
profesija feminizirana, a zapoela je s prvim inicijativama za obrazovanjem
djevojica jer su takve inicijative dolazile od ena koje su esto imale privatne
kole. Ovakve postavke bile su karakteristine za propagiranje i afrmaciju
230 Frankovi, D. (ur.) 1958. Povijest kolstva i pedagogije. Zagreb,Pedagoko knjievni zbor.
231 Isto, str.175.
232 nidari-agar, S. 2009. Slovenke na tritu rada povijesna perspektiva. SP, br. 2. Za-
greb. str.325.
79 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
zanimanja uiteljice u srednjoj drutvenoj klasi. Isto tako, smatralo se da je
enama neophodno dati priliku da se obrazuju za uiteljice jer one mogu ra-
zumjeti djevojice bolje nego uitelji - s obzirom na slian nain razmiljanja,
uiteljice e djevojice bolje pripremiti za ivot. Zapoeta feminizacija u 19.
stoljeu nastavlja se u 20. stoljeu i danas je dominacija ena-uiteljica gotovo
u svim zemljama. U ovoj profesiji je prevlast ena, ali su one manje zastupljene
na rukovodeim mjestima u odgojnoobrazovnim ustanovama; feminizirana
uiteljska profesija u rangu je nie plaenih poslova i s niim drutvenim sta-
tusom. Smatra se da ene u uiteljsku profesiju ulaze bez prepreka i uslijed
mogunosti lakeg usklaivanja obiteljskih i poslovnih obaveza. Iako su izale
iz iskljuivo obiteljske uloge, radei s djecom, uspijevaju ouvati tradiciona-
lnu ulogu portvovanosti, majinstva i brinosti,
233
tj. u uiteljici je mogue
spojiti duhovno i bioloko materinstvo. Taj se spoj esto uzima kao ra-
zlog manjih plaa, a isto tako, razlog za slabiju plau uiteljica autori vide i u
prihvaenom uvjerenju da se treba roditi za uiteljicu. To znai da za obra-
zovanje uitelja/ica nije potrebno onoliko vremena koliko je potrebno za dru-
ge profesije pa u skladu s uloenim, takav je posao manje vrijedan. Nadalje,
smatra se da uitelji(ce) imaju veoma malo slobode i da rijetko sudjeluju u
odluivanjima koja se odnose na njihovu profesiju. S obzirom na to da je ena
navikla na sociokulturni odnos u kojem joj se nareuje, ona radi u ovoj profesiji
u kojoj nema dovoljno slobode: obrnuto, mukarac ne prihvaa poslove u ko-
jima se njemu nareuje, odnosno, mukarci su u odgojnoobrazovnim poslovi-
ma najee na rukovodeim poslovima.
234
U dananjim uvjetima, usprkos
poveanju udjela ena na tritu rada, i dalje su vidljive ekonomske razlike
na teret ena. U drutvu ..u kojem je predkolski odgoj i osnovno kolstvo.
skoro potpuno feminizirani, neposredni odgojni autoritet od kojeg se dijete
mora emancipirati je onaj iji su nositelj ene. One su dodue i same rtve
jednog autoritarnog sustava koji djevojice sputava daleko vie nego djeake
i namee im znatno restriktivniji obrazac ponaanja. potrebu razvitka neije
osobnosti teko moe imati onaj kome je razvitak osobnosti zakoen.
235

U prilog potrebi manipuliranju djevojicama ide i (obiteljska) socijalizacija
djevojica i djeaka, koja je usmjerena na ono to se opisuje kao simbolini
patrijarhat koji dominira privatnom sferom, a vrlo esto rezultira stvarnim
patrijarhatom u javnim sferama. U kontekstu obitelji, vrijednosti koje su fun-
damentalne za socijalizaciju (i obrazovanje) jednog i drugog spola se temeljno
razlikuju: djevojice se obrazuju u duhu poslunosti, emocionalnosti, razvoja
enskih manira, dok su disciplina, nezavisnost i sloboda izbora vie cijenjeni
u djeaka. Stereotipi povezani sa enskim i mukim ulogama kod kue, u tzv.
233 Vidi: isto.
234 vidi: Nenadi, M. Novi duh obrazovanja: Nastavnika profesija i njene kontradiktornosti.
http://users.beotel.net/~nenadic/profesija.html. ( 12.8.2010.)
235 Poli, M. 2003. Filozofja odgoja i feminizam. U: Metodiki ogledi, 10, 1, str.64.
80 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
privatnoj sferi, imaju vei utjecaj na percepciju javne uloge mukaraca i ena.
U odnosu na feminizirane profesije, maskulinizirane su uglednije, bolje su
plaene, imaju veu mo u donoenju mnogih vanih (politikih) odluka. Te
su profesije uglavnom orijentirane na karijeru, koja je razumljivo, rezervirana
za mukarce. Ako se u tim profesijama potkrade pokoja ena to je zato jer joj
je pomogao (uspjean) mukarac. Osim drutveno nametnutih mehaniza-
ma selekcije, postoji i samo-selekcija, jer ako je profesija viena kao tipino
muka, onda je ena koja eli baviti se tim poslom unaprijed spremna na niz
tekoa i problema tijekom karijere.
236
O prevlasti mukaraca u nekoj profesiji se ne raspravlja jer je to
uobiajena norma, obrazac ponaanja koji prevladava u poslovnom svijetu; ti
poslovi su ugledni i dobro plaeni. Meutim, im se neka profesija feminizira
poinje se raspravljati o moguem loem utjecaju na tu profesiju.
Feminizirano podruje odgoja i obrazovanja podruje je (snane) (re)
produkcije spolnih stereotipa i vanim se postavljaju teorijsko-metodoloka
pitanja oko modela obrazovanja (uiteljica) radi suzbijanja i/ili eliminira-
nja dvosmjernih spolnih stereotipa. Jedan od moguih modela je model
kritikog praktiara za koji se vjeruje da je najdjelotvorniji u kreiranju obra-
zovnih okruenja koja nee biti opresivna spram djevojica ili djeaka. Model
kritikog praktiara nudi takva znanja i vjetine koje repozicioniraju uiteljice
odreujui ih osobama koje doprinose drutvenoj promjeni: obrazovanje
se shvaa kao iskustvo slobode. Obrazovanje u modelu kritikog praktiara
na svijet gleda iz razliitih spolno/rodnih i seksualnih identiteta, a hetero-
gena iskustva sama po sebi dobivaju znaenje kroz interpretaciju i povijesni
kontekst. Dobro obrazovanje uiteljica valja utemeljiti u kritikoj, odnosno
feministikoj pedagogiji kao izazovu politici (dosadanjeg )znanja i obra-
zovanja.
237
236 Tomi, M., Spasi, D. 2010. Maskulinitet u profesijama. Antropologija 10, sv. 1 (2010) Beo-
grad. str. 100.
237 Polok, G. 2002. Feministike intervencije u istoriji umetnosti. U: Anelkovi, B. (ur.) Uvod
u feministike teorije slike. Beograd, Edicija Pogled/Teorije, Centar za savremenu umetnost.
81 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
7. TEORIJSKO-METODOLOKO UTEMELJENJE
FEMINISTIKE PEDAGOGIJE
Tek mukarac i ena zajedno sainjavaju ovjeka
Immanuel Kant
Poveemo li ensko pitanje, spol, rod ili seksualnost s odgojem, dobit
emo feministiku pedagogiju. Zvui jednostavno. Meutim, pokazat e se da
ova naizgled jednostavna teza moe dovesti do iznenaujue raznolikih pa i
proturjenih rezultata.
Problemi nastaju ve pri samom pokuaju defniranja pojma ena
238
.
Feministi/ce dvoje je li ena supstancijalno univerzalistika, kontin-
gencijska kategorija ili pak neka trea. Veza izmeu ene i odgoja pokazat e
se zakuastijom no to smo mislili. Paradoksalno, odgoj je i dio problema
238 U ovom radu pojam ena oznaava sloeni konstrukt koji, u odreenoj povijesnoj situ-
aciji, povezuje bioloke, psiholoke, socijalne, kulturalne i politike odrednice statusa, poloaja
i identiteta ljudskog bia u zajednici i drutvu koje se samokonstruira, samoidentifcira i pred-
stavlja kao ena. U tom smislu enu shvaamo slojevito: kao ljudsku jedinku, kao drutvenu
skupinu, kao individualni konstrukt ljudske osobe u konkretnom stvarnostnom sklopu, kao
drutveni i kao jezini konstrukt. U dananjim, postmodernim vremenima nadilazimo tradi-
cionaln rodno odreenje ene u binarnom kodu u korist pluralnog pojma seksualnosti ovjeka
shvaene kao narativno i materijalno samoodreenje u kontinuumu narativne seksualnoste
samoidentifkacije. Pojam ekspandira iz linearne pojmovne ljestvice seksualnostne samoiden-
tifkacije u n-dimenzionalno drutvno-kulturno polje queer teorije.
Iskustvo enstva (femaleness) historijski je i drutveno specifno, a ne univerzalno. Po-
jam ene sve se vie shvaa kao nestabilno i hibridno grupiranje. Tako se onda i maskulinitet
i feminitet koncipiraju kao nestabilne, stalno mjenjajue socijalne konstrukcije. To je, dalje,
omoguilo da se decentrira i rod sam i naglasi njegova povezanost s drugim socijalnim for-
macijama. Nove feministike analize pokazuju kako su rasne i etnike kategorije, primjerice
bijelost (whiteness) ili nijemstvo kritike za proizvodnju posebnih inaica maskuliniteta i
feminiteta. (Pliani- Mesi, A. 2004.Utjecaj amerikog feminizma na germanistiku. Revija za
sociologiju, Vol.35 No.1-2, str.73-77. http://hrcak.srce.hr/14461, (28.10.2010.))
82 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
diskriminacije
239
i dio rjeenja osloboenja ene.
240
Bez slobodne ene nema
ni odgoja kao ina slobode i razvoja. Da stvar jo zakompliciramo binarnom
logikom bez slobodne ene, nema ni slobodnog mukarca. Kao da se vrti-
mo u zaaranom krugu. Izlaz iz toga zaaranog kruga vidimo u postavci koju
emo pokuati argumentirati feministika pedagogija ne polazi od koncepta
spola, niti roda, niti enskog pitanja zato to su te kategorije teorijski dekon-
struirane. Feministika pedagogija za sredinju supstratnu kategoriju uzima
239 Diskriminacija je aktivno djelovanje i ponaanje na temelju predrasuda ili namjernog os-
poravanja prava nekoj drutvenoj grupi i/ili pripadnicima/cama tih grupa. Kriteriji osporavanja
mogu se temeljiti na spolu/rodu, spolnoj orijentaciji, rasi, vjeroispovijesti, etnicitetu, dobi i sl.
Diskriminirajue djelovanje ide u prilog vlastite grupe, a usmjereno je na tetu druge grupe ili
pojedinaca/ki, ime se istie njezin manje vrijedan poloaj u drutvu. Norme i pravila na temelju
kojih se iskljuuju te druge, najee manjinske grupe, ugraene su u drutvenu strukturu i so-
cijalizacijski se reproduciraju putem obrazovnog sustava, kulture, medija, a katkad i politikog
sustava. Diskriminacija moe biti neposredna, posredna te sustavna. Neposredna ili izravna
diskriminacija podrazumijeva nepovoljan tretman neke grupe ili pojedinca/ke. Posredna se
diskriminacija odnosi na zakone i mjere koji se u poetku doimaju neutralnima, ali je njihov
rezultat, ipak, negativan za diskriminirane grupe. Sustavna diskriminacija ukljuuje norme i
vrijednosti koje su dio kulture i drutva, a koje sveobuhvatno utjee na neravnopravan poloaj
neke grupe. (Bori, R. (ur.) 2007.Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske
unije. Zagreb. Centar za enske studije, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH. str. 19.)
240 Umjesto, u feministikim teorijama koritenih pojmova ene, ensko pitanje, spol, rod
i sl., mi koristimo pojam ena (u singularu) mislei na ljudsku osobu u konkretnom stvarnos-
tnom sklopu i time nedvojbeno odbacujemo univerzalistiko shvaanje ene, koje je sirens-
kom zavodljivou neke feministike skupine nagnalo da svoje partikularne enske pozicije
postave i predstave kao ope. O tome su se didaktiki oitovale women of color pa nema
potrebe to ire obrazlagati. Naglasit emo neto drugo - ena u singularu, uvijek iznova, ope-
tovano zahtijeva defniranje sinergijske individualne (ne individualistike) grozd pozicije
koja uz spolni partikularitet istodobno povezuje i sve druge partikularne skupinske identitete
(dobne, klasne, rasne, religijske, konfesionalne, etnike i druge) i u razvoju individualnog iden-
titeta konkretne ljudske osobe u njezinu stvarnostnom sklopu naglaava sinergijsko djelovanje i
uinke partikularnih identiteta. Pojam ena u uem znaenju predmnijeva politiku enu, enu
u drutvenoj areni u kojoj se njezina podreen poloaj mora legitimirati u demokratskoj pro-
ceduri. To je i razlog to naglaavamo vanost djelovanja razliitih feministikih skupina koje
e, vie kao jazz-sastavi, negoli kao orkestar koji e disciplinirano reproducirati kompoziciju
jednog umjetnika (univerzalni feminizam), situacijski komponirati i izvoditi kompozicije zvane
obespravljene ene. Samopredstavljanje ene uvjet je egzistencije politike ene. Pojam ena,
nadalje, u antropolokom smislu shvaamo kao drutveni subjekt/objekt ljudskih zajednica,
koji je tijekom flogenetskog i povijesnog razvoja ljudi, zbog drutveno-spolne raspodjele moi,
sustavno onemoguavan ili ometan u autentinom opaanju i defniranju ljudskih potreba te
oblikovanju naina na koje se te potrebe zadovoljavaju. Po tome je ena, neslobodno bie, a
drutvo invalidna zajednica.
83 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ljudsku seksualnost
241
i nain na koji ona pridonosi razvoju ljudskih bia
opaanjem, interpretiranjem i oblikovanjem ljudskog svijeta i konstrukcije
stvarnosti. Feministika pedagogija bavi se procesima odgoja koji, usmjeravan-
jem razvoja drutva i kulture u pravcu nesputanog iskazivanja ljudske seksual-
nosti kroz raznovrsne ivotne medije te slavljenjem raznolikosti jedinstvenosti
i jedinstva enskog i mukog bia, ljudski svijet moe uiniti bogatim. Ljudska
seksualnost je politiki, kultur(al)ni, psiho-socijalni i tjelesno-bioloki kon-
strukt kojim oznaavamo kontekstualizirani sklop postojanja, samokonstruk-
cije i samoidentifkacije ljudskih osoba kao rodnih i spolnih bia. Sva su ljud-
ska ponaanja seksualna, kao to su i psiholoka, fzioloka ili pak kulturno
odreena. Ljudska seksualnost je esencijalno i univerzalno obiljeje ljudskih
osoba, nesvodivo na nagonsko-reproduktivni program. Naprotiv, iz nje iz-
vodimo i u nju uvodimo koncepte spola i roda. Esencijalistiki konstruirana i
shvaena, kategorija ljudske seksualnosti polazi od postmodernih postavki o
jezinom posredovanju i tvorbi ljudskog svijeta i samorefeksije ovjeka. Ljud-
ska seksualnost kao supstrat predmeta feministike pedagogije, pa i sama dis-
ciplina feministika pedagogija, povijesno je uvjetovana najprije segregacijom
ljudi na osnovi spola/roda, a potom i ekskluzijom ena iz pro-cesa oblikovanje
ljudskog razvoja. Futuroloka je injenica da se razvoj ovjeka moe odvijati
prema razliitim scenarijima - realnom, moguem, poeljnom, optimistikom,
pesimistikom, vjerojatnom, nemoguem. Svaki od scenarija budunosti
potencijalno bi se razlikovao ovisno o tome jesu li u njihovo pisa-nje ene
iskljuene ili ukljuene.
U trenutnim povijesno-kulturnim okolnostima, program revolucije
seksualnosti mogue je ostvariti samo kao program drutvenih akcija koje
vode razobliavanju i uklanjanju uvjeta u kojima se ena, ne samo djelatno
i sveobuhvatno obespravljuje, ve joj se takvo stanje i odnosi (spolne dis-
241 ne postoji jednostavna defnicija seksualnosti, ili objanjenje njezine nepobitne moi.
injenica da seksualnost kao koncept operira na dvije razine. Ona se odnosi na mnotvo
drutvenih fenomena koji oblikuju erotski ivot: zakone, religiju, norme i vrijednosti, vjerovanja
i ideologije, drutvenu organizaciju reprodukcije, obiteljski ivot, identitete, obiteljske dogovore,
bolesti, nasilje i ljubav - sve to mi prizivamo kada priamo o seksualnosti neke kulture. No ona
se takoer odnosi na osobnu razinu - na uitke i boli koje mogu oblikovati na ivot na bolje ili
gore. Te dvije razine.. konstantno interaktiraju, oblikujui i reoblikujui jedna drugu. Weeks,
J. Seksualni make-up i kako s njim. H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, http://h-
alter.org/vijesti/ljudska-prava/seksualni-make-up-i-kako-s-njima. (29.10.2010.)
84 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
kriminacije
242
) predoavaju kao normalni i reproduciraju u obrazovnom pro-
cesu. Androgina drutva enu sustavno dovode u podreeni poloaj, a svaki
pokuaj promjene drutvenog poloaja ene proglaavaju devijantnim.
243

Onaj tko kontrolira (i oblikuje) ljudsku seksualnost, na djelatan nain ostva-
ruje drutvenu mo. Onaj tko kontrolira ensku seksualnost, kontrolira pola
svijeta
244
. Premda se ljudska seksualnost predstavlja primarno kao bioloki,
psiholoki i socijalni i znakovito, medicinski problem, ona je, kao uostalom i
odgoj, primarno kulturni problem, dakle politika tema.
Za poetak recimo da utemeljenje feministike pedagogije zasigurno
znai stanovito ukrtanje pedagogijskih i feministikih teorija. Meutim, ishod
tog susreta moe biti oaravajue, ali i zbunjujue neizvjestan. Ovisi o tome ko-
liko su iroko zahvaena polja ukrtanja ovih teorijsko-predmetnih diskursa.
Kada je u pitanju pedagogijski diskurs, feministika pedagogija
moe biti, primjerice, jedna u nizu partikularnih predmetnih pedagogija,
242 Neposredna (izravna) spolna diskriminacija je nepovoljno odnoenje prema osobi zbog
njezina/njegova spola. Posredna (neizravna) spolna diskriminacija odnosi se na nepovoljan
utjecaj prividno neutralnog zakona, mjere, javne politike ili prakse na pripadnike/ce jednog spo-
la, osim ako ta razlika nije objektivno opravdana. Spolna je diskriminacija svako iskljuivanje,
ograniavanje ili nejednak tretman temeljen na spolu. Ukljuuje sve oblike ponaanja ili pre-
drasuda koji su usmjereni na osporavanje prava na temelju spola. Pojam se najee odnosi na
diskriminaciju enskog spola.
Norme i vrijednosti patrijarhalnog drutva zapravo su oblik sustavne diskriminacije ena. Patri-
jarhalno drutvo defnira i tretira ene kao manje vrijedne, iz ega slijedi niz diskriminirajuih
praksi u odnosima izmeu spolova/rodova, npr. obiteljskom ivotu, obrazovnom sustavu, svijetu
rada ili medijima. Neposredna spolna diskriminacija izravno je diskriminiranje ene temeljem
toga to je pripadnica enskog spola. Posredna spolna diskriminacija dogaa se kao posljedica
prividno neutralnih zakona i mjera, zbog primjene kojih dolazi do nejednakog tretmana ena.
Zakon o ravnopravnosti spolova u lanku 6. stavku 1. defnira spolnu diskriminaciju na sljedei
nain: Diskriminacija na temelju spola predstavlja svako normativno ili stvarno, izravno ili
neizravno razlikovanje, iskljuivanje. (Bori, R. (ur.) 2007. Pojmovnik rodne terminologije pre-
ma standardima Europske unije. Zagreb,Centar za enske studije, Ured za ravnopravnost spo-
lova Vlade RH. str.87-88.)
243 U nekim drutvima to se ak niti ne prikriva. Primjerice, Iranu nakon silovanja ene ka-
menuju paradoksalna, zbog preljuba.
244 ene kao slobodna bia koje ine pola svijesta porobljavaju se na simbolikoj razini
razliitim kulturnim obrascima. Primjerice, u djedovini autora, Potkozarju, ene nakon udaje
gube osobni identitet na elementarnoj razini - socijalnim brisanjem osobnog imena. ene
dobivaju novo ime, depersonalizirano izvedenicom iz imena supruga -Mirkovca, Markovca,
Stipinca, Josipovca, Ivinca, Joskanovca, Franjinca, Matinca, Jurinca, Pavlovca, Pavinca, Draginca
Slino je i u mjestu gdje je roena autorica ove knjige (Begovac u Lici) ena se nakon udaje
odreuje u odnosu spram mua tj. mukog lana obitelji. U sluajevima kada su ene (snahe)
ostale udovice, a svekar je bio iv, njihov identitet je tada odreivan u odnosu prema sve-
kru. Ako udovica nije imala mukog lana u obitelji po muevoj liniji, ona je tada bila opet
odreivana u odnosu na brano stanje postajala je , primjerice , Marija, udovica Mijina.
Osim imena, ene se dobivale na ugledu ,iako su bile domaice, ako je mu imao ugledno za-
nimanje (ena lugara je lugarica, a ena radnika na cesti cestara cestarica). Ova su zanimanja
bila posebno vrijedna jer ostala su bila rijetka radi velikog broja nepismena stanovnitva.
85 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
poput obiteljske, pozivne, adolescentske, ekoloke pedagogije. To bi bila
jedna sadrajem usko omeena i odreena partikularna pedagogija koja se
bavi odgojem djevojica i djevojaka, enskim pitanjem i sl. Nasuprot
tome, feministika pedagogija moe biti najire pozicionirana kao integralna
pedagogija koja enskim oima cjelovito konstruira fenomen odgoja. Nije
nevano koju emo perspektivu odabrati. Odabir implicira i opredjeljenje za
odreenu feministiku teoriju univerzalistiku (feministika teorija) nasu-
prot partikularnih feministikih teorija (crni feminizam, hrvatski feminizam,
lezbijski feminizam i sl. ). Feministika pedagogija specifna je po tome to
se u njoj, kao u malokojoj znanstvenoj disciplini, jasno ogledaju mogunosti
interdisciplinarnog i multidisciplinarnog teorijsko-metodolokog utemeljen-
ja. Rije je o jednom eklatantno fuzzy, sklizavo neprozirnom predmetno-
problemskom sklopu znanstvenog istraivanja.
245
Znalice feministike teorije,
Patricia Madoo Lengermann i Gill Niebrugge-Brantley, idu korak dalje pa se
pitaju: moemo li se i dalje zadravati u okvirima postojeih disciplinarnih
kategorija kako bismo opisali i objasnili svijet, ili moramo kreirati nove kon-
cepte ukoliko elimo opisati i objasniti svijet vien oima subordiniranih,
hendikepiranih i esto nevidljivih lanova drutva?
246
ak i ako prihvatimo odreenje feministike pedagogije kao tematsko-
problemsko-predmetnog sklopa, upitno je moemo li govoriti samo o jednoj
ili pak o vie razliitih feministikih pedagogija koje imaju razliita predmet-
no-problemska sidrita. U tom kontekstu, feministiku pedagogiju moemo
razvijati iz razliitih ishodinih koncepcija:
- razliitih feministikih teorija/koncepcija,
- iz ope feministike teorije,
- razliitih pedagogijskih meta-teorija i teorija/koncepcija: nor-
mativne, hermeneutike, empirijske i sustavske.,
- ope pedagogije,
245 Ovaj na zakljuak potvruju brojni autori. Proizlazi, dakle, da se rodne kategori-
je mukoga i enskoga u drutvenome smislu pokazuju bovaristiki dinaminima, a zbog
nemogunosti odreivanja njihovih istih i vrstih granica uklapaju se u okvir tzv. fuzzy logikog
promiljanja. Prouavajui umjetnu inteligenciju i teoriju sustava 1980-ih taj je naziv uveo Lotf
A. Zadeh, a preuzela ga je kognitivna lingvistika. Drugim rijeima, Zadeh je tim pojmom elio
obuhvatiti ono semantiki aproksimativno u jezinim izriajima, primjerice u leksemima poput
eng. tall ili warm ije se znaenje ne moe tono i precizno odrediti. Tako moemo s pravom
rei da se rod vie ne uzima zdravo za gotovo nego se stvara, stjee. Spolni je binarizam
ustupio mjesto rodnoj raznolikosti i pluralizmu mukosti i enskosti . Ono to je donijela rodna
postmoderna svakako je sukladno suvremenim kognitivno-semantikim pretpostavkama tzv.
fuzzy znaenja: neko relativnu jednostavnost i postojanost pojma rod danas je zamijenila
njegova relativna sloenost i fuidnost, koja je omoguila i razradbu ostaloga rodnog pojmovlja.
(Heffer, H. 2007. Bioloka i drutvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija stereotipa.
Rasprave Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 168.)
246 Vidi: Lengermann, P. M., Niebrugge-Brantley, G. 1997. Suvremena feministika teorija. U:
Ritzer, G. Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, NZ Globus.
86 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
- inducirane iz problemskih sklopova odgoja,
- naela multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti znanosti.
U svjetlu navedenoga, skloniji smo feministiku pedagogiju utemeljiti
kao okvirni otvoreni predmetno-problemski sklop odnosa ljudske seksu-
alnosti i odgoja, negoli kao fksiran i katalogiziran predmet disciplinarne
znanosti. Razlog tome ne lei u moebitnom nedostatku spoznajne grae za
disciplinarno utemeljenje feministike pedagogije. Ovo podruje, sudei pre-
ma prema broju znanstvenih radova, biljei se eksponencijalni rast. Razlog je
mnogo vaniji. Iz teorijskog vidika ne elimo izgubiti procese postmoderne
permanentne fragmentacije kultura (fuidni pluralizam kultura i supkultura,
ukljuujui i virtualne supkulture) koji su prevani za odgoj. ova je fragmen-
tacija postala kljuna za konstrukciju postmodernih identiteta u global-
iziranom svijetu.
Naa nakana teorijsko-metodolokog utemeljenja feministike ped-
agogije uvelike je proturjena. S jedne strane, ne elimo je omeiti na disci-
plinarni nain suvremene znanosti, ve ostaviti kao otvoreni teorijsko-prob-
lemski sklop. S druge, feministiku pedagogiju elimo oznaiti strogim
znanstvenim jezikom i tako je legitimirati u sustavu pedagogijske znanosti i
akademskoj zajednici. To bi joj pobudilo spoznajni adrenalin mehanizmi-
ma uobiajenima za znanstvenu djelatnost (istraivakim institutima, prijeno-
som znanja nastavnom djelatnou, publiciranjem radova, projektima, skupo-
vima). Protuslovlje, zar ne? Ali, ne elimo ga rijeti u binarnom kodu nego se
branimo sivom (fuzzy) logikom.
Dakako, kao to je za svaku drugu znanost potrebno, tako je i za etabli-
ranje feministike pedagogije neophodno defnirati konstitutivne elemente.
To su: predmet znanosti, cilj, zadae, kategorijalni aparat i metode istraivanja.
Ipak, svi su ti elementi na stanoviti nain sublimirani u odreenju predmeta
feministike pedagogije.
7.1. TO JE PREDMET FEMINISTIKE PEDAGOGIJE?
Feministika pedagogija temelji se na nekoliko pretpostavki. Prva je
da tradicionalni modeli obrazovanja ne zadovoljavaju obrazovne potrebe
ene. Druga, da ih ne zadovoljavaju na nain ene. injenici je da obrazovanje
moe biti sredstvo razvoja svake osobe i drutva. U pedagogiji su tek kritiki
uvidi feministikih teorija osvijestili suprotne procese, prikrivenu reprodukciju
segregiranih drutvenih uloga instrumentalizacijom ljudske seksualnosti kao
vanog aspekta djelovanja skrivenog kurikuluma. Osvijestili su potrebu da
se politika usredotoi na osnaivanje osobnosti, poticanje autoreferencijalne
konceptualizacije razvoja (samoshvaanje) i na osposobljavanja za oblikovan-
je vlastite budunosti svake osobe. U tome je kontekstu vaan pionirski poticaj
87 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
feminizma bio legitimiranje i uvoenje osobnih teorija (epistemologija) ak-
tera odgojnog procesa u oblikotvornost znanstveno-pedagogijskog diskursa.
Naini spoznaje svijeta ene tj. enska epistemologija iskristalizirana je ti-
jekom jednostoljetnih pregnua feminizma.
U supstancijalnom pogledu, feministika pedagogija nije unitarna,
ve pluralna i fragmentarna. Polazi od suivota vie razliitih teorija pa
i takvih koje sadre suprotne pretpostavke. I feministiku pedagogiju, kao i
femnistiku teoriju ine raznozvuni glasovi, pristupi, reformske ideje i prakse.
Upravo je ta otvorenost i raznolikost osnovno obiljeje feministike pedagogi-
je.
Uobiajeno je da predmet znanosti opisujemo jezikom znanosti poj-
movima i omeujemo kategorijama. to je pojmovno-kategorijalni aparat mi-
nucioznije razraen, predmet znanosti moemo preciznije odrediti. Prevaan,
ali mukotrpan rad na opisivanju, inventarizaciji, kategorizaciji i usustavljivanju
pojmova nerijetko se obezvrjeuje, iako je to osnovni uvjet za razvoj teorija i,
u konanici, za znanstveno legitimiranje discipline. To vai i za feministiku
pedagogiju. Njezino predmetno odreenje povezano je s klasinom raspra-
vom feminizma o kategorijama spola i roda. Utemeljimo li predmet
feministike pedagogije samo na kategorijama spola ili roda, ostat emo
teorijski nedoreeni. Kao to emo vidjeti, potreba da osnovne feministike
pojmove, kategorije i koncepte prethodno defniramo postaje oita. Svima
njima konzistenciju daje metateorijska osnovica. Zato se najprije treba metate-
orijski odrediti glede feministikih teorija. Polazimo li od esencijalistike ili
egzistencijalistike metateorije.
Gledajui kronoloki, u fokus feministike tematike najprije je ula
kategorija spola. Feminizam kategoriju spola utemeljuje u metateorijskim
okvirim esencijalizma, biolokog, socijalnog ili kulturnog esencijalizma. U
raspravi o feministikoj pedagogiji u svezi sa spolom pronalazimo sljedee
pojmove: spol (engl. sex), spolna orijentacija, spolna diskriminacije. Svjets-
ki poznati genetiar Bryan Sykes dri da je spol (sex) naa osnovna oznaka,
prvo obiljeje naega osobnog opisa. Kae da je injenica da ljudska bia pos-
toje u dva oblika toliko dijelom bilo nae svagdanjice bilo nae prolosti da se
rijetko pitamo zato je tomu tako.
247
Spolom se smatraju bioloke znaajke koje obiljeavaju ljudska bia
kao ene i mukarce. U drutvenim se znanostima spol defnira kao drutvena
i zakonska klasifkacija biolokih znaajki koje osobe dijele na samo dvije
ka-tegorije, na muki i enski spol. Spol na osnovi genitalija i reproduktivnih
funkcija tako predstavlja znanje o tijelu te je takoer podloan interpretacijama
i kulturalno uvjetovan. U uvrijeenoj upotrebi u hrvatskoj jezinoj i komunika-
cijskoj praksi termin spol esto pokriva i znaenje termina rod, no semantiko
247 Heffer, H. 2007. Bioloka i drutvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija stereo-
tipa. Rasprave Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 165.
88 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
nijansiranje i teorijske argumentacija o spolu/rodu ne smiju se zanemariti, ve
ih je nuno ukljuiti u politiku, kulturnu, obrazovnu, administrativnu i svaku
drugu drutvenu praksu.
248
Ljude na osnovi spola dijelimo u dvije skupine:
osobe enskog i mukog spola. U raspravi o spolu i spolnoj diskriminaciji, nije
problem u biolokim razlikama meu ljudima, specifnim za odreeni spol,
nego u tome to se iz esencijalistiki shvaene biologije, razlike univerzalistiki
projiciraju na fziki, psihiki, drutveni, ekonomski i kulturni plan. Cirku-
larno se biologijom legitimira diskriminacija, a diskriminacijom dokazuje
bioloka, psiholoka drutvena, ekonomska i kulturna inferiornost ena.
Tako se inferiornou kao injenicom opravdava daljnja segregacija. ene su
same krive to su ene.
249
U kontekstu kategorije spola valja napraviti distinkciju prema spolnoj
usmjerenosti osobe. Spolnom se orijentacijom ili spolnom opredijeljenou
prema standardima EU pretpostavlja seksualna privlanost prema osobama
istog ili razliitog spola: homoseksualnost, lezbijstvo, heteroseksualnost,
biseksualnost. Spolna je orijentacija dio identiteta osobe i politika izbora, a
odnosi se na emocionalnu i seksualnu usmjerenost prema drugim osobama.
Ako je izraeno zanimanje za osobu istoga spola, govorimo o homoseksualnoj
orijentaciji. Zanimanju li nas osobe suprotnog spola, rije je o heteroseksual-
noj orijentaciji, a ako se zanimanje pokazuje za oba spola, to je biseksualna
orijentacija ili biseksualnost.
250
Egzistencijalistike metateorije feministikih teorija su: kognitivistike,
socijal-konstruktivistike i kulturno-konstruktivistike. Feministike teorije
pojam roda razvijaju iz metateorijskog okvira egzistencijalistizma.
Distinskciju spola kao bioloke i socio-kulturne kategorije prva
je napravila Simone de Beauvoir 1949. U knjizi The Second Sex istie da
bioloki spol nije i doivotno jamstvo, nego promjenjiva, drutveno prila-
godljiva, drutveno uvjetovana i drutvom defnirana kategorija.
251
. Time je
na feministiku teorijsku scenu uvela egzistencijalistiko-konstruktivistiku
metateoriju.
Nakon spola, u feministiku raspravu uveden je pojam roda, rodnu
perspektivu,
252
Kljuni su sljedei pojmovi: rod (engl. gender), rodni iden-
titet, rodna jednakost. Koncept roda se odnosi na drutvene razlike izmeu
ena i mukaraca, razlike koje su nauene, koje se mijenjaju s vremenom i koje
248 Bori, R. (ur.) 2007. Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije.
Zagreb, Centar za enske studije, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH. str. 87.
249 ilavost legitimacijskog otpora u posljednje vrijeme seli u medicinu kojom fzioloke
studije i studije mozga pokazuju istraivanjima da su razlike izmeu mukaraca i ena objek-
tivne te je zbog njih razumno neke poslove ne povjeravati ili povjeravati enama.
250 Isto, str. 88.
251 Heffer, H. 2007. Bioloka i drutvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija stereo-
tipa. Rasprave Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 165.
252 Vidi: Sielert, U. 2008. Uvod u seksualnu pedagogiju. Zagreb, Educa
89 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
imaju irok raspon varijacija unutar jedne kulture i izmeu kultura.
Rod se defnira kao drutveno-kultur(al)ni koncept kojim se pri-
daje znaenje razlici spolova, kao tvorbeni element drutvenih odnosa koji
se temelje na uoenim razlikama izmeu spolova te kao primarni nain
oznaavanja odnosa moi. Kulturno uvjetovana rodna podjela na muko i
ensko, naime, nije binarno simetrina ni vrijednosno neutralna, ve je us-
postavljena na hijerarhijskom naelu i kao takva povratno djeluje na drutvene
odnose spolova u odreenoj zajednici.
Nove teorijske rasprave pribliavaju razlikovne granice pojmova spol
i rod no u funkcionalnom smislu razlikovanje pojmova najee se zadrava.
U hrvatskoj jezinoj praksi pojmovi rod i spol nisu dovoljno znaenjski
razdvojeni. Jedan od razloga je i ukorijenjena uporaba termina spol i u znaenju
roda.
253
Drutvena kategorija roda, dakle, obuhvaa spolno utemeljenu ka-
tegoriju, ali ne kao nepovredivu, roenjem nametnutu stalnicu nego kao osob-
ni gradbeni materijal koji se moe doraditi ponaanjem i razliitim ulogama
koje drutvo dodjeljuje svojim pripadnicama i pripadnicima.
254
Brojna istraivanja pokazuju da su ene segregirane te da ideal rodne
253 Bori, R. (ur.) 2007. Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije.
Centar za enske studije, Zagreb, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, str. 72.
254 Heffer, H. 2007. Bioloka i drutvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija stereo-
tipa. Rasprave Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 167.
90 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
jednakosti
255
jo dugo nee biti ostvaren.
Kategorije spola, odnosno roda, feministiku pedagogiju unapri-
jed predmetno usmjeravaju prema odreenom konceptu partikularne
pedagogije te predmet unaprijed suavaju. Dok kategorija spola kao os-
nova opredmeivanja feministike pedagogije upuuje na biologistiki
redukcionizamu (pedagoka metafora - vrtlar), kategorija roda vodi k
sociologistikom redukcionizmu (metafora kipara). Unaprijed postulirano
ensko pitanje time se petrifcira kao problem, i to kao poseban problem,
to se u cijelosti uklapa i utapa u unaprijed izgraenoj mukoj ili patrijar-
halnoj ideoloko-znanstvenoj matrici koja, ve samim postuliranjem binarne
forme problema, implicira i njegova rjeenja. Epohalni problem ene na taj
se nain banalizira i tehnologijski reducira na jedno od mnogih pedagogi-
jskih pitanja i problema. Ideoloka funkcija znanstvenog sustava i sastoji se u
prispodobljavanju pitanja ene u formu prikladnu za intelektualno i politiko
anestetiziranje tehnologijskom obradom u znanstvenom diskursu.
Nasuprot tome, za predmet smo feministike pedagogije odredili
kategoriju ljudske seksualnosti i njezine uloge u oblikovanju ljudskog svijeta
otvaranjem i enskog interpretativnog diskursa. Kategorije ena i ljudska sek-
sualnost, u gore navedenom znaenju, su povezane. Ovaj sklop (ene i sek-
sualnosti) povijesni je konstrukt povezan uz drutveni poredak, organizaciju
255 Koncept rodne jednakosti polazi od toga da su sva ljudska bia slobodna razvijati osobne
sposobnosti i initi izbore bez ogranienja postavljenih zadanim rodnim ulogama; isto tako, da
se razliita ponaanja, tenje i potrebe ena i mukaraca uzmu u obzir, vrednuju i promiu jed-
nako.
Rodna jednakost, odnosno jednakost izmeu ena i mukaraca pretpostavlja jednakost ljudskih
bia neovisno o njihovu spolu ili rodu, a na temelju pripadnosti ljudskoj zajednici (Kai i dr.:
2005). Utoliko je rodna jednakost vrednota koju valja dosegnuti, a ukljuuje sadraje, postupke
i modele kojima se moe postii (Rodin: 2003). Pitanje jednakosti ena i mukaraca obuhvaa
pravo na jednakost i jednake mogunosti kao i pravo na razliku te priznanje prava i subjektivno
znanje o tome, a tie se samoreprezentacije, samopotovanja i mnogostruke identifkacije poje-
dinaca/ki kao ljudskih bia, te naela i aspekata ljudskog i ljudskosti (Cornell: 1998).
Rodna jednakost suprotna je rodnoj nejednakosti, koja ne poznaje i ne potuje rodne razliitosti.
Rodna jednakost znai da mukarci i ene imaju mogunost punog sudjelovanja kao i jednake
mogunosti ili ivotne prilike pristupu i kontroli dobara i resursa Jednakost je kljuni koncept
ijim se ostvarenjem razrjeuju sloeni odnosi moi, dominacije i podinjenosti na drutvenom,
politikom, kulturnom i ekonomskom planu, kao i u osobnom ivotu, te omoguuje ozbiljenje
enakao punopravnih i slobodnih bia. Dok flozofjsko tumaenje spolne/rodne jednakosti po-
lazi od jednakosti kao neupitne vrednote i poveznice jednakosti i slobode, politiko tumaenje
jednakosti polazi od kritike univerzalnog drutvenog ugovora koji je tijekom povijesti iskljuivao
ene iz podruja upravljanja poslovima politikezajednice na temelju njihove navodne neraz-
boritosti, odnosno miljenja da ene po svojoj prirodi nisu jednake mukarcima. Suvremeno
feministiko tumaenje jednakosti polazi od sustavne kritike patrijarhalne strukture moi koja
iskrivljuje razumijevanje spolne/rodne jednakosti i podupire diskriminaciju putem spoznajnih
predrasuda, obrazovanja, politike, razliitih modela vladanja, obiajnog prava te tzv. spolnog
ugovora i sl..( Bori, R. (ur.) 2007. Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europ-
ske unije. Zagreb , Centar za enske studije, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH. str. 74-75).
91 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
i rapodjelu moi i segregaciju ljudi, dakle privremen, i vait e sve dok ena
bude segregirana, odnosno dok ne stekne mogunost slobodnog i neometa-
nog samostvaranja i iskazivanja svoje esencije.
Feministika pedagogija, ako se bavi odgojem, nije transakcijsko-in-
terakcijska tehnologijska disciplina jer polazi od pretpostavke da je seksual-
nost razvojna kategorija te da se ovjek razvija i konstruira kao seksualno bie.
Ne moemo imati unaprijed izgraenu matricu, predloak prema kojemu
emo odgajati, ve se odgojem kao usmjerenim razvojem ovjeka ta matrica
(model, predloak) seksualnosti stvara. To mora, uvijek iznova, za sebe uiniti
svaki pojedinac i svaka generacija seksualnost se stoga tie praksisa i odgoja;
ona je ono to ih povezuje. Stvar je praksisa kao ljudskog odnoenja prema
svijetu i raanje djeteta i nalaenje parnera i osnivanje obitelj i odabir to u
biti tjelesno, psiholoki kulturalno i socijalno.
Nastojat emo uspostaviti veze izmeu ljudske seksualnosti i odgoja.
No krenimo metodikim redom.
U raspravi o predmetu feministike pedagogije polazimo od tri
ishodina elementa: koncepta odgoja i rodnog identiteta te pogleda na
temeljnu strukturu procesa odgoja.
Prvo ishodite je koncept (defnicija) odgoja. U defniranju odgoja,
priklanjamo se antropogogijskom pristupu koji, odgoj shvaa kao prafenomen
(konstituantu) ovjeka i drutva. Bez odgoja nema ni ovjeka ni drutva.
Polazei od tih, antropologijskih polazita, odgoj najire odreujemo kao
usmjereni razvoj ovjeka prema odreenom cilju.
256
Usmjerenost ovdje
oznaava ukrtanja flogenetske i ontogenetske perspektive razvoja. Odgoj kao
vrsno-povijesni i ontogenetski fenomen nerazdruiv je.
257
Biogeneza odgo-
jem prerasta u kulturogenezu. Odgoj svakog pojedinca odreen je drutveno
i kulturno etabliranim praksama koje oblikuje razvojna dijalektika odnosa
naslijee - sredina. Iz navedenog moemo zakljuiti da je odgoj drutvena i
kulturna potreba fundamentalna za ukupni razvoj drutva.
Stav da je odgoj - usmjereni razvoj ovjeka utemeljen je u injenici da
je ovjek homo sapiens (razumsko bie). Ima razvijenu svijest - sposobnost zr-
256 Muanovi, M. 2009. Opa pedagogija (skripta). Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci. str
11-67.
257 U hrvatskoj pedagogiji postavili smo ovu defniciju odgoja kanei u teoretiziranje o odgoju
uvesti antropologijskuku perspektivu. U tome smislu drimo da bi prikladniji naziv za znanost
pedagogija bio antropogogija. No, na ovome mjestu neemo ire obrazlagati ovaj prijedlog
iako je rubno ipak relevantan za defniranje feministike antropogogije.
Statinost svojih perspektiva mnoge su znanosti osvijestile kao ogranienja, primjerice psi-
hologija koja zato utemeljuje disciplinu ekoloka psihologija da bi sagledala flogenetsku per-
spektivu psiholokih pojava i problema; sociologija koja razvija sociobiologiju da bi se ustano-
vile slinosti i razlike u socijalnosti razliitih vrsta i razobliio navodna socijalna ekskluzivnost
ljudskog ponaanja
92 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
caljenja okoline.
258
Odlika svijesti je usmjerenost. Svijest je stalno usmjerena
na okolinu. Prema gestalt naelu, ovjek opaa okolinu na strukturiran nain,
sukladno neravnotei organizma tj. ljudskim potrebama. U antropogogijskom
kontekstu kategorija svijesti ima ire znaenje pa uz kognitivnu, ima i afektivnu
te motivacijsko-akcijsku dimenziju.
Usmjerenou svijesti oznaavamo opaanje i misaonu interpretaciju/
shvaanje okoline, afektivno vrjednovanje situacija radi zadovoljavanja potre-
ba te konativna reakcija na situaciju okoline. Konativni odgovor ini cjelinu
motivacija-akcija. Ljudske potrebe striktno shvaamo u kontekstu antropologi-
jske teze A. Gehlena o ovjeku kao bioloki nespecijaliziranom, nedostat-
nom biu,. Ovaj koncept znai da ovjek bioloku nedostatnost (vida, sluha,
brzine, snage i dr.) nadomjeta svjesnom prilagodbom okoline tako to
stvara ljudski svijet tj. razvija kulturu. ovjek svjesnim djelovanjem, sluei se
tehnikom kao lukavstvom uma u nadigravanju s prirodom, sebi prilagoava
okolinu stvarajui ljudski svijet. Zadovoljavanje potreba na ljudski nain znai
janusovsko uvaavanje enskog i mukog naela.
259
Ljudski svijet jedinstven je,
istodobno i muki i enski. bilo da je rije o opaanju i interpretaciji okoline, o
afektivnom vrjednovanju rjeenja, odabiru rjeenja ili o provedbi akcije kojom
se zadovoljavaju ljudske potrebe. ovjek je prinuen svekolike potrebe zado-
voljavati na ljudski nain tj. stvarati ljudsku prirodnu sredinu, ljudski svijet
kulturu. Bitna je odlika kulture interpretacija i umnoavanje potreba.
260
Ljudski nain zadovoljavanja potreba vodi stvaranju ljudskog svijeta,
258 Zrcalne neurone otkrili su 90-tih Vittorio Gallese i Giacomo Rizzollati sa Sveuilita u
Parmi.
259 Dok ljudsku seksualnost shvaamo kao jedinstveni energetski potencijal razvoja ovjeka,
muko-ensku podjelu shvaamo janusovski. Janus je bio rimski bog vrata koji je imao pogled
s obje strane (dualizam) i mogao razviti jedinstvenu perspektivu. Lik Janusa je lik s dva lica,
enskog i mukog, starca i djeaka i simbolizira ponovno ujedinjenje ovjeka, jedinstvenost
ljudske egzistencije. Simbolizirao je promjenu, novu kvalitetu (mjesec januar kao poetak
nove godine). Janus simbolizira rjeenja problema dualizma ljudske prirode i ljudskog svijeta,
rjeenje nekonzistentnosti tj. neravnotea ovjeka i svijeta. Janusovska interpretacija ljudske
seksualnosti znai da e se u proces odravanja i oblikovanja ivota, tj. zadovoljavanje potreba
odvijati skladnim uvaavanjem i mukog i enskog naela. Naruavanje ravnotee procesa zado-
voljavanja potreba, izazvano zaklanjanjem enske perspektive, segregacijom ena, ljudski razvoj
prikrauje i ini jednodimenzionalnim. Negiranjem enskog naela stvara se razvojni debalans
koji se oituje u redukciji uterusnog na falusno naelo, afektivnog na naelo logosa itd. Ljudski
potencijal razvoja smanjen je za 50%. Rezultate vidimo danas. Sljedstveno tome, problem koji
nastoje rijeti feministice, treba poeti rjeavati od uzroka onemoguavanje ene u opaanju i
zadovoljavanju potreba, a ne od posljedica mnogobrojnih manifestacija segregacije. Upravo u
tome ulogu odgoja ocjenjujemo kljunom jer odgojem moemo dosei do uzroka, pa je odgoj,
parafrazirajmo Platona, najvaniji feministiki posao, a feministika pedagogija klju za razu-
mijevanje emancipacije ene.
260 Istini za volju treba napomenuti da se pogledi na savren ljudski ivot mogu razlikovati
pa savrenstvo moemo shvatiti opreno,kao umnoavanje potreba, ali i kao redukciju ljudskih
potreba na minimum
93 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ljudskog naina ivota kulture. to je drutvo razvijenije i njegove potrebe
postaju kompleksnije.
Odgoj shvaamo kao ukupnu reakciju drutva na injenicu razvoja
261
,
ne samo u biolokom smislu - ljudsko bie raa se prerano (ne moe svoje
potrebe zadovoljiti bez odgoja), nego i socio-kulturnom odranje kolek-
tivne memorije meugeneracijskim prijenosom znanja, vjetina, vrijednosti i
drutvenih kapaciteta uenja.
U tom procesu, drutvena podjela rada vodi, to detaljno opisuju
I. Ilich i A. Heler, umnoavanju potreba, ali i proteiranju drutvenih vrijed-
nosti koje potiu razvoj lanih potreba. Pretvaranje potreba iz kvalitativnih u
kvantitativne proces je kojim se programirapotranja da bi se spirala logike
umnaanja kapitala nastavila u beskonanost.
262
Ekonomska struktura drutva
i naelo kapitala kao jedino i vodee regulatorno naelo razvoja drutva, da-
nas je dobro poznato, ljudski rod vodi u propast. Ova poetna antropoloka
pozicija mora biti posebno naglaena jer sve suvremene teme feminizma i
feministike pedagogije predstavljaju odgovor na poetno pitanje kako na
ljudski nain zadovoljiti potrebe.
Usmjerenost razvoja ovjeka prvenstveno je odreena defnicijom
ljudskih potreba. Stoga je izuzetno vano tko i zato defnira potrebe. Muka
drutva i maskuline kulture svoju nadmo i reprodukciju osnivaju prije sve-
ga na monopolizaciji opaanja, interpretaciji i nainu zadovoljavanja te vr-
jednovanja kvalitete zadovoljavanja potreba, odnosno na ekskluziji - oduzi-
manju mogunosti djelatnog utjecaja ena na defniranje potreba i naina
njihova zadovoljavanja. Ukratko, muka drutva mo zasnivaju na nasilnom
iskljuivanju ena iz procesa defniranja ljudskih potreba i oblikovanja naina
njihova iskazivanja i zadovoljavanja. Iz vidokruga se time gubi, bolje reeno
eskumira, osjeajnost ovjeka kao dimenzija koja je za razvoj ovjeka i drutva
jednako vana kao i racionalnost.
263
Na taj se nain, modeliranjem potreba,
suava dijapazon ljudskog oitovanja. Izvodimo ih iz logosa i logike kapitala.
Suavanje vidokruga u kojemu se ljudske potrebe opaaju samo na muku
perspektivu, vodi razvoju drutvene patologije. Ona se oituje u posvemanjoj
dekandenciji potreba (medijskom modeliranju, industrijalizaciji, bijegu
u ovisnosti, anoreksiji i bulimiji, alkoholiiranju, razuzdanosti svake vrste,
hedonistikoj orijentaciji, ropstvu, beskrupuloznosti).
264
Oito je da se patrijarhalno drutvo, gledajui dugorono, ne moe
odrati primjenom samo tjelesnog ili psiholokog nasilja, iako se taj vid nasil-
261 Vidi:Giesecke, H. 1993. Uvod u pedagogiju. Zagreb, Educa
262 Vidi: Heler, A. 1981. Vrednosti i potrebe. Beograd, Nolit; Ilich, I. 1980. Dole kole. Beo-
grad, BIGZ
263 Descartes, R.1951. Rasprava o metodi. Zagreb, Matica hrvatska.
264 Medijsko manipuliranje u procesu prinudnog oblikovanja i nametanja potreba enama
polazi od skrivenog simbolikog nametanja kanona i ideala.
94 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
ja i danas uestalo primjenjuje (otvoreno ili prikriveno nasilje nad enama u
obitelji prema kojemu se drutvo odnosi blagonaklono, pravne smicalice sa
zakonima koji nisu provedivi ili se ne provode jer nema sredstava.), ali i
drutveno organizirano nasilje (kamenovanje bludnice u Iranu 2010.).
265
Proces ekskluzije ene iz primarnog procesa defniranja ljudskih potre-
ba i defniranja naina njihovog zadovoljavanja dugorono se moe ostvariti
samo ideoloki. To se provodi modeliranjem i kontrolom svijesti u drutvenim
ustanovama - obitelji, koli, crkvi i masovnim medijima. Obespravljivanje se
procesom normalizacije provodi provedbom skrivenog kurikuluma u koli.
Proces odgoja oblikovan je kao pogon u kojemu se ostvaruje masovna, autori-
tarna (fziki nenasilna) socijalizacija mladih. U tome se pogonu ucjepljuju
vrijednosti kojima se pacifcira otpor tj. ideoloki legitimira prikriveno nasilno
oduzimanje slobode - prava da se samostalno defniraju ljudske potrebe.
Dakle, mogui razvoj ovjeka u maskulinim je drutvima i kultura-
ma suen i zakinut za potencijale enskog vienja svijeta/razvoja (defniranje
potreba) pa je tako i odgoj bez feminine vizure zakinut i predstavlja manipu-
laciju negaciju odgoja. Za odgoj kao razvoj i emancipacija konstitutivno je
ukljuivanje enske perspektive tj. ukljuivanja politike ene u odluivanje o
odgoju. Ekskluzijom ene iz procesa odluivanja, odgoj se pretvara u manipu-
laciju. enski glas pretpostavka je procesa odgoja kao emancipacije.
Iz toga izvodimo vaan zakljuak. Feministika pedagogija nije, niti
moe biti, neka minorna pedagogijska disciplina. Naprotiv, cjelovita je pe-
dagogijska teorija koja spoznajama o ulozi ene u procesu defniranja ljud-
skih potreba, naina njihova zadovoljavanja i uenja kako se to ini, postaje
oslonac u osmiljavanju cjelovitog razvoja ljudi. Politikim ostvarivanjem
muko-enskih pretpostavki razvoja ovjeka, otvara se primjereni drutveno-
kulturno prostor autentinog odgoja, odgoja kao razvoja. Ako je s jedne strane
jednadbe - enski pogled na razvoj drutva, s druge strane je, odgoj. Najkrae,
jednadbe glase:
- ekskluzija (podreeni poloaj) ena = odgoj kao konzervacija i
manipulacija (kola kao uvalite),
- inkluzija ena = odgoj kao kreacija i emancipacija.
Operacije unutar ovih jednadbi pokazuju da sve one aktivnosti koje
pridonose emancipaciji ene vode i utemeljenju odgoja kao emancipacije, a
suprotno manipulaciji.
Filozofski gledano samo slobodan ovjek moe slobodno odgajati.
265 ene - rtve obiteljskog nasilja, rtve su i hrvatskih zakona umjesto da se zlostavljaima
zabrani pristup mjestu zlostavljanja (domu obitelji), ene (i djecu) se prisiljava na bijeg iz doma
kako bi spasile ivu glavu i zatitile djecu. Utoite od nasilnika prinuene su traiti na ulici
Neke od njih, koje to ne uspijevaju, duga ruka nasilnika, a ne pravde, dostie i egzekutira).
Umjesto u najcrnijim horor flmovima, u vijestima gledamo kako je otac-zlostavlja pitoljem
ustrijelio bivu suprugu dok je ona u rukama drala dijete I nikome nita.
95 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Socioloki gledano odgojem se prvenstveno bave majke (prevaan
odgoj do tree godine) pa se reprodukcija socijalnih spolnih uloga ostvaruje
automatski majka odgaja ker da bude kao ona.
266
Feminizacija profesije
uiteljica upuuje na deintelektualizaciju obrazovanja i prijenos vrijednosti
kojima se ovjeka uniava.
Iz navedenoga je jasno da se iz odabira pristupa pedagogijskoj teoriji,
poput lakmus papira, direktno oitava i stav prema eni te mogunosti i potre-
ba njezine emancipacije odgojem. Ako ena usvaja vrijednosti da je dobro i
ispravno biti obespravljena s argumentacijom da se to tako u nas radi, dakle,
ako se u poloaju objekta sustavno pouava obespravljenosti kao normalnom
stanju, jednako tako moe biti, ne pouavana (objekt), nego, pouavati se (sub-
jekt) kako mijenjati ivotne okolnosti i stjecati slobodu te ivjeti produktivan
ivot. Razlika izmeu biti pouavana i pouavati se naelna je i upuuje na
nepremostive razlike u konstituiranju tradicionalne i kritike pedagogije.
Feministika pedagogija stoga je kritika pedagogija koja nema za
cilj puko faktografsko opisivanje stvarnosti, nego razvoj kritike spoznaje
(osvjeivanje) okolnosti i procesa koji vode podreivanju te uenja kako tu
stvarnost djelatno mijenjati. Kritika pedagogija ukljuuje pristupe uenju i
pouavanju koji uenike potiu na autonomiju u odgojnoobrazovnom pro-
cesu - znatieljom i neoptereenim postavljanjem pitanja o tome kako promi-
jeniti segregacijska uvjerenja, odnose i prakse. Cilj je udomaiti teoriju i praksu
kojima uenici razvijaju kritiku spoznaju i dostiu osvijetenost.
Poznati kritiki pedagog Ira Shor, ovu pedagogiju defnira kao navike
miljenja, itanja, pisanja i izlaganja koje preseu, nadilaze okvire znaenja,
prvih impresija, dominantnih mitova, slubenih izjava i stavova, tradicionalnih
clichsa, primljenih mudrosti, jasnih stavova, razumijevanje dubljih znaenja,
korijena uzroka, socijalnog konteksta, ideologije i osobnih posljedica bilo ko-
jih akcija, dogaaja, objekata, procesa, organizacija, iskustava, teksta, predmet-
nog sadraja, politike, mass medija ili diskursa.
267
Zagovornici kritike pedagogije su svjesni da svake minute svakoga
sata pouavanja, uitelj mora donositi sloene odluke koje ukljuuju pravdu,
demokraciju i odluivanje izmeu etikih dvojbi. Oni situacijski odluuju to
e raditi u konkretnim okolnostima, i moraju u prosuivanju uvaiti i ono to
je John Goodlad (1994) nazvao vladajui institucionalni moral. Sredinja pos-
tavka kritike pedagogije je postavka da razred, kurikulum i kolske strukture
s kojima se uitelj suoava nisu neutralni imbenici koje uitelji oblikuju u
odgojnoobrazovnom procesu. Uitelji-profesionalci ne vladaju ustanovom.
Uitelji koji rade u institucijama, nemaju cjelovite ovlasti, ni slobodu i neovis-
nost u odluivanju koje je uvjetovano razliitim vrijednostima i oblikovano
266 Vidi: Miler, A. 1995. Drama djetinjstva. Zagreb, Educa.
267 Shor, I. 1992. Empowering Education: Critical Teaching for Social Change. London and
Chicago, University of Chicago Press. str. 129.
96 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
ideolokim uvjerenjima i kulturnih pretpostavkama o povijesnom kontekstu.
Taj kontekst ve je na stanoviti nain oblikovan jezikom i nainom konstruk-
cije znanja, a neki obrasci i oblici rada uvrjeuju se snagom tradicije tako da se
ine prirodnima kao da se oduvijek tako radilo.
268
Temeljne postavke kritike pedagogije usustavio je Joe L. Kincheloe:
- Svako obrazovanje je inherentno politiko i pedagogija mora
biti svjesna tog uvjeta.
- Obrazovanje se mora temeljiti na drutvenoj i obrazovnoj viziji
pravde i jednakosti.
- Vana podruja potlaivanja i protuhegemonistikog
djelovanja su pitanja rase, klase, roda, seksualnosti, religije i
fzikih sposobnosti.
- Kljuni aspekt svrhe obrazovanja je ublaavanje potinjavanja
i ljudskih patnji.
- kola ne smije povrjeivati uenike dobra kola ne posram-
ljuje uenike zbog njihovih pogrjeki niti ih kanjava zbog
znanja koja, kao popudbinu, donose u razred.
- Sve postavke, ukljuivi i samu kritiku pedagogiju, moraju se
problematizirati i dovoditi u pitanje.
- Treba cijeniti profesionalizam uitelja, a preduvjet strunosti
nastavnika je usvajanje uloge istraivaa i znanstvenika.
- Obrazovanje mora promovirati emancipacijske promjene
i kultivirati um - ovi ciljevi nikad se nee sukobljavati, nego
djelovati sinergino.
- Za razumijevanje naina kako djeluje drutvena mo u ob-
razovnim ustanovama, u procesu perpetiuranja privilegija i
podinjavanja marginaliziranih, kljune su politike znanja i
pitanja epistemologije validirano znanstveno znanje esto
moe biti osnovicom potinjavanja, bez spoznaje kako domi-
nantna mo i kultura oblikuju to potinjavanje.
- Obrazovanje nerijetko zrcali interese i potrebe za novim
modelima kolonijalizma i carstva. Takve dinamike moraju
biti izraene, shvaene i nadvladane u sklopu kritikog trans-
formativnog praksisa.
269
Feministika pedagogija, dakle, nije transmisijska pedagogija koja
se bavi otkrivanjem i usustavljivanjem spoznaja u paket objektivnih spozna-
ja i vrijednosti (enskih vrijednosti) i njihovo prispodobljavanje koris-
nicima. Nije transakcijska pedagogija koja se, primjenjujui binarni kod
identiteta ensko muko, bavi izoliranim simbolikim interakcijama
uitelja i esencijalistiki shvaene i dekontekstualizirane ene (obrazovanje
268 Kincheloe, J. L. 2008. Critical Pedagogy. New York, Peter Lang Publishing Inc.str. 1-2.
269 Vidi: isto, str. 5-16.
97 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
djevojica) kojima se na stereotipan nain koji propisuje poredak moi, izno-
va stvara tj. reproducira enski identitet.
Feministika pedagogija je kritiko-transformacijska pedagogija koja
je kadra producirati, ne sterilna, ve akcijska znanja koja slue mijenjanju stvar-
nosti; pedagogija koja omoguuje politiku promjenu drutvenog poloaja
ene (ivotni sklop ene) petrifciranog drutvenim mehanizmima seksualne
segregacije. Feministika pedagogija kritiki osvjeuje, refektira i mijenja
taj poloaj teorijskim uvidima u kontekstualne mogunosti oblikovanja novih
uvjeta koji vode desegregaciji ene. Samo je konstituiranje feministike peda-
gogije diverzija u znanstvenom podruju, politiki in usmjeren ka stvaranju
uvjeta spoznaje svih pojava, procesa i odnosa koji tvore nevidljivi enski zat-
vor i uenja kako uinkovito promijeniti uvjete koji reproduciraju potlaenost
i realno ostvaruju osloboenje. Pravi odgoj vodi emancipaciji ene, ali nije ma-
nipulativno sredstvo monika koji kolu i obrazovanje koriste kao instrument
obespravljivanja ene.
Stoga, onaj tko kontrolira to se smije znati, kako se smije znati
(slubeno znanje), to se smije osjeati i kako se smije osjeati (slubeni
osjeaji), kako se smije, a kako ne, ponaati, stvarni je gospodar, subjekt koji
odgoj moe iskoristiti za manipulaciju. Maskulina drutva koriste se logocen-
trizmom da bi stvorila/legitimirala racionalni svijet u kojemu je ena kao riba
na suhom jer je logocentriki svijet androgino pristran to znai da glorifcira
racionalnost, a obezvrjeuje enine drutvene vrijednosti kao to su osjeaji,
kreativnost, igra, intuicija
Feministika pedagogija batini i razvija spoznaje koje je kritika pe-
dagogija etablirala u tematskom sklopu nazvanom - teorija skrivenog kuriku-
luma.
270
Pod skrivenim kurikulumom podrazumijevamo implicitni obra-
zovni program kojega se sustavno provodi u koli, a ne moe stei javni i
demokratski legitimitet jer su njime, i inae obespravljene marginalizirane
drutvene skupine dodatno onemoguene u stjecanju obrazovanja kao ja-
vnog drutvenog dobra.
Jedan od prominentnih autora teorije skrivenog kurikuluma, Michael
W. Apple, u knjizi objavljenoj 1982, Education and Power, izloio je teoriju ob-
razovnih ustanova i reprodukcije rasne, spolne i klasne segregacije te izloio
naine ostvarivanja segregacije putem kolskog kurikuluma. Apple postavlja
tezu da se u obrazovnim institucijama stvara rasno-spolno-klasno pristrana
kolska kultura. Nadalje, 1986., u knjizi Teachers and Texts, Apple opisuje
kako se ta reprodukcija u kolama ostvaruje kontrolom rada i nametanjem
udbenika. Tvrdi da veliki broj razliitih udbenika i kurikulumskih proiz-
voda na tritu profesionalno degradira nastavnike (naroito ene, jer one u
nastavnikom zvanju ine veinu), oduzimajui im ekspertne kompetencije.
270 Pojam skriveni kurikulum 1968. prvi je uveo Philip W Jackson u knjizi Life in classrooms.
98 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
Apple ukazuje da drava sustavnim organiziranjem i sveobuhvatnom
kontrolom trokova i didaktike tehnologije (program, udbenici, pedagoki
standard, kvalifkacije, izbor i supervizija uitelja), politiki zlouporabljuje ob-
razovanje pretvarajui ga iz javnog u dravno. Politiki in oituje se u tome
to drava, umjesto lokalne i ire zajednice, odluuje kome dodijeliti pravo
odluivanja o pitanjima javnog obrazovanja. Na taj se nain odvija proces re-
produkcija drutvenog poretka moi, pa tako i spolne sergregacije.
271
U ob-
razovnom procesu, Apple ve 1979. lucidno otkriva razliite vrste znanja - vi-
sokostatusno i niskostatusno, koja nisu svima dostupna - siromani uenici
i uenici iz manjinskih skupina iskljueni su iz kurikuluma koji osigurava vi-
sokostatusno (tehniko) znanje, a to se iskoritava kao sredstvo ekonomskog
raslojavanja i buduih izgleda za karijeru.
272
U kontekstu kritike pedagogije Apple se upitao kako preokrenuti na-
vedene procese tako da obrazovanje ubudue slui pokretanju demokratskih
i emancipirajuih procesa. Time bi se, smatra, stvorila drutveno-politika
klima u kojoj bi pitanje seksualne segregacije ljudi bilo razmatrano s punom
drutvenom panjom.
Ovaj je autor u svojim radovima ponudio itav niz ideja o nainima
na koje se moe promijeniti odnos drave i obrazovanja te predlae iskustve-
na i praktina rjeenja, a meu najuinkovitija ubraja pokretanja grassroots
politike akcije.
Iz koncepta odgoja koji polazi od ljudskih potreba, proizlazi neraskidi-
va veza emancipacijskog odgoja s cjelovitim (ensko/mukim) pogledom na
ljudske potrebe (njihovo opaanje, interpretiranje, oblikovanje, zadovoljavanje
i vrjednovanje), tj. na razvoj ovjeka.
Predmet feministike pedagogije danas je lociran u kritike socio-
rekonstruktivistike teorije odgoja. Prema njima, osnovna uloga obrazovanja je
demokratski razvoj drutva. Obrazovanje je najvanija poluga razvoja. Odgoj
se sagledava kao politiki in - konstrukcija i promjena praksisa. S navedenog
motrita, feministiku pedagogiju legitimno moemo uvrstiti u kritike ili ra-
dikalne pedagogije.
Kao dio kritike pedagogije, feministika pedagogija polazi od toga
da je znanstveno istraivanje ljudske seksualnosti i drutveno poticanih
ponaanja koja slijede iz toga, sastavni dio drutvene prakse koja utjee na ob-
likovanje te seksualnosti. Istodobno, ljudska seksualnost kao dio drutvene
prakse mora utjecati na oblikovanje znanstvenih istraivanja i stjecanje
odgovarajuih spoznaja. Legitimna zadaa feministike pedagogije, kao i
ostalih radikalnih pedagogija, je da samorefeksijom razotkrije majorizac-
iju mukog istraivakog pogona na tetu enskih tema, istraivanja i zastu-
271 Vidi: Apple, M. W., Aasen, P. 2003. State and the Politics of Knowledge. Taylor & Francis,
Inc.
272 Vidi: Apple, M. W. 1979. Ideology and Curriculum. London, Routledge and Kagan Paul.
99 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
pljenosti znanstvenica. Jednako tako, feministika pedagogija za zadau ima
razobliavanje ideologiziranosti tzv. znanstvene objektivnosti i egzaktnosti
koje polaze od toga da su znanstvena spoznaja i drutvena praksa neovisni
realiteti.
Predmetno utemeljenje feministike pedagogije kao kritike pedagogi-
je, osobito onih procesa kojima se utjelovljuje svekoliki kontekst drutvenih i
obrazovnih praksi koje proizvode, uvruju ili reproduciraju segregaciju na
osnovi ljudske seksualnosti, prije svega segregaciju ena.
Postulati feministike pedagogije temeljeni su na konceptu kritikog
miljenja. Feministika pedagogija kao kritika teorija odgoja i feminizma
kritiko miljenje defniraju kao stvarnosno, a ne kao o stvarnosti. Kritiko
miljenje. ... nije funkcija ni izoliranog pojedinca, ni openitost sastavljene
od pojedinaca. Subjekt kritikog miljenja je, naprotiv, svjesno odreeni in-
dividuum u svojim zbiljskim odnosima s drugim pojedincima i grupama, u
svojim suprotstavljanjima s odredjenom klasom, te, konano, u tako posre-
dovanoj isprepletanosti s drutvenom cjelinom i prirodom. Kritiko miljenje
nije toka u kojoj se u konstrukciji povijesne suvremenosti prikazuje jastvo
graanske flozofje. Subjekt koji misli takoer nije mjesto poklapanja znanja
i predmeta iz kojeg bi se otuda moglo zadobiti apsolutno znanje.
273
Primjer
za to je autistini elitizam feministica-bijelkinja naspram obojenim enama
(woman of color) i njihovim pogledima na feministiku teoriju i prioritete
feministikog pokreta.
Feministika pedagogija komplementarna je kritikoj pedagogiji s
jedne strane, koristi teorijsko-epistemoloko-metodoloke dosege kritike
pedagogije, a s druge, kao sastavni i legitimni dio, kritiku teoriju obogauje
novim spoznajama. U tom je pogledu u kritikoj pedagogiji poznat i priznat
doprinos, primjerice, J. Butler, ali i mnogih drugih feministkinja.
Feministika pedagogija prihvaa tezu kritike pedagogije da je
znanost sastavni dio drutvenog radai kao takva nije neutralna ve interes-
no odreena.
274
Ne iscrpljuje se, kao to je to sluaj u tradicionalnoj teoriji, u
objektivnom deskripcijom, fksirane stvarnosti, ve polazi od teze da su i
pojmovi i iskustvo na osnovi kojega ih oblikujemo, posredovani i konstruirani
jezikom pa se mogu mijenjati.
Zbog tog razloga rodne i queer teorije nisu drutveno neutralne, ve,
polazei od toga da je znanost drutveno organizirana djelatnost, steenim
spoznajama utjeu na drutvene odnose, a oni pak povratno na znanost.
Feministika pedagogija funkcionira kao vaan katalizator desegregacije ene
u obrazovnom procesu i pogonu.
Cilj je feministike pedagogije razjasniti drutveni kontekst ob-
likovanja drutvenih injenica kako bi na taj nain pridonijela promjeni
273 Horkhajmer M. 1976.Tradicionalna i kritika teorija. Beograd, BIGZ. str. 143.
274 Koenig,E., Zedler, P. 2001. Teorije znanosti o odgoju. Zagreb, Educa. str. 123.
100 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
drutvenih odnosa.
275
Polazei od toga da injenice nastaju u procesu injenja,
feministika pedagogija nastoji objasniti pravila, procese i mehanizme ijim
djelovanjem nastaju, reproduciraju se i odravaju drutveni uvjeti segregacije
ena. Cilj feministike pedagogije nije apstraktno usustavljivanje i akumuli-
ranje znanja o segregaciji i desegregaciji ene, nego istraivanje mogunosti
konkretne stvarnosne desegregacije ene.
Feministika pedagogija za metodoloku osnovu uzima objek-
tivno razumijevanja smisla
276
. Pod tim podrazumijevamo istraivanje seg-
regacije ene prouavanjem i razumijevanjem drutvenog konteksta koji ge-
nerira odreenu stvarnost, kontekst koji omoguava objanjenje drutvenih
injenica. Pojava koju istraujemo moe biti shvaena samo tako da se us-
postavi neposredan odnos s njom, a taj je nuno subjektivan. Trai se odgovor
na pitanje zato ene misle, djeluju i govore tako kako misle, djeluju i govore,
zato su objekti segregacije u androginim drutvima.
U svojem programu kritike teorije, umjesto tehnike racionalnosti
karakteristine za instrumentalno djelovanje, J. Habermas za drutvena pi-
tanja predlae dijaloku teoriju komunikativnog djelovanja. Dok je radu
svojstveno instrumentalno djelovanje, komunikativno djelovanje oituje se
u medijima jezika, ljubavi i igre. J. Habermas naglaava da komunikativno
djelovanje implicira model drutvene prakse bez podinjavanja to je kore-
spodentno feministikim nastojanjima i blisko feministikoj pedagogiji.
277
Na
osnovi predloene teorijske osnovice, feministika pedagogija izvodi teoriju
odgojno obrazovnog procesa kao komunikativnog djelovanja u kojemu sub-
jekti jednakovrijedno, bez prinude iskazuju stavove i tee njihovoj legitimaciji
i prihvaanju u procesu dijaloke komunikacije. Odgojno obrazovni proces
na taj nain otvara prostor neometanom razvoju ene. Ljudska seksualnost
u tome procesu postaje samooblikujua, samosvjesna u razvoja seksualnih
identiteta, a manifestna na planu enske interpretacije i kreacije stvarnosti.
Iz plejade teoretiara koji su pridonijeli razvoju kritike pedagogije
navest emo nekolicinu. Prvi meu njima bio je bard amerike pedagogije, J.
Dewey. U knjizi Demokracija i obrazovanje, 1916. izloio je poglede na javno
obrazovanje. Njegov doprinos feministikoj pedagogiji oituje se kroz sljedee
275 Isto, str. 125.
276 Isto, str. 127.
277 Vidi: Habermas, J. 1981. The Theory of Communicative Action. Translated by T. McCarthy.
Cambridge. Polity Press.
101 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
postavke:
278
- obrazovanje je sredstvo demokratskog razvoja drutva,
- odgoj je ivot, a ne priprema za ivot,
- uiti radom,
- uenik je u sreditu odgojnoobrazovnog procesa,
- kola je shvaena kao mikrokozmos,
- uenik je jedinstvena i cjelovita osobe.
Sredinom 20. stoljea novi poticaj razvoju kritike pedagogije dao je P.
Freire pojmovima koji i danas ine esenciju feministike pedagogije:
- osloboenje - kritika pedagogija razvija perspektivu obra-
zovanja kao oslobaajueg iskustva koje potie uenike da
trae socijalnu i ekonomsku pravdu; oslobaanje se ne dobiva
na poklon niti je samopostignue, to je zajedniki proces,
- banking teorija obrazovanja - banking koncept obra-
zovanja je instrument obespravljivanja; banking koncept
obrazovanja uenika vidi kao tabulu rasa koju uitelj puni in-
formacijama kao to se puni ili prazni bankovni raun. Osniva
se na formalnom i reproduktivnom uenju koje aktivira samo
pamenje, a zapostavlja kritiko miljenje i sposobnost samo-
stalnog uenja,
- dijaloka komunikacija predstavlja kritiku dihotomne ko-
munikacije uenika i uitelja; naglaava se model razrednog
sudjelovanja sudionika komunikacije: uenik uitelj, uitelj
uenik te uenik uenik; uitelj ui od uenika, a uenik od
uitelja i drugih uenika,
- osvjeivanje oznaava buenje svijesti, osvjeivanje kao
278 U sadrajnom smislu, razvoj kao rekonstrukcija drutva obuhvaa sva drutvena podruja
u kojima udrueni ljudi, na osnovi prethodnog iskustva, otkrivaju svoje potrebe, artikuliraju
skupne interese, postavljaju ciljeve i ostvaruju aktivnosti. Osoba i drutvo dijalektiki su shvaeni
kao dijelovi jedne cjeline. J. Dewey uoava problem intersubjektivnosti, problem tvorbe zajed-
nice komunikacijom, smatrajui da bez komunikacije pojedinac ostaje bez drutvenog kontek-
sta, a drutvo statino, bez generativnog sredstva dinamike tj. rekonstrukcije (promjene). Polazi
od postavke da je veina ljudi u stanju suditi o javnim problemima. Ljudi tvore demokratsku
zajednicu, kulturnu mreu komunikacije ija je osnovna svrha samousavravanje rjeavanjem
problema: a) kooperativno formuliranje problema, postavljanje i testiranje hipoteza; b) pred-
laganje rjeenja problema i: c) provjera rjeenja. Razvidno je da zajednica sama postavlja svoje
ciljeve i metode verifkacije. Zajednica je samostalna i izvan sebe ne treba nikakvo kategorijalno
posredovanje. Otuda, bez uea javnosti u formulaciji takve politike, ona ne moe refektirati
zajednike potrebe i interese drutva jer potrebe i interese zna samo javnost. Oito je da za
J. Deweya demokracija nije stvar individualnih prava, nego vjere da se problemi najuspjenije
mogu rjeavati nenasilnim putem, kao suradniki pothvat u zajednici, a ne nametanje rjeenja.
(Kovaevi, S. 2007. Struktura progresivistike pedagogije uitelja osnovne kole. Rijeka,
Sveuilite u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, neobjavljen doktorski rad, str. 35-36.
102 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
razvoj kritike svijesti.
279
U poznatoj studiji Schooling in Capitalist America S. Bowles i H.
Gintis analizirali su proces drutvene reprodukcije koji kolu instrumentalizira
u korist vladajuih.
280
Sustavna analiza uloge kolovanja u suvremenom drutvu pokazala
je da, kako navode autori, uspjeh u koli ovisi o klasi, spolu i obitelji, a ne
o uenju. U sklopu analize skrivenog kurikuluma Bowles i Gintis dokazuju
da kole rade kako bi odrale kapitalistiki sustav jer se u njima uspostavljaju
sljedei drutveni odnosi:
- hijerarhijska podjela rada izmeu nastavnika i uenika,
- otuenost uenikova rada u koli i
- fragmentacija rada ( i tetno natjecanje meu uenicima).
Autori tvrde da klasa/rasa/spol kojima uenik pripada odreuju
drutvena iskustva to ih uenici imaju u koli. Naime, ne postoji jedan skrive-
ni kurikulum, ve vie njih. Autori pokazuju da se segregacija ene nakon
obitelji, sustavno nastavlja i u koli.
Istaknuti predstavnik kritike pedagogije, H. Giroux, pedagogiju
shvaa kao praksisis u tradiciji Frankfurt School nudi svoju interpretaciju
skrivenog curriculuma koji uitelje dri u poloaju ovisnom o dominantnom
politikom i ekonomskom sustavu.
U najvanije teme kritike pedagogije ubraja:
- restrukturiranje razreda kao demokratske javne sfere,
- kritiku instrumentalne racionalnosti kao korijena banking
koncepta obrazovanja i
- potrebe povezivanja razrednih aktivnosti sa svakodnevnim
ivotom marginaliziranih uenika.
281

P. Bourdieu, francuski sociolog, analizirao je problem poimanja i ra-
zumijevanja subjekta unutar objektivnih struktura. Uvoenjem kategorija kul-
turnog, socijalnog i simbolikog kapitala, habitusa i simbolikog nasilja dao je
poticaj ne samo feministikoj teoriji, nego i feministikoj pedagogiji, posebice
teoriji kole kao ustanove za reprodukciju socijalnog, kulturnog i simbolikog
kapitala. Njegove postavke o simbolikom nasilju
282
primjenjive su i u anal-
279 Vidi: Freire, P. 2002. Pedagogija obespravljenih. Zagreb, Odraz
280 Vidi: Bowles, S., Gintis, H S. 1976. Schooling in Capitalist America. London, Routledge
and Kegan Paul.
281 Vidi: Giroux, H. 1981. Ideology, Culture and the Politics of Schooling. Sussex, UK: Falmer;
Giroux, H. 1983. Theory and Resistance in Education: Towards a Pedagogy for the Opposition.
South Hadley, MA: Bergin & Garvey Publishers.
282 Koncept simbolikog nasilja P. Bourdieu koristi da opie tacitna, nerijetko neosvjeene
oblike kulturalno-socijalne dominacije unutar svakodnevnih socijalnih navika koje odrava
subjekt koji nije dovoljno osvijeten. Ovaj se koncept takoer odnosi na soft nasilje kojim se
provode diskriminacijske aktivnosti ili posljedica, kao to je rodna dominacija i rasizam. http://
en.wikipedia.org/wiki/Symbolic_violence (30.20.2010.)
103 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
izi odgojnoobrazovne komunikacije u koli. O suvremenoj feministikoj re-
cepcijii njegovih ideja raspravljano je, primjerice, 2002. Na skupu Feminists
evaluate Bourdieu na sveuilitu u Manchesteru. Sudionice su istaknule
vanost i aktualnost Bourdieuovih doprinosa, posebice konceptima habitus,
socijalno polje i simboliko nasilje te razliite forme kapitala (socijalnog, kul-
turnog, simbolikog), kao i analize procesa dominacije, socijalne i kulturalne
reprodukcije, ideologije, agencije i praksi. Naglaeno je feministiko proirenje
koncepta kapitala na podruje emocija uvoenjem koncepta emocionalni
kapital.
283

U tom kontekstu, u neizostavni dio kataloga tema i problema
feministike pedagogije
284
ubrajamo:
- institucionalnu (kolsku) segregaciju,
- determinaciju razvoja spolnog, rodnog i seksualnog identiteta
u obrazovnom kontekstu,
- reprodukciju i redukciju spolnih stereotipa,
- pristranost kurikuluma,
- skriveni kurikulum,
- implicitne teorije uitelja,
- feminizaciju uiteljske profesije,
- inkluzivnost obrazovanja,
- obrazovna oekivanja i aspiracije,
- zdravstveni odgoj i seksualno obrazovanje
285
,
- ensku didaktiku (socio-kulturnu, konstruktivistiku ili trans-
formativnu didaktiku),
- maloljetniku trudnou,
- nenasilnu komunikaciju
Drugi element odreenja feministike pedagogije je seksualnost,
283 Vidi: Adkins, L., Skeggs, B. (eds.) 2005. Feminism After Bourdieu. Blackwell Publishers.
284 Skreemo pozornost na specifan i inspirativan program izbornog kolegija Seksualna
pedagogija koji su na studij pedagogije na Filozskom fakultetu u Zagrebu uveli N. Hrvati i
M. Bartulovi, pa ih slobodno moemo inaugurirati u pionire hrvatske akademske recepcije
feministike pedagogije.
285 Rije je o recentnoj temi hrvatske kulturne, civilne i obrazovne scene, dakle, o temi
feministike pedagogije. Na manifestnom planu rije je o nadmetanju dva suprotstavljena pro-
grama: liberalnog (Forum za slobodu obrazovanja) i konzervativnog (katolike crkve). Na razini
teorijske interpretacije rije je o zlouporabi obrazovanja i kole u nadmetanju dvije politike
struje, dvije ideoloke opcije koje politiki instrumentaliziraju bez stvarne dijaloke volje da se
dijete/uenika ili uitelja/odgojitelja prihvati kao subjekta. Zanimljivo je da predloeni kuriku-
lum spolnog odgoja implicira potpuno anakroni pedagoki model s poetka 20. stoljea.
104 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
odnosno razvoj identiteta temeljenog na seksualnosti seksualni identitet.
286

Ako je odgoj usmjereni razvoj ovjeka, usmjerenost kao odgovor na opaenu
situaciju, taj odgovor mora respektirati i ljudski nain iskazivanja seksualnosti
u smislu razvoja seksualnog identiteta. Taj se identitet, kao i ostali partikularni
identiteti (svijest o rasi, drutvu, naciji, vjeri, dobi, teritoriju i dr.), razvija pro-
cesom odgoja. Ne treba ni spominjati da se ukupni identitet ovjeka konstru-
ira kumulativno-sinergijskim procesom povezivanja partikularnih identiteta
tako da je primjerice seksualni identitet u nekim zajednicama i drutvima ob-
likovan i nadziran vjerskim normama.
U odreivanju seksualnog identiteta feministika pedagogija prihvaa
postavke postmodernog socio-kulturnog konstruktivizma. Prema tom pris-
tupu, seksualnost nije individualna esencijalistika odlika, nego drutvena
egzistencijalistika kategorija koja se oblikuje putem interakcija, jezika i dis-
kursa. Seksualni identitet osobe je defnicija sebe na osnovi slobodno izabra-
nog oblika i sadraja seksualnosti koji ne ukljuuje nuno konvencijonalnu
binarnu podjelu, ve naprotiv moe se osnivati na neprihvaanju podjela. Di-
japazon seksualnih identiteta u razliitim kulturama zaudno je irok (prim-
286 Pojam seksualnog identiteta razlikuje se od, u tradicionalnoj teoriji prihvaenog, pojma
spolnog identiteta koji svojim sadrajem nedvojbeno implicira binarnu defniciju seksualnosti
(muko-enski spol). Seksualni identitet evoluirao je od kategorije spolnog k rodnom identite-
tu, a ovaj pak ka konceptu rodnih identiteta tj. fuidnih i fragmentiranih seksualnih identiteta pa
sve do rodnog ne-identiteta.
105 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
jerice, hijre u Indiji, onnabes u Japanu, tomboys u Americi).
287

Seksualnost je bioloko-socijalni, psiholoki, kultur(al)ni, lingvistiki i
povijesni konstrukt.
Kao bioloki konstrukt, ljudska seksualnost se povijesno manifestira
kao oblik zadovoljavanja bioloke potrebe za reprodukcijom vrste, potrebom
za odranjem ljudske vrste te oblik i nain iskazivanja i zadovoljavanja spol-
nog nagona. Kao socijalni konstrukt, ljudska seksualnost se povijesno mani-
festira kroz naine socijalne reprodukcije zajednice ili drutva u dimenziji sek-
sualnosti, a tie se socijalizacije spolnosti stvaranjem i usvajanja drutvenih
pravila i normi oblikovanja sadraja socijalnih spolnih uloga. Socijalizacija
seksualnosti tie se, dakle, drutvenih uloga i obrazaca kojima se uspostav-
ljaju odreeni odnosi i naini iskazivanja i zadovoljavanja spolnog nagona i
zadovoljavanja potreba za biolokom reprodukcijom drutva.
Ljudska seksualnost kao kultur(al)ni konstrukt, povijesna je kategori-
ja. Manifestira se sinergijski kroz specifno oblikovane vrijednosti, stavove,
obrasce, tabue i rituale meu kojima su najvaniji: uenje socijalnih spolnih
uloga, vrijeme i rituali spolne inauguracije priznavanje bioloke spolne ma-
turacije, vrijeme stupanja u spolne odnose, socio-kulturna pravila seksualnog
287 Hijra u prijevodu doslovno znai ni muko ni ensko i u Indiji se koristi kao naziv za
pripadnike supkulture, koju bismo mi na Zapadu najblie opisali transgenderistima, uvijek
iskljuivo mukaraca koji preuzimaju rodni identitet i socijalnu ulogu ene u drutvu. Izgledom,
hijre e se odijevati u tradicionalnu ensku odjeu (sarije). Meutim, kau da se veina hijra ne
osjea niti mukarcima niti enama. I uvijek iznova, Indija me je uspjela zbuniti svojim poret-
kom stvari i poraziti moj zapadnjaki referentni okvir poimanja svijeta. Hijre su jednostavno
hijre.
Ovaj socijalni fenomen ima svoje korijene u povijesti eunusi su imali funkciju
uvara harema na mogulskim dvorovima i bili su osobe od povjerenja kraljice i kralja. Obzirom
da su bili kastrirani i kao takvi, nisu prijetili ugroavanju pripadnica harema, eunusi su esto
bili prenositelji poruka izmeu enskih i mukih odaja na dvoru. Nerijetko su uivali visoki
drutveni poloaj i bili bogato nagraivani za svoje usluge. Drugi izvori govore da su hijre bile iz-
vrsni kuhari i dadilje u kuama plemstva u centralnoj Indiji...(http://www.osijek031.com/osijek.
php?topic_id=26256).
Kako Indijci imaju svoj neki sasvim drugaiji svjetonazor od naeg zapadnjakog, tako
imaju i drugaije termine za LGBT populaciju. Transseksualci su u naoj kulturi ljudi koji su
psihiki ili u glavi mukarci, a fziki ene ili obratno, ene u glavi a tijelom mukarci.
Hijre (tako je transliterirano s hindskog, sa j) predstavljaju malo vie toga. Oni mogu
biti ono to ljudi zovu hermafroditima (medicinski je termin interseksualne osobe), dakle, osobe
koje imaju genitalije koje na granici mukih i enskih. Interseksualne osobe koje nose tipino
ensku odjeu. Drugo, mogu biti transseksualci, dakle, mukarci koji ene promjenu spola i jesu
psihiki ene. I tree, mogu biti jednostavno crossdresseri (takvih ima najvie), dakle, mukarci
koji nose ensku odjeu.
To bi bila vienja hijri kroz zapadnjaku terminologiju. Oni sebe zovu neim izmeu
mukarca i ene ili niti mukarcem niti enom a najadekvatniji termin bi bio jednostavno
transgender, jer u taj termin ulazi bilo kakvo rodno/spolno odstupanje od normi. (http://lip-
stick.forumotion.net/t386-indija-priznala-poseban-spol);
U Japanu su onnabes su ene koje ive kao mukarci i imaju partnerice ali svoj identitet ne
opisuju kao lezbijski. (http://sc2220.wetpaint.com/page/Shinjuku+Boys)
106 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
povezivanja (enidba, udaja, pravna regulativa braka).
Kao povijesni konstrukt, ljudska seksualnost pokazuje kontinuirano
napredovanje u shvaanju i poveavanju sloenosti (ljudskog) naina zadovol-
javanja seksualnih potreba, od pukog nagonsko-biolokog procesa u prapo-
vijesnim zajednicama ka sloenim psiholokim, socijalnim, kulturolokim
sublimacijama zadovoljavanja seksualnih potreba kao potreba za samoostva-
renjem (ljubav kao samoaktualizacija kroz umjetnost, osobne interakcije..).
U naznaenom smislu feministika pedagogija bavi se istraivanjem
uvjeta u kojima ovjek istraivanjem i otkrivanjem svojih potencijala moe ne-
sputano, razvijanjem praksi bez drutvenih podinjavanja iskazati svoju sek-
sualnost i konstruirati seksualni identitet.
Trei element u konstruiranju predmeta feministike pedagogije je
konzistentna struktura odgojnog procesa. Na mikro-razini, feministika peda-
gogija odgovara na pitanja kako se ljudska seksualnost oblikuje obrazovnim
interakcijama uenika i uitelja u odgojnom procesu u koli, razrednim inter-
akcijama. Razredni diskurs omoguuje razumijevanje tehnologije odgojnog
procesa i kao procesa potlaivanja i kao procesa emancipacije.
Elementi procesa odgoja su: odgojni ideali i ciljevi odgoja eksplicitni
i skriveni (zadae odgoja), izvori, sadraji i forme vrijednosti, stavovi, znanja,
vjetina i navika, sudionici odgoja i pedagoke interakcije, metode odgoja i
evaluacija uinaka odgoja.
Svaki od ovih elemenata kotai je stroja koji vodi bilo reprodukciji
obespravljenja ene, bilo osloboenju. Analizom strukture procesa odgoja,
feministika pedagogija istrauje okolnosti koje olakavaju ili oteavaju kon-
strukciju i iskazivanje seksualnosti kao samoaktualizacije. Istrauje modele
odgojnih praksi koje odgajaju za razliite spolne uloge te generira i anticipira
neravnopravnost na osnovi seksualnosti i potie emancipaciju neuvjetovanim
razvojem seksualnog samoodreenja.
Na makro-razini, feministika pedagogija istrauje uvjete u kojima
drutveni poredak reproducira obespravljenost ena koristei mehanizme ja-
vnog obrazovanja ili obrazovanja u bilo kojemu kontekstu. Nadalje, istrauje
povezanost obespravljivanja ena u razliitim podrujima drutvenog ivota
politici, zapoljavanju, kulturi, znanosti, umjetnosti., uzimajui u obzir ob-
razovni status ena.
Analiza strukture procesa odgoja na mikro-razini pokazuje da je odgo-
jnoobrazovni proces prije svega institucionalizirana komunikacija, tj. komuni-
kacija koja je oblikovana kolskim, odnosno razrednim diskursom. Upravo je
istraivanje razrednog diskursa izazov najsuvremenijih metodologija. Komu-
nikacija je proces razmjene znaenja meu subjektima komunikacije. Pitanje
je jesu li djevojice i djeaci u komunikaciji jednakovrijedni.
U komunikacijskom procesu razmjenjuju se dva tipa znaenja. Prvi
107 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
tip znaenja odnosi se na sadraj poruke, a drugi na odnos subjekata koji
sudjeluju u komunikaciji. Odnosni aspekt komunikacije tie se meusobnog
prihvaanja eksponiranih samodefnicija osoba u komunikaciji, pa tako i
seksualne. Osobe u komunikaciji pretendiraju na to da se prihvati i njihov
seksualni identitet. Dijalektika odgojnoobrazovne komunikacije oituje se
u tome to uenici istodobno trae priznavanje svog identiteta i mijenjaju
ga. To od uitelja zahtijeva razvijenu komunikacijsku vjetinu i visoku razinu
empatinosti. U odgojnoobrazovnoj komunikaciji istodobno se prihvaa i
negira identitet uenika, dakle i seksualni identitet.Tolerantna komunikacija
je kvaliteta komunikacije u kojoj postoji obostrana prihvaenost subjekata
komunikacije (odnosni plan) i spremnost za prihvaanje argumentiranih
sadrajnih poruka ili argumentirano neprihvaanje poruka na sadrajnom
planu, ali bez ugroavanja odnosa subjekata. Tolerantnost komunikacije nije
nuno povezana s jednakom koliinom socijalne moi (autoriteta) subjekata.
Uz pretpostavku da je odnos obostrano priznat i nehorizontalna komunikacija
moe biti tolerantna. Komunikacija u razredu, odnosno odgojnoobrazovnom
procesu konceptualno ukljuuje komunikacijsko priznavanje manifestnih o-
sobnosti (odnosna komunikacija), stvaranje uvjeta za razvoj osobnosti (povo-
ljna socio-emocionalna klima odnosa) i posredovanje odgojno-obrazovnih
sadraja. S druge strane, netolerantna (autoritarna) komunikacija temelji se
na isticanju razlika u koliini socijalne moi (autoriteta) i upotrebi autoriteta
s ciljem da se nametnu defnicije osobnosti uenika. U tom smislu sadrajni
aspekt komunikacije upotrebljava se za defniciju odnosa u odgojno-ob-
razovnom procesu. Ovaj komunikacijski diskurs tie se tolerancije u irem
drutvenom kontekstu unutar kojeg se razvijaju pedagoke koncepcije.
U skladu s dominantnim sociocentrinim pedagokim koncepcija-
ma, nastalima tijekom 19. stoljea, dijete je shvaano kao mali odrasli ovjek.
U skladu s tim gleditem, odgojem se neozbiljno i neracionalno djeje
ponaanje nastojalo uozbiljiti, odnosno obuzdati. Odgoj je shvaan
kao discipliniranje. Nasuprot tome, 20. stoljee naziva se stoljeem djete-
ta prije svega po tome to se promijenio pogled na dijete. Dijete nije mali
ovjek, ve bie u razvoju. Odlikuju ga naroite razvojne potrebe. Odgoj se u
pedocentrikim i antropocentrikim koncepcijama shvaa kao proces stvara-
nja optimalnih razvojnih uvjeta i kao proces usmjeravanja razvoja djeteta.
Komunikacijske spoznaje upotrebljene su tek u antropocentrikim odgojnim
koncepcijama jer one polaze od dijalektike razvoja osobnosti djeteta. No,
sagledavanje problema tolerantne, odnosno, netolerantne komunikacije u
razredu bilo bi formalno kada se ne bi razmotrile pretpostavke komunikaci-
jskog odgojno-obrazovnog procesa ili organizacije didaktikog vremena u
drutvenom polju.
Danas se u tom smislu pod optimalnim razvojnim uvjetima podrazu-
108 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
mijevaju kolske sredine. Bez tenje da se ue u rasprave o razliitim koncep-
tima kole, za nae potrebe dovoljno je konstatirati da je masovno kolovanje
djece nezaobilazna injenica.
Institucionalizacijom odgojnih sredina radi usmjeravanja razvoja,
najprije promjenama u obitelji, potom predkolskim ustanovama, a pogotovo
uvoenjem masovnog kolovanja, zaotrava se problem odnosa primarne i
sekundarne socijalizacije. Taj se problem moe preciznije odrediti kao prob-
lem kulturnog diskontinuiteta. Naime, tijekom primarne socijalizacije dijete
razvija subjektivnu zbilju, osobnu sliku svijeta, sustav orijentacije pomou
interakcija sa znaajnim Drugim. Pojam znaajni Drugi obuhvaa djetetu
najbliskije osobe, najee majku i oca, s kojima dijete tjelesnim i simbolikim
interakcijama (razvijanjem jezine komunikacije) konstruira subjektivnu
zbilju. U odnosu na dijete, svijet Znaajnih Drugih funkcionira kao objektivna
(zateena) zbilja. Stoga dijete tijekom primarne socijalizacije usvaja kulturu
znaajnih Drugih kao svoju kulturu. Ukratko, kultura kao mapa znaenja koja
pomae u interpretaciji i konstrukciji svijeta djeteta ili tzv. subjektivne zbilje
najee je kultura roditelja. Proces individuacije djeteta, diferencijacije nje-
gove osobnosti ukljuuje stoga dijalektiku razvoja koja, pored genetskih dis-
pozicija, pretpostavlja i objektivnu zbilju - kulturu znaajnih Drugih (roditel-
ja). Tijekom simultanog usvajanja te kulture dijete interiorizira i osnovne
elemente skupinskih identiteta: spolnog, rasnog, vjerskog, klasnog, etnikog
i dr. Dijete, primjerice, preko uloge i odnosa majke i oca ui socijalne spolne
uloge - ensko ili muko ponaanje i norme.
Nakon primarne socijalizacije, proces aktivnosti djeteta u stvaranju
subjektivne zbilje nastavlja se sekundarnom socijalizacijom. Taj se proces
sekundarne socijalizacije u naznaenom smislu moe shvatiti kao proces
sekundarnih inerakcija s drugim kulturama. Ovdje pod pojmom drugih kul-
tura podrazumijevamo interpretativna naela konstrukcije zbilje - smisao,
vrijednosti, norme, stavove, znanja, iskustva, ukuse i druge duhovne, intelektu-
alne i materijalne tvorevine, razliita od kulture to ju je dijete usvojilo tijekom
primarne socijalizacije. U uvjetima u kojima su se odgojni procesi odvijali
preteito u obiteljskom ozraju, problem kulturnog diskontinuiteta gotovo da
nije ni postojao. Znaajni Drugi bili su utjecajni subjekti i primarne i sekundar-
ne socijalizacije. Uvoenjem masovnog kolovanja kao dominantne institucije
sekundarne socijalizacije mladih, sve znatnijim utjecajem vrnjakih skupina
kao institucionaliziranih sredina te odgojnom abdikacijom obitelji, pojavljuje
se problem kulturnog diskontinuiteta sa svim bitnim implikacijama. Najpri-
je se namee pitanje: ako se kolskom socijalizacijom ueniku ne posreduje
njegova autentina kultura, iju kulturu uenik usvaja? Je li ta kultura bliska,
prijateljska njegovoj kulturi? Tko su subjekti prijenosa kulture? Temeljitije bav-
ljenje ovim pitanjima otkriva itav spektar problema kulturnog kontinuiteta i
109 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
diskontinuiteta za djecu razliitog spola, socio-ekonomskog statusa, vjerske
i etnike pripadnosti ili pripadnosti razliitim marginalnim drutvenim sku-
pinama. Razvoj seksualnog identiteta u procesu sekundarne socijalizacije u
koli izvrgnut je moguem unutarnjem konfiktu obiteljskih i kolskih slika
seksualnosti.
Sekundarna socijalizacija u koli dovodi uitelje u poloaj subjekata
koji druge kulture podastiru uenicima. Ne treba posebno napominjati, a
brojna istraivanja to i potvruju, da uitelji posreduju dominantnu kulturu
drutva. Ta je kultura nerijetko druga kultura i za uitelje i za uenike. kola
se u ovom kontekstu moe shvatiti kao institucija masovnog prijenosa domi-
nantne kulture. Ovdje je potrebno istaknuti da nametanje dominantne kulture
istovremeno znai nametanje odreene slike svijeta ili defnicije zbilje. U tom
kontekstu, kulturni diskontinuitet sadri i drutvena vrjednovanja autentine
kulture djeteta i ocjenjivanje te kulture inferiornom. Kakva je funkcija kulture
kao oblika socijalne moi, pokazuju procjene analitiara globalnih socio-eko-
nomskih procesa koji sve ee iznose miljenje da se ekonomsko-tehnoloki
imperijalizam u postindustrijskim drutvima zamjenjuje kulturnim imperija-
lizmom.
Uloga obrazovanja u prijenosu i usvajanju kultura je nezaobilazna.
Informacije o dominantnoj kulturi koje u tom smislu kola posreduje su eks-
plicitne, ali i imlicitne. One se odnose na kolska pravila, strukturu i sadraje
uenja, forme posredovanja i usvajanja znanja, naine evaluacije kolskih
postignua i dr. Brojna istraivanja skrivenog curriculuma otkrila su i otkrivaju
koji su mehanizmi implicitnog djelovanja kole u reprodukciji drutvenih sta-
tusa. Unato proklamiranoj jednakosti i jednakim ljudskim pravima, kolska
socijalizacija u znaajnoj je mjeri podlona procesima globalne drutvene re-
produkcije socijalnih poloaja i statusa, reprodukciji raspodjele socijalne moi,
odnosno drutvene stratifkacije. Ukratko, proces nametanja dominantne -
druge kulture uenicima moe se, s komunikacijskog stajalita, kvalifcirati
kao naelno netolerantna komunikacija neovisno o tome kakva je kvaliteta
komunikacije u mikro-perspektivi (razrednoj perspektivi).
288
Iz svega navedenog dade se zakljuiti da razvoj tolerancije u koli i
tolerantne komunikacije u razredu ima vrlo bitan izvankolski kontekst. Bez
razumijevanja tih dubinskih drutvenih procesa ne moe se utemeljeno raz-
vijati pedagoko-didaktiki diskurs tolerantne komunikacije u razvoju seksu-
alnih identiteta. Pitanje tolerantne komunikacije u koli stoga se nuno mora
dovesti u svezu s analizom kulturnog kontinuiteta, odnosno diskontinuiteta
u kolskoj socijalizaciji. S druge pak strane valja precizno odrediti sadraj na
koji se odnosi tolerantna komunikacija. Tu posebno mislimo na skupinske
288 Vidi: Muanovi, M. 1998. Gender stereotypes of Croatian future teachers. The European
Conference on Educational Research, Ljubljana, The Faculty of Education, The University of Lju-
bljana.
110 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
identitete koje obuhvaa neija osobnost. Meu skupinske identitete koji
su najvie istraivani svakako valja uvrstiti: seksualni, socio-ekonomski ili
klasni, rasni, etniki i vjerski identitet. Premda metodiko razlaganje skupin-
skih identiteta neije osobnosti nuno implicira modelski redukcionizam i iz
razmatranja iskljuuje suptilne meuutjecaje razliitih skupinskih identiteta
u tvorbi osobnosti, takav je pristup teorijski i metodoloko-istraivaki legiti-
man. Dobivene spoznaje mogu posluiti za postavljanje sloenijih hipoteza i
razvoj integriranih modela skupinskih identiteta.
Kljunu ulogu u razvoju seksualnih identiteta uenika imaju uitelji.
Stoga o njihovim predodbama seksualnosti ovisi i oblikovanje razrednog
diskursa. Prema teoriji socijalnog uenja, uitelji su modeli uenja. Uitelji
na uenike svjesno, ali jo vie nesvjesno, prenose osobne spolne stereotipe.
Postojanje spolnih nejednakosti u koli ne treba posebno dokazivati. Notorna
je injenica ekstremna feminizaciji uiteljske profesije. S tim je u vezi sustavno
opadanje drutvenog ugleda ove profesije, gubitak profesionalne autonomije
i porast ovisnosti uitelja o vanjskim ekspertnim centrima koji putem nad-
zorno-savjetodavnog utjecanja u znatnoj mjeri kontroliraju odvijanje radnih
procesa u koli.
289
Feminizacijom uiteljske profesije u odgojnoobrazovnu
komunikaciju neproporcionalno se ukljuuju eventualna spolno stereotipna
ponaanja uitelja. Time se na prikriveni nain ostvaruje drutvena reproduk-
cija spolnih nejednakosti. Ispitivanje spolnih stereotipa
290
jedan je od aspekata
istraivanja skrivenog curriculuma. Uitelji s uvrenim spolnim stereotipima
odgojnoobrazovnu komunikaciju utemeljuju tako da na specifan nain ob-
likuju odgojnoobrazovne situacije, biraju odgojnoobrazovne sadraje, utjeu
na edukacijske aspiracije uenika razliitog spola, postavljaju kriterije kolskih
postignua, interpretiraju uenika ponaanja i dr.
291
injenica je da navedeni
aspekti spolne diskriminacije nisu eksplicitni, predrasude se iskazuju verbal-
nom i neverbalnom kumunikacijom. Pod predrasudama podrazumijevamo
ope stavove (najee negativne) prema lanovima nama strane skupine,
utemeljene iskljuivo na injenici pripadanja pojedinca odreenoj skupini.
292

Predrasude su stavovi na temelju kojih opaamo neke karakteristike i neoprav-
289 Vidi: Milhari-Hladnik M. 1992. O poklicni identiteti uitelja. U: Kaj hoemo in kaj zmo-
remo. Ljubljana , Pedagoka fakulteta v Ljubljani. str. 56-60.
290 Spolnim stereotipima opisujemo skup ponaanja i oblika komunikacije koje drimo
normalnima za ene i mukarce, a smatramo da su univerzalni, idiosinkratini i kulturalno
dinamini. (http://sc2220.wetpaint.com/page/Waters+and+Ellis+%281996%29(12.10. 2010.))
291 Vidi: Arnot , M., Weiner, G. 1992. Gender and education: Special issue - Womens educa-
tion in Europe. Oxford Carfax; Measor L, Sikes, P.1992. Gender and schooling. London: Cas-
sell; Weiner, G. 1994. Feminisms in education: An introduction. Buckingham, Open University
Press.
292 Vidi: Baron, A.R., Byrne, D. 1981. Social psychology - Understanding Human Interaction.
Boston, Allyn and Bacon, str. 183.
111 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
dano ih uopavamo na sve pripadnike grupe.
293
Kao i ostali stavovi, spolne
predrasude imaju afektivnu, kognitivnu i ponaajnu. Ponaajnu
294
dimen-
ziju spolnih predrasuda nazivamo spolnom diskriminacijom. Diskriminacija
spolova supredrasude u akciji. Kognitivna dimenzija predrasuda funkcionira
kao shema kognitivnih struktura zaorganiziranje, procesiranje, interpretiranje
i upotrebu informacija. Spolni stereotipi su kognitivne strukture, okviri kon-
sistencije znanja i vjerovanja o posebnim socijalnim grupama (skupina ena
i mukaraca). Na temelju spolnih stereoripa skloni smo svim pripadnicima
odreenog spola pripisati odreeno obiljeje neovisno o tome ima li konkret-
ni lan skupine to obiljeje (ene su njene, a mukarci grubi). Polazei od ar-
gumentiranih pretpostavki o dominantnom poloaju uitelja u odgojno-obra-
zovnom procesu te povezanosti spolnih stereotipa uitelja i njihova ponaanja
u razredu, odnosno naina upravljanja socijalnim procesima u razredu, u
jednom smo preliminarnom istraivanju ispitali smo razvijenost spolnih ste-
reotipa na uzorku studentica Pedagokog fakulteta u Rijeci.
295
Istraivanjem
smo ustanovili da budue uiteljice imaju razvijene tradicionalne spolne
stereotipe. Budue uiteljice neto su uspjenije razvile enski u odnosu na
muki stereotip. To znai da su tijekom socijalizacije bolje usvojile i prihva-
tile tradicionalnu ensku socijalnu spolnu ulogu. Imajui u vidu trend femini-
zacije uiteljske profesije moe se pretpostaviti da e razvijeni spolni stereotipi
uiteljica imati odreenu ulogu u kolskoj socijalizaciji djece. Dakle,spolene
se uloge prenose skrivenim kurikulumom. Ovu pretpostavku potrebno je em-
pirijski cjelovitije verifcirati u naim uvjetima.
Istraivanje P.Gougha u SAD pokazuje da su psiholoke razlike meu
uenicima s obzirom na spol manje negoli bi se to moglo oekivati na osnovu
razlika usljed kulturnih utjecaja. Iz toga nalaza slijedi zakljuak da je razredna
komunikacija koju vodi uitelj s razvijenim spolnim stereotipima netolerant-
na i za uenice i za uenike.
296
Uitelja koji je motiviran za tolerantno voenje razrednih interakcija
293 Vidi: Ackok , J.E. et al. 1988. Handbook of social psychology. Scarborough Prentice-Hall,
str. 232.
294 Carli, L.L. 1989. Gender differences in interaction style and infuence. Journal of Personal-
ity and Social Psychology, br. 56/1989, str. 565-567.
295 Vidi: Muanovi, M., Kovaevi, S. 1994. Zmanjevanje diskriminacije med spolovima
v oli - razmerje med ustvarjalnostjo in spolnimi stereotipima uiteljic. U: Nadarjeni - stanje,
problematika, razvojne monosti, Otoec ob Krki, Pedagoka obzorja - Novo mesto, Pedagoka
fakulteta v Ljubljani. str. 272-280.; Muanovi, M. 1995. Spolni stereotipi uitelja i netolerantna
komunikacija u razredu. U: Education for tolerance: approaches, conceptions and solutions,
Rijeka, Pedagoki fakultet u Rijeci. str.175-180.; Muanovi, M. 2002. Personal theory about
teaching and reduction of gender stereotypes in the classroom. U: Flying over or falling through
the crack? Young people in a risk society, Ljubljana, Offce for youth of the Republic of Slovenia.
str. 261-268.
296 Gough, P. 1976.Sexism: New issue in American education. Fastback No81/1976, Bloom-
ington.
112 I. POGLEDI NA FEMINISTIKU PEDAGOGIJU
i tolerantnu komunikaciju urazredu navedene, a i brojne druge spoznaje vrlo
esto mogu zbuniti. Oni postavljaju pitanje: je li opravdano jednako (praved-
no) postupanje prema svim uenicima neovisno o spolu? Koji su elementi
opravdane spolne diferencijacije uenika? Je li moje razredno postupanje
seksistiko?
Kako smanjiti spolnu segregaciju u koli? Naalost, moramo zakljuiti
da pedagoko-didaktika teorija nije razvila obuhvatnije koncepte i strategije
redukcije spolne segregacije u razredu.
297
ini se da je za rjeavanju ovog prob-
lema najprikladniji koncept otkrivajueg uitelja ili istraivaki orijentiranog
uitelja koji refeksijom osobnog djelovanja i supervizijskim usavravanjem
mijenja svoju implicitnu pedagogiju i na nju oslanja uiteljsko djelovanje.
Teorijsko-epistemoloko i metodoloko utemeljenje feministike
pedagogije koje je ovdje tek naznaeno, ipak omoguuje izvoenje nekoliko
zakljuaka:
1. Feministika pedagogija nije jedna od partikularnih peda-
gogijskih disciplina ija se predmetnost izvodi instrumental-
nim omeivanjem esencijalistiki odreene ene kao znanst-
vene terre incognite.
2. Feministika pedagogija jedinstvena je i cjelovita pedagogijska
koncepcija koja hermeneutiki i kritiki razvija odgovarajue
pedagogijske teorije koje akcentiraju odreeni pristup, ovisno
o polaznim feministikim teorijama.
3. Specifnost feministike pedagogije kao posebne cjelovite
pedagogijske teorije proizlazi iz antropolokog odreenja od-
goja kao usmjerenog razvoja ovjeka - usmjerenost razvoja
ovjeka u flogenetskoj i ontogenetskoj perspektivi polazi od
seksualnosti i uvaavanja trans-esencijalistike enske stvar-
nostne perspektive.
4. Razvoj ovjeka shvaa se kao samostvaralaka djelatnost koja
s esencijalistiko/egzistencijalistikog motrite razvija ensko/
muki praxis.
5. Predmetnost feministike pedagogije je subjektivna kon-
struira se narativno i nastaje u procesu ljudskog razvoja
osobnost i seksualni identitet kao dio osobnosti je autobio-
grafja koja se permanentno redefnira. ena, mukarac ili
neto tree, je pria koja nije do kraja ispriana, nedovrena
slika koju kreatori/ce uvijek nanovo stvaraju.
6. Predmet feministike pedagogije tematizira rekompoziciju
ireg sklopa fzikih i socio-ekonomskih, kulturnih i politikih
procesa normalizacije kojima se generira i reproducira ljud-
297 Vidi: Muanovi, M., Vrcelj, S. 2002. Gender stereotypes in education - Case study: Croa-
tia . u: Scientia Paedagogica Experimentalis, XXXIX, 2, str. 245-258.
113 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ska seksualnost uspostavljanjem ispravnih bipolarnih
muko-enskih ponaanja. Predmet feministike pedagogije
su razvoji transformacijskih praksi
7. Predmetnost feministike pedagogije se metodoloki artiku-
lira sintezom kvantitativne i kvalitativne metodologije i prim-
jenom akcijskih istraivanja kao karike koja povezuje teoriju
i praksu.
8. U irem teorijskom kontekstu, feministika pedagogija je
dio kritike (radikalne) pedagogije, pa s jedne strane, batini
spoznaje kritike teorije, a s druge, tu teorijsku tradiciju
obogauje posve novim specifnim spoznajama koje proi-
zlaze iz kritike reinterpretacije ljudske seksualnosti.
9. ovjek se antropoloki shvaa kao seksualno bie pri emu se
seksualnost dri nosivim pojmom shvaanja usmjerenog raz-
voja ovjeka.
10. ovjek je bie slobode, odgovorno za svoje izbore - seksualna
emancipacija je odgovor kojim ovjek opaa i nain na koji
zadovoljava svoju potrebu da se realizira kao ljudsko bie.
11. Sloboda je realizacija potencija, snova i kapaciteta ivota
(unutranjeg i vanjskog) sagledavanje/prepoznavanje stvar-
nosti (itanje govora stvarnosti) i mijenjanje/tvorba stvarnosti
(odgovaranj). Feminizam pokazuje da ena u oblikovanje ljud-
skog svijeta, pored ostalog unosi osjeajnost kao neiskoritenu
dragocjenost, potencijal koji moe obogatiti ljudski svijet, ot-
kriva naine na koji se moe biti ovjek. Samo se iz pozicije
muke moi, osjeajnost opaa kao problem, a ne kao poten-
cijal. Meutim, osvjeivanje osjeajnosti kao problema, dio
je osjeajnosti kao rjeenja osloboenja ena ili odgonetavanje
zagonetke zvane ovjek.
METODOLOGIJA
EMPIRIJSKOG
ISTRAIVANJA
II.
115 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
1. PRISTUP ISTRAIVANJU
Uzimajui u obzir objektivne i subjektivne pokazatelje, moe se
zakljuiti da enama i mukaracima ivot nije jednako teak. enama je tei.
ene su izloenije nepravdi. ivot ena tei je ponajprije zato to su sustavno
diskriminirane i faktiki nemaju jednak prava kao mukarci.
299
U tradicio-
nalnim drutvima to se dri normalnim stanjem stvari, a u tranzicijskim
drutvima, koja si utvaraju da su ene i mukarci jednakovrijedni, obesprav-
ljenost nije tako oita, nevidljiva je i dobro se prikriva. Diskriminacija ena
postaju vidljiva tek medijskim nastupima i akcijama feministikih skupina,
ciljanim znanstvenim istraivanjima i medijski eksponiranim drutvenim
ekscesima u ekstremnim sluajevima obespravljenosti ena.
Feministika razmatranja o poloaju mukaraca i ena suglasna su o
tome da je statistika asimetrija na strani ena, a djelatna asimetrija na
strani mukaraca. esto istican statistiki podatak da dvije treine svjetskog
rada obavljaju ene dovoljno ilustrira stav da ni takva asimetrija nije znaajno
pomogla enama u priznavanju njihove vrijednosti. Naprotiv, one su i dalje
obespravljene i pred njih su postavljene barijere nejednakosti.
Kakav je poloaj ena u hrvatskom drutvu? Ovo se istraivanje os-
lanja na itav niz istraivanja opeg poloaja ena u hrvatskom drutvu.
Iz studije S. Leinert Novosel, ene Hrvatske u brojkama, izraenoj za
Povjerenstva Vlade RH za pitanja jednakosti spolova 2000., moe se stei opi
uvid u poloaj ena u Hrvatskoj. ma osnovi statistikih pokazatelja.
Od ukupno 4.784.265 stanovnika Hrvatske, prema popisu iz1991.
gledajui prosjeno, ene su starije od mukaraca (38,71 godina : 35,37 godina)
i dugovjenije (oekivano trajanje ivota za ene je 75,95 godina: mukarce
68,59 godina).
Brak kao institucija koja drutveno ureuje odnose mukaraca i ena
tj. obitelji, ipak daje stanovitu sigurnost enama. Naalost, prema statistikim
podacima broj stanovnika starijih od 15 godina koji nikad nisu stupili u brak
poveao se za 11,5% (1981. ih je bilo 22,5%; a 1991. 23,8%). Broj sklopljenih bra-
kova od 1990. do 1998. se smanjuje. Prije dvadeset godina brak je sklopilo
7,8 parova na 1000 stanovnika, prije deset godina 6,6, a 1998. 5,4 para na 1000
stanovnika.
300
Vaan pokazatelj poloaja ena je i njena nesigurnost tj. izloenost
299 Iako se izdvajanju jednog od imbenika i njegova utjecaja na poloaj moe prigovoriti
fragmentiranost (empirijskog) pristupa, istraivanjem utjecaja spola , koji je dominantan faktor
u ovome istraivanju, mogu se dobiti jasni i pouzdani pokazatelji (ne)ravnopravna poloaja.
Meutim, u okviru iste spolne skupine nije jednak poloaj svih. U kontekstu ovog istraivanja
realno je, primjerice, oekivati da bi istraivanje poloaja uiteljica i poloaja tekstilnih radnica
pokazalo razlike meu njima.
300 Vidi: Petrovi, J. A. (ur.) 2000. Diskriminacija ena u Hrvatskoj. Zagreb, enska sekcija
SSSH.
116 II. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
nasilju.Istraivanja pokazuju da su ene nesrazmjerno izloene nasilju, a u
sluaju obiteljskog nasilja njihov je poloaj nepodnoljiv.
301
Na kraju 20. i poetku 21.stoljea ene u Hrvatskoj ine natpolovinu
veinu stanovnitva, ive u manjim obiteljima nego njihove majke i bake, a
esto se odluuju na samostalan ivot. Ukoliko se razvedu, ivot najee nas-
tavljaju same s djecom. ene se obrazuju u sve veem broju uz jasan trend po-
rasta njihovog udjela na najviim stupnjevima obrazovanja.
Zasnivaju radni odnos, te jednako kao i njihovi partneri fnancijski
podupiru obitelj. Najee rade u tzv. enskim djelatnostima (obrazovanju,
trgovini, ugostiteljstvu, preraivakoj industriji). ene danas postaju majke
kasnije nego u prethodnim generacijama, te raaju manje djece.
Nezaposlenost ena brojnija je od one mukaraca. Kad zavre radni vi-
jek tijekom kojeg su znatno manje bolovale od mukaraca, odlaze u mirovinu
s osjetno manjim primanjima. ene ive dulje od mukaraca, ali u mnogo
skromnijim fnancijskim prilikama.
302
Diskriminacija na tritu rada jedan je od najvanijih elemenata dis-
kriminacije ena u drutvu, Prema podacima Vladina Ureda za ravnopravnost
spolova na osnovi empirijskog istraivanja Identifkacija standarda dis-
kriminacije ena pri zapoljavanju pokazalo se da su ene dugotrajno ne-
zaposlene 35% (1-5 godina), oko 15% (od 5-8 godina), a 23% (bez posla vie 8
godina). Vie od 70% ispitanica ocijenilo ih je malim ili izrazito malim. Neza-
poslene ene u Hrvatskoj su i siromane, velika veina njih, oko 67 posto, ivi
u kuanstvima ija su primanja do 5 tisua kuna, to je znatno manje od cijene
sindikalne koarice za etverolanu obitelj.
Najdue nezaposlene ostaju ene s najniom naobrazbom, gotovo
69 posto ena s nezavrenom osnovnom kolom bez posla je vie od osam
godina. ene s visokom i viom naobrazbom najee su nezaposlene krae
301 Vidi: Kovaevi, S., Menari, S. 2001. Nasilje nad enama 2000. Izvjetaj istraivanja, Za-
greb, Centar za ene rtve rata. Istraivanje Autonomne enske kue Zagreb i Centra za ene
rtve rata, u okviru projekta STOP nasilju protiv ena, (razdoblju od 1992 do 1997) sadre: 1.
dob rtve: u Hrvatskoj su rtve nasilja ene svih dobnih skupina (u SAD-u su primjerice meu
rtvama najzastupljenije djevojice i mlade djevojke do 19 godina) 2. dob poinitelja: veina
je poinitelja u dobi od 25 do 44 godina starosti. Inae dravna statistika navodi da je veina
osuenih punoljetnih poinitelja prema podacima za razdoblje od 1993-1997 u dobi od 30 do
39 godina starosti.3. vrsta dogaaja: u 37,5% sluajeva (najvei postotak) ene su rtve bilo kojeg
oblika nasilja koje se odvijalo unutar obitelji 4. mjesto nasilja: rtvin dom (47,9%), javni otvoreni
prostor (21,7%), dom/auto poinitelja (12,3%) i dr. 5. geografski lokalitet: grad Zagreb (35,9%),
Primorsko-goranska (10,4%), Istarska (8,4%), Zagrebaka (5,2%) sa najveim postotkom nasilj 6.
incidenti: najzastupljenija kategorija incidenata je ubojstvo (11,7%), napad orujem (10,1%), si-
lovanje (6,8%) Silovanja i bludne radnje u vie od treine sluajeva deavaju se u zatienom
prostoru, domu ili automobilu poinitelja. 7. vrsta poinitelja: u 40% sluajeva to su poznate i
bliske osobe (suprug, deko, srodnik, poznanik).
302 Leinert- Novosel, S. 2000. ene Hrvatske u brojkama. Zagreb,Povjerenstvo Vlade RH
za pitanja jednakosti spolova. http://www.zinfo.hr/hrvatski/stranice/faq/StatistikaZene.
htm#PolozajZena (12.12.2010.)
117 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
razdoblje, do godinu dana. Duga nezaposlenost ena znatno je ea u Lici,
Primorju, Dalmaciji i Slavoniji nego u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske. Zanim-
ljivo je da poslodavci jo vie nego prema rodu diskriminiraju potencijalne
zaposlenice prema starosti. Na pitanje u istraivanju da li su se susrele s ogla-
sima za zapoljavanje u kojima se spominjala dobna granica kao jedan od uv-
jeta, potvrdno je odgovorilo oko 69 posto ispitanica. A kako izgledaju razgo-
vori koje ene pri pokuajima zapoljavanja vode s hrvatskim poslodavcima
i poslodavkinjama, ilustrirajau slijedei podaci: 62 posto ispitanica navodi da
im je bilo postavljeno pitanje o branom statusu i broju djece, oko 38 posto
moralo je potencijalnom poslodavcu odgovoriti namjerava li raati i kako
planira obitelj, oko 20 posto odgovaralo je na druga pitanja iz privatnog ivota,
a devet posto je tijekom razgovora dobilo komentare ili zahtjeve vezane za
seksualna oekivanja ili ak bilo seksualno dirano. Alarmatan je i podatak da
je 5,6 ispitanih ena dobilo otkaz zbog trudnoe. Nezaposlene ene Hrvatske
svjesne su neravnopravnog poloaja ena u Hrvatskoj - goleme veina ih misli
da ene nemaju jednak status u drutvu ni jednake mogunosti zapoljavanja,
da nemaju jednake mogunosti za ostvarivanje svojih prava, niti jednaku korist
od ostvarenih rezultata rada.
303
Prema podacima M. Kokanovi i J. Milidrag mid navedenim u zbor-
niku radova Diskriminacija ena u Hrvatskoj - Nie plae i slabije anse u
nakladi enske sekcije SSSH, Zagreb, 2000. godine, ene u Hrvatskoj izloene
su diskriminaciji u svijetu rada.
Djelatnosti u kojima su ene preteita radna snaga u pravilu imaju
nia primanja i do 42,3% u odnosu na dravni prosjek kao to je to sluaj u
tekstilu, proizvodnji koe i obue u 1998.g., s time da se taj omjer u odnosu na
prosjenu dravnu plau pogorava u 1999. Tako su prosjene plae ena u tim
djelatnostima i do 47,4% manje od dravnog prosjeka. Ilustrativan je primjer s
plaama u trgovini, pa, primjerice, u trgovinama mjeovitom robom gdje ene
predstavljaju veinu zaposlenih, prosjena je plaa iznosila 2.054 kune u 1998.,
a u trgovinama motornim vozilima i motociklima, gdje veinom radi muka
radna snaga , prosjena je plaa iznosila 2.795 kuna, dakle, via je 36%, a radi se
o istovjetnom poslu, prodaji proizvoda. Isto tako, ene u veem broju pogaa
neisplata plaa; 50,4% ena je u ukupnome broju zaposlenih koji mjesecima
ne primaju plau.
304
Prema podacima koje je iznijela o pokazateljima na tritu rada,
ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Ankica Paun Jarallah, slijedi
da je stopa aktivnosti ena 42 % i manja je za est postotnih bodova od stope
aktivnosti ukupnog stanovnitva. Stopa zaposlenosti ena je 51%, a ukupna je
56%., a stopa registrirane nezaposlenosti ena 18,6%, nasuprot 14,9% za ukupnu
303 http://www.poslovni.hr/vijesti/diskriminacija-zena-na-trzistu-rada-pocinje-vec-pri-zapo-
sljavanju-63949.aspx(11.12. 2010.)
304 Isto, http://www.zinfo.hr/hrvatski/stranice/faq/StatistikaZene.htm#PolozajZena
118 II. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
populaciju. U populaciji nezaposlenih ena je 59%.
Kada se gleda statistika raspodjela poduzetnike aktivnosti, vidi se
da su mukarci u Hrvatskoj 2,41 puta aktivniji od ena. Ove, po jednakovrijed-
nost spolova poraavajue podatke, iznijela je na konferenciji Prevladavanje
nejednakosti - poloaj ena na tritu rada Centra za edukaciju, savjetovanje
i istraivanje, ravnateljica Uprave za malo gospodarstvo u Ministarstvu gospo-
darstva, rada i poduzetnitva Tihana Kralji.
305
Poloaj ena u RH, dakle, nije puno bolji negoli drugdje.
Status ene u naem drutvu ne mijenja se brzo. Rezultati mnogih em-
pirijskih istraivanja nerijetko su proturjeni, a najee fragmentarni pa daju
samo jednu tokicu ili djeli velike slike podreenog poloaja ena. A pored
nesumnjivo vanih i zanimljivih istraivakih uvida u neke aspekte podreenog
poloaja ena i drutvene neravnopravnosti, prijeka je potreba vidjeti i veliku
sliku. Razlozi za to lee, kako u teorijsko-metodolokim potekoama same
konceptualizacije globalnog poloaja ene u drutvu, tako i u pozitivistikoj
istraivakoj kulturi. Posljednjih godina u postmodernom drutvu afrmiran
je kvalitativni pristup u drutvenim istraivanjima koji se bavi subjektivnom
dimenzijom objektivnog svijeta.
Treba naglasiti da nije jednostavno istraiti razvojne probleme koji se
veu uz poloaj pojedinca. Na taj poloaj utjee niz (ne)identifciranih fak-
tora: spol, ekonomski poloaj, socijalno podrijetlo, radni status, brani status,
obrazovanje, seksualna orijentacija i niz drugih. Djelovanje navedenih i dru-
gih faktora u manjoj je ili veoj mjeri, eksplicitno ili pak skriveno. Neki faktori
djeluju trajno i sustavno, a neki povremeno i privremeno.
306
Da bismo cjelovito
sagledali poloaj pojedinca u drutvu, valja ispitati sinergijsko djelovanje is-
prepletenih faktora. Ipak, krajnji cilj istraivanja mora biti promjena bilo ne-
ravnopravnog, bilo neizdrivog poloaja ena u drutvu; njihovo mijenjanje ili
ak odbacivanje.
Jedan od najutjecajnijih imbenika petrifciranja ili mijenjanja poloaja
ena je obrazovanje. Obrazovanje na poloaj ena djeluje i reaktivno i pro-
aktivno. Obrazovnim programima ene mogu osvijestiti neku ideju, problem,
postojee stanje i mogu nauiti kako rijeiti problem ili promijeniti postojee
stanje. Reaktivnim djelovanjem, naravno. S druge pak strane, obrazovanjem
moemo proaktivno preventivno djelovati tako da se neki nepoeljni dogaaji
305 http://dalje.com/hr-hrvatska/zene-u-hrvatskoj-manje-zaposlene-od-muskaraca/297164
(10.12.2010.)
306 U kontekstu drutva promjena, a u kojem se ekonomska podloga esto uzima kao pod-
loga promjena, poloaj ena se analizira u nekoliko stavki: razlike u plai, ravnotea rada i
obitelji, poloaj ene u drutvu znanja, stakleni strop, feminiziranost siromatva. (Lips, Hil-
ary, M. 1999. Women, Education and Economic Participation. The Northern Regional Seminar,
National Council of Women of New Zealand. Theme: Women and Economic Development
Mid-Term Council Meeting of the New Zealand Federation of University Women. http://gstud-
ies.asp.radford.edu/sources/nz/keyecon.htm ( 3.4. 2008.)
119 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
uope ne dogode, primjerice maloljetnika trudnoa, obiteljsko zlostavljanje
Ulaganjem u obrazovanje ena nedvojbeno se poboljava status enske djece
jer djeca obrazovanih majki ee pohaaju kolu i nastavljaju obrazovanje na-
kon osnovnog.
Premda je nae istraivanje usredotoeno na obrazovanje kao
imbenik koji djelatno utjee na drutveni poloaj ena, ali i na promjenu toga
poloaja, treba naglasiti da katalizatorski utjecaj obrazovanja ipak ovisi o irem
drutveno-ekonomskom i kulturnom kontekstu koji potencira ili radicira
utjecaj obrazovanja. Polazei od toga, drimo zanimljivim u naem istraivanju
poi od sintetizirane, uopene slike poloaja ena i mukaraca u drutvu.
Kakva je slika poloaja ena u Hrvatskoj? Prema podacima Centra za
edukaciju, savjetovanje i istraivanje te Ureda pravobraniteljice za ravno-
pravnost spolova i enske sindikalne grupe, zaposlene ene u prosjeku
zarauju 12,5 posto manje, iako su ene meu zaposlenima obrazovanije od
mukaraca. Na rukovodeim poslovima ene sudjeluju sa samo 5 posto. 28,6%
zaposlenica navodi da zbog obitelji zapostavlja karijeru. 77% njih smatra da
ima problema s poslodavcem zbog kada zatrudne
307
Meu brojnim sociolokim ispitivanjima o statusu ena u Hrvats-
koj, ilustracije radi navodimo samo ono agencije GfK.
308
U longitudinalnom
istraivanju, koje u Hrvatskoj provodi ova agencija - Centar za istraivanje
trita, traen je odgovor na pitanje to je idealna ena? Isto pitanje postav-lja-
no je 1995., 2002., 2007. i 2010. godine. Prema miljenju stanovnika Hrvatske
pogled na idealnu enu se s vremenom mijenja.
Za graane Hrvatske, 2010. godine idealna ena je zaposlena ena/
domaica koja radi na manje odgovornim mjestima i brine o obitelji i djeci.
To 1995. navodi 39%ispitanika, 2002. 35%, 2007. godine 31%, a 2010. navodi 39%
ispitanika. Dakle, s vremenom se smanjivao postotak ispitanika koji ovako
vide idealnu enu, da bi, u vrijeme krize, ena-domaica, ali zaposlena, izbila
na prvo mjesto.
Na drugome mjestu je to uspjena poslovna ena koja gradi svoju
karijeru (a o obitelji i djeci, ako ih ima, brine uz pomo supruga ili nekog
drugog lana obitelji ili sl. To 1995. navodi 30% ispitanika, 2002. 34%, 2007.
godine navodi 40%, a 2010. godine navodi 34% ispitanika. Dakle, s vremenom
raste broj ispitanika koji ovako vide idealnu enu, ali 2010. opada.
Da je to ena domaica/majka koja se prvenstveno posvetila obitelji
i djeci 1995. navodi 24%, 2002. navodi 14%, 2007. 15%, a 2010. godine 20% ispi-
tanika. Dakle, s vremenom opada broj ispitanika koji ovako vide idealnu enu.
Da je to ena uspjena zaposlena ena angairana u javnom i/ili
politikom ivotu a o obitelji i djeci (ako ih ima) brine uz pomo supruga ili
307 http://metro-portal.hr/polozaj-zena-u-hrvatskoj-je-los/15503(10.12.1010.)
308 http://www.ured-ravnopravnost.hr/slike/File/istrazivanja/zena_idealna%20zena.pdf
(10.12.1010.)
120 II. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
nekog drugog 1995. navodi 4%, 2002. navodi 8%, a 2007. godine 5% ispitanika.
Dakle, postotak ispitanika koji ovako vide idealnu enu je neznatan i s vre-
menom varira.
Samoprocjene ena vaan su pokazatelj drutvenog statusa i samos-
vijesti ena. Kako idealnu enu vide ene?
Opada postotak ena za koje je idealna ena uspjena poslovna ena
koja gradi svoju karijeru (a o obitelji i djeci, ako ih ima, brine uz pomo su-
pruga ili nekog drugog lana obitelji ili sl.), sa 40% 2002. na 23% 2007.
U porastu je postotak ena za koje je idealna ena zaposlena ena/
domaica koja radi na manje odgovornim mjestima i brine o obitelji i djeci,
sa 31% 2002. na 35% 2007. godine.
Raste postotak ena za koje je idealna ena domaica/majka koja se
prvenstveno posvetila obitelji i djeci, sa 15% 2002. na 25% 2007.
I dalje je neznatan postotak ena za koje je idealna ena uspjena za-
poslena ena angairana u javnom i/ili politikom ivotu a o obitelji i djeci
(ako ih ima) brine uz pomo supruga ili nekog drugog, 5% 2002. a 3% 2007.
Ova opa slika postaje drugaija kad se sagleda analitiki, s motrita
nekih varijabli.
Tako se uspjena poslovna ena koja gradi svoju karijeru i uspjena
zaposlena ena angairana u javnom i politikom ivotu (prosjek Hrvatske
41+ 5%= 46%) ee navodi u Zagrebu s okolicom (56%), te u Dalmaciji (51%), a
znatno rjee u Sjevernoj Hrvatskoj (36%), i u Istri s Primorjem (35%). Koncept
idealne ene kao uspjene poslovne ene manje je zastupljen u manjim mjes-
tima (naselja do 2000 stanovnika - 36%), a znaajno vie u gradovima s vie od
100.000 stanovnika (60%).
ene, ee od mukaraca, vide idealnu enu kao poslovnu i uspjenu
(50% vs 41%), dok mukarci neto ee navode idealnu enu kao domaicu/
majku koja se posveuje obitelji i djeci (17% vs 14%).
Koncept uspjene poslovne ene usmjerene karijeri ili angairane u ja-
vnom/politikom ivotu zastupljeniji je kod mlae populacije (u dobi od 15 do
24 godine njih 57% navodi te kategorije odgovora, dok npr. ispitanici stariji od
65 godina navode te kategorije u samo 28%).
I prema branom statusu uoene su razlike u percepciji idealne ene.
Tako oni koji nisu u braku ee navode idealnu enu kao poslovnu i uspjenu
(56% vs 40%).
Obrazovni je status takoer varijabla prema kojoj se razlikuje percep-
cija idealne ene. S viim stupnjem obrazovanja raste i udio onih koji vide ide-
alnu enu kao poslovnu i uspjenu (65% visoko obrazovanih). Tradicionalnu
ulogu ene (kao majke i domaice) ee navode oni s niim stupnjem obra-
zovanja (31%).
Uspjenim enama smatraju se, vie od prosjeka, ispitanice u Zagre-
121 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
bu (39+1%) i zatim u Dalmaciji (32+2%), neudate (41+4%), visokoobrazovane
(62+2%), ene s osobnim mjesenim primanjima preko 6.000 kuna (77+3%) i
openito ene u gradovima s vie od 100 tisua stanovnika (45+1%).
Status ene i u naem se drutvu zaista, ali tek polako, mijenja. ene su
sve vie zaposlene (tako sudjeluju u stvaranju znaajnog dijela BDP-a), poste-
peno postaju menaderi(ce), investitori(ce), politika im skromno otvara svoja
vrata, ranije su ve osigurale i mjesta kao ugledne sveuiline profesorice ili
lijenice, pravnice sve vie ih javno iskazuju svoje ambicije . zarauju vie
(ali ne isto kao suprotni spol), sve vie samostalno donose razne bitne odluke
(privatno i poslovno), utjeu na najvei broj kupovina za potrebe u kuanstvu
(pa su mnoge komunikacijske poruke proizvoaa upuene upravo njima)
Istraivanje pak ukazuje da, uz pozitivan trend, prave / znaajnije promjene tek
slijede a to bi se prvenstveno trebale dogoditi u glavama samih ena.
309
U 2010. provedeno je novi istraivanje. Najvie graana u Hrvatskoj,
idealnu enu vide kao zaposlenu domaicu.
310
Mukarci vie od ena ovako
vide ulogu idealne ene. Uspjena poslovna ena koja gradi svoju karijeru
ponovno je tek na drugom mjestu i takvu ele prvenstveno Slavonci i Istrani s
Primorjem i Gorskim kotarom, ali i mladi u dobi od 18 do 24 godine (43 posto),
te oni s visokom strunom spremom (49 posto). Ulogu ene samo kao ma-
jke/domaice odabiru prvenstveno mukarci (23 posto), stariji od 55 godina
(26 do 40 posto) te osobe s najniom kolskom spremom (65 posto). S druge
strane, visoko obrazovani samo u osam posto sluajeva preferiraju takvu ulogu
ene.
311
309 http://www.ured-ravnopravnost.hr/slike/File/istrazivanja/zena_idealna%20zena.pdf
(10.12.1010.)
310 Posebno u Lici, Kordunu, Banovini (50 posto), u sjevernoj Hrvatskoj (48 posto) i Dalmaci-
ji (43 posto), a najmanje u Slavoniji i Zagrebu (oko 33 posto). Mukarci znatno vie od ena daju
ovakvu ulogu idealnim enam enama (44:37 posto). Uspjena poslovna ena koja gradi svoju
karijeru ponovno je tek na drugom mjestu i takvu ele prvenstveno Slavonci i Istrani s Primorjem
i Gorskim kotarom, ali i mladi u dobi od 18 do 24 godine (43 posto), te oni s visokom strunom
spremom (49 posto). Ulogu ene samo kao majke/domaice odabiru prvenstveno mukarci (23
posto), stariji od 55 godina (26 do 40 posto) te osobe s najniom kolskom spremom (65 posto).
S druge strane, visoko obrazovani samo u osam posto sluajeva preferiraju takvu ulogu
ene. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/83104/Hrvatima-idealna-zena-domacica.
html(10.12.1010.)
311 http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/83104/Hrvatima-idealna-zena-domacica.
html(10.12.1010.)
122 II. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
2. PREDMET I CILJ ISTRAIVANJA
Okvirni predmet ovoga istraivanja je poloaj ena u hrvatskom
drutvu. Makroperspektivu poloaja ena u hrvatskom drutvu odreuje iri
drutveno-ekonomski i kulturni kontekst. Jedinstvenost hrvatskog drutva
oituje se u tome to je rije o drutvu koje je nedavno izalo iz iscrpljujueg rata
i moralo rjeavati poratne probleme, a istodobno rjeavati i tipine tranzicijske
probleme promjene ekonomskog sustava i uvoditi demokratske institucije i
mehanizame. U takvoj europskoj i balkanskoj konstelaciji hrvatskog drutva,
usmjerili smo se na induktivno-empirijsko istraivanje opeg poloaja ena i
imbenika koji ene dovode u takav poloaj i naina na koji se takav poloaj
moe promijeniti. Rije je o pilot istraivanju ija je skromna nakana indici-
ra-nje moguih programa buduih istraivanja poloaja ena u hrvatskom
drutvu ili nekih segmenata toga poloaja, posebno segmenta obrazovanja.
Osnovni cilj ovoga kvalitativnog istraivanja je sagledavanje
drutvenog poloaja ena, tj. (de)privilegiranog poloaja mukaraca i ena u
naem drutvu. Opi drutveni poloaj neke skupine toliko je fuidan da, ma
kako minuciozno se odaberu parametari i varijable, uvijek e ostati neka terra
incognita koja e obesnaiti uvid u opi poloaj. To se odnosi i na istraivanje
poloaja ena kao samosvojne i jedinstvene drutvene skupine. Stoga smo,
bez pretenzija na obuhvatnost, ovo pilot istraivanje ograniili na procjene
opeg poloaja ena u hrvatskom drutvu, subjektivnu identifkaciju razloga
koji generiraju poloaj ena te identifkaciju sredstava, metoda i sadraja koji-
ma se poloaj ena moe promijeniti. Nadalje, zanimala nas je i strukturna po-
zadina procjena poloaja ena u hrvatskom drutvu. Stoga smo u istraivanje
ukljuili i skup neovisnih socio-demografskih varijabli.
Opi cilj istraivanja operacionalizirali smo i specifcirali nizom
istraivakih zadataka. Meu njima su vaniji:
1. Ispitati procjene poloaja ena i mukaraca u hrvatskom
drutvu.
2. Ustanoviti osnovne razloge teeg/lakeg poloaja ena i
mukaraca u hrvatskom drutvu.
3. Ispitati mogunosti promjene poloaja ena/mukaraca.
4. Ispitati podudarnost procjena poloaja ena/mukaraca i vari-
jabli (spol, dob, zanimanje, struna sprema).
123 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
3. METODOLOKI PRISTUP ISTRAIVANJA
U ovom empirijskom istraivanju primijenjen je pristup karakteristian
za metodologiju kvalitativnih istraivanja. S obzirom na to da je rije o pilot
istraivanju, bilo je primjereno odabrati deskriptivnu metodu istraivanja.
Tako smo stekli vaan uvid u kontekst drutvenog poloaja ena, imbenika
koji generiraju taj poloaj kao i onih koji djeluju na promjene tog poloaja.
Odabrana deskriptivna metodologija omoguila je i ispitivanje nekih struk-
turnih veza meu elementima ispitivane pojave. Osnovna varijabla bio je opi
poloaj ene u hrvatskom drutvu, a uz nju bili su razlozi koji generiraju taj
poloaj te naini kojima se taj poloaj moe promijeniti.
U istraivanju smo primijenili metodu ankete. Za prikupljanje po-
dataka izraen je posebni instrument anketni upitnik-esej. Uz pitanja ko-
jima su prikupljeni opi demografski podaci, anketni upitnik sadravao je dva
pitanja otvorenog tipa kojima je indiciran drutveni poloaj ena: 1. to je da-
nas lake biti mukarac ili ena i zato? te 2. Kako je mogue promijeniti
poloaj ena i mukaraca? Ovaj tip otvorenog pitanja omoguio je (da) ispi-
tanicima da izloe sve to smatraju bitnim za drutveni poloaj ene/mukarca
te da se navedeni razlozi inventariziraju, a problem sagleda obuhvatnije.
Podaci su obraeni u raunalnom programu Statistica, a od statistikih
indikatora koriteni su postoci, proporcije i
2
-test. Kvalitativna obrada po-
dataka odnosila se na inventarizaciju odgovora, empirijsko utvrivanje kat-
egorija i kategorizaciju odgovora ispitanika.
124 II. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
4. UZORAK ISTRAIVANJA
Istraivanje je provedeno na uzorku od 174 ispitanika. Uzorak je inilo
59 % ispitanica i 41 % ispitanika. Raspodjela ispitanika prema spolu vidljiva je
iz sljedee tablice.
Tablica 4: Raspodjela ispitanika prema spolu
SPOL f %
M muki 72 41,38
enski 102 58,62
Ukupno 174 100
Iz Grafa 1 vidljivo je da je u uzorku zastupljen neto vei postotak ispi-
tanica.
Graf 1: Spolna struktura ispitanika
Ispitanike smo prema dobi razvrstali u 3 skupine: mlai od 25 godina,
25 do 50 godina i stariji od 50 godina.
Raspodjela ispitanika prema dobi vidljiva je iz sljedee tablice.
Tablica 5: Raspodjela ispitanika prema dobi
DOB f %
Do 25 godina 37 21,26
25 do 50 godina 99 56,90
Vie od 5 godina 38 21,84
Ukupno 174 100
Iz Grafa 2 vidljivo je da je u uzorku najzastupljenija skupina ispitnika
srednje dobi, od 25 do 50 godina.
0
50
100
150
Spol ispitanika
Mukarci
ene
125 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Graf 2: Dobna struktura ispitanika
Ispitanike smo prema strunoj spremi razvrstali u 4 skupine: nia
struna sprema, srednja struna sprema, via struna sprema i visoka. Ra-
spodjela ispitanika prema strunoj spremi vidljiva je iz sljedee tablice.
Tablica 6: Raspodjela ispitanika prema strunoj spremi
STRUNA SPREMA f %
NSS 8 4,60
SSS 75 43,10
VS 19 10,92
VSS 72 41,38
Ukupno 174 100
Iz Grafa 3 vidljivo je da su u uzorku najzastupljenije skupine ispitnika
koji imaju srednju i visoku spremu.
Graf 3: Struktura ispitanika prema strunoj spremi
0
20
40
60
80
100
Dob ispitanika
Do 25 godina
od 25 do 50
godina
Vie od 50
godina
0
20
40
60
80
Struna sprema ispitanika
NSS
SSS
VS
VSS
REZULTATI
EMPIRIJSKOG
ISTRAIVANJA
III.
127 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
1. DRUTVENI POLOAJ ENA U HRVATSKOM
DRUTVU
Drutveni poloaj ena u drutvu moe se istraivati na razliite naine.
Istraivanja usredotoena na tzv. sagledavanje objektivnog poloaja oslanjaju
se na obradu i analizu statistikih podataka. Dobiveni rezultati, analitino i
sintetino, pokazuju poloaj ena.
Postmoderna istraivanja jednako vanima dre nain na koji ljudi
opaaju stvarnost, interpretiraju dogaaje i konstruiraju socijalnu zbilju.
Polazei od navedenoga, u ovome istraivanju usredotoili smo se na eksten-
zivne subjektivne kvantitativne i kvalitativne procjene drutvenog poloaja
ena.
1.1. IMBENICI DRUTVENOG POLOAJA ENE U
HRVATSKOM DRUTVU
U skladu s postavljenim ciljem i zadaama istraivanja najprije smo
ispitali procjene opeg poloaja ene u drutvu. Raspodjela odgovora ispita-
nika vidljiva je iz Grafa 4.
Graf 4: Pitanje: Je li lake biti mukarac ili ena?
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da je u drutvu lake biti mukarac ne-
goli ena. Da je lake biti mukarac misli 115 ili 66,10 % ispitanika prema samo
18 ili 10,33 % ispitanika koji smatraju da je lake biti ena. Da je u drutvu pod-
jednako teko i enama i mukarcima, smatra 41 ili 23,57 % ispitanika. Podaci
su prikazani u sljedeoj tablici.
0
50
100
150
Je li lake biti
mukarac ili ena?
Mukarac
ena
Podjednako
128 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
Tablica 7: Pitanje: Je li lake biti mukarac ili ena?
Lake je biti f %
m - mukarac 115 66,10%
ena 18 10,33%
m/ - podjednako 41 23,57%
Ukupno 174 100 %
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem 2-testa, ustanovili smo da je ra-
zlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (2= 88.586, SS= 2), na razini
znaajnosti p=0,00 tj. da u populaciji ee moemo oekivati stav da je lake
biti mukarac negoli ena.
U nastavku prikazujemo rezultate kvalitativne analize - klasifkaciju
imbenika koji po miljenju ispitanika - utjeu na poloaj u drutvu.
Ispitanicima smo ponudili tri odgovora: lake je biti mukarac, lake
je biti ena i podjednako je lako/teko i enama i mukarcima.
Najprije - zato je lake biti ena? Prema odgovorima naih ispitani-
ka vidi se da samo 18 ili 10,33 %, smatra da je lake biti ena zato to:
stalno se bore za svoja prava, a ravnopravne su; ene su se uspjele
izboriti za bolji poloaj;
ene su sposobnije od mukaraca; moe isto napraviti kao i mukarac;
vre stoji na nogama u svakom smislu; lake se snalaze u svemu;
u svemu za to je zainteresirana, uspjeva; ena moe savladati sve
izazove koji se stavljaju pred nju;
obrazovana, samostalna,emancipirana; neovisna u svakom pogle-
du;
ene su ravnopravne s mukarcima, lake se snalaze u ivotu, i
imaju veu podrku drutva;
ena, zato to ima vea prava, krae radi tj. krai radni sta a dulje
ive, vie bolovanja, porodiljni dopust;
ena jer ima vea prava od mukarca i due ivi, ima krai radni
sta i puno ih se vie tedi od mukaraca;
ene mogu doi do posla lake radi percipiranja enskog spola kao
ljepeg, njenijeg;
ena zbog fzikih predispozicija te drutvenog statusa;
mukarcima je tee jer se od njih oekuje vie nego to je veina
sposobna dati - oekuje se uspjeh na poslu, sa enama, fnancijski
dobra situacija, poeljan izgled, prihvaanje emancipacije ena i
129 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
prilagodba novom, enskom svijetu;
mukarac mora platiti svaki raun;
mukarac je izgubio svoju funkciju u svakom smislu, jedino u poslu
i biznisu vode glavnu rije;
bez ene ne bi bilo svijeta.
Dakle, ispitanici smatraju da osnovni razlozi to, u odnosu na
mukarce, ene imaju povoljniji drutveni poloaj, lee u veim sposobnosti-
ma, vioj motivaciji, zauzimanju ena za sebe, obrazovanosti, drutvenoj zatiti
i koritenju svih enskih predispozicija - razlozima povezanima s ponaanjem
ene kao jedinke.
Nadalje, zanimalo nas je zato je tee biti ena?
Odgovore ispitanika najprije smo inventarizirali, a potom svrstali u
nekoliko kategorija imbenika.
Prema odgovorima 115 ili 66,10 %, naih ispitanika, osnovni imbenici
teeg poloaja ena su:
A. podreeni poloaj i neravnopravnost u svijetu rada,
B. nesrazmjerno ueu neplaenom radu u kui,
C. opi poloaj ena u drutvu i
D. vladajui drutveni stereotipi o podreenosti ena.
A. Podreeni poloaj i neravnopravnost u svijetu rada
Nae ispitivanje pokazalo je da na neravnopravnost ena u svijetu rada
utjee nekoliko imbenika:
a) nedostupnost rada,
b) potplaenost i
c) sporije napredovanje u karijeri.
a) nedostupnost rada rad je dostupniji mukarcima negoli enama:
mukaraci imaju vie pogodnosti pri zapoljavanju;
mukaraci imaju prednosti pri zapoljavanju i vee mogunosti u
napredovanju, bolja radna mjesta i vie plae
mukarci se lake zaposle, dobivaju bolja radna mjesta i veu plau;
lake je biti mukarac jer su oni u dananjem svijetu kapitalizma
lake prolaze od ena u tijeku rada i poslovanja;
mukarac se lake zaposli
Mukarac. Lake se zaposli
130 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
ena tee nae zaposlenje.
Mukarci se lake zapoljavaju, imaju vee plae, rjee dobivaju
otkaze, manje su ukljueni u odgoj djece i voenje domainstva
mukarci imaju prednosti u zapoljavanju pred enama
Takoer, ene u svijetu jo uvijek nisu dovoljno priznate po ravno-
pravnosti sa mukarcima
Mukarac se lake zapoljava, po potrebi prekvalifcira i vea
mogunost zaposlenja u raznim poslovima
Lake je biti mukarac jer bre dobije posao, manja je vjerojatnost
dobivanja otkaza.
mukarac kao pojava daje dojam veeg autoriteta, jo uvijek se gleda
kao jai spol, na radnom mjestu se ne mora dokazivati kao ena,i
sam rukovoditelj se drugaije ponaa na radnom mjestu prema
muakrcu u odnosu na enu
brojne institucije kao i pojedinci daju prednost mukarcima pri
zapoljavanju.
b) potplaenost
ene su za jednak ili slian rad manje plaene:
Mukarcima je lake zaposliti se i bolje su plaeni;
za svoj rad esto je manje plaena,osim tog ima druge kuanske
poslove
ene manje plaene za poslove
c) sporije napredovanje u karijeri:
imaju primat kod zaposlenja zbog jo uvijek prisutnog shvaanja
sredine
Mukarac e prije biti odabran za neki posao, vie su cijenjeni u
drutvu;
Mukarac jer imaju mnogo vie mogunosti. smatra da muko moe
bolje napraviti nego ena;
mukarci imaju manje posla openito; mukarci su u svemu
privilegiran;i
ene imaju manje prava na pogreku (u poslu) nego mukarci.
Openito je napredovanje ena u poslovnom svijetu manje. esto su
primorane odgaati porod.
131 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ivimo u svijetu mukaraca, lake je u tom poslovnom svijetu biti
mukarac, jer se ena i dalje mora puno vie dokazivati, a i esto
od mukaraca doivljena kao seksualni objekt;
Mukarca se shvaa ozbiljnije kad govori, napreduje bre i lake,
ena kao mogua budua majka, izjednaava se sa pojmom opas-
nosti.
ene kao puno bolji lideri, jo uvijek smo poraene po zastupljenosti
na tim pozicijama;
nemaju dr.obveza i pretpostavka je da su raspoloivi u svako doba;
kad je rije o poslu - nije potrebno paziti na bioloki sat , ne dol-
azi u pitanje odabir izmeu posla i obitelji
ivimo u mukom svijetu gdje su, naravno, povlastice za muke
velike. Vee plaa, bolji, uljudniji pristup mukarcima, bolje ben-
efcije,.... mukarci na istom radnom mjestu, i za istu razinu
kompetencija dobivaju veu plau. Kod nas je jo uvijek uvrijeen
patrijarhalan nain ivota, pa ena jo uvijek mora nakon posla
doma kuhati, brinuti o djeci i sl. .
Ima vea primanja i bolje poslove. Brine se za preivljavanje obitelji.
Vie zarauje, a odgoj djece preputa eni.
Mukarac - uglavnom obavlja samo one poslove koji su vezani za
njegovu struku i karijeru
ene imaju manje plae, a vei teret snose u odgoju djece i obavl-
janju poslova u domainstvu;
mukarci imaju vei izbor radnih mjesta. Ne bore se sa trudnikim
bolovanjima i otkazima zbog toga.
Mukarac - na svim poljima bolje prolaze, bolje su plaeni, oz-
biljnije shvaeni. kod zapoljavanja lake budu primljeni jer su
potencijalno manje na bolovanju, plaa za isti posao je vea za cca
20% od plae ene.
m. imaju vie mogunosti za to bolji uspjeh u poslovnom svijetu.
Mnogi misle da pojedini poslovi nisu za ene.
Kao mukarac je puno lake napredovati i stei veu poziciju u
drutvu i na poslu
ena mora puno uiti i kad naui mora se dokazivati i bolje i vie
raditi, a nikada nije vie plaena za svoj rad od mukarca
132 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
ene se moraju vie dokazivati.
Mukarac, zato to se ne oekuje da sa jednakim arom sudjeluje u
obitelji i u poslovnoj sferi.
Bre i lake napreduju u poslovnom okruenju, esto su za isti
posao koji obavljaju mukarc i ena nejednako plaeni u korist
ene su u razliitim situacijama esto diskriminirane;
uvijek je donekle pristutna diskriminacija ena u profesionalnom
i privatnom ivotu
Jo uvijek se smatra da mukarci bolje obavljaju posao od ene,
ene moraju uloiti vie truda da bi postigle uspjeh kojeg mukarci
puno lake ostvare.
ene openito nisu u ravnopravnom poloaju. U poslovnom smislu
na tu neravnopravnost utjee bioloka funkcija ene
za isti posao mukarac je vie plaen. Prije dobije posao, jer ne ide
na porodiljni dopust
mukarci imaju bolja radna mjesta; bolje plaeni za isti posao
Poslovno ena da bi uspjela na poetku treba puno vie truda kako
bi se dokazala nego to to treba mukarcu;
M. lake dolaze do zaposlenja, poloaja i bolje su plaena njihova
radna mjesta.
U kuanskim poslovima veina pomae enama, ali ene nose teret
obiteljii djece, a posveuju se i poslu i karijeri.
manji izbor radnih mjesta; manje plaena, tee napreduje na poslu
i tee dolazi do rukovodeeg posla.
Radi trudnoe i bolovana zbog djece, dobiva otkaz.
B) Nesrazmjerno uee u neplaenom radu u kui
M. radi 8 sati, a ena 24. ena dri 4 oka u kui;
Mukaraci su bolje su plaeni nego ene.
U obitelji podizanje djece, njihovom kolovanju, kuhanju, pospre-
manju te u brizi za starije lanove obitelji ene se puno vie
angairaju
ena je uglavnom jo optereena (posao, djeca, kua) itd. ene su
majke i veina ih se tako ponaa pa zbog toga imaju vie obveza
ena osim profesionalnih obveza na radnom mjestu ima mnogo ob-
133 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
veza u obitelji.
ene osim posla (profesionalnog) obavljaju mnogo kuanskih po-
slova to se vrlo esto zanemaruje mukarac, jer kud i kamo ima
manje obveza;
brigu o djeci vodi ena, brigu o kuanskim poslovima te takoer i o
samom muu vodi ena.
ena i nadalje mora biti i dobra domaica, uzorna majka, bez-
prijekorna supruga, a uz to naoita, kolovana, zaposlena, uvijek
nasmijana i mukarcu (suprugu) podatna.
Lake je biti mukarac (koji se samo i uglavnom bavi sam sa sobom
i ne ele biti odgovorni, ni za to suvino, a posebno za odgoj
djeteta);
mukarac radi sasvim odreene poslove iji su rezultati zbog toga
vidljivi.
ena dri 3 ugla kue a k tome je u radnom odnosu, jednako sudjel-
uje u stvaranju kunog bueta.
eni je danas sigurno puno tee neroito ako je oformila obitelj i
ako radi, a mora i eli raditi. Obitelj
Mukarac jer ne mora toliko voditi brigu o obitelji; manji teret
pada na njega oko odgoja djece i oko voenja kuanstva;
Mislim muko, jer ne moraju biti super tata, super mu, super ku-
har, super djelatnik i sve ostalo kao to se od ena oekuju pod
obavezno; vie se uvaava njihovo miljenje mada ene ipak napre-
duju, dokazuju se, ali jako polako!
od ena puno vie trei A: da budu lijepe, pametne, njene, inteli-
gentne, enstvene, B: logine, ustrajne, hrabre, uspjene poslovno,
ambiciozne. Od mukaraca se trai manje toga, vie od onog iz
kategorije B, amanje iz A.
pred ene je dans stavljen veliki izazov biti super mama, super u
svome poslu, super supruga i negdje uspuno izgubim sebe.
ene su uspjenije na poslu, time vie angairane nego prije na
poslu, a kad kue ih doekuju sve obveze.
ele li biti uspjene na poslu teko im je uklopiti i raanje;
Podjela poslova u drutvu nije ravnopravna izmeu mukaraca i
ena. Oekuje se veliki angaman ena u obavljanju radnih zadata-
134 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
ka, ali pri tome ne postoji znaajno rastereenje ena u kuanskim
poslovima.
Biti ena nije jednostavno, jer podmirivanje svih obveza ne ostavlja
niti vremena niti volje a ni mogunosti za bilo to drugo;
ena posebno u kui i obitelji, odgoj djece i briga za roditelje, a uz
to mora i biti zaposlena,
zbog pravila u svijetu koji su uglavnom muka jer ih mukarci i
donose,
jer se enu kao javnu osobu olako javno kritizira i osuuje,
seksistiki odnos prema eni
ena napravi mnogo poslova, poslovi u obitelji koji nisu vidljivi pa
zato i ne mogu biti vrednovani
Mukarac jer je posveen samo jednoj sferi.
ena dri tri kuta u kui a mu jedan;
mukarac ima manje obaveza od ene naruito nakon radnog odno-
sa;
ena briga o kui i familiji, brine o djeci
Lake je biti mukarac jer ima manje obveza za razliku od ena koje
imaju puno vie posla;
enama nitko ne plaa svakodnevni rad u kui, to pranje, peglanje,
kuhanje, ienje, briga oko djece;
u manjem dijelu mukarci preuzimaju na sebe obaveza u kui i oko
obitelji,
Na mukarcu je da radi i da zarauje za obitelj a na eni je da
radi, da zarauje, da se brine o djeci, kui, izdacima i o mukarcu
ena dri tri kuta u kui a mu jedan disproporcija obveza i statusa
izraenija na enskoj strani
Mukarac obuhvaa manje drutvenih uloga.
Od ena su mnogo vea oekivanja da budu uspjene u osobnom
(supruga, ena, majka, lojalna ki svojim roditeljima,..) i radnom
kontekstu
Od ena se oekuje da budu uspjene poslovne ene, majke i supruge
i ene se osjeaju neuspjenima i nedovoljno dobrim, a i drutvo ih
tako gleda ako zakau u bilo kojem od tih segmenata;
ena, osobito zaposlena, ima vie uloga, koje bi trebala uspjeno
135 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ostvariti (majka, supruga, domaica, zaposlenica)
obveze mukarac su samo ono to oni sebi zadaju.
ene pak moraju sve odraditi, dokazivati se na poslu, kui;
ene su uz sve dosadanje uloge (majke,kuharice,spremaice) preuzele
i profesionalni posao;.
Mukarac se smatra kao eventualna pomo, a ne kao jednakopravni
partner u svim poslovima;
kod zaposlenja prije se zapoljavaju mukarci,prije napreduju na
radnom mjestu, bolje ih se plaa za ista radna mjesta,
u obitelji, ve inom ene obavljaju jo uvijek sve kuanske poslove
i vode brigu o djeci
C) Opi poloaj i drutveni stereotipi o podreenosti ene
Nismo razvili svoju svijest do te mjere da sve poslove mogu kvalitet-
no i jedni i drugi obavljati. Oni si samo meusobno pomau da
bolje i kvalitetnije ive;
Nije ena pilot heroj, nije mukarac koji kuha papuar drutveno
uvjetovano kroz povijest
Mukarcima su neka ponaanja doputena, dok su ista enama
zabranjena;
Drutvo je patrijahalno i kao takvo vie podreeno mukarcima
nego eni
Inertnost ena i preputanje pridonosi jo vie takvom poloaju. jo
uvijek je lake biti mukarac zbog jo uvijek uvrijeenih tradicio-
nalnih stavova
Mukarac jo uvijek ih se smatra superiornijima, pametnijima,
sposobnijima, vrijednijima;
ivimo u tradicionalnom drutvu gdje se razmilja da je eni mjes-
to u kui tj. da bude dobra domaica;
Mukarac jer je patrijahalni korijen drutva, jo uvijek vrlo jak i
prisutan u mentalitetu i ena i mukaraca;
ene su jo uvijek u naem drutvu tretirane kao manje vrijedne
i sposobne, slabije su plaene te tee dolaze do vodeih pozicija na
poslu
Mukarac radi manjeg broja uloga koje se oekuju da obavlja i
136 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
manjeg broja predrasuda za mukarce
svijet funkcionira na muki nain; to je vidljivo po odnosima moi
(ene su i dalje na mjestima s manje moi),
jo uvijek postoje muke i enske profesije
mukaraci ne brigaju o niem, idu na kavu i gledaju sport, a ena
briga o kui i familiji, brine oko djece... ;
Nitko ne oekuje da on sam mukarac radi za cijelu obitelj,imaju
manji obim svakodnevnih poslova. to god naprave super je,, nitko
ne oekuje da se emocionalno ne angairaju u obitelji
jo uvijek na neki nain vie potuje ono to mukarac kae, muko
miljenje,
Lake je biti mukarac jer imamo prednosti u odnosu na ene, barem
to se tie radnih mjesta i openito pogleda na mukarce u obitelji,
drutvu,
posluinferiornost mukarca nad enom je uvrijeeno miljenje od
davnih vremena
Zavladao primitivizam koji se temelji na patrijaharnim nazovi
vrijednostima, a koji enu veu uz kuhau, metlu i krevet.
Mukarci odreuju i nameu pravila ponaanja i djelovanja ovo je
svijet mukaraca;
lake znai da su mukarci ili neodgovorni ili neosjetljivi
Mukarcima su drutveno dozvoljena ponaanja i ophoenja koja
enama nisu.
Brojano su nadmoniji u medijima, politici, kulturi, sportu.
esto su na vodeim mejstima u tvrtkama i lake dolaze do zapo-
slenja.
U 20 st. dolazi do afrmacije ena, ali vie deklarativno. Ravno-
pravnost spolova nam donosi nove odgovornosti bez obveza.
Muko - glava kue Mukarac jer ima vea prava, glava je kue, vie
se slua mukarac.
Nadalje, ispitali smo priklanjanje stavu: Podjednako je teko biti ena
i mukarac.
Ukupno 41 ili 23,57 % ispitanika smatra da je podjednako teko i
enama i mukarcima. Razloge tome ispitanici vide u razliitim imbenicima.
137 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
A) Nesigurno trite rada (egzistencijalna nesigurnost)
Danas nije lako biti niti mukarac niti ena. Veina nas je u neiz-
vjesnosti to se tie egzistencije.
pozicija mukaraca i ena drugaija je ovisno o podruju ivota
koje se prouava a kada je rije o naem drutvu onda treba rei da
je podjednako teko mukarcima i enama danas radi sutra te
eka knjiica
Situacija se mijenja nabolje i u stvarnom ivotu gdje se mnoge
nejednakosti s obzirom na spol polako gube i to je dosta esto prim-
jetno u odnosu mladih obrazovanih ena i mukaraca. Meutim,
danas je jednako teko svima, pogotovo mladim ljudima koji ne
mogu nai posao i egzistencijalno su ugroeni,
Danas mladi ljudi bez obzira na spol kod nas nemaju perspektivu
kad se svaki dan dijele otkazi.
U sadanjem socijalo-ekonomskom poloaju, globalizaciji, emanci-
paciji ena, jednako gube svi.
gledajui iz neke ekonomske perspektive mukarci su i dalje za isti
posao u veini sluajeva plaeni vie ali mislim da idemo prema
izjednaavanju plaa i poloaja;
ivimo u drutvu u kojem vladaju korupcija, kvazi demokracija i
nemoralnosti koji ne poznaju spolne razlike.
Ni mukarci ni ene ne mogu dobiti posao nakon zavrene kole.
Nema dovoljno radnih mjesta niti za mukarce niti za ene.
B) Promijenjena drutvena oekivanja
Norme ponaanja mukaraca i ena u suvremenom su se svijetu
znaajno promijenila te je zbog toga poloaj ena i mukaraca podjednako
teak:
uloge i jednih i drugih u drutvu izmijeali do te mjere da nitko
ne zna koja je njegova uloga u drutvu i u obitelji i zbog toga im je
jednako teko odnosno lako kako se uzme;
oekivanja su znaajno drugaija-ena ne mora biti posluna
domaica niti mukarac treba biti glava obitelji;
ni jednim ni drugima nije lako, samo na razliiti nain gledaju
na probleme sa kojima se susreu u suvremenom svijetu koji nam je
138 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
nametnuo nova pravila.
Mladi obrazovani mukarci i ene poinju se smatrati ravnopravn-
ima u svim pogledima. Podjela na enske i muke kuanske poslove
polako nestaje, est sluaj su i mladi oevi koji ostaju na porodilji-
nom dopustu kako bi se brinuli za svoje dijete. Mlade obrazovane
djevojke shvaaju svoja prava i ulogu sebe u suvremenom drutvu
vide puno drugaije nego njihove majke, none ili pranone.
Mukarci u segmentu svog djelovanja podnose jednak teret kao i ene
u segmentu svog djelovanja; nema bitnih razlika jer svatko tko je
odgovoran ima otean poloaj (u naem drutvu).
podjednak svaki spol ima svoje prednosti i mane i najee ene
misle kako je mukarcima lake, a mukarci misle kako je enama
lake.
Svatko se mora boriti za svoje ciljeve, spol uope nije bitan (mukarci
su izvrsni kuhari a ene predsjednice vlada)- sve donedavno to se
inilo nemoguim.
C) Ostali imbenici
...Ipak, esto ujem od drugih ena da im je tee nego mukarcima,
no povezujem to prvenstveno s drugaijim kontekstom u kojem ive
i rade: u mojem je poslu i prema enama i prema mukarcima post-
avljen isti zahtjev Smatram da je podjednako teko i mukarcima
i enama (kako u kojem segmentu ivota), vrijedi pravilo:kako
posije,tako e i eti;
za napredovanje i svi koji ga ispune, napreduju, ali u nekim drugim
strukama nije tako i ene se primjerice esto nau u situaciji da
je napredovanje omogueno mukom kolegi koji je moda manje
obrazovan nego neka od ena, no na upravljakim mjestima jo
se uvijek radije vidi mukarac (kao da vlada neko ope miljenje
i meu mukarcima i meu enama da su mukarci bolji efovi,
pravedniji, profesionalniji, nego to to moe biti ena).
Kad smo kod razliitih konteksta, spomenut u i kontekst koji na-
zivam obiteljska situacija. Usporedila bih pritom enu s obitelji
nasuprot eni bez obitelji te mukarca s obitelji nasuprot mukarcu
bez obitelji, radije nego mukarca u obitelji nasuprot eni u
139 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
obitelji. Naime, mislim da je kljuno pitanje je li lake biti ena
bez obiteljskih obaveza ili pak ivjeti u obitelji, tj. je li lake biti
otac i suprug, nego ivjeti sam. Prema mojem miljenju i iskustvu
naime suvremeni supruzi dijele gotovo sve poslove sa svojim supru-
gama i openito gledano podjednako se brinu o djeci. No, to sam
zakljuila zato to dolazim iz obitelji intelektualaca, a i sve moje
prijateljice i poznanice koje imaju obitelj, visoko su obrazovane i
udane za intelektualce moda je stanje drugaije u kontekstu kad
su suprunici drugaije odgajani i obrazovani.
ene su se emancipacijom i ostvarivanjem zakonskih prava na rad,
jednakost afrmirale u drutvu kao jednako vrijedni lanovi.
Zavisi o ukljuenosti u kuanstvo, odgoj djece i meusobno
uvaavanju suprunika.
sve ovisi o pojedincu, kako se ponaa i kako se izbori za sebe.
nedae pogaaju i jedno i drugo;poloaj ena u dananjem drutvu
je skoro jednak poloaju mukaraca.
Na osnovi dobivenih odgovora moemo zakljuiti da su brze promjene
u naem tranzicijskom drutvu, praene opom ekonomskom nesigurnou,
najznaajniji faktor koji utjee na podjednako teak poloaj ena i mukaraca.
Odgovori ispitanika, barem na razini pilot istraivanja, indiciraju
zakljuak da je u hrvatskom drutvu razvijena svijest ili javna percepcija o
teem poloaju ena nesrazmjernom/a optereenosti spolova i neravno-
pravnosti ena.
Znatna razlika u estini odgovora (2-test) pokazuje da nema veih
dvojbi o neravnopravnom poloaju ena. Nae istraivanje podudara se s dru-
gim istraivanjima koja potvruju da u naemu drutvu ene nisu ravnopravne
s mukarcima.
140 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
2. DRUTVENI POLOAJ ENA I NEOVISNE
VARIJABLE
2.1. DRUTVENI POLOAJ ENA I SPOL ISPITANIKA
Ispitali smo podudaraju li se percepcije ispitanika o poloaju ena sa
spolom ispitanika. Raspodjela odgovora ispitanika vidljiva je iz Grafa 5.
Graf 5: Pitanje: Je li lake biti mukarac ili ena? i spol ispitanika
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da ene i mukarci razliito opaaju
poloaj ene u drutvu.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je
razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
= 22.759, SS= 2, na ra-
zini znaajnosti p=0,00). Moemo uopiti stav da ene i mukarci razliito
opaaju drutveni poloaj ena, tj. moemo oekivati da vei broj ena negoli
mukaraca smatra da je tee biti ena negoli mukarac.
Tablica 8: Raspodjela odgovora na pitanje:Je li lake biti mukarac ili ena? i spol
ispitanika
Odgovori Mukarci ene
Lake je biti f % f %
m- mukarac 33 28,79 % 82 71,30 %
ena 11 61,11 % 7 38,89 %
m/ - podjednako 28 68,29 % 13 32,71 %
Ukupno 72 41,38 % 102 58,62 %
Da je lake biti mukarac misli 33 ili 28,70 % ispitanika i 82 ili 71,30
% ispitanica. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je
0
20
40
60
80
100
M M/
Mukarci
ene
141 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
= 20.878, SS= 2, na razini
znaajnosti p=0,00). Moemo uopiti stav da vei broj ena negoli mukaraca
smatra da je lake biti mukarac.
Da je lake biti ena misli 11 ili 61,11 % ispitanika i 7 ili 38,89 % ispi-
tanica. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da raz-
lika u raspodjeli odgovora nije statistiki znaajna (
2
= 0,889, SS= 2, na razini
znaajnosti p=0,34). Ne moemo uopiti stav da vei broj mukaraca negoli
ena smatra da kako je lake biti ena.
Da je podjednako teko biti mukarac i ena misli 28 ili 68,29,11 %
ispitanika i 13 ili 32,71 % ispitanica. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-
testa, ustanovili smo da je razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna
(
2
= 5,488, SS= 2, na razini znaajnosti p=0,01). Moemo uopiti stav da vei
broj mukaraca negoli ena smatra da je podjednako teko biti mukarac i
ena.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da najvei broj mukaraca
33 ili 45,83 % smatra da je lake biti mukarac, njih 11 ili 15,28 % da je lake biti
ena, a 28 ili 38,89 % da je podjednako teko biti ena, odnosno mukarac.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je ra-
zlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
= 11,083, SS=2, na razini
znaajnosti p=0,00). Moemo uopiti stav da vei broj mukaraca smatra
da je tee biti ena negoli mukarac. Ovaj zakljuak, barem na razini pilot
istraivanja, opovrgava stereotip o dominirajuem seksizmu mukaraca.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da najvei broj ena 82 ili
82,40 % smatra da je lake biti mukarac, njih 7 ili 6,86 % da je lake biti ena,
a 13 ili 12,84 % da je podjednako teko biti ena, odnosno mukarac.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je ra-
zlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
= 102,176, SS=2, na razini
znaajnosti p=0,00). Moemo uopiti stav da vei broj ena smatra da je tee
biti ena negoli mukarac. ene su svjesne svoje drutvene neravnopravnosti.
2.2. DRUTVENI POLOAJ ENA I DOB ISPITANIKA
U nastavku smo ispitali podudaraju li se percepcije ispitanika o teem
poloaju ena s dobi ispitanika ili nisu povezane (sa dobi?)
Raspodjela odgovora ispitanika vidljiva je iz grafa 6.
142 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
Graf 6: Pitanje: Je li lake biti mukarac ili ena? i dob ispitanika
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da ispitanici razliite dobi razliito
opaaju poloaj ene u drutvu.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da raz-
lika u raspodjeli odgovora nije statistiki znaajna (2= 1,435, SS=2, na razini
znaajnosti p=0,838). Ne moemo uopiti zakljuak da ispitanici razliite dobi
razliito procjenjuju drutveni poloaj ena.
Da je lake biti mukarac misli 22 ili 19,13% ispitanika do 25 godina,
66 ili 57,39 % ispitanika do 50 godina i 27 ili 23,48 % ispitanika starijih od 50
godina. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je ra-
zlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
= 30.278, SS=2, na razini
znaajnosti p=0,00). Moemo uopiti stav da vei broj mukaraca srednje dobi
negoli mlaih i starijih mukaraca smatra da je lake biti mukarac.
Tablica 9: Raspodjela odgovora na pitanje: Je li lake biti mukarac ili ena? i
dob ispitanika
Odgovori do 25 god. od 25 do 50 god. preko 50 god.
Lake je biti f % f % f %
m- mukarac 22 19,13 % 66 57,39 % 27 23,48 %
ena 4 22,22 % 10 55,56 % 4 22,22 %
m/ - podjednako 11 26,83 % 23 56,1 % 7 17,07 %
Ukupno 37 21,26 % 99 56,90 % 38 21,84 %
Da je lake biti ena misli 4 ili 22,22 % ispitanika do 25 godina, 10 ili
55,56 % ispitanika do 25-50 godina i 4 ili 22,22 % ispitanika starijih od 50 go-
dina. Dakle, najvei broj ispitanika srednje dobi smatra da je lake biti ena,
naspram manjeg broja mlaih i starijih ljudi koji podravaju taj stav. Testiran-
jem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da razlika u raspodjeli
0
20
40
60
80
M M/
do 25 god.
od 25 do 50
god.
preko 50 god.
143 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
odgovora nije statistiki znaajna (
2
= 4, SS=2, na razini znaajnosti p=0.135).
Ne moemo uopiti stav da ispitanici razliite dobi smatraju da je lake biti
mukarac.
Da je podjednako teko biti mukarac i ena misli 11 ili 26,83 % ispi-
tanika do 25 godina, 23 ili 56,1 % ispitanika od 25-50 godina i 7 ili 17,07 % ispi-
tanika starijih od 50 godina. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, usta-
novili smo da je razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
=10,146,
SS= 2, na razini znaajnosti p=0,00). Moemo uopiti zakljuak da se ispitani-
ci razliite dobi razlikuju u stavu da je podjednako teko biti mukarac i ena.
Taj stav najprisutniji je u populaciji srednje dobi.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da ispitanici, neovisno o
dobi, najuestalije podravaju stav o teem poloaju ena negoli mukaraca.
Najvei broj ispitanika do 25 godina, njih 22 ili 59,46 %, smatra da
je lake biti mukarac, njih 4 ili 10,81 % da je lake biti ena, a 11 ili 29,73 %
da je podjednako teko biti ena, odnosno mukarac. Testiranjem 0-hipo-
teze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je razlika u raspodjeli odgovora
statistiki znaajna (
2
= 15,167, SS=2, na razini znaajnosti p=0,00). Moemo
uopiti stav da mlai ljudi najuestalije prihvaaju stav da je lake biti
mukarac, a znatno rjee stavove lake je biti ena i podjednako je teko biti
ena, odnosno mukarac. Zakljuujemo da su mladi svjesni neravnopravnosti
ena u drutvu.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da najvei broj ispita-
nika 25-50 godina, njih 66 ili 66,67 % smatra da je lake biti mukarac, njih
10 ili 10,10% da je lake biti ena, a 23 ili 23,23 % da je podjednako teko biti
ena, odnosno mukarac. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, usta-
novili smo da je razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
= 52,061,
SS=2, na razini znaajnosti p=0,00). Moemo uopiti stav da ljudi srednje dobi
najuestalije prihvaaju stav da je lake biti mukarac, a znatno rjee stavove
lake je biti ena i podjednako je teko biti ena, odnosno mukarac.
Zakljuujemo da su ljudi srednje dobi svjesni neravnopravnosti ena u drutvu.
Najvei broj ispitanika starijih od 50 godina, njih 27 ili 71,05 % sma-
tra da je lake biti mukarac, njih 4 ili 10,53 % da je lake biti ena, a 7 ili
18,42 % da je podjednako teko biti ena, odnosno mukarac. Testiranjem
0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je razlika u raspodjeli od-
govora statistiki znaajna (
2
= 24,684, SS=2, na razini znaajnosti p=0,00).
Moemo uopiti stav da stariji ljudi najuestalije prihvaaju stav da je lake
biti mukarac, a znatno rjee stavove lake je biti ena i podjednako je teko
biti ena, odnosno mukarac. Zakljuujemo da su stariji ljudi svjesni neravno-
pravnosti ena u drutvu.
144 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
2.3. DRUTVENI POLOAJ ENA I NAOBRAZBA
ISPITANIKA
Podudaraju li se percepcije o teem poloaju ena sa strunom spre-
mom ispitanika?
Raspodjela odgovora ispitanika vidljiva je iz Grafa 7.
Graf 7: Pitanje: Je li lake biti mukarac ili ena? i struna sprema ispitanika
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da ispitanici razliite kolske nao-
brazbe razliito opaaju poloaj ene u drutvu.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da raz-
lika u raspodjeli odgovora nije statistiki znaajna (Yatesov
2
=8.919, Yatesov
p= 0.17818496). Ne moemo uopiti zakljuak da ispitanici razliitog stupnja
kolske naobrazbe razliito procjenjuju drutveni poloaj ena.
Tablica 10: Pitanje: Je li lake biti mukarac ili ena? i struna sprema ispitanika
Odgovori NSS SSS VS VSS
Lake je biti f % f % f % f %
m- mukarac 6 5,22% 41 35,65% 11 9,57% 57 49,56%
ena 1 5,56% 10 55,56% 2 11,11% 5 27,78%
m/ - podjednako 1 2,43% 24 58,54% 6 14,63% 10 24,69%
Ukupno 8 4,60% 75 43,10% 19 10,92% 72 41,38%
Da je lake biti mukarac misli 6 ili 5,22 % ispitanika nie naobraz-
be, 41 ili 35,65 % ispitanika srednjeg stupnja naobrazbe, 11 ili 9,57 % ispitanika
vie naobrazbe i 57 ili 49,56 % ispitanika s visokom naobrazbom. Testiranjem
0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je razlika u raspodjeli od-
govora statistiki znaajna (
2
= 61,939, SS=3, na razini znaajnosti p=0,00).
0
10
20
30
40
50
60
M M/
NSS
SSS
VS
VSS
145 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Moemo uopiti stav da visokoobrazovana populacija (VS, VSS) u veoj mjeri
procjenjuje da je tee biti ena.
Da je lake biti ena misli 1 ili 5,56 % ispitanika nie naobrazbe, 10 ili
55,56 % ispitanika srednjeg stupnja naobrazbe, 2 ili 11,11 % ispitanika vie nao-
brazbe i 5 ili 27.78 % ispitanika s visokom naobrazbom. Testiranjem 0-hipo-
teze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je razlika u raspodjeli odgovora
statistiki znaajna (
2
= 61,939, SS=3, na razini znaajnosti p=0,00). Moemo
uopiti stav da visokoobrazovana populacija (VS, VSS) u veoj mjeri procje-
njuje da je tee biti ena.
Da je podjednako teko biti ena, odnosno mukarac misli 1 ili 2,43 %
ispitanika s niom naobrazbom, 24 ili 58,54 % ispitanika sa srednjim stupnjem
naobrazbe, 6 ili 14,63 % ispitanika s viom naobrazbom i 10 ili 24,69 % ispi-
tanika s visokom naobrazbom. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa,
ustanovili smo da je razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
=
28,561, SS=3, na razini znaajnosti p=0,00). Moemo uopiti stav da populaci-
ja srednjeg stupnja naobrazbe u veoj mjeri od ostalih procjenjuje da je pod-
jednako teko biti ena, odnosno mukarac.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da najvei broj ispitanika
nie naobrazbe, njih 6 ili 75 %, smatra da je lake biti mukarac, 1 ili 12,5 %
da je lake biti ena, a 1 ili 12,5% da je podjednako teko biti ena, odnosno
mukarac. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da ra-
zlika u raspodjeli odgovora nije statistiki znaajna (
2
= 6,25, SS=2, na razini
znaajnosti p=0,04). Ne moemo zakljuiti da ljudi nie naobrazbe razliito
opaaju drutveni poloaj ena kao tei ili laki u odnosu na mukarce.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da najvei broj ispitanika
srednjeg stupnja naobrazbe, njih 41 ili 54,67 %, smatra da je lake biti mukarac,
10 ili 13,13 % da je lake biti ena, a 24 ili 32,00 % da je podjednako teko biti
ena, odnosno mukarac. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, usta-
novili smo da razlika u raspodjeli odgovora nije statistiki znaajna (
2
= 19,28,
SS=2, na razini znaajnosti p=0,00). Moemo zakljuiti da se ljudi nie nao-
brazbe ne razlikuju u opaanju drutvenog poloaja ena kao teeg ili lakeg.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da najvei broj ispitanika
vie naobrazbe, njih 11 ili 57,90 %, smatra da je lake biti mukarac, 2 ili 10,52 %
da je lake biti ena, a 6 ili 31,58 % da je podjednako teko biti ena, odnosno
mukarac. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da ra-
zlika u raspodjeli odgovora nije statistiki znaajna (
2
= 6,42, SS=2, na razini
znaajnosti p=0,04). Ne moemo zakljuiti da ljudi vie naobrazbe razliito
opaaju teinu drutvenog poloaja ena.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da najvei broj ispitan-
ika VSS, njih 57 ili 79,17 %, smatra da je lake biti mukarac, 5 ili 6,94 % da
je lake biti ena, a 10 ili 13,89 % da je podjednako teko biti ena, odnosno
146 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
mukarac. Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da je
razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna (
2
= 68,58, SS=2, na razini
znaajnosti p=0,00). Moemo zakljuiti da ljudi VSS razliito opaaju teinu
drutvenog poloaja ena vei broj smatra da je poloaj ena tei negoli
poloaj mukaraca.
147 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
3. IMBENICI PROMJENE POLOAJA ENE U
DRUTVU
Drugi zadatak istraivanja bila je identifkacija imbenika koji prema
miljenju ispitanika - omoguuju promjenu drutvenog poloaja ena. In-
ventarizacijom odgovora i uopavanjem u kategorije idenifcirali smo sedam
imbenika emancipacije ena:
- obrazovanje,
- ekonomska neovisnost (plaa, zapoljavanje),
- promjene drutva,
- promjene stavova i vrijednosti u drutvu,
- osvjeivanje ena,
- politiko djelovanje ena i
- zakonske promjene.
Prikaz raspodjele odgovora ispitanika o imbenicima promjene
drutvenog poloaja ena naveli smo u sljedeoj tablici.
Tablica 11: Raspodjela odgovora imbenici promjene poloaja ena
Odgovori f %
Obrazovanje 44 33,08%
Promjene stavova i vrijednosti u drutvu 27 20,30%
Promjene drutva 18 13,69%
Ekonomska neovisnost (plaa,
zapoljavanje)
17 12,78%
Zakonske promjene 11 8,27%
Osvjeivanje ena 8 6,02%
Politiko djelovanje ena 8 6,02%
Ukupno 133 100%
Od ukupno 167 ispitanika koji su odgovorili,, 133 ili 79,64 % smatra da
su promjene drutvenog poloaja ena mogue, a 34 ili 20,36 % smatra da te
promjene nisu mogue.
Iz raspodjele odgovora oito je da ispitanici razliito percipira-
ju imbenike promjene drutvenog poloaja ena. Najvie ispitanika kao
imbenik promjene poloaja ena navode obrazovanje (33,08 %), a potom
promjenu stavova i vrijednosti u drutvu (20,30 %), to se takoer moe inter-
pretirati u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja. Navedeni rezultati takoer
upuuju na prijeku potrebu razvoja feministike pedagogije.
Izvorne odgovore ispitanika klasifcirali smo i dobili nekoliko ka-
tegorija imbenika. Sadraj kategorija imbenika ilustrirat emo sljedeim
148 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
primjerima:
a) Obrazovanje kao imbenik promjene
Poloaj ena i mukaraca se treba mijenjati najprije u obitelji
od roenja, potrebno je obrazovati uenike, a i odrasle ljude na
razliite naine (objavljivati rezultate istraivanja o toj temi,
putem medija,...).
ruenjem stereotipa kontinuiranim obrazovanjem, radom, razgov-
orom, praksom;
Edukacijama i strunim usavravanjem ena, omoguiti im
zapoljavanje to znai i neovisnost od mukarca, na isti nain
mijenjati stav i svijest ena o radnoj ravnopravnosti;
Edukacijom u kolama, fakultetima, a jako je bitan i kuni odgoj;
Potrebno je mijenjati nae udbenike u kojima bi jednako bili za-
stupljeni spolovi u razliitim nastavnim segmentima, ne dijeliti
osobe na muke i enske i ne uiti ih od roenja tvrdnjama tipa:
Ti si muko i ne smije plakati., Za curice nije nogomet. i sl.
U svim fazama odgoja i obrazovanja raditi na oslobaanju i razu-
mijevanju predrasuda i stereotipa;
Osvjetavanjem i kritikim promiljanjem uvrijeenih miljenja
to bi se razvijalo odgojem i obrazovanjem.
Uspjene i obrazovane ene mogu promijeniti svijet, dokazati svojim
djelima i pozicijom u drutvu da nema ogranienja zbog razliitog
spola,mogu se izboriti da je to vie ena na vanim pozicijama
u drutvu, a treba osigurati i podrku drutva da ivot ene nakon
posla bude isti kao i mukarca, izbaciti kategoriju mukih i enskih
poslova, organizirati bolju brigu Drutva o djeci, prehrani
Kad se povea obrazovanje u prosjeku, kreu i promjene, gdje se
naputaju predrasude i gleda stvarno injenino stanje, u pogledu
tko je odgovarajui za odreeni posao.
b) Ekonomska neovisnost (plaa, zapoljavanje) kao imbenik
promjene
omoguiti im zapoljavanje to znai ekonomsku neovisnost od
mukarca, na isti nain mijenjati stav i svijest ena o radnoj
ravnopravnosti.
Vjerojatno su sreeni ekonomski odnosi u drutvu preduvjet da se
149 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ene vrate u svoj prirodni poloaj majke i ene, ali i ravnopravnog
partnera u ivotu. Tada ena ini onaj zdravi stup obitelji.
Vjerojatno su sreeni ekonomski odnosi u drutvu preduvjet da se
ene vrate u svoj prirodni poloaj ravnopravnog partnera u ivotu.
Dati enama jednaku plau kao i mukarcu za isti posao koje obav-
ljaju;
Stabilizirati trite rada i na taj nain osigurati ekonomsku
neovisnost i sigurnu egzistenciju;
Potrebno je mijenjati poloaj jednakim plaama za ista radna
mjesta, pruati mogunost bez obzira na spol da se zaposle na bilo
kojem radnom mjestu za koje su kvalifcirani i zanima ih
Prvenstveno, uvesti jo veu ravnopravnost prilikom napredovanja
i zapoljavanja. Dati poticaj i prije svega podrku enama koje se
odluuju za djecu/obitelj, a ne da to bude prednost ili nedostatak
prilikom zapoljavanja.
Otvaranje radnih mjesta konano shvatiti da su ene bolji organi-
zatori.
Da zaposlena ena ima istu plau za isti posao kao i mukarac i da
kod zapoljavanja ima iste uvijete kao i mukarac, a ne da joj se
postavljaju pitanja da li se eli udati i roditi djecu
Boljim ivotnim standardom.
c) Promjene drutva kao imbenik promjene
Temeljno je promijeniti percepciju mukih, odnosno enskih poslova
i sposobnosti. Upravo je nepriznavanje enskih sposobnosti kljuan
moment nepravedne hijerarhije u drutvu:
Sustavnim, kontinuiranim radom na promjeni stavova, miljenja,
vrijednosnog sustava;
Rjeenje je u bilo kojemu tipu subverzije i nepristanku na patrijar-
halne normative i kodove.
-raditi na razvoju tolerancije u svakoj kui, ustanovi, na televiziji
i na poboljanju odnosa meu ljudima;
Trebati e proi jo puno vremena dok se ne promijeni svijest naeg
drutva u odnosu na ene, jo uvijek imamo opu kulturu na niskoj
razini te i samo razmiljanje o enama iz nekih bivih primitivnih
150 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
vremena.
Trebaju se promijeniti vrijednosti u drutvu, a za to treba puuuno
vremena (pogotovo na Balkanu)
Promijeniti treba odnos prema ljudskom biu, a potom otkloniti
stereotipe bilo koje vrste. Osobno mislim da je mnogo situacija u
kojima su mukarci ugroena vrsta;
Povratak pravim, provjerenim vrijednostima na svim razinama i
svim segmentima.
Mijenjanjem stavova drutva tj. Mijenjanjem stavova mukaraca
prema enama te podrkom ena - eni.
Samo iskljuivo potovanjem jednih prema drugima iako u naem
drutvu e za to trebati jo puno vremena
d) Promjene stavova i vrijednosti u drutvu kao imbenik prom-
jene
Treba mijenjati stav i navike;
Shvatiti i prihvatiti da smo svi vrijedni bez obzira na spol; u naem
drutvu vam zamjeraju ako ste debela, niska , nekatolkinja i td.
Drutvo tj. mi, nameemo kriterije koji su neutemeljeni;
irenjem svijesti o jednakosti spolova, jer sami zakoni nisu dovolj-
ni.
Promjenom mentalnog sklopa cjelokupnog drutva.
Raditi na ravnopravnosti spolova, na svim segmentima. Isticati
pozitivne i kvalitetne osobe i vie objavljivati prie o pozitivnim
primjerima ravnopravno ene i mukarce.
Bilo kakva promjena u svijetu, pa tako i poloaj mukaraca i ena,
dolazi od vlastite promjene. To znai da prvo moramo mijenjati
sebe, upoznati sebe i tako uvoditi promijene u svoj ivot. Na taj
nain ukljuujemo druge i promjene e doi kad tad. Mislim da je
vano razvijati emocionalnu inteligenciju i duhovno rasti.
Iskljuivo mijenjanjem stavova o tome to su muki, a to enski
poslovi; podjele na muke i enske poslove zauvijek bi trebali postati
prolost
e) Osvjeivanje ena kao imbenik promjene
Prvenstveno ena mora sama sebe potovati pa e je potivati i drugi;.
151 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Treba puno vie samosvijesti ene da se promijeni njen poloaj;
openito dananje drutvo ima iskrivljene vrijednosti
ene bi se trebale prestati dokazivati jer samim tim stavljaju sebe u
podreeniji poloaj.
Za zateknuti subordinirani poloaj su u najveoj mjeri zaslune
ene jer pristaju na stereotipizaciju drutvenih normi, ne uviajui
iz toga uslijedile konsekvencije. Tim inom reproduciraju svoje
poloaje. Rjeenje je u bilo kojemu tipu subverzije i nepristanku na
patrijarhalne normative i kodove;
f) Politiko djelovanje ena kao imbenik promjene
Jer ene su, a i biti e jo dugo u manjini to se tie angairanosti
u politici, vodeim i rukovodeim mjestima, a za sve to krive smo
mi ene i tek naom odlunou, upornou samo mi same moemo
se izboriti za bolji status, plau, poloaj u drutvu.
Vea politika aktivnost a uzore moemo pronai u skandinavskim
zemljama;
Ukljuivanje ena u politiku, jer politika donosi odluke, koje uvi-
jek donose mukarci. Razvijene ene Skandinavije imaju 40-45%
ena u parlamentu. Zadnji izbori u Rijeci nigdje ena;
Vie ena treba biti u politici i u svim drutvenim dogaanjima.
g) Zakonske promjene kao imbenik promjene
zakonskom regulativom o postotku mukih i enskih zaposlenika
te osvjetavanjem vanosti o aktivnom sudjelovanju mukaraca u
odgoju i obrazovanju djece te sudjelovanja u kuanskim poslovima.;
Mogue je uvesti odreene zakone o postotku zapoljavanja ena;
Poloaj ena i mukaraca mogue je promijeniti jedino primjenom i
u praksi stvarnom realizacijom svih ve donesenih zakona odnosno
boljom legislativom, koja bi kao to je npr. u nordijskim zemljama
osigurala vea socijalna i ostala prava zaposlenih mladih, nezapo-
slenih, penzionera bez obzira na spol.
U podruju radne aktivnosti potrebno je ene vie pravno zatititi
po pitanju porodiljinih dostupa i otputanja tijekom njih.
Promjenu je mogue postii zakonodavstvom kojim bi se enama
zajamila vea prava od dosadanjih, odnosno pod istim uvjetima
152 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
- jednaka prava kao i mukarcima. Usporedo s tim treba u drutvu
razvijati kulturu odnosa u kojima se prednosti (privilegiranosti)
nee temeljiti na boji koe, vjeri, spolu, geografskoj lociranosti i sl.
To znai smanjiti utjecaj centara moi u drutvu koji produciraju
nepoten i nepravedan odnos prema enama.
Striktnim pridravanjem zakona kojima se sprjeava nejedna-
kost meu spolovima. Razliitim akcijama za koje bi se trebalo
angairati odgovorna ministarstva u vladi.
Skupina ispitanika smatrala je da promjene poloaja ena nisu
mogue, jer:
Teko je promijeniti poloaj mukaraca i ena;
Teko je promijeniti poloaj mukaraca i ena. To je tako bilo i u
prolosti pa je to vrlo teko promijeniti. U drutvu su se uvijek vie
cijenili mukarci.
U ovom sustavu nikako
Nikako. Uplitanje i pokuaj (hiper)regulacije od strane drave samo
mijenja jednu anomaliju u drugu, ispravljajui jednu nepravdu
stvara drugu
Do promjene poloaja ena u drutvu ne moe se doi preko noi, jer
su postojee rodne uloge duboko ukorijenjene u drutvenoj tradiciji
pa e zbog toga promjena ii jako sporo ako uope je i bude;
Jako je to teko, jer kako smo dobili odgoj od kue tako ivimo i
dalje, to znai da se svijet mijenja, ali nikako na bolje, jer i dalje
mukarci dominiraju u kui, na poslu to se vidi i na plai.
3.1. IMBENICI PROMJENE DRUTVENOG POLOAJA
ENA I SPOL ISPITANIKA
Percepcija mogunosti promjene drutvenog poloaja ena u hrvats-
kom drutvu moe biti zanimljiva feministikim aktivisticama i stratezima
promjena, radi planiranja buduih socijalnih i politikih akcija. Posebice je
zanimljiva identifkacija ciljanih skupina koje mogu biti katalizatori akcija ili
ispitanici u buduim istraivanjima metodom fokus-grupa.
Zanimalo nas je jesu li identifcirani imbenici promjena drutvenog
polooaja ena podudarni s nekim kategorijama neovisnih varijabli: spolom,
dobi i stupnjem naobrazbe ispitanika.
153 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Ispitali smo podudara li se spol ispitanika s procjenama imbenika
promjene drutvenog poloaja ena.
Tablica 12: Raspodjela odgovora imbenici pomjene poloaja ena i spol
Odgovori ene Mukarci
f % f %
Ekonomska neovisnost (plaa,
zapoljavanje)
8 47,07 9 52,93
Promjene drutva 11 61,11 7 39,89
Promjene stavova i vrijednosti u drutvu 16 59,26 11 41,74
Osvjeivanje ena 3 37,50 5 62,50
Politiko djelovanje ena 2 25,00 6 75,00
Zakonske promjene 7 63,63 4 36,36
Obrazovanje 28 63,36 16 36,36
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da ispitanice i ispitanici razliito
opaaju imbenike koji utjeu na promjenu drutvenog poloaja ena. Ipak,
najvei broj i jednih i drugih na prvo mjesto stavljaju obrazovanje i promjenu
stavova te vrijednosti u drutvu. Ispitanice na tree mjesto stavljaju promjenu
drutva, a ispitanici ekonomsku neovisnost.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da razlika
u strukturi imbenika (odgovora) nije statistiki znaajna (Yatesov
2
=3,598,
Yatesov p= 0.730). Ne moemo uopiti zakljuak da se strukture imbenika
promjene poloaja ene koje navode ispitanice i ispitanici razlikuju.
Nadalje, usredotoili smo se na spol - razlikuju li se stavovi ispitanica i
ispitanika o mogunosti promjene drutvenog poloaja ena.
Ispitali smo razlike s obzirom na mogunosti promjene drutvenog
poloaja ena s obzirom na spol ispitanika.
Ustanovili smo da su ispitanice i ispitanici veoma optimistini glede
mogunosti promjene drutvenog poloaja ena. Od ukupnog broja ispitanica
- 78,13 % smatra da su promjene mogue, a jo vie - 81,69 % ispitanika smatra
da su promjene mogue.
Kada odgovore usporedimo prema spolu - vie je optimistica, 56,39
%, negoli optimista - 43,61 %.
154 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
Tablica 13: imbenici pomjene poloaja ena i spol
Odgovori ene Mukarci
f % f %
Promjene su mogue f 75 56,39 58 43,61
% 78,13 81,69
Promjene nisu mogue f 21 61,76 13 38,24
% 21,8 18,31
Ukupno 96 57,49 71 42,51
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da razlika
u odgovorima nije statistiki znaajna (
2
=0,32, SS=1, p= 0.572). Ne moemo
uopiti zakljuak da se ispitanice i ispitanici razlikuju u stavu o mogunosti
promjene drutvenog poloaja ena. Iako vie ispitanica negoli ispitanika po-
kazuje optimizam, opaenu razliku ne moemo generalizirati.
Od ukupno 34 pesimista, 61,76 % ispitanica i 38,24 % ispitanika je
skeptino, odnosno smatraju da promjene nisu mogue. Skeptian stav u
naemu ispitivanju ima dvostruko vie ispitanica negoli ispitanika. Meutim,
opaene razlike nisu statistiki znaajne pa u populaciji ne moemo oekivati
razlike glede ovoga stava.
3.2. IMBENICI PROMJENE DRUTVENOG POLOAJA
ENA I DOB ISPITANIKA
Zanimalo nas jesu li stavovi o promjeni drutvenog poloaja ena
podudarni s obzirom na dob ispitanika.
Tablica 14: Raspodjela odgovora imbenici promjene poloaja ena i dob
Odgovori <25 g. 25 - 50 g. >50 g.
f % f % f %
Ekonomska neovisnost (plaa, zapoljavanje) 6 35,29 6 35,29 5 29,42
Promjene drutva 6 33,33 9 50,00 3 16,67
Promjene stavova i vrijednosti u drutvu 2 7,41 20 74,34 5 18,52
Osvjeivanje ena 1 12,50 4 50,00 3 37,50
Politiko djelovanje ena 2 25.00 6 75,00 0 0,00
Zakonske promjene 2 18,18 8 72,73 1 9,09
Obrazovanje 8 18,18 25 56,81 11 25,00
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da ispitanici razliite dobi razliito
155 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
opaaju imbenike koji utjeu na promjenu drutvenog poloaja ena.
Dok mlai ispitanici na prvo mjesto stavljaju ekonomsku neovisnost,
a potom promjene drutva, ispitanici srednje dobi kao imbenike prom-
jene poloaja ena navode - politiko djelovanje ena, promjene stavova
i vrijednosti te zakonske promjene, a stariji ispitanici u prvi plan stavljaju
osvjeivanje ena i obrazovanje.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da razlike
u strukturama imbenika (odgovora) nisu statistiki znaajne (Yatesov
2
=8,27
Yatesov p= 0.275). Ne moemo uopiti zakljuak da bi se odgovori ispitanika
razliite dobi razlikovali i u populaciji.
Nadalje, usredotoili smo se na dob - razlikuju li se stavovi ispitanika o
mogunosti promjene drutvenog poloaja ena s obzirom na dob.
Tablica 15: imbenici pomjene poloaja ena i dob
Odgovori <25 g. 25 50 g. >50 g.
f % f % f %
Promjene su mogue f 27 20,30 78 58,65 28 21,05
% 77.14 81,25 77,78
Promjene nisu mogue f 8 23,53 18 52,94 8 23,53
% 22,86 18,75 22,22
Ukupno 35 20,96 96 57,49 36 20,45
Kada odgovore usporedimo prema dobi optimista je najvie, 58,65 %,
meu ispitanicima srednje dobi (25-50 godina), naspram 20,30 % meu ispi-
tanicima mlae, odnosno 21,05 % meu ispitanicima starije dobi.
Od ukupno 34 pesimista koji imaju skeptian stav, najvie, 52,94 %
ispitanika u dobi od 25-50 godina smatra da promjene nisu mogue, dvostru-
ko vie u odnosu na mlae i starije ispitanike. Meutim opaene razlike nisu
statistiki znaajne, dakle, u populaciji ne moemo oekivati razlike glede
ovoga stava.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da raz-
lika u odgovorima nije statistiki znaajna (Yatesov
2
=0,1, SS=1, Yatesov p= 0.
951). Ne moemo uopiti zakljuak da se ispitanici razliite dobi razlikuju u
stavu o mogunosti promjene drutvenog poloaja ena. Opaenu razliku ne
moemo generalizirati.
156 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
3.3. IMBENICI PROMJENE DRUTVENOG POLOAJA
ENA I NAOBRAZBA ISPITANIKA
Zanimalo nas jesu li stavovi o promjeni drutvenog poloaja podudar-
ni s obzirom na naobrazbu ispitanika.
Tablica 16: Raspodjela odgovora imbenici promjene poloaja ena i struna
sprema ispitanika
Naobrazba NSS SSS VS VSS
Odgovori f % f % f % f %
Promjene stavova i vrijednosti u drutvu 0 0,00 10 37,03 2 7,41 15 66,66
Osvjeivanje ena 1 12,50 3 37,50 1 12,50 3 37,50
Ekonomska neovisnost (plaa, zapoljavanje) 0 0,00 9 52,94 3 17,65 5 29,41
Promjene drutva 1 6,67 6 33,33 4 22,22 7 38,88
Politiko djelovanje ena 1 12,50 3 37,50 1 12,50 3 37,50
Zakonske promjene 0 0,00 7 63,63 3 27,27 1 9,09
Obrazovanje 1 2,24 18 40,91 4 0,92 21 47,73
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da ispitanici razliite naobrazbe
razliito opaaju imbenike koji utjeu na promjenu drutvenog poloaja ena.
Unato razlikama u naobrazbi, najvei broj ispitanika na prvo mjesto
stavlja obrazovanje. Ispitanici SSS i VSS na drugo mjesto stavljaju promjene
stavova i vrijednosti u drutvu, a kod obrazovanijih ispitanika visoko je rangi-
rana i ekonomska neovisnost kao imbenik promjene.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da raz-
like u strukturama imbenika (odgovora) nisu statistiki znaajne (Yatesov
2
=
10.488 Yatesov p= 0.9148). Ne moemo uopiti zakljuak da opaene razlike u
procjenama postoje i u populaciji.
Nadalje, ispitali smo razlikuju li se stavovi ispitanika o mogunosti
promjene drutvenog poloaja ena s obzirom na naobrazbu.
157 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Tablica 17: imbenici pomjene poloaja ena i struna sprema ispitanika
Odgovori NSS SSS VS VSS
F % f % f % f %
Promjene su mogue f 4 3,01 56 42,11 18 13,53 55 41,35
% 51,14 78,87 100 77,46
Promjene nisu mogue f 3 8,82 15 44,12 0 0,00 16 47,0,6
% 48,86 21,13 0,00 22,54
Ukupno 7 4,19 71 43,515 18 10,78 71 43,515
Razlikuju li se optimisti i pesimisti s obzirom na naobrazbu? Usta-
novili smo da su ispitanici veoma optimistini glede mogunosti promjene
drutvenog poloaja ena, izuzev onih sa NSS. Od ukupnog broja optimista,
78,87 % ispitanika sa SSS, 100 % sa VS i 77,46 % sa VSS, smatra da su promjene
drutvenog poloaja ena mogue.
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da razlika
u odgovorima nije statistiki znaajna (
2
= 4.544, SS=1, p= 0.208). Ne moemo
uopiti zakljuak da se ispitanici razlikuju u stavu o mogunosti promjene
drutvenog poloaja ena. Iako vie ispitanica negoli ispitanika pokazuje opti-
mizam, opaenu razliku ne moemo generalizirati.
Od ukupno 34 pesimista koji imaju skeptian stav, najvei skeptici
su ispitanici s NSS meu kojima 48,86 % smatra da promjene nisu mogue.
3.4. STAV O DRUTVENOM POLOAJU ENA I
IMBENICIMA PROMJENE POLOAJA
Zanimalo nas je kakav je odnos stava o mogunostima promjene
drutvnog poloaja ena i procjena imbenika koji te promjene omoguuju.
Tablica 18: Stava o drutvenom poloaju ena i imbenicima promjene poloaja
U lakem su poloaju M /M
imbenici promjene f % f % f %
Ekonomska neovisnost (plaa, zapoljavanje) 0 00.00 10 58,82 7 41,18
Promjene drutva 2 11,11 12 66,67 4 22,22
Promjene stavova i vrijednosti u drutvu 2 7,41 17 62,96 8 29,63
Osvjeivanje ena 0 00,00 3 37,50 5 62,50
Politiko djelovanje ena 0 00,00 7 87,50 1 12,50
Zakonske promjene 6 54,55 2 18,18 3 27,27
Obrazovanje 3 6,82 35 79,55 6 13,64
158 III. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
Testiranjem 0-hipoteze koritenjem
2
-testa, ustanovili smo da su
razlike u opaanjima teine poloaja ena u drutvu i imbenika promjene
drutvenog poloaja ena statistiki znaajne (Yatesov
2
= 30.855, Yatesov
p=0.0020728).
Moemo uopiti zakljuak da ispitanici koji poloaj ena u drutvu
procjenjuju lakim, teim ili podjednako tekim za ene i mukarce, razliito
opaaju vanost imbenika promjena drutvenog poloaja ena. Postoji
podudarnost izmeu procjene poloaja ene i procjene naina promjene toga
poloaja.
Ispitanici koji smatraju da je u drutvu lake enama, kao imbenike
promjena poloaja ena u drutvu najvie vide u promjenama zakona (40.70
%) i obrazovanju (23,07). Naprotiv, nitko od njih ne smatra da ekonomska
neovisnost, osvjeivanje ena ni politiko djelovanje mogu biti djelotvorni
imbenici promjene poloaja ena.
Ispitanici koji dre da je u drutvu tee enama, sredstva promjene
poloaja ena najvie vide u obrazovanju (40,70 %), promjenama stavova i
vrijednosti drutva (19,77 %) te u promjeni drutva (13,95 %). Najmanje ispi-
tanika u promjeni zakona vidi mogunost promjene poloaja ena (2,32 %).
Ispitanici koji dre da je u drutvu podjednako teko enama i
mukarcima, sredstva promjene poloaja ena najvie vide u promjeni stavova
i vrijednosti (23,53%), ekonomskoj neovisnosti (20,58%) i obrazovanju (13,95
%). Najmanje ispitanika vidi mogunost promjene poloaja ena u politikom
djelovanju ena (2,94 %).
Moemo zakljuiti da se u planiranju socijalnih strategija prethodno
moraju istraiti i respektirati subjektivna opaanja jer na osnovi njih, ljudi
stvaraju znaenja. Ljude koji neto ne smatraju vanim za promjene poloaja
ena, tee emo pokrenuti na akciju negoli ljude koji vjeruju da neto djeluje.
ZAKLJUCI
IV.
160 IV. ZAKLJUCI
U istraivanju Kome jo (ne)treba feministika pedagogija?!
razmotren je odnos feminizma i odgoja te ispitane mogunosti teorijskog ute-
meljenja suvremene feministike pedagogije. Takoer, empirijski je ispitan
drutveni poloaj ena u hrvatskom drutvu te imbenici promjene neravno-
pravnog poloaja ena.
Teorijska analiza feminizma i feministike pedagogije te empirijsko
istraivanje omoguava izvoenje nekoliko zakljuaka.
Feminizam je duboko ukorijenjen u antropologiji, medicini, psihologi-
ji, pedagogiji, biologiji, sociologiji, ekonomiji, (informacijskoj) tehnologiji i
drugim znanostima i znanstvenim (sub)disciplinama to oteava postavljanje
jedne sveobuhvatne defnicije. Feminizam je teorija i praksa, pokret i teorija,
ideologija, osobno uvjerenje, pojmovni okvir, skup razliitih aktivnosti radi
unaprjeenja poloaja ena i sl.
Sloenost feminizma oituje se i brojnou pravaca, a u ovoj studiji
navodimo sljedee pravce feminizma: socijalistiki, radikalni, lezbijski, femi-
nizam Crvenih arapa, anarho-feminizam, liberalni, crni feminizam, eko-fe-
minizam, cyberfeminizam, psihoanalitiki feminizam, uradi sam feminizam,
konzervativni, dianic feminizam te kulturalni feminizam.
Za utemeljenje feministike pedagogije vano je uvaavanje razlika
koje karakteriziraju razvojne etape feministike misli i akcije pa moemo
govoriti o feminizmu prvog, drugog i treega vala. U svakoj etapi naglasak je
stavljen na neke nove aspekte poloaja ena u drutvu. Ono to je potka svih
etapa razvoja feminizma je shvaanje obrazovanja kao imbenika promjene
poloaja ena. Feministika pedagogija rezultat je sljubljivanja feminizma i
pedagogije drutvene samokonstrukcije ene i njezina poloaja u drutvu te
uloge odgoja u procesu emancipacije ena i povratnog utjecaja osvjeivanja
ene na odgojnoobrazovni proces.
Feministiku pedagogiju moemo razvijati polazei od razliitih
ishodinih koncepcija: iz razliitih feministikih teorija/koncepcija, iz ope
feministike teorije, iz razliitih pedagogijskih meta-teorija i teorija/koncep-
cija (normativne, hermeneutike, empirijske i sustavske pedagogije), deduk-
cijom iz ope pedagogije, induciranjem iz problemskih sklopova odgoja, iz
utemeljenja veza odgoja i feminizma prema naelima multidisciplinarnosti i
interdisciplinarnosti.
Feministiku pedagogiju utemeljujemo kao okvirni otvoreni predmet-
no-problemski sklop odnosa ljudske seksualnosti i odgoja jer tj. za predmet
feministike pedagogije odreujemo fenomen ljudske seksualnosti i njezine
uloge u oblikovanju ljudskog svijeta. Predmetnost feministike pedagogije je
subjektivna konstruira se narativno i nastaje u procesu ljudskog razvoja
osobnost i seksualni identitet kao dio osobnosti je autobiografja koja se per-
manentno redefnira. ena, mukarac ili neto tree je pria koja nije do kraja
161 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ispriana, nedovrena slika koju kreatori-ce uvijek nanovo stvaraju.
Analizom etabliranja veza odgoja i feminizma u feministiku peda-
gogiju pokazali smo da feministika pedagogiji ima odreene specifnosti.
Feministika pedagogija nije jedna od separatnih partikularnih pedagogijskih
disciplina ija se predmetnost izvodi omeivanjem istraivanog realiteta -
ene. -Feministika pedagogija jedinstvena je i cjelovita pedagogijska kon-
cepcija koja hermeneutiki i kritiki razvija odgovarajuu pedagogijsku teoriju.
Specifnost feministike pedagogije kao posebne cjelovite pedagogi-
jske teorije proizlazi iz antropolokog odreenja odgoja kao usmjerenog razvo-
ja ovjeka, tj. iz sagledavanja usmjerenosti razvoja ovjeka polazei od njegove
seksualnosti i esencijalistikog sagledavanja enskog motrita. Razvoj ovjeka
se shvaa konvergentno - esencijalistiko i egzistencijalistiko motrite kon-
vergiraju u praksu samostvaralaku djelatnost.
Feministika pedagogija se znanstveno artikulira sintezom kvantita-
tivnog i kvalitativnog metodologijskog pristupa istraivanjima.
Feministika pedagogija je kritika (radikalna) pedagogija koja batini
teze i spoznaje kritike teorije, uz kritiku reinterpretaciju ljudske seksual-
nosti.ovjek se antropoloki shvaa kao seksualno bie pri emu se seksu-
alnost interpretira u queer-logici. Seksualna emancipacija je odgovor kojim
ovjek opaa i nain na koji zadovoljava svoju potrebu da se realizira kao sek-
sualno bie. Sloboda je realizacija potencija, mogunosti, kapaciteta ivota
unutranjeg i vanjskog njihovo sagledavanje/prepoznavanje (itanje njihova
govora) i odgovaranje.
Empirijsko istraivanje drutvenog poloaja ena u Hrvatskoj proveli
smo na uzorku od 174 ispitanika. Uzorak je inilo 59 % ena i 41 % mukaraca.
Ispitanici su, prema dobi, razvrstani u 3 skupine: mlai od 25 godina - 21,26
%, od 25 do 50 godina - 56,90 % i stariji od 50 godina - 21,84 %. Prema strunoj
spremi, razvrstani su u etiri skupine: s niom strunom spremom - 4,60 %,
srednjom strunom spremom - 43,10 %, viom strunom spremom - 10,92 % i
visokom - 41,38 %.
U sklopu opeg cilja istraivanja ustanoviti kakav je drutveni
poloaj poloaj ena, prva zadaa bila je ispitati procjene opeg poloaja ene
u drutvu.
Je li u drutvu lake biti ena ili mukarac?
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da je u drutvu lake biti mukarac
negoli ena. Da je lake biti mukarac misli 66,10 % ispitanika prema samo
10,33 % ispitanika koji dre da je lake biti ena. Da je u drutvu podjednako
teko i enama i mukarcima, smatra 23,57 % ispitanika. Zakljuili smo da je
razvijena svijest o podreenom poloaju ena u naemu drutvu.
Potanje razmatranje poloaja ene u drutvu pokazalo je da samo
10,33 % ispitanika koji navode da je lake biti ena, to argumentiraju razlozima
162 IV. ZAKLJUCI
povezanima s individualnim odlikama ena - veom sposobnou, vioj moti-
vaciji, zauzimanju za sebe, viom obrazovanou, drutvenoj zatiti i koritenju
svih enskih predispozicija.
Najvei broj - 66,10 % ispitanika smatra da je tee biti ena. S obzirom
na to da je razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna, zakljuili smo da u
populaciji ee moemo oekivati stav da je tee biti ena, negoli mukarac.
Razloge tome ispitanici vide u podreenom poloaju i neravnopravnosti u svi-
jetu rada (teem zapoljavanju, sporijem napredovanju i niim plaama za jed-
naki rad); nesrazmjernom ueu u neplaenom radu u kui; opem poloaju
ena u drutvu i drutvenim stereotipima o podreenosti ena.
Dvojbe o teem poloaju ena pokazalo je 23,57 % ispitanika,
smatrajui da je podjednako teko i enama i mukarcima. Razloge tome
ispitanici vide u nesigurnim uvjetima trita rada (egzistencijalna nesigurnost);
promjeni drutvenih oekivanja i ostalim imbenicima. Na osnovi dobivenih
odgovora zakljuili smo da su brze promjene u naemu tranzicijskom drutvu,
praene opom ekonomskom nesigurnou, imbenik koji utjee na podjed-
nako teak poloaj ena i mukaraca.
Sumirajui dosad navedeno, zakljuili smo, barem na razini pilot
istraivanja, da je u hrvatskom drutvu razvijena jasna svijest ili javna percep-
cija o teem poloaju ena,odnosno nesrazmjeru radne optereenosti i pri-
hoda spolova tj. neravnopravnosti ena. Nae istraivanje podudara se s dru-
gim istraivanjima koja potvruju da u naem drutvu ene nisu ravnopravne
s mukarcima.
Nakon ovog opeg zakljuka, analitiki smo se usmjerili na ispitivanje
veza procjene drutvenog poloaja ena i neovisnih varijabli spola, dobi i
naobrazbe.
Je li stav o drutvenom poloaju ena povezan sa spolom ljudi? ene
i mukarci razliito opaaju poloaj ene u drutvu. Konkretnije, da je tee biti
ena, misli 28,70 % ispitanika i 71,30 % ispitanica. Ustanovili smo da je razlika
u raspodjeli odgovora statistiki znaajna pa moemo uopiti stav da ene i
mukarci razliito opaaju drutveni poloaj ena. Zakljuili smo da su u pop-
ulaciji ene sklonije procjeni da je tee biti ena negoli mukarac tj. da je lake
biti mukarac.
U skupini koja smatra da je lake biti ena bilo je 61,11 % ispitanika i
38,89 % ispitanica. Razlika u raspodjeli odgovora nije statistiki znaajna pa
nismo uopili stav da vei broj mukaraca negoli ena smatra da je lake biti
ena.
Da je podjednako teko biti mukarac i ena misli 68,29,11 % ispi-
tanika i 32,71 % ispitanica. Razlika u raspodjeli odgovora statistiki je znaajna
pa smo zakljuili da mukaraci ee negoli ene smatraju da je podjednako
teko biti mukarac i ena.
163 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Analiza drutvenog poloaja ena sa stajalita mukih ispitanika po-
kazuje sljedee: najvie njih, 45,83 %, smatra da je lake biti mukarac, samo
15,28 % da je lake biti ena, a 38,89 % da je podjednako teko biti ena,
odnosno mukarac.
S obzirom na to da je razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna,
zakljuili smo da vie mukaraca smatra da je tee biti ena negoli mukarac.
Ovaj zakljuak, barem na razini pilot istraivanja, opovrgava stereotip o
prevladavajuem seksizmu mukaraca.
Analiza drutvenog poloaja ena pokazuje da najvie ena, 82,40 % ,
smatra da je lake biti mukarac, samo 6,86 % da je lake biti ena, dok 12,84
% da je podjednako teko biti ena, odnosno mukarac. Razlika u raspodjeli
odgovora statistiki je znaajna pa smo zakljuili da, u odnosu na mukarce,
znatno vei broj ena smatra da je tee biti ena negoli mukarac. ene su
svjesne svoje drutvene obespravljenosti i teeg poloaja u drutvu.
Je li stav o drutvenom poloaju ena povezan sa dobi ljudi? Ispitali
smo jesu li percepcije ispitanika o teem poloaju ena podudarne sa dobi
ispitanika.
Ustanovili smo da ispitanici razliite dobi razliito opaaju poloaj
ene u drutvu. Provjerom smo ustanovili da opaene razlike nisu statistiki
znaajne. Stoga nismo zakljuili da, u cjelini, ispitanici razliite dobi, razliito
procjenjuju drutveni poloaj ena.
Razlikuju li se ispitanici odreene dobi s obzirom na stav o drutvenom
poloaju ena?Utvrdili smo da najvei broj ispitanika do 25 godina, 59,46 %,
smatra da je lake biti mukarac, 29,73 % da je podjednako teko biti ena,
odnosno mukarac, a samo 10,81 % da je lake biti ena. Ustanovili smo da je
razlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna. Zakljuili smo da mlai ljudi
(do 25 godina) uestalije zastupaju stav - lake je biti mukarac negoli ena,
od stavova lake je biti ena i podjednako je teko biti mukarac i ena.
Najvei broj mlaih ljudi svjesno je neravnopravnosti ena u drutvu.
Analiza odgovora pokazuje da najvei broj ispitanika u dobi od 25 - 50
godina, 66,67 % smatra da je lake biti mukarac, 23,23 % da je podjednako
teko biti ena, odnosno mukarac, a samo 10,10 % da je lake biti ena. Ra-
zlika u raspodjeli odgovora statistiki je znaajna pa smo zakljuili da ljudi
srednje dobi najuestalije podravaju stav lake je biti mukarac, u odnosu
na stavove lake je biti ena i podjednako je teko biti ena ili mukarac.
Najvei broj ljudi srednje dobi svjesno je podreenog poloaja ena u drutvu.
Najvei broj ispitanika starijih od 50 godina, 71,05 %, smatra da je lake
biti mukarac, 18,42 % da je podjednako teko biti ena, odnosno mukarac,
a 10,53 % da je lake biti ena. Razlika u raspodjeli odgovora statistiki je
znaajna pa smo zakljuili da stariji ispitanici (preko 50 godina) najuestalije
podravaju stav - lake je biti mukarac, a znatno manje stavove - podjednako
164 IV. ZAKLJUCI
je teko biti ena, odnosno mukarac i lake je biti ena. Zakljuujemo da su
stariji ispitanici svjesni potlaenosti ena.
Nadalje, ispitali smo kojoj dobnoj skupini je najprihvatljiviji stav -
lake je biti mukarac. Ovaj odgovor dalo je 19,13% ispitanika do 25 godina,
57,39 % od 25-50 godina i 23,48 % starijih od 50 godina. Ustanovili smo da je ra-
zlika u raspodjeli odgovora statistiki znaajna pa smo zakljuili da stav - lake
biti mukarac, naspram mlaih i starijih ljudi, najuestalije prihvaajuljudi
srednje dobi.
Kojoj dobnoj skupini je najprihvatljiviji stav - lake je biti ena? Ovaj
odgovor navelo je 22,22 % ispitanika do 25 godina, 55,56 % od 25 do 50 godina
i 22,22 % ispitanika starijih od 50 godina. Proporcionalno, najvie ispitanika
srednje dobi smatra da je lake biti ena, naspram manjeg broja mlaih i stari-
jih ispitanika koji dijele taj stav. Razlika u raspodjeli odgovora nije statistiki
znaajna.
Kojoj dobnoj skupini je najprihvatljiviji stav - podjednako je teko biti
mukarac, odnosno ena? Tako misli 26,83 % ispitanika do 25 godina, 56,1
% od 25 do 50 godina i 17,07 % ispitanika starijih od 50 godina. Razlika u ra-
spodjeli odgovora statistiki je znaajna. Dobne skupine razliito procjenjuju
da je - podjednako je teko biti ena, odnosno mukarac. Ovaj stav propor-
cionalno je najuestaliji kod ljudi srednje dobi.
Je li stav o drutvenom poloaju ena povezan sa naobrazbom ljudi?
U nastavku smo ispitali jesu li percepcije ispitanika o teem poloaju ena
podudarne s naobrazbom ispitanika.
Iz odgovora vidimo da ispitanici razliite naobrazbe, razliito opaaju
poloaj ene u drutvu. Provjerom smo ustanovili da opaene razlike nisu
statistiki znaajne. Stoga ne moemo zakljuiti da ispitanici razliite nao-
brazbe u cjelini, razliito procjenjuju drutveni poloaj ena.
Zanimalo nas je razlikuju li se ljudi odreenog stupnja naobrazbe s
obzirom na stav o drutvenom poloaju ena.
Skupine razliite naobrazbe, razliito opaaju teinu drutvenog
poloaja ena.
Analiza pokazuje da najvei broj ispitanika s niom naobrazbom, njih
75 %, smatra da je lake biti mukarac, 12,5 % da je lake biti ena, a 12,5% da je
podjednako teko biti ena, odnosno mukarac.
Najvei broj ispitanika sa srednjim stupnjem naobrazbe, 54,67 %, sma-
tra da je lake biti mukarac, 13,13 % da je lake biti ena, a 32,00 % da je pod-
jednako teko biti ena, odnosno mukarac.
Najvei broj ispitanika vieg stupnja naobrazbe, njih 57,90 %, smatra
da je lake biti mukarac, 10,52 % da je lake biti ena, a 31,58 % da je podjed-
nako teko biti ena, odnosno mukarac.
Razlika u raspodjeli odgovora navedenih skupina ispitanika nije
165 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
statistiki znaajna, tj. ne moemo zakljuiti da ljudi s niom, srednjom i viom
naobrazbom razliito opaaju drutveni poloaj ena - kao tei, laki ili pod-
jednako teak.
Najvei broj ispitanika s visokom naobrazbom, njih 79,17 %, smatra da
je lake biti mukarac, 6,94 % , da je lake biti ena, a 13,89 % da je podjednako
teko biti ena, odnosno mukarac. Ustanovili smo da je razlika u raspodjeli
odgovora statistiki znaajna. Zakljuili smo da ljudi s visokom naobrazbom
razliito opaaju teinu drutvenog poloaja ena. Najuestalije odgovor je da
su ene u teem poloaju negoli mukaraci.
Stav o teini drutvenog poloaja ena u razliitim je proporcijama za-
stupljen u skupinama razliite naobrazbe.
Kakve su proporcije odgovora na pitanje - lake je biti mukarac. Ovaj
odgovor dalo je 5,22 % ispitanika nie naobrazbe, 35,65 % ispitanika srednjeg
stupnja naobrazbe, 9,57 % ispitanika vie naobrazbe i 49,56 % ispitanika visoke
naobrazbe. Razlika u raspodjeli odgovora statistiki je znaajna. Zakljuili
smo da visokoobrazovani (VS, VSS), uestalije nego ostali, procjenjuju da je
lake biti mukarac, tj. da su ene obespravljene u drutvu.
Kojoj obrazovnoj skupini je najprihvatljiviji stav - lake je biti ena?
Ovaj odgovor dalo je 5,56 % ispitanika nie naobrazbe, 55,56 % ispitanika sred-
njeg stupnja naobrazbe, 11,11 % ispitanika vie naobrazbe i 27.78 % ispitanika
s visokom naobrazbom. Razlika u raspodjeli odgovora statistiki je znaajna.
Zakljuili smo da populacija sa srednjim stupnjem naobrazbe uestalije ne-
goli oni s niom, viom i visokom, procjenjuje da je lake biti ena.
Kojoj obrazovnoj skupini je najprihvatljiviji stav - podjednako je teko
biti ena, odnosno mukarac? Ovaj odgovor dalo je 2,24 % ispitanika nie nao-
brazbe, 58,54 % ispitanika srednjeg stupnja naobrazbe, 14,63 % ispitanika vie
naobrazbe i 24,69 % ispitanika s visokom naobrazbom. Razlika u raspodjeli
odgovora statistiki je znaajna pa smo zakljuili da populacija sa srednjim
stupnjem naobrazbe uestalije od ostalih procjenjuje da je podjednako teko
biti ena, odnosno mukarac.
Drugi zadatak istraivanja bila je identifkacija imbenika prom-
jene poloaja ene u drutvu - imbenika koji prema miljenju ispitanika
omoguavaju unaprjeenje drutvenog poloaja ena.
Jesu li mogue promjene drutvenog poloaja ena? Prije utvrivanja
imbenika promjena, ispitali smo jesu li uope mogue promjene drutvenog
poloaja ena. Od ukupno 167 ispitanika koji su odgovorili, 79,64 % sma-
tra da su promjene drutvenog poloaja ena mogue, a 20,36 % smatra da
te promjene nisu mogue. Razlika u odgovorima statistiki je znaajna pa
smo zakljuili da je veina optimistina, tj. smatra da se poloaj ene moe
poboljati.
Koji su imbenici promjene drutvenog poloaja ena? Inventarizaci-
166 IV. ZAKLJUCI
jom odgovora i uopavanjem u kategorije, identifcirali smo sedam imbenika
emancipacije ena:
- obrazovanje,
- ekonomska neovisnost (plaa, zapoljavanje),
- promjene drutva,
- promjene stavova i vrijednosti u drutvu,
- osvjeivanje ena,
- politiko djelovanje ena i
- zakonske promjene.
Raspodjela odgovora pokazuje da ispitanici razliito percipiraju
imbenike promjene drutvenog poloaja ena. Kao imbenike promjene
poloaja ena, ispitanici najuestalije navode obrazovanje (33,08 %) i prom-
jenu stavova i vrijednosti u drutvu (20,30 %), to se takoer moe interpretira-
ti u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja. Navedeni rezultati takoer upuuju
na vanost i prijeku potrebu razvoja feministike pedagogije.
Sukladno zadaama istraivanja ispitali smo jesu li identifcirani
imbenici promjena drutvenog poloaja ena podudarni s nekim kategori-
jama neovisnih varijabli: spolom, dobi i stupnjem naobrazbe ispitanika.
Spoznaje u ovome istraivanju posebice mogu biti korisne u identifkaciji ci-
ljanih skupina - katalizatora akcija ili pak u otkrivanju profla ispitanika fokus-
grupa u buduim istraivanjima. C=korijen X2/X2+n
Kakav je odnos spola i i imbenkai promjene drutvenog poloaja
ena? Najprije smo ispitali razlikuju li se stavovi ispitanica i ispitanika o
mogunosti promjene drutvenog poloaja ena.
Ustanovili smo da postoje razlike glede mogunosti promjene
drutvenog poloaja ena s obzirom na spol ispitanika. Ispitanice i ispitanici
veoma su optimistini glede mogunosti promjene drutvenog poloaja ena.
Da su promjene mogue, od ukupnog broja ispitanica misli njih 78,13 %, a od
ukupnog broja ispitanika ak 81,69 % smatra da su promjene mogue.
U uzorku ispitanika koji smatraju da su promjene mogue, vie je op-
timistica - 56,39 % nego optimista - 43,61 %. Razlika nije statistiki znaajna
pa ne moemo zakljuiti da se u populaciji razlikuje uestalost optimis-
tica i optimista. Iako vie ispitanica nego ispitanika pokazuje optimizam,
opaenu razliku ne moemo generalizirati.
U uzorku pesimist, 61,76 % ispitanica i 38,24 % ispitanika skeptino je,
tj. smatra da promjene nisu mogue. Meutim, opaene razlike nisu statistiki
znaajne pa u populaciji ne moemo oekivati razlike glede ovoga stava.
Koje imbenike ispitanici najuestalije navode? Ispitanice i ispitani-
ci razliito opaaju imbenike koji utjeu na promjenu drutvenog poloaja
ena. Ipak, i jedni i drugi na prvo mjesto najuestalije stavljaju obrazovanje
i promjenu stavova te vrijednosti u drutvu. Ispitanice na tree mjesto stav-
167 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
ljaju promjenu drutva, a ispitanici ekonomsku neovisnost. Razlika u struk-
turi imbenika (odgovora) nije statistiki znaajna. Ne moemo zakljuiti da se
procjene imbenika promjene poloaja ene u populaciji razlikuju.
Kakav je odnos dobi i imbenika promjene drutvenog poloaja ena?
Najprije smo ispitali razlikuju li se stavovi ispitanika o mogunosti promjene
drutvenog poloaja ena s obzirom na dob. Kada odgovore usporedimo pre-
ma dobi, najvie je optimista meu ispitanicima srednje dobi (25-50 godina)
- 58,65 %, naspram 20,30 % meu ispitanicima mlae, odnosno 21,05 % meu
ispitanicima starije dobi.
Od ukupno 34 pesimista koji imaju skeptian stav, najvie, 52,94
% ispitanika u dobi od 25 do 50 godina smatra da promjene nisu mogue,
dvostruko vie u odnosu na mlae i starije ispitanike. Meutim, opaene raz-
like nisu statistiki znaajne, dakle, u populaciji ne moemo oekivati razlike
glede ovoga stava. Razlika u odgovorima nije statistiki znaajna. Ne moemo
zakljuiti da se ljudi razliite dobi razlikuju u stavu o mogunosti promjene
drutvenog poloaja ena. Opaenu razliku ne moemo generalizirati.
Zanimalo nas jesu li stavovi o promjeni drutvenog poloaja ena
podudarni s odreenom dobi ispitanika.
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da ispitanici razliite dobi razliito
opaaju imbenike koji utjeu na promjenu drutvenog poloaja ena. Dok
mlai ispitanici na prvo mjesto stavljaju ekonomsku neovisnost, a potom
promjene drutva, ispitanici srednje dobi kao imbenike promjene poloaja
ena navode - politiko djelovanje ena, promjene stavova i vrijednosti te
zakonske promjene, a stariji u prvi plan stavljaju osvjeivanje ena i ob-
razovanje. Ustanovili smo da opaene razlike nisu statistiki znaajne. Ne
moemo zakljuiti da ljudi razliite dobi razliito opaaju imbenike prom-
jene poloaja ena.
Razlikuju li se stavovi ispitanika o mogunosti promjene drutvenog
poloaja ena s obzirom na dob?
Kakav je odnos naobrazbe i imbenika promjene drutvenog
poloaja ena? Najprije smo ispitali razlikuju li se stavovi ispitanika o
mogunosti promjene drutvenog poloaja ena s obzirom na naobrazbu.
Takoer nas je zanimalo jesu li stavovi o promjeni drutvenog poloaja
podudarni s obzirom na naobrazbu ispitanika.
Iz odgovora ispitanika vidljivo je da ispitanici razliite naobrazbe
razliito opaaju imbenike koji utjeu na promjenu drutvenog poloaja ena.
Unato razlikama u naobrazbi, najvei broj ispitanika na prvo mjesto
stavlja obrazovanje. Ispitanici SSS i VSS na drugo mjesto stavljaju promjene
stavova i vrijednosti u drutvu, a kod obrazovanijih ispitanika visoko je rangi-
rana i ekonomska neovisnost kao imbenik promjene. Razlike u odgovorima
nisu statistiki znaajne. Ne moemo uopiti zakljuak da opaene razlike u
168 IV. ZAKLJUCI
procjenama postoje i u populaciji.
Razlikuju li se optimisti i pesimisti s obzirom na naobrazbu? Usta-
novili smo da su ispitanici veoma optimistini glede mogunosti promjene
drutvenog poloaja ena, izuzev onih s NSS. Od ukupnog broja optimista,
78,87 % ispitanika sa SSS, 100 % s VS i 77,46 % s VSS, smatra da su prom-
jene drutvenog poloaja ena mogue. Razlika u odgovorima nije statistiki
znaajna. Ne moemo zakljuiti da se ljudi razliitog stupnja naobrazbe razli-
kuju u stavu o mogunosti promjene drutvenog poloaja ena.
Od ukupno 34 pesimista, koji imaju skeptian stav, najvei skeptici
su ispitanici s NSS meu kojima 48,86 % smatra da promjene nisu mogue.
Kakav je stav o drutvenom poloaju ena i imbenici promjene
poloaja? Zanimalo nas je kakav je odnos stava o mogunostima promjene
drutvenog poloaja ena i procjena imbenika koji te promjene omoguuju.
Ustanovili smo da su razlike u opaanjima teine poloaja ena u drutvu i
imbenika promjene drutvenog poloaja ena statistiki znaajne.
Zakljuili smo da ljudi koji poloaj ena u drutvu procjenjuju lakim,
teim ili podjednako tekim za ene i mukarce razliito opaaju vanost
imbenika promjena drutvenog poloaja ena. Postoji podudarnost izmeu
procjene poloaja ene i procjene naina promjene toga poloaja.
Ispitanici koji smatraju da je u drutvu lake enama, kao imbenike
promjena poloaja ena u drutvu najvie vide u promjenama zakona (40.70
%) i obrazovanju (23,07). Naprotiv, nitko od njih ne smatra da ekonomska
neovisnost, osvjeivanje ena ni politiko djelovanje mogu biti djelotvorni
imbenici promjene poloaja ena.
Ispitanici koji dre da je u drutvu tee enama, sredstva promjene
poloaja ena najvie vide u obrazovanju (40,70 %), promjenama stavova i
vrijednosti drutva (19,77 %) te u promjeni drutva (13,95 %). Najmanje ispi-
tanika u promjeni zakona vidi mogunost promjene poloaja ena (2,32 %).
Ispitanici koji dre da je u drutvu podjednako teko enama i
mukarcima, sredstva promjene poloaja ena najvie vide u promjeni stavova
i vrijednosti (23,53%), ekonomskoj neovisnosti (20,58%) i obrazovanju (13,95
%). Najmanje ispitanika vidi mogunost promjene poloaja ena u politikom
djelovanju ena (2,94 %).
Sumirajui izloeno, moemo zakljuiti da su na osnovi rezultata
dobivenih empirijskim istraivanjem izvedeni zakljuci o: opem poloaju ena
u hrvatskom drutvu, imbenicima koji generiraju taj poloaj, imbenicima
kojima se moe djelatno utjecati na promjenu poloaja ena te povezanosti
percepcija poloaja ena sa spolom, dobi i strunom spremom ispitanika.
Osnovni je zakljuak ovoga istraivanja da se u hrvatskom drutvu
ene nalaze u podreenom poloaju, da su u razliitim podrujima ivota
na razliite naine neopravdano deprivilegirane, tj. da nisu ravnopravne s
169 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
mukarcima. Ustanovili smo da o podreenosti ena postoji jasna percepcija
i suglasje i mukaraca i ena. Opaanja se unekoliko razlikuju s obzirom na
spol, dob i strunu spremu ispitanika.
Sumirajui rezultate moemo zakljuiti da je empirijsko istraivanje
pruilo obilje statistikih indikatora koji potvruju ve postojee spozmaje,
ali i pokazatelja koji opovrgavaju neke stereotipe u ovome podruju. Dobive-
ni rezultati mogu posluiti u osmiljavanju i planiranju socijalnih strategija
promjena drutvenog poloaja ena. Suvremene feministike strategije polaze
od pretpostavke da se prethodnim istraivanjima moraju utvrditi subjektivna
opaanja na osnovi kojih ljudi stvaraju znaenja. Ljude koji neto ne smatraju
vanim za promjenu poloaja ena, tee emo pokrenuti na akciju, negoli ljude
koji vjeruju da neto djeluje. Ovo istraivanje skroman je prilog osvjeenju
potrebe za osloboenjem ena.
SAETAK
V.
171 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
U studiji Kome jo (ne)treba feministika pedagogija?! odnosi femi-
nizma i odgoja razmatraju se u kontekstu mogunosti teorijskog utemeljenja
suvremene feministike pedagogije.
Rad se sastoji od tri dijela: teorijskog, empirijskog dijela i zakljuaka.
Naveden je opsean popis literature, kazalo pojmova, kazalo autora te saetak
na hrvatskom i engleskom jeziku.
U teorijskom dijelu prikazani su pogledi na razvoj feministike peda-
gogije - razvoj feministikih ideja i feministikog pokreta u etapama koje ine
prvi, drugi i trei val feminizma. Feminizam je posebno sloen fenomen to
onemoguava kreiranje jedne potpune defnicije. Ta se sloenost ogleda i kod
klasifciranja feminizma jer postoje razliiti pravci koji su opisani u poglavlju
Pravci feminizma.
Rezultati teorijske analize utemeljenja predmeta feministike peda-
gogije izloeni su u poglavlju Obrazovanje djevojica retrospektiva i per-
spektiva. Utvreno je da postoji snana ovisnost odgojnoobrazovne prakse i
poloaja ena. Podreeni poloaj ena povezan je s odgojem kao manipulaci-
jom, nasuprot odgoju kao emancipaciji koji vodi osloboenju ena.
Feministika pedagogija propituje razliite perspektive to utjee na
njeno utemeljenje kao okvirni otvoreni predmetno-problemski sklop odno-
sa ljudske seksualnosti, njene uloge u oblikovanju ljudskog svijeta i odgoja.
Predmetnost feministike pedagogije je subjektivna konstruira se narativ-
no i nastaje u procesu ljudskog razvoja osobnost i seksualni identitet kao
dio osobnosti je autobiografja koja se permanentno redefnira. Feministiku
pedagogiju moemo razvijati polazei od razliitih ishodinih koncepcija:
iz razliitih feministikih teorija/koncepcija, iz ope feministike teorije,
iz razliitih pedagogijskih meta-teorija i teorija/koncepcija (normativne,
hermeneutike, empirijske i sustavske pedagogije), dedukcijom iz ope peda-
gogije, induciranjem iz problemskih sklopova odgoja, iz utemeljenja veza od-
goja i feminizma prema naelima multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti.
Empirijski dio istraivanja sastoji se od prikaza metodologije em-
pirijskog istraivanja i rezultata istraivanja. U pilot istraivanju opeg
poloaja ena u hrvatskom drutvu primjenjena je metodologija kvalitativnih
istraivanja i deskriptivna metoda s podvrstom, metoda ankete, kojom su pri-
kupljeni podaci.
Na osnovi rezultata dobivenih empirijskim istraivanjem izvedeni su
zakljuci o: opem poloaju ena u hrvatskom drutvu, imbenicima koji ge-
neriraju taj poloaj, imbenicima kojima se moe djelatno utjecati na prom-
jenu poloaja ena te povezanosti percepcija poloaja ena sa spolom, dobi i
strunom spremom ispitanika.
Osnovni je zakljuak ovoga istraivanja da su ene u hrvatskom drutvu
u podreenom poloaju, tj. da nisu ravnopravne s mukarcima. Utvrdili smo
172 V. SAETAK
da oko podreenosti ena postoji jasna percepcija i suglasje mukaraca i ena.
Opaanja se donekle razlikuju s obzirom na dob i strunu spremu ispitanika.
Uz navedene spoznaje, ovo pilot istraivanje moe posluiti u planiranju ci-
ljanih istraivanja poloaja ena u hrvatskom drutvu i implikacija na odgoj-
noobrazovni proces, kolskog sustava te komparativnih istraivanja u europ-
skom i svjetskom kontekstu.
Provedeno teorijsko i empirijsko istraivanje pokazalo je da obra-
zovanje janusovski obiljeava potinjenost ena - s jedne strane determinira
obespravljenost, a s druge otvara horizonte osloboenja ena.
SUMMARY
VI.
174 VI. SUMMARY
The study Who doesnt need feminist pedagogy yet?! puts its focus
on the relation among feminism and education in attempt to give theoretical
foundation to modern feminist pedagogy.
The paper is divided into three parts: theoretical, empirical and con-
clusions. There is also an extensive list of references, name and subject index,
and summary in both Croatian and English.
Theoretical part shows views on development of feminist pedagogy -
the development of feminist ideas and feminist movement in stages that com-
prise frst, second and third wave of feminism. Feminism is especially complex
phenomenon and that makes creating one complete defnition very hard to
do. This complexity can be seen in chapter Types of feminism where different
approaches to feminism are described.
The results of theoretical analysis of feminist pedagogy foundations
are in Education of girls - retrospective and perspective chapter. It is deter-
mined that there is a strong dependence between educational practice and
position of women. Subordinate position of women is connected with educa-
tion as manipulation, as opposed to education as emancipation which leads
to liberation of women.
Feminist pedagogy questions different perspectives. That infuences
its foundation as an open subject-problem relationship set of human sexual-
ity, and its role in forming world and education. Externality of feminist peda-
gogy is subjective - the narrative is being constructed and formed in the pro-
cess of human development - personality and sexual identity as integral part
of that personality is autobiography which is permanently redefned. Feminist
pedagogy can be developed from different origin conceptions: various femi-
nist theories/conceptions, general feminist theory, various educational meta-
theories and theories/conceptions (normative, hermeneutical, empirical and
systemic pedagogy), deducing from general pedagogy, inducing from problem
sets of education, foundations of relations between education and feminism
according to the principals of multidisciplinarity and interdisciplinarity.
Empirical part of the research consists of methodology of empirical re-
search and the results. In this pilot research about general position of women
in Croatian society we used qualitative research methodology and descriptive
method with subgroup, and poll method which was used to collect the data.
Based on the results obtained through empirical research, several con-
clusions were made about: general position of woman in Croatian society, fac-
tors that generate that position, factors that can be used to change position
of women, and connection between perceptions about position of women in
regard to gender, age and education of participants in research.
Main conclusion of this research is that women in Croatia are in subor-
dinate position, they are not equal to men. We have determined that there is a
175 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
clear perception about subordination of women and agreement between men
and women. Observations slightly differ in regard to age and education of par-
ticipants. Along with mentioned cognitions, this pilot research can be used for
planning targeted research about position of women in Croatian society and
implications on educational process, school system and comparative research
in European and global context.
Theoretical and empirical research that was undertaken showed that
education Janus-like marks subordination of women. It clearly determines low
position of women, while, on the other hand, opens horizons for liberation of
women.
LITERATURA
Ackok, J.E. et. al. 1988. Handbook of social psychology. Scarborough Prentice-Hall.
Adams, P. 2002. Reprezentacija i polnost. U: Anelkovi, B.(ur.) Uvod u feministike
teorije slike. Beograd,Edicija Pogled/Teorije, Centar za savremenu umetnost.
Adkins, L., Skeggs, B. (eds.) 2005. Feminism After Bourdieu. Blackwell Publishers.
Apple, M. W. 1979. Ideology and Curriculum. London, Routledge and Kagan Paul.
Apple, M. W., Aasen, P. 2003. State and the politics of knowledge. Taylor & Francis,
Inc.
Arnot , M., Weiner G. 1992. Gender and education: Special issue - Womens educa-
tion in Europe. Oxford Carfax.
B.a.B.e. ene u medijima razgoliene, mukarci u odijelima. http://www.index.hr/
vijesti/clanak/babe-zene-u-medijima-razgolicene-muskarci-u-odijelima/310811.aspx.
Bahovec, D.E. 2007. Feminizam, ambivalentnosti, ambivalentnost feminizma. U:
Genero-asopis za feministiku teoriju, elektronsko izdanje, br.1.
Bahovec, E. 2002. Feminizam kao epistemologijski projekt. Zagreb.Zarez, 80/2002.
Baranovi, B. 2000. Slika ene u udbenicima knjievnosti. Zagreb, IDIZ.
Baron, A.R., Byrne, D. 1981. Social psychology - Understanding Human Interaction.
Boston, Allyn and Bacon.
Baumgardner, J., Richards, A. 2005. Grassroots: A Field Guide for Feminist Activ-
ism. Farrar, Straus and Giroux.
Beasley, C. 1999. Wath is feminism? : An Introduction to feminist theory. London ,
SAGE Publications.
Beck, B. , Govedi, N. 2002. Razgovor eljka Jelavi Izmeu Albanije i Hollywoo-
da: tijelo Hrvatica. Zarez, 28.2.
Bell, H. 2004. Feminizam je za sve: strastvena politika. Zagreb, Centar za enske
studije.
Bendall, L. Anarhizam i feminizam. http://www.zamirnet.hr/stocitas/anarhizam%20
i%20feminizam%20tekst.htm.
Bertoa, M.2004. Neka razmiljanja o jeziku i rodu. http://www.cro-le.../index2.
php?option=content& task=view&id=6&pop=1&page.
Bori, R. (ur.) 2007.Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske
unije. Zagreb. Centar za enske studije, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.
Bosanac, G. 2007. Umjesto predgovora: antifeminizam kao intelektualni skandal (ili
o suvremenom kompleksu Here). U: akardi, A., Jelui, A., Maji, D., Ratkovi, T.
(ur.) Kategoriki feminizam - nunost feministike teorije i prakse. Zagreb, Biblioteka
FemFesta, Centar za enske studije.
Bosanac. G. (ur). 2004. Izabrana djela Blaenke Despot. Institut za drutvena
istraivanja u Zagrebu, Zagreb , enska infoteka.
177 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Bowles, S., Gints, H. S. 1976. Schooling In Capitalist Aamerica. London, Routledge
and Kegan Paul.
Brown, Susan, L. 2002. The Politics of Individualism: Liberalism, Liberal Feminism
and Anarchism. Black Rose Books.
Brstilo, I. 2010. Feministika epistemologija kapitulacija znanstvene jednorod-
nosti. Socijalna ekologija, Zagreb, Vol. 19, No. 2.
Bui, J.Eden; to je pisac bez pimpeka? Naslovnica http://www.matica.hr/kolo/
kolo0201.nsf/allwebdocs/pimp.
But Some of Us Are Brave: A History of Black Feminism in the United States. http://
web.mit.edu/activities/thistle/v9/9.01/6blackf.html.
Butler, J.2000. Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta. Prevela: M. Pai-
Jurini. Zagreb, enska infoteka.
Carli, L.L. 1989. Gender differences in interaction style and infuence. Journal of
Personality and Social Psychology, br. 56/1989.pp. 565-567.
Cohen, G. B. 1996.Education and Middle Class Society in Imperial Austria 1848-
1918 (West Lafayette, Ind: Purdue University Press.
Collins, P. Hill. 1990. Black Feminist Thought: Knowledge, Consciousness, and the
Politics of Empowerment. Boston. Unwin Hyman.
Cott, F. N. 1987. The Grounding of Modern feminism. New Haven and London,
Yale University Press.
Dauphin, N. 1991. in: Duby, G.,Perrot, M. (ed.) 1991. A History of Women in the
West, IV. Emerging Feminism from Revolution to World War, Cambridge, Massachu-
setts London, England The Belknap press of Harvard University Press.
Davidoff, L. and Hall, C. (ed.) 1987. Family Fortunes: Men and Women of the Eng-
lish Middle-Class, 1780-1850. Chicago, University of Chicago Press.
de Beauvoir, S. 2006. Drugi spol (Uvod i djetinjstvo). U: ainovi, N. (ur.). ene i
flozofja. Zagreb , Centar za enske studije.
de Lauretis, T. 1991. Queer Theory: Lesbian and Gay Sexualities, differences. A Jour-
nal of Feminist Cultural Studies 3, 2, pp.iii-xviii
De Welde, K., Lausen, S., Heather, Th. Women in Science, Tehnology, Engineering
and Math (STEM). http://www.socwomen.org/socactivism/stem_fact_sheet.pdf.
Declaration of Sentiments. Seneca Falls, New York. http://www.infoplease.com/ipa/
A0875901.html, http://www.fordham.edu/halsall/mod/senecafalls.html.
Descartes, R.1951. Rasprava o metodi. Zagreb, Matica hrvatska.
Dojinovi-Nei, B. 1993. Ginokritika Rod i prouavanje knjievnosti koju su
pisale ene. Beograd, Knjievno drutvo Sveti Sava.
Donovan J. 2000. Feminist theory: the intellectual traditions. 3 rd edition, (copy-
righted material), continiuum, New York, U.S. London, U.K.
Echols A. and Willis, E. 1989. Daring to Be Bad: Radical Feminism in America,
1967-1975. Daring to be Bad: Radical Feminism in America, 1967-75. (American Cul-
ture). University of Minnesota Press.
Eichner, C.J. La citoyenne in the World: Hubertine Auclert and Feminist Imperial-
ism. http://fhs.dukejournals.org/cgi/content/abstract/32/1/63:
Evans, A.1978. Witchcraft and the Gay Counterculture: A Radical View of Western
Civilization and Some of the People It Has Tried to Destroy. Boston, Fag Rag Books.
Ferreira, M. M. 2003. Gender issues related to graduate student attrition in two sci-
178 LITERATURA - KAZALO AUTORA - KAZALO POJMOVA
ence departments. International Journal of Science Education 25(8), 969-989.
Fraisse, G. 1995. A Philosophical History of Sexsual Difference. In: Fraisse, G.,
Perrot, M. (ed), A History of Women- Emerging Feminism from Revolution to World
War. Cambridge, Massachusetts, London, England ,The Belknap Press of Harvard
University Press.
Frankovi, D., (ur.) 1958. Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb, Hrvatski
pedagoko-knjievni zbor.
Freire, P. 2002. Pedagogija obespravljenih. Zagreb, Odraz.
Fridl, E. 2003. Spor o determinantama polnih uloga. U: Papi, ., Sklevicky, L.(ur.)
2003. Antropologija ene. Beograd, Biblioteka XX vek.
Frith. G, 1993. Women, Writing and Language; Making the Silences Speak. u : Rich-
ardson, D., Robinson, V. (ed.) Thinking Feminist, Key Concepts in Womens Studies,
New York, The Guilford Press.
Fuko ,M., OHigins D. 2000. Seksualni izbor- seksualni in: Fuko i homoseksual-
nost. Beograd, enske studije, Centar za enske studije. br. 13.
Garaudy, R. 1981. Der letzte Ausweg; Feminisierung der Gesellschaft. Olten/
Freiburg.
Giesecke, H. 1993. Uvod u pedagogiju. Zagreb, Educa
Giroux, H. 1981. Ideology, Culture and the Politics of schooling. Sussex, UK, Falmer.
Giroux, H. 1983. Theory and Resistance in Education: Towards a Pedagogy for the
Opposition. South Hadley, MA: Bergin & Garvey Publishers.
Gough, P. 1976.Sexism: New issue in American education. Fastback No81/1976,
Bloomington.
Graglia, Carolyn, F. 1998. Domestic Tranquillity, a Brief against Feminism. Dallas.
Spence Publishing Company.
Graham, G. 1988. Two types of Feminism. American Philosophical Quarterly,
Vol.25. N.4. October, 1988. p.303-328.
Habermas, J. 1981. The Theory of Communicative Action. Translated by T. McCar-
thy. Cambridge. Polity Press.
Hall, R. M., Sandler, B. R., 1982. The Classroom Climate: A Chilly One for Women.
Washington, DC: Project on the Status and Education of Women, Association of
American Colleges.
Haraway, D. 1999. Manifesto za kiborge. U: Nicholson, Linda J. 1999. (ur.), Femini-
zam/Postmodernizam. Zagreb, Liberata Centar za enske studije.
Hark,S. 2006. Dissident Partizipation Eine Diskursgeschichte des Feminismus.
Frankfurt.
Heffer, H. 2007. Bioloka i drutvena kategorija roda u rodnoj teoriji i rodna teorija
stereotipa. Rasprave Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Heler, A. 1981. Vrednosti i potrebe. Beograd, Nolit.
Henrion, C. 1997. Women In Mathematics: The Addition of Difference. Indiana
University Press.
Hoagland, Sarah, L. 1989. Lesbian Ethics; Toward New Values. Palo Alto, CA: Insti-
tute for Lesbian Studies.
Holland J., Blair, M., Sheldon S. 1995. Debates and Issues in feminist research and
pedagogy: a reader. WBC Ltd. Great Britain, Bridgend.
Holy, M. 2007. Mitski aspekti ekofeminizma. Zagreb ,TIMpress, Biblioteka Novi
179 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
pokreti.
Horkhajmer M. 1976. Tradicionalna i kritika teorija. Beograd, BIGZ.
Ignjatovi, S. 2002. Cyberspacetime i feministika teorija. Beograd, Centar za
prouavanje informacionih tehnologija, Electronic Text Archive, Beogradska otvorena
kola. Oktobar, 2002.
Ilich, I. 1980. Dole kole. Beograd, BIGZ
Ivanovi, N. 2002. Obrazovanje ena. Re no. 65/11, mart 2002, asopis za
knjievnost i kulturu, i drutvena pitanja.
Ivelji, A.2009. Emancipacija rijeju i slikom. Wien: http://othes.univie.
ac.at/7281/1/2009-10-28_0309873.pdf.
Jabbar, S., Jones, J., Kashyap, A., Rydzy, M. 1997. How can feminist pedagogy pro-
mote the empowerment of women? http://fcis.oise.utoronto.ca/~daniel_schuguren-
sky/faqs/qa17.html.
Jakobovi - Fribec, S. 2006. Juri (Zagorka) Marija. (U: Biographical dictionary of
womens movements and feminisms in Central, Eastern, and Southeastern Europe,
19th and 20th centuries. (Croatia), ed. De Haan, F. Daskalova, K., Loutf, A. Budapest,
New York, CEU Press. 195-200.)
Jakobovi - Fribec, S. 2006. Zagorka - protagonistica nenapisane povijesti hrvatskog
feminizma. Knjievna republika, 5-6/2006.
Jakobovi - Fribec, S. 2007. Feministika epistemologija objanjena djevojici -
enski spoznajni subjekt u epistolarnom romanu Jagode Truhelke: U carstvu due.
Listovi svojoj uenici (Osijek, 1910.) Filozofska istraivanja, god. 27 (2007) Sv. 1
(8394), str. 86.
Juri, H. 2007. ene i priroda. Prilozi za kritiku ekofeminizma. U: akardi, A.,
Jelui, A., Maji, D., Ratkovi, T. (ur).Kategoriki feminizam- nunost feministike
teorije i prakse. Zagreb, Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije.
Kahlina , K. 2006. Feminizam u Hrvatskoj: kako lezbijkama dati glas? Re, no.74/20.
asopis za knjievnost i kulturu i drutvena pitanja
Kahn, Jack S. 2009. An introduction to Masculinities. Oxford ,Blackwell, UK.
Katunari, V. 1984. enski eros i civilizacija smrti. Zagreb, Naprijed.
Khotkina , Z. enski pokret u Rusiji: jue, danas i sutra. U: Globalizacija.com-
asopis za politiku teoriju i istraivanja globalizacije, razvoja i rodnosti. http://www.
globalizacija.com/doc_sr/s0049ror.htm.
Kincheloe, J. L. 2008. Critical Pedagogy. New York, Peter Lang Publishing Inc.
Koenig,E., Zedler, P. 2001. Teorije znanosti o odgoju. Zagreb, Educa.
Kovaevi, S. 2007. Struktura progresivistike pedagogije uitelja osnovne kole.
Rijeka, Sveuilite u Rijeci, Filozifski fakultet u Rijeci, neobjavljeni doktorski rad.
Kovaevi, S., Menari, S. 2001. Nasilje nad enama 2000. Izvjetaj istraivanja, Za-
greb, Centar za ene rtve rata. Istraivanje Autonomne enske kue Zagreb i Centra
za ene rtve rata, u okviru projekta STOP nasilju protiv ena, (razdoblju od 1992 do
1997.)
Lasi, S. 1986. Knjievni poeci Marije Juri Zagorke (1873-1910). Uvod u monograf-
ju, Zagreb, Znanje.
Leinert- Novosel, S. 2000. ene Hrvatske u brojkama. Zagreb, Povjerenstvo Vlade
RH za pitanja jednakosti spolova. http://www.zinfo.hr/hrvatski/stranice/faq/Statisti-
kaZene.htm#PolozajZena.
180 LITERATURA - KAZALO AUTORA - KAZALO POJMOVA
Lengermann, P. M., Niebrugge-Brantley, G. 1997. Suvremena feministika teorija. U:
Ritzer, G. Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, NZ Globus.
Lei, Z. Feminizam, feministika teorija i kritika (Historiografska skica). http://www.
openbook.ba/izraz/no12/12_zdenko_lesic.htm.
Linda J. Nicholson (ed.) 1997. The Second Wave: A Reader in Feminist Theory. New
York, Routledge.
Lindemann Nelson, H., Lindemann Nelson, J. 1996. Feministika bioetika i kontra-
cepcija. Drutvena istraivanja, god.5, br..3-4 (23-24), str. 609-628.
Lips, H. M. 1999. Women, Education and Economic Participation. The Northern
Regional Seminar, National Council of Women of New Zealand. Theme: Women and
Economic Development: Mid-Term Council Meeting of the New Zealand Federation
of University Women. http://gstudies.asp.radford.edu/sources/nz/keyecon.htm.
Lloyd, G. 2006. Razum, znanost i ovladavanje materijom. U: ainovi, N. (ur.) ene
i flozofja. Zagreb, Centar za enske studije.
Lueti, T. 2002. Prve studentice Mudroslovnog fakulteta kr. Sveuilita Franje Josipa
I. u Zagrebu. U: Povijesni prilozi, br..22 /2002. Hrvatski institut za povijest.
Luke, C. 2001. Globalization and women in academia. London, LEA Publishers.
Lundy , Ph. The Three As of Feminism. http://feministarticles11744.yuku.com/
topic/367/t/What-DOES-quot-feminism-quot-mean.html?.
Malvi, L.2002. Vizualno zadovoljstvo i narativni flm, U: Anelkovi, B. (ur.) Uvod
u feministike teorije slike. Beograd, Edicija Pogled/Teorije, Centar za savremenu
umetnost.
Marilley , Suzanne M. 1996. Woman suffrage and the origins of liberal feminism in
the United States, 1820-1920. Cambridge, Mass Harvard University Press.
McCann C, Ruth., Seung Kyung, K. 2003. Feminist theory reader: local and global
perspectives. New York, London ,Routledge.
Measor, L, Sikes, P.1992. Gender and schooling. London, Cassell.
Miler, A. 1995. Drama djetinjstva. Zagreb, Educa.
Milhari-Hladnik M. 1992. O poklicni identiteti uitelja. U: Kaj hoemo in kaj
zmoremo. Ljubljana , Pedagoka fakulteta v Ljubljani. str. 56-60.
Mill, John Stuart, 2000. Podreenost ena. Zagreb. Jesenski i Turk Hrvatsko
socioloko drutvo.
Mlaenovi, L. Poeci feminizma, enski pokret u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani.
Autonomni enski centar Beograd. URL:http://www.womenngo.org.yu/content/blog-
category/28/61/.
Morgan, L.A.1998. Glass ceiling effect or cohort effect? A Longitudinal study of the
gender earnings gap for engineers, 1982 to 1989. American Sociological Review, 63,
479-483.
Muanovi, M. 2002. Personal theory about teaching and reduction of gender ste-
reotypes in the classroom. U: Flying over or falling through the crack? Young people
in a risk society, Ljubljana, Offce for youth of the Republic of Slovenia.
Muanovi, M. 1995. Spolni stereotipi uitelja i netolerantna komunikacija u
razredu. U: Education for tolerance: approaches, conceptions and solutions, Rijeka,
Pedagoki fakultet u Rijeci.
Muanovi, M. 1996. Postmoderne epistemologije pedagogije. U: Zbornik radova
Sabora hrvatskih pedagoga, Pedagogija i hrvatsko kolstvo: juer i danas, za sutra.
181 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Zagreb, HPKZ.
Muanovi, M. 1998. Gender stereotypes of Croatian future teachers. The European
Conference on Educational Research, Ljubljana, The Faculty of Education, The Uni-
versity of Ljubljana.
Muanovi, M. 2009. Opa pedagogija (skripta). Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci.
Muanovi, M., Kovaevi, S. 1994. Zmanjevanje diskriminacije med spolovima v
oli - razmerje med ustvarjalnostjo in spolnimi stereotipima uiteljic. U: Nadarjeni -
stanje, problematika, razvojne monosti. Otoec ob Krki, Pedagoka obzorja - Novo
mesto, Pedagoka fakulteta v Ljubljani.
Muanovi, M., Vrcelj, S. 2002. Gender stereotypes in education - Case study: Croa-
tia . U: Scientia Paedagogica Experimentalis, XXXIX, 2.
Nedovi, S. 2005. Savremeni feminizam. Beograd, Centar za slobodne izbore i
demokratiju (CESID).
Nedovi, S. 2005. Savremeni feminizam, poloaj i uloga ene u porodici i drutvu.
Beograd, Centar za unapreivanje pravnih studija, Centar za slobodne izbore i de-
mokratiju.
Neimarlija, L. ensko iskustvo u knjievnosti: Gospoa Dalloway. http://www.pen-
bih.ba/izraz/novi/index.php.
Nenadi, M. Novi duh obrazovanja :Nastavnika profesija i njene kontradiktornosti.
http://users.beotel.net/~nenadic/profesija.html.
Nicholson, Linda J. 1999. (ur.) Feminizam/ Postmodernizam. Zagreb, Liberata Cen-
tar za enske studije.
Obreni, D. Pravao glasa ena. U: Zaharijevi . A.(ur.), 2009. Neko je rekao femini-
zam? Kako je feminizam uticao na ene xxi veka. (II izdanje), Beograd, Heinrich Bll
Stifung, Regionalna kancelarija za Jugoistonu Europu .
Ofen, K. 2008. Osporavanje muke aristokratije - feminizam i francuska revolucija.
U asopisu za feministiku teoriju enske studije od 1995-2002. http://www.zensk-
estudie.edu.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=208&Itemid=41:
(12.04.2008. )
Orai- Toli,D. 2001. Muka moderna i enska postmoderna, Kolo, br. 2, ljeto 2001.
Ortner, .(1983.), ena spram mukarca kao priroda spram kulture. U: Papi. .,
Sklevicky, L. (eds.) Antropologija ene. Beograd. Prosveta.
Parry, S.C. 1996. Feminist Pedagogy and Techniques for the Changing Classroom.
Womens Studies Quarterly, No. 3 & 4, pp. 45 54.
Patricia A. Cain : Feministika teorija prava: utemeljenje teorija. http://www.ured-
ravnopravnost.hr/slike/File/istrazivanja/Cain_Feministicka_teorija_prava_utemeljen-
je_teorija.pdf.
Peterson, T.G., Metjus, P. 2002. Feministika kritika istorije umetnosti. U:
Anelkovi, B.(ur.) Uvod u feministike teorije slike. Beograd, Edicija Pogled/Teorija,
Centar za savremenu umetnost
Petrovi, J. A. (ur.) 2000. Diskriminacija ena u Hrvatskoj. Zagreb, enska sekcija
SSSH.
Phillips, D.1994. Whats So Queer Here? Photography at the Gay and Lesbian Mardi
Gras. Eyeline 26, pp. 16-19.
Pinto, T. 2001. Zajedniko obrazovanje za bolje integrisano drutvo - Izazovi obra-
zovanja dizajniranog s ciljem postizanja ravnopravnosti polova. U: Novi drutveni
182 LITERATURA - KAZALO AUTORA - KAZALO POJMOVA
ugovor izmedu ena i mukaraca: uloga obrazovanja. Strazbur.
Pliani Mesi, A. 2004. Utjecaj amerikog feminizma na germanistiku. Revija za
sociologiju Vol. 35. No 1-2, Lipanj 2004. Zagreb, Filozofski fakultet.
Poli, M. 2003. Filozofja odgoja i feminizam. U: Metodiki ogledi, 10, 1.
Poli, M.1997. ovjek, odgoj, svijet. Zagreb, Kruzak.
Polok, G. 2002. Feministike intervencije u istoriji umetnosti . U: Anelkovi, B.
(ur.) Uvod u feministike teorije slike. Beograd ,Edicija Pogled/Teorije, Centar za
savremenu umetnost
Pomeroy, S. B. 1975. Goddesses, whores, wives and slaves, Women in classical An-
tiquity. New York , Shocked Books.
Preece, J.; Griffn, C. 2003. Radikalne i feministike pedagogije. U: Jarvis, P. (ur.).
Pouavanje: Teorija i praksa. Zagreb, Andragoki centar.
Priji-Samarija, S. 2007. Spolne razliitosti, spolna diskriminacija i programi afr-
mativne akcije.U: Baccarini, E., Priji-Samarija, S. (ur.), 2007. Praktina etika; ogledi
iz liberalnog pristupa nekim pitanjima praktine etike (199-231). Zagreb , Biblioteka
Filozofska istraivanja.
Priji-Samarija, S., Avelini-Holjevac, I., Turk, M. 2009. ene u znanosti; Stakleni
strop. Drutvena istraivanja, god.18. br.6 (104), str. 1049-1073.
Prpi, K.2003. Profesionalni poloaj, postignua i perspektive (mladih)znanstveni-
ca. Drutvena istraivanja,12 (5): 613-634.
Ray, K. N. 2005. Women in Physics and Astronomy, 2005. AIP Publication Number
R-430.02. American Institute of Physics. http://www.aip.org/statistics/trends/gender-
trends.html.
Rich, A. 2003. Ka enski orijentiranom sveuilitu. Kruh i rue, br. 21 (3).
Rich, A. 2002. Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija. Zagreb, Kontra.
RosieX 1999. Intervju sa Sadie Plant. U: Mirkovi, I. (ur.) Cyberfeminizam. Zagreb ,
Centar za enske studije.
Rossi, A. 1965. Women in science: Why so few? Science, 148, 11961203.( May 28,
1965), 1196-1202. Reprinted by permission of the author. Copyright 1965. by the
American Association for the Advancement of Science.
Rouz, D.2002. Stvaranje prostora za enski subjekt feminizma. U: Anelkovi,
B. (ur.)Uvod u feministike teorije slike. Beograd, Edicija Pogled/Teorija, Centar za
savremenu umetnost.
Ryan, B. 2008 . Feminism and the Womens Movement: Dynamics of Change in
Social Movement Ideology and Activism (Perspectives on Gender). (Volume 0). New
York, Routledge.
Scering, G. E. 1997. Themes of a critical/feminist pedagogy: Teacher education for
democracy. Journal of Teacher Education, 48, 62-68.
Seidel, M. A. 1974. Poulain de la Barres The Woman as Good as the Man. Journal
of the History of Ideas 35 .
Shor, I. 1992. Empowering Education: Critical Teaching for Social Change. London
and Chicago, University of Chicago Press.
Showalter, E. Feministika kritika u divljini. http://www.openbook.ba/izraz/no14/14_
elaine_showalter.htm.
Skelton, Ch. 1993. Women and Education. In: Richardson, D., Robinson, V. (ed.)
Thinking feminist -Key Concepts in Womens Studies. New York, The Guilford Press.
183 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Sklevicky, L. 1988. Patuljasta amazonka hrvatskog feminizma: Marija Juri Zagorka.
U: Rihtman-Augutin,D . (ur.) 1996. Konji, ene, ratovi. Zagreb, enska infoteka.
Sklevicky, L. 1996. Konji, ene, ratovi. U: Rihtman-Augutin,D.(ur.) Zagreb, enska
infoteka.
Smith, B. 1982. Racism and Womens Studies. In: Bhavnani, K.K.1993. Talking Rac-
ism of Womens Studies. u; Richardson, D. and Robinson, V. (ed). Thinking Feminist
- Key Concepts in Womens Studies. New York ,The Guilford Press.
pehar, A. 1994. Lezbijstvo i feminizam. Kruh i rue br. 2 ljeto/jesen 1994.
Tanesini, A.1999. An Introduction to Feminist Epistemologies. Massachusetts USA,
Oxford, UK, Blackwell Publishers.
Tomi, M., Spasi, D. 2010. Maskulinitet u profesijama. Antropologija 10, sv. 1
(2010) Beograd.
Unesco, 2010. Global education digest 2010. Comparing Education Statistics Across
the World. Montreal, Quebec, Canada: Unesco Institute for Statistics:, United Na-
tions (2010) The Millennium Development Goals Report 2010. New York.
Vajninger, O. 1995. ena. Beograd, IP arko Albulj.
Valkovi, M. 1990. Uloga ene u javnom ivotu evropske civilizacije. U: Bogoslovska
smotra LX br. 3-4.
Vladovi, N. Heroine Mary Wollstonecraft. http://www.libela.org/kolumne/903-
mary-wollstonecraft/.
Vrcelj,S. 2002. Teaching and education lead to a better status for women - a reality
or a dream? In: Tivadar, B. Mrvar, P. (ed.), Flying over or falling through the cracks?
Young people in the risk society. Ljubljana. Offce for youth of the Republic of Slove-
nia.
Weeks, J. Seksualni make-up i kako s njim. H-Alter - Udruga za nezavisnu medi-
jsku kulturu. http://h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/seksualni-make-up-i-kako-s-
njima.
Weiner, G. 1994. Feminisms in education: An introduction. Buckingham, Open
University Press.
Weisberg, D. Kelly (ed.) 1993. Feminist Legal Theory: Foundations. Philadelphia,
Temple University Press.
Wennars, C., Wold, A. 1997. Nepotism and sexism in peer-review. Nature 387, 341-
343.
Wilding, F. 1999. Gdje je feminizam u cyberfeminizmu?, dodatak:100 antiteza. U:
Mirkovi, I. (ur.) Cyberfeminizam. Zagreb, Centar za enske studije.
Williams, J. 2001. And Unbending Gender: Why Work and Family Confict and
What to Do About It. Oxford, Oxford University.
Wollstonecraft, M. 1999. Obrana enskih prava. Zagreb, enska infoteka.
Woloch, N. 1996. Women and the American Experience. New York, The McGraw
Hill Companies.
Wood, J. T., Lenze, L. F. 1991. Gender and the development of self: Inclusive peda-
gogy in interpersonal communication. Womens Studies in Communication, 14, 1-23.
Zaharijevi, A. 2005. Deregulacija temelja. Filozofska istraivanja, God. 25 (2005) Sv.
4 (815827).
Zaharijevi, A. 2007. Kratka istorija sporova: ta je feminizam? U: akardi, A.,
Jelui, A., Maji, D., Ratkovi, T. (ur). 2007. Kategoriki feminizam - nunost
184 LITERATURA - KAZALO AUTORA - KAZALO POJMOVA
feministike teorije i prakse. Zagreb, Biblioteka FemFesta, Centar za enske studije.
Zlatar, A. Predfeminizam, feminizam i postfeminizam u hrvatskoj knjievnosti.
Zagrebaka slavistika kola www.hrvatskiplus.org.
igo, L. 2008. Feminizam na salonski nain. Vjesnik, subota/nedjelja 3. i 4. svibnja
2008.
nidari-agar, S. 2009. Slovenke na tritu rada povijesna perspektiva. SP, br. 2.
Zagreb.
Dravni zavod za statistiku: ene i mukarci u Hrvatskoj. http://www.dzs.hr/
http://dalje.com/hr-hrvatska/zene-u-hrvatskoj-manje-zaposlene-od-muskara-
ca/297164
http://en.wikipedia.org/wiki/Lavender_Menace.
http://metro-portal.hr/polozaj-zena-u-hrvatskoj-je-los/15503.
http://sc2220.wetpaint.com/page/Waters+and+Ellis+%281996%29.
http://www.cesi.hr/dokumenti/mia.pdf.
http://www.poslovni.hr/vijesti/diskriminacija-zena-na-trzistu-rada-pocinje-vec-pri-
zaposljavanju-63949.aspx.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/83104/Hrvatima-idealna-zena-domacica.html.
http://www.ured-ravnopravnost.hr/slike/File/istrazivanja/zena_idealna%20zena.pdf.
http://www.zinfo.hr/hrvatski/stranice/izdavastvo/kruhiruze/kir2/2lezbfeminizam.
htm.
History of Movement - Living the Legacy: The Womens Rights Movement 1848
1998. http://www.legacy98.org/move-hist.html.
Rezolucija Vijea Europske unije na temu ene i znanost. Council of the European
Union Council Resolution of: on Women and Science. Brussels, 1 June 1999 (OR.
en). 8565/99. LIMITE. RECH 71. Offcial documents. URL: http://www.europa.eu.int.
Women in science resource. http://www.embo.org/policy-and-society/women-in-
science/policy/50.html.
Womens and Family History in America, The 20th Century http://www.esc.edu/
esconline/across_esc/writerscomplex.nsf/0/FBE25A79DC50806B852569EE0070250
A?opendocument.
Womens History in America. http://www.wic.org/misc/history.htm.
185 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
186 LITERATURA - KAZALO AUTORA - KAZALO POJMOVA
KAZALO AUTORA
Aasen, P. 98
Ackok, J.E. 111
Adams, P. 56
Adkins, L. 103
Anelkovi, B. 36-37, 56, 80
Anthony, Suzan B. 31-32
Apple, M. W. 97-98
Arnot , M. 110
Avelini-Holjevac, I. 11, 76
Baccarini, E. 39
Bahovec, D.E. 15, 35
Barada, V. 30
Baranovi, B. 9, 63
Baron, A. R. 110
Bartulovi, M. 103
Baumgardner, J. 3
Beasley, C. 41
Beck, B. 39
Bell, H. 69
Bendall,L. 16
Bertoa, M. 74
Bhavnani, K.K. 15
Blackwell, H. 32
Blair, M. 69
Blatch , Harriot E. 33
Bori,R. 30, 82, 84,
88-90
Bosanac, G. 14-15
Bourdieu, P. 102-103
Bowles, S. 102
Bremer, F. 28
Brown, Susan, L. 49
Brstilo, I. 76
Budapest, Zsuzsanna E. 6, 59
Burns, L. 33
Bui, J.Eden. 56
Butler, J. 37, 99
Byrne, D. 110
California, R. 24
Carli, L. L. 111
Chodorow, N. 55
Cixous, H. 55
Cohen, G. B. 61
Collins, P. Hill. 51
Comte, A. 26
Condorcet 22
Cott, N. F. 14, 32
Clark, E. 70
ainovi, N. 2, 30, 34
akardi, A. 5, 13-14, 17,
20, 46, 52
d Eaubonne, F. 51
Daly, M. 33
Daskalova, K. 6
Davidoff, L. 61
Davis, A. 50
de Beauvoir, S. 33-35, 88
de Gouges, O. 22-23
De Haan, F. 6
de la Barre, P. 21
de Lauretis, T. 36
De Welde, K. 72
Derrida, J. 38
Descartes, R. 93
Despot, B. 15
Dewey, J. 100-101
Dojinovi-Nei, B. 38
Donovan J. 34, 41, 59
Douglas, S. Mapp 31-32
Drakuli, S. 30
Duby, G. 4
Drer, A. 17
Echols A. 47
Eichner, C. J. 13
187 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Einstein, A. 67
Engels, F. 28-29
Evans, A. 58
Ferreira, M. 73
Firestone, Sh. 47-48
Foucault, M. 45, 53
Fourier, Ch. 26
Fraisse, G. 26
Frankovi, D. 7, 78
Freire, P. 101-102
Fridl, E. 4
Friedan, B. 46
Frith, G. 55
Fuller, M. 59
Gallese, V. 92
Garaudy, R. 26
Gehlena, A. 92
Giesecke, H. 93
Gintis, H. S. 102
Giroux, H. 3, 102
Goodlad, J. 95
Gough, P. 111
Gouze, M. 22
Govedi, N. 39
Graglia, Carolyn F. 18
Graham, G. 41
Griffn, C. 44
Habermas, J. 100
Hall, C. 61
Hall, R. M. 73
Hanish, C. 44
Haraway, D. 37, 52-54
Hark, S. 58
Heather, Th. 72
Heffer, H. 85, 87, 89
Hegel, G. W. F. 34
Heidegger, M. 34
Heler, A. 93
Henrion, C. 71
Hoagland, Sarah L. 47
Holland J. 69
Holy, M. 51
Horebout, S. 17
Horkhajmer M. 99
Hrvati, N. 103
Husserla, E. 34
Ignjatovi, S. 37
Ilich, I. 93
Irigaray, L. 55
Ivanovi, N. 63
Ivekovi, R. 30
Ivelji, A. 30
Jabbar, S. 68
Jakobovi Fribec, S. 6-7
Jambriak, M. 6-8
Jarvis, P. 44
Jelavi, . 30, 39
Jelui, A. 5, 13-14, 17,
20, 46, 52
Jones, J. 68
Juri Zagorka, M. 6
Juri, H. 52
Kahlina, K. 45
Kahn, Jack S. 41
Kashyap, A. 68
Kai, B. 30, 90
Katunari, V. 17, 29-30, 77
Kesi, V. 30
Key, E. 28
Khotkina , Z. 29
Khuen-Hdervry, M. 8
Kincheloe, Joe L. 96
Kneevi, . 30
Koenig, E. 99
Kollontaj, A. 29
Kovaevi, S. 101, 111
Kristeva, J. 55
Lacan, J. 38, 55-56
Lasi, S. 6
Lattanzi, C. 25
Lausen, S. 72
Leijonhufvud, S. 28
Lengermann, P. M. 85
Lenze, L. F. 68
Lenjin, V. I. 29
Leroux, P. 26
Lei, Z. 34, 44, 54-55,
57
Lindemann Nelson, H. 60
Lindemann Nelson, J. 60
Lips, H. M. 70
Lloyd, G. 2
188 LITERATURA - KAZALO AUTORA - KAZALO POJMOVA
Loutf, A. 6
Lueti, T. 5, 7
Luke, C. 66
Lundy , Ph. 16
Maji, D. 5, 13-14, 17,
20, 46, 52
Malvi, L. 56
Mamula, M. 30
Mari, M. 67
Marilley , Suzanne M. 31
Marx, K. 29
Mazzura, . 6
McCann, C. Ruth 49
Measor, L. 110
Metjus, P. 36
Miler, A. 95
Milhari-Hladnik M. 110
Mill, J. S. 26-27
Millet, K. 35, 44
Mirkovi, I. 52-53
Mlaenovi, L. 30
Morgan, L. A. 10
Mott, L. 31-32
Mrvar, P. 17
Muanovi, M. 12, 91, 109,
111-112
Nedovi, S. 13, 16, 21, 25,
33
Neimarlija, L. 55
Nenadi, M. 79
Nicholson, L. J. 37, 48, 53
Niebrugge-Brantley, G. 85
Obreni, D. 20
Ofen, K. 21-23
OHigins J. 45
Orai - Toli, D. 56
Ortner, . 19
Owen, R. 25
Pankhurst, Ch. 20
Pankhurst, E. 20
Pankhurst, S. 20
Papi, . 4, 19, 77
Parry, S. C. 12
Patricia, A. C. 47, 60
Paul, A. 33
Perrot, M. 4, 26
Peut, J. 30
Peterson, T. G. 36
Phillips, D. 36
Pinto, T. 71
Plant, S. 52-53
Pliani Mesi, A. 36, 81
Pogai, M. 6
Poli, M. 2, 75, 79
Polok, G. 80
Pomeroy, S. B. 61
Preece, J. 44
Priji - Samarija, S. 11, 39, 76
Proudhon, Pierre J. 26
Prpi, K. 76
Ratkovi, T. 5, 13-14, 17,
20, 46, 52
Ray, K. N. 72
Rich, A. 47, 65, 70, 75
Richards, A. 3
Richardson, D. 15, 55, 63-64
Rihtman - Augutin, D. 6, 67
Ritzer, G. 85
Rizzollati , G. 92
Robinson, V. 15, 55, 63-64
Rose, J. 55
Rossi, A. 71
Rouz, J. 37
Ryan, B. 58
Rydzy, M. 68
Sandler, B. R. 73
Sanger, M. 33
Sarnavka, S. 30
Sartre, J. P. 34-35
Scering, G. E. 69
Seidel, M. A. 21
Seung Kyung, K. 49
Sheldon S. 69
Shor, I. 95
Showalter, E. 38, 55
Sikes, P. 87
Simona, S. 26
Skeggs, B. 103
Skelton, Ch. 63-64
Sklevicky, L. 4, 6, 19, 30,
68
Smith, B. 15
189 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
Solans, V. 47
Spasi, D. 80
Stanton, E. 31-33
Stone, L. 32
pehar, A. 47
Tanesini, A. 9
Tivadar, B. 17
Tomi, M. 80
Tristan, F. 25
Truhelka, J. 6-7
Turk, M. 11, 76
Valkovi, M. 3, 28
Vladovi ,N. 23
von Hippel, Th. G. 25
Vrcelj, S. 17, 112
Weeks, J. 83
Weiner G. 110
Weiniger, O. 28
Weisberg, D. K. 58
Wennars, C. 72
West, R. 59
Wickerhauser, N. 7
Wilding, F. 53-54
Williams, J. 73
Willis, E. 47
Wittig, M. 46
Wold, A. 72
Wollstonecraft, M. 23-24
Woloch, N. 5
Wood, J. T. 68
Zaharijevi, A. 5, 13, 20, 34,
46
Zedler, P. 99
Zlatar, A. 6, 31, 55
igo, L. 48, 62
iek, S. 55
nidari-agar 64, 78
190 LITERATURA - KAZALO AUTORA - KAZALO POJMOVA
Afroamerikanci/e 50
American Women Suffrage
Assocation 32
androginom 68, 84, 97, 100
anoreksija 38-39, 93
Antifaistiki front ena 30, 39
B.a.b.e. 15, 35-37
bioloka kategorija 18
bioloki determinizam 38-39, 93
bulimija 39
arape
- crvene 47-48
- plave 47-48, 62
- podrke 47
Dakarski okvir
djelovanja 67
Declaration of
Sentiments 31
Deklaracija o ravnopravnosti
ena i mukaraca 9
Deklaracija o pravima
ovjeka i graanina 22-23
Deklaracija o pravima ene
i graanke 22
diskriminacija 8, 10, 14, 17, 30,
39, 40, 44-45, 48,
52, 58, 66, 68,
72-73, 75, 82, 84,
87-88, 90, 102,
110-111
domaica 17, 28, 62, 75, 84
Drugi val feminizma 33-34
drutva
- muka 93
- znanja 9, 70
- patrijarhalna 84, 93
egzistencijalizam 87-88, 104, 111
ekskluzija 94
emancipacija 2-3, 30, 42, 94,
113
emocionalni kapital 103
epistemologije 7, 9, 12, 15, 76, 87,
96, 99
- enske 87
etika brige 60, 78
feministika pedagogija 12, 69, 76, 82-87,
91-92, 94-100,
104, 106, 112-113
feminizacija 73, 75, 77, 79, 95,
103, 110, 111
francuska revolucija 21-23
Gender-Doing
((Iz)gradnja roda) 12
getoizacija 48
glass ceiling (stakleni
strop) 10-11, 76
grass root 3
heteroseksualnost 36, 45-47, 59, 88
homoseksualnost 29, 45-46, 88
humanizam 75
identitet
- spolni 12, 14, 26, 57, 104
- rodni 12, 88, 105,
- seksualni 104, 106, 107, 112
- istrgani 37
- enski 97
ideologija kuanstva 63, 77
inkluzija 94
kastracija 56-57
kiborg 37, 53
Kirche, Kuche, Kinder 33
kritika pedagogija 95-96, 98-102
lezbijke 15, 45-47, 60, 85-
88
KAZALO POJMOVA
191 KOME JO (NE)TREBA FEMINISTIKA PEDAGOGIJA?!
libertarijanstvo 49
ljepljivi pod 10, 75
majinski zid 73
maskulinizacija 59, 75, 80-81, 94
muki kurikulum 64
National Women Suffrage
Assocation 32
obrazovanje
- istospolno 5, 12
- djeaka 5
- djevojica 23, 61, 68, 97
osobne teorije 87
Pekinka deklaracija 66
politika seksualnosti 54
politika tekstualnosti 54, 55
pravci feminizma
- black (crni) 50, 51, 85
- bijeli 50
- cyber 36, 37, 52-54
- Dianic 58-59
- radikalni 41, 44, 46, 48, 58,
98
- socijalistiki 41-42
- liberalni 49-50
- lezbijski 45-46, 85
- eko 51-52
- kulturalni 59
- psihoanalitiki 54
- anarho 49
- Uradi sam 57
- konzervativni 58
predrasude 48, 68, 73, 110, 111
Prvi val feminizma 20
queer teorija 36, 81, 99
rod 10-11, 15-16, 18,
29, 35-38, 43-45,
47, 52-55, 58, 64,
66, 68-69, 74, 77,
81-85, 87-91, 93,
96, 99, 102-105
ruiasta napast 46
ruiasta varalica 46
seksizam 12, 46, 57-58, 68-
69, 112
seksualnost 2, 18, 20, 26, 33,
36, 44-45, 48, 53,
54, 64, 80-81,
83-84, 86, 88,
90-91, 96-100,
103-107, 109-110,
112-113
sestrinstvo 17, 46, 48
socijalizacija 15, 35, 55, 63, 67,
79, 82, 94, 105,
108, 109, 111
spol 4, 12, 28, 34-37,
87-89, 111
- ravnopravnost 11
- nejednakost 9, 35, 68-69
spolni zapis 69
STEM 71-72
stereotipi 9, 11, 38, 44, 49,
67, 71, 79, 110-111
subjekt 7, 15, 17, 35-37,
53, 55-56, 82, 90,
95, 97, 99-100,
102-103, 106, 108
sufraetkinje 20-21, 33
supruga 2, 4, 9, 30, 61, 84
tijelo 9, 33-34, 37, 39,
52-53, 55, 64, 105
Trei val feminizma 36
uiteljice 3, 6-7, 62, 73, 77-
80, 95, 111
womanist 51
zahtjevi feminizma
- normativni 14
- deskriptivni 14
zakon oca 56
znaajni Drugi 108
znanstvenice 67, 76, 99
ena
- podinjena 47, 90
- oslobaanje 48-49, 57, 101
- udana 4, 78
- neudana 4
- obojene ene 36
- obespravljene 3, 43, 82, 95, 97,
106
- nove ene 8
192 LITERATURA - KAZALO AUTORA - KAZALO POJMOVA
- stare ene 8
enski kurikulum 64
ensko pismo 51, 55, 57
ensko pitanje 6, 15, 21, 25, 29,
81-82, 90