You are on page 1of 3

1

http://www.poduzetnistvo.org/news/burn-out-sindrom-ili-sindrom-profesionalnog-sagorijevanja
"BURNOUT" sindrom ili sindrom profesionalnog
sagorijevanja
Izvor: www.poduzetnistvo.org Autor: Josip Britvi

Radite posao koji vas intelektualno ili fiziki potpuno iscrpljuje? Taj pritisak je konstantan, odnosno
imate osjeaj da ste stalno pod stresom, napeti i razdraljivi? Nakon dugog i napornog radnog vremena
na poslu eka vas jo mnotvo drugih obaveza (dodatno obrazovanje i kolovanje, drugi posao, kuanski
poslovi ili pak trening)? Nakon svega osjeate se umorno, bezvoljno i nezadovoljno, te taj osjeaj traje
due vrijeme? Ako su vai odgovori na ova pitanja pozitivni i ako to traje dui vremenski period, tada
imate dobrih izgleda da obolite od "burnout" sindroma tj. sindroma profesionalnog sagorijevanja!
TO JE TO "BURNOUT" SINDROM?
"Burnout" ili profesionalno sagorijevanje opisuje se kao niz tjelesnih i mentalnih simptoma iscrpljenosti,
odnosno kao odloeni odgovor na kronine emocionalne i interpersonalne stresne dogaaje na ranom
mjestu (Cooper, Dewe i O'Driscoll, 2001.). Odnosi se na specifian tip napetosti koji odraava vjerovanje
da su resursi koje osoba posjeduje da bi se suoila sa stresnim situacijama nedovoljni ili nepostojei, to
dovodi do osjeaja bespomonosti, umora, iscrpljenosti i kognitivnog gubitka (Lee i Ashforth, 1993.).
Simptomi profesionalnog sagorijevanja najee se ispituju u zanimanjima ija je domena bavljenja
mentalno i tjelesno zdravlje (medicinske sestre, lijenici, obrazovanje, upravljanje ljudskim resursima,
vojska i policija) (Maslach, 1982.). Konstrukt profesionalnog sagorijevanja definiran je trima
dimenzijama: emocionalnom iscrpljenou, depersonalizacijom, te percepcijom smanjenog osobnog
postignua (Maslach, Schaufeli i Leiter, 2001.). Emocionalna iscrpljenost odnosi se na osjeaj
osiromaenosti ili oslabljenosti emocionalnim resursima to na kraju rezultira gubitkom energije i
slabou. Depersonalizacija, esto nazivana cinizmom, oznaava emocionalno distanciranje i gubitak
idealizma u profesionalnom radu, to se najee iskazuje u negativnim stavovima osobe prema
klijentima. Dimenzija percepcije smanjenog osobnog postignua ukljuuje smanjenje osjeaja
kompetencije i postignua na poslu. Istraivanja esto pokazuju povezanost izmeu profesionalnog
sagorijevanja i smanjene kvalitete i kvantitete uinkovitosti izvedbe na radnom mjestu ( Maslach i
Jackson, 1984.)
POTISKIVANJE (INHIBICIJA) EMOCIJA
Ruminiranje se odnosi na sklonost ponavljanja misli, osjeaja i scena povezanih sa prolim stresnim
dogaajima i konflikt koji iz njih proizlaze, emocionalna inhibicija podrazumijeva supresiju otvorenog
izraavanja emocija. Pennebaker iz svojih istraivanja pokazuje da potiskivanje traumatskih informacija i
emocija zahtijeva mentalni napor koji poveava doivljaj stresa. Po njemu inhibicija emocija je nezdrava
zbog dva razloga; prvo, ona slui kao kumulativni stresni podraaj, i drugo, sprjeava kognitivno-
afektivne procese asimilacije. Naime, stresni dogaaji koji nisu asimilirani ostaju u svijesti osobe kao
neeljene i ponavljajue (ruminirajue) misli. U skladu sa Zeigarnik-efektom, ljudi su skloni pamtiti
nedovrene zadatke (Karniol i Ross, 1996), pa neasimilirani stresni dogaaji ostaju u svijesti i dovode do
takvih misli. Nadalje, istraivanja potvruju da ruminiranje o stresnim dogaajima dovodi do negativnih
emocija te do kognitivnog i ponaajnog izbjegavanja uzroka stresne epizode (Janoff i Bulman, 1992).

2

KORELACIJE IZMEU FAKTORA STRESA I BURNOUT SINDROMA
Uz varijable emocionalne kontrole, u istraivanjima su ispitani i doivljaji stresnosti na radnom mjestu.
Najranija istraivanja usmjeravala na ulogu faktora okoline na profesionalno sagorijevanje (Kahn, Wolfe,
Quinn, Snoek i Rosenthal, 1964.; Maslach, 1982.), a posebno na doivljaj stresnosti vezan uz uloge na
radnom mjestu, kao to su preoptereenost, konflikt i nejasnost radne uloge (Cordes i Dougherty,
1993.). Pri tome se pod preoptereenou podrazumijevaju preveliki zahtjevi na radnom mjestu i
vremenski pritisak. Konflikt uloga se odnosi na nesklad u oekivanjima drugih ljudi (kolega i nadreenih)
i moe se javiti izmeu razliitih i unutar jedne uloge (Schaubroeck, Cotton i Jennings, 1989.), dok se
nejasnost uloge odnosi na nemogunost predvianja ishoda vlastite izvedbe i nedostatak informacija
koje se odnose na ponaanja koja se od osobe oekuju, a vezana su za ulogu (Pearce, 1981.).
Preoptereenost poslom, konflikt i nejasnost uloge esto dovode do psiholoke napetosti, negativnih
emocionalnih i ponaajnih reakcija, kao to su nesigurnost, nezadovoljstvo poslom, smanjenje
uinkovitosti i izraenije namjere da se napusti radno mjesto (Allen i Mellor, 2002;Burke, 2002;
Schaubroeck, Cotton i Jennings, 1989.).
Doivljaj profesionalnog sagorijevanja esto je ispitivana posljedica konflikta i nejasnosti uloge na
ispitanicima razliitih zanimanja, kao to su pravnici, nastavnici, ene u uslunim djelatnostima te
medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje. Istraivanja uglavnom potvruju opu pretpostavku da su
poveani zahtjevi na radnom mjestu (npr. previe poslova u prekratkom vremenu), snano i
konzistentno povezani s profesionalnim sagorijevanjem, a posebno s dimenzijom emocionalne
iscrpljenosti (Maslach, Schaufeli i Leiter, 2001.).
Stabilne osobine linosti su predispozicija osobi da vidi dogaaje na odreen nain koji mu moe pomoi
popraviti ili omoguiti proces adaptacije i njegovih psiholokih i tjelesnih zdravstvenih ishoda (Kaplan,
1996.). Najrazvijeniji je petofaktorski model linosti (Costa i McCrae, 1992.) po kojemu se odrasla linost
moe opisati u terminima neuroticizma (podlonost psiholokoj iscrpljenosti, nemogunost kontroliranja
nagona, potreba, sklonost nerealistinim idejama i nemogunost noenja sa stresom), ekstraverzije
(dispozicija prema pozitivnim emocijama, socijabilnosti i visokoj aktivnosti), otvorenost (sklonost
razliitosti, intelektualna znatielja estetska osjetljivost), ugodnost (sklonost interpersonalnom
povjerenju i obzirnost prema drugima), savjesnost (upornost, organiziranost). Istraivanja su pokazala da
osobe koje su vie ekstrovertirane imaju manje simptoma profesionalnog sagorijevanja od osoba koje su
visoko u dimenziji neuroticizma. Osobe sa visokim rezultatima na savjesnosti vea je mogunost da e da
e izvijestiti o osjeaju osobnog uspjeha. to se tie ugodnosti, to su vei rezultati na toj dimenziji
manje je vjerojatno da e doi do depersonalizacije, a pritom e osjeaj osobnog uspjeha biti vei.
Otvorenost e biti u negativnoj korelaciji sa simptomima sagorijevanja.
Rezultati istraivanja su pokazali da uitelji sa vie od 10 godina iskustva pokazuju u veoj mjeri znakove
emocionalne iscrpljenosti od onih sa manje godina radnog staa. Isto tako pokazalo se da su uiteljice
koje su u braku vie emocionalno iscrpljene od uitelja koji su takoer u braku. Znaajna korelacija
dobivena je izmeu stresora na poslu, osobina linosti i dimenzija sagorijevanja. Emocionalna
iscrpljenost i depersonalizacija znaajno pozitivno korelira sa svim stresorima na poslu, a 7 stresora na
poslu negativno korelira sa percepcijom osobnog uspjeha. to se tie osobnih varijabli, savjesnost ima
pozitivnu korelaciju sa percepcijom osobnog uspjeha, i negativnu korelaciju sa depersonalizacijom.
Neuroticizam pozitivno korelira sa emocionalnom iscrpljenou i depersonalizacijom, a negativno sa
percepcijom osobnog uspjeha. Ekstraverzija negativno korelira sa emocionalnom iscrpljenou i
depersonalizacijom, a pozitivno sa percepcijom osobnog uspjeha. Otvorenost negativno korelira sa
depersonalizacijom i percepcijom osobnog uspjeha.

3

PREVENCIJA
Rezultati istraivanja potvruju koje osobine linosti pomau suzbijanju mogueg nastanka "burn-out"
sindroma, te je iz toga mogue zakljuiti koje mjere je potrebno uvesti u profesionalni i privatni ivot
kako bi se preventivno djelovalo. Preporua se kreirati izjavu svojih osobnih principa, gdje e ta izjava
biti putokaz prilikom postavljanja i ostvarivanja vlastitih ciljeva. Izjava treba sadravati odgovore na
slijedea pitanja: u to vjerujem, za to bih umro ili ivio, do ega mi je strastveno stalo, po emu eli
biti pamen, to eli biti za 5 godina, te da moe koje ideje bi proveo u svijetu?
Primjenom nekoliko pravila kvalitetnije upravljati svojim vremenom:
itati selektivno,
napraviti popis stvari koje eli danas, sutra ili za tjedan dana uiniti (pritom imati na umu svoje
dugorone ciljeve),
drati sve na svojem mjestu,
vane stvari obavljati jednu po jednu,
male poslove ubacivati izmeu vanih i obavljati vie jednostavnih odjednom.
Vano je isplanirati vrijeme za nesmetano razmiljanje i vrijeme za oputanje, te pokuati izbjegavati
stalnu brigu, nikad ne odgaati obaveze, te proitati barem jedan lanak dnevno koji nema nikakve veze
s naim profesionalnim usmjerenjem ili studijem. Uvijek zavriti barem jednu stvar do kraja, ne
pretrpavati se dnevnim obvezama, slaviti male pobjede. Aktivno sudjelovati u aktivnostima gdje emo
graditi "emocionalne bankovne raune".
Ostale mjere za suzbijanje stresa, kao to su razvoj otpornosti na stres, te upotreba privremenih mjera
reduciranja stresa isto tako treba nauiti primjenjivati. Otpornost na stres se moe razviti pravilnom
ravnoteom ivota (pravilnom raspodjelom vremena na duhovne aktivnosti, fizike aktivnosti, obitelj,
drutvo, intelektualne aktivnosti, posao i kulturu). Fiziku otpornost stjeemo bavljenjem sportom,
kvalitetnom prehranom dok psihiku otpornost stjeemo razvojem snane osobnosti. Privremene mjere
redukcije stresa su relaksacija miia, duboko disanje, mata i sanjarenje, ponavljanje (isprobavanje
razliitih scenarija i akcija), preoblikovanje (optimistino predefiniranje situacije).
ZAKLJUAK
Dananji tempo ivota, brzine i koliine informacija kojima smo bombardirani, broj obaveza, kratkoa
rokova za njihovo izvravanje u mnogome se razlikuje nainu ivota i okruenju u kojem je na mentalni i
emocionalni sustav razvijan te sukladno tome prilagoen. Tome u prilog ide i injenica da se sa stajalita
bioloke grae osnovnih emocionalnih ivanih krugova, ono sa ime se rodimo, zapravo je ono to je
davalo najbolje rezultate u posljednjih 50 000 generacija ljudi, ne posljednjih 500 generacija i nikako ne
posljednjih pet (prema Goleman 1997.). Dakle, potrebno je zakljuiti kako se mi sami moramo adaptirati
na nove uvijete u kojima se nalazimo kako bi bili to je mogue uspjeniji, zadovoljniji, zdraviji i
dugovjeniji.