You are on page 1of 2

1

http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/21524/Sindrom-sagorijevanja-na-radnom-mjestu.html
Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu
Objavljeno 22.02.2012.
Marija kes, prof. rehab.
Sindrom burnout ili sindrom izgaranja na poslu oznaava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti
vlastitog rada kao posljedice frustracije i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slino je sindromu kroninog
umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, to za umor nije karakteristino.
Izgaranje na poslu
Faze sindroma sagorijevanja
to je vano uiniti
to vi moete uiniti kako biste izbjegli sindrom burnout
Vjetine suoavanja sa stresom
Izgaranje na poslu
Stres na poslu stvara pretpostavke za modani i srani udar, unitava mentalno zdravlje i skrauje ivot.
Istovremeno prisustvo vie stresora na poslu te dugotrajna izloenosti istima dovodi do sindroma
izgaranja na poslu - sindroma burnout, koji moe biti udruen s pojavom simptoma anksioznosti i
depresije kod radnika. Stres vezan uz posao je situacija u kojoj imbenici posla u interakciji s radnikom
mijenjaju njegovo psiholoko ili fizioloko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja. Ti
su imbenici posljedica neodgovarajuih zahtjeva radne okoline, koji su u neskladu s mogunostima
zaposlenih. Stres na poslu stvara pretpostavke za modani i srani udar, unitava mentalno zdravlje i
skrauje ivot. Jo prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na
radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu jo vie poveao zbog produbljene
globalne krize i nezaposlenosti.
Faze sindroma sagorijevanja
1. Faza medenog mjeseca. Posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjeate se ispunjeno, nijedan
zadatak vam nije preteak.
2. Realnost. Uoavate da ipak nije sve tako savreno, ef vam postavlja sve vie i sve tee zadatke. Vi se sve
vie trudite, radite napornije, razoarenje i frustracija postaju svakodnevica. Zapoinju ogovaranja i
podmetanja na radnom mjestu, kui dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaaju. Shvaate da
vas posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski.
3. Faza razoaranja. Upali ste u zatvoreni krug - postajete umorni i nervozni, naglo mravite ili se debljate te
imate problema sa spavanjem. Osjeate ljutnju i krivite druge za ono to vam se dogaa. Otvoreno
poinjete biti kritini prema nadreenima i kolegama. Osjeate se bespomono. Anksioznost i depresija
postaju dio vae svakodnevnice, esto ste bolesni.
4. Alarmna faza. Iscrpljeni ste, vae mentalne i fizike rezerve su potroene. Imate osjeaj stalnog
neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjeate se nesposobnima da napravite bilo kakve
promjene u svom ivotu. Ova faza je ozbiljna i ako ne potraite pomo moe ostaviti ozbiljne posljedice na
vae zdravlje. ivot vam se sada ini poprilino besmislenim i osjeate konstantni oaj. Prepoznajete li
sebe?
2

to je vano uiniti
Postoje etiri faze koje prate suoavanje s ovim problemom.
1. Identificirati sindrom burnout: prepoznati stresore u radnom okruenju, ispitati udruenost stresora na
radu sa sindromom izgaranja, ispitati udruenost stresora na radu sa simptomima anksioznosti i depresije.
2. Pronai nain kako se nositi sa sindromom burnout
3. Ako je mogue - izbjei nastanak sindroma burnout
4. Oporavak od sindroma burnout
to vi moete uiniti kako biste izbjegli sindrom burnout
budite usredotoeni - koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje miljenje i dokaite da ste u pravu,
nauite rei "NE", radite na jaanju samosvijesti,
ako ne moete promijeniti posao, barem promijenite stav - nauite postaviti granice i drite ih se,
izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od
drugih,
ne dopustite da vam posao zavlada ivotom - prekovremeni rad negativno e utjecati na vau sposobnost
da taj posao radite due razdoblje,
pronaite jedno ili dvoje kolega s kojima moete razgovarati i podijeliti svoje potekoe,
planirajte i organizirajte svaki dan,
zadrite aktivan drutveni ivot i nemojte se odricati svojih hobija.
Vjetine suoavanja sa stresom
usvojite zdrave stilove ivota,
primijenite redovitu i odgovarajuu prehranu,
izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i eera,
bavite se tjelesnim vjebanjem radi odranja tjelesne kondicije,
osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
promijenite raspored obveza na poslu ili kod kue,
prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nune, a koje su postale optereenje.
Ako moete, promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na situaciju:
zadrite osjeaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
odrite ravnoteu izmeu rada i zabave,
usporite i pronaite vrijeme za oputanje,
podijelite probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrke,
dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres,
prema potrebi zatraite savjete od strune osobe.
Zdrav nain ivota, odnosno mjere za poboljanje zdravlja, dovode i do poveanja otpornosti na stres.
Sastavni dio dobrog psihikog zdravlja su i ivotna radost i dobro raspoloenje, na koje povoljno utjeu
kako dobri odnosi u obitelji, tako i na radnom mjestu, u koli i u slobodnom vremenu.
Sve lanke vezane uz ovu temu pronaite ovdje