You are on page 1of 4

1

http://www.zdrav-zivot.com.hr/izdanja/budjenje-energije-u-proljece/stres-na-radnom-mjestu/
Stres na radnom mjestu
Pie: Marija kes, prof. rehabilitacije, Centar za promicanje zdravlja, Zavod za javno zdravstvo "Dr.
Andrija tampar", Zagreb
Osjeate li se bezvoljno, nemotivirano, nezadovoljno, iscrpljeno? Zatrpani ste poslom, premalo vam je
vremena ostalo za odmor, ostajete prekovremeno na poslu, a to nitko ne cijeni. Nemate volju za radom.
Nedostaje vam kreativnosti. Dobili ste novo zaduenje, no ono vas ne veseli jer ne vidite kraj poslu.
Reagirate burno. Imate osjeaj da se vie ne moete nositi s obvezama na poslu jer ih imate previe. Ne
moete se kontrolirati i svi vas ivciraju. Hvata vas strah od otputanja. Sve vie i vie osjeate da ste
odvojeni od posla. Matate, nemate koncentracije ni volje za rad.
Nain ivota i rada znatno utjee na nae zdravstveno stanje. Stres je nezaobilazan dio ivota, postoji
dobar stres eustres i tetan stres distres.
Jo prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnom mjestu
svjetskom epidemijom, a od tada se stres na poslu zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti jo i
vie poveao. Okruenje na radnom mjestu, a osobito stres, odraava se pozitivno ili negativno na
zdravlje i cjelokupno stanje osobe, psihiko i tjelesno. Ako smo ozbiljni, odgovorni i sposobni radnici, od
nas se i oekuje vie. Stres na radu je prepoznat i kao jedan od glavnih uzroka bolovanja i bolesti
povezanih s radom. Postavlja se pitanje kako moemo uskladiti svoju uspjenost i odgovornost, a pritom
ostati zdravi?
Upravo stoga je Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada vodea tema Europske kampanje za
zdrava radna mjesta koja e se provoditi 2014. i 2015.godine.
Ciljevi kampanje usmjereni su na podizanje svijesti:
o rastuem problemu vezanom uz stres i psihosocijalne rizike
o pozitivnim uincima smanjenja stresa i psihosocijalnih rizika ukljuujui sluajeve iz prakse
u poduzeima uz primjenu praktinih znanja vezanih uz prepoznavanje i spreavanje stresa i
psihosocijalnih rizika na radnom mjestu
o poticanju koritenja i razvoja jednostavnih praktinih alata za smanjenje stresa i psihosocijalnih
rizika na radu, prikladnih za mikro i mala poduzea.
Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom meu najveim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu.
Meutim, psihosocijalnim rizicima i stresom moe se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje
i sigurnost na radnom mjestu tumai li ga se organizacijskim problemom umjesto krivnjom pojedinca.
Psihosocijalni rizici proizlaze iz loe organizacije i upravljanja poslom te loeg socijalnog konteksta na
radnom mjestu. U konanici mogu dovesti do negativnih psiholokih, fizikih i socijalnih ishoda kao to
su stres povezan s poslom, izgaranje na poslu ili depresija.
Stres vezan uz posao
Stres je u Europi drugi najei prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom. Sindrom izgaranja na
poslu ili burnout sindrom oznaava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada
kao rezultata frustracija i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slino je sindromu kroninog
umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, to za umor nije karakteristino. Istodobno, prisutnost
2

vie stresora na radu i dugotrajna izloenost njima dovodi do sindroma izgaranja na radu burnout
sindroma, koji moe biti udruen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije u radnika.
Stres vezan uz posao je situacija u kojoj imbenici posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo
psiholoko ili fizioloko stanje toliko da odstupa od normalnog funkcioniranja, a rezultat su
neodgovarajuih zahtjeva radne okoline koji su u neskladu s mogunostima zaposlenih.
Prema Lazarusu, nain na koji se pojedinac nosi sa stresom vaniji je za zdravlje od koliine i intenziteta
stresora kojima je izloen. Kako emo reagirati u odreenoj stresnoj situaciji, suoiti se ili odustati od
pokuaja da svladamo situaciju, ovisi i o psiholokim i tjelesnim karakteristikama pojedinca.
Kod radnika koji su pod dugotrajnim stresom, osim psihikih problema, mogu se razviti ozbiljni fiziki
zdravstveni problemi, bolest krvoilnog sustava ili problemi miino-kotanog sustava. Prema
procjenama Globalnog optereenja bolestima (World Health Organization/Svjetska zdravstvena
organizacija) za 2030. godinu unipolarni depresivni poremeaji postat e vodea dijagnostika kategorija
u uzrocima optereenja bolestima (DALYs) na svjetskoj razini, dok se procjenjuje kako e depresija u
ukupnoj populaciji do 2020. godine biti drugi vodei uzrok globalnog optereenja bolestima.
Europska unija upozorava na deset vanih podruja djelovanja za promicanje duevnog zdravlja i
prevenciju duevnih poremeaja meu kojima je i pomicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu.
Cilj programa unapreenja mentalnog zdravlja na radnom mjestu je odravanje dobroga duevnog
zdravlja radi porasta produktivnosti i postizanja ciljeva ekonomskog rasta i globalne konkurentnosti.
Veina trokova vezanih uz mentalno zdravlje odnosi se na trokove izvan zdravstvenog sustava,
ponajprije zbog dugotrajnog izostajanja s posla, boravljenja na poslu bez ispunjavanja radnih zadataka,
nesposobnosti za rad i ranog umirovljenja. Dodatne su izazove donijele i posljedice nedavnog rata i
tranzicijskog razdoblja, ukljuujui porast socijalne nesigurnosti, nezaposlenost te porast poremeaja
vezanih uz stres.
U Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva od 2012. do 2020. u sklopu mjera zdravstvene zatite
navedene su i mjere zdravstvene zatite u vezi s radom i radnim okoliem (specifina zdravstvena
zatita radnika).
Mjerama za unaprjeenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu nastoji se: pomoi poslodavcima u
provoenju preventivnih aktivnosti, poticati uspostavljanje ravnotee izmeu poslovnog i obiteljskog
ivota, poticati aktivnosti kojima se spreava negativno ponaanje na poslu, npr. nasilje ili drugi oblici
maltretiranja, poboljati rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja i rane intervencije na
radnom mjestu te podravati zapoljavanje i zadravanje posla osoba s psihikim smetnjama.
Suoavanje sa stresom na poslu je odgovor na stresnu situaciju koji pomae uspostavljanju
psihosocijalne prilagodbe na radnom mjestu. Ipak, to moemo uiniti?
Kako prepoznati burnout sindrom:
prepoznati izvore stresa u radnom okruenju
ispitati udruenost stresora na radu sa sindromom izgaranja
ispitati udruenost stresora na radu sa simptomima anksioznosti i depresije.
Pronai nain kako se nositi s burnout sindromom, biti proaktivni u stresnim situacijama, stei otpornost
na negativne utjecaje.
3


Ako je mogue izbjei nastanak burnout sindroma.
Oporavak od burnout sindroma mogu je svjesnim odabirom uinkovitog i zdravog odgovora na stres.
Prepoznajte faze sindroma sagorijevanja na radu
(prilagoeno prema Golsizek, 1993.)
1. Medeni mjesec Posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjeate se ispunjeno, nijedan vam
zadatak nije preteak.
2. Realnost Uoavate da ipak nije sve tako savreno, ef vam postavlja sve vie zadataka i sve teih. Vi se
sve vie trudite, radite napornije, razoaranje i frustracija postaju svakodnevni. Zapoinju ogovaranja i
podmetanja na radnom mjestu, kui dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaaju. Shvaate da
vas posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski.
3. Razoaranje Upali ste u zatvoreni krug, postajete umorni i nervozni, naglo mravite ili se debljate te
imate problema sa spavanjem. Osjeate ljutnju i krivite druge za ono to vam se dogaa. Otvoreno
poinjete biti kritini prema nadreenima i kolegama. Osjeate se bespomono. Anksioznost i depresija
postaju dio vae svakodnevnice, esto ste bolesni.
4. Alarmna faza Iscrpljeni ste, vae mentalne i fizike rezerve su potroene. Imate osjeaj stalnog
neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjeate se nesposobnima da napravite bilo kakve
promjene u svom ivotu. Ta je faza ozbiljna i ne potraite li pomo moe ostaviti ozbiljne posljedice na
vae zdravlje. ivot vam se sada ini prilino besmislenim i osjeate stalni oaj. Prepoznajete li sebe?
Nekoliko savjeta
to sami moete uiniti
budite usredotoeni koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje miljenje i dokaite da ste u pravu
nauite rei NE, radite na jaanju samosvijesti
ako ne moete promijeniti posao, barem promijenite stav nauite postaviti granice i drite ih se
izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od
drugih
ne dopustite da vam posao zavlada ivotom, prekovremeni rad negativno e utjecati na vau sposobnost
da taj posao radite dulje razdoblje
pronaite jednog ili dvojicu kolega s kojima moete razgovarati i podijeliti svoje potekoe
planirajte i organizirajte svaki dan
zadrite aktivan drutveni ivot i nemojte se odricati svojih hobija.
Usvojite zdrave stilove ivota
primijenite redovitu i odgovarajuu prehranu
izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i eera
bavite se tjelesnim vjebanjem radi odranja tjelesne kondicije
osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje
promijenite raspored obveza na poslu ili kod kue
prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nune, a koje su postale optereenje.
Ako moete, promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na nju
zadrite osjeaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres
odrite ravnoteu izmeu rada i zabave
usporite i pronaite vrijeme za oputanje
4

podijelite probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrke
dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres
prema potrebi zatraite savjete od strune osobe.
Obveze poslodavca i radnika
U prijedlogu novog Zakona o zatiti na radu posebno su navedene obveze provoenja prevencije stresa
na radu (primarne, sekundarne i tercijarne), procjenjivanja postoje li naznake stresa na radu, djelovanje
na osnovi procjene (odreivanje i provoenje mjera) te suradnja i aktivno ukljuivanje poslodavca i
radnika u prevenciji stresa na radu.
Osnovni koraci koje treba poduzeti poslodavac radi spreavanja pojave stresa na radu ili u vezi s
radom su:
utvrditi koji je posao stresan i koji se imbenici mogu definirati kao stresni
procijeniti povezanost stresa na radnom mjestu i zdravlja pojedinca
prevenirati ili smanjiti imbenike stresa na radnom mjestu ili u vezi s radom, osobito imbenike
koji se odnose na organizaciju rada, sadraj rada, radno okruenje i lou komunikaciju
osigurati potporu osobama koje pate zbog nastalog stresa.
Obveze radnika i njihovih predstavnika je suradnja s poslodavcem te primjenjivanje mjera za
spreavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom, koje je odredio poslodavac.
Za provoenje programa prevencije stresa na radu potreban je sustavan pristup, od pripreme
organizacije i davanja okvira za prepoznavanje i razumijevanje problema stresa na radnom mjestu do
provedbe mjera prevencije.
Neke od predloenih aktivnosti mogu biti sastanci poslodavca i radnika uz kontinuiranu meusobnu
komunikaciju, pokretanje preventivnih aktivnosti koje potie poslodavac, provoenje edukacija o stresu,
radionica i antistresnih programa za radnike, ispitivanje stresa u radnika i utvrivanje stresora, analiza
prikupljenih podataka i provjera rezultata te odreivanje kratkoronih ili dugoronih mjera kojima e se
pokuati rijeiti problem. Provedba i provjera uinaka mjera uz evaluaciju i analizu provedenih aktivnosti
pridonijet e unapreenju rada i pomoi u prevenciji stresa na radu.
I na kraju
Svaki ovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruenje koje e mu omoguiti normalan
socijalni i ekonomski produktivan ivot, to je u skladu s naelima UNO-a (United Nations
Organization), WHO-a (World Health Organization / Svjetska zdravstvena organizacija) i ILO-a
(International Labour Organization / Meunarodna organizacija rada).
Zdrav nain ivota, odnosno mjere za poboljanje zdravlja, poveavaju otpornost na stres. Sastavni dio
dobrog psihikog zdravlja su i ivotna radost i dobro raspoloenje na koje povoljno utjeu i dobri odnosi
u obitelji i na radnom mjestu, i u slobodnom vremenu. Dobar menadment i rukovodstvo i dobro
organiziran proces rada najbolji su oblik prevencije stresa i nastanka sindroma sagorijevanja na radnom
mjestu. Pojedini poslodavci ve su poduzeli odreene korake i uveli dodatne treninge i edukacije
zaposlenih to e, nadamo se, dati pozitivne rezultate i potaknuti ostale da slijede njihov primjer i
poveaju brigu o zaposlenima.
Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar
Zagreb, Mirogojska c. 16, tel.: (01) 4696 332; www.stampar.hr