You are on page 1of 10

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.

1.3 OSNOVE PRORAUNA 33


HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

1.3 OSNOVE PRORAUNA HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

Uvod

Hidrotehnike graevine (HG) su vrlo sloene graevine koje se sastoje od niza
konstrukcija, od kojih su veina hidrotehnike konstrukcije (HK).

Graevina je openito sve to je sagraeno na tlu. Konstrukcija je sustav povezanih
izgraenih dijelova koji tvore krutu cjelinu, ili graevina koja ima odreeni raspored
izgraenih dijelova a nema krutost. Tako na pr. neka rijena hidroelektrana ima sljedee
konstrukcije: zemljane nasipe i obaloutvrde uzdu vodotoka, te popreko vodotoka (na
mjestu pregradnog profila): zemljanu branu na koju se nadovezuje AB brana (s preljevom
i slapitem), AB strojarnica te vie AB konstrukcija brodske prevodnice. Preko svih
poprenih konstrukcija je AB most. Na betonskoj brani je elina konstrukcija preljevnih
zapornica, a u prevodnici su eline konstrukcije vrata prevodnice. Ispred i iza prevodnice
su ulazni kanali. Od toga obaloutvrda (konstrukcija uglavnom od kamenog nabaaja)
nema krutost. Za usporedbu vea stambena zgrada sastoji se od samo jedne; AB
skeletne konstrukcije.

Slika 1.3::1 Primjer konstrukcija rijene hidroelektrane

Hidrotehnike konstrukcije spadaju u grupu inenjerskih konstrukcija. Za razliku od
arhitektonskih konstrukcija (stambena izgradnja, privredni objekti,...), uloga graevinskog
inenjera je kod inenjerskih konstrukcija dominantna. Kod arhitektonskih konstrukcija
inenjeri graevinarstva imaju servisnu ulogu (prorauni konstrukcije, dimenzioniranje,...).

Graevinske konstrukcije moraju biti pouzdane. Pouzdanost u sebi sadri sigurnost,
funkcionalnost (uporabivost) i trajnost. Osim to moraju biti pouzdane, trebaju biti ekoloki
prihvatljive, ekonomine i estetski oblikovane.

Za svaku graevinu potrebno je provesti nune proraune kojima osiguravamo njihovu
pouzdanost a koje moemo svrstati u dvije grupe: proraun funkcionalnosti i proraun
konstrukcija. Proraun konstrukcija se sastoji od prorauna stabilnosti, prorauna
mehanike otpornosti (vrstoe) i prorauna trajnosti.

MOST
ZEMLJANA BRANA
(HIDROTEHNIKI NASIP)
DOVODNI KANAL
STROJARNICA
MALA HIDROELEKTRANA
KANAL ZA PROCJEDNU VODU
AB BRANA S PRELJEVOM I
SLAPITEM
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 34
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

Spomenute proraune najzornije je prikazati na pojednostavljenom primjeru brane. Brana
mora biti takva da, kada se njome pregradi dolina, svojom visinom osigura dovoljan
volumen akumulacijskog prostora (kriterij funkcionalnosti). Zatim mora biti takva da se ne
prevrne, pomakne, zakrene,... dakle da kao kruto tijelo ne promijeni poloaj u prostoru
(kriterij stabilnosti). Nadalje mora biti takve konstrukcije da uslijed optereenja ne doe do
njenog loma ili pojave pukotina (kriterij mehanike otpornosti). I konano, mora biti
izraena tako da uz redovito odravanje u svom okruenju ostane sposobna za uporabu
tijekom proraunskog radnog vijeka.

Proraunima se u stvari dokazuje zadovoljavanje postavljenih projektnih kriterija. Za svaki
od navedenih prorauna odreuju se projektni kriteriji koji se sastoje od projektnih uvjeta
okruenja (npr. djelovanja) i graninih vrijednosti za te uvjete (npr. naprezanja u
konstrukciji). Projektni kriteriji odreeni su propisima (npr. optereenje eljeznicom, irina
ceste na kruni brane) ili ih je potrebno odrediti temeljem zahtjeva naruitelja i prorauna
provedenih po pravilima struke (npr. visina brane).

Navedeni prorauni provode se i dokumentiraju u studijama i projektima. Razliite su
razine projektiranja, a sukladno tim razinama provode se prorauni vee ili manje
tonosti. Najniu razinu projektiranja predstavljaju studije koje se koriste za izradu
raznoraznih planova. Prilikom izrade studija koriste se okvirni prorauni provedeni na
temelju raspoloivih projektnih podloga i opih inenjerskih saznanja. Neto vii stupanj
projektiranja predstavlja izrada idejnih rjeenja. Zakonska pak regulativa razaznaje vie
stupnjeve projekata koji su rangirani u Idejne projekte, Glavne projekte i Izvedbene
projekte. To je slijed razina projektiranja koji je obvezatan u postupku ishoenja potrebnih
dozvola za graenje i graenja. Za tu grupu projekata nuna je izrada detaljnijih podloga
kako bi se prorauni proveli na bazi relevantnih podataka.

Zakon o
prostornom
ureenju i
Zakon o
gradnji
Studije
Idejna rjeenja
Idejni projekt
Glavni projekt
Izvedbeni projekt
Planski dokumenti,
SUO

Slika 1.3::2 Razine projektiranja
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 35
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA



Postavlja se pitanje u kojoj se fazi projektiranja provode prorauni funkcionalnosti (FP) i
prorauni konstrukcija (PK). Bez obzira to postoje razlike kod projektiranja pojedinih
tipova hidrotehnikih graevina, ipak postoji jedan osnovni slijed koji poinje sa eljama
(zahtjev, potreba, cilj) investitora.

Slijedi izrada Projektnog zadatka. Radi se o inenjerskoj artikulaciji zahtjeva investitora.
Projektni zadatak sadri opis problema (inenjerske zadae), definiranje projektnih
kriterija te popis potrebnih podloga (geodetske, geoloke, geomehanike, hidrografske,
hidroloke, hidraulike, prostornoplanske, meteoroloke, pedoloke, projektne,...)
temeljem kojih je mogue izraditi projektno rjeenje.

Trei korak je izrada Programa istranih radova (geodetski, geoloki, geomehaniki,
hidrografski,...). Tim programom odreuje se obim i nain izrade dodatnih istraivanja
kako bi se dopunile postojee dostupne podloge. U nastavku se, temeljem analize i
razrade podloga te temeljem funkcionalnih analiza i prorauna rade osnovna trasiranja
(tlocrtno pozicioniranje graevine).

Sljedei je korak osnovno oblikovanje graevine. Ono se provodi temeljem funkcionalnih
analiza i prorauna, hidrolokih i hidraulikih prorauna.

Daljnji korak je odabir tipa konstrukcije. Da bi se odabrao tip konstrukcije potrebno je
poznavati tipina rjeenja za date uvjete. Potrebno je provesti osnovne proraune
konstrukcije (statike, geomehanike), te je potrebno ekonomski valorizirati svaki pojedini
tip. U ovom koraku projektiranja treba imati u vidu tehnologiju izgradnje (mogunost i
nain izgradnje)!

Nakon odabira tipa konstrukcije potrebno je provesti detaljni proraun i razradu svih
elemenata konstrukcije. Slijedi izrada dokaznice mjera, pa trokovnika i konano za
izvedbu detaljne nacrte i proraune detalja (planovi oplate, planovi armature, ...).

Kako je projektiranje iterativan postupak do iznalaenja konanog rjeenja, sa svakog
koraka bit e potrebno vraati se na jedan od prethodnih (koji puta bit e potrebno
preskoiti unazad vie koraka).

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 36
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA



Slika 1.3::3 Pojednostavljeni primjer slijeda projektiranja


Specifinost hidrotehnikih graevina je u tome da se projektni kriteriji vezani uz vodu
mahom veu uz vjerojatnost njihova pojavljivanja. U hidrotehnikoj se praksi vjerojatnost
pojavljivanja opisuje tzv. povratnim periodom (PP, RP, period ponavljanja, razdoblje
ponavljanja). Predstavlja recipronu vrijednost vjerojatnosti pojavljivanja dogaaja p(x)
jednom u povratnom periodu (PP) izraenom u godinama (P(x)=1/PP[godina]). Na
primjer, vjerojatnost pojavljivanja dogaaja x povratnog perioda od 100 godina je
P(x)=0,01.

Kako se dolazi do tih podataka? Temeljem izmjerenih hidrolokih veliina (protoci,
vodostaji, oborine) kroz due vremensko razdoblje (10 50 - >100 godina), nakon
osnovne hidroloke obrade (statistika obrada), koritenjem rauna vjerojatnosti
prognoziramo vjerojatnost pojave.

Inenjer mora biti svjestan da pri tome ne moe predvidjeti trenutak nastanka nekog
dogaaja, ve samo moe teorijski odrediti vjerojatnost da se taj dogaaj desi u nekom
vremenskom razdoblju. Na primjer, ne moe se znati kada e se pojaviti velika voda u
rijeci povratnog perioda od 100 godina, koja moe poplaviti neko podruje. Ali zato se
moe izraunati vjerojatnost (rizik) da se ta velika voda pojavi u nekom vremenskom
razdoblju.

Rizik pojave dogaaja definira se kao vjerojatnost pojave dogaaja (ili premaenja)
definiranog povratnog razdoblja PP[god], jednom u ivotnom vijeku konstrukcije LT[god].
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 37
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

Izvodi se iz vjerojatnosti premaenja sluajne varijable ekstrema kao:

|
.
|

\
|
=
LT
PR
1
1 1 R LT>1
gdje su:
R[1] rizik izlaganja graevine projektnim uvjetima i teim od njih
PR[god] povratno razdoblje razmatranog djelovanja na graevinu
LT[god] projektni vijek uporabe graevine,

U donjoj slici 1.3::4 i tablici 1.3::1 prikazane su vrijednosti rizika pojave (ili premaenja)
dogaaja projektnog povratnog perioda jednom u vremenu projektnog vijeka uporabe
graevine. Treba primijetiti da je rizik da se pojavi (ili premai) neki vodni val povratnog
perioda 100 godina jednom u 100 godina R=0,63 (ili 63%). Dakle rizik je blizu 1 (ili 100%),
to znai da je vrlo vjerojatno da e se u 100 godina pojaviti takav vodni val; t. j. da e mu
vodne graevine na toj rijeci biti izloene.
















Tab. 1.3::1 Vjerojatnost pojave (ili premaenja) dogaaja projektnog povratnog perioda
jednom u vremenu projektnog vijeka uporabe graevine

Projektni povratni
period [god]
Projektni vijek uporabe graevine [god.]
2 10 25 50 100 200
2 0.750 0.999 ~1.000 ~1.000 ~1.000 ~1.000
10 0.190 0.651 0.928 0.995 ~1.000 ~1.000
50 0.040 0.183 0.397 0.636 0.867 0.982
100 0.020 0.096 0.222 0.395 0.634 0.866
200 0.010 0.049 0.118 0.222 0.394 0.633
500 0.004 0.020 0.049 0.095 0.181 0.330
1,000 0.002 0.010 0.025 0.049 0.095 0.181
2,000 0.001 0.005 0.012 0.025 0.049 0.095
10,000 0.0002 0.001 0.002 0.005 0.010 0.020
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 38
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA


Sl. 1.3::4 Vjerojatnost pojave (ili premaenja) dogaaja projektnog povratnog
perioda jednom u vremenu projektnog vijeka uporabe graevine

Projektni kriteriji se odreuju za proraune funkcionalnosti i za proraune konstrukcije.
Ako npr. govorimo o djelovanju vode, kao jednom od projektnih kriterija, tada emo se
susresti sa razliitim povratnim periodima djelovanja za istu graevinu. Za primjer
moemo opet uzeti pojednostavljeni primjer brane. Neka je namjena brane formiranje
akumulacije za vodoopskrbu nekoga podruja koje troi 250 l/stanovniku/dan.
Funkcionalni je kriterij da se osigura volumen vode koji e biti dostatan da osigura
navedenu koliinu za povratno razdoblje od 25 godina. Prema tome kriteriju e se odrediti
veliina akumulacije, odnosno poloaj i visina brane. Znai, pojednostavljeno, akumulacija
e biti dovoljna da nee biti nestaice vode ee nego li jednom u 25 godina. Nikakva
tragedija se nee desiti ukoliko jedan dan u 25 godina nee biti osigurana svim
stanovnicima maksimalna koliina vode od 250 l/stanovniku. S druge strane, kriterij za
proraune konstrukcije mora biti puno stroi s puno veim povratnim razdobljem prirodnih
djelovanja. Razlog je da se smanji opasnost od ruenja zbog kojeg bi moglo doi do
ljudskih rtava i velikih materijalnih teta. Tako e za proraune konstrukcije brane
mjerodavni povratni periodi djelovanja biti reda veliine 1.000 do 10.000 godina.

U nastavku emo se posebno baviti hidrotehnikim djelovanjima na konstrukcije, te
posebnim djelovanjima na konstrukcije koja su specifino vezana uz njihovu namjenu.
Tako emo, na primjer tumaiti i djelovanje broda na kej, luko optereenje,... itd. To nisu
hidrotehnika optereenja ali su vezana uz namjenu graevine i ne spadaju u tipina
djelovanja okolia koje djeluje na veinu ostalih graevina (vlastita teina, vjetar, snijeg i
sl.)
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 39
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

1.3.1 Prorauni funkcionalnosti

Prorauni funkcionalnosti hidrotehnikih graevina su specifini. Za druge tipove
graevina funkcionalni elementi uglavnom su vezani uz normirane zahtjeve. Na primjer
visina etae u visokogradnji (ovisno o namjeni), minimalni radijusi zavoja u cestama i
irina kolnika (ovisno o kategoriji ceste) itd. Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina
uglavnom su vezani uz vjerojatnost pojavljivanja vodostaja i protoka. To znai da u
pravilnicima, normama i preporukama za projektiranje nisu definirane apsolutne
vrijednosti protoka i vodostaja mjerodavnih za funkcionalne analize hidrotehnikih
graevina, samo su odreeni povratni periodi pojavljivanja mjerodavnih dogaaja, a
primjerenim hidrolokim i hidraulikim proraunima morat emo odrediti pripadajue
veliine (protoke i vodostaje). Jasno je, da i hidrotehnike graevine imaju neke
normirane funkcionalne zahtjeve (npr. irina kolnika preko krune brane, ...) no o njima
ovdje neemo govoriti. Raznovrsnost hidrotehnikih graevina i hidrotehnikih sustava
unutar kojih se nalaze hidrotehnike graevine uvjetuje postojanje iroke lepeze
projektnih (mjerodavnih) povratnih perioda.

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina za zatitu podruja od poplava

Graevine za zatitu od poplava moraju sprijeiti poplavljivanje podruja za hidroloke
pojave povratnih perioda 25, 100 i 1000 i vie godina. Sprjeavanje poplava se postie
odabirom sustava, prostornim rasporedom te oblikovanjem geometrije pojedinih
graevina sustava. Na primjer grad Zagreb se titi od poplavnih voda rijeke Save
sustavom sa graevinama odteretnog kanala i hidrotehnikih nasipa uzdu korita.
Odteretni kanal i nasipi su smjeteni u prostoru i imaju definiranu geometriju (irina,
dubina, visina, nagibi pokosa, uzduni pad, ...).

Odabir mjerodavnog povratnog perioda vezan je uz nain koritenja zemljita koje se
brani. Tako e za zatitu poljoprivrednog zemljita uglavnom biti odabran povratni period
od 25 godina, za zatitu manjih naselja 100 godina, a za zatitu gradova i vrijednih
podruja 1000 godina. Navedene vrijednosti se uglavnom koriste kod nas, s time da ih
odreuje struna sluba Hrvatskih voda u okviru tzv. Vodopravnih uvjeta. U drugim
zemljama postoje razliiti pristupi, pa recimo prema DEFRA (UK Department for
Environment, Food and Rural Affairs) kriteriji stupnja rizika za zatitu od poplava ovise o
koritenju zemljita koje je svrstano u 5 kategorija (vidi tablicu u nastavku).

Koritenje
zemljita
[kategorija]
Povratni
period
[god]
A 50-200
B 25-100
C 5-50
D 1,25-10
E <2,5
Tablica 1.3::2 Kriteriji stupnja rizika za zatitu od poplava - DEFRA (UK Department
for Environment, Food and Rural Affairs)


Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 40
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

Kategorija koritenja zemljita odreuje se s obzirom na broj stambenih jedinica po km
duljine obale vodotoka (jednostrano). Definicija kategorija dana je u donjoj tablici.

Koritenje
zemljita
[kategorija]
Broj
stambenih
jedinica/km
obale
Opis
A >50 Razvijena urbana zona
B >25 50 Manje razvijena urbana zona
C >5 - <25 Razvijena ruralna zona
D >1,25 - <5 Srednje razvijena ruralna zona
E 0 - <1,25 Slabo razvijena ruralna zona
Tablica 1.3::3 Kategorija koritenja zemljita za zatitu od poplava - DEFRA (UK
Department for Environment, Food and Rural Affairs)

Odabir povratnog perioda uvelike je vezan uz stupanj povjerenja u prognoze mjerodavnih
veliina. Ukoliko nemamo dovoljno pouzdane podatke o hidrolokim veliinama temeljem
kojih prognoziramo dogaaje veih povratnih perioda, sigurnost funkcioniranja objekta je
upitna. U tim sluajevima, uz inenjersku argumentaciju, moemo odabrati vei povratni
period (npr. povratni period od 200 godina umjesto 100 godina). Drugi pristup je uvoenje
stroih kriterija prilikom oblikovanja konstrukcije (na primjer odaberemo vee nadvienje
krune nasipa iznad mjerodavnog vodostaja: umjesto kod nas uobiajenih 1,2 m
odaberemo nadvienje od 1,5 m).

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina za odvodnju

Odvodnja podrazumijeva sustav hidrotehnikih graevina kojima se prikuplja voda s
povrine terena te se provodi i isputa u za to sposoban prijemnik. U hidrotehnikoj praksi
odvodnja se radi za poljoprivredna zemljita, naseljene sredine, te prometnice. Odabir
povratnog perioda mjerodavnog za dimenzioniranje odvodnje je ekonomska kategorija.
Poveanjem mjerodavnog povratnog perioda poveavaju se mjerodavni protoci i
vodostaji, a time se poskupljuje tehniko rjeenje. Tako je uglavnom potrebno nainiti
tehniko-ekonomsku analizu kojom se utvruje isplativost izvedbe sustava za odvodnju.
Odnosno cijena izgradnje sustava mora biti prihvatljiva i ne bi trebala prelaziti vrijednost
sprijeenih teta koje bi nastale uslijed potapanja tienog podruja. No to nije jedini
kriterij! Konkretno, ako se radi o sustavima za odvodnju poljoprivrednih zemljita, povratni
period mjerodavne oborine iznosi 5-25 godina. Nadalje za odvodnju naselja koristi se
povratni period mjerodavne oborine od 0,5 2 - 5 godina. Za prometnice, taj kriterij je
propisan i vezan je uz sigurnost vonje. Tako je za odvodnju prometne povrine za
autoceste i ceste rezervirane za promet motornim vozilima mjerodavni povratni period
oborine 10 godina, dok je za ostale ceste 2-5 godina.

Postavlja se pitanje zato je za odvodnju poljoprivrednog zemljita postavljen stroi kriterij
nego li za oborinsku odvodnju naselja. Opravdanje se vidi upravo u usporedbi trokova
izgradnje i koristi (sprijeenih teta) sustava za odvodnju. Slijedi vrlo pojednostavljena
principijelna analiza. Sustav odvodnje poljoprivrednog zemljita uglavnom se oslanja na
mreu otvorenih zemljanih kanala ija je izgradnja relativno jeftina, a poljoprivredno
zemljite koje se zauzima njihovom izgradnjom puno je jeftinije nego zemljite u
naseljima. S druge strane, potapanje usjeva ima za posljedicu znatno smanjenje prinosa,
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 41
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

to uzrokuje velike materijalne tete. ak, kod dugotrajnijih poplava, moe biti uniten
cjelokupan godinji prinos. Usporedno, izgradnja sustava za oborinsku odvodnju naselja
sa podzemnim kolektorima je skupa, a potapanje povrina u naselju obino izaziva
blokadu prometa bez nekih velikih izravnih teta.

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina za koritenje vode

Voda se moe koristiti kao sirovina, kao medij, a moe se koristiti i njen potencijal. Kao
sirovina se koristi za pie, za navodnjavanje, kao rashladna voda i sl. gdje nakon uporabe
voda mijenja svoje fizikalno kemijske osobine. Kao medij vodu koristimo za potrebe
plovidbe, porta i rekreacije i sl., a vodni potencijal se koristi za potrebe proizvodnje
energije. U ova dva potonja sluaja ne mijenjaju se fizikalno-kemijske osobine vode. Kako
je veliki raspon naina koritenja voda, tako je i veliki raspon razliitih funkcionalnih
kriterija. U nastavku emo na par pojednostavljenih primjera pokuati objasniti neke od
funkcionalnih kriterija.

Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina za koritenje voda vezani su uz zahtjeve
korisnika, ali voda je prirodni resurs sa svojim zakonitostima pojavljivanja. Tako, na
primjer, akumulacija vode treba biti toliko velika da zadovolji potrebe korisnika vode iz
akumulacije. Meutim tu nikako ne smijemo zaboraviti da se akumulacije uglavnom rade
na prirodnim vodotocima koji na nju utjeu vodama svoga sliva. To znai da e se pojaviti
neki hidroloki dogaaj koji e imati svoju vjerojatnost pojavljivanja, a kada e dotok u
akumulaciju biti vei od potreba korisnika.

Konkretnije, branu kao hidrotehniku graevinu, u funkcionalnom pogledu oblikovat emo
tako da formira akumulaciju. Ta akumulacija mora uskladiti prirodne dotoke i potrebe za
vodom (slika1.3::5). Takvo izravnjavanje radi se ili za prosjene uvjete ili za minimalne
uvjete dotoka vode u akumulaciju.


Slika 1.3::5 Godinji hidrogram za neki vodotok (VQ- veliki protoci, SQ-srednji
protoci, NQ- mali protoci, Q
kor.
potrebe korisnika)

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine 1. dio, 28.2.2014.
1.3 OSNOVE PRORAUNA 42
HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

Npr. provede se analiza prosjenih (ili minimalnih) dotoka (prosjek iz viegodinjeg niza
opaanja) vode i akumulaciju. Potrebe za vodom se namiruju na nain da se u
akumulaciji zadri odreena koliina vode kada je dotok vei od potreba, da bi se ta voda
kasnije, kada je dotok manji od potreba, koristila. To nam je funkcionalni kriteriji s aspekta
korisnika za odreivanje potrebnog volumena akumulacije, odnosno poloaja i potrebne
visine brane. Znai u funkcionalnu analizu ulaze prosjeni (ili minimalni) protoci vode. U
sluaju pojave veeg dotoka u akumulaciju od njenog kapaciteta, morat emo na brani
predvidjeti preljev preko kojega e se ta voda evakuirati. U tome sluaju preljev e trebati
dimenzionirati na ekstremni protok odreenog povratnog perioda (Preljev je dio brane koji
osigurava da se voda kontrolirano proputa preko brane - nekontrolirano prelijevanje vode
preko krune brane nije dozvoljeno) (slika 1.3::6). Tako e funkcionalni kriterij za
dimenzioniranje preljeva biti maksimalni protok vodnog vala koji nailazi na branu i to
povratnog perioda 1.000 do 10.000 godina (Nonveiller). Visoka sigurnost zahtijevana je iz
razloga sigurnosti brane kao graevine. S jedne strane je razlog stupnja povjerenja u
tonost hidrolokih prorauna. S druge strane kako nekontrolirano prelijevanje ne bi
uzrokovalo ruenje graevine (nasuta brana) to bi za posljedicu imalo mogua ljudska
stradavanja i velike materijalne tete.


Slika 1.3::6 Shematizirani uzduni presjek kroz akumulaciju

Drugi primjer funkcionalnih prorauna konstrukcija bit e primjer luke na moru. Zahtjevi za
luku su da bude sigurno mjesto na kojem se nesmetano mogu obavljati manevri brodova i
luki procesi (utovar, istovar, ). Za to je potrebno izgraditi niz graevina (lukobran,
gatovi, operativne obale, ). Zadrat emo se samo na primjeru lukobrana. U
funkcionalnom smislu njegov poloaj i njegova geometrija moraju biti takvi da tite
akvatorij luke od valova. Zahtjev je da valovi u lukom akvatoriju ne budu vei od
odreene vrijednosti za maksimalne valove iji je povratni period od 1-5 godina. Jasno je
da su projektni kriteriji za lukobran za zahtjeve konstrukcije puno stroi (povratni periodi
50, 100 i vie godina)!