TEST JAVNO MNIJENJE ( I PARCIJALA GRUPA „A“

)

1. Šta je po Wright Millesu najvaţnije obiljeţje Javnog Mnijenja ?

- Javno Mnijenje odrţava moć i snagu mnogih prosjeĉnih.

2. Sociološki pristup odreĊuje Javno Mnijenje kao KOLEKTIVNI DUH koji nastaje
KRISTALIZACIJOM STAVOVA I MIŠLJENJA U REZONOVANJU, prije svega ,
politiĉke javnosti o nekom spornom društvenom pitanju proizašlo iz narušene socijalne
situacije. (Nuhanović,2005:70)

Javnost se po znaĉenjskom odreĊenju da predstaviti kao grupna struktura
astrukturalnog porijekla, kao publikum svoje vrste. Pošto je rijeĉ o grupnom entitetu, bez
obzira na njenu strukturalnost, javnost preuzima na sebe kompetencije grupnog subjektiviteta,
ĉime postaje subjekt politiĉke prakse sui generis. (Nuhanović,2005:118)

3. Sociopsihološki pristup Javno Mnijenje odreĊuje kao zbir individualnih mišljenja
koja nastaju na osnovu vrijednosti i stavova ___pojedinca.
Javnost se prema ovom principu odeĊuje kao zbir individua koje meĊusobno
okuplja isti društveni problem

4. Definicija pojedinih konstitutivnih elemenata, njihov meĊusobni odnos ili kontekst u
kojem se pojavljuje pojam Javnog Mnijenja obavezno obuhvaća?

- Predmet Javnog Mnijenja (pitanja i narušena socijalna situacija, i problem vještaĉki
izazvan),
- Subjek Javnog Mnijenja (prije svega politiĉka javnost),
- Rezonovanje te javnosti (suprostavljanje razliĉitih mišljenja),
- PreovlaĊujuće mnijenje kao produkt kristalizacije razliĉitih struja mišljenja
(komunikacijskih procesa) iz ĉega proistiće,
- Uslovljeno stimulisanje subjekata politiĉke prakse na odreĊeno ponašanje.

5. Koji su oblici društvene svijesti poistovjćivani sa Javnim Mnijenjem?

- Nauka
- Religija
- Ideologija
- Tradicija
- Savjest
- svijest

6. Prve naznake Socio-politiĉke uloge Javnog Mnijenja dao je ROUSSEAU.
Publicitet kao princip posredovanja politike i morala dao je KANT.
Funkcije u javnosti kao racionalizaciju vladavine je definisao HEGEL.
Misao da je javno mnijenje odrţava moć i snagu mnogih prosijeĉnih je dao MI LL.
Javno Mnijenje koje sluţi kao laţna svijest je dao MARX.



7. KANT je razradio i izvršio podjelu izmeĊu mnijenja, znanja, i vjerovanja. Ko je
izvršio podjelu na znanje i mnijenje ?

Kod grĉkih filozofa dolazi do diferencijacije mnijenje i znanje- > PARMENID
(Nuhanović,2005:33)

8. Objekt javnog mnijenja je socijalno narušena situacija koja je VJEŠTAĈKI
izazvana. Te na neposredan i posredan naĉin tangira bilo koju socijalnu strukturu.
Takva situacija traţi rješenje i sve se to naziva objekt ili predmet javnog mnijenja.

9. Navedite kriterije kojima se odreĊuje krug pojmova koje su u ulozi predmeta Javnog
Mnijenja?

- Granica dosegnutosti spoznaje
- Stepen znatiţelje politiĉke javnosti
- Stepen kontraverznosti pojava
- Stepen osposobljenosti politiĉke javnosti
- Stepen demokratizacije društvenih odnosa
- Stepen utjecaja i komunikacijske povezanosti medija

10. Kada govorimo o stepenu DEMOKRATIZACIJE DRUŠTVENIH ODNOSA kao
predpostavci za formiranje i nastanak Javnog Mnijenja , mislimo na politiĉki
pluralizam shvaćen kao paradigmu suprostavljenu monistiĉkoj koncepciji drţave vlasti
i moći.

11. Stepen __ZNATIŢELJE__ politiĉke javnosti odreĊuje mjeru društvene
zainteresovanosti za odreĊenu pojavu.



12. Politiĉka javnost je poseban oblik socijalnog grupisanja u angaţmanu politiĉke zbilje.
( zaokruţiti)?

a) Politiĉka javnost je poseban oblik socijalno- psiholoških povezanih pojedinaca
koji razriješavaju pitanja svoje socijalne sredine



13. Društvena uslovljenost ponašanja pripadnika politiĉke javnosti odreĊena je nivoom i
intezitetom ( zaokruţiti )?

- c) Socijalnog miljea u politiĉkoj praksi


14. Bitno je razlikovanje javnosti od srodnih pojmova gomile , mase , i društv koje su
najvaţnije pojmovne razlike izmeĊu gomile i javnosti ? (zaokruţiti). Ovo pitanje ne
znam (al predpostavljam ) pod b i c. PonuĊeno je :

a) Javnost nema sposobnost rasuĊivanja i razumskog raspravljanja
b) Gomila djeluje na emocionalnoj osnovi
c) Javnost reagira na temelju racionalnog odnosa prema nastalom problemu
d) Gomila nema sposobnost osjećanja i emocija.


15. Navedite primjere oblika ili vrsta djelovanja za razliĉite nivoe društvenog ponašanja :

- Individualni nivo : Preovladavaju njegovi liĉni motivi u odnosu s drugim ĉovjekom :
Npr :
- Grupni nivo : Pojedinac se ponaša kao pripadnik ĉvrsto integrirane zajednice :
Npr :
- Institucionalni nivo : Pojednacc se ponaša kao ĉlan organizovane društvene grupe,ili
kao predstavnik društvenih normi i pravila.
- Npr :

16. Moţe te li nam reći koji je individualni nivo ponašanja? (zaokruţiti) :

Pod a) Gdje preovladavaju njegovi liĉni motivi u odnosu sa drugim ĉovjekom i
Pod c) Gdje se ĉovjekove reakcije u ovom planu ponašanja znaĉajno uslovljene
emocionalnim odnosno afektinim voljnim reakcijama. Nezz da li je i pod b) Gdje
pojedinac izraţava svoja liĉna obiljeţja segmente i navike ? (znaĉi sve troje)?



17. Institucionalni nivo ponašanja je kada pojedniac reaguje kao ĉlan organizacije
društvene grupe ili kao predstavnik društvenih ZAJEDNICA. (ORGANIZOVANIH
KOLEKTIVITETA)




18. Objasnite destikciju izmeĊu privatne i javne sfere ?

- Podjela društva na klase, razvoj socijalni odnosa uslovio je još jednu podjelu društva
na dvije sfere - privatnu i javnu. Privatna sfera je u antiĉkoj grĉkoj zasnovana na
prinudi ( odrţavanju golog ţivota ) što je zapravo fenomen pretpolitiĉkog. Grĉki grad
(svojom demokratijom) jeste sfera javnog,sfera slobode, gdje se graĊanin jedino
moţe osloboditi prinude pristupajući skupu jednakih u vršenju svojih politiĉkih uloga.
U sferi privatnog (porodice) nepobitno se izraţava sva moguća nejednakost, jer u
domenu porodice nema slobode, pošto gospodar porodice, domaćin , smatran je za
slobodnog samo u toliko što je imao vlast da napusti dom da bi stupio u domenu
politiĉkog (agoru) gdje svi ljudi bijahu isti. Ono što karakteriše u zaseban oblik odnose
izmeĊu sferama u antiĉkoj demokratiji jeste oštra ograda javne od privatne sfere tako
da nisu mogle koegzsitirati zajedno, što će se dešavati i u Rimu jer oni nisu ţrtvovali
privatno javnom. GraĊani polisa u ţelji da uvećaju svoje bogatstvo bili su lišeni javne
sfere ( politiĉkog angaţmana i mogućnosti da odluĉuju), dok privatnici u kapitalizmu
baš stupaju u javnu sferu da bi na taj naĉin zaštitili svoje interese, i privatnu imovinu.


19. Navedite i opišite neki dogaĊaj, izjavu ili proces koji je po vama uticao na
konstituisanje javnog mnijenja ???

- Primjer moţete pisati o protestima koji su pokrenuli javnost u BiH, tipa JMBG_
protesti organizovani ispred parlamenta BiH, protesti ispred zgrade predsjedništva
BiH itd..

- -Protesti na Wall Street ili Okupirajmo Wall Street, je naziv za kontinuiranu protestnu
akciju koja se od 17. septembra 2011. odvijala na ulicama New Yorka, odnosno
demonstracije protiv vodećih ameriĉkih banaka i multinacionalnih korporacija koje
njihovi sudionici drţe odgovornima za naglo osiromašenje svjetskog stanovništva i
druge štetne efekte globalne finansijske krize. Organizatori su naveli kako im je uzor
za akciju Arapsko proljeće, odnosno da nastoje, koristeći iste metode, provesti
revoluciju nalik na revoluciju u Egiptu poĉetkom 2011. Van Jones, ljeviĉarski aktivist
i bivši visoki funkcioner Obamine administracije, koji se prikljuĉio protestima, najavio
je kako će se protesti pretvoriti u "Ameriĉku jesen". Na demonstracijama se okupljalo
izmeĊu nekoliko stotina do nekoliko hiljada ljudi i uglavnom nisu zabiljeţeni nikakvi
ozbiljni incidenti.

- Period 1968. - 1998 "posljednja svjetska eksplozija utopijske energije". I zaista, u
cijelom svijetu je vladala atmosfera pobune, preteţno inicirana kroz revolt mladih
ljudi, mahom studenata. Od Pokreta za slobodu govora (Free Speech Movement) u
SAD-u, koji se od svojih poĉetaka 1964. godine proširio iz kalifornijskog sveuĉilišta
Berkeley na cijelu zemlju, do brojnih studentskih previranja diljem svijeta.

20. Navedite literaturu po kojoj ste spremali ispit ?

- Asad Nuhanović – Fenomen Javnosti
- Vesna Posevac Lemza – Javno Mnijenje
__________________________________________________________________________
GRUPA „B „ – PITANJA IZ GRUPE „B“ SU BILA ISTA KAO IZ GRUPE „A“
(izmiješana, drugim redoslijedom ) samo koliko sam mogao vidjeti da su pitanja na
zaokruţi bila razliĉita!!!
8. Šta je po vama predmet javnog mnijenja? (zaokruţiti)
a) Predmet javnog mnijenja su sve društvene situacije, koje su povod za diskusiju i
razmijenu stavova
b) Predmet javnog mnijenja su i problematiĉne situacije o kojima se raspravlja kako bi
ih se prevazišlo. ( za ovo nisam sigruran )

12. Proces socijalne interakcije je kljuĉni element oblikovanja komunikološki shvaćenog
javnog mnijenja. Koji se kriteriji odnosi na ulogu komuniciranja meĊu ĉlanovima javnosti?
*Kriteriji će biti zadovoljeni u svojoj autonomnosti javnog komuniciranja samo
odgovornošću sudionika komunikacije (niko prije i niko poslije njih). Oni moraju svoje
uĉešće postaviti tako da ne narušavaju ove zahtjeve..:
- slobodno uĉešće svih pripadnika socijalne zajednice u sferi komunikacijskog opštenja,
-neograniĉeno pravo za sticanje kompetencije za uĉešće u javnoj komunikaciji za svakog
pripadnika socijalne zajednice,
- navedeno slobodno i neograniĉeno uĉešće i pravo ne smiju biti uslovljeni podreĊenošću
i dominantnošću, odnosno ne smiju biti formalno zagarantovani, već i realno mogući.
(Nuhanović,2005:121-122)

13. Pošto ne postoji jedna javnost, moţete li nam odgovoriti šta je u stvari javnost ?
(zaokruţiti)
Javnost ima trojako znaĉenje što dovodi do odreĊenih nejasnoća kod tumaĉenja ovog
fenomena: 1. To je skup pojedinaca koji se grupiše svojim aktivnim angaţmanom na
pitanjima od opšteg interesa.
2. to je sfera (socijalni milje) gdje komuniciraju pojedinci i grupe (interesne grupe
politiĉke stranke i dr.) gdje se formira stav, mišljenje i htijenje, koje prihvaćaju mnogi
(javno mnijenje)
3. to je organizacioni princip rada drţavnih organa, koji vode brigu o pitanjima općeg
interesa. (Nuhanović,2005:118)

Dalje nemam od grupe B tj. od 14 do 20 pitanja, ako neko zna,neka napiše !!!

JOŠ NEKA OD MOGUĆIH PITANJA KOJA NISU BILA NA TESTU, A MOGLA BI
DOĆI !!! ( OVO JE SAMO PRVA PARCIJALA )

1. Koja su dva osnovna pristupa koja odreĊuju savremene metode JM ;
- Sociološki, i sociopsihološki

2. Koji su dominantni modeli javnosti?
- Antiĉki, graĊanski, literarni

3. Kant je razradio i izvršio podjelu izmeĊu mnijenja, znanja i vjerovanja.
Po njemu mnijenjeje mišljenje u kojem nismo subjektivno potpuno uvjereni, niti je
dovoljno objektivno zasnovano, dok se vjerovanje odlikuje subjektivnom
uvjerenošću, ali nije objektivno zasnovano. Za znanje je karakteristiĉna puna
subjektivna uvjerenost, a i objektivno je dovoljno zasnovano.

4. Javnost je GRUPA ljudi u okviru koje se vodi RASPRAVA o nekom problemu, koji
iziskuje rješenje.

5. JAVNO MNIJENJE JE USLOVLJENO OPĆEDRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA
KAO REZULTAT JEDINSTVENOG DOGAĐANJA U KOME ĈITAV SEGMENT
JAVNOSTI STIĈE SVOJU DRUŠTVENU RELEVANTNOST. NA TAJ NAĈIN
JAVNO MNIJENJE STIĈE MOĆ STIMULISANJA PRIPADNIKA POLITIĈKE
JAVNOSTI, KOJIM SE PREVLAĐUJE POJEDINAĈNO PREZENTIRANJE LIĈNE
ZAINTERESOVANOSTI. KOJI FAKTORI POSEBNO UTIĈU NA STIMULACIJU
POLITIĈKOG ANGAŢMANA LJUDI . ( zaokruţiti ) - politički.
6. JAVNOST JE RELATI VNO OSAMOSTALJ ENA SFERA JAVNOG
SUĈELJAVANJA SUBJEKTA POLITIĈKE PRAKSE. ONA JE USTVARI
ZASEBNA ZONA I MILJ E SUOĈAVANJA SUBJEKTA POLITIĈKE PRAKSE.


7. NAVEDITE TRI NIVOA DRUŠTVENOG PONAŠANJA!
I ndividualni; Grupni; I nstitucionalni.
8. NA INDIVIDUALNOM NIVOU POJEDINAC IZRAŢAVA SVOJA LIĈNA
OBILJEŢJA, SENTIMENTE I NAVIKE SHODNO SVOM SI STEMU
VRI J EDNOSTI .


9. GRUPNI NIVO PONAŠANJA OBLIKUJE STAVOVE POJEDINACA ĈESTO U
SAMOJ DJELATNOJ PRAKSI. NA TA PONAŠANJA INDIVIDUA UTIĈU
NAJVIŠE SLJEDEĆE GRUPE:

a) publika;
b) masa;
c) politička stranka;
d) religijska skupina;
e) gomila.