BOSANSKO KOMPARATIVNO PRAVO

PROF.DR.DZEMAL NAJETOVIC
PITANJA I ODG
1.Pojam bosanskog prava
Pojmom bos prava obuhvata se cjelokupno pravo koje se jos od ranog srednjeg vijeka do danas primjenjuje na
teritoriji BIH.To pravo se stoljecima razvijalo.Osmansko pravo samo po sebi je predstavljalo komplikovanu
mrezu pravnih sistema koji su u Bosni cinili jedinstven sistem bos prava.Uz osmansko vojno u upravno,agrarno i
zemljisno pravo to je bilo serijatsko pravo,kanonsko pravo katolicke i pravoslavne crkve sa jevrejskim obicajnim
pravom..Krajem osmanske vladavine u bosansko pravo prodiru instituti modernog evropskog prava.Taj razvoj
nastavljen je i dovrsen za vrijeme austro-ugarske uprave kada bos pravo dobija sve oblike modernog evropskog
prava.Bos pravo je uvijek predstavljalo izvjestan sistem manje ili vise pravno-tehnicki razvijen i moderan ali sa
jasnim odlikama jednog pravnog sistema.Jedan pravni sistem se prije svega odlikuje povezanoscu pravnih
propisa po prirodi materije koju regulira.Moderni pravni sistemi se se odlikuju postojanjem hijerarhije pravnih
normi tj nadredjenosti i podredjenosti raznih propisa zavisno od njihove pravne snage.Sistem bos prava je
predstavljao u sebi savrsenu cjelinu.Za jedan pravni sistem se kaze da je savrsen onda kada moze rjesavati i
rijesiti svako konkretno pravno pitanje.
2.Komparativno pravo.
Ovim pravom obicno se oznacava svako proucavanje putem poredjenja dva ili vise pravnih sistema,grana
prava.U najsirem smislu to je proucavanje prava dvije ili vise zemalja njihovim poredjenjem.Komparativno
pravo tim terminom oznacava primjenu uporednog metoda u proucavanju pojednih pravnih oblasti i
disciplina.Tako se govori o uporednom ustavnom,uporedno gradjanskom ili uporedno krivicnom
pravu,ukljucujuci tu i uporednu historiju prava.Principi koriscenja uporednog metoda srecu se u anticko
doba.Sistematska primjena ovog metoda vezana je za 14 st.Taj razvoj je dobio takav razmah da je 1900 god u
Parizu odrzan Prvi medjunarodni kongres za komparativno pravo.Poslije Drugog svjetskog rata dolazi do
formiranja raznih medjunarodnih organizacija na prvom mjestu Ujedninjenih nacija.Danas se na nivou Evropske
unije vrsi malo siroka unifikacija prava usaglasavanjem zakonodavstava pojedinih drzava sa evropskim pravnim
standardima.BiH u tim procesima ima takodjer svoje mjesto,koje uslovljava komparativni pristup u proucavanju
njenog prava.
3.Feudalno statusno pravo
3.Pravna priroda feudalnog posjeda u Bosni su statusna pitanja regulirana na osnovu slavenskih obicaja i
srednjovijekovnog feudalnog prava.Sva vlastela u Bosni je bila u punom posjedu svojih feuda kao bastina.to
znaci da su feud uzivali kao svoju ocevinu,tj kao posjed koji su bastinili ili naslijedili od svojih predaka.U Bosni
nosioci prava svojine na vlastelinskim bastinama nisu bili pojedinci nego cijeli vlastelinski rodovi ili cijela
bratstva.Odatle su se vlastelinske bastine obicno nazivale plemenita bastina ili plemenito ili plemenstina.Jednom
darovanu plemenitu bastinu vladar vise nije mogao povratiti.Vladar je mogao oduzeti bastinu samo ako neki
vlastelin izvrsi izdaju.Vladar je izdajniku mogao oduzeti bastinu samo uz saglasnost ostale vlastele tj pristanak
feudalnog ili drzavnog sabora.Jedino je tzv odumrla bastina pripadala vladaru.Usljed cestih ratova dogadjalo se
da bastina ostaje bez gospodara.Takva se bastina smatrala odumrlom i pripadala je valdaru,kako se to navodi u
povelji kralja Ostoje iz 1400.godine.
4. sistem vazaliteta u Bosni.
Odnos vladara kao seniora i njegovih feudalaca naziva se vazalitetom ili vazalnim odnosom.u feudalnim su
drzavama postojala dva şistema vazaliteta:krunski i hijerarhijski, tj sistem feudalnih ljestvica.Krunski je postojao
tamo gdje je bila jaka centralna vlast gdje su svi feudalci bili vezani za vladara kao svog seniora.Vazali su prema
svome svom senioru imali 2 obaveze.prva se sastojala u placanju odredjenog godisnjeg danka u znak
priznavanja njegovog vrhovnog prava vlasnistva.Druga je bila vojna obaveza.U Bosni je po pravilu samo krupa
vlastela bila direktno vezana za vladara kao svog seniora.Obicna vlastela i vlastelcici su zavisili od krupne
vlastele.Tako su velikasi obicno darivali vlastelu i vlastelcice cime su ih stavljali u polozaj svojih
sluga.Pripadnici nize vlastele bili su obavezni na vjernu sluzbu koja se sastojala prije svega u vojnoj sluzbi ili
vrsenju raznih misija u njegovu korist.Postojanje feudalne hijerarhije u Bosni je vodilo i dovelo do velikog
uticaja i moci krupne vlastele i sve vece slabosti centralne vlasti.
5.imunitetska prava vlastele
Prava feudalca na posjedu obicno se nazivaju imunitetima.Svaki feudalac je u pravilu uzivao trojaki imunitet na
svom posjedu:ekonomski,administrativni i sudski.Ekonomski sastojao se u pravu vlastetlina da od nasljednika
svog posjeda ubire feudalnu rentu.Historijski gledano feudalna renta se javlja u tri oblika: radna,naturalna i

1

Seljaci su i sami prodavali svoju djecu u ropstvo.osim ako mu neko od njih da poklon od svoje volje.juzno voce.Vecinu su seljastva cinili feudalno zavisni seljaci.Na kraju se sa razvojem robne privrede preslo na novcanu rentu koja je znacila negaciju feudalnog odnosa.To su bili Vrhbosna.po etnickom sastavu vecinu gradskog stanovnistva su cinili stranci.a ban Stjepan II kuje prvi bos srebreni novac pod imenom dinar.novcana.U 15 st se povecao obim trgovine bosanskim robljem.Bosanska je vlastela imala na svom posjedu vrlo snazan i samostalan polozaj.Kmetovi u Bosni su imali obavezu prema svom vlastelinu i prema drzavi. 2 ..Oni su bili vezani za udaljena planinska ispasista gdje su imali odredjenu samoupravu sa svojim vlaskim starjesinama.Kresevo.Oni trguju sa dubrovackim trogirskim i drugim trgovcima.Dubrovacke vlasti su u 3 maha 1400.sa obavezom da mu daju dio svojih proizvoda obicno u stoci.Kasnije se i spominju stalna stocarska sela.poznati pod imenom Vlasi.stocari i robovi. 6.Obim administrativnog imuniteta bosanske vlastele najbolje je izrazen u povelji kojom je 1325 god bas Stjepan 2 Kotromanic darivao posjede knezu Vukoslavu Hrvatinicu.Razvoj rudarstva u Bosni na bazi eksploatacije plemenitih metala dao je razmah bos trgovini sa dalmatinskim i prekomorskim gradovima.Kupci su uglavnom bili stanovnici primorskih gradova.Kmetici u Bosni su bili vezani za zemlju.Rijec Vlah je starogermanoskog porijekla a znaci Rimljanin ili Roman.slobodno i bez ikakvog nameta.Gradovi i gradsko stanovnistvo. U Bosni je trgovina robljem smatrana sramnom pa su se njome zanimali uglavnom razni stranci.Javljaju se Foca.a najmanje to moze na svoje seljake posto su zavedeni propagandom od Turaka i simpatiziraju ih.Iz brojne kolonije stranih trgovaca razvijaju se domaci rudarski i trgovacki centri i gradovi sa vise carinski postaja.Glavni uvozni artikl bila je so.U medjuvremenu je doseljeno slavensko stanovnistvo sve vise prelazilo sa stocarstva na zemljoradnju.Busovaca i dr.Konjic.Jajce.Oni su se u Bosni obicno nazivali kmetovi. 8.Radna se sastojala u obavezi seljaka da odredjeni broj dana u nedjelji ili godini kuluce na imanju svog feudalnog gospodara.Ostala strana roba uvozila se uglavnom za potrebe vlastele.Zadnji bosanski kralj Stjepan Tomasevic zalio se papi Piju II da u borbi protiv Osmanlija nema na koga da se osloni.Jelec. 7.kako sa dalmatinske tako i italijanske obale Jadrana.Tokom vremena u Bosni se vrsio proces nastanjivanja Vlaha.Ovo se stanovnistvo pred slavenskom najezdom povlacilo u planine gdje se po prirodi stvari moralo baviti stocarstvom.Od 1465 u dubrovackim se spisima spominju posebni ljudi koji idu u lov na ljude.Radi razvitka primorstva kralj Tvrtko I je podigao grad Novi na ulazu u Bokokotorski zaljev.Fojnica.Stanovnici bos gradova su pretezno po zanimanju bili trgovci.Zavisni se stocar zvao imenom Vlah.koja se najvise uvozila iz dubrovackih solana.Robovi.u koje spadaju zavisni zemljoradnici.zavisni zemljoradnici Nasuprot vlasteli kao feudalnom stalezu stajalo je seljastvo. U Bosni su vec u doba bana Kulinapostojala 3 veca trga sa utvrdama.Oni ne pruzaju skoro nikakav otpor prema Osmanlijama.podigao je brodogradiliste za razvoj bos flote.posebno u slucaju gladnih vremena.Najvecu korist imaju vladari i krupna bos vlastela.slike itd.Vlasi ili stocari.cija je osnovna karakteristika vezana za zemlju tj za poljoprivrednu proizvodnju.zvanim knezovima ili primicurima na celu.Najbrojniji sloj zavisnog stanovnistva bili su zavisni zemljoradnici.Na toj se osnovi prosiruju postojeci i formiraju novi trgovi u rudarska naselja kao sto su Srebrenica.Tako ih dubrovacki izvori spominju kao homo liber ili homo sui iuris.Znacajna je cinjenica da su se u Bosni jos i u 15 st odrzali slobodni seljaci.zanatlije i rudari.Katolicka crkva je zabranjivala drzanje robova katolicke vjere..vladaru i njegovoj pratnji. Administrativni imunitet se sastojao u pravu vrsenja upravno policijske vlasti i feudalnog gospodara nad naseljenicima njegovog posjeda.te stranim poslanicima kad putuju kroz Bosnu.ali nisu imali isti pravni polozaj.glavnu seljacku masu u feudalnoj Bosni cinili su zavisni stocari.Poznato je da je bosanskim i humskim kmetovima bilo zabranjeno napustanje vlastelinskih posjeda i samovoljno prelazenje s jednog vlastelinstva na drugo ili na teritoriju Dubrovnika..Iz Bosne su se izvozili i lovacki i stocarski proizvodi.a to je bilo oruzje.Vlasi su kao stocari ipak imali znatni laksi polozaj od zemljoradnika.Vojna obaveza vlastele je postojala.Domace gradsko stanovnistvo je u prvim st bos drzave bilo malobrojno.To su bili ropci.Vremenom se to romansko stanovnistvo slaviziralo.u svakom slucaju bosanski kmetovi su tesko zivjeli.1413 i 1416 zabranjivale ovu gadnu trgovinu.vino.Usora.Ban Kulin je poveljom iz 1189 odredio da se dubrovacki trgovci mogu kretati njegovom zemljom.Rogatica.Visoko i Drijeva.olovo.odnosno nove robove. 9.Obicno su radna i naturalna renta kombinirane. U uskoj vezi s tim je i sudski imunitet koji je sadrzan u pravu zemljisnog gospodara da sudi svim naseljenicima svog vlastelinstva.Svi zavisni seljaci su imali isti socijalni polozaj.nakit.itd.Ban Stjepan tu istice da su svi oni koji zive na tom posjedu pod vlascu kneza Vukoslava.U ranofeudalnom periodu Vlasi su bili u direktnom odnosu prema vladaru.Imali su i obavezu zalaznine po kojoj su bili duzni davati smjestaj i hranu svom vlastelinu.

upravne i sudske vlasti.Smrtna kazna spominje se samo za krivicno djelo nevjere ili izdaje.sudski postupak.Tu se kaze da ako Dubrovcanin ima koju pravdu nad Bosnjanima da ga pozove pred gospodina bana.Pojmu krivine suprostavljala se rijec pravina.pa cak ni kao zamjena za smrtnu kaznu.Muz je imao pravo u svako doba raskinuti takav bracni odnos.Globa je obicno placana u novcu i iznosila je 500 dukata.odnosno dati samosestu prisegu.zatim u Kleku. Podaci o sudjenju pres sudovima su malobrojni i veoma fragmentarni.Ovaj termin srece se vec u ugovoru bana Mateja Ninoslava sa Dubrovnikom 1240.sakacenja.Sporovi izmedju bos podanika i Dubrovcana raspravljani su i rjesavani na jednom mjesovitom pogranicnom sudu koji se nazivao stanak. U srednjovijekovnoj Bosni svako krivicno djelo nazivalo se rijecju krivina.Osnovni oblik sudova u Bosni su bili vlastelinski kakvi su postojali i u ostalim balkanskim i feudalnim drzavama. 12.Sudovi.odnosno utocista za politicke krivce.Fojnici.mucenja.Ako li govori Bosnjanin na Dubrovcanina da ga pozove pred dubrovackog kneza.kradja i nevjera ili izdaja.U feudalizmu je vladar u nacelu smatran vlasnikom cjelokupnog zemljista.U kaznenom sistemu preovladavale su imovinske kazne obicno naplacivane u naturi.a rjedje u novcu.vlasnistvo i obligacije.jednostavno ako mu zena vise dotuzi.Vlastelin je obicno sudio tako sto je sjedio na nekoj kamenoj stolici.u Donjoj Bukovici na Neretvici kod Konjica.odakle je pratio raspravu i izricao presude.Na kraju je seljak imao na svom posjedu zavisnu svojinu u vidu prava koristenja zemljista pod uslovom davanja feudalne rente vlastelinu.obicno novac deponiraju u Dubrovnik.Brak je zakljucivan po staroslavenskim obicajima.Bio je obicaj da se takva imovina.To je nacelo vec bilo predivdjeno ugovorima bana Mateja Ninoslava sa Dubrovnikom.U pogledu odredjivanja mjesne nadleznosti u sporovima izmedju Bosanaca i Dubrovcana kao opce pravilo vrijedilo je nacelo Actor sequitur forum rei..god.. Svako vlasnistvo predstavlja svaki pravni izraz odnosa proizvodnje.Od njega se ocekivalo da ce se u svim pitanjima savjetovati sa svojom bracom.Drzava je vremenom otkup ozakonila u vidu globe.Sasima i drugim stanovnicima bos gradova sudio je knez koga je imenovao vladar i koji je smatran predstavnikom centralne .Nevesinju.Otkup je stvar privatne nagodbe ostecenog sa krivcem ili krivcima.10.Za krivicno djelo ubistva u Bosni se prakticirala globa.Ugovorom 1332 odredjeno je da se Bosanac koji porice svoj dug Dubrovcaninu mora zakleti.ovim ugovorom iz 1332 uglavnom su regulirana i ostala dokazna sredstva i nacela sudskog postupka.Tvrtko I Kotromanic predvidja u jednoj svojoj povelji iz 1380 god da onaj koji sgrijesi placa glavom svojom ili blagom ili na sto ga vec Bosna osudi.u vise se drugih povelja predvidja sud Crkve bosanske tj njenog dida i njenog strojnika.Bos pravo je uvazavalo odredjenu razliku izmedju bastine i tecevine kao imovine koju je pojedinac za zivota sam stekao.Imovinska kazna primjenjivala se cak i u slucaju ubistva.Stranci u sporu su pri zaklinjanju pomagali sakletvenici zvani ratnici.Obicno je najstariji sin postojao poslije oceve smrti glava porodice.Visegradu.Sastav i nacin rada ovog suda bio je reguliran clanovima 51 i 52 Dubrovackog statuta iz 1272 god.Zenska djeca su imala pravo nasljedjivanja pokretnih stvari.U Bosni nisu postojale razne tjelesne kazne u vidu batina.sto znaci da se tuzba podnosila sudu nadleznom za tuzenu stranu.Brak je smatran dogovorom izmedju dvije porodice.Svaki feudalni gospodar imao je na svom posjedu direktnu ili pravnu svojinu.a potvrdjeno ugovorom bana Stjepana II Kotromanica sa Dubrovcanima 1332 godine.kao oznaka svakog ponasanja koje je u skladu sa pravom odnosno pravdom.Nasljedstvo se jednostavno dijelio jednako na sinove.Od dokazanih sredstava najcesce se spominje zakletva.Krvna osveta je zamijenjena otkupom ili kompozicijom.Njoj se u tom slucaju obicno oduzimalo imanje. 13. 14.dijelom kradjom i otmicom nevjste.pored kneza u Srebrenici postojalo je i gradsko vijece.Dubrovcani su pravo utocista u svom gradu u nacelu davali i bosanskoj vlasteli.Pri kraju postojanja bosanske drzave predvidja se u dva slucaja ucesce predstavnika katolicke crkve tj vikara i fratra u sudjenju vlasteli.Zena je takodjer mogla napustiti muza..zvana vradja ili umir.a ako de cuius nije imao muskog potomstva onda su imanje nasljedjivale kceri.kakvi su postojali u drugim feudalnim drzavama.Nadjeno je vise takvih stolica medju kojima su najpoznatije ona u Kosoru na Buni kod Blagaja.Svojina na zemlju mogla se steci originarnim i derivativnim 3 . 11.Pravo azila u Bosni je bilo razvijeno i cesto koristeno u nemirnim vremenima.Trebinju.U Bosni nije bilo posebnih drzavnih sudova. Brak je u srednjovijekovnoj Bosni imao necrkveni laicki karakter..Na stanku su najcesce rjesavani zemljisni i slicni sporovi izmedju dubrovackih gradjana i humskih seljaka u neposrednom zaledju Dubrovnika.brak i porodica.Zenu koja nije imala imanje muz je mogao vratiti kuci.Od krivina u Bosni se obicno srecu ubistvo.krivicno pravo i sistem kazni.Sud se sastojao od 12 porotnika i po jednog pristava s obje strane.U Bosni nije ni postojala kazna ni lisenja slobode.Brak se jednostavno i lahko razvodio.Znacajna ustanova u sudskom postupku u Bosni bila je pravo azila.

Sve do druge polovine 13 st imovinsko-pravni i drugi odnosi u Dubrovniku regulirani su obicajnim pravom koje se naziva consuetudo.Ovaj legendarni ljetopis nastao je sredinom iz 12 st pa se smatra jednim od najstarijih knjizevnih djela medju Juznim Slavenima.Pocetkom januara 1466 gost Radin je sastavio u Dubrovniku testament kojim je raznim nasljednicima i za razlicite svrhe zavjestao svoje veliko bogatstvo.izvori prava i pitanja zakona.datuma izdavanja povelje i intitulacije.Kralj Budimir je podijelio zemlju na 4 velike pokrajine.kada se umjesto rijeci na pocetak isprave stavi znak kriza.On je radi toga poslao izaslanike papi da mu posalje stare povelje na osnovu kojih ce ustanoviti granice svoje drzave. Protokol se sastojao iz invokacije.Svojim i Pavinim slugama ostavio je 90 duakta.Osam dana se raspravljalo o bozanskom zakonu i polozaju crkve.Invokacija je priznavanje Boga.putem..srebro.On je cinio mnoge usluge Dubrovcanima koji mu kasnije pruzaju utociste.Onda je nevjesti Pavi i ostaloj blizoj familiji pstavio oko 4. 15.a kasnije i prava srednjovijekovnih trgovackih gradova u Italiji.nego je svaka za sebe predstavljala posebnu literarnu tvorevinu.potpisa i pecata.vojvodima.Prvo je odredio da se 300 dukata preda njegovom necaku gostu Radinu Seonicaninu da ih podjeli pravim krstjanima kmetovima. 16.Lijep primjer naracije nalazi se u povelji kralja Tvrtka I Kotromanica izdatoj u Duborvniku 10 aprila 1378.Pecat je dolazio ma kraju javne isprave obicno u vidu metalnog privjeska sa grbom i likom izdavaca.Ona je mogla biti verbalna ili simbolicna.sto se najbolje vidi iz poznatog testamenta gosta Radina.sacuvalo se oko 60 takvih povelja ili ugovora. Osnovni izvor prava u srednjovijekovnoj Bosni bile su povelje i druge javne isprave.Od 1437 spominje se u casti starca a od 1450 gosta. Promjenama koje donosi novcana privreda zahvacene su u 15 st i starjesine Crkve bosanske. 18.Gost Radin je sigurno bio jedini dostojanstvenik Crkve bos koji se obogatio i priblizio klasi feudalaca.o banovima.dok je Bosna stajala kao zasebno tijelo.Kao pomocni pravni izvor sluzilo je dubrovacko pravo.Bijelu Hrvatsku.Slavenski original nije sacuvan niti je poznat kasnijim hronicarima i historicarima.Kada su ovi stigli kralj je naredio da se na duvanjskom polju skupi sav narod.Svaki je vlasnik imao pravo tako stecenu stvar po svojoj volji koristiti na osnovu prava raspolaganja.javne isprave ili listine.testament gosta Radina.Naracija je dio povelje u kojem se izlaze kako je doslo do njenog izdavanja.god.nasljedstvom.Ljetopis je napisao neki nepoznati svecenik iz Barske nadbiskupije.Trojici krstjana i jednoj krstjanici koji su posli s njim u egzil ostavio je 70 dukata.U to vrijeme je vec bio u sluzbi vojvode i hercega Stjepana Kosace.Pojmom Crvene hrvatske bili su obuhvaceni i dijelovi kasnije feudalne Srbije.bez obzira na sve to mogu se u strukturi bosanskih isprava razlikovati 3 dijela:protokol.Obavljao je za svog gospodara razne diplomatske poslove.Anonimni pisac prica kako je kralj Budimir odlucio da obnovi i utvrdi granice svog kraljevstva.cime su se osiguravali za slucaj da moraju bjezati iz Bosne. 17.Sankcija nije nikad u poveljama bila konkretna nego se svodila na prijetnju prokletstvom onima koji bi prekrsili odredbe sadrzane u dispoziciji povelje.Originarnim putem pravo vlasnistva stice se nezavisno od prava prethodnika.Radin Butkovic je kao mlad krstjanin stupio 1422 u sluzbu vojvode Radoslava Pavlovica.Zavrsni dio povelje sastojao se od koroboracije.knezu Andrusku ostavio je 100 dukata.dubrovacko i bosansko pravo..zlato i druge dragocijenosti. Tekst se sastojao iz naracije.Potpisi izdavaca su veoma rijetki.Obicno se potpisivao pisar zvani dijak.tekst.Crvenu Hrvatsku.Bosnu i Rasku tj Srbiju a za njihove upravnike imenovao po jednog bana ili vojvodu.Vremenom se dubrovacko obicajno pravo sve vise izjednacavalo sa ius commune tj sa opcim pravom.Derivativnim putem vlasnistva se stice na osnovu pravnog posla tj poklonom. asvom upravniku dvora Vukasu stotinu.Dubrovacko pravo je mjesavina rimskog i bizantskog prava i slavenskih obicaja.Daljih 300 dukata dao je dvojici Duborvcanina da ih na velike blagdane dijele mrsnim ljudima.000 dukata.Koroboracija je navodjenje sredstava npr prisutnih svjedoka.Poznata su i dva ugovora sa Venecijom i jedan sa napuljskim kraljem.dispozicije i sankcije.i zavrsne odredbe.Cetiri dana govotilo se o kraljevoj vlasti.Njima su bosanski vladari darivali odnosno davali zemljisne posjede svojoj vlasteli.Politicka autonomija Dubrovnika manifestirala se medju ostalim od pocetka 13 st korz zakonodavnu 4 .Najcesci nacin originarnog pribavljanja vlasnistva u srednjovijekovnoj Bosni bila je krcevina. Osnovni izvor prava u Bosni bile su javne isprave ili listine koje je u vidu povelja vladar izdavao pojedinim fizickim ili pravnim licima.Veci broj ovih povelja imao je karakter medjunarodnih ugovora.Gost Radin je u hercegovackoj sluzbi stekao veliko bogatstvo. Trgovacki promet isao je najvecim dijelom preko Dubrovnika.Tu je odrzan sabor koji je trajao 12 dana.a raznim pojedincima 650 dukata.Ljetopis popa Dukljanina ukazuje na mogucnost da je u Bosni prije 12 st ipak postojao jedan pisani zakon kojem su izgubljeni tragovi.U bosanskim srednjovijekovnim poveljama invokacija je uvijek bila verbalna.Pripadnici visih slojeva bos drustva predavali su duborovackim vlastima i bankarima u ostavu svoj novac.Povelje nisu bile tipizirane.

te katolici i pravoslavci..odmah po padu Jajca u junu 1463 god jos dokl je sultan Mehmed II Fatih boravio u Bosni.Na tom prostoru tacnije u Andaluziji spanski Arapi poznati kao Mauri osnovali su snaznu drzavu sa sjedistem u Kordobi.Ova osmnaska formula nije bila demokratska.Mletackoj republici i Habsburskoj carevini.a islam su vise prihvatali bosanski kraljevi.Srpska crkva je imala feudalni status i organizaciju sa brojnim povlasticama.Oni su uzivali u Osmanskom carstvu kao muslimanskoj drzavi.U vrijeme dolaska spanjolskih i portugalskih Jevreja.000 bogumilskh porodica preslo na islam.proces prihvatanja islama.pravoslavne vjeroispovijesti i Jevreji..na prostore Osmanskog carstva na celu jevrejske zajednice bio je istanbulski harambasa Mosa Kapsali 5 .Tu su regulirana ovlastenja kneza i njegovi prihodi.Poslije Statuta objavljen je 1277 god Carinski zakon kojim se regulira placanje carina na uvoz i izvoz razlicitih roba.porodicne odnose regulirali na osnovu svog vjerskog ili kanonskog prava.Bos franjevci su preuzeli cjelokupno politicko vodstvo nad svim katolicima koji su se nasli unutar velikog Bosanskog ejaleta.millet sistem U Osmanskom carstvu je zivio veliki broj etnicki.U petu su knjigu uvrsteni razni administrativni postupci.zvanih Sefardima. Pravoslavno stanovnistvo imalo je u Osmanskom carstvu status zasticene manjine.Bosna Srebrena.Islam cini duhovnu vertikalu i bitnu povijesnu odrednicu Bosne.a sedma pomorskog prava.da prognane Jevreje ne vracaju sa granica nego da ih srdacno ptime kao jedan utuceni narod.Dubrovacki statut se sastojao od 7 knjiga.Ova drzava je bila jedinstven primjer skladnog suzivota muslimana Jevreja i Krscana.Putem milleta u Carstvo su prodirale ideje nacionalizma.Od 11 st spanski vladari vode borbu za istiskivanje Maura iz Spanije. 21.posebno Bosnjaka.Sisem milleta je bio osmanski model rjesavanja nacionalnog pitanja. 19.U Banja Luci je otvorena pravoslavna bogoslovlja.takvo misljenje je jos 1940 god oborio Vladislav Skaric jendim logicnim argumentom tj da je islam siren drzavnom silom.Sultan Bajezit II je izdao naredbu zapovjednicima svih svojih pokrajina u Evropi. Franjevci su se u Bosni istakli kao cuvari uspomene na bos srednjovijekovnu drzavu.To je u 19 st vodilo pojavi nacionalnih ustanaka i revolucija i opcem slabljenju i propadanju Carstva.Ovu borbu oknocao je kralj Ferdinand V Katolicki.Prva stamparija nabavljena je u Veneciji 1519 god i prenijeta je u Gorazde. Prihvatanje islama na tlu Bosne predstavlja najizrazitiju i najznacajniju pojavu.To su uglavom bili krscani.koju je 1446 god podigao herceg Stjepan Kosaca.U Bosni je podignuto vise srpskopravoslavnih manastira.Na tom mjestu vec u 16 st podignuta je stara pravoslavna crkva koja se i danas tu nalazi.Fra Andjeo Zvizdovic je zatrazio od sultana Mehmeda II Fatiha slobodu daljeg vjerskog djelovanja.U Sarajevu se vec pocetkom 16 st spominje prvo krscansko naselje Gornja Varos u blizini Bascarsije.Time je u Bosni nastala franjevacka provincija kanije nazvana Bosna Srebrena.Pravoslavna crkva. 22.Sve odredbe koje su donijete izmedju 1272 i 1358 god hronoloski su sredjene i dodate Statutu kao njegova 8 knjiga.Tako je Bosna Srebrena u 16 i 17 st obuhvatala ogroman prostor.status zasitcene manjine. 20.Autokefalnost Srpske pravoslavne crkve obnovljena je 1557 god uspostavljanjem Pecke patrijarsije.Veliki muslimanski zemljisni posjed nije imao nikakve veze sa feudalnim ustrojstvom i njenim vlastelinskim rodovima.Oni su svoje pravne.nego autokratska.Treca knjiga posvecena je organizaciji sudova i sudskom postupku.Povlacenjem Osmanlija dijelovi provicnije Bosne Srebrene nasli su se u tri drzave Osmanskoj carevini.Uprkos tome srpska i hrvatska nacinalisticka hisotriografija uporno insistiraju da se prihvatanje islama u Bosni i drugdje na Balkanu odigralo u znaku psiholoske i fizicke prinude.1496 Jevreji su prognani i iz Portugala.Sultan mu je u skladu sa serijatskim propisima u tom smislu izdao 28 maja 1464 pismenu obavezu o slobodi daljeg vjerskog rada.od Ugarske na sjeveru do Dalmacije i Jadranskog mora na jugu.Pripadnici svakog milleta bio je osmanski podanik uzivali su na personalnoj osnovi.Sefardi. 23.1863-1873 sagradjena je u Mostaru crkva Sveta trojica kao najveca i najljepsa pravoslavna crkva u BiH.kakva je bila i sama osmanska drzava.pocetkom 1492 osvajanjem Granade kao posljednjeg arapsko-muslimanskog uporista na Pirinejskom poluotoku.Mnogi od ovih Jevreja nasli su utociste u Osmanskom carstvu.Srbi su imali znacajnu ulogu prilikom osmanskih ratovanja i osvajanja u Podunavlju.Prve dvije se odnose na drzavno uredjnje.Tako je carskim ukazom iz 1453 god naredjeno da niko nikoga ne smije prisiljavati na islam. Arapi su 711 god presli preko Gibratalskog moreuza iz Sjeverne Afrike u Sapniju i osvojili njen juzni dio.Sirenje islama u Bosni bio je jedan proces koji je trajao nekih 250 god.a cetvrta porodicnom i nasljednom pravu.Sesta knjiga sadrzi odredbe krivicnog.Turci nisu silom usli i nametali islam.Cin prihvatanja islama dogodio se u jedan mah masnovno.vjerski i jezicki raznorodnog nemuslimanskog stanovnistva.Navodno je 36.Prije djelovanja Pecke patrijarsije Srpska pravoslavna crkva je slobodno djelovala.aktivnost.To su bili tzv milleti.

Drugi osnovni izvor jevrejskog prava je Talmud.s.Postupak tumacenja serijatskog prava naziva se idztihad.Gemara sadrzi rasprave o razlicitim detaljima jevrejskog prava.Ona je vremenom rezultirala pojavom veceg broja apokrifnih knjiga i spisa.Prvi vaseljenski sabor odrzan je u Nikeji 325 god.Biblija je sveta knjiga krscana.Tora sadrtzi osnovne norme jevrejskog prava.drugi u Carigradu 381.Zakon se na hebresjkom naziva Tora.Danas se rijec kanon koristi kao crkveno pravilo.Tokom Drugoig svjetskog rata najveci broj bos JEvreja je tragicno stradao u nacistickim i utsaskim logorima smrti.Ovi sabori su sazivani radi arbitraze u velikim teoloskim sporovima.U Osmanskom carstvu sluzbeno je bila u primjeni hanefijska skola. Osnov pravnog poretka u Osman carstvu cinilo je muslimansko pravo poznato kao serijat ili serijatsko pravo.cetvrti u Halkidonu 451.Drugi dio tice se odnosa medju ljudima.Biblija se dijeli na Stari i Novi zavjet.U vezi sa Biblijom kao izvorom prava je Sveto predavanje.djela apostola.koje se sastoje od apostolskih posalnica.kako katolika tako i pravoslavnih tako i protestanata.Tu se nadovezuju poucne knige.s kojom dijeli zajednicke osnovne izvore:Hebrejsku bibliju i Talmud.Ono podrazumijeva spise koji poticu pd svetih otaca i govore o vjeri prvih hriscana i praksi stare Crkve.To su "Djela apostola". Termin kanonsko pravo potice od grc rijeci kanon sto znaci sredstvo ua mjerenje.u osmanskoj Bosni je tako bilo primjenjivano kanonsko pravo rimokatolicke crkve.kao zakonske.Sama rijec evandjelje je grc porijekla i znaci radosnu ili dobru vijest.rad.Najveci autoritet uzivao je nomokanon koji je 883 god sastavio carigradski patrijarh Fotije.odnosno 680 god i sedmi u Nikeji 787 god.koji su u Bizantu uvijek imali politicko znacenje.Tu spadaju odredbe kojima se ljudima naredjuje da postuju oca i majku.Osnovni izvor Kanonskog prava je Biblija.Knjige starog zavjeta sz svrstane u 4 grupe. 6 .Znacajan izovr prava u prvim stoljecima krscanstva bila je usmena crkvena predaja. 25.Prije austro-ugarske okupacije jevrejska sefardska opcina je postojala jos u Travniku osnovana 1768 godine.Osnovni izvor prava pravoslavne crkve su:Biblija.koji je sa osmanskim dvorom imao dobar odnos.historijske.Od kraja 13 st za ovaj se nomokanon uobicijo naziv Svetosavska krcmija. 26.nauka Isusa Hrista.safijska.On se sastoji od dva dijela Misne i Gemare.malikijska. .i hanbelijska.srpsko-pravoslavno crkveno pravo i obicajno pravo Jevreja.sadrzi 39 knjiga koje se dijele u 3 skupine:zakon. .Naziv joj dolatzi od grc rijeci biblos sto znaic knjiga.Krivicno pravo.Iz Sarajeva Jevreji su se rasuli po mnogim gradovima sirom Bosne.prvih sedam vaseljenskih sabora i razni zakonski akti Carigraske patrijarsije.sveto predanje.U Novom zavjetu postoji samo jedna historijska knjiga.poslanice i otkrivenje.Tora sadrzi poznatih Deset zapovijesti.treci u Efesu 431. 27.Prva grupa ima vjerski karakter i odredjuje covjekove duznosti prema Bogu.U procesu tumacenja serijata formirala su se tokom stoljeca 4 osnovna pravno-naucna sistema ili skole zvane mezhebi.Osim Biblije najvazni izvor kanonskog prava je crkveno zakonodavstvo.Muslimani vjeruju da je Kuran knjiga otkrovenja i da u tom smislu sadrzi Boziju zapovijed. 24.koje je po bibilijskoj prici izdiktirao Bog na Sinajskoj gori.historijske.Hadis je tradicija koja se vezuje za Muhameda a.izvori pravoslavnog crkvenog prava.te spisi svake pojedine autokefalne crkve.izvori jevrejskog prava.Misna je pisana verzija jevrejskog obicajnog prava.Novi zavjet ima 27 knjiga koje se nalaze u 4 grupe:evandjelja.Osnovno znacenje rijeci serijat je jasni ili pravi put.pravila.On sluzi kao prirucnik i uputa u gradjanske i vjerske zakone judaizma.proroci i spisi.poucne i prorocke knjige.To su hanefijska.To je znacilo skup vjerskih pravnih propisa.odnosno norma. kao Bozijeg poslanika.U tom smislu hadis obuhvata sve sto je Muhamed zabranio i sve ono sto je odobrio.Stari zavjet se sastoji od 46 knjiga koje se dijele na zakonske.Pravoslavni kanon Svetog pisma obuhvata takodjer 46 knjiga Starog i 27 knjiga Novog zavjeta. 28.Novozavjetne zakonske knjige cine 4 jevandjelja u kojima su opisanizivot.Jevrejsko pravo je u vezi sa judaizmom kao religijom.Gemara je tumacenje Misne i objasnjavanje znacenja njenih propisa.Odatle se za Toru srece i aziv Petoknjizje.Jevreji su igrali znacajnu ulogu u kulturno-politickom i privrednom zivotu Sarajeva i BiH opcenito.gdje na prvom mjestu spadaju bracni i porodicni odnosi..Obavezni izvori ovog prava jesu Kuran i hadis.U praksi pravoslavne crkve je kao najcesci prirucni izvor prava koristen zbornik drzavnih i crkvenih propisa.peti i sesti u Carigradu 533.Hebrejska biblija je ista knjiga koju krscani zovu Starim zavjetom.poucne i prorocke.koja obuhvata prvih 5 knjiga Biblije.Serijatsko pravo je nastojalo obuhvatiti cjelokupni zivot muslimana.izvori katolickog kanonskog prava.U Osmanskoj carevini je stalno u upotrebi bilo milletsko pravo koje je imalo svoje izvore.Krcmija je bila u upotrebi u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kroz sva stoljeca osmanske vladavine.Kanonsko pravo regulira i druge predmete iz iskljucive nadleznosti crkve.izvori prava u osmanskoj drzavi.

Opcenito se vjencanje ne smije obavljati u dane posta.Crkva smatra da zenidba izmedju krstene i nekrstene osobe nije valjana.Crkva se protivila mjesovitim brakovima..Tu su se ubrajali blud.Z drugu grupu su spadala ona krivicna djela za koja su kao kazna bili predvidjeni odmazda ili placanje umira.Pravo na dio nasljedstva imali su tzv udjelni nasljednic u koje je spadalo cak 12 kategorja srodnika.Musliman je u pravilu za isto krivicno djelo strozije kaznjavan nego nemusliman.ukoliko medju njima nema nekih drugih bracnih smetnji.AKo njih nema onda drugi najblizi rodjak po muskoj liniji.Testator nije morao sastavljati pismenu oporuku dovoljno je bilo da njegovu posljednju volju posvjedoce dvojica muskaraca ili jedan muskarac i jedna zena.Bitan elemenat serijatskog prava je bio poklon koji je mladozenja davao zeni.Mladenci su svoje izjave morali dati u prisustvu dva svjedoka.Bracni se ugovor sklapao izmedju mladozenje i staratelja.Crkva ipak smatra da je u Bozijim ocima prvi brak najveci.a preko toga samo 7 .ali je mogao Jevrejkom i krscankom.Brak je sastavni dio osnovne bozanske zamisli i plana o odrzavanju i sirenju ljudskog roda.Brak se sklapao u pravoslavnom hramu tj u crkvi u prisustvu svestenika i najmanje dva svjedoka. Nasljedno je pravo kao strana porodicnog prava bilo skoro u cjelosti regulirano odredbama Kurana kao osnovnog izvora serijatskog prava.Opciokvir testamentalnog nasljedjivanja dat je kuranskom odredbom da onaj koji je na samrti pravedno ucini oporuku roditeljima i bliznjima.upotreba alkohola. 31.obozavatelja vatre.1993 je dozvolila pod odredjenim uslovima mjesoviti brak.Pravila se jedino vjerska i spolna razlika.zub za zub.Razvedena lica mogu se jos 3 puta zeniti. Zenidba se obicno definira kao zdruzenje muskarca i zene koje se sastoji u nerazdvojivoj zivotnoj zajednici.Svi ovi zakonski nasljednici pozivani su na nasljedstvo tek posto se izvrsi testament i podmiri eventualni dug umrlog.plemenskog porijekla. Brak se u pravoslavnoj crkvi smatra svetom tajnom.po kojoj se dva lica razlicitog spola vezuju u trajnu i potpunu duhovnu i tjelesnu zajednicu..kradja te razbojnistvo.Mjesoviti brakovi.Osnovni princip serijatskog nasljednog prava da muskoj i zenskoj djeci pripada dio onoga sto ostave roditelji i rodjaci.pa se takav brak kanonski ne priznaje.Jedna od prvih takvih smetnji je je maloljetstvo.U katolickoj crkvi mogli su se vjencati samo dvije krstene osobe.U pogledu spolne razlike kazne su za zenu ponekad bile strozije nego za muskarca.Dalje bracne smetnje su spolna nemoc.tu brak izmedju hriscana i nehriscana nema sile i vaznosti i unistava se kao da nije ni bilo.Zena je sticala punoljestvo u 12 god a muskarac u 14..Razlozi za razvod mogu biti preljuba ili nestanak bracnog druga.Poklon je mogao biti razlicit npr novac ili imovina.Osmansko pravo sa osloncem na serijat nije pravilo razliku u kaznjavanju s obzirom na stalesku pripadnost pocinioca krivicnog djela.Asaba je dobijala cijelu imovinu.. 32.vremenom je pravoslavna crkva ublazila ovu iskljucivost.Serijatsko nasljedno pravo.Drugo da pravoslavno lice ima svecano pred parohom obecati da ce svog buduceg bracnog druga stalno nastojati privoljavati.u pravilu dva odrasla muskarca ili zene.Musliman se nije mogao ozeniti sljedbenicom stare rimske religije.Jednako je tako rob za isto krivicno djelo blaze kaznjavan nego slobodan covjek.Vjencanje se obavaljalo prije podne i u dane kada to crkva dozvoljava..Brak se samtrao zakljucenim kada mladozenja ucini bracnu ponudu.To je bio ostatak rodovsko-plemenskog sistema krvne osvete po nacelu oko za oko.a nevjesta je prihvati.Serijatsko pravo poznaje vise razloga za razvod braka u koje su medju ostalim spadali svi slucajevi impotencije u vidu rase. 30.Pri tome je muskarcu kao nasljedniku pripadalo onoliko koliko dvjema zenama nasljednicama.Crkva smatra da je brak bozanska ustanova.U prvu su grupu spadala ona krivicna djela za koje su kazne bile tacno odredjene.Odatle je zenidba znak Bozije milosti.Razlicitost vjere se u kanonskom pravu katolicke crkve stoljecima smatrala apsolutnom bracnom zaprekom.Zakon je dozvoljavao da nevjesta svoju suglasnost izrazava indirektno.muslimanka se nije mogla udati za nemuslimana i pri tome ostati u svojoj vjeri.Ako ni njih nije bilo onda je svaki musliman mogao zaposjesti na datu imovinu ukoliko je bio sposoban upravljati njome.Crkva je ipak 1917 god priznala mjesovite brakove ali pod nekim odredjenim uslovima.Crkva smatra da je brak duhovno druzenje. 29.Ostavilac po serijatskom pravu mogao je putem testamenta rasplaati najvise do jedne trecine svoje imovine.Zabranjeno crkveno vrijeme za vjencanje su dani u koje ne smije biti vjencanja su srijeda i petak tokom cijele godine.Prema serijatskom pravu sva su krivicna djela dijelila u 3 grupe.U trecu su grupu spadala ona krivicna djela za koje je bila predvidjena samo vrsta kazne kao sto je batinjanje ili novcana kazna.Serijatsko bracno pravo.Prema katolickoj crkvi brak ne mogu sklopiti muskarac prije navrsenih 16 god a zena prije 14 god.Bracno pravo pravoslavne crkve.Pravoslavna crkva dozvoljava razvod.Medju smetnje spadaju nenavrsena 16 god muske i 14 god zenske osobe.Maloljetnoj nevjesti zastupnik je bio njen staratelj.Prvi uslov je bio da se lice druge vjeroispovijesti pismenom izjavom obaveze da ce svoju djecu iz tog braka krstavati i vaspitavati u pravoslavnoj vjeri.a ako nema asabe ostatak imovine ide u drzavnu riznicu.kleveta. Brak je u serijatskom pravu ugovorni odnos cija punovaznost nije vezana ni za kakvu vjersku ceremoniju.Zenidbeno pravo katolicke crkve.

Uvakufiti se mogla samo nepokretna imovina.dok nevjesta dolazi u pratnji majke i svekrve.Nevjesta je tako bila subjekt govora.gradska i druga lokalna uprava i samouprava.On je vodio poslove starateljstva nad maloljetnicima i ostalim pravno nesposobnim licima.Bracno pravo jevreja.Mulkom su bili obuhvaceni kuca sa okucnicom.zvanom muafnama biti oslobodjeno izvjesnih nameta i obaveza..U Bosni je Sarajevo vec 1509 god postalo sjedistem muftije.U prisustvu kadije odredjivane su cijene u carsiji na pojedinoj robi posebno nad prehrambenim proizvodima.Mladozenju na vjencanje dovode otac i punac.poreskog i zemljisnog prava.bascom i pola dunuma zemlje.postovano i provodjeno.u dvoristu kuce ili sinagoge. Po islamskoj koncepciji svojine Bog je jedini vlasnik svih stvari na zemlji.on gubi pravo vlasnistva cim se u njoj obavi prva javna molitva..uz saglasnost zakonskih nasljednika. Tradicionalni jevrejski brak nije shvatan toliko kao licni odnos supruznika koliko kao povezivanje dviju famlija. 8 ..e. 33.U trecoj etapi mladozenja je na osnovu nsage mohara trazio nevjestu kojom prilikom je punac priredjivao gozbu.koju potom mladozenja baca na pod i zdrobi lijevom nogom u znak sjecanja na poruseni Hram u Jeruzalemu 70 god p.Sudska organizacija.To je sa pravnog stanovista na prvom mjestu znacilo da je posjednik mulka imao neograniceno pravo raspolaganja svojim posjedom.To je u pravilu bio najbolji ili glavni majstor u jednom esnafu.Vjencanje se moze obaviti u kuci mladenaca.kao simbol buduceg doma mladenaca.Kadija je bio duzan da na zahtjev nemuslimana presudi njihove personalne sporove.Kadija je vodio i presudjivao gradjanske i krivicne sporove po serijatskom pravu.Kadija je smatran cuvarom zakona.Ako neko kao svoj vakuf sagradi dzamiju.Bog je covjeka postavio kao svog namjesnika i povjerio mu svoje ovosvjetske posjede.kao posljednja etapa u postupku zakljucenja braka.Sastavi dio ovog ugovora bio je iznos i vrsta vjerenickog dara tj mohar koji mladozenja obacaje dati nevjestinom ocu.Posjednik je mogao svoj mulk prodati ili na drugi nacin otudjiti.Serijatski sud je postavljao muteveliju koji je vodio poslove datog vakufa. 37.Na drugoj strani odrasli sinovi mogu skupa sa ocem ucestovati u pregovorima o udaji njihove sestre.Znatnu ulogu u toj ranoj urbanizaciji Bosne imali su razliciti derviski redovi.U Bosni su postojali brojni.Ta se imovina vise nije mogla prodati.Tu je postavljen sator.Cin zenidbe ima 4 etape.Na celu esnafa je stajao cehaja.Kadija je na podrucju svog kadiluka bio nadlezan za sve sporove i stvari koje su se ticale administrativnog.U gradovima je postojala posebna samouprava.kojom prilikom je mladozenja mogao po obicaju prirediti gozbu.Stanovnistvo pojedinih gradova moglo je posebnom carskom poveljom.Esnafi su djelovali na osnovu svojih statuta.Najzad je slijedilo vjencanje.Ugovorne strane su obicno nevjestin otac i mladozenja ili njegov otac.U Bosni su postojale 3 vrste kadija:obicni ili mula nalazio se u Sarajevu i naib koji je bio zastupnik mule za rjesavanje pojedinih specijalnih pitanja.mali gradovi.Prva je sporazum izmedju clanova dviju porodica kojom se nevjesta obecava mladozenji.kada se preslo na slobodno-trzisne standarde i pravila privredjivanja.Esnafske uredbe u Bosni su ukinute 1850 god za vrijeme Omer-pase Latasa.Vakufi Po serijatskom pravu vakuf je dobro ili imovina koju vakif doborovoljno ostavlja na javnu upotrebu.Status muafijeta su posebno uzivali sarajevski Jevreji koji su drzali i pokrivali neke znacajne segmente gradske privrede.To su bili velegradovi. U carstvu su se razlikovala 4 vrste naselja.trgovi i sela.On je istovremeno bio jedini organ opce nadleznosti.Mladenci piju vino iz iste case. 34.prenocista. Sudsku vlast u osmanskoj drzavi vrsio je kadija.zvani hupa.Najpoznatiji su bili vakuf Isa-bega Ishakovica te Gazi Husrevbegov vakuf.Serijatsko nasljedno pravo je kao izrazito vjersko pravo u praksi vrlo brizljivo.a u slucaju smrti njegova su mulkovna dobra nasljedjivana po odredbama serijatskog prava. 35..Nemuslimani su dio tih sporova mogli rjesavati na osnovu svog milletskog prava.On je vrsio nadzor nad radom svih vojno-upravnih organa.Svim sudjenjima kod kadije je prisustovalo 10-12 vjerodostojnih ljudi muslimana i nemuslimana.Sudska nadleznost kadije u pravilu je bila potpuna i tu nije vazio personalni nego teritorijalni princip.U Osmankom carstvu privatna se svojina nazivala mulk.Gradovi se uspostavljaju na raznim putnim pravcima radi sigurnosti trgovackog i drugog putnickog prometa.Pomocnici cehaje i izvrsni organi londje su bili kalfabasa kao starjesina kalfi tj majstorskih pomagaca.Mulk.Predaja mohara predstavlja drugu etapu.Sve zanatske i trgovacke djelatnosti bile su obuhvacene esnafskom organizacijom putem udruzenja.U Bosni su u narodnom govoru mulk zemlje obicno nazivane miljac.n.On je bio nadlezan za izlaganje i tumacenje prava.Pored dzamija najcesce su se podizale javne kuhinje.Sve dok je covje odan Bogu dotle ima pravo koristiti i uzivati prednosti Bozijeg vlasnistva.Takva imovina je bila izuzeta iz pravnog prometa. 36.u sinagogi.te vodovodi i javne cesme.mali i veliki vakufi.Od tog trena djevojka je bila vjerena i smatrana je udatom zenom.Izjava i prihvatanju mogla se dati tek poslije smrti testatora.Pored kadije organ sudske vlasti bio je i muftija kao najstariji islamski svecenik.

Ovim zakonom izvrsena je kodifikacija osmanskog zemljisnog prava.Ramazanski zakon je povecao obim mulka dobara u koja su spadali kuce.jer je donijet u mjesecu ramazanu 1274 po muslimanskom kalendaru.kao drzavna svojina erazi-mirija je u klasnicnom timarskom sistemu bila imobilna t izuzeta iz pravnog prometa.Na prvom mjestu je bio mulk. 39.okucnica i sl.Za zivota vlasnik je mogao svoj mulk prodati ili dati u zakup i sl..Mogli us ga prodati ili na drugi nacin otudjiti.Tu su najcesce spadali zajdenicki pasnjaci.Prvi veliki uspjeh u slamanju otpora reformama Mahmud II je postigao likvidacijom janicarskog red 1826 godine.Ovim zakonom izvrsena je kodifikacija osmanskog zemljisnog prava.Kongres je dolucio da se Osmanska carevina primi za punopravnog clana koncerta evropskih sila.Sultan Selim je jos prije dolaska na vlast razmisljao o reformama.S tim ramazanski zakon razlikuje pet kategorija zemljisne svojine.Uslov za ulazak u koncert Evrope je da osmanska vlada prihvati reforme kojima bi se garantirala jednakost svih gradjana Carstva. Osmanski zemljisni zakon u pravnoj nauci je opcenito poznat kao Ramazanski zakon.Tu je spadala sva obradiva zemlja i dio suma.Drugu kategoriju cinila je erazi-mirija.ali se njegovi poceci nalaze u posljednjoj deceniji 18 st i vezani su za Selima III.tj 3 maja 1858 god..To je privatno vlasnistvo kojim je njegov titular mogao vladati neograniceno.To je privatno vlasnistvo kojim je njegov titular mogao vladati neograniceno.jer je donijet u mjesecu ramazanu 1274 po muslimanskom kalendaru.U narednih 20 god do izdavanja UStava 1876 god donijeti su brojni reformski zakoni koji su imali za cilj odrzanje Carstva u novim uslovima.Tom legalizacijom garantirao je cifluk sahibijama bastinsko pravo na zemlju.nego su ga 1807 god skinuli sa vlasti i ubili ga.Mevati su obuhvatali ledine.Hati Humajun je direktan rezultat toka i ishoda Krimskog rata 183-1856 god.cime je legaliziran ciflucki sistem.tj 3 maja 1858 god.god pridruzile Velika Britanija i Francuska a potom i Kraljevina Sardinija.Za zivota vlasnik je mogao svoj mulk prodati ili dati u zakup i sl.Rat je poceo upadom ruskih trupa u Vlasku i Moldaviju.38.Hati Humajnunom je proglaseno pridrzavanje drzavnog budzeta i poboljsavanje rada pokrajinskih i lokalnih vijeca. 40.Zakon je priznao sva samovlasna prisvajanja seoskih zemljisnih posjeda.ali to njegovim protivnicima nije bilo dovoljno.gdje se uglavnom vodio.odnosno regulirani su odnosi u agraru koje je zatekao Hatiserif od Gilhane.vode.Time je nasilno okoncan prvi ozbiljan pokusaj da se u Carstvu provedu odredjene reforme.o cemu se dogovarao sa francuskim kraljem Lujem XVI.1812 god sultan je svoju energiju morao trositi na vehabije.Ramazanski je zakon zadrzao pravnu kategorizaciju nekretnina odnosno zemlje.Ovaj je rat nazvan po crnomorskom poluotoku Krimu.Selim III je 1792 god uspostavio redovnu osmansku dipolomatsku sluzbu.Na prvom mjestu je bio mulk.okucnica i sl.Sam termin Tanzimat javio se krajem 30-tih 19 st.oznacen je pocetak druge faze tanzimata.pojam i poceci Tanzimata.Zatim je dosao grcku ustanak 1821-29 pa opet rat sa Rusijom 182829.Hati Humajun. 40.Ovaj program zvani Novi red naisao je na jak otpor ajana i kapetana..Ramazanski je zakon zadrzao pravnu kategorizaciju nekretnina odnosno zemlje.On je obuvatio reformu vojske.S tim ramazanski zakon razlikuje pet kategorija zemljisne svojine.Zakon je priznao sva samovlasna prisvajanja seoskih zemljisnih posjeda.Rat je okoncan 1855.kao drzavna svojina erazi-mirija je u klasnicnom timarskom sistemu bila imobilna t izuzeta iz pravnog 9 .1835..Mahmud II je bio ubijedjen pristalica reformi i sljedbenik politike bivseg sultana Selima III. Osmanski zemljisni zakon u pravnoj nauci je opcenito poznat kao Ramazanski zakon.mocvarna i neplodna zemljista.posto su se Osmanskoj carevini 1854.On je na tom putu prolazio kroz brojne unutrtasnje i spoljne teskoce i prijetnje.Tom legalizacijom garantirao je cifluk sahibijama bastinsko pravo na zemlju.Tako su ovim zakonom posjednici dobili odredjeno pravo raspolaganja svojim posjedom.Sultan je bio prisiljen napustiti program reformi.Tu je spadala sva obradiva zemlja i dio suma.god je izvrsena reorganizacja lokalne uprave.U petu kategoriju spadale su puste zemlje.U pogledu njihovog pravnog rezima Ramazanski zakon nije donio nikakve bitn e promjene.dok je Austrija ostala neutralna.Odmah nakon toga sazvan je u Parizu kongres velikih evropskih sila radi zakljucivanja mira.Rusija se u ovom ratu nasla usamljena.cime je legaliziran ciflucki sistem.odnosno regulirani su odnosi u agraru koje je zatekao Hatiserif od Gilhane.Selim III je i predlozio program kojim bi se novim ustrojem vojske ojacao autoritet centralne vlasti.Mirijska zemlja nije mogla biti premdet testamenta.Cetvrtu kategoriju nekretnina cinile su opcinske zemlje koje su bile i u vlasnistvu seoskih opcina.Drugu kategoriju cinila je erazi-mirija.Ramazanski zakon. Hatiserif iz 1839. Tanzimatom se naziva program i politika reformi.Svecano proglasenje Hati Humajuna obavio je sultan pocetkom 1856 god u prisustvu velikog vezira i mnogih drugih uglednih licnosti.Trecu kategoriju cinile su vakufske zemlje.sume.nastajao je u zemlji tj u Carstvu dok je Hati Humajun iz 1856 god inciniran iz inozemstva.Ramazanski zakon je povecao obim mulka dobara u koja su spadali kuce.Hati Humajunom iz 1856.Uz sve to reformama se opirala raznolika i jaka domaca opozicija.Ramazanski zakon.

1879 BIH je od 02.SUDSTVOaustro-ugrska je u BiH izgradila sistem modernog visestepenog sudstva.prometa.uredbe. d) Bosansko obicajno pravo modificirano pod uticajem Ugarskog. Zemaljska vlada je organizirano putem anketa radila na prikupljanju pravnih obicaja u BIH. na prelasku od feudalnog rantijerstva ka modernom kapitalistickom poduzetnistvu.. Tendencija OGZ-a bila je olaksanje gradjanskog prometa prava.Tako su ovim zakonom posjednici dobili odredjeno pravo raspolaganja svojim posjedom. Srbiji. te odluke vrhovnog suda u Sarajevu od nacelnog značaja b) osmansko pravo i propisi Islama ukoliko su u Bosni stvarno stupili u zivot. DRUGI SEMESTAR NOVA PITANJA I NOVI ODGOVORI. osim zlatnih i srebrenih medzidija. Naredbom od 24.. Prvo stepeni su bili kotarski sudovi kojih je bilo 48. Izvori prava Zadrzavanje zatecenog prava ucinilo je pravni sistem BIH veoma slozenim.Ovaj nacrt nije ozakonjen ali je njegov tekst povjeren 1801.Mogli us ga prodati ili na drugi nacin otudjiti.U petu kategoriju spadale su puste zemlje.12.1880 prikljucena opcem carinskom podrucju Austro-Ugarske monarhije. Novopazarskom konvencijom i zakonom o upravljanju BIH postavljen je princip samofinansiranja Bosanskohercegovacke ustanove.sume. 10 . Alzir za Fransku itd. CG podize zajednicka carinska granica.naredbe i drugi akti koje je zajednicka vlada propisala za BIH. emancipacije. OGZ je izrazavao ekonomske uslove i protivrjecnosti Austrijskog drustva prve polovine 19. Rad na kodifikaciji gradjanskog prava u Austriji poceo je jos u posljednoj deceniji 18.. Okruzni sudovi su djelovali kao i trgovacki sudovi.te bracno pravo Jevreja. Pri Vrhovnom sudu u Sarajevu djelovalo je u svojestvu apelacije i kasacije Vrhovni serijatski sud. Austro-Ugarska je uspjela igraditi u BIH buržoaski pravni poredak i stvoriti pravnu drzavu. U sarajevu je 7.. privatnopravnih odnosa od drzave i njenog nadzora i slobode privrednog prometa. Opci gradjanski zakonikAustrijski opci gradjanski zakonik spada u velike burzoaske kodifikacije 19..vode.01.NASTAVAK SKRIPTE.Mevati su obuhvatali ledine. On je izradio Nacrt opcegrađanskog zakonika.U pogledu njihovog pravnog rezima Ramazanski zakon nije donio nikakve bitn e promjene. Postojao je 5 osnovnih vrsta izvora prava: a) zakoni. OGZ se sastoji iz uvoda i tri dijela sa ukupno 1502 paragrafa ili clana.mocvarna i neplodna zemljista. Bosanskohercegovacka uprava se uglavnom brinula za osiguranje sredstava za razvoj i upravu zemlje.Cetvrtu kategoriju nekretnina cinile su opcinske zemlje koje su bile i u vlasnistvu seoskih opcina.1880 izricito zabranila Osmanski bakarni papirni novac. st. Osmanskog i Mletackog prava. Zakonik je snazno afirmirao ideje gradjanskopravne jednakosti. to su prije svega propisi serijata koji su regulirali porodične. filozof i profesor prirodnog prava na pravnom fakultetu u Beću.jula 1879 god. U Austro-Ugarskoj stampi i publicistici otvoreno se pisalo da je Bosna za monarhiju kolonija isto kao Sibir za Rusiju. nasljedne i vjerske poslove i odnose muslimanskog stanovnistva.. altalika. na dalju obradu novoj komisiji koju je presjedavao Franz von Zeiller. Zemaljska vlada 01. Apelacionu vlast vrsilo je 6 okruznih sudova. st.Tu su najcesce spadali zajdenicki pasnjaci. 3. To je znacilo da se ukida pogranicna carinska linija izmedju monarhije i BIH dok se na granicama BIH prema Turskoj.Mirijska zemlja nije mogla biti premdet testamenta. Na tome je radila komisija koju je vodio Carl Antona Martini. e) kao pomocni izvori sudovima je služio opci austrijski gradjanski zakonik iz 1811. 2... sudiji data sloboda da slucaj koji usljed pravnih praznina ostane dvojben moze presuditi po nacelima prirodnog prava. ali su istovremeno ostavljene netaknute mnogobrojne staleske privilegije koje su regulirane politickim propisima pojedinih feudalnih pokrajina. 4. st. Psatojali su i serijatski sudovi za porodicne i nasljedne poslove muslimanskog stanovnistva. baslika i kasida. c) Kanonsko pravo pravoslavne i katolicke crkve. Tako je članom 7. Finansijski sistem Jedno od centralnih pitanja Bosanskohercegovackog prava i uprave predstavljale su finansije.03.Clanom 10 određuje se da se obicaji mogu uzeti u obzir samo u onim slucajevima gdje se zakon na njih direktno poziva. U uvodnom dijelu je na prvom mjestu podvucen poseban znacaj prirodnog prava. poceo djelovati Vrhovni zemaljski sud. 1. ciju osnovu predstavlja recipirano rimsko pravo.Trecu kategoriju cinile su vakufske zemlje.

1919 mada su prestavnici Kraljevine SHS potpisali tek 5.1878 izdala naredbu zemaljskom poglavaru Josipu Filipovicu da se reguliranje agrarnih odnosa izmedju posjednika i zakupaca vrsi na osnovu osmanskih zakona posebno saferske naredbe. Careva vojna kancelarija je 12.10. a cine ga tri plemena jednog istog naroda. Poslije duzih rasprava i agrarnih konferencija i savjetovanja u Sarajevu i Becu tokom 1879-80. Austo-Ugarska je tokom istocne krize i na Berlinskom kongresu stalno isticala da su agrarni odnosi osnovni uzrok sukoba koji potresaju Bosnu i da je Osmanska uprava nesposobna da rijesi to pitanje nego da to moze uciniti samo jedna snazna i neutralna sila. srbsko-pravoslavno. 6. 7. Na kraju se naglasava da je uzivanje gradjanski prava nezavisno od ipovjedanja vjere ali se ispovjedanjem vjere ne smiju uskracivati gradjanske duznosti. je odredjeno da je licna sloboda zasticena zakonom. 9.Posljedica nacionalnog unitarizma je drzavni centralizam koji se provlaci kroz cijeli Ustav. U 11 . Znacajnu ulogu u fiskalnoj politici zemaljske vlade imao je drzavni monopol soli i duhana. cijim je clanom 109 odredjeno da u porodicnim i nasljednim poslovima muslimana sude drzavne Serijetske sudije.imala je Zemaljska vlada pravo da u slucaju rata.Monarhijski oblik vladavine.12 iste godine. Medju kmetovima najbrojniji su bili pravoslavni zatim katolici te na kraju muslimani. se naglasava da su znanost i njena nauka slobodne.Gradjanska pravaAustro-ugarske vlasti su u pitanju gradjanski prava i sloboda u BIH vodile vrlo restriktivnu politiku. Privatno-vlasnicki odnosi sticeni su nizom posebnih zakona. finanskijskim i politickim okolnostima oslobađanje kmetova putem obaveznog otkupa nije izvodljivo. Ako su Srbi.sto je cijeloj Kraljevini SHS davalo karakter jednog vrlo ogranicenog parlamentarizma. u politickim vrhovima monarhije je preovladavalo misljenje da se u datim i ekonomskim. u BIH je medju muslimanima bilo jos svega 30-tak stvarno veleposlanickih porodica. Ovaj ugovor je zakljeucen 10.Kralj je prema Utavu imao prema Narodnoj skupstini izrazito nadredjen polozaj. izricito je zabranjena kazna oduzimanja imovine. Odsnosi izmedju zemljoposjednika i njihovih zakupaca izazvali su mnoge sporove i sukobe. Tako se medju zemljoposjednicima sa ili bez cifluka. Pretvorena u desetinski pausal sto je bio jedan prelazni stadij između desetine i modernog zemljisnog poreza. Postojao je i drzavni monopol baruta ali on nije imao fiskalni znacaj. rimsko i grcko-katolicko.clanom 20. po principu jedan narod jedna drzava. 8. a clanom 16. st. Ove odredbe Senzermenskog ugovora prenijete su u Vidovdanski ustav. 1.Nacionalni unitarizam je formuliran u prva tri clana Ustava u kojima se govori o nazivu drzave. njenom grbu. Osnovni neposredni porez bila je stara Osmanska zemljarina. nemira ili veleizdajnickih akcija suspendira gradjanska prava navedena u Ustavu. zvana desetina ciji je nacin odredjivanja i ubiranja onemogucavao gospodarstva i konzervirao ekstenzivno privredjivanje. hrvati i slovenci jedan isti narod onda je logicno da imaju jednu centralisticki uredjenu drzavu. 5. Ovim ustavom su ozakonjeni: 1) nacionalni unitarizam 2) drzavni centralizam 3) monarhijski oblik vladavine 4) ograniceni parlamentarizam 5) privatno-vlasnicki ekonomski poredak. Ustav smatra da su Srbi. 3. Hrvati i Slovenci jedan jedinstven narod koji ima tri imena. Ovom su naredbom ozakonjeni agrarni odnosi stvoreni procesom ciflucenja. zastavi i jeziku.CLANOM 10. Agrarni odnosi Slozena i osobena evolucija Osmanskog feudalizma u BIH pravno je zavrsena donosenjem uredbe o ciflucima u Bosni.Senzermenski ugovor i BiH Ovaj ugovor odnosno mir sa Austrijom neposredno se ticalo BiH.09. Time su onemogucene zloupotrebe i stalni sukobi. 725 katolika i 66 ostalih.U clanu 13. OVOG UGOVORA Drzava se obavezala da ce muslimanima BIH pruziti punu zastitu njihovim ustanovama. Clanom 6. pored 12550 muslimana. U praksi Vidovdanski ustav je u sve tri grane vlasti sao kralju takva ovlastenja da je on pravno i fakticki bio odlucujuci politicki faktor. Pravni karakter i struktura Vidovdanskog ustava Vidovdanski ustav je imao karakter jednog ustavnog pakta izedju Ustavnotvorne skupstine i kralja kao drzavnog suverena. javljaju i 1393 pravoslavna. god.Vidovdanski ustav je najzad ozakonio Privatno-vlasnicki sisitem. kojim je svim zemaljskim pripadnicima ujamseno cuvanje narodne osobine i jezika. evangelisticko-augsburskog zakona te jevrejskog. Prema ustavu priznata vjerska udruzenja bila su: muslimansko. Ovog ugovora potvrdjena je teritorijalna cjelovitost BIH. Clanom 37. To pitanje izlazi dijelom u javnost tek u vrijeme aneksije i dobija odredjeno mjesto u ustavu BIH 1910 godine.5. Poreski i monopolski sistem Carine su donosile znatan pirhod ali je osnovni teret samofinansiranja snosio Bosanski seljak u vidu neposrednih poreza. 4. Pocetkom 20. Umjesto da se desetina procjenjuje i mijenja svake godine novim sistemom odredjena je prosjecna desetina ili desetinski pausal za period deset godina koji će se davati sa jednog zemljista ili parcele.Clanom 204.Kraljevna ustavna ovlastenja najvise du bila izrazena u odnosu na Narodnu skupstinu. Vidovdanski ustav je cijeli svoj treci odjeljak posvetio socijalnim i ekonomskim odredbama koje su se ticale radnih odnosa i prava radnika. 2. Desetina je zato 1906.clan 11. ustava oredjeno je da je svojina zajamcena i da je iz nje proisticu sve obaveze. prema popisu iz 1910. poznatije kao saferska naredba.

Uspostavljen je Vrhovni zakonodavni savjet. bez poronicnog i nasljednog. glava XV. 12. Hrvatsko-slavonsko pravno podrucje je obuhvatalo nekadasnju Bansku Hrvatsku sa Slavonijom. SGZ sadrzi svega 950 paragrafa prema 1502 u austriskom orginalu. poliglota. Taj rad je ubrzan za vrijeme setojanuarskog rezima. Bogisic je stigao na Cetinje 1873. Primjena partikularnog zakonodavstva Bosanskohercegovacko pravo je bilo u nadleznosti Vrhovnog suda u Sarajevu u cijem se sastavu naltio i Vrhovni serijatski sud. prdvidjao kraci zakonodavni postupak prilikom donosenja zakona koji se ticu izjednacavanja prava. Najvazniji pravni zakonik primjenjivan naovom podrucju bio je Opsti imovinski zakonik za C.dok je Vidovdanski uustav clanom 133. Crnogorsko pravno podrucje je obuhvatalo teritorij bovse Kraljevine Crne Gore. 1926. 4)vojvodjansko 5)srbijansko i 6)crnogorsko. zemljisnoknjizno i gradjansko procesno pravo. Jedna cijela glava SGz-a. Cjelokupno zakonodavstvo sestojanuarske diktature je bilo usmjereno 12 . 3) recipirano austrisko pravo ciju je okosnicu cinio austrijski Opci gradjanski zakonik.Nova vlast je unifikaciju ubrajajla u svoje prioritete. Opsti imovinski zakonik za Crnu Goru OIZ se naziva gradjanski zakonik za C. 3)dalmatinsko-slovensko. U svaki clan zakona Bogisic je dodavao kakvu poslovicu. najveci juznoslavenski pravnik 20. Tu nadleznost kralj Aleksadar je proglsenjem diktature i ukidnjem parlamenta 6. januara 1929. 1927 godine. Na ovom podrucju su vazila tri partikularna prava: 1) autonomno pravo nastalo normativom djelatnoscu Hrvatskog sabora i Zemaljske vlade u Zagrebe. 13. Srbijansko pravno podrucje obuhvatalo je teritoriju nekadasnje Kraljevine Srbije.Goru proglsen 1. a i novopostavljenim pravilima nastojao je dati jezicki ritam pravnih narodnih izreka. rezim setojanuarske diktatutre je u svakom pogledu ispoljio veliki zakonaodavni dinamizam. Pravni sistem kraljevine SHS Ova karakteristika pravnog sistema Kraljevine SHS bio je pravni partikularizam uz istovremeni rad na izjednacavanju zakona u cilju: 1)postizanja drzavnog jedinstva 2)osiguranja zajednickog trzista i 3)pruzanje jednake pravne zastitie svim gradjenima. Zakonik je nazvan imovinskim jer je obuhvatao samo stvarno i obicajno pravo.Goru iz 1880 godine. kada je zakonodavna vlast bila direktno u nadleznosti kralja. Ovaj projek nije ozakonjen. posebno u periodu 1929-1931. 14.Medjumurja vazilo je madjarsko pravo. Rezultat tog rada je Opsti imovinski zakonik za knjazevinu C. OIZ je po svojoj teorijskoj dubininajbolje zakonodavno djelo na tlu bivse Jugoslavije. bez suvisnih stranih rijeci i izraza. 10. Vrmenom je unificirano materijalno iprocesno krivicno pravo. OIZ je napisan prostin narodnim jezikom.jula. Na ovom podrucju primjenjivani su zakoni bivse Kraljevine Srbije.Goru ciji je autor Valtazar Bogisic.hecegovacko. Za sto brzu unifikaciju prava zalagali su se i kongresi jugoslavenskih pravnika odrzani 1925. historije slavenskih prava na univerzitetima u Kijevu i Odesi.1920 proglasen za privremeni a poslije donosenja Vidovdanskog ustava zaa stalni zakon. st. Rad na oripremanju gradjanskog zakonika u Srbiji je poceo po nalogu kneza Milosa Obrenovica jos 1829 sa prevodjenjem slavnog francuskog Gradjnskog kodeksa. jasno i tacno. koje uopce nema u austriskom zakoniku osvecena je porodicnoj zadruzi. pa je vec prilikom formiranja prve vlade Kraljevine SHS ustanovljeno Ministarstvo za izjednacavanje zakona. prof.Gora dobila odgovarajuci zbornik. Na slovensko-dalmatinskom pravnom poducju vazilo je austrisko pravo i autonomno pokrajinsko pravo Dalmacije i slovenacki zemalja. 2) hrvatsko-ugarsko zajednicko pravo nastalo zakonodavnom aktivnoscu Ugarskohrvatskog sabora u Budimpesti. koja je u tom pogledu izejdnacena sa starijim maloljetnikom. ali je cijela oblast materijalnog gradjanskog prava ostala neizjednacena. god. Prema jednom madjarskom zakonu iz 1894 na tom podrucju je bio obavezan civilni brak za sve gradjane. Senzermanski ugovor je 10.. SGZ je sadrzavao i druga konzervativna rjesenja kao sto su propisi o zabrani istrazivanja vanbracnog ocinstva i ogranicavaju poslovne sposobnosti udate zene.05.njihovu su nadleznost su spadali i vakufski poslovi. odnosno sa radom na kodifikaciji gradjansko-pravne materije kako bi C. jezgrovito. Tu je vladao potpuno pravni partikularizam koji se manifestirao kroz postojenje sest pravnih podrucja 1)bosansko.Vrhovni su za ovo podrucje je bio Kasacioni sud u Beogradu. 11. Srpski gradjanski zakonik Prestavlja recepciju austrijskog Opceg gradjanskog zakonika. SGZ je za jednu tecinu kraci od svog izvornika. SGZ je ukljucio izvjesne elemente novog obicajnog prava po kojima se u znacajnoj mjeri razlikovao od svog izvornika. Na tom su podrucju vazili imovinsko-pravni propisi iz vremena Austrougarske uprave. Bogisic je bio covjek enciklopediskog obrazovanja i znanja.1888. Unifikacija prava Rad na unifikaciji prava tekao je u uslovima stalne krize vidovdanskog parlamentarizma veoma sporo. Istim clanom je pdredjeno da ce muslimani kao svog vjerskog poglavara imati reisul-ulemu. i odmah poceo sa temeljnim proucavanjem crnogorskih obicaja u svim oblastima drustvenog zivota. koja po Bogisicevoj ocjeni jos nisu bila zrela za kodifikaciju. 2)hrvatsko-slavonsko. Kao recepcija Opceg austriskog gradjanskog zakonika. Na pravnom podrucju Vojvodine.

kao speciliziranu drzavnu ustanovu za kreditiranje seljaka. odnosno aktivirani zakoni o Srpskoj pravoslavnoj crkvi.strogi zatvor i zatvor i nakraju novcanu kaznu. a polovinu u obaveznicima sa 6% kamate na nominalni iznos uroku od 40 godina.agrarni iradni odnosi pravnog pokreta kodifikacijom krivicno zakonodavstva i gradjanskog procesnog prava. moratorij je produzavan jo cetri i po godine nakon cega je krajem septembra 1936 donijeta Uredba o likvidaciji zemljoradnickih dugova. Stanje monarhije i bezvlasca u agraru koji je nastupio prevratom u jesen 1918. odnosno sporazumom s Vatikanom. Odmah poslije krivicnog zakona. Unifikacijom je prije svega obuhvaceno nekoliko kljucni oblasti. stajao na celu legaliteta. 16. Seljak je sa svoje stane bio obavezan istovremeno vratiti ta sredstva ovoj banci u 12 godisnjih rataa sa kamatom. Prvi kodifikatorsi akt novog rezima bio je jedinstveni Krivicni zakonik proglasen 27.1929. prije svega. Problem seljackih sugova radikalno je rjesila tek nova komunisticks vlast 1945 godine. Do pocetka rata 1941 isplacena su svga 4 kupona ili samo deset posto od predvidjene sume. nego prije svega nacionalno-politicki ciljevi. Prema ovoj uredbi svi seljacki dugovi raznim privatnim bankama i zadrugama prenijeti su u Privilegiranu agrarnu banku koja je prauzela njihovu djelimicnu isplatu.aprila 1930 donijeti zakoni dopunjeni i kasnije i drugim aktima. Ovim zakonom proglasen je sestomjesecni moratorij. Jevrejskoj i Islamskoj vjerskoj zajednici. Vlada je 1932 donijela Zakon o zastiti zemljoradnjika. Drzava se obavezala da ce za oduzeta kmetska selista u BIH isplatiti vlasnicima 255 miliona dinara. Po isteku ovog roka. 19. Svi ostali seljacki dugovi isplaceni su u odnosu deset predratnih dinara za jedan novi dinar. ciji se status nije mogao rijesiti unutrasnjim zakonom nego jedino knkor-datom. tako sto ce im polovinu platiti u gotivini.1929 i Zakona o sudskom krivicnom postupku.000 zaduzenih seljaka. po kojem nema ni krivicnog djela ni kazne ako prthodno nisu propisani odgovarajucom pravnom normom. tadasnji regent Aleksandar ozakonio je u svom manifestu 06. BIH je bila okosnica i glavna meta agrarne raforme kojom nisu ostvarivani ne samo socijalno-ekonomski. To nije bio lahak zadatak.. 15. Ovaj zakonik nije po formi i sadrzini zaostajo za drugim evropskim zakonima svog vremena. 17. Prema podacima stucni sluzbi ove banke u Kraljevini Jugoslaviji je 1932 bilo preko 700. Ovim ciljevima je u osnovi bila podredjena i unifikacija prava. Nakon toga su 16. kojem je 1929 slijedio Zakon o finansiskoj likvidaciji.01.prema postizanju njena 4 osnovna cilja: 1) jacanje kraljevskog apsolutizma 2)ucvrscenje centralizma 3) ocuvanje postojeceg kapitalistickog ekonomskog i politickog pokreta 4) odrzavanje drzavnog i formiranje nacionalnog jedinstva. 18. Prvo je 1928 sonijet Zakon o begluckim zemnjama.1919. Zastita zemljoradnika Bez obzira na agrarnu reformu dobar dio seljastva je u periodu izmedju dva rata bio u besparici i stnju prezaduzenosti. U glavne kazne Zakonik ubraja smrtnu kaznu. Ostao je jedino nerezrijesen polozaj katolicke crkve. Unifikacija gradjanskog procesnog prava 13 . Vjersko zakonodavstvo sestijanuarske diktature zasnivalo se na tri osnovna princioa 1)nacelo su sve priznate vejroisposjesti medjusobno ravnopravne 2)vjerske zajednece su poredjene drzavi i 3)vjerske zajednice imaju status javnih korporacija koje uzivaju drzavnu zastitu i materijalnu pomoc.01. Vrijeme sestjanuarske diktature prestavlja najplodnije zakonodavno razdoblje u historiji tadasnje Jugoslavije.01. u cetri vida kao robiju. kao sto je organizacija i djelatnost vjerskih zajednica. Sva krivicna djela ili delikti djele se na zlocine i prestupe. zavede imovinsko-pravna sigurnost i stabiliziraju agrarni odnosi. Isplata je pocela 1936/37 i trebalo je da se okonca 1975 godine. Sestojanuarski rezim odlucio je likvidirati agrarnu reformu. kao osnova za njegovu izradu posluzio je hrvatski Zakonik o krivicnom postupku iz 1875 donijet u vrijeme dok je duznost hrvatskog bana obnasao poznati pjesnik i politicar Ivan Mazuranic. svega godinu dana od zavodjenja diktature. kaznu lisenja slobode. te je bila ispod svake stvarne vrijednosti zemlje.aprila 1930 i zakon o izboru reisu-uleme od 4.juna iste godine. Vlast je osnovala Privilegiranu agrarnu banku. kao sto su Zakon o izboru patrijarha SPC od 6. Likvidacija Agrarne reforme u BIH Jedan od osnivnih problema koji je diktetura nasljedila iz parlamentarnog rezima bilo je agrarno pitanje. Ukidanje provizornog stanja u oblasti agrara na nivou cijele drzave poceo je 1931 donosenjem Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima. Zakonik jee. zatocenje. proglasen je 16. sto nije iznosilo ni cijelih 30 dinara po dulumu. odnosno odgadjane placanja svih potrazivanja prema seljacima duznicima. Naknada za jedan hektar bila je svega 290 dinara. Vjersko zakonodavstvo sestojanuarske diktature U vrlo kratkom roku donijeti su. On time je samo izrazavao teznju gradjanstva da se ukine desetogodisnje stanje privremenosti. sa oko 7 milijardi dinara duga. Kodifikacija krivicnog prava Sestojanuarski rezim je veoma obrzao rad na unifikaciji prava.

brzinom i jednostavnoscu bez ikakvog suvisnog formalizma. Ustav je istovremeno obavezao zakonodavca da posebnim zakonima regulira “bezbjednost i zastitu radnika”. uz mnogo izuzetaka.jula 1929 proglasen Zakonik o sudskom postupku u gradjanskim parnicama u praksi bolje poznat po svom skracenom nazivu Gradjanski parnicni postupak. sa temeljnim prnicipima sloboda. i za vrijeme neprijateljske okupacije. zatim sloboda zbora i dogovora.1941 god. zatim ekonomicnoscu. Deklaracija detaljno regulira izborno pravo koje se vrsi tajnim glasanjem na osnovu opceg. godine. Deklaracija kao prioritete nove vlasti najavljuje odlucnu borbu za likvidaciju nepismenosti. odnosno 48 sati nedjeljno. Deklaracija je napisana kao jedinstven akt. Ustavotvorna skupstina je vec na svojoj drugoj sjednici. politickih.Zakon u tome nije bio do kraja dosljedan jer je u sudskoj proceduri zadrzan izvjesni formalizam.jula 1934god. negdje u Bosanskoj krajini Vrhovni stab izdao je nove propise o NOO-ma kojima su oni dobili potpunu potvrdu kao pravi. S tim u skladu donijeto je iz ove oblasti vise posebnih zakona medju kojima je najvazniji Zakon o zastiti radnika od 22. jer je unifikacija i modernizacija sudskih proceduralnih propisa direktno uticala na pravnu sigurnost gradjana.12. komande mjesta i partizanske ili seoske straze.Ova oblast je prva imala prednost nad materijalnim pravom. najzad.1944. Time je jasno odredjeno da norme i propisi starog poretka vse ne vaze. Radno zakonodavstvo Izjednačavanje radnog zakonodavstva pocelo je još Vidovdanskim ustavom. formirani su i vojnopozadinski organi. To su ona ljudska prava koja cine sadrzinu svakog demokratskog ustava. Narodna skupstina FNRJ je 23.02. Da bi se u tom pogledu otklonili svi dalji nesporazumi. Krajiski propisi ne donose nista novo niti sta u tom pogledu mijenjaju u odnosu na Focanske propise. poslovi starateljstva i usvajanje djece itd. Vanparnicni postupak oblikovao se naglasenom brigom suda za interese stranaka. 14 . Krajiski propisi U septembru 1942. a drugom se obrazuju vojnopozadinski organi vlasti. istice se znacaj NOB-e u kojoj je stvorena narodna demokratska vlast. Ovim zakonom regulirani su oni civilnopravni odnosi cije je rjesavanje izuzeto iz parnickog postupka. Prvom naredbom regulira se nacin izbora NOO-a. Krajiski propisi se ustvari sastoje iz dvije naredbe Vrhovnog staba. Ovaj zakonik prestavljao je skoro doslovnu recepciju austrijskog Zakona o sudskom postupku u gradjansko-pravnim sporovima.Taj se formalizam najvise ocitovao u zabrani promjene tuzbenog zahtjeva i iznosenja novih dokaza nakon pocetka parnice. Ovim zakonom je radno vrijeme. odnosno zakljucenja dokaznog postupka. Po mjesecu u kojemu su objavljeni ovi propisi se zovu “Septembarski”. 21. Drugi dio Deklaracije ima normativni karakter.1945.10. U prvom dijelu s obzirom na ratne prilike. Novi pravni poredak Novi pravni poredak zasnivao se na odlukama i zakonskim aktima AVNOJ-a i Privremene narodne skupstine.kao sto su ostavinski postupak. U vezi sa primjenom pravnih norm ii propisa predratne drzave javljala su se u praksi razlicita tumacenja. udruzivanja i stampe. Hrvata i Muslimana Bosne i Hercegovine. Aktivno i pasivno pravo glasa stice se sa 18 godina žzvota.1946 donijela Zakon o nevaznosti pravnih propisa donesenih prije 06. licna i imovinska sigurnost. To je rezultatvelikih uspjeha NOP-a i afirmacije dotadasnjeg rada NOO-a.Unifikacija gradjanskog procesnog prava komplementiran je donsenjem Zakona o sudskom vanparnickom postupku od 24. a na prvom mjestu ranopravnost Srba. uz nacelni raskid sa pravnim sistemom predratne Jugoslavije. To su bile komande podrucja. koju je ZAVNOBIH doniona svom drugom zasjedanju odrzanom u Sanskom Mostu 02. sa temeljnim principima gradjanske jednakosti. gdje se pojedinacno navode i reguliraju ona prava i slobode koje ZAVNOBIH kao nosilac vlasti u BIH garantira njenim gradjanima. Deklaracija je izraz teznje naroda za humanim zivotom u slobodi i dostojanstvu.1922 god. nacionalnih i vjerskih prava i sloboda. ima karakter politicke proklamacije.04. Gradjanima BIH dalje se zajamcuje sloboda vjeroispovjesti i savjesti sa ravnopravnoscu svih vjerskih zajednica. stalni i jedini organi narodne vlasti. U Titovom propratnom pismu istice se da je smisao donosenja ovih novih propisa o NOO-ima sto oni prestaju vise biti privremeni i postaju stalni organi narodne vlasti. U ovom se zakonu izricito kaze da su u pravni propisi Kraljevine Jugoslavije “izgubili pravnu moc”. odrzanoj 02.Gradjanski parnicni postupak je u osnovi stajao na principu materijalne istine i slobodnog sudijskog uvjerenja. Izgradnji novog pravnog sistema pridavan je poseban znacaj. Ova deklaracija predstavlja sazet izraz cjelokupne dotadasnje zakonodavne aktivnosti ZAVNOBIH-a.Radi toga je vec 13. 20. Deklaracija o pravima gradjana BIH Medju odlukama i pravnim aktima NOP-a u BIH historijski je naznacajnija Deklaracija o pravnim aktima NOP-a u BIH. odredjeno na osam sati dnevno. 22. sankcionirala cjelokupni dotadasnji process revolucionarne izgradnje novog politickog i pravnog poretka. Krajiskim propisima ozakonjeno je opce i jednako pravo glasa po kojem pravo da biraju i budu birani imaju svi muskarci i zene sa navrsenih 18 godina zivota. Ova deklaracija predstavlja sazet izraz cjelokupne dotadasnje zakonodavne aktivnosti ZAVNOBIH-a. Krajiskim propisima. dok borci NOV-e i partizanskih odreda imaju to pravo bez obzira na godine starosti. a po kraju u kojem su donijeti “Krajiski”. 23.07. jednakog i neposrednog prava glasa.

odnosno samoupravnom principu. sva ova prava osigurana su odgovarajucim instrumentima sudske zastite. je odredio da je za svakog zaposlenog najduze radno vrijeme u sedmici 42 sata. dotle su socijalnoekonomska prava gradjana Jugoslavije. 24. (2) licna prava i slobode grdjana. koji su naseljeni na najplodnije silom napustene njemacke zemlje po Vojvodini i dijelovima Slavonije. god. Pored toga. Cijeli je Ustav polazio od premise da ce SKJ vjecito imati monopol politicke vlasti. kako za zivota. Time je sankcionirana praksa kojom su tokom pedestih godina i Jugoslaviji organizirane i beplsatnim zdravstvenim akcijama iskorijenjene mnoge masovne bolesti tog vremena. Ovaj Ustav je za osnovu cjelokupnog drzavnog uredjenja uzeo tkz. josod Ustava iz 1946.000 hektara. Tako se. posebno je članom 165. Svaki je zaposleni imao na dnevni i nedjeljni odmor. Sestojanuarski rezim je 05. trgovacki. primjera radi. U praksi se sve srusilo. čak utvrdio slučajeve besplatne zdravstvene zastite građana koji takav tretman nemaju po osnovu radnog odnosa i iz radnog odnosa. (3) socijalno-ekonomska prava. pasnjake. djece i maloljetnih lica. svaki je zaposleni uzivao potpuno socijalno osiguranje. mikoza. te zemlja koja je prema odlukama AVNOJ-a i presudama sudova oduzeta od “narodnih neprijatelja” i saradnika okupatora. Osim toga. osiguravajuci. Ustav iz 1974. Like i CG. Tako je u tom pogledu samo potvrdjena praksa koja je postojala jos od 1946. tesko moglo ostvariti u praksi kao opci princip. stanarsko pravo. (1) U prvu je grupu Ustav svrstao pravo gradjana na samoupravljanje. kao sto su vakufi. 15 . garantiraosvim građanima SFRJ pravo na obrazovanje. Ustav je utvrdio posebnu zastitu majke. slobodu govora i javnog istupanja.Zenama i maloljetnicima zabranjen je noćni rad. gusavost itd. 26.Proklamirani cilj agrarne reforme bio je da se ogranici i postepeno ukloni eksploatacija tudjeg rada na bazi posjedovanja zemlje. Sljedecim clanovima. Uz prava Ustav je gradjanima odredio i određene duznosti. tajnost pisma. Ljudska i gradjanske prava prema Ustavu iz 1974 U nacelnom smislu rijeci prava građana su veoma siroko postavljena. ukljucujuci tu sume.08. U taj fond usla je i zemlja oduzeta od protjeranih pripadnika njemaske narodnosti iz Vojvodine tkz. Drzava je bila duzna da osigura materijalne i druge uslove za osnivanje i rad skola i obrazovnih institucija svih nivoa. Na taj nacin u zemljisni fond opcenarodne imovine uslo je ukupno 1. 25. od cega je na BIH otpadalo 156. Rukovanje i nadzor nad tom imovinom vrsila je Drzavna uprava narodnih dobara (DUND) organizirana kao centralizirano tijelo na nivou cijele drzave. Kolonisti su bili manje ili vise siromasni seljaci iz tkz. Bez naknade je oduzet i visak zemlje preko 10 hektara (100 dunuma) crkvama. Porodiljsko odsustvo je određeno na ukupno cetiri mjeseca. koje je u nacelu obuhvatalo slobodu udruzivanja. kalfe.600. prije svega na pitanju politickih prava. Ustav 1974. tako i u slučaju smrti. Iza ove slozene definicije krili su se jednostavno segrti. slobodu kretanja i nastanjivanja. Tako je Ustav odredio da ce drzavom upravljati Predjednistvo sastavljeno od devet clanova: po jedan predstavnik sest republika i dvije pokrajine i predsjednik CK SKJ.000 hektara zemlje. je članom 186. do kraja je to potvrdio i razradio. manastirima. Sva tako oduzeta zemlja usla je u zemljsni fond općemarodne imovine. mada zajamceno ustavom. Ustav iz 1974. bankarski i svi drugi najamni radnici i namjestenici.570. (3) Dok su prava iz prve kategorije manje ili vise bila u osnovi politicka deklaracija. Zakon je postavio princip da zemlja pripada onom ko je obradjuje. Ustav 1974. god. 187 i 188.1945 donijela poseban Zakon o agrarnoj reform ii kolonizaciji. Zakon je propisao i odredjene mjere higijensko-tehnicke zastite na radu itd. slobodu izrazavanja nacionalne pripadnosti i vjeroispovjesti. pravo na nepovredivost stana. folksdojcera (Volksdeutscher). Ona se mogu klasificirati u tri osnovne grupe: (1) pravo na samoupravljanje i drustveno-politicku aktivnost. tvornicki. Ovim su zakonom uspostavljene radnicke komore i berze rada sa zadatkom da se brinu o trzistu radne snage. Ustav 1974. pa time i BIH. Posljednji ustav SFRJ donijet je krajem februara 1974. kao što su trahoma. endemski sifilis. Po tom clanu svi gradjani mogu pod jednakim uslovima sticati potrebna znanja i odgovarajuću skolsku spremu.000 dunuma. Tu je u nacelu spadala i sloboda misli. Agrarni i drugi imovinski zakoni Privremena narodna skupstina je vec 23. uglavnom iz Bosanske krajine. ciji je glas trebalo da bude odlucujuci.11.1931 donio Zakon o radnjama kojim su detaljno regulirani radni odnosi “sluzboprimaca”. loviste is l. ili 45 hektara (u BIH dunuma) ukupne zemljisne povrsine. predstavljala punu realnost. veleposjednikom je smatran svako ko je imao 25 do 35 hektara obrahive zemlje. zanatski. odnosno 15. samostanima i drugim vjerskim ustanovama. odnosno moralnog i filozofskog opredjeljenja. pasivnih i “ustanickih” krajeva. Prema zakonu. (2) Među licna prava spadalo je pravo na zvot i drzavljanstvo. skupstinski system zasnovan na delegatskom.

29. ukoliko su u suprotnosti s tekovinama NOB-e i pravnim propisima koje su donijeli organi nove narodne vlasti. Kolektivizacija poljoprivrede Uporedo sa agrarnom reformom i kolonizacijomu mnogim krajevima zemlje se pristupilo reformom i kolonizacijom u mnogim krajevima zemlje se pristupilo osnivanju seljackih radnih zadruga sa razlicitim 16 . to je proglašeno da se stari propisi mogu i dalje primjenjivati kao pravna nacela. Odjeljenje za pravosudje Predsjednistva ZAVNOBIH-a je oktobra 1944. 28. U BIH se zapazaju dvije komparativnopravne komponente: stara evropska i nova anglosaksonska. Austro-Ugarska je u trenutku okupacije BIH 1878. Bosansko pravo po svojim institucijama u osnovi pripada evropskom pravu ciji se korijeni nalaze u recipiranom rimskom pravu i tekovinama burzoasko-demokratskih revolucija. Kontinuitet u pravu odrzan je takodjer izmedju osmanske i autro-ugarske uprave. Sudstvo u NOR-u Organizirana normativna djelatnost na izgradnji novog pravnog poretka u Bosni i Hercegovini pocela je odlukama Drugog zasjedanja ZAVNOBIH-a. unosi jedna nova komparativna komponenta anglosaksonskog prava. odrzan odredjeni kontinuitet između starog i novog prava. Odmah je nastavila dalji rad kao redovna Narodna skupstina FNRJ. Drugi vazniji faktor je odgovornost koju su SAD preuzele u pogledu reforme bosanskohercegovackih pravosudnih institucija. Sudovi su se mogli sluziti i narodnim pravnim obicajima. Cak je i u uslovima revolucionarne smjene vlasti do koje je doslo 1942-45.02. Prema ovim uputama sudovi ce se u objaljanju sovjih funkcija koristiti odlukama. preuzela tj. Ustavotvornoj skupstini su stizali od gradjana razliciti prijedlozi i sugestije u pogledu nekih ustavnih rjesenja i formulacija. Tako je i samostalna BIH 1992. sa kojima su se sudovi suocavali. Pravne praznine. kojoj BIH tezi. Ustav FNRJ I BIH U toku rada na ustavu. ali samo ako su se ovi obicaji uklapali u „demokratska pravna shvatanja naših naroda“. 30. Nova vlast je 1946. 31. NJihovo pravo razlikuje se od prava evropskih zemalja nizom osobenih crta. Narodna skupstina je zadrzala dvodomnu strukturu. Ovo je pravo karakteristicno po tome sto se autonomno razvijalo bez posebnog uticaja rimskog prava.1946 Ustavotvorna skupstina je objavila svoj zavrsni cin. stvar je razvoja bosanskog prava. Presjednistvo AVNOJ-a 03. To znaci sa pravo nastalo u jednoj drzavi zivi duze nego ta drzava ili taj sistem.1945 usvojilo posebnu odluku kojom su bezuvjetno ukinuti i proglaseni nevazecim svi pravni propisi koje je donio okupator i njegovi pomogaci. recipirala svo osmansko tanzimatsko pravo koje se primjenjivalo u Bosni. U daljem radu na izgradnji pravnog poretka. Tako se vec u osmanskom pravu mogu naci elementi rudarskog prava srednjovjekovne Bosne. Od vremena Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. posebno velikom ulogom obicajnog prava i sudske prakse. a Skupstina naroda u Vijese naroda. Odatle su u bosansko pravo. To je prije svega slucaj sa procesualnim pravom. na prvom mjestu SAD-a. Posto nije bilo moguce istovremeno donijeti bezbroj novih propisa na mjesto starih. Moze se reci da je kontinuitet opca pojava u historiji bosanskog prava. Dotadasnja Savezna skupstina preimenovana je u Savezno vijece. u prvom redu americkog prava. Istovremeno su ukinuti i svi pravni propisi koji su bili na snazi u casu neprijateljske okupacije. U historijskom smislu anglosaksonskim pravom naziva se staro englesko pravo koje je bilo u primjeni prije normanske invazije u drugoj polovini XI stoljeca.01. Pravni kontinuitet Razvoj prava ima vise svojih opcih i pojedinacnih zakonitosti medju kojima je jedna od najvaznijih posotjanje kontinuiteta između razlicitih pravnih sistema. izdalo Upute za organizaciju i rad narodnih sudova. poceli su u bosanskohercegovacko zakonodavstvo prodirati izvjesni elementi anglosaksonskog. Izglasavanjem Ustava FNRJ 31. nuzno morala u mnogim oblastima odrzati kontinuitet sa pravom iz prethodnog vremena socijalisticke vlasti. Anglosaksonsko pravo u BIH Termin anglosaksonsko pravo ima dva znacenja: historijsko i savremeno. Ovaj razvoj je rezultat djelovanja dva faktora. cesto su popunjavane lokalnim pravnim obicajima ili vladajucim narodnim osjećcajem i shvatanjem pravde. posebno krivicnim postupkom u oji je inkorporirano više radnji karakterističnih za americku pravosudnu praksu. Osnovni principi i pravci tog normativnog poretka postavljeni su Odlukom o ustrojstvu i radu narodnooslobodilackih odbora i narodnooslobodilackih skupstina u federalnoj Bosni i Hercegovini i Deklaracijom o pravima gradjana Bosne i Hercegovine. U savremenom znacenju anglosaksonsko pravo je pozitivno pravo Engleske i jednog broja njenih bivsih kolonija. To je jedna vrlo siroka formulacija koja je omogućila sudovima i drugim organima vlasti da dalje primjenjuju ranije propise u svim stvarima koje nisu u direktnoj suprotnosti sa tekovinama NOB-e. Ove se zemlje obicno nazivaju anglosaksonskim zemljama. svjesno ili nesvjesno. To je na prvom mjestu uzicaj madjunarodnog krivicnog pravosuđa koje uglavnom radi po proceduralnim pravilima anglosaksonskog prava. formalno ukinula sve zakonske propise koji su dotad vazili. zakonima i zakonskim odredbama AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a.27. Kako ce se ona uskladiti sa pravom Evropske unije.

donosenjem novog Ustava u redovnoj skupstinskoj procedure. Za rukovođenje industrijskim. prinudne uprave i delegate. Pravo za vrijeme NOR-a Od pocetka NOR-a. Samoupravljanje je ipak otvorilo nove procese u nacionalno-politickim odnosima u jugoslavenskoj federaciji. Ustav 1963. odnosno pravnih normi. kojim je izvrsena nacionalizacija preostalih najamnih zgrada i građevinskog zemljista. po cijem osnovu radnici i radne organizacije u razlicitim oblastima zivota otvaruju svoje interese i prava. Istovremeno je garantirano privatno vlasnstvo na zemljistu i sredstvima rada zemljoradnika. koja su u uslovima rata i revolucije cesto radikalizirana. sto je sve pretvoreno u opce nacionalno dobro. gradovima i srezovima. cime je u 17 . nakon sukoba Staljin – Tito. u zemlji bilo skoro sedam hiljada seljackih radnih zadruga sa preko dva miliona clanova. god. Reorganizacija je ustvari znacila gasenja kolektivistickog karaktera seljackih radnih zadruga. 33. U trenutku kada je 1950. medju ostalim. To je bila jedna prinudna. pa tima i u BIH. 32. jer je njom svim ranije donijetim aktima. 34. osim sitnog zanatstva. Krajem te godine izvrsena je nacionalizacija privatnih preduzeca u 42 privredne grane. a posebno pocetka 1949. Ova odluka je imala konstitutivni. Ovim je ustavom. Od 1947. Tom je akcijom KPJ htjela opovrgnuti optuzbe sa sovjetske strane da je skrenula sa puta socijalisticke izgradnje. to postaje organizirana politicka akcija najsirih razmjera. Zakon o udruzenom radu Poslije donosenja Ustava 1974. 35. Vlasti nakon toga. trgovackim. donose razne propise kojima se reguliraju brojna narodna pitanja. po sovjetskom uzoru. Samoupravljanje je imalo svoje domete. Cijela je akcija u privrednom smislu bila kontraproduktivna.1976. 07. kao osnova SFRJ definiran Slobodan udruzeni rad i samoupravljanje radnih ljudi i gradjana. stoke i orudja za rad. Ovim ustavom dotadasnja FNRJ dobila je novi sluzbeni naziv Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).04. Posljednje seljacke radne zadruge kao oblik organiziranja poljoprivrednih proizvodjaca nestalu su tokom 1957. Tada je. razliciti vojni i civilni organi donose svoje regulativne mjere i propise kojima se uporedo sa izgradnjom nove organizacije vlasti udaraju temelji odredjenog pravnog poretka. pridruzio Izvrsni odbor AVNOJ-a. uz pravo odlucivanja o proizvodnji na drustvenim sredstvima i drugim oblicima rada. odnosno njihovo ukidanje. Proces nacionalizacije u Jugoslaviji dovrsen je zakonom iz 1958.1963. Istim zakonom nacionaliziran je i visak stambenog fonda. Sistematski rad na izgradnji novog pravnog poretka poceo je odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a. On je u biti predstavljao puku transmisiju partijske drzave koja je putam partijskih komiteta sve kontrolirala i drzala u svojim rukama. tj. data snaga drzavnim propisa. Svi samoupravni procesi koji su inicirani uvodjenjem radnickog smoupravljanja i komunalnog sistema normativno su objedinjeni i podignuti na nivo formalnih ustavnih principa. Nacionlizacija se kao vid podrzavljenja.11. a zbog manje-vise prisilnog nacina na koji je provedena izazvala je mnoge otpore među seljaštvom. god. god. od sreskih do okruznih i oblasnih. Mada je dao određene pocetne rezultate. Pored toga. ratom iznudjena normativna djelatnost ciji je osnovni cilj bio odbrana i ucvrscivanje poretka na oslobodjenim teritorijama. Skupstina SFRJ je poslije temeljnih priprema donijela 25. nizi vojni stabovi i razliciti narodnooslobodilacki odbori. vremenom je taj sistem postao uzrokom opce privredne i politicke krize u zemlji. Ustav 1963. To je bila jedna prinudna. Glavni nosilac ove normativne aktivnosti bio je Vrhovni stab NOV i POJ. sa svojim brojnim naredbama. pocinju sa postepenim rasformiranjem seljackih radnih zadruga kao represivnim i neproduktivnim vidom privredjivanja u poljoprivredi.. bankarskim i ostalim preduzecima DUND je postaljala prinudne upravitelje.stepenom socijalizacije zemlje. U praksi se ubrzo pokazalo da je cijeli sistem drustvenog saoupravljanja od pocetka bio i ostao birokratiziran. nacionalizirana su i sva manja trgovacka preduzeca i radnje. gradjevinskim. ustavni znacaj. i politikom bratstva i jedinstva. plansku industrijalizaciju i kolktivizaciju poljoprivrede. ukljucujuci saobracaj i bankarstvo. uzela nacionalizaciju privrede. Nacionalizacija i druge privredne mjere Nova vlast je za osnov ekonomske politike. ratom iznudjena normativna djelatnost ciji je osnovni cilj bio odbrana i ucvrscivanje poretka. U narodu se pricalo da je britanski premijer Winston Churchill (Cercil) rekao Titu da nece s njim razgovarati dok ne raspusti seljacke radne zadruge. odnosno udruzenog rada. donijeta Odluka o odbrojavanju odluka. Novim Zakonom o nacionalizaciji iz 1948. s podrucnim organima u okruzima. koji ce zadržati do kraja svog postojanja 1992. Tom imovinom upravljala je i rukovala Drzavna uprava narodnih dobara. pristupalo se kodifikaciji cjelokupnog samoupravnog prava na nivou radnih organizacija. Bez obzira na ovo narodsko tumacenje događaja donijeta je u maju 1953 Uredba o seljackim radnim zadrugama i njihovoj reorganizaciji. Zakon o udruzenom radu (ZUR). donijet je u uslovima uvjerenja in a pretpostavkama da je nacionalno pitanje u Jugoslaviji rijeseno ratom i revolucijom 1941-45. god. Pod udruzenim radom podrazumijevao se spoj minulog i tekuceg rada. U toj ulozi mu se od kraja 1942. naredaba i izjava Izvrsnog odbora AVNOJ-a i Vrhovnog staba NOV i POJ. odnosno oduzimanja private imovine u korist drzave pocela provoditi jos od 1946 god. u cazinskom kraju i susjednom slunjskom kotaru došlo je do otvorene oruzane seljacke pobune.

vrsenje i prestanak radnog odnosa. ZUR regulira nacine udruzivanj osnovnih organizacija udruzenog rada (OOUR) u slozene organizacije udruzenog rada (SOUR).Jugoslaviji dovrsena kodifikacija samoupravnog prava. Materija ZUR-a u osnovi se sastoji od odredaba koje obuhvataju oblast radnog i privrednog prava. Cilj ZUR-a je osiguranje kontinuiteta samoupravljanja na Marksovoj ideji “slobodnih asocijacija proizvodjaca”. Tako je ZUR na prvom mjestu opsirno regulirao zasnivanje. Zakon je podsticao takvo udruzivanje rada i sredstava uvijek kada to zahtijeva priroda proizvodnje. Uslov takvog povezivanja je neposredno ili posredno povecanje dohotka i produktivnosti rada. 18 . ekonomska. tehnicka i tehnoloska povezanost. sticanje i raspodjelu dohotka i zastitu prava radnika koja proistici iz radnog odnosa.