You are on page 1of 243

mustafa mlivo

PRVI PRIJEVOD KURANA NA BOSANSKI

Mlivin prijevod - III izdanje


Prijevod i Komentar u treem izdanju utemeljeni su na
modernoj nauci, klasinim i savremenim tefsirima Kurana,
te Buharijinoj zbirci hadisa.
U jednim koricama etiri knjige, na 958 stranica:
Kur'an na arapskom jeziku (632 stranice),
Krajnje precizan prijevod na bosanski jezik, (632 str.),
Komentar utemeljen na modernoj nauci, klasinim i savremenim
tefsirima, Buharijinoj zbirci, (89 stranica sa oko 264 opirnije stavke),
2.700 fusnota (u podnoju svake stranice),
Mufehres 77.845 rijei Kur'ana sa njihovim frekvencijama, (191 str.),
Istorija objave Kur'ana, najznaajnije bitke, (12 stranica),
Mape bitaka na Bedru i Uhudu,
Index znaajnijih pojmova (na 16 stranica), itd.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
wPRIJEVODA na
Knjiga se moe naruiti od
autora
w
w
/
/
- tel.:
tp:263
ht061-754
- eMail: mlivo@bih.net.ba
www.mlivo.com

mlivo.com

MOTTO
Gospodaru moj, uveaj mi znanje!
(Kuran, 20:114)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

101
NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA
KUR'ANA
Pripremio i obradio
Mustafa Mlivo, dipl. ing.
Recenzija:
Jakub dralovi, dipl. ing.
Tarik ei
Copyright 2008 by Mustafa Mlivo
eMail: mlivo@bih.net.ba
http://mlivo.com
Tel: 061-754263
Izdava
Autorsko izdanje
tampa
Grafika, Bugojno
-----------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-234
MLIVO, Mustafa
[Sto i jedna]
101 neispravnost u prijevodima Kur'ana /
Mustafa Mlivo. - Bugojno : autor, 2008. - 222 str.
; 23 cm

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
ISBN 978-9958-890-50-5

COBISS.BH-ID 16664326
------------------------------------------------

ISBN 978-9958-890-50-5

Mustafa Mlivo

m
o
c
.
o
v
i
l
Bugojno,.2008.
m
w
w
w
/
/
ttp:

SADRAJ

Uvod

11

I POGLAVLJE - KURAN I NJEGOVO PREVOENJE


O Kuranu
Neke osobenosti Kurana
Interes ljudi od nauke
Prevoenje Kurana
Taklid i idtihad
Treba li Kuran prevoditi?
Je li Kuran prevodiv?
Miljenje ranih muslimana
Doslovan prijevod
Slobodan prijevod
Prijevod nije Kuran
Original i prijevod
Osnovni zahtjevi pri prevoenju Kurana
Neke osnovne prevodilake zablude
Potreba za tanim prijevodom Kurana
Interpolacije - ekstra rijei u prijevodu
Primjeri interpolacija u naim prijevodima
Prevoenje komentarom
Zbunjenost prevodioca
Nepoznavanje naunih disciplina
Prvi prijevodi Kurana
Prijevod lii na prevodioca
Prije prevoenja Kurana
Kako prevoditi Kuran
Kuran nije obina knjiga
Mutaabihaat ajeti i njihovo prvoenje
Komentar Kurana
Smjer prijevoda
Imena u prijevodu

13
15
16
19
22
23
23
25
26
29
30
31
32
33
35
37
38
39
40
40
41
43
44
45
47
48
51
52
52

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
v

Neprevedene rijei
Zanimljive injenice o arapskom jeziku
Historija arapskog jezika
Pisani arapski jezik
Jezik Kurana
Tekoe u prevoenju
Pogreno prevoenje
Koji prijevod je najbolji?
Ponuda prijevoda u svijetu
Senzitivni prijevod
Senzitivitet nultog stepena
Prevoenje vs. Interpretiranje
Proces prevoenja
Mjerenje uspjeha u prevoenju
Reformistiki pristup prijevodu
Orijentalistiko - misionarski pristup
Sektaki prijevodi
Umjesto zakljuka
Vanost engleskih prijevoda
Pregled prijevoda Kurana na engleski jezik
Bosanski prijevodi Kurana

53
53
55
55
56
57
58
59
60
61
61
62
62
63
64
65
69
71
72
73
98

II POGLAVLJE Primjeri nepravilnosti u prijevodima


001. PREVOENJE BISMILLE
002. ELHAMDU LILLAH, KUR'AN (1:1)
003. MAGDUBI 'ALEJHIM !, KUR'AN (1:7)
004. TAJ KITAB! Kur'an (2:2)
005. FEWKAH, Kur'an (2:26)
006. RHUL-KUDUS, Kur'an (2:87)
007. 'AL EJ'IN, Kur'an (2:113)
008. SIBGATALLH, Kur'an (2:138)
009. L JESME'U, Kur'an (2:171)
010. ER-REFES & BIRHUNNE, Kur'an (2:187)
011. TGT, DIBT, GARR, Kur'an (2:256)
012. ZU-NTIKM, Kur'an (3:4)
013. WE MEKER, Kur'an (3:54)
014. INNI MUTEWEFFKE, Kur'an (3:55)

101
103
104
105
107
109
112
113
114
114
116
119
120
121

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
vi

015. JETM, Kur'an (4:3)


016. EL-GIT, Kur'an (4:43)
017. EDELUN MUSEMM, Kur'an (6:2)
018. JETEWEFFKUM, Kur'an (6:60)
019. ZUHRUH, Kur'an (6:138)
020. 'ALEL-'ARI-STEW!, Kur'an (07:54;
10:3; 13:2; 20:5; 25:59;32:4)
021. ZULLEH, Kur'an (7:171)
022. HIFFEN & SIKLEN, Kur'an (9:41)
023. UZUN, Kur'an (9:61)
024. RIDSIHIM, Kur'an (9:125)
025. FRET-TENNR, Kur'an (11:40, 23:27)
026. ZIHRIJJEN, Kur'an (11:92)
027. JA BUR, Kur'an (12:19)
028. JUGAJJIRU, Kur'an (13:11)
029. GUDUVV & SL, Kur'an (13:15)
030. NE'TI, Kur'an (13:41)
031. SEHHARE, Kur'an (14:33)
032. SALSL, Kur'an (15:26, 32:07)
033. 'KIB, Kur'an (16:126)
034. KUR'NEL-FEDRI, Kur'an (17:78)
035. EZKN, Kur'an (17:107, 109)
036. FE DAREBNA, Kur'an (18:11)
037. WE-ZDD, Kur'an (18:25)
038. SITR, Kur'an (18:90)
039. NEZERTU SAWMEN, Kur'an (19:26)
040. M NETENEZZELU, Kur'an (19:64)
041. DEME'A KEJDEH, Kur'an (20:60)
042. FE GAIJEHUM, Kur'an (20:78)
043. FELEK, Kur'an (21:33)
044. BEDE'N & NU'DUH, Kur'an (21:104)
045. ERZELIL-'UMUR, Kur'an (22:5)
046. 'AZBEL-HARK, Kur'an (22:9)
047. 'AL HARFIN, Kur'an (22:11)
048. JEFSILU BEJNEHUM, Kur'an (22:17)
049. TLIB & MATLB, Kur'an (22:73)
050. TARIK, Kur'an (23:17)
051. IRDINI, Kur'an (23:99)
052. 'AL MEN, Kur'an (26:221)

122
123
124
125
126
127
128
129
130
130
131
133
135
136
137
138
139
140
144
145
146
147
148
149
151
152
153
154
154
155
156
157
158
159
162
163
164
165

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
vii

053. 'AN SKAJHA, Kur'an (27:44)


054. MERRES-SEHBI, Kur'an (27:88)
055. JUBDIU & JU'DU, Kur'an (29:19, 85:13)
056. WEHNEN 'AL WEHNIN, Kur'an (31:14)
057. 'AZMIL-UMR, Kur'an (31:17, 3:186)
058. L TUSA'IIR, Kur'an (31:18)
059. SULLEH, Kur'an (32:8)
060. MUNTEKIMN, Kur'an (44:16, 32:22, 43:41)
061. MUDHADN, Kur'an (37:141)
062. FIL-FKI, Kur'an (41:53)
063. LE'ILMUN LIS-SAH, Kur'an (43:61)
064. MUBRIMN, Kur'an (43:79)
065. LEMSI'N, Kur'an (51:47)
066. ZENB, Kur'an (51:59)
067. EDDUL-KUW, Kur'an (53:5)
068. BIHUSBN, Kur'an (55:5)
069. FE BI EJJI LI, Kur'an (55:13)
070. L JEBGIJAN, Kur'an (55:20)
071. SENEFRUGU, Kur'an (55:31)
072. AKTRIS-SEMWTI WEL-ERDI, K (55:33)
073. JATMISHUNNE, Kur'an (55:74)
074. M TUMNNE, Kur'an (56:58)
075. MEWKI'IN-NUDM, Kur'an (56:75)
076. ENZELNEL-HADD, Kur'an (57:25)
077. ELL JAKDIRNE, Kur'an (57:29)
078. BUHTN, Kur'an (60:12)
079. AHSANET FERDEHA, Kur'an (66:12)
080. RUDM, Kur'an (67:5)
081. 'AL WEDHIH, Kur'an (67:22)
082. HURTM, Kur'an (68:16)
083. L JESTESNN, Kur'an (68:18)
084. JUKEFU 'AN SKIN, Kur'an (68:42)
085. UHUB, Kur'an (72:8)
086. EL-KUBER!, Kur'an (74:35)
087. JEKN, Kur'an (74:47)
088. BEL JURDU..., Kur'an (75:05)
089. L JERKE'N, Kur'an (74:48)
090. MUHT, Kur'an (85:20)
091. ET-TRIK, Kur'an (86:1,2,3)

166
167
168
169
170
171
172
173
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
183
185
186
186
187
188
189
190
192
193
194
194
195
196
197
198
198
200
200
201

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
viii

092. ZTIR-RED'I, Kur'an (86:11)


093. ZTIS-SAD'I, Kur'an (86:12)
094. HADSUL-GIJEH, Kur'an (88:1)
095. RDIJETEN MERDIJJEH, Kur'an (89:28)
096. NEDDEJN, Kur'an (90:10)
097. M, M, M, Kur'an (91:5,6,7)
098. FUDREH, Kur'an (91:8)
099. SIL, Kur'an (93:10)
100. ESFELE SFILIN, Kur'an (95:5)
101. 'ALEK, Kur'an (96:2, 22:5, 23:14, 40:67)
102. BIL-KALEM, Kur'an (96:4)
103. BU'SIRE, Kur'an (100:9)
104. TEBBET JED, Kur'an (111:1)
105. NEFFST, Kur'an (113:4)
Osvrt na Latiev prijevod
i komentar sure Er-Rahman

204
206
207
208
209
210
211
212
213
213
216
217
218
218
219

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
ix

UVOD
Prijevodi Kurana
Nisu svi prijevodi Kurana isti. Ne postiu svi prijevodi Kurana
predvieni cilj. Ne pogaaju ritam teksta na arapskom, dubinu znaenja,
sintaksu reenica i upotrebu rijei. Dok su neki prevodioci istinski odani
arapskim rijeima Kurana, neki su slobodni u izvoenju znaenja ajeta.
Neki prijevodi su po svojoj prirodi akademski, dok su drugi u odnosu na
cilj, informativni. Neki prevodioci ne vole striktnu privrenost pojedinoj
ili svakoj arapskoj rijei, iz straha da ne zasjene priroeno znaenje, dok
su drugi fanatino lojalni Objavi, a opet uspijevaju u prenoenju
znaenja.
Neki prevodioci uivaju u maloj slobodi izbora rijei, dok se drugi
uvaju od onoga to bi bilo interpolacija misli.
Dogaa se da su odlomci iz Kurana, pogotovo oni koji su
povezani sa podacima nauke, loe prevedeni ili komentarisani, tako da bi
naunik bio u pravu kada bi oito s razlogom izrazio kritike koje
Kuran ustvari ne zasluuje. Ove netanosti prijevoda ili pogreni
komentari (oboje je esto povezano), koji ne bi zaudili prije jedno ili dva
stoljea, okiraju u nae doba ovjeka od nauke, koga jedna loe
prevedena reenica, a koja zbog toga sadri nauno nedopustivu tvrdnju,
navodi da je se ne uzme ozbiljno u razmatranje.
Otkud zablude u prevoenju?
One se objanjavaju injenicom da moderni prevodioci, esto
bez vee kritinosti, preuzimaju interpretacije starih komentatora. Ovi su
u svoje doba, dajui nekoj arapskoj rijei koja ima vie moguih
smislova, netanu definiciju, imali izgovor da nisu mogli shvatiti pravi
smisao rijei ili reenice, koji se ukazuje tek u nae doba, zahvaljujui
naim naunim spoznajama. Drugim rijeima, postavlja se problem
neophodne revizije prijevoda ili komentara, koje nije bilo mogue
primjereno obaviti u jednoj odreenoj epohi, dok u nae doba
posjedujemo elemente koji im mogu dati istinski smisao.
Kuranska materija je vrlo sloena i zahtijeva od prevodioca i
komentatora iroka znanja ne samo iz lingvistike nego i drugih
znanstvenih disciplina. Prevoenje Kurana vrlo je odgovoran i zahtjevan

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

posao i taj zadatak postavljaju sebi vrlo umni i nadareni pojedinci, s


ciljem da ljudima to vjernije priblie kuranski smisao i znaenje. Da bi
postigli taj cilj oni konsultiraju mnoge izvore, kako klasine tako i
savremene tefsirske znanosti, da bi jezika i misaona interpretacija
kuranskog teksta zadobila to vjerniju formu i sadrinu. Pa ipak, njihovi
prijevodi i komentari pojedinih ajeta, a jo vie rijei, imaju ponekad
razliite interpretacije, sa razliitim smislom i znaenjem.
ak ni iroka lingvistika naobrazba, ni solidno poznavanje
erijatskih izvora, nije dovoljan garant da e se odreeni izraz ili misaona
cjelina adekvatno prevesti na neki jezik. Ako ajet, npr. zadire u egzaktne
znanosti, onda se te znanosti moraju dobro poznavati ili se konsultirati
strunjaci i literatura iz tih oblasti. Upravo takvih ajeta koji dotiu razna
znanstvena podruja, ima u Kuranu veliki broj, to prevodioce i
komentatore Kuran obavezuje da toj materiji multidisciplinarno
pristupaju.
Ukazujui na nesuglasje jezika i nauke, Moris Bikaj istie kako su
jo uvijek raireni prijevodi i komentari kuranskih ajeta koji naunicima
prilikom itanja mogu pruiti pogrenu predstavu kuranske objave o
razmatranoj temi.
Otud je shvatljivo to su u toku stoljea komentatori Kurana
(ukljuujui one iz velikog perioda islamske civilizacije) neminovno
poinili greke u interpretaciji nekih kuranskih ajeta, iji precizni smisao
nisu mogli dokuiti. Tek mnogo kasnije, u jednom periodu bliskom naoj
epohi, moglo ih se korektno prevesti i komentirati. To podrazumijeva da
za razumijevanje ovih ajeta nisu dovoljana produbljena lingvistika
znanja. Potrebno je, osim toga, imati veoma razliita nauna znanja.
To znai da je ovjek prolih stoljea mogao razaznati samo
prividan smisao koji ga je naveo da u nekim sluajevima izvue netane
zakljuke zbog svog nedovoljnog znanja u datoj epohi.
U ovoj knjizi su date uporedbe etiri bosanska prijevoda, a esto
se u cilju pojaavanja argumentacije posee i za stranim prijevodima. Cilj
je da se saini jedna interesantna platforma za komparaciju prijevoda, a
isto tako i da se identificiraju taniji i manje tani prijevodi.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA

O KUR'ANU
Kuran je objava svjetovima od Allaha, Gospodara Univerzuma,
melekom Dibrilom prenesena poslaniku Muhammedu (alejhis-selam).
Objavljen je na jasnom arapskom jeziku u periodu od 23 godine.
Nije pretrpio nikakve izmjene u vremenu od objave do danas.
On je direktna rije Allahova koja ne sadri niti jedno slovo uneseno od
bilo kog drugog, ak ni od vjerovjesnika Muhammeda a.s. Uzvieni Allah
se obavezao na njegovo uvanje do kraja vremena.
Glavna tema Kurana, kao i svih prethodnih objava, jeste
apsolutna jedinost Boga, Tvorca i Odravatalja kosmosa, koji je bez
sudruga. Allah (slavljen neka je On!) nije rodio, niti je roen. Njemu niko
ravan nije! Kuran govori u prvom licu, tj. Allahovim naredbama
Njegovim stvorenjima. On takoer koristi suvereno Mi za Allahove
naredbe.
Allah se kuranskim ajetima obraa ljudima na razliite naine zavisno od
konteksta. On kae: O ljudi, u opem smislu, obraajui se svim
ljudima, a u drugim prilikama O vi koji vjerujete, onima koji su
prihvatili poruke Kurana.
Kuran govori monim, nadahnutim jezikom, o realitetu i
atributima Boga, duhovnom svijetu, Bojim namjerama spram ljudi,
ljudskom odnosu i odgovornosti prema Njemu, dolasku Dana sudnjeg,
ivotu na Ahiretu.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

On takoer sadri kazivanja o ranijim vjerovjesnicima i njihovim


zajednicama, uvidima i razumijevanjima vezanim za znaenje postojanja i
smisla ivota. On stalno podsjea ovjeka na njegovu pravu prirodu,

13

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


njegovo stanje i sudbinu. On je lijek za bolesti srca i due, kao i za
bolesti drutva. On je svjetlo koje iz tame vodi na put spasa i uspjeha.
Takoer se snano obraa umu, potiui ljudska bia da
razmiljaju o stvaranju kao dokazu Njegovog postojanja, Njegove moi i
dobroinstva. Kuran se obraa direktno srcu, a srce ga instiktivno
prihvata kao istinu. Milioni muslimana svakodnevno itaju Kuran. Svako
novo pokoljenje muslimana u Kuranu nalazi novi izvor nadahnua,
snage i mudrosti. Kuran je kompas na burnom putu ivota. Na
praktina pitanja i zahtjeve ivota Kuran daje konkretne odgovore. On je
sveobuhvatni zakonik koji nijedan bitan aspekt ne izostavlja. ovjeka ne
svodi na materijalni objekat niti ga uzdie na pijadestal boanstva, dajui
mu potrebna znanja i ovlasti da na Dunjaluku uredi svoje bivstvovanje.
Knjiga Allahova je kao okean.
Manje ueni sakupljaju sa njenih obala koljke i pijesak kao djeca.
Uenjaci i mislioci, kao ronioci u potrazi za biserom, nalaze u njoj
vrhunsku filozofiju, mudrost i pravila savrenog naina ivljenja.
Pogledajmo kako je rijeima punim divljenja Ali ibn Ebi Talib opisao
Kuran:

"Svjetlo, ija se lampa ne moe ugasiti,


Okean, ija se dubina ne moe dosei,
Staza, koja nikada nee zavesti,
Kriterij, ija je validnost nepobitna,
Tumaenje, iji se argumenti ne mogu dovesti u pitanje,
Lijek, poslije kojeg nema straha i bolesti,
ast, iji branitelji ne mogu biti poraeni,
Istina, iji zastupnici nikada ne mogu biti zaboravljeni."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kuran plemeniti je najitanija knjiga u istoriji ovjeanstva, izvorite


beskrajne inspiracije, upute i mudrosti za milione muslimana diljem
svijeta. On je stoerna taka imana, vjere, temelj islamskog drutva, baza
erijata - islamskih pravnih normi i zakona. Kao takav, jedan od ciljeva
minhadu-l-Kurana jeste osiguranje kontinualne veze izmeu tijela
islamske zajednice, umme i njenog srca - Kurana. To je knjiga ne samo
za itanje, nego i za prouavanje, razumijevanje i krajnje potovanje.

14

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kur'an je arapska rije koja doslovno znai, 'itanje' i 'recitiranje'.
Kuran se takoer esto naziva Furkan ('kriterij razlikovanja' izmeu
ispravnog i pogrenog), a takoe ima i mnoge druge nazive pripisane
njegovim kvalitetima. U formalnom govoru on se naziva El-Kuranu-lKerim ('Kuran plemeniti'), El-Kuranu-l-Medid ('Kuran slavni') ili ElKuranu-l-Hakim (Kuran mudri).
On nije ogranien vremenom, rasom ili nacionalnou. On je za itav
svijet, za prole i sadanje, i za vremena koja e doi. Kuran je najbolje
definisan svojim sopstvenim ajetima, rijeima Allaha d.. Veina
perfekata u kuranskim raspravama ima znaenje budunosti. Kur'an nije
neki zastario manuskript ve rezonantan dokument ija interpretacija ima
direktne posljedice na svijet u globalu.

NEKE OSOBENOSTI KURANA


1. Ne moe se imitirati. Ko se usuuje dokazati suprotno? Kuran
kae da ljudi ne mogu nainiti knjigu kao to je on, makar u tu svrhu
upotrijebili
sve
resurse
i
pomogli
se
dinnima.
Kuran to iznese prije 1426 godina i jo niko nije uspio u suprotnom.
Milioni knjiga su napisani, ali niti jedna kao Kuran. Autor ovoga teksta
posjeduje nekoliko pokuaja imitacije - izmiljenih sura, ali su ti pokuaji
daleko od realnog priblienja tekstu Kurana u svim aspektima.
2. Ne moe se promijeniti. Kuran je jedini sveti spis koji tako
dugo vremena cirkulira, a jo uvijek je ist kao to je bio u poetku. On je
netaknut; nita u njemu nije promijenjeno; nita nije iz njega uzeto od
vremena njegovog objavljivanja.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

3. Nenadmaiv je. Kuran je konana objava ovjeanstvu. Bog je


Musau objavio Tewrat, Zebur Dawudu, Indil Isau i konano Kuran
Muhammedu. Mir neka je nad Musaom, Dawudom, Isaom i
Muhammedom.
4. Nesporan je. Kuran odolijeva testu vremena i ispitivanjima.
Niko nije u stanju osporiti istinu ove Knjige. Ona govori o stvarima

15

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


prolosti i pokazuje istinitost. Ona govori o budunosti i opet se
obistinjuje. Ona navodi fizike fenomene koji ljudima nisu bili
svojevremeno poznati. On pokazuje da je u pravu kad su u pitanju
najnovija nauna otkria. Svaka druga knjiga ima potrebu za revizijom, da
bi se uskladila sa modernim znanjem.
5. Kompas za ovaj i budui ivot. Kuran je najbolji vodi kako
ustrojiti vlastiti ivot. Ni jedna druga knjiga ne izlae tako obuhvatan
sistem koji ukljuuje sve aspekte ljudskog ivota i nastojanja. Kuran
takoer pokazuje put za osiguranje vjeite sree na Ahiretu. To je plan i
potukaz kako stii u Dennet.
6. Boiji dar. Bog nas nije ostavio same. Mi postojimo s
razlogom. Bog nam govori zato nas je stvorio, ta od nas zahtijeva i ta
On ima za nas. Ako koristite mainu suprotno specifikaciji proizvoaa,
pokvariete je. ta je sa nama? Imamo li prirunik za sebe? Kuran je
upravo od naeg Tvorca. To je nama poklon da bismo uspjeno
funkcionisali! To je istovremeno i lijek od Boga. On zadovoljava duu i
isti srce. Odstranjuje sumnju i donosi mir.
7. Pozivnica za komunikaciju sa Stvoriteljem. Ljudi su drutvena
bia. Mi volimo komunicirati sa drugim inteligentnim ivotima. Kuran
nam govori kako da komuniciramo sa Izvorom sve inteligencije i Izvorom
sveg ivota, jedinim Bogom. Kuran nam govori ko je Bog, kojim imenom
treba da Mu se obraamo, i nain kako da s Njim komuniciramo. Zar ovo
nije sedam dovoljnih razloga za itanje Kurana?

INTERES LJUDI OD NAUKE

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Mnoge navode u Kuranu koji se mogu dovesti u vezu ili


uporediti sa savremenom znanou
nije lahko pronai. Ovakva
istraivanja zahtijevaju nauna znanja koja pokrivaju razliite discipline.
Ni islamolozima nije lahko postii takva znanja, jer oni uglavnom
posjeduju literarni background. Naravno, takva pitanja jedva da nalaze
mjesta na polju klasine islamologije, barem to se Zapada tie. Samo

16

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


uenjak, dobro upoznat sa arapskom literaturom, moe povlaiti paralelu
izmeu teksta Kurana - za koji on mora znati itati arapski - i podataka
koje nudi savremena nauka.
Postoji jo jedan razlog zato takvi navodi nisu odmah zamjetljivi:
Ajeti koji govore o specifinoj temi rasuti su u Kuranu. Knjiga je niz
refleksija na iroku lepezu subjekata, koji se niu jedan za drugim, a
zatim se navode kasnije, nekada i po nekoliko puta. Podaci o odreenoj
temi moraju se zbog toga traiti u cijeloj Knjizi, sabrati na jedno mjesto i
staviti pod jedan naslov. Ovo zahtijeva mnogo sati rada, uprkos
postojanja tematskih indeksa koje nude razliiti prevodioci, jer takve liste
su esto nekompletne.
U vrijeme objave Kurana naune spoznaje o univerzumu bile su
ograniene i nije bilo lahko razumijevati ajete vezane za kosmos i
njegove fenomene, osim u okvirima limita tog vremena.
Danas mi ipak znamo daleko vie o univerzumu, pa zbog same te
injenice prouavanje vie od hiljadu ajeta vezanih za kosmos, ovjeka i
njegovu okolinu, moe biti jedan od najznaajnijih aspekata Kurana. Mi
tu injenicu moemo koristiti kao sredstvo dawe, sredstvo kojim emo
pozivati ljude da vjeruju u Allaha i da prouavaju Njegovu konanu
objavu ljudima, Kuran.
elimo istai da postoji velika razlika izmeu onoga to nazivamo
nauni komentar Kurana i onoga to danas nazivamo mudize ili uda
Kurana. Pod naunim komentarom podrazumijevamo primjenu sveg
dostupnog znanja u razumijevanju znaenja Kurana. Pri tome moemo
koristiti hipoteze, teorije, injenice, zakone, itd., obzirom na to da
komentar ostaje kao ljudski napor za bolje razumijevanje znaenja
asnog Kurana.
Kada pak govorimo o naunim udima Kurana, pod tim mislimo na
prethodnost Kurana (koji je objavljen prije vie od 14 stoljea) mnogim
naunim injenicama, u vrijeme kada ljudi o tim injenicama nisu imali
nikakvo znanje.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

I objavili smo ti Knjigu (kao) objanjenje za svaku stvar, i Uputu i


milost, i radosnu vijest muslimanima.
(Kuran, 16:89)

17

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Ono to nas naprosto prisiljava da vjerujemo da je Muhammed
a.s. govorio samu istinu jeste to to je njegova poruka izuzetno bogata
naunim
injenicama.
Podsjetimo
se,
mi
govorimo
o
etrdesetogodinjem ovjeku koji je ivio u Arabijskoj pustinji, bio je
neuk i nije bio poznat kao onaj koji ima ikakvo nauno znanje, a uprkos
tome iznio je naune injenice vezane za biologiju, geologiju,
kosmologiju, medicinu, itd. Neke od tih injenica nauka je otkrila tek u
dvadesetom vijeku Nijedan od prethodnih poslanika nije donio takve
izuzetne injenice. Muhammed, a.s., bio je poznat po svojoj dobroti,
estitosti i lijepom ponaanju meu Mekkancima. Nikada nije izrekao
la, niti prekrio obeanje.
Ipak, mora se kazati da vjera muslimana nije uslovno bazirana na
tome da li se naune injenice podudaraju ili ne, sa onim to se nalazi u
Kuranu. Ako se nauna otkria slau sa onim to je ve otkriveno ili
spomenuto u Kuranu, onda se to smatra potvrdom onoga to se ve
ionako dri kao istinito.
Kuran je trajno udo, u njemu nema nikakvih kontradikcija u
odnosu na spomenute nepobitne injenice. Tvrdnje suprotne ovome
odbijaju se kao netane i u mnogo sluajeva izviru iz predrasuda ili
slabog obrazovanja.
Takoe treba istai da je podruje nevidljivog tzv. nadnaravno ili
natprirodno, neto izvan podruja nauke, pa se ne moe mjeriti niti
dosei nekim instrumentom. Islam insistira na vjerovanju u Boanskog
Tvorca, meleke, Objavu, Ahiret i druge stvari koje su definitivno izvan
domaaja znanosti.
Ako je Kuran tako precizan u stvarima nauke, koju sada moemo
mjeriti - zar nije razumu dovoljno da on potie od Izvora koji posjeduje
znanje nepojmljivo daleko iznad naeg?
Zar nije razumu dovoljno to se onda takav Izvor sa tanou
osvre na fenomene nevidljivog, ljudske due i Ahireta. Zbog toga mi
ozbiljno moramo razmiljati o poruci Kurana, poruci datoj
Muhammedu, a.s., a koja se odnosi na sadanje stanje ovjeka i kosmosa
i ono to ga u budunosti oekuje.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
18

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


PREVOENJE KURANA
Prema definiciji prijevod znai izraavanje smisla rijei,
reenice, ili knjige na drugom jeziku. Naravno, neki prevodioci Kurana,
prepoznajuu ovu veliku tekou, suzdrali su se da svoj rad nazovu
prijevod. Pickthall je npr. svoje prevoenje nazvao "Znaenje Kurana",
dok je Arberry svoj rad naslovio sa "Kuran interpretirani." Obojica su svoj
prijevod nainila direktno sa arapskog. Kod nas se naslovljavanje polahko
stabilizira na Kuran sa prijevodom ili Prijevod Kurana nakon prvog
prijevoda Kurana na bosanski jezik 1994. (Mustafa Mlivo, prvo izdanje)
uz napomenu da su pojedina predratna izdanja Korkutovog prijevoda
naslovljavana sa Prijevod znaenja Kurana."
Suvino je govoriti da je u sluaju prijevoda iz druge i tree ruke,
kao npr. s arapskog na latinski ili francuski, a potom na engleski, ili s
arapskog na engleski ili njemaki, pa potom na bosanski - rezultirajui
prijevod jo dalje od Originala. Uprkos evidentne netanosti rijei
prijevod ona i dalje ostaje kao najpogodnija.
Prijevod Kurana j e vano pi tanj e za musl imane. Debate k oj e se
vode oko prevoenja ove Boije knjige nisu doivjele svoju zavrnicu.
Postoje razlozi za to:
- Prvo, potpuno ga prevesti je nemogue zbog nemogunosti imitiranja u
pogledu njegovog stila,
- Drugo, on sadri mnoge rijei koje nemaju ekvivalenta u ciljnom jeziku,
tako da je prevodilac prisiljen upotrijebiti rijei koje prenose znaenje, ali
sa nekom varijacijom. Onda, ako se ovaj prijevod prevede ponovo na
neki jezik, nastae neka druga varijacija i tako dalje. Zato je se bojati da
ovo moe odvesti iskrivljavanju ili izmjeni kuranskog znaenja.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Nevolja je muslimana to su podijeljeni na razne nacije, svaka od


njih povezana nacionalnim porijeklom, jezikom ili zakonom,
zanemarujui Kuran objavljen od Allaha posljednjem Poslaniku.
Zadovoljni su kada neko iz njihove nacije ili rase prevede Kuran na
njihov jezik, prema onome kako ga razumije prevodilac.

19

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Dok je originalni arapski tekst Kurana identian i neizmijenjen od
njegove objave, nai emo razliite prijevode i interpretacije. Svaki put
kad se naini prijevod na drugi jezik, prevodilac (koji je samo ovjek)
mora interpretirati znaenje i pretoiti ga na novi jezik, koji naravno ima
drugaija gramatika pravila. To je po prirodi aproksimacija znaenja,
obzirom da se rijei i ideje ne mogu identino izraziti na raznim jezicima.
Treba primijetiti da niti jedan prijevod ne moe biti bez greaka; niko
nema pravo objavljenim Boijim rijeima pripisivati neobina svojstva po
svojoj volji.
Uprkos historijskoj injenici da je stav rane muslimanske zajednice
o prijevodu arapskog teksta Kurana bio ambivalentan, opi stav
muslimana ostao je takav i do danas, a akt prevoenja moe se
posmatrati kao prirodni dio muslimanskog egzegetskog napora. Ipak,
mada ideja interpretiranja Kurana nije bila tako kontraverzna, na
emotivne motive koji stoje iza pretakanja kuranskog teksta na druge
jezike, uvijek se gledalo sa sumnjom.
Ovo je postalo oito kako je potreba za prevoenjem Kurana
porasla u historijskim okolnostima kada je veliki broj naroda iji govorni
jezik nije arapski, primio islam, dajui novu lingvistiku orijentaciju u
sadraju objave - kao to se npr. dogodilo u sluaju Novog Zavjeta - a to
je moglo voditi u nepredvidiva i nepoeljna kretanja u tijelu same
islamske vjere. Razliita doba trebaju razliita udeavanja i prijevode.
Ovakva gledita ipak ne objanjavaju poplavu engleskih prijevoda
Kurana u dvadesetom stoljeu.
Mary Snell-Hornby (1988.) naglaava dinamiku ulogu teksta i
prevodioca: tekst se ne moe smatrati statikim uzorkom jezika (ideja
koja je jo dominantna u praktinoj nastavi prevoenja), nego sutinski
verbaliziranim izrazom autorove namjere kako je shvata prevodilac kao
italac, koji potom oivljava svu cjelinu za drugo itateljstvo u drugoj
kulturi. Ovaj dinamiki proces objanjava zato se stalno trae novi
prijevodi literarnih radova i zato savreni prijevodi ne postoje.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kada je izvorni tekst jedan i isti (tj. Kuran), hipotetiki govorei,


nema mnogo prostora za varijacije kako izmeu odreenog prijevoda i
originala ili izmeu razliitih prijevoda, izuzev minornih izmjena koje

20

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


nisu od veeg znaaja. Pa ipak e se nai znaajne i vane razlike, za koje
se odgovornim dri uloga prevodioca, problemi prevoenja, principi i
procedure prevoenja i pitanja stila. Izmeu raznih teorija prevoenja
treba izabrati onu pogodnu za provoenje.
Potrebne studije trebale bi nainiti kritiku uporedbu odabranih
bosanskih prijevoda Kurana, prvo sa Kuranom na arapskom i, drugo,
meu samim bosanskim prijevodima. Cilj studije ne bi trebao biti da se
doe do hijerarhijskog rangiranja prema nekim zapaenim postignuima
odabranih prijevoda.
U svijetu su tampani mnogi prijevodi Kurana na razliitim
jezicima. Postoje prijevodi na oko 140 jezika. Prema historijskim
dokumentima, prijevod Kurana na farsi poeo je Selman Farsi u vrijeme
Poslanika,
a.s.
sa
radom
na
poglavlju
Fatihatu-l-Kitab.
Mnogi su prijevodi na farsi tampani tokom stoljea. Ali mora se priznati
da jo nema kompletnog, ivog i istinskog prijevoda Kurana na farsi,
iako su svi nainjeni direktno sa arapskog.
Prijevodi Kurana na druge jezike mogu biti jako loi, defektni i
ponegdje sa velikim pogrekama. Ne vlada se dobro arapskim, pa se
drugi jezik koristi kao izvorni, to je sluaj kod mnogih evropskih
prijevoda. Negdje se i dva posredna jezika koriste da bi nastao trei
prijevod.
Nema sumnje da je tano razumijevanje znaenja ajeta Kurana
vrlo teak zadatak za osobu kojoj nije blizak arapski jezik i literatura i
drugo islamsko znanje. U prijevodima Kurana na druge jezike, gdje je
ideja da se izrazi Boije namjeravano znaenje, to od dvostrukog znaaja
i poveava sloenost samog posla. Voljeli bismo da se problem zavrava
ovdje. Ali ne, veina prevodilaca Kurana na evropske jezike nije znala
arapski. Oni su se uzeli prevoenja Kurana sa politikim ciljevima ili
drugim motivima koji ultimativno ciljaju na portretiranje rune slike
islama, kako bi sprijeili njegovo irenje i uticaj. To su razlozi zbog kojih
se
javljaju
iskrivljenja,
falsifikati,
optube,
itd.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
21

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


TAKLID I IDTIHAD
Kuran zabranjuje taqlid (imitativno rezonovanje) u vjeri i igoe
imitatore. Izvoenje (pravila) vjere iz prijevoda Kurana je imitacija
njegovog prevodioca, tako da je to skretanje od upute Kurana i nije u
skladu s njim. Oni koji naprosto ovise o prijevodima lieni su kvaliteta
kojeg je Allah dao vjernicima rekavi: Reci: Ovo je put moj: pozivam
Allahu sa uvidom, ja i ko me slijedi, i slava neka je Allahu; a nisam ja od
murika.
Ovo je takoer pojanjeno u slinim ajetima koji savjetuju
vjernicima da koriste razum u razumijevanju onoga to je Allah objavio.
I upravo kao to ovo pokazuje njihovu lienost ovih velikih kvaliteta, isto
tako pokazuje da primjena idtihada i dedukcije iz rijei prevodioca nije
dozvoljena, jer ni jedan musliman to ne dri dozvoljenim.
Onaj ko zna jezik Kurana i ono to je potrebno za njegovo
razumijevanje, kao to je Poslanikov sunnet i istorija prve generacije koja
je bila nosilac islama, bie nagraen zbog uvoenja u praksu onoga to
on razumije od Kurana ak i ako pogrijei u njegovom razumijevanju,
zato to je uloio napor u slijeenju onoga to mu je Allah objavio kao
uputu.
Ovo je dobro poznato iz Poslanikovog tretmana njegovih ashaba
u vezi s njihovim razumijevanjem obavljanja tejemmuma, on je opravdao
one koji su se razlikovali u razumijevanju kako ga obaviti. Ima jo dokaza
koji ovo gledite podupiru. Ne mislim da ijedan musliman moe
oekivati ovako povoljan tretman kada je u pitanju prevodioevo
razumijevanje Kurana.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
22

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


TREBA LI KURAN PREVODITI?
to se tie turskih i ruskih ljudi od pera, oni na tome insistiraju.
Oni tvrde da stav da prevoenje Kurana nije dopustivo, ima samo
znaenje potrebe da on ostane nerazumljiv. Tako oni zastupaju miljenje
da je prevoenje Kurana obavezno. Prijevodi su potrebni da bi se
ostvarile Boije nakane prezentiranja Njegovih radosnih vijesti
ovjeanstvu.

Prijevodi se tretiraju kao tani ili netani. Nijedan prijevod nije


autentian. Kada prevodite Shakespearea na francuski ili Voltairea na
engleski, vi moete biti tani ili ne, ali rad nikada nee biti autentian
zbog proste injenice to to nije ono to je reeno od originalnog autora.

to se tie prevoenja Kurana, uenjaci to smatraju dopustivim


na temelju toga to se ova vrsta prijevoda smatra tumaem i
komentarom, a ne samim Kuranom. Ipak, prevodilac treba staviti
napomenu koja e naznaiti da je ono to radi samo prijevod Kurana
kako ga on razumije, a ne tano znaenje samog Kurana.
Previe je oekivati da svi ljudi ili barem veina naui jezik
Kurana i da samostalno razumije ajete. Zato, u dobu komunikacija i
brzog transfera kultura, kada se masivna plima islamskog vala i
entuzijazma i elje da se razumiju naela islama zaplela u razliitim
slojevima, posebno meu omladinom i obrazovanima, potreba
ispunjenja boanskog i islamskog zadatka prevoenja Kurana osjea se
vie no ikada ranije.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

JE LI KURAN PREVODIV?

Prevoenje Kurana je kontraverzna stvar koja vazda iznova


namee pitanje: Da li je Kuran prevodiv? Je li prevodiv kao cjelina ili dio?
Da li je prijevod supstitut za originalni arapski ili je naprosto
aproksimacija i pokuaj da se prevede neprevodivo? Naroito se o tome

23

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


debatiralo dvadesetih i tridesetih godina prolog vijeka. Ipak, historijski
faktori koji su igrali znaajnu ulogu u ovoj debati - naime prijevodi
nainjeni u nacionalistike i sektake svrhe kao i oni nainjeni od strane
orijentalista i misionara radi polemikih ciljeva - zasluuju panju i sva
razliita miljenja treba posmatrati u svjetlu tih faktora.
Pisma koja je Poslanik, a.s. slao vladarima susjednih zemalja
sadravala su po nekoliko ajeta Kurana. Ta pisma su pojanjavali ili
izaslanici koji su ih nosili ili ljudi iz okoline vladara kojima su ista bila
poslana.
Pickthall 1930. godine u svom predgovoru pie: ... Kuran se ne
moe prevesti ... Knj i ga j e ovdj e prevedena gotovo dosl ovno i sve je
uinjeno da se odabere odgovarajui izraz. Ali, rezultat nije Kuran,
simfonija koja se ne da imitirati i iji zvuci dovode ljude do suza ili
ekstaze. To je samo jedan pokuaj prezentiranja znaenja Kurana i
moda neto od njegovog arma na englesk i j ezi k. On ni kada ne moe
zauzeti mjesto Kurana na arapskom, a to i nije bila namjera...
Oni koji su pokuali da prevedu Kuran sa arapskog originala
nali su nemoguim da izraze isto bogatstvo ideja sa limitiranim brojem
rijei na novom jeziku.
Muslimani koji govore engleskim jezikom asimilirali su u jezik
razne arapske rijei koje su ili neprevodive ili su to rijei iji su engleski
ekvivalenti jako zasieni znaenjem drugaijim od onog namjeravanog u
izvornom arapskom jeziku, tako da bi njihova upotreba bila
zastranjivanje prije nego dobijanje pravog znaenja.
Prema neoborivoj dogmi ranog islama, Kuran ima kvalitet
idaza kojim njegova retorika ljepota nije podlona imitiranju. To je tako
jer je sve u Kuranu tana kopija Objave vjeno uvane na Ploi uvanoj
na najviem nebu. Kvalitet da se bude neprevodiv, ini Kuran razliitim
od knjiga bilo koje druge religije.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Naravno, Kuran se ne moe potpuno prevesti. Robert Frost


nekada je poeziju definisao kao ono to se u prijevodu izgubi.
Akademski specijalisti se slau da ne postoji savren prijevod bilo kog

24

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


djela, poezije ili proze. Abdul-Raofovo prouavanje prijevoda Kurana nije
nauno djelo ve prije pobona apologetika. On tvrdi, ad nouseum, da
Kuran predstavlja jedinstven sluaj jezika koji nije otvoren prijevodu, jer
je to Boija rije (ipsissima verba) i jedina prava knjiga za ovjeanstvo.

G. R. Puin sa Univerziteta Saarland, uenjak koji je otkrio


rukopise Kurana u zidu damije u Sani, Jemen, ima mnogo uvjerljivije
objanjenje za nemogunost prevoenja Kurana nalazei da je petina
kuranskog teksta upravo neshvatljiva.
Kratak pogled na jedan od najpopularnijih i najee tampanih
komentara Kurana Tafsir al-Jalalayn, jasno to stavlja do znanja. Govorei
o nekim ajetima As-Suyuti (umro 1505.), jedan od najveih arabista i
komentatora Kurana, pie: Ne mogu ove ajete nizato uhvatiti.
Dakle 100 % prijevod Kurana je nemogu. Postoje izrazi (rijei) u
Kuranu koji imaju razna znaenja. U procesu prevoenja sva ta mogua
znaenja reduciraju se na jedno jedino, a ne zna se je li to znaenje ba
ono koje Allah, d.., izraava. Zbog toga, smatraju neki, niko se ne bi
smio usuditi to nazvati prijevod Kurana. Ali, Kuran se mora prevoditi.

MILJENJE RANIH MUSLIMANA


Svaki prijevod Kurana istie svoju neadekvatnost, jer on nuno
mora ukljuiti one ajete koji su jasni u svom naglasku da je rije Boija
objavljena Muhammedu, a.s., na arapskom jeziku. Uistinu, Mi smo ga
uinili Kuranom na arapskom, da biste vi razumjeli. (43:3)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Interpretirati Kuran na njegovom vlastitom jeziku ili bilo kom


drugom, bilo je od vremena Poslanika, a.s., pa do dana Ebu Hanife,
rahimehullah, generalno dozvoljeno i prakticirano je.

Ovo je siguran zakljuak ne samo iz izriitih naredbi Kurana,


nego i iz rastueg broja nearapa, sa raznim rasnim i lingvistikim
backgroundima, koji su prihvatili islam.

25

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


U tefsiru je mogue zahvatiti znaenje nekih Boijih rijei, a
promaiti znaenje drugih; u prijevodu (tarjamah), koji mijenja jednu
rije za drugu, esto takoer nije mogue prenijeti sva znaenja Boijih
rijei.
Savjet da se prije prevoenja Kurana proita tefsir, ne mora biti
kontradiktoran porukama Kurana, iako Kuran (tj. Bog) jasno kae u tri
sure (44:58, 54:17,54:22) da je Kuran od Boga uinjen lahkim za
razumijevanje. ta vie, ajet 25:33 kae da je sam Kuran najbolje
objanjenje istine. Drugo, kada je Bog objavio Kuran, On nije naglasio
da treba ekati tampanje tefsira kako bi ih itali prije itanja Kurana. Ne
spominje se, dakle, nikakav tefsir kao autentini tuma Kurana. Vjera u
Kuran kao Boiju rije i Muhammeda kao Njegovog Poslanika, je ono to
je potrebno.
Kuran je dakle objavljen na lahkom jeziku, kako Bog kae, i
namijenjen je za itanje /slijeenje/ razumijevanje, odmah nakon to je
objavljen.
Zahtjev da se treba proitati tefsir (iako je on naravno
dobrodoao), da bi se razumio Kuran, je diktum nametnut od ljudi, Bog
a ni Njegov Poslanik ga nikada nisu uspostavili. Tako vjerovanje u ovu
odredbu ne moe biti dio vjerovanja u Boga ili Kuran. Nijedan ovjek
nije od Boga ovlaten da napie interpretaciju Kurana. injenica je da
sama definicija tefsira nije nita drugo do poeljna interpretacija Kurana.

DOSLOVAN PRIJEVOD
Koncept doslovnog prijevoda grekom podrazumijeva da
pojedina rije ili ak dijelovi rijei imaju odreena znaenja sama
po sebi. Izvorni tekst se tako poima da predstavlja seriju
samodovoljnih dijelova, a svaki treba biti preveden u odgovarajui
dio ciljanog jezika; rezultat e nuno biti taan. Prevodilac je
obavezan moralnim imperativima da bude vjeran i efikasan u
injenju samo toga, a ciljani tekst se sudi prema njegovoj
vjernosti.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
26

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Doslovan prijevod identian originalnom tekstu je nemogu, to e
biti jasno iz slijedeih argumenata:
-

Prijevod nije nita drugo do prevodioevo razumijevanje Kurana


ili razumijevanje na koje se on oslonio - razumijevanje njegovih
komentatora. Ovakav prijevod nee biti Kuran ve razumijevanje
individue koja moe biti u pravu ili u krivu u svom razumijevanju,
pa tako cilj prijevoda u smislu kojeg mi odbacujemo (naime,
napraviti prijevod kao supstitut za original) nee biti ostvaren.

Za razumjeti Kuran potrebno je da ovjek poznaje svaku rije u


ajetu. Jako je teko razumjeti Kuran bez znanja znaenja arapskih
rijei. Zato, za prevladavanje ove tekoe i prenoenje narodu
tanog znaenja kuranskih ajeta, esto se pribjegava pravljenju
prijevoda rije za rije. Kako takav prijevod najee ne vodi
kompletnom razumijevanju, paralelno se pravi idiomatski
prijevod da bi se itaocima dopustilo da vide prijevod rije za
rije ajeta na arapskom, zajedno sa idiomatskim na istoj stranici.

Treba napomenuti da neki islamski uenjaci imaju izvjesne rezerve


prema prijevodu "rije za rije", drei da takav prijevod moe uzrokovati
konfuziju u mislima italaca. No, drugi uvaeni uenjaci napravili su
takve prijevode na Indo-Pak potkontinentu, na urdu jeziku.
Najpopularniji od takvih prijevoda je od aha Rafiuddina. Do sada je
ovaj prijevod dran najboljim i najautentinijim. Hafiz Nazeer Ahmad,
bivi direktor Orijentalnog koleda u Lahoreu, takoer je nainio "rije za
rije" prijevod. Jo neki uenjaci su na ovom planu dali znaajan
doprinos.
ini se prirodnim da oni iji je maternji jezik arapski ne pridaju
mnogo vanosti prijevodu "rije za rije", ali oni e njegovu vanost
shvatiti ako bilo kog muslimana nearapa upitaju o tome. To e posebno
biti jasno onome ko proita prijevod Kurana autora ovih redova, koji je
zasnovan na prijevodu ajeta rije za rije.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
27

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Rekli smo da neki uenjaci ovakvu vrstu prijevoda dre
nedopustivom, jer nije mogue prenijeti poruku Kurana na ovaj
nai iz slijedeih razloga:
1. Strani jezik ne moe izraziti polisemiju kuranskog stila;
mnoge rijei u Kuranu imaju vie od jednog znaenja, sem
toga strani jezik nikada ne moe prenijeti sva znaenja te
rijei. Ako prevodilac odabere jedno od tih znaenja prema
svojoj metodologiji prevoenja, onda e prijevod biti
nedovoljan da isporui ukupnu poruku ajeta.
2. Neke arapske rijei upotrijebljene su figurativno; poruka
Kurana moe ostati neprenesena u sluaju prevoenja
ajeta doslovno.

3. Neka specifina znaenja izraena su obinim rijeima; ako


prevodilac pokua prenijeti te rijei bez osvrta na
specifino znaenje, nee prenijeti cilj upotrebe tih rijei u
Kuranu.
4. Arapski jezik ima svoj jedinstveni stil koji se smatra
kljuem razumijevanja erijatskih pravila, stvar koja se ne
moe transferirati bilo kojim drugim jezikom.
Zbog gore pomenutih razloga, i mnogih drugih razloga
koji pokazuju da doslovno znaenje teko moe prenijeti poruku
Kurana, neki uenjaci ne doputaju primjenu ovakvog prijevoda
na sav Kuran, ali se moe primijeniti na neke ajete.
Meutim, injenica da je neko Arap i da mu je maternji
jezik arapski ne znai da taj razumije Kuran i njegovu poruku.
Autor ove knjige se u to i sam uvjerio ... Vrijedno je napomenuti
da bez obzira na to kakav efekat ima prijevod na nekoga, on
nikada ne moe imati isti efekat elokvencije i ljepote kao sam
Kuran.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

U svjetlu gore pomenutih fakata, ovjek se moe upitati,


ako je sluaj ovakav, kako da poruku Kurana prenesemo ljudima
na razliitim jezicima, jer Allah nam putem Poslanika nareuje: O
Poslanie! Dostavi ta ti je objavljeno od Gospodara tvog. A ako
ne uini, onda nisi prenio poslanicu Njegovu. (5:67).

28

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Poslanik a.s. je takoer rekao: Obznani (moju poruku)
makar (prenoenjem) jednog ajeta. (Prenosi Buhari). Kako
moemo izvriti ove naredbe i trasirati put za nearape da bi primili
poruku Kurana?
Za odgovor na ovo pitanje moemo kazati da uprkos
urgentne potrebe za prijevodom Kurana, prijevod nije jedini nain
za prenoenje poruke Kurana i razumijevanje islama.
Kuran je objavljen na jeziku Arapa, kao to Allah kae: I
slali smo svakog poslanika samo s jezikom naroda njegovog, da
im objasni. (14:4). Zato Arapi trebaju uiniti sve to mogu da
raire njegovu poruku na drugim jezicima koristei sva sredstva da
se ljudi pozovu u islam; prijevod Kurana moe bi it di o tih
sredstava.
Ustvari, postalo je nuno da muslimani ponesu
odgovornost za prevoenje Kurana da bi propagirali islam, a s
druge strane da bi popravili greke nainjene od nemuslimanskih
prevodilaca koji nisu dobro verzirani u arapskom jeziku.
Veoma dugo su teorija i praksa prevoenja bile
optereene patvorenom dihotomijom izmeu doslovnog versus
slobodnog, od kojih svaki namee dijametralno suprotne
prioritete u odnosu na onog drugog.

SLOBODAN PRIJEVOD
Suporotno od doslovnog prijevoda, koncept slobodnog
prijevoda grekom podrazumijeva da su pojedine rijei relativno
nevane i da se mogu maknuti ustranu im je prevodilac dokuio
znaenje. Izvorni tekst se tako poima da predstavlja nevezani niz
znaenja koja su izvuena i privremeno smjetena u jeziki
slobodnom mediju u mislima prevodioca dotle dok se
odgovarajui niz ne kreira na ciljanom jeziku. Prevodilac je
efektivno slobodan od moralnih imperativa jer je ciljani tekst
procijenjen njegovim linim kriterijima, kao to su stil ili
elokvencija.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
29

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


PRIJEVOD NIJE KURAN
Vjerovanje u direktno neiskrivljeno porijeklo Kurana je
fundamentalno u islamu; ovo znai da on ne sadri greke i
nekonsistentnosti. Taj Kitab, u kojeg nema sumnje, uputa je za
bogobojazne.(2:2)
Kuran je temelj islamskog vjerovanja i ak sainjava itavu vjeru,
jer sunnet je vjera u smislu da ga objanjava. Vjera onih koji ovise o
prijevodu Kurana je razumijevanje osobe koja je Kuran prevela za njega,
ne isti Kuran koji je od Allaha objavljen Njegovom Poslaniku. Primjena
idtihada pomou kijasa (analogije) ovisna je o tekstu, a prijevod nije
tekst Zakonodavca, i prema veini uenjaka idma (konsenzus) mora
imati mustanad (fundament), a to prijevod nije. Otud nita od principa
islama nee ostati neumanjeno za one koji prijevod Kurana dre samim
Kuranom.
Kuran je preveden na mnoge jezike, ali, prijevode Kurana sa
arapskog muslimani ne dre aktuelnim kopijama Kurana, nego prije
interpretacijama Kurana; zato se njima u debatama o znaenju Kurana
ne predaje veliki znaaj.
ta je zlo u itanju prijevoda? Svakako, neko razumijevanje je
bolje nego nikakvo. Zato biti sumnjiav prema prijevodima dobro
verziranih uenih ljudi? Koji je prijevod najbolji? To su samo neka pitanja
koja su se pojavila vezano za Kuran.
Prvo moramo poeti sa razumijevanjem toga ta je ustvari
Kuran? Za nas muslimane, Kuran je rije Allahova upuena
vjerovjesniku Muhammedu na jeziku Objave transkribirane na jasan
arapski jezik Boanskim procesom. U rezultatu, svaka rije Kurana je
Allahova nedirnuta, neizmijenjena objava. Nijedna sveta knjiga bilo koje
tradicionalne religije nema takav status. Pa kako onda iko moe misliti da
se takvo znanje moe sauvati prijevodima?

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Ustvari, moe li on biti shvatljiv, ako neko teno govori arapski?


Dopustite da k aemo da ak o smo teni u arapskom jeziku, to e nam

30

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


jako malo pomoi kada se doe do razumijevanja Objave ili nadnaravne
prirode Kurana.
Sigurno, poznavanje arapskog e pomoi da se cijeni njegova
poetinost, njegova elokventnost i neka od njegovih doslovnih znaenja,
to je postignue samo za sebe. Napokon, kuranska kompozicija ostaje
nesporna u svojoj ljepoti i velianstvenosti.
Ipak, stvarni smisao Objave transkribirane u Kuranu teko se
moe dosei itanjem njenog bukvalnog znaenja. Da ovo nije istina
onda bi se svi koji govore arapski jezik odmah pretvorili u evlije po
itanju Kurana. Gledajui arapski svijet, mi znamo da to nije tako
jednostavno.

ORIGINAL I PRIJEVOD
Da budemo realni, nikada ne treba oekivati od nekog prijevoda
da prenese u potpunosti ideju izraenu u arapskom originalu. Ni jedan
prijevod, ma kako vjeran znaenju, nikada nije bio uspjean. (Williams).
Svako ko je itao Kuran u originalu prisiljen je priznati da je ovaj navod
opravdan. Arapski jezik, ekspertno reeno, je znaajno jezgrovit, bogat i
prodoran, a arapski jezik Kurana je ponekad udaran, uznosit, ivopisan,
straan, njean i takav da oduzima dah.
Bodley je izjavio: Niko ko nije uo milozvunu velianstvenost
arapskog uenja Kurana, ne moe kazati ta Knjizi nedostaje na
engleskom, francuskom ili njemakom jeziku.
Neki prijevodi su tako dobro napravljeni da mogu iskreno ganuti
itaoce koji trae istinu i prosvjetljenje do te mjere da prihvate vjeru
islam. Uporedba bilo kojeg prijevoda sa originalnim arapskim je kao
poreenje skice sa prirodnim pogledom divne panorame bogate bojama,
svjetlom i sjenom i milozvunom melodijom. Oskudno poznavanje
klasinog arapskog jezika svakoga e liiti zapaanja razliitih nijansi
znaenja naznaenih lagahnim deklinacijama arapskih rijei.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
31

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Arapski rjenik kakav je upotrijebljen u Kuranu prenosi bogatstvo
ideja sa raznim suptilnim nijansama i bojama koje se ne mogu izraziti
konanim brojem rijei u drugom jeziku.
Da bismo ovo ilustrirali pogledajmo dvije arapske rijei: ista'a i
istata'a. Obe rijei se prevode zamjenljivo mogao ili bio u stanju od
strane Salea, Muhammeda Alija, Pickthallea, Rodwella i drugih. Svi su oni
previdjeli delikatnu razliku u znaenju izmeu dvije rijei. Ista 'a se koristi
za samo relativno lahke aktivnosti, kao npr, penjanje uz brdo; istata'a se
koristi za tee zadatke, kao npr. kopanje tunela kroz brdo.
Ako bi nam neko postavio pitanje Da li je itanje Kurana na
arapskom jeziku jedini nain da zapazimo njegovo pravo znaenje?,
mogli bismo odgovoriti: Da, to je tano, iz slijedea tri razloga:
1. Kuran je originalno recitacija. Ritam kojim se on recitira
doprinosi znaenju. Kuran se mora doivj eti , a to se ne moe
prevesti.
2. Ajeti su kompaktni u tome to oni sadre nekoliko nivoa znaenja
u isto vrijeme. To se ne moe reproducirati ni u jednom jeziku.
3. Arapske rijei su bazirane na korjenu slova, to se nie do
skupina rijei. Znaenje svake rijei je tako udrueno sa drugima.
Naprimjer: Rije islam dolazi od korjena SLM od kojeg izrastaju
rijei koje znae mir, potinjenost, rezignacija, savrenost,
sigurnost, ispunjenost, kompletnost, zadovoljnost, mirnoa
Takva znaenja se reflektiraju u rijei islam. Kontekst odreuje
koje znaenje e se uzeti. Zato znaenja ne mogu biti neovisna o
kontekstu.

OSNOVNI ZAHTJEVI PRI PREVOENJU KURANA

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Slaemo se da taan prijevod Kurana nemogu. Ipak, ono to je


ljudski mogue pri prevoenju je:
1. ne izbrisati ni jednu arapsku rije Kurana iz prijevoda,
2. ne dodati nepotrebne rijei u prijevod drei da su one ekvivalent
za arapske i

32

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


3. slijediti istu gramatiku sintaksu ajeta.
Unutar aktuelnih prijevoda dodato je mnotvo neopravdanih rijei,
gramatika sintaksa esto nije slijeena od mnogih prevodilaca. Pri
prevoenju Boijih rijei, ni jedno ljudsko bie nema nikakvo ovlatenje
da svojevoljno neto brie iz Kurana ili da neto dodaje.
Imajui ovo na umu, autor ovih redova je pokuao sainiti prijevod
taniji od mnogih koji danas nairoko cirkuliraju. Ovaj prijevod napisan
je savremenim jezikom koji ostaje vjeran duhu i znaenju originala, inei
tekst koliko je mogue jasnim. Prijevod je precizan i u kompletu
slobodan od arhaizama, nekoherentnosti i udnih struktura koje kvare
postojee prijevode.

NEKE OSNOVNE PREVODILAKE ZABLUDE


Zabluda da je prijevod Kur'ana isto to i "prijevod znaenja Kur'ana."

esto se u pisanim radovima pojedinaca moe zapaziti referenca


"prijevod znaenja Kur'ana." Prijevod Kur'ana je prijevod kur'anskog teksta
onakvog kakav jest, par excellence. Ni manje ni vie od toga. S druge
strane "Prijevod znaenja Kur'ana" oito nije prijevod Kur'ana. To moe
biti samo prijevod tefsira odnosno komentara u kojem se pokuava doi
do znaenja ili smisla kur'anskog teksta.

Nevjerovatna je stvar da mnogi ne razlikuju elementarne stvari


poput razlike izmeu prijevoda svetog teksta i njegovog komentara.
Takve primjere moemo obilato nai u naoj islamskoj literaturi.
Govorei o Durakovievom prijevodu Kur'ana, prof. dr. Jusuf
Rami u Glasniku br. 3-4 2005. godine navodi primjer ajeta 95 sure EnNisa: Nisu jednaki vjernici koji sjede - osim onih u kojih neka nevolja je
..., pa kae: Al-qaidun nema znaenje onih koji sjede, onih koji su
zasjeli, ve onih koji nee da idu u rat, koji namjerno izostaju od borbe.
To ne bi ilo! Al-qaidun upravo znai "sjedioci, oni koji sjede. Da
biste ovo potvrdili ne morate mnogo tragati, uzmite bilo koji rjenik
arapskog jezika ili rjenik Kurana, nai ete upravo ovo znaenje.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
33

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Meutim, kada se radi o tumaenju te rijei, ono se doista odnosi na one
koji, za razliku od mudahida, nisu krenuli u rat.
Niko nema pravo ovako neto raditi sa Kur'anom - umjesto
prijevoda ubaciti komentar. Kur'an se mora prevoditi onakav kakav jeste,
a onda se naravno da tumaiti. Ako bismo prevodili ovako kako sugerie
dr. Rami, veina italaca nevjetih u arapskom jeziku nikada ne bi
saznala ta doista tano pie u Kur'anu.

Zabluda da rijei nekog mufessira mogu u Kur'anu zamijeniti Allahove


rijei.

Jako est sluaj kod naih, a i kod stranih prevodilaca, je da se


umjesto prijevoda teksta ubacuje njegov komentar. Zgodan primjer je
rije "ruh = duh." U tefsirima stoji da ona oznaava Dibrila. To je
opepoznato, meutim to ne daje nikome za pravo da u Allahov govor
umjesto rijei "duh" interpolira rije "Dibril." Allah zna ta je objavio! Da
je On, slavljeno neka je ime Njegovo, htio da u ajetima figurie rije
"Dibril" On bi to tako i objavio, ALI NIJE! Ajet 97:04 bi, naprimjer, u tom
sluaju glasio: "Tenezzelul melaiketu we Dibrilu..." Dakle u Kur'anu stoji
rije "duh." Dibrila se ne moe na silu "ugurati" u ajet, ali se "ruh" moe
odnositi na / ili tumaiti Dibrilom.
U knjizi Obzorja arapsko-islamske knjievnosti, Jusuf Rami
vezano za Svetog Duha, kae slijedee: "Sintagmu Ruhu-l-Kudus
pogreno je prevoditi sa Sveti Duh, jer je izraz 'sveti' stran islamu i nije
uobiajen u Kur'anu asnom. Sa ovim izrazom Kur'an ne operira. To je
kranski izraz. Otud je u nekim naim prijevodima Kur'ana pogreno
preveden ajet u kome stoji: Ve nahnu nusebbihu bi hamdike ve
nukaddisu leke (El-Bekare, 30) kao npr. kod Huseina oze ili npr.
Mustafe Mlive, jer kudsun ovdje ima znaenje rijei tuhrun (istoa)."
Kur'an, nasuprot Ramievom iskazu, itekako operira sa izrazom
"Duh Sveti" u ajetima 2:87, 2:253, 5:110, 16:102, 97:4, tako da on nije
ni stran niti neuobiajen u Kur'anu. Ako ga ve imamo u Kur'anu, ne
moemo pobjei od njega, makar to eljeli. To oito nije samo kranski
izraz, a poroblem pojedinaca je to to ne mogu valjano shvatiti i
protumaiti. "Kudsun" nema znaenje "tuhrun", jer da je tako, Allah bi
naravno tako i objavio. Ako se eli eliminisati Duh zato to je, kako kae

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
34

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Rami, "kranski", onda bi se morao eliminisati i Isus - to naravno nije
mogue, jer i on figurie u Kur'anu.

Zabluda da je hadis iznad Kur'ana, u suo enju sa Kur'anom,


rije Allahova da je donja.

U primjeru ajeta o mjesenom pranju 2:222, za sklop


"fa'tezilu" neki se pozivaju na hadis pa tvrde da "fa'tezilu" ne
znai "udaljite se" nego "opite." Poznato je da taj izraz ne
upuuje na "openje sa enama" nego je to naredba: "udaljite
se, odmaknite se, budite podalje." Oni koji tvrde suprotno
stavljaju hadis iznad Kur'ana. "Openje sa enama" moe biti
samo tefsir sklopa "fa'tezilu."
Ono to se mora znati jeste da e Allah bdije nad
svojom Knjigom, nema tog ko e promijeniti rijei Njegove.

Dakle, treba znati razlikovati izvorni kur'anski tekst,


prijevod Kur'ana, prijevod znaenja Kur'ana (tefsira) i hadis.
Otuda i poziv prevodiocima: NE INITE KUR'ANU ono
to su Bibliji uinili redaktori biblijskih tekstova!

POTREBA ZA TANIM PRIJEVODOM KURANA


Skoro svi jezici kojima govore muslimani imaju svoj prijevod
Kurana. Obino je originalni tekst tampan zajedno sa prijevodom. Ako
je jezik nerazvijen, mnoge arapske rijei Kurana uzimaju se previe
grubo. ak i u kultiviranim jezicima kao to su turski i persijski, uvoenje
vjerskih pojmova iz arapskog daje supstancu rijei koje su zajednike za
cijeli islamski svijet cementirajui tako jedinstvo muslimanskog bratstva,
to je simboliki izraeno u kibli. Tamo gdje je sam pojam nov za
govornike izgraenih jezika, njima je drago da pozajme arapsku rije koja
izraava taj pojam i sve to je uz njega vezano. Tamo gdje je jezik
nerazvijen, prijevod nije nita drugo do grubo objanjenje arapskog
teksta. Prijevod nema ni gramatiki fini niti oblik koji moe sam po sebi

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
35

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


neovisno opstojati. Ambicija svakog uenog
Kuran na arapskom. Volio bih da svaija
Kuran, ili na arapskom ili na maternjem
razvijenom jeziku kojeg taj razumije. Otud
tanim prijevodima.

muslimana je da moe itati


ambicija bude da razumije
jeziku ili na nekom dobro
postoji potreba za dobrim i

U osnovi, za neupuenog itaoca Kurana, koji eli imati na svojoj


rafi ili u regalu prijevod Kurana, sasvim je irelevantno iji prijevod ima.
Samim tim to se radi o svetoj knjizi automatski se smatra da je ono to
pie u prijevodu neupitna istina. Meutim, oni koji su vie upueni u
problematiku, mogu biti gorko razoarani. To razoarenje naroito dolazi
do izraaja kada se konstatuje da se prijevodi razliitih autora jako
razlikuju i kada italac bude doveden u dilemu, pitajui se koji je prijevod
taan, na koji se osloniti? Razlike su ponekad tolike da se Izvornik jedva
moe prepoznati! Ovakvi sluajevi nisu rijetki!
Autor ovog teksta i sam se naao u udu kada je po zavretku
fakulteta nabavio vie prijevoda Kurana od razliitih autora i poelio da
doe do istine. Ali, uvidjevi velike razlike u prijevodima istina mu se
uinila dalekom i nedokuivom. Ba zbog ovoga rodila se ideja da se
Kuran prevede, ali ne da se prepria, nego da se prevede ono to u toj
Knjizi doista pie. Pretpostavimo da itate jedan na prijevod Kurana i
naiete na ajet 95:5: "Summe redednahu esfele safilin", koji u tom
prijevodu glasi "Zatim emo ga u najnakazniji lik vratiti." Da li bi se u
vaoj glavi neto uzbunilo? Je li ba istina da svaki (ama ba svaki) ovjek
bude pretvoren u najveu zamislivu nakazu? Naravno da nije istina!
Pogledajmo ta znae rijei iz citiranog ajeta:
1. summe = potom, zatim
2. redednahu = smo ga vratili, smo ga povratili
3. esfele (od glagola sefele = biti nizak, nalaziti se nisko) = najnii,
najdonji, najjadniji
4. safilun (mn.) = niski, jadni, bijedni, stoga prijevod ajeta treba glasiti:
"Zatim emo ga vratiti najniem od niskih," koji se onda u vezi sa
narednim ajetom da razumno protumaiti.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Ovakvi razlozi posluili su kao impuls! Nakon jedne decenije


nastao je prijevod. Taj prijevod je objavljen 1994. godine, i on s pravom
nosi dva epiteta: Prvi bosanski prijevod Kurana, jer je to doista prvi

36

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


prijevod po priznanju Bosne i Hercegovine kao suverene drave, i drugo,
to je zvanino prvi prijevod Kurana na bosanski jezik, jer su prethodni
imali naznaku da su prevedeni na srpskohrvatski.
U svom prijevodu su se po svaku cijenu eljele izbjei manjkavosti ranijih
prijevoda, a to su:
1. Interpolacije (umetanje),
2. Pogreno prevoenje naunih ajeta,
3. Prevoenje komentarom.

INTERPOLACIJE - EKSTRA RIJEI U PRIJEVODU


Interpolirati znai:
- izmijeniti ili iskriviti (tekst) umetanjem nove ili strane grae,
- umetnuti rijei u tekst dijaloga.
Arapski jezik je jako bogat, rijei imaju mnoge nijanse znaenja.
Tako u mnogim jezicima, posebno u bosanskom, treba vie rjeitosti da
bi se dospjelo do znaenja. Bez ovih dodatnih rijei, smatraju neki, ili bi
znaenje bilo drugaije ili nejasno, ili bi prijevod sadravao gramatike
greke. Muslimanski prevodioci obino (sic!) pokuavaju takve rijei
staviti u zagrade jer nastoje biti to taniji i poteniji kada prevode
Allahove rijei. No upravo dodavanjem ekstra rijei u reenici mijenja se
gramatika struktura i uvode rijei koje nisu sastavni dio Objave.
Vezano za interpolacije, najjasniji pogled na teoloku misao koja
je zastupljena na Ibn-Saud Islamskom univerzitetu je vehabijska verzija
Kurana sa komentarom, tampana na veim evropskim, azijskim i
afrikim jezicima u broiranim izdanjima koja se dijele besplatno ili po
niskoj cijeni.
Petnaesto revidirano izdanje ovog rada tampano je kao The
Noble Qur'n na engleskom jeziku u Rijadu 1996. Prevodioci su Taqiud-Din Al-Hilali i Muhammad Muhsin Khan. Muslimani vjeruju da je
sveti tekst Kurana diktiran od Boga i da se ne moe mijenjati. Meutim
vehabijski prijevod Kurana je uoljiv po tome to saudijsko-engleska
verzija sadri umetke koji mijenjaju njegov smisao u radikalnom pravcu.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
37

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Za primjer uzmimo Otvarajuu suru, poznatu kao Fatiha, koja se ui na
svakodnevnim salatima.
Zadnja tri ajeta Fatihe idu kako slijedi: Uputi nas na put pravi /
Put onih kojima si blagodat darovao / Ne onih na kojima je srdba, niti
zalutalih.
Vehabijski prijevod Kurana nudi ova tri ajeta ovako: Uputi nas
na put pravi / Put onih kojima si blagodat darovao, ne (put) onih koji su
zasluili Tvoju srdbu (kao to su Jevreji), niti (put) onih koji su zalutali
(kao krani).
U vehabijskom prijevodu Kurana ovakav prijevod ide paralelno
sa arapskim tekstom koji ne sadri referencu niti na Jevreje ni na krane.
Nema nita to bi stavilo do znanja neobavijetenom itaocu da ove
interpolacije, tampane u zagradama, ne postoje u izvornom tekstu
Kurana. italac koji se prvi put susree sa islamom, kao i musliman ve
indoktriniran vehabizmom, bie upuen da vjeruje da Kuran denuncira
Jevreje i krane, to nije tano. Iskrivljavanje teksta koji navodi ili
podrazumijeva da je Bog igosao Jevreje i krane, prisutno je u cijeloj
knjizi.

PRIMJERI INTERPOLACIJA U NAIM PRIJEVODIMA


Prijevod Panda-auevi sadri nekoliko hiljada interpolacija! U
pojedinim ajetima moe se nai i do 5-6 umetaka! Ovdje su ipak te
interpolacije razluene od prijevoda zagradama, dok su kod nekih drugih
prevodilaca stopljene u sam prijevod.
Primjer 1. U jednom prijevodu u suri Leheb, prvi ajet, imamo
slijedeu situaciju:
Kuranski tekst ajeta glasi Tebbet jeda Ebi Lehebin, we tebb, to znai:
Propale ruke Ebu Leheba, i propao je. Prevodilac ovdje ubacuje svoje
tri rijei da Bog da , iako one ne postoje u ajetu. Ajet prema ovom
prevodiocu dakle glasi: Tebbet jeda, INA ALLAH, Ebi Lehebin, we
tebb.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
38

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Primjer 2. U suri 48:25 ubaena je itava reenica koja ne postoji
u Kuranu Mi bismo vam ih dali.
Primjer 3. U suri 21:22 ubaene su rijei nebesa i zemlja, iako
u ajetu stoji fihima to znai na njima dvoma.
Primjer 4. U ajetu 3:153 umetnuta je nova reenica Jer ste i vi
Poslaniku muka zadali, ustvari itav ajet je fundamentalno iznakaen i
malo lii na originalni kuranski tekst!
Za ovako neto doista treba hrabrosti! Zar Allah, d.., u Kuranu ne
kae:
Zato teko onima koji piu knjigu rukama svojim, pa kau: Ovo je
od Allaha, da bi stekli time cijenu malu. Pa teko njima zbog onog ta
piu ruke njihove, i teko njima zbog onog ta zarauju!
(Kuran, 2:79)

PREVOENJE KOMENTAROM
Prevoenje nekih ajeta komentarom jednako je neprihvatljivo kao
i promaen prijevod.
Primjer 1. U jednom naem prijevodu ajet 113:4 We min errinneffasati fil ukad, preveden je ovako: I od zla smutljivca kad smutnju
sije , iako se smutljivac i sijanje smutnje ne spominje u ajetu. Ovaj
prijevod ak ni u prenesenom znaenju nema mnogo veze sa
Originalom. Prijevod treba da glasi I od zla onih koje puu u vorove.
Primjer 2. U drugom naem prijevodu ajet 2:138 Sibgatallah! We
men ahsenu minallahi sibgah, je preveden ovako Allahovu vjeru
vjerujemo! Koja je vjera od Allahove vjere ljepa. Kao to se vidi u
kuranskom originalu ne spominje se vjera niti vjerovanje. Autor je
komentarom pokuao prevesti ovaj ajet i naravno da je pogrijeio.
Prijevod treba da glasi Bojenje Allahovo! A ko je od Allaha bolji u
bojenju. Za bolje shvatanje ovog ajeta takoe je potreban dodatni
komentar.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
39

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Primjer 3. Ajet 43:61 kod naih prevodilaca glasi: I Isa je
predznak za Smak svijeta ili I Kuran je predznak za Smak svijeta, ili
Zaista je (Isa) navjetaj oekivanog asa (Sudnjeg dana). Iz originalnog
Kuranskog teksta se vidi da tu nema ni Isaa, ni predznaka. We innehu le
ilmun lis-saah. U ajetu se dakle spominju veznik I (we), uistinu
(inne), znanje (ilm) i as (saah), pa bi prijevod trebao glasiti: I
uistinu, to je znanje o asu. Moe li Isa biti znanje? Za ispravno
shvatanje, i ovdje je potreban komentar za ajet.
Primjer 4. Ajet 55:31: "Senefrugu lekum ejuhes sekalan."
(Posvetiemo se vama o tereta dva!).

Nai prevodioci kau: "Polagaete mi raun, o ljudi i dinovi" ili


"Presudiu vam Ja, o vi skupine dvije." Kako vidite u Originalu nema ni
polaganja, ni rauna, ni ljudi, ni dinova, ni skupina, a ni presuda!

ZBUNJENOST PREVODIOCA
Nekad se i jasni ajeti ne mogu shvatiti, pa je rezultat pogrean
prijevod koji ponekad granii sa frivolnou.
Primjer ajeta 2:26: Allah se zbilja ne stidi da kao primjer komarca
navede ili neto siunije od njega ili Allah se ne ustruava da za
primjer navede muicu ili neto siunije od nje. Sporni dio prijevoda
ajeta glasi fe ma fewkaha. Iako rije fewka oznaava nad, iznad, za
razliku od tahte (ispod), oni je prevode kao siunije to je apsurd.
Prijevod ajeta treba da glasi: Uistinu! Allah se ne suzdrava da navede
primjer kao to je komarac, te onog iznad njega. Komarac je dakle prost
primjer Allahovog stvaranja, a da se i ne govori o organizmima koji su po
sloenosti stvaranja kompleksniji (npr. ovjek).

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

NEPOZNAVANJE NAUNIH DISCIPLINA

1. Primjer ajeta 86:11: "We semai zati redi." Jedan na prevod


glasi ovako: Tako mi neba kinoga, iako se kia u ajetu ne spominje.

40

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Allah, d. ., ne k ae we semai zatil metar nego k ae Tak o mi neba
punog vraanja, jer je red vraanje, eho. Samo jednom jedinom rijeju
Kuran nas obavjetava da se u nebu vri vraanje nekih stvari. Nazad u
kosmos se vraaju sve opasne forme materije i energije, a svi korisni
oblici materije i energije koji idu sa zemlje vraaju se na nju. Kia je samo
jedno od znaenja onoga to se vraa. Slino nerazumijevanje postoji i
kod ajeta 86:12.
2. Primjer ajeta 86:1: Wes-semai wet-tarik, we ma edrake mettarik, en-nedmus-sakib.
Ovaj ajet prevode kao: "Tako Mi neba i vijesnika veeri" ili Tako mi neba
i Danice, a Danica znade li ta je. Rije tarik oznaava onog ko kuca,
tue, udara. Allah, d.., u treem ajetu kae da je taj koji udara zvijezda,
i to zvijezda koja prodire, bui, proie, jer sakib oznaava upravo to.
Prijevod, dakle, treba da glasi:
(1) Tako mi neba i onog koji udara.
(2) A ta zna ti ta je taj koji udara,
(3) Zvijezda prodorna.
Danas je poznato da su sva navedena svojstva skoncentrisana u
neutronskim zvijezdama, pulsarima.Te zvijezde kucaju (udaraju) u
podruju radio talasa, prodiru X i gama zracima i svjetlou. Planeta
Danica (Venera) ne ispunjava ni jedan kriterij koji je dat u samim ajetima,
prije svega nije zvijezda i ne udara (kuca).
Primjer 3. Ajet 55:5: "E-emsu wel-kameru bihusban" (Sunce i
Mjesec su po proraunu!). Ajet prevode kao "Sunce i Mjesec utvrenim
putanjama (stazama) plove." U ajetu, dakle, ne figurie plovidba, staze,
itd, itd.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

PRVI PRIJEVODI KURANA

Nemamo nikakvu informaciju da je za ivota Poslanika, a.s.,


nainjen direktan prijevod Kurana. Ipak u islamskoj tradiciji postoje
odreene reference na dijelove prijevoda Kurana. Izvjetava se da je
Selman Farisi, drug Boijeg Poslanika, preveo Fatihu na persijski, a da je

41

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Dafer b. Ebi Talib preveo neke ajete vezane za poslanika Isaa, a.s., i
Merjem na dvoru Negusa (kralja Abesinije) za vrijeme njegovog puta u tu
zemlju.
Tako izgleda da je pitanje prevoenje Kurana bila stvar ozbiljnog
razmatranja. Ma kakav sluaj bio, problem je postao istaknut kada su
muslimani doli u blizak kontakt sa nearapima, posebno Persijancima
nakon smrti Muhammeda a.s.
Ovdje nalazimo primjer Abu Hanife koji je dozvolio uenje
persijskog prijevoda Kurana pri klanjanju. Sem ovoga, prema nekim
izvjetajima, oralni prijevod Kurana nainio je izvjesni Musa b. Sayyar alAswari.
Ovi i slini primjeri ukazuju na mogunost da su dijelovi Kurana,
ili komplet Kuran, prevedeni u ovoj ranoj fazi. Najstariji postojei
prijevod Kurana na persijski nainjen je 345. hidretske, odnosno, 956.
god. Muhammad Hamidullah takoer spominje berberski prijevod koji je
nastao priblino 127. godine poslije hidre.
Jedan prijevod na neki od indijskih jezika (vjerovatno sindhi, ali
poznat kao hindi) nainjen je oko 270/883. godine od uenjaka iz Iraka
na kojeg ukazuje Abdullah b. Umar, vladar Sindha.
Ipak nema mnogo informacija o tim prijevodima, i izgleda da
neovisno i intenzivno istraivanje ove teme jo nije temeljito provedeno.
Rani prijevodi, kao recimo prijevod na latinski kojeg je nainio
Robert Kettonski (tampan 1543.), talijanski Andrea Arrivabenea (1547.) i
francuska verzija od Andre du Ryer (prvo izdanje 1647.) ine osnovu za
sukcesivna izdanja nastala u esnaestom, sedamnaestom i osamnaestom
stoljeu. U osamnaestom stoljeu su se pojavili prijevodi nainjeni
direktno sa arapskog originala. Prvi je nainio Sale (na engleski, prvo
izdanje 1734.), Savary (franscuski, 1751.) i Boysen (njemaki, 1773.).

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

U devetnaestom stoljeu se pojavilo nekoliko prijevoda na druge


evropske jezike. U devetnaestom i dvadesetom stoljeu orijentalisti
poput Richarda Bella i A. J. Arberrija prihvatili su se prevoenja Kurana

42

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


kao dijela svog znanstvenog zanimanja, u isto vrijeme kada su i kranski
misionari postali zainteresirani za prevoenje Kurana ne samo na
evropske jezike, nego takoer na orijentalne jezike i dijalekte. U
dvadesetom stoljeu process prevoenja Kurana je poprimio drugaiju
dimenziju kada su sektaki pokreti unutar islama, ili otpadnike skupine
izvan okrilja islama, poput kadijanija, upotrijebili prijevod da bi
proklamirali svoju ideoloku zasebnost.
Prevoenje je takoer bilo potaknuto u nacionalistike svrhe, kao
to je bilo u sluaju Turske nakon kolapsa halifeta.
Da bi se suprotstavili orijentalistikim misionarskim prijevodima
kao i onima nainjenim od sektakih pokreta, muslimani su osjetili
potrebu da saine vjeran prijevod Kurana na evropske jezike, engleski
prije svega. Zato su oni nainili vlastite prijevode, od kojih su najpoznatiji
prijevod Muhammada Marmaduka Pickthalla (London, 1930.) i
Abdullaha Yusufa Alija (Lahore, 1934.-37.).

PRIJEVOD LII NA PREVODIOCA


Kuran je izvorite upute i Boije znanje koje je vjeno. To je
uputa koja je trajna i koja postaje manifestna itaocu u skladu sa
njegovom spremnou da je prihvati. Tako neke njegove tajne i mudrosti
mogu biti oite kasnijim generacijama koje nisu bile uoljive njihovim
prethodnicima. Ovo potvruje generalno znaenje hadisa koji glasi:
obavijeteni bolje moe razumjeti od prisutne publike.
Ali njegov prijevod obezvrijeuje ovaj autentini kvalitet, jer on
ograniava itaoca na znaenje koje je upotrijebio prevodilac prema
svom razumijevanju. Naprimjer, prevodilac moe razumjeti ajet: I
poslali smo vjetrove oploavajue kao metaforu u smislu da je kontakt
izmeu vjetra i oblaka koji dovodi do padanja kie - slian oploenju
ene od strane mukarca, to ima za posljedicu roenje djeteta.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Ovo je razumijevanje nekih komentatora. Pa ako on prevede na


ovakav nain, pretpostavljajui da nee nai u ciljanom jeziku rije
ekvivalentnu arapskoj rijei lawaqih u doslovnom i metaforikom

43

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


smislu, itaoci e onda biti ogranieni na dato razumijevanje i nee biti u
stanju razumjeti doslovnu referencu ovoga navoda, naime da je vjetar u
stvarnosti lawaqih jer nosi oploavajui polen.
ak i ako ovaj primjer ne dokazuje pravilo, jer se ajet moe
doslovno prevesti, postoje drugi primjeri, a dovoljno je citirati ovaj kao
objanjenje. Prijevod nas ograniava na konano razumijevanje i tako nas
liava namjeravanog kontinuiteta (tj. stalnog pojavljivanja znaenja).
Mnogo, dakle, zavisi od prevodioca. Kvalitet prijevoda direktno je
ovisan o prevodiocu. Mentalno i duhovno stanje prevodioca, njegovo
znanje i obrazovanje, odrazie se svakako na prijevod. Prijevod e, dakle,
liiti na svog autora. Jasno je da osoba koja raspolae samo i iskljuivo
znanjem jedne oblasti, ne treba ni pokuati prevoditi Kuran. Stotine
ajeta, koji imaju reference u razliitim oblastima, u tom sluaju bie
povrno ili pogreno prevedeno.

PRIJE PREVOENJA KURANA


Prijevodi Kurana su verzije svete Knjige islama na jezicima koji
nisu arapski. Za muslimane je Kuran objava na arapskom, pa ga zato oni
vazda recitiraju na originalnom jeziku za vrijeme obavljanja salata.
Prijevodi Boijeg govora na druge jezike nuno su ljudska djela koja vie
ne sadravaju jedinstven sveti karakter arapskog Originala. Prijevodi se
smatraju samo pokuajima prenoenja znaenja svetog teksta.
Zadatak prevoenja nije nimalo lahak. I mada se neki iji je
arapski jezik maternji nee sloiti, oni objektivniji e potvrditi da su neki
pasai Kurana teki za razumjeti ak i na originalnom arapskom. Dio od
ovoga je prirodna tekoa svakog prijevoda. Na arapskom, kao i u
svakom drugom jeziku, jedna rije moe imati nekolicinu znaenja. Tako
je vazda prisutan element ljudske prosudbe upleten u razumijevanje i
prevoenje teksta. Ovdje stvar uslonjava injenica da se upotreba rijei
znaajno promijenila u klasinom i savremenom arapskom. Kao rezultat,
kuranski ajeti koji izgledaju savreno jasni Arapima adaptiranim na
moderni vokabular, mogu ne predstavljati originalno znaenje ajeta.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
44

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Originalno znaenje kuranskih ajeta takoe ovise o historijskim
okolnostima Muhammedovog ivota i rane zajednice u kojima su nastali.
Istraivanje tog konteksta obino zahtijeva detaljno poznavanje
hadisa i sire, koji su sami za sebe kompleksni i opirni tekstovi. Ovo
uvodi dodatni element nesigurnosti koji se ne moe eliminisati
lingvistikim pravilima prijevoda.
Svi istaknuti prijevodi Kurana proizvod su jedne individue, tako
nema prijevoda koji stvarno odraava kolektivno nastojanje. Jedan takav
zajedniki pokuaj nuan je da bi se dolo do autoritativnog prijevoda.
Poto se ovo jo nije dogodilo, nema jo prijevoda Kurana koji je
opeprihvaen, kao naprimjer nova revidirana standardna verzija Biblije.
Kao rezultat, individualci muslimani tee k tome da imaju vlastite
favorite. Naravno, oni koji itaju vie od jednog prijevoda, razvijaju ljubav
prema razliitim aspektima svakog. Npr. poznavalac klasike, Annemarie
Schimmel, autor tuceta knjiga o islamu i bivi profesor islama na Harvard
univerzitetu, favorizirala je prijevod Arthura Johna Arberrija zbog ljepote
izraza, a prijevod Marmaduka Pickthalla zbog doslovnog prevoenja
arapskih fraza.

KAKO PREVODITI KURAN


Al-Ghazali napominje u svojoj knjizi Iljam al-Awamm an Ilm
al-Kalam da nije dopustivo prevoditi boanske atribute Allaha. Izvodei
dokaze za to on napominje da u perzijskom jeziku ne postoje precizni
ekvivalenti za neke arapske rijei, kao to se ne mogu nai ni u turskom i
drugim jezicima, pa kako da se onda prevodilac nosi sa takvim rijeima?
Ako ih pojasni prema svom razumijevanju, on moe voditi itaoca svog
prijevoda ka vjerovanjima koja nisu namjeravana u Kuranu.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

On takoe napominje da neke arapske rijei imaju ekvivalent u


perzijskom jeziku ali kod Perzijanaca nije praksa da ih koriste
metaforiki kao Arapi. Pa tako, ako prevodilac koristi perzijsku rije, ono
to e se pojaviti je doslovno znaenja arapske rijei, dok ono to je Allah
namjeravao moe biti metaforiko znaenje. Ovo je primjenljivo na

45

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


druge jezike isto kao i na perzijski. Ova stvar je varljiva, posebno kada se
spominje Allah Svemogui, Njegovi atributi i djelovanje.
Jo u ovom kontekstu napominje da neke rijei mogu biti
homonimi u arapskom jeziku, ali ne u drugim jezicima. U ovom sluaju
prevodilac moe izabrati da ovo prevede sa neim drugaijim od onoga
to je Allah namjeravao u ta dva znaenja, a iskrivljenje je ovdje
nesporno, kao to smo ranije pojasnili.
Mogunost da se prevede sa / na arapski zahtijeva dobro
poznavanje arapskog jezika, a takoe i razliite kulture svijeta arapskog
govornog podruja, kao i razumjevanje ciljane audijencije, cilj izvornog
teksta i tehnike aspekte pisanog arapskog.
Uvrijeeno je pravilo meu uenjacima da ako postoji dalil
qati (jasan dokaz) protiv doslovnog razumijevanja jednog od ajeta
Kurana, onda on mora biti interpretiran tako da nije u kontradikciji sa
ovim dokazom. Svakom razumnom ovjeku je poznato da postoji
razlika izmeu tawila (interpretacije) arapskih rijei Kurana i
nearapskih rijei njegovog prijevoda, posebno kada su u pitanju
mutaabihat (nejasni ajeti) i homonimi. Posebni efekti koje sastav i stil
Kurana imaju na duu sluatelja ne mogu se prenijeti prijevodom.
Nestanak ovih efekata vodi gubitku velike blagodati.
Koliko puta je to privuklo ljude islamu do mjere da je jedan
evropski filozof rekao da je Muhammed, a.s., imao obiaj recitirati Kuran
na tako impresivan nain da privue sluatelja da u njega povjeruje, a
efekat ovoga bio je intenzivniji od efekta onoga to nam je preneseno o
udima drugih poslanika. Ako se Kuran prevede na turski, perzijski,
kineski, itd., logino e se pojaviti razlike meu tim prijevodima na nain
kao to postoje meu knjigama krana, tj. starih i novih zavjeta.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kuran je najvee udo koje dokazuje poslanstvo Muhammeda,


a.s., i vjeno je udo meu udima poslanika. Realitet ovog vjenog uda,
imunog na promjene, iskrivljavanje i tashif (premjetanje diakritikih
znakova) oit je samo u tekstu uzetom od onoga ko ga je primio od
Allaha, ali ovo nije sluaj sa prijevodom.

46

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


KURAN NIJE OBINA KNJIGA
Nema mnogo ljudi koji ine grijeh izvrtanja teksta Kurana. Oni
to ine ili da bi zatitili interese svojih sekti ili da bi zadobili politiku
korist. Problem sa veinom ljudi je to oni ne razumiju tekst Kurana
ispravno. Mada moemo pobrojati uzroke ovakvih problema, jedan od
glavnih je nedostatak znanja. Ljudsko znanje je jo nedovoljno da bi
razumjelo sva znaenja Kurana. To je knjiga velikih dimenzija
autorizirana od Boga ije znanje obuhvata itav univerzum.

Pri prouavanju Kurana trebamo biti vrlo svjesni i oprezni u


tumaenju njegovih znaenja. Moramo se prisjetiti da nemamo posla sa
obinom knjigom. Imamo posla sa knjigom koja je uputa ljudskim biima
za sva vremena. Imamo posla sa Boijom knjigom ije je znanje tako
ogromno da ako bismo ga poeli biljeiti, ne bismo ga ispisali kada
bismo kao tintu koristili mora, a drvee kao pisaljke. Moemo li, dakle,
nai knjigu ravnu takvoj?
Prije nego to italac pone prouavati Kuran, on / ona mora
znati da je za razliku od svih drugih spisa, ovo jedinstvena knjiga
vrhovnog Autora, vjena poruka univerzalnog znaaja. Njeni sadraji
nisu ogranieni na posebnu temu ili stil, oni sadre temelje za kompletan
sistem ivota, pokrivajui itav spektar pitanja koja variraju od specifinih
arta vjere i odredbi, do opih moralnih uenja, prava i obaveza, zloina i
kazne, osobnog i drutvenog zakona, i raznih drugih stvari.
Imajui u vidu dubinu i istananost kuranskog teksta, vjeran
prijevod na druge jezike je teko mogu. Razliiti prijevodi koji danas
postoje, ma kako tani bili, ne mogu se oznaiti Kuranom, jer nema
nade da e ikada imitirati dikciju ili stil knjige Boije.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Ali, prijevod je jedan od naina da se izveze poruka Kurana da bi se


dopustilo onima koji ne znaju arapski jezik, da dijele ovaj dragocjeni
poklon.

47

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


MUTEABIHAAT AJETI I NJIHOVO PREVOENJE
Prvo razluimo dva potpuno razliita detalja vezana za tekst Kurana:
(i) - ta to tekst Kurana STVARNO kae,
(ii) - ta to mi ELIMO da tekst kae.
Oni koji ele priskrbiti kakav argument za sebe u
raspravama, skloni su drugom sluaju. Oni ciljano navode tekst
ka svom tumaenju i svom izboru. U sluaju onih koji hoe
ISTINU, oni mogue esto ne razumiju tekst ispravno, ali ih ne
moemo teretiti za iskrivljavanje. U tom sluaju moemo
korigovati gornje navode u smislu:
(i) ta tekst Kurana STVARNO kae,
(ii) ta mi iz teksta RAZUMIJEMO, i,
(iii) ono to mi razumijemo moe NE biti tano.
Korelacija izmeu ovih navoda moe se bolje razumjeti na bazi
slijedeeg primjera:
... i onom ta je sputeno dvojici meleka u Babilu, Harutu i Marutu.
(2:102)
Abul Kalam Azaad, dobro poznati uenjak, preveo je ajet
ovako: I ovo takoer nije istina da je neto od ovoga sputeno dvojici
meleka, Harutu i Marutu u Babilonu. Drugi uveni uenjak Abdul Qadir
ajet je preveo ovako: I traili su to znanje koje je sputeno dvojici
meleka, Harutu i Marutu u Babilonu.
Ova dva prijevoda su negacija jedan drugom. Da bi se
presudilo koji od njih je ispravan, treba nam vie znanja prije nego to
okrivimo prevodioce za izvrtanje i iskrivljavanje.
Ova sumnja je raiena u gornjim paragrafima.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Ima i onih ljudi koji iskreu Kuran da bi posluio njihovom


cilju. Takve moemo nazvati NESRETNICIMA! Ipak, veina ljudi ita
Kuran da bi dola do istinske upute. Trebamo pokuati razumjeti
stanovita drugih s ljubavlju i odanou i respektovati drugaija miljenja.

48

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Niko nije savren sem Boga. Interpretacija koja danas izgleda prava,
moe se sutra pokazati pogrenom.
Vratimo se temi. Muteabihat u Kuranu su oni ajeti ija e
znaenja biti jasnija sa napretkom ljudskog znanja.
Pri svemu ovome moe se postaviti pitanje: "Gdje Kuran kae
da e znaenje nejasnih ajeta postati jasnije?
Odgovor je da arapska rije tawil koja je upotrijebljena u ajetu 3:7
vezano za muteabihat importira ovakvo znaenje. Generalno tawil
se razumije kao: objasniti, interpretirati. Ovo je korektan, ali ne savren
prijevod. Kuran koristi tawil za eventualnosti, konsekvence, zakljuke,
ishode i rezultate. Kuran kao knjiga upute upozorava ljude na posljedice
njihovih dobrih i loih djela i nastoji da to inteligentno razumiju.
Ali, veina ljudi nisu znalci ili ne koriste svoj intelekt. Oni ele
vidjeti da se stvari dogaaju upravo pred njima. Za njih, kako poslovica
kae, vidjeti, znai vjerovati. Ali prema zakonu kauzalnosti, svakom aktu
je potrebno vrijeme da proizvede svoj efekat. Tako, ukoliko znanje
naroda ne raste dovoljno da on moe stvari shvatiti inteligentno, on mora
ekati na ishod ili posljedice.
Ovo se zove vjerovanje tawilom. Postoje mnogi ajeti koji podupiru
ovakvo znaenja tawila.
Ljudi odbijaju istinu ili zbog nezrelog uma ili zbog nedovoljno
informacija. Na ovaj nain oni su nesposobni da pojme stvari
inteligentno. Drugi nain da se shvati istina je da se vide rezultati onoga
to je bilo reeno.
Kuran je kompletan ivotni kod, dok ivot ima mnoge
dimenzije i raznolikosti. Njegove dimenzije se proteu od Zemlje do
nebesa, a njegova raznolikost pokriva sve ljudske kulture i drutva do
konanog dana. tavie, ivot nije statian i nepokretan. On evolvira i
raste u svim aspektima, a njegove potrebe se kontinualno mijenjaju.
Izvan ljudske je imaginacije da napravi kod koji bi mogao pokriti sve
aspekte ivota. Samo Bog je to mogao uiniti. Njegova je velika milost
to nam je dao veliku knjigu Kuran. U njemu su enkodirani svi zakoni,
principi i vrijednosti koje su esencijalne za gradnju lijepe graevine
ivota.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Da bi pokrio sve aspekte ivota i da bi zadovoljio njegove


stalno rastue potrebe, Kuran je usvojio jedinstven literarni stil. On je

49

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


enkodirao svoje zakone i vrline sa obiljem analogija, metafora i slinosti.
Uenje je klasificirao u dvije kategorije ajeta, tzv. muhkemat i
muteabihat. Meutim, on ih ne identificira. Stoga to zavisi od znanja
ljudi i faze njihovog drutvenog razvoja kada e razlikovati muhkemat
od muteabihat ajeta. Otud ajet koji je muhkem za jednu osobu ili
drutvo, moe biti muteabih za druge i obrnuto.
Isaova, a.s., smrt je velika misterija i nai emo mnoge sumnje i
nagaanja kod mnogih kranskih i islamskih uenjaka. Ova konfuzija je
nastala zbog manjka informacija posebno o ivotu Isaa, i nedostatku
znanja o ivotu openito. Zato nam treba vie znanja da bismo rijeli ovu
misteriju ili da jednostavno vjerujemo u ono to Kuran kae.
ubihe u odgovarajuem ajetu ima znaenje da se jedan dogaaj zbio,
ali zbog nedostatka informacija mi ne znamo tano kako se to dogodilo.
Taj ajet pokazuje da ljudi mogu pripadati razliitim kulturama i
drutvima, a da dijele isti mentalitet. Da bismo ispravno razumjeli
njihovo ponaanje, treba nam vie znanja o njihovoj kulturi i drutvu.
Pogledajmo sada ta Kuran kae po ovom pitanju u gramatiki
tanom prijevodu koji je slobodan od bilo kakve agende (islamske ili
neke druge):
(41:10) I nainio je u njoj planine stabilne - iznad nje, i blagoslovio je
i odmjerio na njoj njene proizvode prehrane u etiri dana jednaka (informacija) za one koji pitaju.
(46:35) Zato se strpi, kao to se strpio odluni izmeu poslanika, i ne
pouruj im. Kao da su oni - na Dan kad vide ono ime im se prijetilo zadrani samo as dana. Informacija (je to)

Da je nafta bila otkrivena kad su ljudi putovali na devama i


magarcima, ona ne bi imala svoju upotrebljivost. Ali, priroda se otkriva u
pravo vrijeme. Pa tako ako ne razumijemo znaenje nekih ajeta,
pokuajmo doi do vie znanja, a ako znanje nije dostupno u tom
trenutku, onda nema brige. Takvi ajeti u ovom vremenu moda za nas
nisu relevanti, i moda pripadaju nekom drugom vremenu.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
50

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


KOMENTAR KURANA
Interes za tumaenje kuranskih ajeta nije nov. Ljudi su postavljali
poslaniku Muhammedu svakojaka pitanja o znaenju ajeta o ljudskoj
reprodukciji. Poslanikovi odgovori sainjavaju osnovu hadiske literature.
Dugo odlaganje tanih interpretacija tih ajeta uglavnom je rezultat
netanih prijevoda i komentara i nedostatka svijesti o nedovoljnom
naunom znanju.
ist, korektan, taan prijevod Kurana je potreban, ali je ponekad
itaocima teko razumjeti sva skrivena i oita znaenja, pa je dunost
svakog muslimana, muka i enska, da ita, razumije i razmilja o
Kuranu. Svi postojei engleski prijevodi Kurana su idiomatski. Takvi
prijevodi nisu nainjeni da bi italac nauio znaenje svake arapske rijei.
Zato itaoci i uai jednostavno idu dalje bez znanja arapskog vokabulara
upotrijebljenog u ajetima.
Ali, kada ovjek zna znaenje svake arapske rijei nekog ajeta,
onda bilo da on sam ui Kuran, ili slua neije uenje, on uiva u
njegovom razumijevanju. Stvarno divljenje Kuranu dolazi sa njegovim
razumijevanjem. Sam Kuran naglaava ovu stvar: I doista smo olakali
Kur'an za pouku, pa ima li iko ko se pouava? (54:40)
Allah nas takoer ohrabruje da razmiljamo o znaenjima
Kurana. Mi primamo blagoslove za njegovo uenje, ali samo uenje
melodinim tonom nije cilj kuranskog uenja. Cilj itanja Kurana trebao
bi biti razmiljanje i razumijevanje obraanja Allaha ovjeanstvu. Allah
kae: A zar nee razmiljati o Kur'anu, ili su na srcima brave njihove?
(47:24)
Ako se neko priblii Kuranu sa namjerom da razmilja o
njegovim znaenjima, onda on dolazi do svrhe kuranske objave koja je
uputa za ovjeanstvo, kao to Allah kae:

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Mjesec ramazan je taj u kojem je sputen Kur'an, Uputa ljudima


i jasni dokazi Upute i Furkan. (2:185)

Kada se znanje o znaenju pojedinih ajeta Kur'ana trai u starim


srednjovjekovnim komentarima (tefsirima) ili uz pomo hadisa, tu valja

51

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


biti jako oprezan! Neki od njih imaju potrebu za dopunama i revizijama
zbog mogueg prisustva slabih hadisa, israilijata, bespotrebnih rasprava
ili pria bez ikakve osnove!
U drugom skraenom izdanju Ibn Kesirovog tefsira kod nas,
tampanog 2002. godine, stoji da su u tom izdanju izostavljeni israilijati,
mnoga slaba hadiska predanja, neautentina miljenja i mnoge rasprave
za kojima nema potrebe. Iz ovoga se nazire da ti tefsiri (a Ibn Kesirov je
jedan od najpoznatijih) imaju podosta klimavih tumaenja! Nuno je
ovdje spomenuti da su kranske fantazmagorije ostale neoiene, a
one znaajno kontaminiraju bistri kuranski izvor!

SMJER PRIJEVODA
Pitanje: Kuran treba tampati zdesna nalijevo. Mnogi prevodioci
ga tampaju slijeva nadesno. Norma je prekinuta. Zato?
Odgovor: Veina prevodilaca koji su nearapi, odabrali su opciju
slijeva nadesno, to je stil pisanja jezika sa latininim pismom. Yusuf Ali
je u svom originalnom radu odabrao opciju slijeva nadesno. Kada je
njegov prijevod tampan u Saudijskoj Arabiji, konvertovan je u obrnut
smjer.
Izgleda da je ovo uraeno da bi se ugodilo ljudima koji govore
arapski naviklim da itaju zdesna nalijevo i koji nee naii na potekou
da itaju engleski po istom uzorku. Prevodioci na zapadu logino idu
smjerom slijeva nadesno da bi ugodili svojim itaocima, a arapski se
prilae s ciljem poreenja.
Mnogi savremeni prevodioci kao npr. Muhammad Asad,
Nooruddin, M.H. Shakir, Muhammad Ali, Farooq Malik, ili su slijeva
nadesno, da bi bili u saglasju sa engleskim stilom itanja.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

IMENA U PRIJEVODU

Pitanje: U nekim prijevodima na zapadu esto se koriste imena


kao Musa, 'Isa, Nuh, itd. Zar ne bi bilo bolje da se koriste Mojsije, Isus,
Noje, itd., poto su ova imena lahko razumljiva kranskom svijetu?

52

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Odgovor: Naravno, oko koritenja vlastitih imana vodile su se
dugotrajne diskusije. Zapadnjaci esto izvru lina imena i mi ih u
mnogim prilikama popravljamo. Mahomet naravno treba popraviti u
Muhammed, Bombay u Mumbai, Dacca u Dhaka, Peking u Beijing, itd.
Znamo da su biblijska imena Mojsije, Isus, Aron, David, Marija, lahko
razumljiva kranima. Meutim, izbjegavanjem koritenja biblijskih
imena pokuavamo ouvati imena onakva kako ih je Allah upotrijebio.
Sem toga i da bi se razlikovali biblijski likovi i njihove loe aktivnosti od
istih likova iz kuranske perspektive. Npr. Isus moe biti Boiji sin po
biblijskoj teoriji, ali Isa ne. Slino, mnogi zapadnjaci spelovae Koran, ali
mi koristimo Kuran, to daleko blie reflektira arapski izgovor.

NEPREVEDENE RIJEI
U prijevodima se esto zatiu rijei koje nisu prevedene, to
itaocu prijevoda oteava razumijevanje. Npr. rijei Hamd, Rabb,
Rahman, Rahim, Malik, ejtan, melek, salat, dowa, itd. Primjer rijei salat,
2:3. Mogue varijante za prijevod ove rijei na bosanski su namaz,
molitva ili klanjanje. Koji je onda razlog da se salat ostavi u izvornom
obliku? Salat, post za vrijeme mjeseca ramazana, dowa, hadd i dobra
djela su vrste oboavanja Allaha. U ajetu 2:3 Allah je naveo poseban tip
oboavanja, tj. salat. Ova rije salat, koja otjelovljuje i duhovne i fizike
aspekte oboavanja, nema bliskog znaenjskog ekvivalenta u
bosanskom, niti u engleskom jeziku. Jedva da nas bilo koji drugi tip
oboavanja ui da budemo tako tani (slijedei imama) ili nas ui
jednakosti izmeu siromanih i bogatih. Rije namaz je npr. persijska,
a rije molitva moe samo u jednom segmentu pokriti znaenje rijei
salat. Zato trebamo biti pravedni prema ovoj rijei. Kao i sline rijei ona
treba ostati u originalu, a njeno znaenje dati u fusnoti ili u komentaru.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

ZANIMLJIVE INJENICE O ARAPSKOM JEZIKU

Arapski je esti najkoriteniji jezik na svijetu; prije njega su:


kineski, engleski, hindi, panski i ruski. To je semitski jezik koji

53

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


porijeklo dijeli sa hebrejskim i amharijskim. Svakodnevno se koristi od
Maroka do jugozapadnog Irana. Arapski je takoer jezik vjerskih obreda
muslimana u Turskoj, Iranu, Afghanistanu, Pakistanu, Indoneziji,
dijelovima podsaharske Afrike, Kazahstana, Kirgizstana, Tadikistana,
Turkmenistana i Uzbekistana.
Mada se arapski jezik moe posmatrati kao ujedinilac raznolikih
drutava Sjevarne Afrike i Bliskog istoka, razliiti dijalekti ine esto
nemoguim da neko iz Egipta npr. razumije nekoga iz Maroka. Razlike
su obimne kada se poredi svakodnevni jezik urbanih, ruralnih i
nomadskih naroda. Ipak, arapski koji se koristi u tampi i masmedijima
je standardiziran i omoguuje komunikaciju kroz regiju. Arapski je
rijedak zbog svoje diglosije, jezik koji egzistira skoro kao dva jezika.
Kolokvijalni arapski se ui kod kue i prvi je jezik veine ljudi. Ovaj
oblik varira od mjesta do mjesta u arapskom svijetu. U javnom i
obrazovnom ivotu, ui se i koristi moderni arapski. Ovaj oblik jezika je
baziran na Kuranu ili klasinom arapskom. Provincije u Arabiji imaju
razne dijalekte arapskog. Poto je Muhammed, a.s., pripadao plemenu
Kurej, Kuran je napisan na kurejijskom arapskom.
Zato je kuranski arapski (koji je originalno kurejijski arapski)
postao jezikom tampe, TV, radija, slubenih spisa, pouke, itd. Kurejije
su bile urbano pleme u Mekki. To je bilo jedno od najveih i
najbogatijih plemena u Arabiji. Ovaj oblik arapskog koristi se u veini
javnih rasprava i u pisanim komunikacijama, dok se kolokvijalni arapski
koristi oralno u manje formalnim situacijama.
U toku mnogih stoljea u srednjem vijeku arapski je bio jezik
nauke i kulture i napredne misli cijelog civiliziranog svijeta. Izmeu
devetog i dvanaestog stoljea napisano vie djela nego i na jednom
drugom jeziku iz podruja filozofije, medicine, istorije, religije,
astronomije i geografije. Jezici Zapadne Evrope jo uvijek nose peat
njegova uticaja u brojnim pozajmicama iz njega. Njegovo pismo,
odmah iza latinskog, najvie se koristi u svijetu. Njime se slui persijski,
afganistanski, urdu, kao i velik broj turskih, berberskih i malajskih
jezika.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
54

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA

HISTORIJA ARAPSKOG JEZIKA


Arapski je lan semitske podgrupe afro-azijskih jezika. To je bio
jezik naroda koji se kretao iz Arabije u Irak i zemlje Levanta oko 3000
godina p.n.e. Takoer, u onome to je sada Juni Irak, u kraljevstvu alManathira, koje je bilo predislamska beduinska dinastija, cvjetala je
rana arapska poezija.
U estom stoljeu arapski se nairoko govori u Ghasanidskom
kraljevstvu lociranom na podruju dananje Sirije. Ovo kraljevstvo je
bilo istaknuti saveznik Bizanta.
Sa stratekih lokacija dijelova moderne Sirije, Jordana i
Palestine, ono je titilo puteve trgovine zaina iz june Arabije i
djelovalo je kao brana protiv pustinjskih beduina.
Takoer, prije pojave islama, arapski se stoljeima koristio
uzdu afrike obale nasuprot Jemena.
Zahvaljujui ekspanziji islama nakon Muhammedove, a.s., smrti
632. godine, arapski je postao dominantni jezik Bliskog Istoka, Sjeverne
Afrike i dijelova Azije.
Danas je to jezik u svakodnevnoj upotrebi 250 miliona ljudi i
jezik je oko milijardu i po ljudi koji ga koriste u damijama diljem
svijeta.

PISANI ARAPSKI JEZIK


Arapsk i alfabet se sastoj i od 28 k onsonanata i moe se pi sati
bez vokala. Arapski alfabet je takoer usvojen kod nesemitskih jezika
kao to su moderni persijski ili farsi, urdu, malajski, i neki
zapadnoafriki jezici. Arapski, kao i hebrejski, pie se zdesna nalijevo.
U stvarnosti to je bidirekcijski jezik, poto se brojevi piu slijeva na
desno. Interesantna je injenica da arapski brojevi u arapskom jeziku
nisu pisani arapskim, odnosno arapski koristi hindi brojeve.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
55

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA

JEZIK KURANA
Kuran je doslovna rije Allaha, boanski objavljena poslaniku
Muhammedu, a.s., preko meleka Dibrila. Prije bilo kakvog pokuaja da
se etimoloki opie znaenje rijei Kuran, prvo ukratko valja pojasniti
etimoloku bazu arapskog jezika. Arapski jezik je jedan od najbogatijih
jezika na svijetu, rijei sadre mnoga znaenja i mnoge skrivene dubine,
to nema uporedbu u naem jeziku. Da bismo ocijenili pravo znaenje i
razumijevanje odreene rijei, treba postaviti tri pitanja posmatrajui:
1. etimoloku bazu svake rijei,
2. njenu gramatiku kategoriju,
3. kontekstualnu lokaciju.
Etimoloki aspekt rijei
Veina arapskih rijei ima korjensku rije koja se sastoji od tri do
etiri slova. Ove korjenske rijei formiraju mnoge imenice, glagole i
pridjeve.
Jedna korjenska rije moe biti odgovorna za itavu grupu rijei.
Svaka arapska rije koja se sastoji od tri ista slova imae istu korjensku
rije kao svoj poetak. Svaka korjenska rije ima sopstveno individualno
znaenje, a osnovno znaenje prelazi u svaku imenicu ili glagol koji se
kreira. Jednom kad se vokali umetnu u korjenske rijei, one daju
preciznije i odreenije znaenje.
Gramatika kategorija

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Svaka imenica, glagol ili pridjev, takoe pripada specifinoj


gramatikoj ili kompozitnoj kategoriji koja ima svoja posebna znaenja i
osobine. Takve rijei nose te karakteristike i znaenja kao dodatak
samom korjenu rijei. Kada se originalno znaenje korjena rijei
kombinira sa preovlaujuim i kompozitnim karakteristikama te rijei,
onda se ovo prouava u svjetlu konteksta originalne stvari u diskusiji.

56

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kontekstualna lokacija
Kada se gornje dvije faze dogode, tad se rije u pitanju studira u
svjetlu konteksta, upotrebe, sadraja, subjekta i poloaja. Ovo e
konano voditi ka tanom i preciznom znaenju rijei i dati sliku onoga
ta pisac pokuava da prenese. Valja se prisjetiti, u kontekstu Kurana, da
je ovo knjiga od Boga objavljena. Kao takva, svaka rije se treba tretirati
kao specijalno odabrana za ovjeka, da bi se itala, a onda razumjela na
arapskom jeziku koji ima ogromnu irinu vokabulara.
Tako se detaljno znanje arapske gramatike i lingvistike kao i
samog jezika treba imati i razumjeti prije bilo kakvih koraka da se pokua
nainiti razumljiv tefsir ili objanjenje kuranskih ajeta.
Kuran plemeniti je knjiga Allahova, Mudrog i Hvale vrijednog,
koji je obeao njenu zatitu od svake povrede njene istoe. Obaveza je
svakog ovjeka koji trai dignitet ovoga svijeta i zadovoljtinu ahireta da
svoj ivot uskladi s njom, da implementira njene odredbe i da oboava
Onog koji ju je objavio.
Ovo moe biti lahak zadatak za one koji imaju Allahovu blagodat
i uputu, posebno za one koji razumiju arapski, jezik Boije objave. Ali, za
one koji ne poznaju arapski jezik, njihova ignorancija je barijera izmeu
njih i ovoga izvora upute i prosvjetljenja.
Prevoenje Allahove poruke je tako zadatak koji se ne treba uzeti
olahkim ili se obaviti povrno. itaj, a Gospodar tvoj je Najplemenitiji,
Koji pouava perom ...

TEKOE U PREVOENJU

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kao to smo ve rekli, arapski je bogat jezik, a rijei imaju vie


nijansi znaenja. Tako u mnogim jezicima esto treba vie rijei da bi se
dolo do znaenja, to odvlai od lijepe jednostavnosti kuranske poruke.
Arapski idiomi i teina rijei, teki su za razumjeti i prevesti. Dok je
moderni arapski ivi jezik, klasini arapski zahtijeva vie prouavanja da
bi se potpuno ocijenila i razumjela dubina znaenja.

57

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Posebna briga je bliskost prevodioca sa ciljanim jezikom. Neki
prijevodi su nainjeni od osoba koje poznaju arapski jezik, ali nisu u
stanju da prenesu namjeravano znaenje, jer nisu bliski sa nijansama
drugog jezika.
Na kraju, dilema je nai prijevod koji je lingvistiki i duhovno
maksimalno taan, a da je jo tean i itljiv.

itao sam neke posebne prijevode; u mnogo sluajeva iz ovih


prijevoda nisam mogao formirati razumljivu ideju o emu prijevod nekog
ajeta govori. Traio sam od nekih visoko obrazovanih ljudi da proitaju
odreene pasae. Oni su se takoe suoili sa istim problemom kao i ja.

POGRENO PREVOENJE
Pod ovim se podrazumijeva da originalni smisao rijei ili ajeta nije
odgovarajue izraen. Ovo moe nastati iz slijedei razloga:

nepoznavanje tanog znaenja arapske rijei,


poznavanje samo jedne nijanse znaenja,
zabuna meu razliitim arapskim rijeima,
ogranieno znanje arapskog dopunjeno imaginacijom,
zabuna izmeu arapskog, hebrejskog ili sirijaka,
neke smetnje od jevrejsko - kranske tradicije.

(1) Jedan od razloga nejasnoa takvih prijevoda je paragrafiranje.


U arapskom tekstu Kurana u mnogo sluajeva nekolicina ajeta moe se
baviti istim ili blisko vezanim stvarima. Meutim, one su razmjetene po
cijeloj knjizi, pa je prilino teko formirati razumljivu predodbu o emu
govori neki ajet.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
(2) Nije dobro prevesti Kuran samo pomou rjenika.

(3) Da bi se formirala razumljiva ideja o kojoj govori neki


kuranski ajet, treba se biti svjesno upotrebe termina i jezika samog
Kurana, kontekst takvih pasaa, poput historijske i teoloke okolnosti,
itd.

58

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Mogue je bilo, umjesto troenja vremena na stalno nove
prijevode, tampati objanjavajue biljeke za svaki postojei prijevod, s
dozvolom njegovog prevodioca. Meutim, s postojeim prijevodima je
problem oitih greaka, nejasnoa ideja, netanosti, arhaizama, itd.
(4) Zbog razliitosti kultura i stajalita, idiomi i metafore su
drugaije, pa tako i vezanost ideja. Bukvalan prijevod teko prenosi takve
veze. Slijedei primjer moe ovo predoiti: Za ljude koji ive u pustinji
voda i bujni vrtovi imaju drugaije znaenje od znaenja za ljude koji ive
u hladnim i vlanim zemljama. Prostranost praznih pustinja i nebesa
proizvode razliite efekte od efekata silnih uma, gradova i oblanog
neba.
(5) Takoe je potrebno razumjeti da se zbog progresa nauke i
tehnologije i promjena u ivotnom stilu koji to kreira, jezik takoer
mijenja. On je sada bukvalniji i rijei tee da se odnose na objekte. Ali, u
prolosti, jezik je imao veu drutvenu vrijednost, bio je fleksibilniji i sa
vie simbolike i odnosio se na iskustva, a ne na objekte. Rijei se zato ne
moraju odnositi na odreeni objekat. U ovome je vie realistinosti,
savremeni jezik tei da zavara ljude u miljenju da su oni objektivni.
(6) Kuran sadri instrukcije koje su dovoljno jasne svima da bi ih
razumjeli. Ali on takoer sadri simbolizam, slinosti i alegorije, a ovo
mogu razumjeti samo sofisticiraniji umovi.

KOJI PRIJEVOD JE NAJBOLJI?


Mnogi prvi prijevodi Kurana nainjeni su od strane kranskih
misionara. To nije iznenaenje; oni nisu poznati po tanosti niti vjernosti
namjeravanoj poruci. Ovdje nam je cilj istraiti adekvatnost prijevoda,
odgovoriti na osnovno pitanje ta je dobar prijevod? Andre Lefevere
veli da se na ovo pitanje moe odgovoriti ako se napravi poreenje sa
to je mogue vie prijevoda: deskriptivni pristup je naravno dobra
poetna taka, ali on treba biti dopunjen kritikom evaluacijom. Isti
metod
treba
usvojiti
u
pretpostavljenom
studiju.
Neka specifina pitanja na koja se treba osvrnuti su:

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
59

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


1. Da li je prijevod sainjen na vrstim principima i procedurama
prevoenja,
2. Da li je prijevod manipulativan, sa predrasudama ili pristrasan,
3. Da li prijevod odraava gramatika, referencijalna i konotativna
znaenja izvornog teksta,
4. Da li je prijevod takav da efektivno obavlja funkciju
informativnosti, ekspresivnosti i imperativnosti izvornog teksta,
5. Da li su dodaci, izostavljanja i izmjene - ukoliko postoje obligatorni ili opcijski, opravdani ili neopravdani,
6. Da li postoje ikakve greke, a ako postoje koje naravi su,
7. Da li prijevod brine o stilistici na nivou dikcije, sintakse, rasprave
i retorike?
Da sumiramo, studij treba planirati:

da analizira i ispita principe, metode i procedure prevoenja


Kurana,
da identificira, opie i objasni probleme prevoenja Kurana na
bosanski,
da identificira, opie i obrazloi razlike u prijevodima,
da identificira, opie i obrazloi greke u prijevodima,
da ispita ulogu prevodioca.

PONUDA PRIJEVODA U SVIJETU


Viestruki prijevodi Kurana na engleski pune police knjiara.
Amazon.com prodaje vie od deset razliitih. Zbog rastuih
muslimanskih zajednica u zemljama engleskog govornog podruja, kao i
zbog veeg akademskog interesovanja za islam, deava se pravi procvat
prijevoda na engleski jezik.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kuran je direktna Boija rije koja je objavljena na arapskom


jeziku poslaniku Muhammedu. Poto Kuran naglaava svoju arapsku
prirodu, muslimanski uenjaci vjeruju da je svaki prijevod prosta
aproksimacija interpretacije, s jedinim ciljem da bude alat za prouavanje
i razumijevanje originalnog arapskog teksta. S obzirom na to da jedva

60

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


20% muslimana govori arapski, ovo znai da veina muslimana prouava
tekst jedino kroz prijevod.
Pa koliko su onda tani prijevodi na engleski? Razliiti su. Neki su
jednostavno loi prijevodi. Neki preuzimaju sektake predrasude, a oni
koji se tampaju u Saudijskoj Arabiji esto imaju politike komentare.
Poto prevodioci ele prenijeti ne samo tekst, ve i znaenje, mnogi se
oslanjaju na interpretaciju (tefsir) srednjovjekovnih uenjaka, da bi bili u
saglasju sa ortodoksnim itanjem.

SENZITIVNI PRIJEVOD
"Koncept
senzitivnog
prijevoda
podrazumijeva
komunikativni dogaaj u toku kojeg se znaenja kreiraju i
podeavaju u meusobnoj kooperaciji meu uesnicima, kao to
su pisac i italac." (Beaugrande et al.1993; Beaugrande 1997.).

Ovdje je prioritet prevodioca da dobro razvijeni


bilingvinalni i bikulturni senzitivitet investira u odvagivanje
kompleksnih i konkurentnih faktora procesa prevoenja, kao to
su multipleksne relacije izmeu znaenja rijei i znaenja teksta u
svjetlu kulturnih razlika. Ciljni tekst se prosuuje po postignutom
balansu izmeu ovih faktora, ali takoer i po njegovim sopstvenim
kriterijima.

Jasno, tipovi teksta e se razlikovati u stepenima


senzitivnosti koje oni zahtijevaju od prevodilaca, a prevodioci e
se razlikovati po stepenima senzitiviteta koje unose u svoj rad.
Senzitivitet jo uvijek nije jasno raspoznat domen, bilo to u poduci
prevodilaca od strane instituta i univerziteta ili u izboru
prevodilaca od strane urednika i izdavaa. Nesretan rezultat je
openita tolerancija ili prihvatanje nesenzitivnih tekstova.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

SENZITIVITET NULTOG STEPENA

Nulti stepen senzitiviteta je ekstreman doslovan


prijevod, gdje je svaka rije ili dio rijei preveden u totalnoj

61

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


izolaciji od ostatka. Svega nekoliko prevodilaca je polo tim
radikalnim pravcem. Cilj prijevoda jeste uspostaviti relaciju
ekvivalencije izmeu izvornog i ciljnog teksta (tj. oba teksta
prenose istu poruku), uzimajui u obzir razna ogranienja koja se
nameu prevodiocu. (Ova ogranienja ukljuuju kontekst,
gramatika pravila izvornog jezika, njegove idiome, itd.)

PREVOENJE vs. INTERPRETIRANJE


Postoji razlika izmeu prijevoda, koji se sastoji od transfera ideja
izraenih napismeno s jednog jezika na drugi, i interpretiranja, koje se
sastoji od transfera ideja izraenih oralno, ili koritenjem gestikulacija
(kao to je sluaj jezika simbola), s jednog jezika na drugi.
Mada se interpretiranje moe smatrati podkategorijom prijevoda
sa stanovita analize ukljuenih procesa (prevodilake studije), u praksi
su talenti potrebni za ove dvije aktivnosti sasvim razliiti.

PROCES PREVOENJA
Proces prevoenja, bilo to prijevod per se ili za interpretiranje,
moe se jednostavno definisati kao:
1. dekodiranje znaenja izvornog teksta i
2. enkodiranje ovog znaenja u ciljni jezik.
Da bi identificirao i zahvatio znaenje teksta prevodilac mora
identificirati njegove komponente prevodne jedinice, tj. segmente
teksta (koji mogu biti fraze, rijei, jedna ili vie reenica).
Iza ove jednostavne procedure lei kompleksna kongnitivna
operacija. Naprimjer, da bi dekodirao izvorni tekst u njegovoj potpunosti,
prevodilac nastupa manje ili vie svjesno i metodino, interpretira i
analizira sve osobine teksta, proces koji zahtijeva poznavanje gramatike,
semantike, sintakse i idioma oba jezika, kao i kulturu onih koji ih govore.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
62

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA

MJERENJE USPJEHA U PREVOENJU


Cilj prijevoda je, kako smo ve rekli, ustanoviti vezu jednakosti
izmeu izvornog i ciljanog teksta uzimajui u obzir razliite limite koji se
postavljaju pred prevodioca. Uspjean prijevod moe se cijeniti po tome
koliko zadovoljava ova dva kriterija:
1. Vjernost, to je obim do kojeg prijevod tano prenosi znaenje
izvornog teksta, bez da mu se to doda ili oduzme i bez
pojaavanja ili oslabljivanja bilo kojeg dijela znaenja, i
2. Transparentnost, to je obim do kojeg se prijevod itaocu ciljanog
jezika ini da je originalno napisan na tom jeziku, i u skladu je sa
jezikim gramatikim, sintaksnim i idiomatskim konvencijama.
Prijevod koji zadovoljava prvi kriterij oznaava se kao vjeran
prijevod; prijevod koji zadovoljava drugi kriterij oznaava se kao
idiomatski prijevod.
Kriteriji koji se koriste za procjenu vjernosti prijevoda variraju
zavisno od subjekta, preciznosti originalnog sadraja, tipa, funkcije i
upotrebe teksta, njegovih literarnih kvaliteta, njegovog socijalnog i
historijskog konteksta, itd.
Kriteriji za ocjenu transparencije prijevoda su otvoreniji:
neidiomatski prijevod esto zvui pogreno, a u krajnjem sluaju
prijevoda rije za rije nainjenim putem mainskih sistema za
prevoenje esto rezultira besmislom.

Ipak, u izvjesnim kontekstima, prevodilac moe svjesno teiti ka


pravljenju doslovnog prijevoda. Npr., literarni prevodioci i prevodioci
vjerskih djela esto pokuavaju zadrati model izvornog teksta koliko je
to mogue. Da bi ovo uinili oni promiljeno rasteu granice ciljanog
jezika da bi dobili jedan neidiomatski prijevod. Slino, literarni prevodilac
moe eljeti da usvoji rijei ili izraze iz izvornog jezika da bi dodao
lokalnu boju u prijevod.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
63

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Na koncept vjernosti i transparentnosti razliito se gleda u
novijim prevodilakim teorijama. Ideja da prihvatljivi prijevodi trebaju biti
kreativni i originalni kao njihov izvorni tekst, jeste odluujui momenat.
Kritika ovih dvaju koncepata potpomognuta je prevodilakom
praksom u istonim zemljama kao to je Indija. Indijski ep Ramajana ima
brojne verzije na mnogim indijskim jezicima i prie su na svakom
drugaije. Ako se zaviri u upotrijebljene rijei na indijskim jezicima, bie
oita sloboda koja je data prevodiocima.
Literarni aspekt:
Jezik, poetski element i kontinuitet Kurana mogu jedino u
potpunosti cijeniti oni koji imaju znanje arapskog jezika, mada i ljudi koji
nemaju ili imaju malo znanja o jeziku imaju veliko zadovoljstvu u
recitiranju Kurana ili u sluanju njegovog uenja.
Prijevodi Kurana na druge jezike ne mogu reproducirati istinska
znaenja ili odgovarajui smisao, zato oni koji ne znaju ili malo znaju
arapski, a stvarno bi eljeli razumjeti Kuran, trebali bi prvo jezik nauiti.
Bilo bi moda interesantno istai da neprijatelji islama atakuju na Kuran
veinom koristei prijevod ili analizirajui njegove pasuse koji su izvaeni
iz konteksta.

REFORMISTIKI PRISTUP PRIJEVODU


Reformistiki prijevod eksplicitno odbacuje pravo islamske uleme da
odreuje mogua znaenja, ili da na bilo koji nain utie na interpretaciju
spornih pasusa.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Posebno, reformistiki prijevod se ne oslanja niti na hadise niti


tefsire u izvoenju moguih znaenja teksta. Iskljuen je, dakle,
uticaj tih radova.

Reformistiki prijevod koristi sami jezik Kurana kao vrhovni autoritet u


odreivanju moguih znaenja, radije nego tumaenje stare ili
srednjovjekovne uleme koje je utemeljeno na poslanikoj tradiciji.

64

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Sedam najpopularnijih prijevoda Kurana su proizvod iskljuivo
jednog autora, to predstavlja jednu interpretaciju islama.
Znamo da Kuran prenosi vrlo jasnu, koherentnu poruku. Ipak,
ponekad postoji problem sa naim prijemnikom. Ako na prijemnik ne
uje emitovanje ili ga ne razumije dobro, onda neto nije u redu i treba
ga provjeriti. Ako je signal slab, trebamo dopuniti baterije ili provjeriti
antene. Ako ne primimo jasnu poruku, moramo podesiti pravu stanicu da
bismo se otarasili buke i interferencija iz drugih izvora. Takoer moemo
traiti pomo od ljudi sa znanjem ili od eksperata za ovaj posao. Ako
prijemnik uope ne radi, onda moramo uiniti iskren napor da
popravimo polomljene dijelove. Ipak, ako vjerujemo da je problem u
emitiranju, onda nam niko ne moe pomoi. Izvan diskusije je da Kuran
ohrabruje vjernike da prouavaju njegove rijei sa panjom. On nas
savjetuje da ne urimo u razumijevanju, ako nemamo dovoljno znanja.
(20:114).
A ipak on tvrdi da je lahak za razumjeti. Ovo dakako nije
kontradiktorna pozicija. Da bi vjerovao u sve ajete Kurana ovjek ne
mora biti naunik. Da bi bio vjernik dovoljan je uslov da se vjeruje u
sve ajete. Ipak, da bi se ispravno razumjeli muteabih ajeti (ajeti sa
viestrukim znaenjem), ovjek mora duboko poznavati Kuran. Zato ajet
3:7 spominje usku kategoriju ljudi (oni koji imaju veliko znanje) u vezi
ajeta viestrukog znaenja.

ORIJENTALISTIKO - MISIONARSKI PRISTUP


Prvi engleski prijevodi Kurana nainjeni od strane muslimana
proistekli su uglavnom iz njihovog pobonog entuzijazma, kako bi pobili
navode kranskih misionara protiv islama openito, a Kurana posebno.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Na nesreu, umjesto da se krani zamisle nad tom Knjigom i da


je dre kao baklju koja e im osvijetliti put - i da je prouavaju drei se
naune nepristrasnosti - oni su protiv nje rat pokrenuli; pribliili su joj se
sa fanatizmom, pristranou, izvrtanjem i ismijavanjem. Jo je mogue
otkriti ostatke takvog mentaliteta u njihovim govorima i pisanijama.

65

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Opasnost prijevoda nainjenih od nemuslimana, bez obzira bili to
misionari ili orijentalisti, izvire iz pogrene i zbunjujue prirode takvih
prijevoda.
Ahmedije Lahorea su 1925. pokuale distribuciju Muhammad
Alijevog prijevoda u Egiptu, naslovljenog kao Holy Quran.
Ovog prijevoda se domogao Meihat al-Azhara predvoen
ejhom Abu al-Fadl al-Jizawijem (velikim ejhom al-Azhara od 1917. do
1928.), te je izdata fetva o zabrani njegovog rasturanja u Egiptu.
Ovakav stav je podrao ejh Rashid Rida i Muhammad Shakir koji
su ga obiljeili kao devijantan prijevod koji kontrira principima
islamskog vjerovanja i pokuava da islam rasturi iznutra.
U godinama srednjeg vijeka postalo je potrebno precizno
razumijevanje islama i njegovog primarnog izvora, Kurana, da bi se
omoguilo kranskim klericima ili misionarima da odbrane svoju vjeru
od islama. Prvi koji je pristupio realizaciji ove potrebe bio je Peter
Venerable (Veleasni). On je uposlio Roberta od Kettona, Engleza, i
Hermana od Dalmata, da prevedu neke vane radove o i slamu na
latinski.
Meu tim radovima bio je Kuran, kojeg je preveo Robert od
Kettona (zavrio 1143. godine). 1543. godine tampao ga je Theodor
Bibliander, teolog iz Ciriha.
Za Roberta se tvrdi da je uvijek bio sklon da pretjera sa
bezazlenim tekstovima dajui im zl obne i il razvratne aoke, i l ida
preferira neodgovarajue i neprijatne komentare koji su sve sem
normalni i pristojni.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Prema Georgeu Saleu, ovaj latinski prijevod ne zasluuje naziv


prijevoda; nebrojene slobode unutar prijevoda, bezbrojne greke i
propusti, jedva da odslikavaju bilo kakvu slinost sa originalom. Ipak,
Robertov prijevod inio je osnovu za nekoliko srednjovjekovnih verzija.
U svom uvodu za prijevod Salea, Edward Denson Ross je
naglasio neshvatanja i iskrivljenu sliku islama koju nude kranski

66

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


fanatici, jer za mnogo stoljea poznavanje koje je posjedovala veina
Evropejaca o muhammedanizmu bilo je skoro u potpunosti zasnovano
na iskrivljenim izvjetajima fanatinih krana, to je vodilo irenju
mnotva velikih kleveta.
Ono to je dobro u muhammedanizmu potpuno je ignorisano, a
ono to nije bilo dobro u oima Evrope, preuveliano je i pogreno
tumaeno.
Ovakva pozadina osvjetljava ulogu koju su igrali mnogi od tih
prijevoda u prezentiranju slike islama zapadnom itaocu. Evo jo nekih
aspekata takvih prijevoda:
1. Veina prvih prijevoda je data pod naslovom Alcoran
Mahometov, Quran Turaka ili Knjiga turskog proroka.
2. Predgovori takvih prijevoda otkrivaju antiislamski pristup i
polemike razloge zbog kojih je Kuran preveden. Jasan primjer ovoga je
latinski prijevod Ludovicia Marracccia, talijanskog klerika. Njegovom
prijevodu prethodi predgovor pod naslovom Pobijanje Kurana.
Vrlo krut primjer orijentalistiko misionarskog pristupa Kuranu
nalazi se u prijevodu Alexandera Rossa, koji je bio prvi prijevod Kurana
na engleski. U prevoenju Kurana, namjera Rossa, kapelana kralja
Charlesa I, izraena je u njegovom uvodu za kranskog itaoca: inilo
mi se zgodnim da sve iznesem u njegovom punom svjetlu, da biste
vidjeli svoje neprijatelje kakvi jesu, i bolje se pripremili da se sudarite ....
sa njihovim Alcoranom. On se takoer namuio samo da ga prevede sa
francuskog, mada je to bio otrov, koji je uveliko inficirao vei dio
neotkrivenog univerzuma, a mogao bi se pokazati protivotrovom, kako bi
u vama pokazao zdravlje kranstva.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

On je zauzeo antislamski stav i u dva dodatka svom radu pod


naslovom Potrebna opomena ili savjet za one koji ele znati kakva korist
moe biti od njega, ili kakva opasnost moe biti u itanju Alcorana (pp.
406-20) i ivot i smrt Mahometa: proroka Turaka i autora Alcorana
(pp. 395-405), koji je pun mitova o poslaniku Muhammedu, a.s.

67

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


George Sale, advokat, sainio je svoj The Koran obino zvan The
Alcoran of Mohammed (London, 1734.), koji je bio najpopularniji
engleski prijevod. Pearson pominje da je Saleova verzija bila popularna u
svijetu engleskog govornog podruja skoro dva stoljea. Prema Saleu
pobijanje Mohammedisma od pisaca rimokatolike zajednice dalo
im je (muslimanima) veliku prednost u raspravi i tako doprinijelo
poveanju .... averzije (muslimana) prema kranskoj religiji.
On je htio napasti Kuran sa uspjehom i postii slavu njegovog
zbacivanja. Saleov uvod odaje njegovo veliko neprijateljstvo prema
islamu i njegovim misionarskim nakanama time to sugerie pravila kojih
se treba drati pri razgovoru sa Mohammedancima.
Brojne transpozicije, previdi, beskrajna sloboda i neoprostive
greke prouzrokovale su da ovi prijevodi budu daleko od naziva prijevod.
Naputen je tradicionalni poredak sura Kurana i usvojen
neuobiajeni poredak. Muslimani vjeruju da je poredak sura Kurana
odredio sam Poslanik po Boanskoj emi. Rodvell je bio taj koji je
izmislio takozvani hronoloki poredak sura Kurana.
Drugi prevodioci su zatim usvojili isti pristup u svojim
prijevodima i svaki od njih je pokuao da rearanira sure Kurana po
svome, kao to je uinio Richard Bell u svom radu naslovljenom
Prevedeni Kuran, sa kritikim rearanmanom sura. (Edinburgh, 1937.39.).
U svom prijevodu Bell je ak pokuao da prerasporedi ajete
Kurana. Na njegov rad Alfred Guillaume daje komentar: Priznajem da je
njegov hirurki zahvat tako razarajui da ja taj prijevod ne mogu koristiti.
Isjecanjem i premetanjem ajeta iz isto subjektivnih razloga i
amputiranjem pola ajeta ili ak fraza, on provocira mentalni otpor
tekstualnoj analizi koja je djelimino vrsto uenjaka.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Drugi primjer prijevoda je od N.J. Dawooda pod naslovom The


Koran (London, 1956.). On je takoer usvojio novi raspored sura po
svome. U uvodu svom prijevodu Dawood kae: U ovom izdanju je
naputen tradicionalni redoslijed. Ovdje, iako nije slijeen hronoloki

68

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


red, niz poinje sa vie biblijskim i poetinim objavama, a zavrava se sa
najduim.
Da budemo iskreni, nisu svi prijevodi nainjeni od orijentalista
radi polemikih ciljeva, ili da su svi oni namjeravali nainiti iskrivljene
verzije Kurana. Neki od tih prijevoda reflektiraju razvoj zapadnog
razumijevanja islama i njegov pristup Kuranu. Moemo nai nekoliko
primjera prijevoda, iako nekolicinu, koji su nainjeni iz naunih razloga, i
mada nisu imuni na greke, oni ne sadre greke koje su promiljene.
Najbolji primjer takvog pristupa je prijevod A. J. Arberrija pod naslovom
The Koran Interpreted koji je iznad drugih engleskih prijevoda nainjenih
od nemuslimana i po pristupu i po kvalitetu.
Koliina tete koju su takvi prijevodi od nemuslimana i
antimuslimanskih pisaca prouzroili, nagnali su muslimane da stupe u
podruje prevoenja na engleski jezik. Prvi musliman koji se prihvatio
tog posla bio je dr. Muhammad 'Abdul Hakim Khan, iz Patiala, 1905.
Mirza Hairat iz Delhija je takoe trampao prijevod, (Delhi, 1919.).

SEKTAKI PRIJEVODI
Postoji izvjestan broj prijevoda na engleski jezik nainjenih od
muslimana, koji ipak nisu znaajni pokuaji na ovom planu.
Njihova lista izgleda ovako:
1. Al-Hajj Hafiz Ghulam Sarwar, Translation of the Holy Quran
(Singapore, 1920.),
2. Ali Ahmad Khan Jullundri, Translation of the Glorious Holy Quran with
commentary (Lahore, 1962.) ,
3. Abdur Rahman Tariq and Ziauddin Gilani, The Holy Quran Rendered
into English (Lahore, 1966.),
4. Syed Abdul Latif, Al-Quran: Rendered into English (Hyderabad, 1969.),
5. Hashim Amir Ali, The Message of the Quran Presented in Perspective
(Tokyo, 1974.),
6. Muhammad Ahmad Mofassir, The Koran: The First Tafsir in English
(London, 1979.) ,
7. Mahmud Y. Zayid, The Quran: An English Translation of the Meaning of

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
69

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


the Quran (checked and revised in collaboration with a committee of
Muslim scholars) (Beirut, 1980.),
8. S.M. Sarwar, The Holy Quran: Arab Text and English Translation
(Elmhurst, 1981.),
9. Ahmed Ali, Al-Quran: A Contemporary Translation (Karachi, 1984.),
Zbog blasfeminih stavki koje sadri, prijevod Rashad Khalife
Konana Knjiga (Autorizirana engleska verzija, Tucson, 1978.) nije
ukljuen meu prijevode muslimana. ak i meu muslimanskim, neki
prijevodi su predstavnici jakih sektakih predrasuda.
Naprimjer, iitsko uenje potpuno se reflektira u prateim
komentarima slijedeih knjiga: S.V. Mir Ahmad Ali, The Holy Quran with
English Translation and Commentary, prema verziji Ahlul Baita ukljuuje
specijalne biljeke od Hujjatul-Islam Ayatullah Haji Mirza Mahdi Pooya
Yazdi vezano za filozofske aspekte ajeta (Karachi, 1964.); M.H. Shakir,
Holy Quran (New York, 1982.); Syed Muhammad Hussain at-Tabatabai,
Al-Mizan: An Exegesis of the Quran, prevedeno sa persijskog na engleski
od Sayyid Saeed Akhtar Rizvija (Tehran, 198~).
Kao to je istaknuto, kadijanije, iako su napustile islam, aktivno
su angaovane na prevoenju Kurana. Pored engleskog, njihovi prijevodi
su uraeni na nekoliko evropskih i afrikih jezika.
Muhammad Alijev The Holy Quran: English Translation (Lahore,
1917.) oznaava poetak takvih pokuaja. Ovaj kadijanijski prevodilac je
odgovoran za pogreno prevoenje nekoliko kuranskih ajeta, posebno
onih koji su vezani za obeanog mesiju, njegova uda i kuransku
angelologiju.
Slina iskrivljenja nainio je drugi kadijanijski prevodilac Sher Ali
u djelu Kuran sveti: arapski tekst sa engleskim prijevodom. (Rabwah,
1955.). tampan pod okriljem Mirza Bashiruddin Mahmud Ahmada,
drugog nasljednika obeanog mesije - voe ahmedija. Ovaj esto
reprintovani rad predstavlja slubenu kadijanijsku verziju Kurana.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Sher Ali se obraa Mirzi Ghulam Ahmadu kao "obeanom mesiji" i


pogreno prevodi i tumai nekolicinu kuranskih ajeta.

70

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kuran: arapski tekst i engleski prijevod od Zafarullah Khana (London,
1970.) broji se kao jo jedan znaajan kadijanijski pokuaj u ovome
pravcu. Kao i druge kadijanije Zafarullah takoer izokree kuranske
ajete miljenju da vrata poslanstva nisu zatvorena sa poslanikom
Muhammedom, a.s. Takva vienja kuranskog teksta nalaze se i u
slijedeim kadijanijskim prijevodima:
(i) Kamaluddin and Nazir Ahmad, A Running Commentary of the Holy
Quran (London, 1948.)
(ii) Salahuddin Peer, The Wonderful Koran (Lahore, 1960.)
(iii) Malik Ghulam Farid, The Holy Quran (Rabwah, 1962.)
(iv) Khadim Rahman Nuri, The Running Commentary of the Holy Quran
with under-bracket comments (Shillong, 1964.)
(v) Firozuddin Ruhi, The Quran (Karachi, 1965.)

UMJESTO ZAKLJUKA
ak i za Arapa, iji je maternji jezik arapski, Kuran nije lahak
dokument. Njegov jezik i strukturu ajeta nije lahko premostiti. Prijevod
samo akcentira kompleksnost.
Urgentna potreba meu prevodiocima posebno sada kada se
mnogi i sami prihvataju vjere jeste sainjavanje funkcionalnog i
relativno tanog engleskog prijevoda. Mnogi od tih vjernika nemaju
akademski pristup istoriji judeo-kranskih referenci u glavnom
islamskom dokumentu. Uglaena engleska proza ne moe biti supstitut
za slabu naobrazbu. Sem toga, sektake razlike unutar islama nasijecaju
svaki muslimanski konsenzus oko prevedene verzije. Na kraju ini se da
e potraga za savrenim prijevodom trajati beskrajno.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Dotle muslimanski student treba da razumno koristi Pickthalla, A.


Yusuf Alija, Asada i Irvinga. ak se ne mogu ignorisati i stilistiki kvaliteti
Arberrija. Muslimani ultimativno moraju pokuavati otkrivati Original i ne
dozvoliti sebi da se izgube u labirintu prijevoda i interpretacija.

71

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


VANOST ENGLESKIH PRIJEVODA
Potreba muslimana za prijevodima Kurana na engleski izvire
uglavnom iz elje da se suzbiju misionarska nastojanja. Slijedei
dugotrajnu polemiku tradiciju iji je cilj da se napravi pogrena i
konfuzna evropska verzija muslimanske knjige, kranski misionari su
pokrenuli svoju ofanzivu protiv politiki ponienog islama u
osamnaestom stoljeu radei na njihovim sopstvenim prijevodima
Kurana.
Muslimani oito nisu mogli dopustiti ovakvo misionarsko
djelovanje zamraivanje autentinosti teksta sa neprijateljskim
komentarima. Otud odluka muslimana da svijetu Evrope ponude vjeran
prijevod kuranskog teksta, kao i jedan sumarum njegovih uenja. Kasnije
su muslimanski prijevodi ciljali i na to da slue i onim muslimanima iji
je jedini pristup kuranskoj objavi bio kroz medij evropskih jezika.
Prirodno, engleski se smatrao najvanijim jezikom za ciljeve
muslimana, zbog injenice postojanja Britanske imperije koja je poslije
Otomana sadravala najvei broj muslimanskih subjekata.
Isti logiki temelj se primjenjuje na sektake pokrete unutar
islama, ili ak otpadnike grupe kao to su kadijanije. Njihove znaajne
prevodilake aktivnosti motivirane su nunou da proklamiraju svoju
ideoloku jedinstvenost.
Kako je engleski jezik rairen u svijetu, mnogi ljudi zainteresirani za islam
doi e do prvih ideja Kurana iz engleskih prijevoda.

Dobro je da kvalificirani muslimani ine napore da prezentiraju


sliku koju im namee njihova duhovna i mentalna vizija. Indijski
obrazovni sistem nametnuo je engleski jezik kao zajedniki jezik kulture
za populaciju od vie stotina miliona ljudi. Veina obrazovanih od oko
125 miliona muslimana ukoliko ne znaju arapski slue se engleskim
kao najkultiviranijim medijem izraavanja. Njihovi nemuslimanski
sugraani prosuuju obino pogreno njihovu vjeru preko materijala
koji im je dostupan na engleskom.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
72

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


PREGLED PRIJEVODA KURANA NA ENGLESKI JEZIK
Ahmad

Muhammad Mofassir; Naslov: The Koran: The First Tafsir in


English (London, 1979.). Objanjavajue napomene su
interpolirane u tekst prijevoda. To oznaava ozbiljno
odstupanje od normi kuranske egzegeze, jer otvara vrata
mogunosti da se bilo kakav materijal prezentira kao prijevod
samog teksta. Pogreno prevodi nekolicinu termina.
Naprimjer gajb (nevidljivo) prevodi kao posljedica neijeg
djelovanja.

Ahmad

Autor: Syed Vickar Ahamed; Naslov: An Interpretation of the


Meaning of The Glorious Quran; objavljen 1999. Syed je
radio ovaj prijevod preko 15 godina da bi od njega nainio
pojednostavljen prijevod znaenja Kurana za mlade. 1997.
Ahmad je dobio dozvole El-Azhara dok je bio profesor
informatike na Gradskom univerzitetu New Yorka.
Diplomirao je na Bangalorskom univerzitetu 1957.,
doktorirao filozofiju na Manchesterskom univerzitetu 1962., i
postao doktor nauka na Manchesterskom univerzitetu 1984.
Ovaj prijevod predstavlja briljivo odraen posao.

Ahmed

Autor: Mohamed J. Ahmed i Samira Ahmed; Naslov: The


Koran, Complete Dictionary and Literal Translation.
Zasigurno, ovo je svjetao, otvoreni rad, koji pripada srednjoj
struji. Respekt prema dosljednom znaenju rijei postavlja
ovaj rad nad mnogima.

Ali

Autor: Abdullah Yusuf Ali (1872.-1953.); Naslov: The Quran


Text, Translation, and Commentary, (Lahore, 1934., 37.).
Meu prijevodima Kurana koji su nali mjesto kod Saudijaca,
i koji zato ima iroku distribuciju, bio je upravo prijevod
Abdullaha Yusufa Alija. Od prve pojave 1934. godine
donedavno, bio je najpopularnija engleska verzija meu
muslimanima. Mada nije bio neki islamski uenjak u

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
73

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


formalnom smislu, Yusuf Ali je studirao klasiku na
Kembridu, diplomirao kao advokat na Linkolnu u Londonu, a
bio je obdaren elokventnim stilom pisanja. On je nastojao da
prenese muziku i bogatstvo arapskog sa poetskom
engleskom versifikacijom. Mada njegov prijevod teksta nije
lo, postoje ozbiljni problemi u njegovim opsenim
fusnotama. U mnogo sluajeva on reproducira egzegetski
materijal iz srednjovjekovnih tekstova bez i najmanjeg napora
na kontekstualizaciji. Malo je udno da su neka od njegovih
opsenih pojanjenja, posebno o Dennetu i Dehennemu,
melecima i poligamiji, itd., stav pseudo-racionalistikog duha
njegovog vremena, kao npr. u radovima S. Ahmada i S.
Ameer Alija. Njegov prevelik naglasak na duhovnim stvarima
takoer iskrivljuje kuransku sliku. Nasuprot ovoga stoji
injenica da je Yusuf Ali bez sumnje bio jedan od rijetkih
muslimana koji je izvrsno vladao engleskim jezikom. To se
potpuno reflektira u njegovom prijevodu. Mada je prijevod
vie parafraza nego doslovan prijevod, on jo uvijek
predstavlja smisao Originala.
Ali

Autor: S. V. Mir Ahmad Ali; Naslov: The Holy Qur'an with


English Translation and Commentary according to the version
of the Holy Ahlul Bait; Objavljen 1964. Komentar je sainio
Hujjatul-Islam Ayatullah Haji Mirza Mahdi Pooya Yazdi.
Komentar je zadovoljavajue fleksibilan, pouan. ini se da ga
iitski entuzijasti jako vole. Jedan recenzent dao je sljedee
opaanje: Na autoritetu Kur'ana opravdaju se takve sektake
doktrine iija kao to je imamat, muta'a (privremen brak),
nominacija Alija kao nasljednika Poslanika, taqqiyya (skrivanje
vjere), tabarra (proklinjanje) i tugovanje u mjesecu
muharramu. Invektive su upotrijebljene protiv i emevijskih i
abasijskih vladara. Snano demantira miljenje da iije vjeruju
u izmjenu (tahreef) Kur'ana. Dok Saudijci mogu nastojati da
monopoliziraju kuransku interpretaciju u sunitskoj zajednici,
mnogi iiti odbijaju njihova objanjenja. Syed V. Mir Ahmed
Ali, indijski znalac arapskog i persijskog, sainio je prijevod
koji je postao standardni iitski prijevod. Opsene instrukcije
u vezi iitske doktrine i rituala osiguravaju da audijencija

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
74

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


ostaje iskljuivo iitska. Mir Ahmed Alijev prijevod snano se
oslanja na komentare duhovnog savjetnika, Ayatollah Mirza
Mahdi Pooya Yazdija, iranskog uenjaka poznatog po svom
fokusiranju na misticizam.
Ali

Autor: Ahmed Ali; Naslov: Al-Quran, A Contemporary


Translation; Objavljen 1984., 1988., i 1993. Ahmed je
predavao na razliitim indijskim univerzitetima i je bio
vanredni profesor u Kini i Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Ovaj prijevod je pisan u stihovima. Za razliku od ostalih,
Ahmed je na poetku svakog ajeta stavljao veliko slovo.
Svakako, Ahmed je naporno radio na ovom uspjenom djelu.
Nekoliko fusnota je jako znaajno, ponekad objanjavajui
neortodoksne adaptacije teksta, kao u 4:34. Ovo je vrijedan
rad. Ahmad Ali, istaknuti pakistanski poeta i diplomata,
odstupio je od ponekad arhaine proze Yusufa Alija i
Marmaduke Pickthalla, kako bi prezentirao Kuran na
savremenom engleskom. Dok Ali pie kako eli da naini
prijevod, a ne komentar - teoloki ili drugi on, kao
Muhammad Ali gleda da otkai svaki izvjetaj koji bi
mogao biti neuvjerljiv, i inei tako, porie neke biblijske,
midrake i talmudske prie. Prijevod, dakle, sadri
neortodoksna, apologetska i pseudo-racionalistika gledita o
dehennemu, kamenovanju Abrahine armije, drvetu, ajetima
2:73, 248, 282, 3:49 i 4:01. Uprkos njegovoj dostupnosti
nemuslimanima i akademskim itaocima (jer je objavljen od
Princeton University Pressa), mnogi muslimanski uenjaci
su kritikovali ovaj prijevod zbog sloboda koje se javljaju u
tekstu.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Ali

Autor: Maulana Muhammad Ali (1876. -1951.); Naslov:


Holy Quran; Prijevod je prvi put objavljen u Lahoreu 1717.
Nakon to je diplomirao u oblasti matematike 1896. na
Vladinom koledu Lahorea, on je stekao magistraturu iz
engleskog jezika 1898. Zavrni ispit na pravu poloio je
1899., te se odrekao posla poduavanja matematike na

75

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Islamia koledu Lahorea, s namjerom da se posveti
advokaturi. Muhammad Ali je bio ahmedijski uenjak koji je
postao lider lahorske podgrupe. On je konstantno
dopunjavao svoj prijevod i tampao je etiri revizije do svoje
smrti 1951. Savremeni kritiari su hvalili odlini engleski
Muhammada Alija i njegova pojanjenja. Meutim,
predrasude Muhammada Alija pokazuju se kroz taj rad.
Dosljedan svojoj lahorijsko-ahmedijskoj dogmi, ovaj
prevodilac se klonio bilo kakvih referenci na mudize.
Pokoleban pseudo-racionalizmom, Muhammad Ali porie
izbijanje 12 izvora kao rezultat Musaovog udarca tapom
(2:60), da su Harut i Marut meleci (2:102), dinsko sluanje
Kurana (72:01) i kamenovanje Abrahine armije od strane
ptica (105:3). Uprkos njegovoj napadnoj sektakoj
izokrenutosti, prijevod Muhammada Alija sada u svom
sedmom izdanju inio je osnovu za mnoge kasnije radove,
mada je veina sunija i ija izbjegavala direktno priznati da su
koristili ahmedijski prijevod. Meu lahorijskim ahmedijama,
od kojih mnogi ive u SAD, ovaj prijevod ostaje definitivan
prijevod. Jedan recenzent ga kritikuje zbog njegove simpatije
prema ahmadijjama, nagaajui pogrean prijevod ajeta
vezanog za obeanog mesiju, njegova uda, i angelologiju.
Omer Riza Dogrul je napisao za list The Islamic Review,
maj 1952., osmrtnicu: Muhammad Ali je vjerovao da je
poslanik Muhammad bio peat poslanika, i da poslije njega ni
jedan nee doi. Bilo kako bilo, jedan recenzent se ali da
komentar nepotrebno racionalizira ajete 2:60, 2:102, 72:1 i
105:3.
Ali

Autor: Muhammad Mohar Ali; Naslov: A Word for Word


Meaning of the Quran; Objavljivan od 1998. do 2001. od
Jamiyat Ihyaa Minhaaj Al Sunnah. Paralelno sa tekstom su
definicije i osvrti na upotrebu rijei. Nain pisanja ovog
prijevoda je slian prijevodu Hoquea. Ali se rodio u
Bangladeu. Profesor je povijesti islama. Predavao je na
Medinskom Islamskom univerzitetu i Islamskom univerzitetu
Imam Muhammad.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
76

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Ali

Autor: Maulawi Sher Ali ( -1947.); Naslov: The Holy Quran:


Arabic Text with English Translation; objavljen u Lahoreu
1955. Neki dre da je ovo zvanini kadijanijski prijevod. Ne
samo to je Sher Ali zadrao neoprostive pogreke netane
interpretacije i prijevoda Muhammad Alijevog prijevoda, nego
je napadno interpolirao kadijanijske doktrine u svoj prijevod.
U komentaru postoji nekoliko oitih ahmedijskih abrogacija.
Ovaj prijevod sadri mnogobrojne reference.

Amir-Ali

Autor: Hashim Amir-Ali (1903. - ); Naslov: The Message of


the Quran; objavljen u Tokiju 1974. U svom aru da napravi
tematsko jedinstvo Kur'ana, prevodilac je smislio novi
poredak sura. Pod perspektivom autor podrazumijeva
hronoloki poredak objave. Ovaj rad je jako itljiv. Hashim
Amir-Ali je odrastao u palai Salar Jungs Hyderbad, Indija, i
obrazovao se na Univerzitetu ikago i Cornell, te stekao
doktorat iz ruralne sociologijie 1929. Bio je student Mirze
Abul Fazla.

Arberry

Autor: Arthur John Arberry (1905.-1965.); Naslov: The Koran


Interpreted; objavljen 1955. u Londonu. Arberry je bio
profesor arapskog na Univerzitetu Londona i Cambridgea.
Roen u Bucklandu, Portsmouth, Engleska, i obrazovao se na
Pembroke koledu, Cambridge. Bio je 1944. godine zaduen
za persijski na Londonskom univerzitetu. 1946. vratio se u
Pembroke kao professor arapskog, a ovu poziciju je drao
ostatak svog ivota. Arberry nije tvrdio da je musliman i
nazvao se nevjernikom u predgovoru svog prijevoda. Neke
recenzije su vrlo kritine prema ovom prijevodu zbog
ponekad neprimjerenog engleskog i zbog greaka u
prijevodu. Greke su u ajetima, 3:43, 4:72, 4:147, 4:157,
5:55, 5:71, 6:20, 6:105, 7:157, 7:158, 7:199, 8:17, 8:29,
8:41, 8:59, 10:88, 11:30, 11:46, 12:61, 32:23. Uvidom u ove
kritike stie se dojam da postoje neke greke, iako malog
znaaja, a njegov engleski je malo arhaian.Kur'an
interpretirani je priznao ortodoksno muslimansko stanovite
da se Kuran ne moe prevesti nego samo tumaiti. On je

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
77

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


preveo Kuran na razumljivi engleski i tekst je odvojio od
tradicije. Prijevod je bez predrasuda i vjerovatno je jedan od
najboljih. Arberrijeva
verzija visoko je ocijenjena od
intelektualnog svijeta i poto je reprintan nekoliko puta,
ostaje referentan za veinu akademika. Izgleda da mu je
predodreeno da odri tu poziciju za predvidivu budunost.
Asad

Autor: Muhammad Asad (1900.-1992.); Naslov: The Message


of The Quran Translated and Explained; (Gibraltar, 1980.).
Asad je dao zanimljiv racionaliziran prijevod i komentar prijevod za one koji razmiljaju, htijui ponuditi osvjeavajui
pogled. Asad je jedan od najprominentnijih muslimanaskih
mislilaca dvadesetog stoljea. Rodio se kao Leopold Weiss u
Lwowu (Ukrajina), sin idovskog advokata i unuk
ortodoksnog rabina. Preao na islam 1926. i postao
Muhammad Asad. "Velika pogreka (fundamentalist), jednom
je objasnio, je da veina voa poinju sa hudud kaznom.
Ovo je zavrni rezultat erijata (islamski zakon), ne poetak.
Poetak su prava ljudi. Nema kazne u islamu koja nema
odgovarajue pravo." Asadov prijevod predstavlja znaajan
dodatak korpusu engleskih prijevoda na nekienom
engleskom. Ovaj rad je pokvaren devijacijom sa stanovita
muslimanske ortodoksije po mnogim pitanjima. Nevoljan da
neke kuranske iskaze uzme doslovno, Asad porie dogaaje
poput Ibrahimovog bacanja u vatru, Isaovog govora u beici,
itd. On takoer Lukmana i Hidra smatra mitskim figurama i
ima neortodoksni stav o abrogacijama ajeta. Kada se sve ovo
ostavi po strani, ovaj itljivi prijevod sadri korisne, mada
ponekad nepouzdane informacije o kuranskim surama.
Takoer daje iscrpna pojanjenja za razliite kuranske teme.
Ne ide svaki prijevod saudijskom linijom. Prijevod
Muhammada Asada, naprimjer, predstavlja prijevod koji je
jednostavan i otvoren. Jevrejski obraenik u islam Leopold
Weiss gledao je da napusti klasini egzegetski pristup i
reflektira neovisnu misao. Pokazatelj elje i nastojanja
Saudijske Arabije da nametne selefijsku interpretaciju
muslimanskom svijetu jeste zabrana Muhammadovog rada u

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
78

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


vezi nekih vjerskih pitanja. Poto Saudijska vlada
subvencionira tampanje i distribuciju jako mnogo prijevoda,
zabrana je imala rezultat da je Asadov prijevod postao i skup i
teak za nabaviti. Ipak, on ostaje kao jedan od najboljih
dostupnih prijevoda, kako zbog razumljivog engleskog tako i
zbog openito znanstvenih komentara.
Ashi

Autor: Arafat K. El-Ashi; Naslov: The Meaning of the Glorious


Quran; objavljen 1996. i 2002.; Roen u Gazi, Palestina,
Ashi je diplomirao na engleskom jeziku na Kairskom
univerzitetu 1962., magistrirao na islamskim studijima Punjab
univerziteta 1984., a doktorirao na komparativnim religijama
Punjaba 1991. U vrijeme izdanja iz 2002., Ashi je bio
direktor kanadskog ureda Svjetske muslimanske lige i glavni u
kanadskom ogranku International Islamic Relief Organization.
Ashi je modernizirao prijevod Pickthalla.

Ayoub

Autor: Mahmoud Ayoub; Naslov: Quran And Its Interpreters,


Volumen 1-2 od 20; objavljen 1992. Ovo je djelimian
prijevod. Dr. Mahmoud Ayoub je profesor islamskih studija
na Temple univerzitetu u Philadelphiji. Roen je u Libanu.
Diplomirao je filozofiju na Amerikom univerzitetu u Bejrutu,
i doktorirao na Harvard univerzitetu. Ayoub daje saete
tefsire 13 utjecajnih muslimanskih uenjaka, uporeujui
njihove razliite interpretacije Kur'ana. Ovi uenjaci su,
abecednim redom: Ibn Arabi, Ibn Kathir, Nisaburi, Qummi,
Qurtubi, Qutb, Razi, Shawkani, Tabari, Tabarsi, Tabataba'i,
Wahidi i Zamakhshari.

Aziz

Autor: Hamid S. Aziz (1930. - ); Naslov: The Meaning of The


Holy Quran, with Explanatory Notes; objavljen online 2000.
godine. Aziz kae da ovaj rad nije izvorni, direktan prijevod
sa arapskog. To je rezultat usporeivanja nekoliko drugih
engleskih prijevoda. Aziz se rodio 1930., odgojen je u Indiji,
a obrazovan u Aligarhu. U Pakistan je doao 1948. gdje je
nastavio svoje studije na Peshawar univerzitetu. U Veliku
Britaniju je doao 1950. gdje je radio razliite poslove
nastavljajui svoje studije privatno. Zatim se povukao i sada

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
79

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


ivi u Walesu, zauzet pisanjem lanaka o islamu na internetu.
Aziz opisuje sebe u treem licu kako slijedi: Studirao je
znanost, filozofiju, religiju, politiku, ekonomiju, povijest,
tehnologiju i literaturu 50 godina, pokuavajui da nae
metodu shvaanja i kreiranja unificiranog, samodosljednog
sistema misli koji kombinira sve aspekte postojanja. Naao je
da se nijedan od ovih sistema ne moe opravdati neovisno,
nego se bazira na pretpostavkama. Islam je razumio kasno u
ivotu, i naao u njemu temelje koje je traio.
Bell

Autor: Richard Bell (1876. - 1952.); Naslov: The Quran;


Translated with a Critical Rearrangement of Surahs, (sa
kritinim premjetanjem sura), 2 toma; objavljen 1937.
Naredna izdanja u 1939. i 1991. godini. Bell tvrdi u svom
uvodu da je Kuran napisan od strane Muhammeda lino.
Bellovo premjetanje sura (da bi sredio promjene, zamjene i
neuredan raspored teksta), je daleko od hronolokog
poretka. Bell je bio profesor na Edinburgh univerzitetu.

Bewley

Autor: Hajj Abdalhaqq i Aisha Bewley; Naslov: The Noble


Quran, A New Rendering of its Meaning in English; objavljen
1999.
Izmeu ostalih radova, Aisha Abdur-Rahman atTarjumana Bewley radila je ovaj prijevod preko 25 godina.
Rezultat je da su ona i njen suprug sainili tean prijevod
koristei standardni engleski. Prijevod se bazira na Warsh
itanju prije nego Hafs uenju. Warsh, potiui iz Medine, je
blisko vezan s kurejijskim dijalektom, na kojem je Kuran
objavljen. I pored svih predrasuda prema prevodiocima, rad
je odlian, na itljivom engleskom, preveden tako da nije
previe okien niti prozaian. Izgleda da su njegovi prevodioci
ispunili glavni cilj u prezentiranju ovog novog prijevoda:
dopustiti koliko je mogue da znaenje Originala izbije na
povrinu. Zbog njihovih sufijskih sklonosti, iza ovih autora
ne stoji glavna struja islamskih vjerskih trustova i definitivno
ne saudijske vjerske fondacije. Rezultat je da e ovaj odlian
rad vjerovatno ostati skup i nedostupan u veini biblioteka i
damija.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
80

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Cleary

Autor: Thomas F Cleary; Naslov: The Essential Koran: The


Heart of Islam; objavljen 1994. Ovo je komentar i prijevod
izabranih ajeta Kurana. Cleary ima titulu doktora za istonoazijske jezike i civilizaciju na Harvard univerzitetu.

Daryabadi Autor: Maulana Abdul Majid Daryabadi (1892.-1977.);


Naslov: Translation and Commentary of the Quran, u 4 toma;
(Lahore, 1941. 57.). Njegov prijevod je dobar. U stvarima
islama, njegov komentar se ini ortodoksnim. Ali, u dva
podruja, njegov komentar reflektira neznanje modernizma i
psihologije. Ovaj prijevod je moda izveden iz urdu prevoda
poznatog kao Kanzul Iman. Potpuno je prilagoen
tradicionalnim muslimanskim stanovitima. Kao i raniji
Pickthallov pokuaj, to je vjeran prijevod, potkrepljen
korisnim biljekama vezanim za historijska, geografska i
eshatoloka pitanja, posebno osvjetljavajui diskusije o
komparativnim religijama. Iako biljeke esto nisu iscrpne,
one pomau da se odagnaju sumnje u glavama
vesterniziranih italaca. Ipak, on takoer sadri neadekvatne
background informacije o surama, i neke od njegovih
biljeki zahtijevaju dopune.
Dawood

Autor: Nessim Joseph Dawood (1927. - ); Naslov: The


Quran; objavljen 1956. u Londonu. Roen je u Bagdadu, Irak,
u idovskoj obitelji, preselio se u London 1945. kao iraki
uenik i diplomirao na Londonskom univerzitetu. Dawood je
izvorno tampao sure po hronolokom poretku, i imao je
greke (naprimjer, 7:31 je preveden kao djeca Allaha, a
trebalo je djeca Adema). U kasnijim izdanjima, poredak je
normaliziran, ali greke jo postoje. Naprimjer, Dawood
prevodi 21:91 kao idolatrija je gora od krvoprolia, a
trebalo je biti progon (ugnjetavanje) je gore od ubijanja.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Durkee

Autor: Abdullah Nooruddeen Durkee i Hajjah Noura Durkee;


Naslov: The Tajwidi Quran; poetna djelomina publikacija
pojavila se 1992., a kompletno izdanje 1999. Ono sadrava
arapski, transkripciju i prijevod na engleski. Arapski je raen

81

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


u najveem i najiem fontu. Prilog ima korisno uputstvo za
izgovor.
Fakhry

Autor: Majid Fakhry; Naslov: Quran: A Modern English


Version;
objavljen 1997. ini da je ovo derivat rada
Mahmuda Zayida. Majid, roen u Libanu, je profesor
emeritus filozofije na Georgetown univerzitetu u
Washingtonu i Amerikom univerzitetu u Bejrutu. Ovaj rad
sadrava nekoliko biljeki i mali uvod. Fakhry nastoji
predstaviti Kuran na razumljivom engleskom jeziku,
popravljajui greke ili lapsuse prethodnih prevodilaca.
Njegova nepanja prema strukturi glagola rezultira, kako je
zapazio jedan kritiar u akademskom asopisu, tendenciji da
aktivni arapski glagol prevede na engleski u pasivu i
obrnuto. S obzirom na to da ovaj rad ni na jedan poseban
nain ne doprinosi onome to ve ima na pretrpanom tritu,
Fahrijevom radu e nedostajati snage za odranje. Njegovo
odsustvo iz damija pokazuje njegov status meu
muslimanima. I mada je tampan od Western university
pressa, ini se da je od akademskog svijeta zapada
zaboravljen.

Farid

Autor: Malik Gulam Farid; Naslov: The Holy Qur'an: English


Translation and Short Commentary; objavljen 1969. Sam
prijevod je Sher Alijev. Nakon to je Sher Ali umro, Farid je
zavrio komentar kojeg su Sher i Mirza Bashir-uddin
Mahmud Ahmad poeli zajedno. Rezultirajui trotomni
komentar zavren je 1963. U komentaru postoji odreen
broj oitih abrogacija (a vjerovatno postoje i u prijevodu).

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Fadl,

Autor: Mirza Abul Fazl ( -1956); Naslov: nepoznat; objavljen


1910. u Allahabadu, korigovan 1915. i 1955. Fazl je takoer
pisano Fadl. Kopija Fazlijevog komentara je ukljuena u
njegov studentski prijevod (Hashim Amir-Ali). Prijevod
Fazlija, koji takoer ukljuuje arapski, bio je prvi prijevod
Kurana uraen metalnim typefaceom. Kao to je bila moda u
to vrijeme, u ovom prijevodu sure su poredane hronoloki.

82

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Reference na Bibliju javljaju se s namjerom da se izloi
nadmo Kur'ana. Takoer imamo opovrgnue misionarskih
stavova. Ukljuuje nekoliko napomena.
Gilani

Vidi Tariq.

Habib

Autor: M. H. Shakir (1904.-1959.); Naslov: The Quran,


Arabic and English; objavljen 1981. s kratkom biografijom.
Mahomed Ali Habib (MH Shakir je njegovo knjievno ime).
Ovaj prijevod je uveliko preuzet od Maulana Muhammed
Alijevog prijevoda s tim to mu je stil prilagoen stilu sredine
stoljea. Mohamed Habib Shakir (1866.-1939.) je bio
egipatski sudac, roen u Kairu i diplomirao na Al-Azhar
univerzitetu. Zauzimao je mnoge prominentne poloaje, kao
naprimjer:
vrhovni
sudija
Sudana
etiri
godine,
predsjedavajui uenjaka Alexandrije, Al-Azharov glavni
sekretar, i lan njegove uprave i zakonodavnog odbora.
Umro je u Kairu 1939.

Hairat

Autor: Mirza Hairat iz Delhija ( -1928.); Naslov: The Koran,


Prepared by Various Oriental Learned Scholars and Edited by
Mirza Hairat; objavljen 1912. (ili 1919.). Jedan recenzent je
napisao da ovaj prijevod nije ispunio cilj da bude iscrpan
odgovor kritikama prethodnih prijevoda od strane krana.
Zanimljivo, ovaj prijevod je bio numerisan po dijelovima
(duzovima), a ne surama.

Haleem

Autor: M.A.S. Abdel-Haleem; Naslov: The Quran: A New


Translation. Ovaj sjajan novi prijevod Kurana je pisan na
savremenom jeziku koji ostaje vjeran znaenju i duhu
Originala, a tekst je kristalno jasan. Prijevod je taan i sasvim
osloboen arhaizama, nesklada, i stranih struktura koje kvare
postojee prijevode. Tako, prvi put, oni koji govore
engleskim, imat e tekst Kur'ana koji je lahko koristiti i
razumjeti. Nadalje, Haleem ukljuuje napomene koje
objanjavaju geografske, povijesne i osobne aluzije, kao i
indeks u kojem je kur'anski materijal araniran u teme radi
lakih referenci. Njegov uvod izlae povijest Kur'ana, ispituje

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
83

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


njegovu strukturu i stilska oblija i razmatra pitanja vezana za
rat, netoleranciju i potinjenost ena. Prevodilac odmah
stavlja do znanja da on namjerava ii dalje od prethodnih
radova u tanosti, jasnoi, itljivosti i jezinom toku.
Fusnote i komentar su zadrani na apsolutnom minimumu,
priloen jedino tamo gdje je postojala apsolutna potreba. Ovo
moe biti i pozitivan faktor jer dozvoljava muslimanu da ovaj
prijevod koristi bilo gdje, a da se ne mora brinuti o ritualnim
zabranama. Haleem transformira kompleksnu gramatiku i
strukturu svete Knjige u jednu formu modernog engleskog
koji se lahko iitava i glatko tee bez posezanja za
slobodama koje bi ugroavale nepovredivi tekst. Ovo od
Kurana ini knjigu koja doputa govornicima engleskog da
zavire dalje u srce islama mimo njegovih osnovnih dogmi,
npr. posta, pa sve do ahreta. Ovo je krucijalno, ne samo zbog
narastajue veine muslimana kojima arapski nije maternji
jezik, nego i zbog nemuslimana koji iskazuju radoznalost
prema ovoj, za njih, kontraverznoj religiji ... Zbog datih
tenzija izmeu islama i Zapada, ovo se ini blagoslovom.

Hayek

Autor: Shaikh Izziddin al-Hayek; Naslov: An Approximate,


Plain, Straightforward Translation of the Meanings of the
honorable Quran in English; (prosjean, priblian prijevod
Kurana na engleski) objavljen 1996. u Damasku.

Haque

Autor: Shah Faridul Haque; Naslov: The Holy Quran, from


Kanzul Iman; objavljen 1988. u Delhiju. Haque je nainio
ovaj prijevod dok je ivio u Karaiju, u Pakistanu. 1910.
godine imam Ahmad Raza Kan je preveo Kuran na urdu pod
naslovom Kanzul Iman. On je koncentrisao napor na
konsistentnost znaenja izmeu povezanih dogaaja u
Kuranu. Haque je prenio ovaj napor u englesku verziju.
Postigao je sigurnu tanost u ovom prijevodu a i
ravnodunost prema ranijim engleskim radovima. Haque je
hiper-konzervativan (nedostaje mu psiholoka i socioloka
osjetljivost) u prevoenju nekih ajeta.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Hilali

Vidi: Khan.

84

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Hoque

Autor: Zohurul Hoque (1927. - ); Naslov: The Holy Quran;


izdava: Holy Quran Publishing Project. Prevodilac tvrdi da
je prijevod rije za rije. To znai da je svaka arapska rije
prevedena kao jedinka, par ili fraza koristei slian stil i
poredak kao na originalnom arapskom. Vrh stranice sadrava
arapski i engleski u paralelnim kolonama. Podnoje stranice
ima tekui komentar u obliku pojaanog prijevoda, sa
detaljnom tradicijom, istorijom i referencama na druge
dijelove Kurana. itanje bez zagrada koje smetaju je visoko
atraktivan dio ovog prijevoda. Naime, prijevod rije za rije
daje jak i pouzdan osjeaj neuljepanog doslovnog znaenja
Kurana. Zatim, drugo itanje daje progresivan osjeaj da se
nauava izbalansirano i racionalno podruje usmjereno ka
punom i pravom zanaenju Kurana. Hoque se rodio u
Assamu (provinciji Indije) u sunnijskoj porodici. Maturirajui
na srednjoj koli s najveim ocjenama iz arapskog u cijeloj
dravi Assam, upisao je medicinski fakultet. Nakon 12 godina
rada, objavio je bengalski prijevod Kurana 1986. S 8
dodatnih godina posla zavrio je assameki prijevod. Od
1993. pa do 2000., radio je na ovom engleskom prijevodu.
Nakon studija javnog zdravstva na Kalkua univerzitetu i na
Michigen univerzitetu u Ann Arboru, postao je direktor
zdravstvenog servisa drave Assam u Indiji i dravni savjetnik
za Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Tokom njegove
slubene karijere, izgradio je preko 20 bolnica za potrebe
muslimanskih zajednica Assama.

Irving

Autor: Thomas Ballantine Irving; Naslov: Quran: First


American Version; (Vermont, 1985., Amana Books). Poredak
rijei je izmijenjen da bi odgovarao engleskom itanju.
Thomas Ballantyne Irving, rodio se u Prestonu, Ontario,
Kanada, a umro u svom domu na Mississippiju. Bolovao je od
alzheimerove bolesti. Bio je obraenik na islam 1950. i uzeo
je ime Al Hajj Ta'lim Nasr. Stekao je doktorat iz filozofije na
Princeton univerzitetu i predavao na amerikim, kanadskim,
latinoamerikim,
azijskim,
afrikim
i
meksikim
univerzitetima. Ispravna upotreba etvrtastih zagrada [] da

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
85

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


bi se ukazalo na neki dodatak od prevodioca jako je
atraktivan. Irvingu je dodijeljena pakistanska nagrada Sitara
Pakistana-e-Imtiaz (Star of Excellence), 1983. za njegove
usluge islamu. Po vlastitoj prosudbi Irving je dodao tekstove
svakoj sekciji Kurana. Iako je koriten savremeni i prodorni
engleski, on nije slobodan od primjera loeg prijevoda i
labavih izraza kao u 2:37, 157. Imajui na umu amerikog
itaoca, posebno omladinu, Irving je koristio mnoge amerike
idiome, koji, na nekim mjestima, ne odgovaraju dostojanstvu
kuranske dikcije i stila. Kao to je Ahmad Ali nastojao da
saini savremeni prijevod, tako je pokuao i Tomas Irving.
Dok Irving daje koristan uvod u Kuran, njegov jezik i
prethodnu prevodilaku historiju, njegov vlastiti prijevod je
fundamentalno iznakaen. Dok nastoji biti lingvistiki taan,
on ini neke temeljne lingvistike greke. Prijevod nikad nije
bio previe traen, a nakon Irvingove smrti 2002. godine, ne
moe biti revizije, pa e izgleda bez interesa i subvencije od
islamskih institucija, ova verzija prijevoda biti jedan
zaboravljen pokuaj.
Jullundri

Autor: Ali Ahmad Kan Jullundri; Naslov: Translation of the


Glorious Holy Quran, with commentary; objavljen u Lahoreu
1962. od World Islamic Mission. Revizija je tampana
1978. Jedan kritiar je napisao: Prevodilac hvalisavo
naslovljava svoj rad kao 'nakon nekoliko stoljea pravi i lahak
prijevod slavnog Kurana.' Pokvaren je brojnim pogreakama
u prijevodu. Dodaci prijevodu su podui, a bave se raznim
temama na bizaran nain, zloupotrebama saudijskih vladara,
prezirui ulogu sunneta. Jednostavno neitljiv rad.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Khalifa

Autor: Rashad Kalifa (1935. - 1990.); Naslov: Quran, The


final Testament, Authorized English Version with Arabic Text;
objavljen 1981., revizija 1989., druga revizija 1992. Rashad
potie iz sufijske obitelji. On odbija sufijska ponaanja
idolizacije muslimanskih evlija, Poslanika i njegove porodice,
i dizanje drugih knjiga nad Kuranom. Rashad je stekao
diplome agrokulture na egipatskom Ain Shams Univerzitetu,

86

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


biohemije na Arizona State University, doktorat na
Univerzitetu Kalifornije, Riverside. U SAD je doao 1959. i
radio razliite poslove ukljuujui starijeg savjetnika u
poljoprivredi i biohemiji za Ujedinjene nacije. On je razvio
neku vrstu kultistike sljedbe dok je bio imam damije u
Tucsonu. Objavio je radove iz numerologije, 19 kao potpis
Kurana i Odbijanja hadisa.
Khan

Autor: Muhammad Taqi-ud-Din al-Hilali (1893. - 1987.) i


Muhammad Muhsin Khan (1926.); Naslov: A Study of the
Noble Quran, Word-for-Word from Arabic to English;
izdava: Darussalam. Ovaj trotomni set datiran je na 1999.
Prijevod Khana je pojaan prijevod. Naime, on u zagrade
ukljuuje komentare, pojaavajui znaenje mimo stvarnog
konteksta teksta. Dr. Al-Hilali se rodio u selu al-Fidahu,
Maroko, a hafiz je postao u dobi od 12 godina. Stekao je
diplome na egipatskim i berlinskim univerzitetima, predavao
je na univerzitetima Engleske, Bagdada i Islamskom
univerzitetu u Medini. Muhsin se rodio u gradu Qasur,
provincija Punjab u Pakistanu, a njegovi roditelji su doli iz
Afganistana. Studirao je medicinu na Univerzitetu Punjaba i
Univerzitetu Walesa. Radio je kao doktor medicine, kao
ministar zdravlja u Saudijskoj Arabiji, kasnije kao odjelni
direktor Kraljeve bolnice, zatim na Al-Medina univerzitetskoj
klinici. Oba prevodioca se svrstavaju u selefijski pravac.
U veini islamskih knjiara i sunijskih damija u engleskom
govornom podruju sada se rastura prijevod koji tei da
zamijeni Yusuf Alijev prijevod i dolazi sa peatom odobrenja
Medinskog univerziteta i saudijske Dar al-Ifta-e (Vijee za
fetve). Dok je veina drugih prevodilaca pokuala prevesti
Kuran prilagoen savremenom itateljstvu, ovaj saudijski
finansiran poduhvat koristi komentare Taberija (umro 923.),
Qurtubija (umro 1273.), i Ibn Kathira (umro 1372.),
komentatora iz srednjeg vijeka, koji nisu nita znali o
savremenim konceptima pluralizma, te hadise Buharije.
Brojne
interpolacije
ine
ovaj
prijevod
posebno
problematinim, naroito za amerike muslimane koji se

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
87

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


nakon 9. septembra bore da pokau da je islam vjera
tolerancije.
Khan

Autor: Mohamed Abdul Hakim Khan; Naslov: The Holy


Kur'an: s kratkim napomenama utemeljenim na Quranu i
autentinim hadisima Poslanika. Objavljen 1905. u Patiali,
Punjab, Indija. Kritike su mu pozitivne, konsistentne sa
hadisom, a uspio je izbjei neodgovarajue inovacije.
Takoer, postoji nekoliko osvrta i referenci na njegovo
pobijanje kadijanija. Njegov prijevod je vie replika na
antiislamsku misionarsku propagandu. Khan je bio lijenik po
zanimanju. Njegov prijevod je dosta pokvaren pretjeranim
realizmom.

Khan

Autor: Muhammad Ayyub Kan; Naslov: The Holy Quran


with English Translation; datum objavljivanja nepoznat.
Doktor, pukovnik Muhammad Ayub Kan se rodio 1923. u
Sjevernom Punjabu. Sluio je u Pakistanskoj vojsci od 1949.
do 1975. kao doktor medicine. Postoji nekoliko mjesta gdje je
njegov socijalni ininjering pomalo retrogradan.

Khan

Autor: Muhammad Zafrullah Khan, (1893.-1985.); Naslov:


The Quran: Arabic Text and English Translation; objavljen u
Londonu 1970. Nakon osnivanja ahmedijskog pokreta 1904.
u Lahoreu, on se zakleo na vjernost obeanom mesiji
kadijanija, Mirzi Ghulamu Ahmadu 1907. Khan je diplomirao
na Vladinom koledu, Lahore, 1911., te godine otiao u
Englesku i ostao tamo do 1914., studirajui na Kraljevskom
koledu, London. On se bavio zakonom i pomagao razna
vladina imenovanja dok nije bio postavljen za ministra
vanjskih poslova Pakistana 1947., a na tom poloaju je ostao
do 1954. Kasnije je bio sudac, zatim predsjednik
Meunarodnog suda pravde, Haag. Zanimljivo, Khan je
doivio da 1984. vidi pakistansku Uredbu o proglaavanju
kadijanija vanzakonskim.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Khatib

Autor: M M Khatib; Naslov: The bounteous Koran: A


Translation of Meaning and Commentary; objavljen u

88

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Londonu 1986. od Palgrave Macmillan. Univerzitet Al-Azhar
u Egiptu je sankcionirao ovaj prijevod. Jedna kritika ide kako
slijedi:
Autentian i vjeran prijevod Kur'ana na itljivom, tenom
engleskom. Osloboen je od zamorne upotrebe arhainog
biblijskog engleskog kao u Pickthalla, Yusuf Alija i
Daryabadija. Sadri povijesno bazirane 'uvodne' diskusije o
islamu, Kuranu i Siri i napomene o znaenju odreenih
kuranskih aluzija i izraza. Pati od nekoliko neispravnosti u
prijevodu. Naprimjer 25:16, 29, 46 i 62, 5:67, 19:26 i 34, itd.
Lane

Autor: Edward William Lane, Stanley Lane-Pool, and A. H. C.


Sarwar; naslov: The Koran: an Edition Prepared for English
Readers: being an arrangement in chronological order;
reprint 1979., od Petera Pauper Press. Ograniena je
numeracija individualnih ajeta, pa je koritenje ovog rada kao
referentnog, teko. Pretpostavka je da je ovo publikacija iz
tatine (tampan o autorovom troku).

Latif

Autor: Syed Abdul Latif ( -1967.); Naslov: Al Quran:


Rendered into English; objavljen 1969. Latif je bio profesor
engleskog na Osmania univerzitetu u Hyderabadu. Radio je s
Maulana Abul Kalam Azadom na prijevodu na engleski
Azadovog rada sa urdua Tarjuman Al-Quran. Azad je umro
usred toga posla 1958. Latif je nastavio, ali u novom smjeru,
prevodei Kuran sa arapskog. Latifov prijevod je otvoren, ali
mu je nedostajao period kritinog ispitivanja koji bi poboljao
njegovu tanost. Kako nema napomena, ovaj prijevod nee
ba mnogo pomoi u neijem razumijevanju Kurana. U
najboljem, on predstavlja autorov poboni entuzijazam da se
prihvati plemenitog poduhvata.
Naslov:
The Tarjuman Al-Quran; objavljen izmeu
1962.-1968. u 3 toma. Prva 23 poglavlja jesu Latifov prevod
Azadovog rada. Azad (1888. -1958.) je roen u Meki, a u
Calcuttu je preselio 1890. Podravao je Gandhhijev Salt
Satyagraha i bio je zatvoren 1930. osamnaest mjeseci u
Meerut zatvoru. Bio je zatvoren jo nekoliko puta zbog
podrke neovisnosti Indije.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
89

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Malik

Autor: Muhammad Farooq-i-azam Malik (1943. - ); Naslov:


English Translation of the Meaning of Al-Quran, The
Guidance for Mankind. Objavljen je 1997. od Institute of
Islamic Knowledge Teksasa. Malik se rodio u Provinciji
Punjab u Pakistanu i obrazovao se za islamskog pravnika i
ekonomistu prije no to je emigrirao u SAD 1970. gdje se
bavio raunovodstvom. Ovaj prijevod je nastao od 1992. do
1994. i revidiran je tri godine. Iako mu je itljivost velika,
ponekad su pojaavanja previe naglaena ili zastranjujua.

Maududi

Autor: Abul Ala Maududi (Urdu) i Zafar Ishaq Ansari


(prevodilac); Naslov: Towards Understanding the Qur'an, a
translation of Mawdudi's Tafhim al-Qur'an; objavljen 1988. u
Londonu. Ovo je djelimian prijevod od njegovih sedam
tomova.

Maududi

Autor: Abul Ala Maududi (Urdu) i Muhammad Akbar


(prevodilac); Naslov: The Meaning of the Quran; (Lahore,
1967.). Abul Ala se rodio 1903. u Aurangabadu, dobro
poznatom gradu u ranijoj prinevskoj dravi Hyderabad
(Deccan), sada Maharatra, Indija. Tafhim al-Quran jeste
interpretativni prijevod Kurana koji znaajno uspijeva
zahvatiti velianstvenost Originala. Dok Mevdudi, veliki
mislilac, uiva u majstorstvu klasike i modernizma, njegov
rad pomae ovjeku da razvije razumijevanje Kurana kao
izvora upute. Iako smjeta sura i ajete u okolnosti njihovog
vremena, autor konstantno, kroz iscrpne biljeke, prenosi
univerzalnu poruku Kurana u svoje vlastito vrijeme i njegove
specifine probleme. Njegova logika linija argumenata,
senzibilitet, razborita upotreba muslimanske klasike i
praktinih rjeenja za dnevne probleme, kombinirano se
koristi za pokazivanje islama kao kompletnog naina ivota i
pravog puta za cijelo ovjeanstvo. Dok je prijevod ovoga
dragocjenog rada od strane Muhammad Akbara alosno lo i
neinspirativan, jako potrebna nova verzija engleskog
prijevoda je u toku pod okriljem Islamske fondacije u
Leicesteru.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
90

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Moeinian Autor: Bijan Moeinian; Naslov: Glorious Quran, An Easy to
understand English Translation; objavljen na internetu 2001.
Dr. Moeinian je stekao diplomu iz ekonomije na Pahlavi
univerzitetu Shiraza, Iran 1971. i doktorat za meunarodni
biznis i ekonomiju na Sorbonni, Pariz, Francuska, 1978. Ovaj
prijevod je visoko vrijedan itanja, redovito koristi pojaanja
u zgradama. Prijevod je raspoloiv jedino online.
Muhammad Autor: Umm Muhammad; Naslov: The Quran, Arabic Text
with Corresponding English Meaning; objavljen 1995. od
Abul-Qasima. Objavljen je pod pseudonimom Saheeh
International. Ovo je rad izvedenica rada Muhammada
Muhsin Khana. Roena u SAD-u 1940., Umm Muhammad je
postala muslimanka 1974. dok je u Siriji intenzivno
prouavala arapski. 1981. preselila je u Jeddah, Saudijska
Arabija, gdje je nastavila uiti tefsir i fiqh i bila urednik
engleske verzije za izdavaa. Primjedbe u zagradama uveliko
su odstranjene iz Khanovog prijevoda. Bio sam malo
iznenaen da Umm Muhammad bira nain izraavanja koji
ograniava prava ena vi e nego k od Kana, al i j e moda
saudijski utjecaj jak u ovom sluaju. Inae, utemeljen na
ogranienom pregledu, prijevod Umm Muhammad je
atraktivan i upotrebljiv. Ispravna upotreba etvrtastih zagrada
[] ima svrhu da ukae na dodatak od prevodioca.
Murad

Vidi Uzunoglu.

Nikayin

Autor: Fazlollah Nikayin (1938. - ); Naslov: Quran, A Poetic


Translation from the Original. Autor se rodio u Teheranu,
Iran, predavao je na Cambridgeu, Engleska i na Islamskom
Azad univerzitetu u Teheranu. Radio je na ovom prijevodu
od 1989. do 1999. Vidi se znaajna ljepota u ovoj briljivoj
konstrukciji. Postoji siguran uspjeh u ovom naporu da se
zahvati poetika Kurana.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Nooruddin Vidi Omar.

91

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Omar

Autor: Amatul Rahman Omar ( - 1990.) i Abdul Mannan


Omar; Naslov: The Holy Quran; izdava: Noor Foundation
International, 1997. Ovaj prijevod je zavren 1990. Allamah
Nooruddin (1840. - ) je bio uitelj Amatul Omara, i njegove
napomene su bile baza za ovaj rad. Amatul je bila snaha
Nooruddina i ker Shir Alija (drugi prevodilac Kurana). Ona
je uila arapski i engleski nakon to je stekla zvanje magistra
iz arapskog na Punjab univerzitetu. Ovaj prijevod se brzo ita
(ima nekoliko logikih greaka zbog loe izabranog engleskog
naina izraavanja). Ova verzija je sa oko 15 % pojaana
pomou zagrada. Obino, ova pojaavanja su balansirana i
koristan su komentar.

Ozek

Vidi Uzunoglu.

Palmer

Autor: Edward Henry Palmer (1840. - 1882.); Naslov: The


Quran, English Translation; objavljen 1880. Palmer se rodio
kao siroe u Engleskoj i predavao je arapski jezik na Saint
John Collage na Cambridgeu od 1871. do njegovog ubojstva
u egipatskoj pustinji dok je bio na odmoru. Palmer se
smatrao kraninom, ne muslimanom. On je rekao da je
kuranski jezik plemenit i silan, ali ne elegantan u smislu
knjievne rafiniranosti. Nyki zapaa da u Palmerovom
prijevodu ima najmanje 70 promaaja.

Peer

Autor: Salahuddin Peer; Naslov: The Wonderful Koran;


objavljen 1960. u Lahoreu ili Aminabadu.
Nekoliko
komentara je ukljueno u prijevod. Smatra se da je Peer bio
ahmedijja.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Pickthall

Autor: Muhammad Marmaduke William Pickthall (1875. 1936.); Naslov: The Meaning of the Glorious Quran,
objavljen 1930. u Londonu i Lohoreu.
Muhammad
Marmaduke William Pickthall, Englez, ovjek od pera, koji je
primio islam, ponudio je prvoklasni prijevod Kurana na
engleski. Nakon njegovog prelaska na islam 1917., sluio je
kao imam u Notting Hillu, Londonska damija. Njegov nain

92

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


upotrebe engleskog nije uspio sprijeiti da ovaj prijevod nae
iroku primjenu.
Svako poglavlje je predstavljeno
odgovarajuim uvodom. Prijevod se ini paljivo
formuliranim da bi tijesno odgovarao arapskom. On se
savjesno dri blizu Originala u elegantnom, iako sada
poneto arhainom engleskom. Ipak, mada je on jedan od
najire koritenih engleskih prijevoda, nudi rijetka pojanjenja
i pobone informacije. Ovo oito ograniava njegovu
iskoristivost. Pickthall je bio svjestan problema sa prijevodima
kranskih misionara i traio je lijeka za defekte jer neki
prijevodi sadre komentare uvredljive za muslimane, i skoro
svi koriste jeziki stil kojeg muslimani odmah prepoznaju kao
bezvrijedan. On je prvo potvrdio stav muslimanskih
uenjaka da je Kuran neprevodiv, ali je drao da se ipak
generalno znaenje teksta moe prenijeti engleskom itaocu.
Svjestan da radovi teko optereeni biljekama odvlae od
stvarnog fokusa na aktuelni tekst, Pickthall je ponudio svega
nekolicinu fusnota sa komentarima i pokuao pustiti tekst da
kazuje sam za sebe.
Poole

Vidi Lane.

Progressive

Autor: Nepoznat; Naslov: A Modern Literal Translation of


the Quran; objavljen 2003. Ovaj rad je otmjen po svom tonu.
Izdava je gledao da ogranii mijeanje fusnota i ugraenih
komentara u prijevodu i leksika analiza bude nad hadisom
prilikom interpretiranja arapskog. Prijevodom e se okoristiti
oni koji ne govore arapski zbog raspona znaenja koja nudi
ovaj prijevod.

Qaribullah Autor: Profesor Hassan Qaribullah i Shaikh Ahmad Darwish;


Naslov: The Meaning of the Glorious Koran; objavljen: Umm
Durman University, Kairo 2001. Nakon kratkog pogleda vidi
se da je pisan dobrim engleskim, ali bez ikakvih dodataka. U
kratkoj biografiji, autor je opisan kao voa sudanskih sufija.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Rizvi

Autor: Sayyid Saeed Akhtar Rizvi; Naslov: Al-Mizan: An


Exegesis of the Qur'an od Allamah Sayyed Muhammada

93

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Hussain at-Tabatabaija; objavljen 1989. u Teheranu. Rizvi je
glavni misionar Bilal Muslim Mission, Dar es-salam,
Tanzanija.
Rodwell

Autor: Reverend John Medows Rodwell (1808.-1900.);


Naslov: The Koran; izvorno objavljen 1861. Reprint 1876.
Ovaj neusliman je pokuao unijeti svoje razumijevanje
poretka Kuranu tampajui ga u grubom hronolokom
poretku. U Rodwellovom izvornom uvodu, on je traio od
svojih misionara da kritikuju Poslanikovu objavu u smislu da
je ona rezultat samoobmane, katapleksije ili halucinacija.
Neki recenzenti su kritini prema prijevodu Rodwella: on je
74:39 preveo kao: oni Bogu zdesna (moda je njihov
prigovor na rije ruka ili od!!). 108:2 je prevedeno:
Moli se zato Gospodaru i kolji rtve. (veina prijevoda
kae: i rtvuj).

Ross

Autor: Aleksander Ross. Naslov: Alcoran of Mahomet; prvo


je objavljen 1649. Zadnje izdanje je objavljeno 1856. Ovaj
kot ga je preveo sa francuskog prijevoda, L'Alcoran de
Mahomet, od Sieu du Ruyer. Ovaj prijevod predstavlja vrlo
krut primjer-orijentalistiko misionarskog pristupa Kuranu.
to se tie kvaliteta samog prijevoda Zwemerova primjedba
dovoljno govori: On (Ross) ni najmanje nije poznavao
arapski jezik, stoga je njegov prijevod u sutini pogrean.

Sale

Autor: George Sale (1697. - 1736.); zavren 1734. Zadnje


izdanje je objavljeno 1975.
Sale je bio advokat.
U
predgovoru izdanju iz 1836. On opisuje Kuran kao oitu
krivotvorinu, te veli da je njegov interes bio da efektivno
izloi prevaru. Sale je temeljio svoj prijevod na prijevodu
Maraccia na latinski jezik, ispovjednika Pape Innocenta XI.
Ovaj rad je takoer posveen kompromitaciji islama. Pun je
omaki i pogrenog prevoenja. Tako se Ja ejuhan-nas
prevodi kao O narode Mekke. Dijelovi nekih ajeta nisu
pervedeni, kao npr. 3:98.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
94

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Shaikh

Autor: Abdul Karim Shaikh; Naslov: Dawatul Quran, Arabic


Text, Translation, and Commentary; objavljen 1991. - 94. u
Bombaju u 3 toma. Janab Shams Pirzada Seheb (?-1999.) je
napravio tafsir na urdu od 1976. do 1994. Ne treba mnogo
ispitivati ovaj prijevod i komentar da bi se vidjelo da je izvan
glavne struje i da je podvrgnut pretjeranim kulturnim
predrasudama zamagljujui srednji put Kurana.

Sarwar

Vidi Lane.

Sarwar

Autor: Al-Hajj Hafiz Ghulam Sarwar; Naslov: Translation of


the Holy Quran; publiciran 1929., ali neki kau 1920. u
Singapuru. Neki smatraju da je Ghulam bio ahmedija.
Predgovor prijevodu sadri briljantnu kritiku engleskih
prijevoda Kurana od Salea, Rodwella, Palmera i Muhammada
Alija.

Sarwar

Autor: Shaikh Muhammad Sarwar; Naslov: The Holy Quran:


Arabic Text and English Translation;
objavljen od
Elmhursta, 1981.
Sarwar je bio student Islamskog
seminara u Nadefu, Irak i u Qumu, Iran. On se oslanjao na
Al-mizan od Allama Taba Taba'i i Mujma'ul Bayan od Allama
Tabasi za komentar i lingvistiku. Jedan recenzent smatra da
ovaj prijevod sadri tipine greke koje se nalaze u veini
prijevoda, kao 21:63. Drugi recenzent kae: Bez bilo kojih
napomena ovaj pojanjavajui prijevod parafrazira sadraj
Kurana u lucidnom stilu. Sarwar je bio u vezi sa Islamskim
institutom New Yorka i izgl eda da j o i vi i pouava na tom
podruju. U vrijeme objavljivanja, autor je bio imam u AlKhoei Islamic Centru.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Shakir

Vidi Habib.

Siddiqui

Autor: Abdul Hameed Siddiqui; Naslov: The Holy Quran,


English Translation and Explanatory Notes; objavljen 1974. u
Lahoreu, Pakistan. Samo 8 od 30 dijelova je nastalo prije
smrti Siddiquija.
Siddiqui je takoer napisao ivot
Muhammeda i preveo je Sahi h Musl im. Tuno j e to j e

95

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Siddiqui umro prije dovravanja ovoga, jer kvalitet prijevoda i
komentara nije razliit od Muhammad Asadovog.
Tariq

Autor: Abdur Rahman Tariq i Ziauddin Gilani; Naslov: The


Holy Qur'an Rendered into English; objavljen 1966. u
Lahoreu.
To je interpretativni prijevod sa kratkim
napomenama, bez arapskog teksta. Mada je ovaj prijevod u
skladu sa opim stavom muslimanske ortodoksije, njegov
jezik i prezentacija ostavljaju jo prostora za poboljanja.

Turner

Autor: Colin Turner; Naslov: A New Interpretation; objavljen


1997. Colin je lan osoblja Centra za bliskoistone i islamske
studije i vezan je za Univerzitet Durham, oba u Engleskoj.
Ovo je svakako najnaglaeniji prijevod kojeg sam itao. Iako
Colin riskira s obiljem rijei koje ne postoje u arapskom, on
pokuava zadrati odgovarajui okvir znaenja. Budite sigurni
da imate ortodoksan prijevod u rukama.

Uzunoglu Autori: Nurettin Uzunoglu, Tevfik Rustu Topuzoglu, Ali Ozek,


Mehmed Maksudoglu; Naslov: The Holy Quran with English
Translation; objavljen 1992. u Istambulu. Nakon kratkog
pregleda, da se zapaziti da je prijevod ist i prav. Postoji
znatan komentar izmeu ajeta. Iako ovaj prijevod opisuje
sebe kao rad komiteta, svaki autor ima svoj fokus. Nurettin je
preveo sure 1 do 8; Tevfik, 9 do 20; Ali, 21-39; Mehmed, 40
do 114. Nurettin je imao veliku ulogu u drugoj reviziji ovog
prijevoda. Tevfik pouava arapski na Fakultetu za umjetnost
na Istambulskom univerzitetu, i radi kao pisac i urednik
arapskog jezika i knjievnosti u DIA Turske. Ali predaje tefsir
Kurana na Teolokom fakultetu Marmarskog univerziteta,
koji je u Istambulu. Mehmet predaje povijest islama na
Teolokom fakultetu Marmarskog univerziteta.
etvrto
izdanje 2000. godine je uredio Abdal Hakim Murad, Mostafa
Al-Badawi i Uthman Hutchinson pod naslovom The Majestic
Quran, An English Rendition of its Meanings. U tom izdanju
isputene su neke rijei, obogaen je engleski vokabular,
reguliran izbor rijei, povean je broj savremenih termina
(kao: musliman umjesto onaj koji se predao). Komentar je

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
96

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


izmeu ajeta potisnut prema dnu stranice. Ispravna upotreba
etvrtastih zagrada [] pokazuje da je to dodatak od
prevodioca, to je vano.
Wherry

Autor: Elwood Morris Wherry; Naslov: A Comprehensive


Commentary on the Quran; objavljen 1882.-1886. Ovaj
etvorotomni rad ukljue kopiju Georgea Sale prijevoda i
raspravu. Wherry nije smatran muslimanom.

Zayid

Author: Mahmud Y Zayid; Naslov: The Qur'an: An English


Translation of the Meaning of the Quran; objavljen 1980. u
Libanonu od Dar Al Choura. Mahmud je profesor emeritus
povijesti i arheologije na Amerikom univerzitetu Bejruta, a
takoer i gostujui profesor na Univerzitetu Teksasa, 1966. 67. U uvodu, Zayid kae da je ovaj prijevod revizija
Dawoodovog prijevoda. Prevoenju su asistirali Umar
Farrukh, Majid Farkhri i Ali Aqil (kasnije je Fakhry sainio
vlastiti prijevod, koristei ovaj prijevod kao osnovu). Vjerska
praksa i zakon ukljuen je kao dodatak od 16 stranica. Ovaj
tekst ima odobrenja obje libanske frakcije, sunnija (IFTA) i
libanskih ija.

Zindani

Shaykh Abdul-Majeed Az-Zindani; Naslov: Holy Qur'an:


English Translation Of The Meanings & Commentary;
objavljen 1985. Sam prijevod je direktan derivat Abdullah
Yusuf Alijevog prijevoda. Jedan osvrt na ovaj prijevod
pokazuje da je Zindani napisao komentar. Drugi osvrt
pokazuje da je komentar od etiri odbora uenjaka pod
pokroviteljstvom Presidency of Islamic Research, IFTA, Call
and Guidance s odobrenjem uvara dvaju harema kralja
Fahd Ibn Abdul Aziz Al-Sauda, kralja Kraljevine Saudijske
Arabije. Jo jedan osvrt etiketira ovaj rad kao Holy Quran,
Mushaf Al-Madinah-Nabawiyah u naslovu.
U svakom
sluaju, nedostatak jasno naznaenog autorstva umanjuje mu
autoritet.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
97

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


BOSANSKI PRIJEVODI KUR'ANA
Kur'an - Boija objava svjetovima - danas se moe nai
preveden na jezike bive Jugoslavije: bosanski, hrvatski, srpski,
makedonski i slovenaki. Prevodioci su dosta razliito
pristupali izvornom tekstu. Nema sveobuhvatnog, integralanog
pristupa. Neki od prevodilaca su se u svom prevoenju sasvim
komotno ponaali; neki su opet eljeli postii stilistiku i rimu
Originala, i najzad pribjegavali, kao alternativa, slobodnoj
interpretaciji teksta. U globalu, veina ovih prijevoda su
idiomatski.
U prijevodima postoje razne vrste deformiteta.
Tumbanje teksta i prebacivanje predikata tamo gdje mu nije
mjesto, dostiglo je ogromne razmjere. Netanosti u prevoenju
ajeta sa naunom podlogom gotovo su redovna pojava. Kod
ove vrste greaka uzrok je nepoznavanje odgovarajueg
naunog podruja, dok je sve ostalo pobrojano rezultat elje
da se prevodilac po neemu posebno istakne u odnosu na
druge. Radi svega reenog moramo se podsjetiti da Kur'an nije
govor ovjeka, da Muhammed a.s. "nije pjesnik niti mu to
treba", pa je stoga tretiranje Kur'ana kao "zanimljive prie" ili
tridesetog
duza
kao
poetskog
niza,
jalov
i
kontraproduktivan posao.
Primarna intencija Kur'ana je da prenese poruku ljudima,
a nju moemo ispravno razumjeti jedino ako itamo iole taan
prijevod. Pouzdan prijevod uveliko e uticati na tanu
interpretaciju. Iz netanog prijevoda mogu se izvlaiti samo
pogreni zakljuci, to otvara put zabludi.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
Prijevodi na srpski ili hrvatski jezik su slijedei:
1. Prijevod Mie Ljubibratia, objavljen 1895. Tvrdi se
da je to prijevod sa francuskog jezika.
2. Prijevod Ali Rize Karabega, objavljen1937. Prijevod sa
arapskog. Neki kritiari smatraju da je to preraeni
Ljubibratiev prijevod.

98

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


3. Prijevod
auevia,
prijevod sa
engleskog.
4. Prijevod

Muhammeda Pande i Demaluddina


objavljen1937. Kritiari smatraju da je to
turskog jezika, koji je opet prijevod s
Besima Korkuta objavljen 1977.

Prijevodi na bosanski jezik:


1. Prijevod Mustafe Mlive, objavljen 1994. (I izdanje),
1995. (II izdanje) i 2004. (III izdanje),
2. Prijevod Enesa Karia, objavljen 1995.,
3. Prijevod Esada Durakovia, objavljen 2004.
Prevodi prijevoda:
1. Prijevod prijevoda sa njemakog, na bosanski preveo
Ramo Atai, 2002.
2. Prijevod prijevoda sa engleskog od Muhameda Asada,
na bosanski preveo Hilmo erimagi.
Prijevodi koje emo u daljem tekstu uzimati u
razmatranje su prijevod Besima Korkuta, zato to ga veina
posjeduje (jer je tampan i dijeljen u milionskom tirau
besplatno), zatim prijevode Enesa Karia i Esada Durakovia.
Neemo uzimati u razmatranje prijevode Ljubibratia, Ali Rize
Karabega, Ataia i erimagia. Prva dva iz razloga njihove male
upotrebljivosti, djelimine zastarjelosti i prevazienosti, a
druga dva zbog toga to su prijevodi prijevoda koji su opet
previe rasplinuti i najvie odstupaju od izvornog teksta.
Takoer neemo razmatrati prijevod Pana-auevi zbog
nekoliko hiljada interpolacija. Iako su interpolacije (umetanje
vlastitih rijei, negdje i itavih reenica) kod Korkuta, Karia i
Durakovia brojne, prednost auevia je to to su njegove
izolovane u zagrade, dok ovi to nisu uradili, ve su ih kao
takve ponudili kao da su prijevod Boijeg govora.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

U izvoenju argumentacije za prijevodna rjeenja u


drugom dijelu ove knjige koriten je Rjenik Kur'ana Kamusu
Al-Fazi Al-Qur'an, od dr. Abdullah Abbas Nadwija, Iqra
International Educational Foundation, Chicago, Ilinois, 1986.,

99

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


zatim meritorni rjenici arapskog jezika:
- Arapsko-Engleski rjenik, F. Steingass, , Librairie du Liban,
Beirut, 1989.,
- Arapsko-Engleski rjenik, Hans Wehr, Ithaca, New York,
1980.,
- Arapsko-Ruski rjenik, X. K. Baranov, Moskva, 1978.,
- Arapsko-Bosanski rjenik, Teufik Mufti, El-Kalem, Sarajevo,
1997.
Prijevodi Kur'ana slijedeih prevodilaca pri svemu su sluili kao
korektiv:
1. Ahmed - Samira,
2. Ahmed Ali,
3. Arberry A. J.,
4. Ayub Khan Muhammad,
5. Daryabadi,
6. Hilali - Khan,
7. Irving T. B.,
8. Khalifa Rashad,
9. Literal Translation,
10. Muhammad Ali,
11. Palmer E. H.,
12. Pickthall M. Marmaduke,
13. Qaribullah,
14. Rodwell J. M.,
15. Sale George,
16. Sarwar Muhammad,
17. Shabbir Ahmed,
18. Shakir Mohammad Habib,
19. Sher Ali,
20. Yusuf Ali Abdullah,
21. Zafrullah M. Khan,
22. Zafar Ansari,
23. Muhammad Asad,
24. Zohurul Hoque, itd.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
-

Kraj prvog dijela -

100

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA

001. PREVOENJE BISMILLE


Latinini skript

"Bismillahir-rahmanir-rahim."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!


U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!
U ime Allaha svemilosnog i samilosnoga.

Znaenje kljunih
rijei

Er-Rahman = Najmilostiviji
Er-Rahim = Najmilosrdniji

1. U samom startu da se zapaziti da je Durakovi Esad izmeu


zadnje dvije rijei bismille umetnuo veznik (i) we koji u kur'anskoj bismilli
ne postoji. Ova interpolacija veznika we po automatizmu mijenja smisao
same bismille. U ovom sluaju ona se svodi na nabrajanje. Pri tome ona
iz jednog intenzivnog oblika prelazi u pasivni, umrtvljeni oblik. Kad su u
pitanju prijevodi na strane jezike, ni u jednom od njih neete nai da
izmeu dvije zadnje rijei bismille postoji veznik (koliko je poznato
autoru ovih redaka - ili ako ima, onda je to zaista raritet). Takoe su
redovito i obavezno rijei Allah, Milostivi i Milosrdni rastavljene zarezom.
2. Boija imena su napisana malim slovom. U svijetu prijevoda
Kur'ana ovako neto je teko nai. To je svojevrstan nazadak, degradacija
i umanjivanje slave i poasti Allahu pa makar i malim slovom Njegovog
atributa. Rjenik bosanskog jezika je nasuprot ovome utvrdio da se Boja
imena i epiteti piu velikim slovom.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

3. Odrivost prijevoda rijei Er-Rahman kao Svemilosni. Moe se


pretpostaviti da je ovakva konstrukcija prijevoda rijei Er-Rahman nastala
u elji da se u nju ugradi to vie znaenja. Moda je to pod uticajem
ajeta koji kae da milost Allahova obuhvata svaku stvar (7:156), pa je
umjesto Milostivi nastalo (Sve)milosni.

101

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Glagol rahime ima znaenje: imati milosti, imati saaljenja, biti milostiv,
biti saaljiv, biti milosrdan, biti samilostan.
Shodno tome onaj koji je opisan ovim svojstvima moe biti samo
Milostivi, Milosrdni, Saaljivi, Samilosni. Kad je u pitanju bismilla radi se
o epitetu intenzivnosti, pa ovom rijei opisani moe biti samo
NAJmilostiviji, NAJsaaljiviji, NAJmilosrdniji, a ne nikako (sve)Milostivi,
(sve)Saaljivi, (sve)Milosrdni, itd. Dakle ovdje ne naziremo ni traga
prefiksu sve koji je instaliran ispred Milostivi. Otvorite bilo koji rjenik
Kur'ana, otvorite bilo koji ozbiljan rjenik - nigdje neete nai sve!
Arapske rijei Er-Rahman i Er-Rahim su intenzivni oblici koji se
odnose na razliite aspekte atributa Allahove milosti. Arapski intenzivni
oblik je pogodniji za izraavanje Allahovih atributa nego na superlativ.
Dakle intenzitet znaenja postie se komparacijom, u ovom sluaju
superlativom.
Ovo podrazumijeva poreenje sa drugim biima ili drugim mjestima
i vremenima, obzirom da nema bia kao Allah. Milost podrazumijeva
saaljivost i pratanje - sve ono to je jednom greniku potrebno. Ali
postoji milost koja jest prije nego to nastane potreba, milost koja tee
od Allaha, d.., svim stvorenjima.
Er-Rahman i Er-Rahim su dakle hiperbolini oblici - ekspresivi
intenzivnosti - s tim to je hiperbolizam u Er-Rahman vei nego u ErRahim. Nakon uvida u postupke svjetskih prevodilaca Kur'ana i Rjenik
Kur'ana od Abdullah Abbas Nadvija, te znaenja samih rijei, jasno je da
su prijevodi Kari Enesa i Durakovi Esada kao (Sve)Milosni neodrivi i
neutemeljeni.
Posrijedi je previd da su rijei Er-Rahman i Er-Rahim ekspresivi
intenzivnosti koji se na naem jeziku mogu izraziti kroz prefiks
superlativa naj, npr. na engleskom kroz most, extremely, excessively, a
ne pojmovi obuhvatnosti izraeni kroz prefiks sve.
Zbog svega navedenog, prijevod bismille trebao bi glasiti:

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

"U ime Allaha, Najmilostivijeg, Najmilosrdnijeg."

102

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


002. ELHAMDU LILLAH, KUR'AN (1:1)
Latinini skript

"Elhamdu lillahi rabbil-'alemin."

Korkut Besim
Durakovi Esad

Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo.


Hvala pripada Allahu, Koji Gospodar svjetova je.

Znaenje
kljunih rijei

el-hamd = hvala, zahvala

Ajet je posve kratak i jasan, nema nita to bi moglo biti


problematino za prevodioca. Zbog toga i jeste primjer za uenje
kod naeg najrasprostranjenijeg (Korkutovog) prijevoda. Nigdje u
svijetu neete nai prijevod Kur'ana sa prijevodom navedenog ajeta
kao kod Korkuta. Ono to jo vie zbunjuje jeste injenica da je
Korkutov prijevod redigovan nekoliko puta, a greka nije
ispravljena. U komisijama koje su radile na tome sjedili su ljudi za
koje se smatra da jako dobro poznaju arapski jezik. No, ova oita
greka "vie" na nas i u posljednjem El-Kalemovom izdanju ovog
prijevoda.
Prema Rjeniku Kur'ana Abdullah Abbas Nadwija el-hamd je
glagolska imenica sa znaenjem "hvala, zahvala", i oko toga nema
dilema. ta da kae neupueni italac kad sazna da ono to ita
odmah s poetka Kur'ana nema mnogo veze sa Allahovim rijeima?
Ako bismo Korkutov prijevod "Tebe, Allaha, Gospodara svjetova,
hvalimo" vratili nazad u arapski jezik, dobili bismo:
"Ijjakellahe rabbel-alemine nahmedu."
Sad uporedimo ovo sa originalnim tekstom Kur'ana "Elhamdu
lillahi rabbil-alemin." Radi se o ogromnom odstupanju od izvornog
teksta Kur'ana. Pogledamo li Durakoviev prijevod istog ajeta
zapaziemo da se u njemu bez potrebe pojavljuje rije "koji"
(ellezi), a iste nema u samom Kur'anu. Ovo su razlozi zbog kojih
italac Kur'ana mora voditi rauna kakav prijevod ita, koliko je
pouzdan i moe li ga uzeti kao relevantan izvor pri prouavanju
Boije rijei. Prema znaenjima rijei ajeta "Elhamdu lillahi rabbil-

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
103

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


'alemin" prijevod moe samo glasiti: Hvala Allahu, Gospodaru
svjetova!
003. MAGDUBI 'ALEJHIM !, KUR'AN (1:7)
Latinini skript

"... Gajril-magdubi 'alejhim welad-dallin."

Korkut Besim

... A ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali, niti onih koji su
zalutali!
... Ne na put onih koji su srdbu Tvoju zasluili, niti na put onih
koji su zalutali.
... A ne onih na koje srdi se, niti onih to zalutae !

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei

magdub = objekt srdbe

Jedna ista rije magdub prevedena je ovdje kao:


1- "protiv sebe srdbu izazvali" (Korkut),
2- "koji su srdbu Tvoju zasluili" (Kari)
3- "na koje srdi se" (Durakovi)
Niti jedna od navedenih varijanti prijevoda ne odgovara originalu. Nema
dakle "izazvanja srdbe", "zasluivanja Tvoje srdbe", niti "srdnje." Rije
dallin (zalutali) Korkut i Kari nepotrebno prevode sa etiri rijei.
Magdub je pasivni particip mjere el-mef'ul, kao mektub = ispisani,
mahmud = hvaljeni. (Rjenik Kur'ana Abdullah Abbas Nadwija). Magdub
je dakle objekat srdbe, a ne "zasluivanje Tvoje" srdbe! Sem toga Kari
dva puta interpolira rije "put." Kada se magdub ispravno prevede onda
se reducirano znaenje koje joj daju nai prevodioci proiruje i ne odnosi
se eventualno samo na Boiju srdbu! Durakovi je izmeu dvojice
navedenih prevodilaca, sa takoer neshvaenim znaenjem rijei
magdub!

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Nap: U Takvimu za 2006. godinu na 51. strani Durakovi iznosi


svoje zapaanje: Zbog navedenih razloga smatram da je neadekvatan
prijevod aktivnim oblikom, odnosno finitnim glagolom drugog lica (na
koje srdi se): takvim prijevodom gube se nijanse na koje upravo
ukazujem. U vrijeme kad sam prevodio Kur'an nisam uoio ove nijanse pa

104

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


sam upisao prijevod ... na koje srdi se ..., ali bih ga danas korigirao: na
koje srdit je se ...
Prema znaenjima rijei ajeta "... Gajril-magdubi 'alejhim weleddallin" prijevod bi trebao glasiti:
"... Ne onih na kojima je srdba, niti zalutalih."

004. TAJ KITAB!, Kur'an (2:2)


Latinini skript

"Zalikel-kitabu la rejbe fihi huden lil-muttekin."

Korkut Besim

Ova knjiga u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima


koji se budu Allaha bojali;
Ovo je Knjiga u kojoj nema sumnje nikakve, Uputa
bogobojaznima ona je;
Ova Knjiga - u koju nema nikakve sumnje - jest uputa za
bogobojazne;

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei
ajeta

zalike = taj, to
kitab = knjiga
rejb = sumnja

Iz navedenih prijevoda se da primijetiti da su tri prevodioca


istovjetno preveli rije zalike. Naravno da su znali njeno pravo znaenje,
ali im se u konceptu tumaenja ajeta oito nije uklapala. Svjesno
se
dakle pogreno prevelo. Rije zalike preveli su kao da je ona haza = ovo.
U biti ilo se linijom manjeg otpora. Ako se shvati relacija izmeu Onoga
koji objavljuje Knjigu (Bog) i onoga kojem se Knjiga objavljuje (ovjek),
onda rije zalike dolazi do punog izraaja. Dakle Onaj koji objavljuje kae
ljudima: Ta knjiga (kod vas, ta koju imate u rukama), u koju nema
sumnje, uputa je za bogobojazne. Iz ponuenih prijevoda trojice vidljivo
je da je relacija izmeu Onog koji objavljuje i onog kome se objavljuje,
izgubljena. Kao da govori ovjek, a ne Bog!
Na temu prevoenja rijei zalike razgovarao sam sa uvaenim
doktorom Zohurul Hoqueom (autorom prijevoda Kur'ana na vie jezika).
Profesor Hoque je naime tvrdio da je posve precizno preveo svaku
kur'ansku rije, no u svom prijevodu (koji mi je besplatno poslao iz SAD i

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
105

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


zatraio kritiki osvrt na isti), to pravilo nije ispotovao kod ajeta 2:2.
Njegov odgovor je bio apologetski i izgledao je ovako:
Assalamu alaikum Dear Brother:
It was a pleasure to receive your letter and to know that you have
taken the responsibility to translate the Holy Quran to Bosnian. May Allah
bless you for your effort and may Bosnian brothers and sisters be
benefited from your work. I also appreciate that you are reviewing my
work on the Quran.
Dhalika can be translated as "that" and also as "this". In the case of
verse 2:2. I opted for "this" for the reason that an item which is held in
high esteem is referred as remote although it is near. (for reference:
Lexicon of Lane). Therefore, there is a little surprise that most of English
translators, including Yusuf Ali, Pickthall, Shakir, Al-Hilali and Khan, Asad,
Rodwell, Muhammad Ali, Ahmad Ali, Khalifa, Dawood, Farooq-i-Azam
Malik and Irving, have opted for "this" as most appropriate in this scenario.
To my knowledge, Palmer and Arbery used "that."
Disagreements regarding obvious error, omission, commission,
interjection, manipulation etc. are always welcome and warrant serious
discussion. It is not uncommon that due to certain way of thinking, one
scholar will always disagree with another on which shade of meaning to
adopt. I have avoided any use of narrow shade of meaning of a word. I
have alwys relied on the meaning universally accepted by most scholars
and the one that is most appropriate under given context, supported by
Islamic teaching and confirmd by acceptable Arabic lexicon.
May Allah bless you.
Zohurul Hoque
Prijevod:
Esselamu alejkum dragi brate:
Zadovoljstvo je bilo primiti vae pismo i saznati da ste preuzeli
odgovornost prevoenja svetog Kur'ana na bosanski. Neka vas Allah
blagoslovi za va trud i neka se bosanska braa i sestre okoriste vaim
radom. Takoer cijenim to to vrite reviziju mog rada na Kur'anu.
Dhalika se moe prevesti kao "taj" ali i kao "ovo." U sluaju ajeta 2:2
ja sam odabrao "ovo" iz razloga to se jedan visoko cijenjeni element dri
dalekim, iako je blizu. (radi informacije: Leksikon Lane). Zato postoji
malo iznenaenje to je veina engleskih prevodilaca, ukljuujui Yusuf
Alija, Pickthalla, Shakira, Al-Hilali i Kana, Asada, Rodwella, Muhammad
Alija, Ahmad Alija, Khalife, Dawooda, Farooq-ja-Azama Malika i Irvinga,

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
106

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


odabrala "ovo" kao najpogodnije u ovom scenariju. Koliko ja znam,
Palmer i Arbery su upotrijebili "taj." Neslaganja oko oite greke,
propusta, komisije, interjekcije, manipulacije, itd uvijek su dobrodola
i garant su ozbiljne rasprave.
Nije neobiano da se zbog odreenog naina miljenja jedan uenjak
razilazi u miljenju s drugim, - koju nijansu znaenja da usvoji. Ja sam
izbjegavao upotrebu uskih nijansi znaenja rijei. Uvijek sam se oslanjao
na znaenja opeprihvaena od veine uenjaka i ona koja najvie
odgovaraju datom kontekstu, potpomognuta islamskim uenjem i
potvrena odgovarajuim leksikonom arapskog.
Naka vas Allah blagoslovi,
Zohurul Hoque
Naravno da se nisam sloio sa dr. Hoqueom! Dr. Hoque se umjesto
da prevede rije zalike kako ju je Allah objavio, "opredjelio" da uzme
znaenje "this" (ova) zbog toga to su tako i neki drugi uradili. Kad je u
pitanju Allahova rije nema opredjeljivanja i nema izbora! Da je Allah htio
da u ajetu 2:2 figurie rije haza = ovaj, On bi to tako i objavio. Ali nije!!!
Ne trebamo se slagati sa veinom koja grijei.
Korkut je umjesto rijei bogobojazni (mn.) stavio hrpu drugih
nepotrebnih rijei i imenicu pretvorio u glagol. Kari govori o sumnji koje
nema u Knjizi. Kakva to moe biti sumnja u Knjizi, ako ne u samu Knjigu?
Sem toga tu su i dvije ubaene rijei "ona" i "nikakve." Durakovi pored
zajednike greke pridodaje rije koje nema u izvorniku, a to je "nikakve."
Da zakljuimo; prijevod ajeta "Zalikel-kitabu, la rejbe fihi, huden lilmuttekin", onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi
glasiti: "Ta Knjiga, u koju nema sumnje, uputa je za bogobojazne ..."

005. FEWKAH, Kur'an (2:26)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Latinini skript

Innallahe la jestahji en jadribe meselen ma be'udaten fema


fewkaha.

Korkut Besim

Allah se ne ustruava da za primjer navede muicu ili neto


siunije od nje ...
Allah se zbilja ne stidi da za primjer komarca navede ili neto od
njeg siunije ...

Kari Enes

107

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Durakovi Esad

Allahu nelagodno nije da kao primjer komarca navede , ili neto


to je krupnije ...

Znaenje
kljunih rijei
ajeta

be'udah = komarac
ma=to, ta
fewka = nad, iznad

U Glasniku Rijaseta IZ-e u BiH br. 7-8, juli-avgust, 2005., u kritici


Durakovievog prijevoda, Jusuf Rami kae: "Durakoviev prijevod
sintagme fema fevkaha (ili neto to je krupnije od toga) ne stoji. Ova
sintagma, prema Abu Ubejdi, El-Kisaiju i drugim arapskim filolozima, ima
znaenje: ili neto to je siunije od toga fema duneha, odnosno: ili
neto to je krupnije od toga u siunosti fema fevkaha fi-l-sigari, a to je
znaenje za koje su se opredjelili mnogi prevodioci Kur'ana."
Analizom 17 prijevoda od 17 razliitih prevodilaca na druge jezike
uoavamo da je njih 10 izraz fema fewkaha ispravno prevelo (te ono
iznad njega), a da je njih 7 prevelo kao "siunije od toga." Veina
prevodilaca je dakle ispravno prevela. Svi koji su prevodili kur'anski tekst
preveli su tano. Oni koji su se poveli za raznim filolokim miljenjima, a
nisu koristili vlastiti razum, nainili su greku.
Ovo je jedan od ajeta za koji se ispostavilo da je prava barijera za
prevodioce i komentatore Kur'ana. Razmiljanja u naoj islamskoj
literaturi oko prijevoda ovog ajeta kretala su se izmeu apsurdnog i
istovremeno zabrinjavajueg: Neki su smatrali da ajet obavezno upuuje
na neto siunije od komarca. Meutim rije fewka tako neto ne
sugerie. Ali nekako su je morali ukomponovati pa su smatrali da
upuuje na ono to "je vee od komarca u siunosti!!!" Drugi su pak
jednostavno uzimali i pisali da ona znai siunije. Htjelo joj se dati
znaenje koje ona nema.
U emu je nezgoda rijei fewka? Pogledajmo ta ona znai. Otvorimo
bilo koji rijenik arapskog jezika nai emo da fewka oznaava na, nad,
iznad, povrh. Ona je upravo suprotna od rijei tahte to znai: pod,
ispod, nie. Razmiljanja su se dakle kretala u pravcu mikrokosmosa a ne
obrnuto u pravcu makrokosmosa, jer se oito smatralo da je neto sitno
tee stvoriti od neeg to je krupno!
Nije se dakle moglo pojmiti da Allah ovdje navodi prost primjer
stvaranja (komarac), koji u poreenju sa jednim sloenim organizmom
kakav je npr. ovjek ne predstavalja nita posebno! Ajet oito upuuje na

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
108

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


kompleksnost stvaranja u svim ili raznim aspektima stvorenog! Ali da se
razumijemo, ovjek se u ajetu ne spominje! Zbog toga znaenje ajeta
zahvata nepojmljivo iroko polje stvari i pojmova koji su po neemu
iznad (fewka) komarca.
Vratimo se sada naim prijevodima. Korkutov prijevod ne stoji jer
govori o muici (koja ima drugi naziv u Kur'anu!), a rije fewka prevedena
je suprotno od njenog znaenja. U ovom sluaju Durakovi je najblii
rjeenju, ali rije fewka ipak nije dobro prevedena. Nije jasno zato nije
potraio rjeenje u prijevodima objavljenim prije vlastitog. Durakovi je
rije fewka shvatio u smislu "krupnije" za razliku od Korkuta i Karia
"sitnije." Ni jedno ni drugo !!!
Prema znaenjima rijei ajeta Innallahe la jestahji en jadribe
meselen ma be'udaten fema fewkaha prijevod moe samo glasiti:
"Uistinu! Allah se ne ustruava da navede primjer kao to je komarac, te

ono IZNAD njega."

006. RHUL-KUDUS, Kur'an (2:87)


Latinini skript

"Tenezzelul-melaiketu wer-ruhu fiha biizni rabbihim min kulli


emr."

Korkut Besim

Meleki i Dibril, s dozvolom Gospodara svoga, sputaju se u njoj


zbog odluke svake.
Meleki i Dibril, s dozvolom Gospodara svoga, u njoj silaze zbog
odluke svake.
Radi svega i s doputenjem Gospodara svoga, tad sputaju se
Dibril i meleki.

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei
ajeta

Ruh = Duh
Emr = naredba,
odredba

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Rije Duh se u Kuranu pojavljuje na vie mjesta sa razliitim


znaenjima i razliitim kontekstima. Izraz ruh (duh) u Kur'anu se esto
koristi u smislu Boije objave, inspiracije. Taj duh daje ivot srcima koja
su bila mrtva u svom neznanju, i u vjeri ima istu funkciju kao dua u

109

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


tijelu. Neki meleci su odreeni da nose Boije naredbe kao to je Dibril
donosio Objavu.
Duh naredbe & Duhom ojaani: Ajeti 16:2, 17:85, 40:15, 42:52.
Ajeti pokazuju da je sutinska priroda Duha (Ruha) dirigirajua, jer ona
proizilazi iz Boije dirigirajue energije, iako mi ne znamo kako Boanski
emr radi kao ego jedinke.
Duh Sveti & Duh pouzdani: Ajeti 2:87, 2:253, 5:110, 16:102, Duh
Sveti i 26:193 Duh pouzdani. Smatra se da je to Duh koji je donosio
Objavu od Allaha - melek Dibril koji je svim poslanicima dostavljao
objavu. Treba primijetiti da ovaj kur'anski Duh Sveti nema nikakve veze
sa paganskim svetim duhom kao treim od trojice iz trojstva bogova.
Duh koji je pomagao poslanike. Melek Dibril, moni melek, kod
Gospodara svjetova cijenjen, tamo pouzdan. Ajeti 2:87, 2:253, 58:22.
Duh koji se pominje paralelno uz meleke. Ajeti 70:4, 78:38, 97:4.
Takoer se smatra da je to Dibril.
Duh kao Isa, a.s. Ajet 4:171. Ruhullah: ovdje postoji pravilo za
razlikovanje dviju imenica u genitivnoj vezi. Kad je jedna od dvije
imenice Allah, a druga osoba ili stvar, npr. Allahova kua (Bejtullah);
Allahov Poslanik (Resulullah); Allahov rob (Abdullah); Allahov duh
(Ruhullah), itd., pravilo za gornje rijei je da je druga imenica npr. kua,
poslanik, rob, duh, itd., stvorena od Allaha. Kad je jedna od dvije imenice
Allah, a druga nije niti osoba niti stvar, onda to nije stvorena stvar nego
osobenost Allaha npr. Allahovo znanje (Ilmullah); Allahov ivot
(Hajatullah); Allahov govor (Kelamullah); Allahovo bie (Zatullah), itd.
Duh koji je udahnut: Ajeti 15:29, 21:91, 32:9, 38:72, 66:12. Allah se
u Kuranu obraa Poslaniku Svom i kae: Ti e biti mrtav, i uistinu, oni
e biti mrtvi. (Ez-Zumer, 30) Ti ivi pomou Mene, uje pomou
Mene, govori pomou Mene. Ovo je osobenost svakog ovjeka, ivi
pomou Allaha, uje i vidi pomou Allaha - jer je ovjek u svom biu
mrtav. On ne ivi pomou svog bia. Svi se u svom egzistiranju oslanjaju
na Jednog i Jedinog koji je sve stvorio, koji je u svojoj jednoi neovisan
od bilo ega.
U ajetu Ti e biti mrtav ima otrine koja budi osjeaje. ovjek se
upozorava na stanje u kojem se nalazi, i na stanje koje ga oekuje.
Materijalizacija Duha. O tome nam govori ajet 19:17. Ovdje se radi
o meleku poslanom Merjemi u liku pravog ovjeka.
Duh kao medij koji prenosi i izvrava naredbu Allahovu. Ajeti 16:2,
17:85, 40:15, 42:52, 58:22.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
110

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Postoje dva svijeta. Prvi je Alem el-emr (svijet zapovijedi), a drugi je
Alem el-halk (svijet stvaranja). Veza izmeu svijeta zapovijedi i svijeta
stvaranja je duh (ruh). Duh pripada svijetu naredbe, ali on po nalogu
Allahovom proizvodi dejstvo u materijalnom svijetu. Duh (ruh) i naredba
(emr) su nerazdvojni. Dok se pojavio emr, odmah postoji i ruh koji
realizira emr; a Allah najbolje zna.
U svojoj knjizi "Obzorja arapsko-islamske knjievnosti", Jusuf Rami
vezano za Svetog Duha, kae slijedee: "Sintagmu Ruhu-l-Kudus
pogreno je prevoditi sa Sveti Duh, jer je izraz "sveti" stran islamu i nije
uobiajen u Kur'anu asnom. Sa ovim izrazom Kur'an ne operira. To je
kranski izraz. Otud je u nekim naim prijevodima Kur'ana pogreno
preveden ajet u kome stoji: We nahnu nusebbihu bi hamdike we
nukaddisu leke (El-Bekare, 30) kao npr. kod Huseina oze ili npr. Mustafe
Mlive, jer "kudsun" ovdje ima znaenje rijei "tuhrun" (istoa)."
Kur'an, nasuprot Ramievom iskazu, itekako operira sa izrazom "Duh
Sveti" u ajetima 2:87, 2:253, 5:110, 16:102, tako da on nije ni stran niti
neuobiajen u Kur'anu.
Ako ga ve imamo u Kur'anu, ne moemo pobjei od njega, makar to
eljeli. To oito nije samo kranski izraz, a problem pojedinaca je to to
ne mogu valjano protumaiti. Kudsun nema znaenje tuhrun, jer da je
tako Allah bi naravno tako i objavio. Ako se eli eliminisati Duh zato to
je kako kae Rami "kranski" onda bi se morao eleiminisati i Isus - to je
naravno apsurdno, jer i on figurie u Kur'anu.
Vratimo se ajetu iz naslova (97:4). Odmah je uoljivo da su
prevodioci rije "duh" preveli kao Dibril. U tefsirima stoji da rijei "ruh =
duh" oznaava meleka Dibrila. To je opepoznato. Meutim to ne daje
nikome za pravo da u Allahov govor umjesto rijei "duh" interpolira rije
"Dibril."
Zar misle da Allah ne zna ta je objavio? Da je On, slavljeno neka je
ime Njegovo, htio da u ajetu figuriae "Dibril" On bi to tako i objavio,
ALI NIJE! Ajet bi u tom sluaju glasio: "Tenezzelul-mela'iketu we
Dibrilu..." Dakle u Kur'anu stoji rije "duh." Dibrila se ne moe na silu
"ugurati" u ajet, ali se ruh moe odnositi na Dibrila i tumaiti Dibrilom.
Nadalje Durakovi izraz min kulli emr prevodi kao "radi svega" to
pokazuje da rije emr uope nije preveo - ili preveo kao "sve."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
111

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Da zakljuimo; prijevod ajeta "Tenezzelul-melaiketu wer-ruhu fiha
bizni rabbihim min kulli emr", trebao bi glasiti: "Sputaju se meleci i Duh

u njoj s dozvolom Gospodara svog, po svakoj naredbi."

007. 'AL EJ'IN, Kur'an (2:113)


Latinini skript

"We kaletil-jehudu lejsetin-nesara 'ala ej'in, we kaletin-nesara


lejsetil-jehudu 'ala e'jin."

Korkut Besim

Jevreji govore: "Krani nisu na pravom putu"! a krani vele:


"Jevreji nisu na pravom putu"!
Jevreji govore: "Krani nemaju nikakve osnove", dok krani
vele: "Jevreji nemaju nikakve osnove."

Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei
ajeta

ejun = nita

Jevreji su znali iz Tewrata da su krani postali nevjernici kada su


Isaa (Isusa) nazvali sinom Boijim, a krani su u Bibliji jasno vidjeli da su
Jevreji postali nevjernici odbijajuci Isusovo poslanstvo. Ba kao to
krani i Jevreji misle da je onaj drugi zalutao, slino misle idolopoklonici
da su sve grupe, izuzev njihove, na krivom putu.
Kako se vidi Korkut je ovdje pokuao protumaiti ajet umjesto da ga
prevede, a slino je uradio i Durakovi. U ajetu se pravi put ne spominje
niti "nikakva osnova."
Pravi prijevod ajeta "da su ni na emu" ima pravu teinu i domet mu
je vei od datog limita prevodilaca. Dakle, i jedni i drugi (Jevreji i krani)
ne kau jedni za druge da nisu na pravom putu niti da imaju osnove, ve
jo gore, da "nisu ni na emu!"
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We kaletil-jehudu lejsetin-nesara
ala ejin, we kaletin-nesara lejsetil-jehudu ala ejin" trebao bi glasiti:
I kau Jevreji: Nisu krani ni na emu, i kau krani: Nisu Jevreji
ni na emu."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
112

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


008. SIBGATALLH, Kur'an (2:138)
Latinini skript

"Sibgatallahi we men ahsenu minallahi sibgah.

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Allah je nas uputio, a zar ima ljepe upute od Allahove?


Allahovu vjeru vjerujemo! Koja je vjera od Allahove vjere ljepa!
I sve je to u vidu ures-boje Allahove, a ko ima ljepu ures-boju od
Allahove?

Znaenje
kljunih rijei
ajeta

sibgah = boja,
bojenje, farbanje,
krtenje;
ahsenu = bolji, ljepi

Pozabavimo se malo rijeju "sibgah." Korjensko znaenje je boja ili


farba. Poevi od Rjenika Kur'ana i svih drugih rjenika, ne postoje
nikakve dileme oko znaenja ove rijei. Muslimanski komentatori
ispravno razumiju rije sibgah, ne u njenom bukvalnom znaenju
bojenje nego u njenom duhovnom i metaforikom smislu vjera. Ovaj
kur'anski ajet eliminie vjere sabuta i mamudita, tj. sabejsku i kransku.
Sibgatullah je bojenje (krtenje) vjere Allahove, ne vodom, nego duhom.
Ovo bojenje Allahovo ini linost pogodnom i poaenom da bude
stanovnik carstva Allahovog i pripadnik Njegove vjere. Kao to farbar
farba vunu tinkturom da bi joj dao novu boju, tako Allah d.. boji, ne
tijelo, nego duu onog koga vodi u vjeru Islam.
Ako pogledate nae prijevode nema kraja uenju. Korkutov i Kariev
prijevod su u potpunom nesaglasju sa Izvornikom! Rijei "uputa" nema u
ajetu! Rijei "vjera" takoer nema u ajetu! Durakovi u igru uvodi boju, ali
prijevod i pored toga ne stoji. Ovdje se preslobodno otilo sa prijevodom
ajeta na to sugerie izraz "I sve je to u vidu ures-boje ... " ta je to sve u
vidu ukrasne boje? Kao to se vidi, izraz "I sve je to u vidu ures-boje" ne
postoji u Kur'anu.
Prema znaenjima rijei ajeta "Sibgatallahi we men ahsenu minallahi
sibgah onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, prijevod bi
trebao glasiti: "Bojenje Allahovo!, a ko je bolji od Allaha bojenjem?"

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
113

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


009. L JESME'U, Kur'an (2:171)
Latinini skript

"We meselul-lezine keferu ke meslil-lezi jen'iku bima la jesme'u


illa du'aen we nidaen."

Korkut Besim

Oni koji nee da vjeruju slini su stoci na koju se vie, ali ona uje
samo zov i viku.
A primjer onih koji ne vjeruju jeste kao primjer stada na koje se iz
sveg glasa vie onim to ono ne uje! uje samo zov i dreku.
Oni to ne vjeruju slie primjeru u kome neko vie na neto to ne
uje nita do zova i vike.

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei
ajeta

ellezi jeniku = onaj


koji vie
ma = ono to
la jesmeu illa = uje
samo, ne uje osim

Veznik we Korkut i Durakovi nisu preveli. Korkut u ajet uvodi izraz


"stoka" drei vjerovatno da ma la oznaava stoku (mal). Malo vie
razmiljanja sprijeilo bi ovakvu jeziku konstrukciju u prijevodu. Kari
radi isto, s tim to umjesto stoke stavlja stado.
Durakoviev prijevod je bolji, ali je reenica dosta nesretno
sklopljena. Rije mesel drugi put ne prevodi. Kari interpolira u prijevod
"na koje se iz sveg glasa." Zapazimo da sva trojica nisu obratila panju na
rije ellezi (onaj koji), koja odreuje dalji tok radnje.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We meselul-lezine keferu ke
meslil-lezi jen'iku bi ma la jesme'u illa dua'en we nidaen", trebao bi
glasiti: "A primjer onih koji ne vjeruju je kao primjer onog ko vie ono ta
uje samo zov i viku."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

010. ER-REFES & BIRHUNNE, Kur'an (2:187)


Latinini skript

"Uhille lekum lejletes-sijamir-refesu ila nisa'ikum"


"Fel-ane bairuhunne webtegu ma keteballahu lekum"

Korkut Besim

Dozvoljava vam se da se u noima dok traje post sastajete sa

114

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih rijei
ajeta

svojim enama... Zato se sada sastajte s njima u elji da dobijete


ono to vam je Allah ve odredio.
Vama je dozvoljeno da u noima ramazana odnos imate sa svojim
enama ... Sada odnos imajte sa njima i eznite da dobijete ono to
je Allah odredio da dobijete.
Dozvoljava vam se da nou, dok post traje, svoje ene obljubite ...
Zato sada ene usreujte udei za onim to Allah propisao vam
je.
refes = bestidnost
(opsceno ponaanje,
bestidan govor, obljuba,
seksualno openje)
bairuhunne =
pristupajte im, dotiite
ih, kontaktirajte ih

Refes oznaava seksualne radnje svih kategorija koje moe imati mu


sa enom. Znaenje rijei "bestidnost" protee se na opsceno ponaanje,
bestidan govor, obljubu, seksualno openje. Refes se zasigurno ne treba
prevesti kao "sastajanje" sa enama jer to samo po sebi ne upuuje ni na
to posebno.
Prevoenjem sa "odnos imate" ili "obljubite" smisao rijei refes se jako
reducira i svodi iskljuivo na seksualni odnos. Meutim znaenje rijei
refes je daleko ire, kao to je navedeno u znaenju kljunih rijei.
Prema Rjeniku Kur'ana Abdullah Abbas Nadwija bairu znai
"dotiite, kontaktirajte, pristupajte."
Zbog toga moemo sa sigurnou rei da prijevodi "sastajte"
(Korkut), "odnos imajte" (Kari) i "usreujte" (Durakovi), ne stoje.
Takoe valja napomenuti da izraz webtegu (i traite) preveden kao
"usreujte udei", "eznite da dobijete" i "u elji da dobijete" ne stoji.
Radi se o imperativu "traite", jer imate pravo na to, a ne o udnji,
enji ili elji. Kod Karia se u prijevodu pojavljuje rije ramazan, a rije
no daje u mnoini. Prema znaenjima rijei dijela ajeta "Uhille lekum
lejletes-sijamir-refesu ila nisaikum" i "Fel-ane bairuhunne webtegu ma
ketabellahu lekum" prijevod moe samo glasiti:
"Doputa vam se u noi posta refes sa enama vaim."
"Zato im sada pristupajte i traite ta je propisao Allah za vas."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
115

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


011. TGT, DIBT, GARR, Kur'an (2:256)

Latinini skript

Korkut Besim

2:256 Fe men jekfur bit-taguti we ju'min billahi, fekad-istemseke


bil-'urvetil-wuska!
2:257 Wellezine keferu ewlijauhumut-tagutu!
04:51 Ju'minune bil-dibti wet-taguti we jekulune li-llezine keferu
haulai ehda minel-lezine amenu sebila.
04:60 Juridune en jetehakemu ilet-taguti we kad umiru en jekfuru
bih. we juridu-ejtanu en judillehum dalalen be'ida.
04:76 Wellezine keferu jukatilune fi sebilit-taguti, fe katilu
ewlijae-ejtan. inne kejde-ejtani kane da'ifa.
05:60 Men le'anehullahu we gadibe 'alejhi we de'ale minhimulkiredete wel-hanazire we 'abedet-tagut.
16:36 Eni'budullahe wedtenibut-tagut.
39:17 Wellezine-dtenibut-tagute, en ja'buduha, we enabu ilallahi,
lehumul-bura.
2:256 Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha - dri se za
najvru vezu ...
2:257 ... A onima koji ne vjeruju zatitnici su ejtani.
04:51 ... U kumire i ejtana vjeruju, a o neznabocoma govore:
"Oni su na ispravnijem putu od vjernika."
04:60 ... ele da im se pred ejtanom sudi, a nareeno im je da ne
vjeruju u njega. A ejtan eli da ih u veliku zabludu navede.
04:76 Vjernici se bore na Allahovom putu, a nevjernici na
ejtanovom. Zato se borite protiv ejtanovih tienika,
jer je ejtanovo lukavstvo zaista slabo.
05:60 Oni koje je Allah prokleo i na koje se rasrdio i u majmune i
svinje pretvorio, oni koji su se ejtanu klanjali ...
16:36 Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!
39:17 Za one koji izbjegavaju da se kumirima klanjaju i koji se
Allahu obraaju, - njima su namijenjene radosne vijesti ...
2:256 Ko ne vjeruje u avola, a vjeruje u Allaha - taj se najvreg
prihvatio ueta.
2:257 A oni koji ne vjeruju, njihovi zatitnici jesu avoli.
04:51 ... Kako u kumire i avole vjeruju, i kako govore onima koji
ne vjeruju ...
04:60 ... Kako ele da se pred avolom sude, a nareeno im je da u
avola ne vjeruju!
04:76 ... Oni koji ne vjeruju bore se na ejtanovu putu! Zato se
protiv prijatelja ejtanovih borite! Spletke su ejtanove, doista,
slabe!
05:60 To su oni koje je Allah prokleo, na koje se rasrdio, u

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kari Enes

116

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA

Durakovi Esad

majmune ih i u svinje pretvorio, i oni koji se vragu klanjaju!


16:36 Allahu robujte, avola se klonite!
39:17 A one koji se klone kumira da im ne robuju i Allahu se
predaju - takvima blagovijest pripada.
2:256 Zato onaj ko avola zanijee, a u Allaha vjeruje - taj se
uhvatio za ue najvre - prekinut se nikada nee ...
2:257 ... A onima koji ne vjeruju prijatelji su sotone ...
04:51 ... Oni vjeruju u kumire i avole, te za krivovjerne govore ...
04:60 ... ele da pred ejtanom sudi im se, premda nareeno im je
da ne vjeruju u njega, jer ejtan hoe da ih predaleko odvede.
04:76 ... A oni to ne vjeruju bore se na putu avoljeme, i zato se
vi protiv prijatelja ejtanovih borite,
jer, zaista, ejtanovo lukavstvo slabano je!
05:60 To su oni koje je Allah prokleo i na koje se rasrdi, uinivi
da postanu majmuni i svinje i idolopoklonici ...
16:36 Allaha oboavajte i idola Taguta se klonite!
39:17 Vijest radosna je za one koji se izbjegavaju klanjati idolima
i obraaju se Allahu radi kajanja ...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Odmah valja zapaziti da se u kur'anskom tekstu pojavljuju tri


karakteristina izraza ejtan, tagut i dibt. To je posebno vidljivo u ajetu
4:51 gdje se izraz dibt pojavljuje zajedno sa tagutom. Dibt se inae
samo jednom pojavljuje u Kur'anu. U drugim pak navedenim ajetima,
izraz tagut pojavljuje se paralelno sa izrazom ejtan. Pojava ovih izraza u
datim kontekstima jasno pokazuje da oni tu nisu sluajno ve da to ima

117

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


duboki smisao. Prije svega ti izrazi stavljaju do znanja da se meusobno
razlikuju, da se jedan ne moe poistovijetiti s drugim. Svaki od njih dakle
ima razliito znaenje. Ne moe se tagut prevesti ejtanom i obrnuto, to
vai i za dibta.
Kljune rijei u gore datim ajetima su ejtan, tagut i dibt. Da bismo
stvar bolje predstavili i razgraniili, pogledajmo ta one znae. Prema
Rjeniku Kur'ana od dr. Abdullah Abbas Nadwija, tagut oznaava sve ono
to je oboavano mimo Allaha (lano boanstvo, idol). Rije dibt po
istom Rjeniku oznaava bezvrijedne stvari (vradbinu, idole), dok ejtan
oznaava satanu, avola, drskog, zlog duha, buntovnika - onog koji je
udaljen od milosti Allahove.
U rjeniku Muftia nai emo za taguta znaenje: vrag, avo, sotona,
zavodnik, varalica, arobnjak, voa buntovnika, raskolnik, heretik, sekta;
za dibta emo nai: idol, arobnjak, arolija, magija, nitkov; za ejtana:
vrag, avo, demon, sotona, napasnik, zavodnik, oholost, srdba, itd.
Kako se vidi u samoj rjenikoj definiciji vlada potpuna konfuzija. Izrazi
se preklapaju jedni s drugima. Zbog toga je nuno napraviti redukciju i
svaki izraz privesti njegovom to bliem znaenju.
U fusnotama III izdanja prijevoda Kur'ana autora ovih redova stoji:
"Tagut pokriva iroko podruje znaenja. On oznaava sve drugo to se
oboava umjesto stvarnog Boga (Allaha), tj. sva lana boanstva. To
mogu biti idoli, kamenje, Sunce, zvijezde, meleci, ljudska bia, Allahovi
poslanici koji su lano oboavani (npr. Isa) i uzimani kao taguti. Slino
tome su lano oboavani dobri, sveti, kaburi, turbeta, vladari, itd."
Za razliku od taguta, dibt pokriva iluzorne, bezvrijedne i tajnovite
stvari bez osnove, koje mogu postati predmet oboavanja. To mogu biti
arolija, magija, vradbina, itd.
Muhamed Asad izraz tagut prevodi kao "snage zla" a dibt kao
"neosnovane misterije."
Kod naih prevodilaca vlada pravo arenilo. Kompas je potpuno
izgubljen! Korkut je bio posve nedosljedan: Za njega je tagut isto to i
ejtan u prvih est ajeta, dok je u ajetima 16:36 i 39:17 tagut postao
kumir. Meutim problem je to izraz dibt u ajetu 4:51 takoe preveo
kao kumir.
Kod Karia je situacija jako slina. Tagut je postao avo u ajetima
2:256, 257; 4:51,60; dok je u ajetu 4:76 ejtan, a u 5:60 evoluira u
vraga. Meutim taj isti tagut u ajetu 16:36 postaje avo, a u ajetu 39:17
kumir. Ko moe neka shvati! Izraz dibt preveden je kao kumir, to je u

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
118

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


sukobu sa kumirom iz ajeta 39:17. Durakovi nije nita bolji. Kod njega
tagut prvo mutira u avola, pa sotonu, pa ejtana, u idolopoklonike, idola
Taguta i konano idole. Izraz dibt preveden je kao kumir.
Autor ovih redova smatra da je sporne rijei iz navedenih ajeta
najbolje ostaviti u originalu, a njihovo znaenje dati u fusnotama. Da
zakljuimo; prijevod gore navedenih ajeta (uz gornje napomene) trebao
bi glasiti:
2:256 Pa ko zanijee taguta, a povjeruje u Allaha, tad se doista
uhvatio za hvatite najvre, kojem nema kidanja.
2:257 A koji ne vjeruju, zatitnici njihovi su taguti.
4:51 Vjeruju u dibta i taguta, i govore za one koji ne vjeruju: Ovi su
upueniji putu od onih koji vjeruju."
4:60 ele da sude prema tagutu, a ve im je nareeno da ne vjeruju u
njega. I eli ejtan da ih zavede zabludi dalekoj.

4:76 A oni koji ne vjeruju bore se na putu taguta. Zato se borite


protiv prijatelja ejtanovih. Uistinu, spletka ejtanova je slaba.
5:60 Onaj koga je prokleo Allah i rasrdio se na njega, i uinio od njih
majmune i svinje, i (ko) je oboavao taguta.
16:36 Oboavajte Allaha, a klonite se taguta!
39:17 A koji se klonu taguta - da ga ne oboavaju i obrate se Allahu za njih je radosna vijest.

012. ZU-NTIKM, Kur'an (3:4)


Latinini skript

"Wallahu 'Azizun, Zu-ntikam"

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

A Allah je Silan i Strog.


A Allah je Silan i estoko kanjava!
Jer Allah je Silan i Strogi.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Znaenje
kljunih rijei
ajeta

Aziz = Moni, Silni


Zu = Vlasnik, Imalac, Posjednik
intikam = osveta, revan

Prema Rjeniku Kur'ana od dr. Abdullah Abbas Nadwija rije intikam


je glagolska imenica sa znaenjem osveta, revan.

119

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Zu-ntikam je sasvim neadekvatno prevedeno, jer ajet govori o jednoj
stvari, a prevodioci o sasvim drugoj! Prijevodi "Strog, Strogi, estoko
kanjava" ne daju nagovjetaj onoga na to ajet upuuje, a to je da postoji
osveta i da njome Allah raspolae! Stoga su ajeti 3:4, 5:95, 14:47, 39:37
netano prevedeni.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Wallahu 'Azizun, Zu-ntikam"
onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
"A Allah je Moni, Vlasnik osvete."

013. WE MEKER, Kur'an (3:54)


Latinini skript

Korkut Besim

Kari Enes

Durakovi Esad

Znaenje
kljunih rijei
ajeta

3:54 "We mekeru we mekerallahu, wallahu hajrul-makirin"


8:30 "We jemkurune we jemkurullahu, wallahu hajrul-makirin"
3:54 I nevjernici poee smiljati spletke, ali ih je Allah otklonio,
jer On to umije najbolje.
8:30 Oni su zamke pleli a Allah ih je ometao jer Allah to najbolje
umije.
3:54 I nevjernici poee spletke snovati, a Allah ih unititi! Allah
je najbolji unititelj spletki!
8:30 Oni su zamke kovali a Allah zamke nitio. Allah najbolje
zamke ponitava.
3:54 Potom nevjernici poee smicalice postavljati, ali ih i Allah
postavi, jer u tome je najbolji.
8:30 Allah je zamke postavljao dok su oni svoje potavljali, a Allah
je u postavljanju zamki najbolji.
mekere =
spletkariti, planirati
makirin = spletkari,
planeri

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

ta rei za prijevode ova dva ajeta? Evo primjera vrhunskih


interpolacija: Korkut u prijevodu prvog ajeta interpolira u Boiji govor
rijei: nevjernici, poee, smiljati, ali, ih, otklonio, jer, On, to, umije,
najbolje. Rije Allah je jednom izostavljena u prijevodu.
U drugom ajetu umee slijedee rijei: oni, zamke, ih, ometao, jer,
to, najbolje, umije.

120

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kari ini slino, u prvom ajetu umee rijei: nevjernici, poee, ih,
unititi, unititelj, spletki. U drugom ajetu interpolira: oni, zamke, nitio,
najbolje, zamke, ponitava.
I konano Durakovi radi isti posao, u prvom ajetu interpolira rijei
potom, nevjernici, poee, ali, ih, postavi, jer, u, tome, najbolji. U
drugom ajetu interpolira rijei dok, oni, svoje, postavljali, postavljanju.
Krajnje doslovan prijevod glasi: "I spletkarili su i spletkario je Allah; a
Allah je Najbolji od spletkara."
No u naem ljudskom shvatanju to u poetku malo nezgodno zvui,
ali kad se malo razmisli, onda je naravno jasno da Allah moe napraviti
spletku bolju od svih! No, elimo li Allaha cijeniti istinskim cijenjenjem
Njegovim, onda emo prevesti ovako:

3:54 I spletkarili su i planirao je Allah; a Allah je Najbolji od planera.


8:30 A spletkarili su i planirao je Allah; a Allah je Najbolji od planera.

014. INNI MUTEWEFFKE, Kur'an (3:55)


Latinini skript

"Iz kalallahu ja 'isa inni muteweffike we rafi'uke ilejje..."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

I kada Allah ree: "O Isa, duu u ti uzeti i k Sebi te uzdignuti ... "
I kada Allah ree: "O Isa! Ja u tebe k Sebi uzeti i k Sebi te uzdii"
Jednom mu se Allah obrati: "Isa, Ja u ti duu uzeti i k Sebi u te
uznijeti ..."

Znaenje
kljunih rijei
ajeta

Muteweffi =
Usmrtitelj, Uzimatelj

Poto je Allah nematerijalan i nije ogranien na prostor, On je blizu


(2:186) i sveprisutan (2:115), blii od ile kucavice (50:16), tjelesno
uzdignue Isusa ka Njemu je nepotrebno i bez smisla, jer bi tada i
On morao biti fiziko tijelo i imati odreenu lokaciju.
Prema Rjeniku Kur'ana dr. Nadwija, Muteweffi oznaava onoga koji
usmruje (uzima). Wefat u Kur'anu svugdje znai smrt, uzimanje, pa ne
postoji razlog da to i ovdje ne bude sluaj.
Rije refea (uzvisio), koja dolazi poslije smrti Isaa, u ovom ajetu ne
moe nikako znaiti fiziko uznesenje. To je prije uzdignue due,

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
121

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


uzdignue po stepenu, asti ili spomenu. Vidi znaenje ove rijei u
ajetima 2:253, 6:83,165, 12:76, 43:32, 58:11. Vidi uzdignue Idrisa u
ajetu 19:57.
Nigdje u Kuranu nema garancije za popularno vjerovanje da je Bog
uzeo Isaa ivog tjelesno na nebo. (Muhamed Asad). Sluaj Idrisa
(Enoha) ("A uzdigli smo ga na mjesto visoko") i Isusa (3:55) pokazuje da
se ovdje radi o dizanju due u podruje posebne Boije milosti, a ne
tjelesnom uznesenju, kao to ga u svojim prijevodima forsiraju nai
prevodioci.
Taan prijevod ajeta "Iz kalallahu ja 'isa inni muteweffike we rafi'uke
ilejje...", trebao bi glasiti:
"Kad ree Allah: O Isa! Ja sam Taj koji e te usmrtiti i Koji e te Sebi

uzvisiti."

015. JETM, Kur'an (4:3)


Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei
ajeta

"We in hiftum ella tuksitu fil-jetama fenkihu ma tabe lekum minen


nisai mesna we sulase we rubaa
Ako se bojite da prema enama sirotama neete biti pravedni,
onda se enite sa onim enama koje su vam doputene, sa po dvije,
sa po tri i sa po etiri.
A ako se bojite da prema sirotim enama neete pravedni biti, tad
se enite i onim, vama dozvoljenim enama koje vam se lijepe
ine, uzmite po dvije, po tri i po etiri.
Ako se bojite da prema sirotim enama pravedni biti neete, onda
se enite sa po dvije, tri i etiri ene koje su vam doputene.
jetama = siroad
(djeca bez oeva),
mn. od jetim (siroe dijete ostalo bez oca)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Osnovna intencija ajeta A ako se bojite da neete biti pravedni


prema siroadi..., jeste uputa na enidbu majki tih jetima (siroadi) rjeavajui tako i problem jetima i problem njihovih majki. Ovim ajetom
Allah d.. doputa vieenstvo. Povod objave ajeta je situacija nastala
poslije bitke na Uhudu kada je poginuo veliki broj muslimanskih boraca.

122

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Ostalo je mnogo nezbrinute siroadi na teretu bespomonih hudovica.
enidba ovakvih ena je vanredna mjera koja ima socijalni karakter-dakle
rjeavanje socijalnih problema siroadi i njihovih majki.
Nerazumijevanje smisla ajeta dovodi do pogrenog prijevoda, jer
rije jetama (mnoina od jetim) znai samo jedno, a to je siroad,
odnosno djeca ostala bez oeva. Ova rije nikako ne znai "ene sirote"
niti "sirote ene", kako je dato u prijevodima. U tome su potpuno saglasni
Rjenik Kur'ana i rjenici arapskog jezika. Veina svjetskih prijevoda
Kur'ana ovaj izraz precizno fiksira kao siroad.
Nai prijevodi dakle nisu na tragu tanih, potom tu su i interpolacije
rijei koje nisu pomenute u ovom ajetu, a smisao je izokrenut.
Zbog toga prijevod ajeta "We in hiftum ella tuksitu fil-jetama fe-nkihu
ma tabe lekum minen nisai mesna we sulase we ruba'a treba da glasi:
"A ako se plaite da neete biti pravedni prema siroadi, tad enite ta
je dobro za vas od ena: dvije i tri i etiri."

016. EL-GIT, Kur'an (4:43)


Latinini skript

Korkut Besim

Kari Enes

"We in kuntum merda ew 'ala seferin ew dae ehadun minkum


minel-gaiti ew lamestumun-nisae fe lem tedidu maen ..."

04:43 A ako ste bolesni ili na putu ili ako je neko od vas obavio
prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete
vode ...
05:06 A ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvrili prirodnu
potrebu ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode ...
04:43 A ako ste bolesni ili ste na putu, ili je neko od vas obavio
veliku nudu, ili ste odnos sa suprugama imali, a vode niste nali
...
05:06 A ako budete bolesni ili budete putovali, ili budu neki od
vas prirodnu potrebu izvrili ili sa enama svojim odnos imali - a
vode niste nali ...
04:43 Ukoliko ste bolesni ili na putu ili ako je neko nudu obavio,
ili ste imali sa enama odnose, pa ne naete vode ...
05:06 Ako ste bolesni ili na putu ste, ako neko nudu obavio je ili
ste sa enama imali odnose a ne naete vode ...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Durakovi Esad

123

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih rijei
ajeta

gait = hala, nunik,


klozet;
dae = doi

Kako se vidi ajeti 4:43 i 5:6 potpuno su identini u dijelu gdje se


govori o dolasku iz nunika.
Znaenje rijei gait nije sporno, a ni glagola dae. Zato onda ajeti
nisu tano prevedeni? Opet se oito radi o tome da je iskrivljenje nastalo
u elji da se taj ajet umjesto prijevoda prokomentarie, to je jedan od
glavnih propusta. Da podsjetimo: za Korkuta dae minel-gaiti znai
"obavio prirodnu potrebu" i "izvrili prirodnu potrebu", to nema direktne
veze sa kur'anskim tekstom. Sem toga, u drugom ajetu je to pretvoreno u
mnoinu. Kod Karia isti izraz je preveden dvojako: u prvom sluaju je to
"obavio veliku nudu", a u drugom "prirodnu potrebu izvrili." Ponovo
dakle problem mnoine u drugom sluaju. U prvom sluaju govori o
"odnosu sa suprugama", a u drugom sa "enama svojim." Za Durakovia
dae minel-gaiti znai "nudu obavio", to nije prijevod kur'anskih rijei!
Taan, krajnje precizan prijevod ajeta "We in kuntum merda ew 'ala
seferin ew dae ehadun minkum minel-gaiti ew lamestumun-nisae fe lem
tedidu maen ..." trebao bi glasiti:
4:43 A ako budete bolesni ili na putovanju ili neko od vas doe iz
nunika ili budete imali odnos sa enama - pa niste nali vode...
5:06 A ako budete bolesni ili na putovanju ili neko od vas doe iz
nunika, ili budete imali odnos sa enama, pa niste nali vode...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

017. EDELUN MUSEMM, Kur'an (6:2)


Latinini skript

Korkut Besim

"Huwel-lezi halekakum min tinin summe kada edelen we edelun


musemmen 'indehu...

On vas od zemlje stvara i as smrti odreuje, i samo On zna kad e


Smak svijeta biti ...

124

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei
ajeta

On vas od zemlje stvara i rok odreuje smrti, i samo On zna kad


e Sudnji dan biti ...
On je Taj Koji vas stvori od zemlje i potom utvrdi as koji suen
je, jer Sueni as u Njega je ...

tin = glina, ilovaa


kada = odredio, dosudio
edel = rok, termin
musemma = odreen,
definisan, poznat

Rije ellezi Korkut i Kari preskau, a Durakovi ne. Rije tin =


ilovaa, glina, sva trojica netano prevode kao zemlja. U svjetskim
prijevodima niko tako nije uradio, jer tin precizno oznaava ilovau!
Sklop kada edela znai "odredio rok." Valja zapaziti da se u ajetu rijei
smrt, as, as smrti, ne spominju. Sklop edelun musemma potpuno
iskrivljeno su preveli Korkut i Kari kao "samo On zna kad e Smak
svijeta biti." U ajetu se znanje i smak svijeta ne pominju, no tumaenje
ajeta je druga stvar.
Neki komentatori i autoriteti su miljenja da se rije "rok" odnosi na
kraj svijeta, odnosno proivljenje, dok je drugi pripisuju individualnim
ljudskim sudbinama.
Taan, krajnje precizan prijevod ajeta "Huwel-lezi halekakum min
tinin summe kada edelen we edelun musemmen 'indehu..., trebao bi
glasiti:
"On je Taj koji vas je stvorio od ilovae, zatim odredio rok. A rok
odreeni je kod Njega ..."

018. JETEWEFFKUM, Kur'an (6:60)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes

Durakovi Esad

"We Huwel-lezi jeteweffakum bil-lejli we ja'lemu ma derahtum


bin-nehari summe jeb'asukum fihi li jukda edelun musemma."

On vas nou uspavljuje - a zna i ta ste preko dana grijeili - zatim


vas budi, sve dok ne doe as smrtni.
On je Taj Koji vas nou uspavljuje, i ta dobra i ta zla danju stekli
ste On znade. Potom vas budi, sve dok se rok smrti ne ispuni.
On je Taj Koji vas k Sebi uzima dok no je, znajui ta za dana

125

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


zaradili ste, pa vas opet danju oivljuje da bi sueni as ostvario
se.
Znaenje
kljunih
rijei
ajeta

jeteweffakum = uzima
vas
dereha = privrijediti,
stei
jeb'asukum = podie
vas

"Uspavljivanjem" je kod Korkuta i Karia preveden sklop


jeteweffakum. Ajet skree panju da je dua ovjekova uzeta (organizam
autonomno radi, ovjek tada vegetira, a potpuna veza sa tijelom nije
prekinuta, da jest - ovjek bi bio mrtav). Ovakvim prevoenjem itaocu
se iskljuivo sugerie da ovjek spava, to ni na koji nain istog itaoca ne
upuuje na stanje due tog spavaa. itaocu je ovdje, ustvari, uskraena
namjeravana informacija o dui. O uzimanju due govori ajet 42 u suri
39.
Rije dereha znai "privrijediti, stei", ne implicirajui automatski zlo
u ovjekovim dnevnim aktivnostima. Korkut istu rije prevodi kao
"grijeenje preko dana", a Kari uvodi i zlo i dobro u igru. Sklop
jeb'asukum oznaava dizanje, podizanje, a ne buenje. Buenje je jedna
stvar, a podizanje druga. Rok odreeni edelun musemma Korkut
prevodi kao "as smrtni", Kari kao "rok smrti", a Durakovi kao "sueni
as." Durakovi ubacuje u tekst i "uzimanje k Sebi", to u Kur'anu ne
postoji. Korkut i Kari uope nisu preveli rije fihi - "u njemu", a
Durakovi prevodi interpolirajui rije "danju."
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We Huwel-lezi jeteweffakum
bil-lejli we ja'lemu ma derahtum bin-nehari summe jeb'asukum fihi li
jukda edelun musemma" trebao bi glasiti:
"I On je Taj koji vas uzima nou - a zna ta privrijedite danju, zatim
vas podie u njemu, da bi se ispunio rok odreeni."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

019. ZUHRUH, Kur'an (6:138)


Latinini skript

"We en'amun hurrimet zuhuruha."

Korkut Besim

... A ove i ove kamile je zabranjeno jahati.

126

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje kljunih
rijei ajeta

... A i ove ivotinje zabranjeno je jahati.


... A zabranjeno je jahati neke ivotinje.
en'am = stoka
zuhur = lea

Iz prijevoda ovog ajeta da se naslutiti metoda prevoenja naih


prevodilaca. Jasno je da je ovdje Allahova rije tretirana kao donja, a da je
"izvjestan" tefsir (koji uostalom nije taan), kao gornji. Zato prevodioci
nisu preveli kur'anski tekst?
Korkutov prijevod gotovo da nema veze sa kur'anskim tekstom!
Kod Karia imamo samo jednu rije koja postoji u Kur'anu (ivotinje),
a isto tako kod Durakovia. Stoga su prijevodi apsolutno upitni!
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We en'amun hurrimet zuhuruha"
onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
... I stoka ija su lea zabranjena."

020. 'ALEL-'ARI-STEW!, Kur'an (07:54; 10:3; 13:2;


20:5; 25:59; 32:4)
Latinini skript

10:3 "Summestewa 'alel-'Ari ... "


20:5 "Er-Rahmanu 'alel-'Ari-stewa ... "

Korkut Besim

10:3 Upravljajui Arom, svemirom zagospodario ...


20:5 Milostivi, koji upravlja svemirom svim.
10:3 ... I potom Prijestolje zaposjeo ...
20:5 Svemilosni Koji Prijestoljem vlada!
10:3 A zatim al-Ar zaposjede, planirajui sve ...
20:5 Svemilosnik koji al-Ar zaposjeo je.

Kari Enes
Durakovi Esad

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

'Ar = Prijestolje, Tron,


Sjedite
istewa 'ala = postaviti se na
Er-Rahman = Milostivi

127

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Oprez! Evo nekoliko ajeta u kojima se mnogi nisu snali, to je
dovelo do jako opasnih tumaenja koja streme politeizmu! U prijevodima
Korkuta, Karia i Durakovia direktno i nedvosmisleno se sugerie da je
Bog - Allah, koji se ovdje imenuje sa Milostivi, morao da zaposjeda ili
zagospodari svemirom! Iz toga proizilazi da On - slavljeno neka je ime
Njegovo - nije prije toga upravljao svemirom nego neko drugi ili je
svemir bio preputen haosu! Durakovi kae da je "Svemilosnik zaposjeo
al-Ar".
Zaposjedanje podrazumijeva preotimanje od nekoga ili naprosto
osvajanje neega to nije bilo ranije pod kontrolom. Kod Karia opet,
pored zaposijedanja, "Svemilosni Prijestoljem vlada!" kao da je cilj
vladanje Prijestoljem, a ne kosmosom! Ovo su opasne zablude.
Pogledajmo istini u oi.
Ajeti uope ne govore o zaposijedanju, zagospodarivanju, nego o
Aru kao mjestu komande Allaha. Neki e rei da ovi ajeti znae da se
"Allah uzvisio nad Arom" to pokazuje da oni doista malo razmiljaju.
Rijei iz ajeta nikako takvo neto ne sugeriu! Treba podsjetiti da glagol
istewa sa sufiksom ila znai usmjeriti se ka. Ako se iza istewa nalazi
ala, onda je znaenje postaviti se na. Allah je stvorio univerzum koji je
od trenutka nastanka bio u potrebi za upravljanjem i regulisanjem stvari.
On se zato postavio na tronu komande (Ar), tako da sve njegove stvari,
velike i male, bivaju s Allahovom komandom, i nita nije neovisno od
Njega. Taan prijevod navedenih ajeta bio bi slijedei:
10:3 Zatim se postavio na Ar ...
20:5 Milostivog, na Aru opstojeeg...

021. ZULLEH, Kur'an (7:171)


Latinini skript

"We iz netaknel-debele fewkahum, keennehu zulleh."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

A kad smo iznad njih brdo podigli, - inilo se kao oblak ...
I kad smo iznad njih brdo, kao da je oblak, podigli ...
I nad njima brdo izdignusmo - kao oblak da je! ...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

netakna = zatresli smo


zulleh = nadstreica, streha

128

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


I kad zatresosmo brdo nad njima, mogue je da se odnosi na
zemljotres koji se dogodio u vrijeme objave Zakona (ploa) Musau, a.s.
Pozovimo u pomo Rjenik Kur'ana od dr. Abdullah Abbas Nadwija, te
pogledajmo znaenje kljunih rijei u ajetu.
Za netakna na 650. stranici kae da je to prolo vrijeme prvog lica
mnoine i znai "zatresli smo." Rije zulleh oznaava "ono to daje sjenu."
Prema rjeniku Muftia zulleh oznaava, prije svega, "strehu,
nadstreicu."
Imajui u vidu injenicu da sam ajet kae da je u pitanju brdo, nije
uputno to uzdignuto brdo porediti s oblakom, jer je oblak neto to lebdi
i nije u spoju sa zemljom. Najnormalnije je zamisliti da se to brdo
nadvilo nad njima kao kakva nadstreica (koja daje sjenu).
Najzad, taan prijevod ajeta "We iz netaknel-debele fewkahum,
keennehu zulleh" trebao bi glasiti: I kad zatresosmo brdo nad njima, kao
da je ono bilo nadstreica."

022. HIFFEN & SIKLEN, Kur'an (9:41)


Latinini skript

"Infiru hifafen we sikalen ..."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Kreite u boj bili slabi ili snani ...


Poite u borbu, bili vi slabi ili bili jaki ...
U boj polazite - lahko ili teko naoruani ...

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

infiru = na(stupajte)
hifaf = lahki
sikal = teki

Uzeto doslovno, a i metaforiki, ajet znai: stupajte s resursima koje


imate, lahko naoruani ili teko naoruani, kao pjeaci ili transportovani,
iskusniji na opasna mjesta, manje iskusni na njima odgovarajue pozicije.
Svi treba da pomognu: zdravi, mladi, bogati, stari, bolesni, slabi.
Hifafen i sikalen (lahki i teki) su ovdje shvaeni kao slabi, snani ili
jaki. Oito su ovdje prevodioci posegli za tefsirima.
Prema znaenjima rijei iz ajeta "Infiru hifafen we sikalen ..." prijevod
bi trebao glasiti: "Nastupajte lahki i teki ..."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
129

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


023. UZUN, Kur'an (9:61)
Latinini skript

"... We jekulune huwe uzunun kul uzunu hajrin lekum ... "

Korkut Besim

... govorei: "On vjeruje to god uje!" Reci: On uje ono to je


dobro ... "
... i kau: "Taj vjeruje sve to uje!" Ti reci: "On uje samo ono
to je dobro po vas ... "
... govorei: "Sav se u uho pretvori." Reci: "To je uho za vae
dobro ... "

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje kljunih
rijei ajeta

uzun = uho

Pogledajmo metamorfozu rijei uzun = uho. Kod Korkuta uho


postaje "On vjeruje to god uje!", kod Karia "Taj vjeruje sve to uje!",
kod Durakovia "Sav se u uho pretvori." U drugom dijelu ajeta ponavlja
se isti propust iz prvog dijela. elja za komentarisanjem, a ne za
prijevodom. Ajet je preprian sa interpoliranim rijeima.
Znaenje ajeta ide u smislu da Poslanik dobro uje sve ta mu se
objavi. ini se da se ovdje munafici obruavaju na spremnost Poslanika
da slua ono to oni - zajedno sa mnogim nevjernicima - smatraju isto
halucinacijskim zvucima koje pogreno "interpretira" kao objavu.
Taan prijevod ajeta "... We jekulune huwe uzunun kul uzunu hajrin
lekum ... " trebao bi glasiti: I govore: On je uho! Reci: Uho je dobro

za vas.

024. RIDSIHIM, Kur'an (9:125)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes

"We emmel-lezzine fi kulubihim meredun fezadethum ridsen ila


ridsihim we matu we hum kafirun."

A to se tie onih ija su srca bolesna, ona im je nevjerovanje


dodala na nevjerovanje koje ve imaju, i oni kao nevjernici umiru.
A kad su po srijedi oni ija su srca bolesna, sura je njima
nevjerstvo na nevjerstvo pridodala, pa oni umiru kao nevjernici.

130

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Durakovi Esad

to se tie onih koji su srcem bolesni, sura dodaje pogan njihovoj


pogani, tako da skonavaju kao krivovjerni.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

kulub = srca
rids =
prljavtina

U Rjeniku Kur'ana vezano za imenicu ridsun stoji da je ona sinonim


za rije ridzun i znai "neist, prljavtina."
Korkut i Kari govore o "srcima bolesnim ", a Kur'an govori o bolesti
u srcima, to je slino, ali ne i isto.
Rije rids preveli su kao "nevjerovanje" to nikako ne ide, imajui u
vidu gore definisano znaenje rijei.
Durakovi takoer govori o "srcem bolesnima" umjesto "bolesti u
srcima" koristei jedninu, a prevoenje rijei kafirun kao "krivovjerni" je
djelimino upitno.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "We emmel-lezzine fi
kulubihim meredun fezadethum ridsen ila ridsihim we matu we hum
kafirun" prijevod bi trebao glasiti:
"A to se tie onih u srcima ijim je bolest - pa dodat e im prljavtinu
prljavtini njihovoj, i umrijet e, a oni e biti nevjernici."

025. FRET-TENNR, Kur'an (11:40, 23:27)


Latinini skript

Korkut Besim

"Hatta iza dae emruna we faret-tennur ... "


"Fe iza dae emruna we faret-tennur ... "

11:40 I kad je zapovijed Naa pala i voda s povrine zemlje


pokuljala ...
23:27 Pa kad zapovijed Naa doe i voda na povrinu zemlje
izbije ...
11:40 Pa kad Naa Odredba doe i voda silno provrije ...
23:27 Pa kad doe Naa Odredba i voda iz zemlje pokulja ...
11:40 im volja Naa bijae i voda pokuljae ...
23:27 Pa kad zapovijest Naa nastupi i voda pone ikljati ...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kari Enes

Durakovi Esad
Znaenje
kljunih

fare = iknuti, provriti,


prokljuati, izbiti, uskipiti,

131

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


rijei ajeta

planuti.
tennur = pe, pe za peenje
hljeba koja je otvorena prema
gore

Kljune rijei u ovom ajetu su fare i tennur. Glagol fare ima znaenje
iknuti, provriti, prokljuati, izbiti, uskipiti, planuti. S druge starne
imenica tennur oznaava pe za peenje hljeba koja je otvorena prema
gore. Mi ovdje nemamo predstavu o tim peima, jer su nae pei
drugaije. Ovaj tennur se i danas koristi kod pustinjsih naroda i u
seoskim naseobinama zemalja Bliskog istoka i Afrike. Obino je
valjkastog oblika, otvorena je prema gore, a hljeb se stavlja u nju kroz taj
otvor. Ispod je, naravno, vatra.
Uspostavimo sada analogiju izmeu dogaaja Velikog potopa, u
ijem kontekstu je doao ajet, i faret-tennur. Fare dolazi od vrenja,
kljuanja i izbijanja materije u tenom stanju, a tennur sadri vatru
(uarenu lavu, magmu pod pritiskom) koja je ispod Zemljine kore
gonjena prema izlazu u atmosferu.
Odavde izvlaimo zakljuak da se kataklizma Nuhovog naroda nije
dogodila zbog udara nekog nebeskog tijela u planetu Zemlju, nego je
uzrok doao iznutra.
Da skratimo; sklop we faret-tennur (i iknu pe) po znaenju
potpuno odgovara prijevodu "I eruptira (eksplodira) vulkan." Oslobaa se
nezamisliva energija koja u haos dovodi svijet oko sebe. Ova snana
erupcija pokree tsunami koji doslovno gazi i pustoi sve pred sobom.
Erupcija izbacuje i oslobaa pregrijanu vodu rastvorenu u vruoj magmi i
trenutno je pretvora u paru. More je pokrenuto u velike vodene talase
(tsunami) velik kao brda (ajet 11:42) - to je kasnije u mitovima
nazvano kao "potop ispod" (O Zemljo! Progutaj vodu svoju!).
Istovremeno, pepeo, lava i drugi materijal je izbaen u stratosferu kao
a. Ovaj pepeo je padao nazad na kopno i more, guei ivot u tom
podruju. S druge strane, naglo hlaenje izbaenih vrelih gasova, pare, te
hlaenje uarene lave uzrokovalo je kondenzaciju to je dovelo do izliva
velike koliine kie, a to je poznato kao "potop odozgo" (O nebo!
Prestani!).
Nuhovu lau nosi talas kao brda ili talas kao planine. Zastanimo za
trenutak! Talas kao brda! Je li to mogue s obzirom na nau predstavu o
najveim talasima visine 10 do 15 metara?

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
132

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Tek u trenutku erupcije Nuhu a.s., biva nareeno ukrcavanje u lau.
Ovo pokazuje da erupcija nije bila blizu i da je Nuh, a.s., imao vremena
da izvri ukrcavanje prije nego to vodeni talas stigne do njega. Mogua
lokacija erupcije je Juno kinesko more ili podruje dananje Indonezije i
Malezije, a vulkan Krakatau je moda drevni ostatak onoga to je nekada
eksplodiralo. Sadanji arheoloki nalazi govore u prilog "globalnog
potopa" koji se dogodio prije nekih 11.600 (?) godina, iako je to malo
vjerovatno. Arheolozi su pronali na raznim lokacijama nagomilane
ivotinje zajedno sa vegetacijom kao da su naprosto pometene u jednom
kataklizmikom udaru. Takoer su neke ivotinje kao slon mamut naene
sa hranom jo neprobavljenom u svojim elucima, to pokazuje da im je
smrt dola iznenada. Pronalazak morskih koljki na razliitim mjestima,
kao to je npr. centralna Arabija, takoer pokazuje da je Arabija nekada
bila pod okeanom, pa je pomjeranjem tla izbila na povrinu ili da je ovaj
tsunami eventualno protutnjao preko nje.
Gore napisano je dio rada autora ovih redova pod naslovom "Veliki
potop" objavljenog u listu "Novi horizonti", a s ciljem da se shvati
sutinska potreba kod prevoenja Kur'ana - precizno prevoenje - to
onda daje pravi rezultat.
Vratimo se sada naim prevodiocima. Oni su olahko preli preko
kljunih rijei u ovom ajetu fare i tennur. Njih su zamijenili drugim
interpoliranim rijeima. Kao to se vidi, u ajetima se nigdje na spominje
voda, zemlja, povrina, padanje, silno, im, volja, bijae, pone. Zbog
navedenog italac takvih prijevoda nikada nee shvatiti dimenzije
katastrofe koja je pogodila Nuhov narod i nikada nee znati ta je u
Kur'anu tano napisano!!!
Taan prijevod ajeta trebao bi biti slijedei:
11:40 Dok, kad doe naredba Naa i iknu pe ...
23:27 Pa kad doe naredba Naa i ikne pe ...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

026. ZIHRIJJEN, Kur'an (11:92)


Latinini skript

"Kale ja kawmi erehti e'azzu 'alejkum minallahi wet-tehaztumuhu


weraekum zihrijjen inne rabbi bima ta'melune muhit."

Korkut Besim

"O narode moj" - ree on "zar vam je rod moj drai od Allaha,

133

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

koga sasvim odbacujete? Gospodar moj dobro zna ono to vi


radite!
"O narode moj" - povika on- "pa zar je rod moj ugledniji!? I jo
neete ni da ujete za Njega! Gospodar moj doista sve to vi inite
zna.
"Narode", uajb ree, "zar vam je rod moj miliji od Allaha, jer ste
njega odbacili za lea, ali ono to inite moj Gospodar dobro zna!"

reht = porodica, rod,


grupa
e'azzu = uglednija,
jaa
zihrijjen = iza lea,
zanemaren
Muhit = Onaj koji
obuhvata

Rije e'azzu je elativ i znai, jai, ugledniji - dakle ne "miliji"


(Durakovi), niti "drai" (Korkut).
Fraza wet-tehaztumuhu weraekum zihrijjen znai "zanemarili ste ga
kao stvar baenu za lea" (Rjenik Kur'ana).
Korkutov i Kariev prijevod se ne uklapaju u ovu emu.
Durakovi interpolira imenicu "uajb", koje nema u ovom ajetu.
Muhit je aktivni particip jednine mukog roda. Ovu rije sva trojica
su neispravno preveli. Njihovi prijevodi nemaju nita zajedniko sa ovom
rijeju.
Rije naime znai "Onaj koji obuhvata - Obuhvatatelj." Prijevod
trojice kao "zna" ili "dobro zna", dakle ne ide.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "Kale ja kawmi erehti e'azzu
'alejkum minallahi wet-tehaztumuhu weraekum zihrijjen inne rabbi bima
ta'melune muhit", prijevod bi trebao glasiti:
Ree: O narode moj! Zar vam je porodica moja uglednija od Allaha?

A zabacili ste Ga iza sebe zanemarenog. Uistinu, Gospodar moj je Taj koji
obuhvata to to radite.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
134

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


027. JA BUR, Kur'an (12:19)
Latinini skript

"Kale ja bura, haza gulam."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

"Mutuluk!" - viknu on - "evo jednog djeaka!"


"Blago li se nama!" - povika - "evo nekog djeaka!"
Pa mu se uzvik ote: "Ja divote! Neki djeak ovo je."

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

bura = dobra vijest,


radosna vijest
gulam = djeak

Neki komentatori Kur'ana misle da je arapska rije bura u ovom


ajetu ustvari ime ovjeka kojem se onaj to je spustio kofu obratio.
Pogledajmo samo kako je jedna ista rije bura prevedena ovdje! Tu
je "mutuluk", "blago li se nama" i "ja divote." Prevodioci su gledali da
ugode bosanskom izrazu ne marei za kur'anski izraz. Prema Rjeniku
Kur'ana ova rije ne znai nita drugo nego "dobra vijest" ili "radosna
vijest." to se pak tie Korkutovog prijevoda "mutuluk" on nije ispravan,
jer je "mutuluk" baki ili nagrada koja se daje onome ko prvi donese
neku radosnu vijest. (Abdulah kalji: "Turcizmi u srpsko-hrvatskom
jeziku.")
Rije kale (ree) prevedena je sa "viknu, povika, pa mu se uzvik ote",
pri emu Durakovi nije tedio na interpolacijama.
Najzad, taan prijevod ajeta "Kale ja bura, haza gulam", onakvog
kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
"Ree: 'O radosne vijesti! Ovo je djeak."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
135

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


028. JUGAJJIRU, Kur'an (13:11)
Latinini skript

"Innallahe la jugajjiru ma bi kawmin, hatta jugajjiru ma bi


enfusihim."

Korkut Besim
Kari Enes

Allah nee izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni.


Allah ne mijenja ono na emu jedan narod jeste, sve dok taj narod
ne izmijeni sebe!
Allah nee promijeniti nekom narodu stanje dok on ne promijeni
samog sebe.

Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

enfus = due
gajjere = promijeniti,
preinaiti,
predrugojaiti

U Islamskim informativnim novinama "Preporod" iz broja u broj, iz


mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, na naslovnoj stranici kao MOTTO
se tampa potpuno pogrean prijevod ajeta 13:11 kao: "Allah nee
izmijeniti stanje jednog naroda dok on ne izmijeni svoj odnos prema
Allahu." Redaktori "Preporoda" hoe da kau da je sutina u promjeni
odnosa prema Allahu, nato ajet uope ne aludira!
Gore navedeni ajet daje odgovor na davno postavljeno pitanje: "Da li
drutveno bie odreuje drutvenu svijest ili obrnuto, da li drutvena
svijest odreuje drutveno bie?" Iz ajeta se da razabrati da dua
ovjekova igra glavnu ulogu. Duh je pokretaka snaga svega!
"Allah ne mijenja stanje naroda koji ne ini nita za sebe. U procesu
progresivnih promjena Allah prati ovjeka na njegovom zadatku, pod
uslovom da ovjek ima inicijativu! Ako on ne preuzme inicijativu, ako ne
razvije intimna bogatstva svog bia, ako prestane da osjea unutarnji elan
ivota koji napreduje, tada duh koji je u njemu otvrdne kao kamen i on
biva sveden na nivo inertne materije. Ali, njegov ivot i napredovanje
njegova duha zavisi od uspostavljanja odnosa sa stvarnou koja mu se
suprotstavlja. To je svijest koja uspostavlja ove odnose, a svijest - to je
osjetilna percepcija izvedena putem razumijevanja." (Iz III izdanja
Prijevoda Kur'ana autora ovih redova). Nai prevodioci su pravi smisao
promjena koje treba da se dogode u duama prije vidljive realnosti zanemarili ili previdjeli.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
136

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Da zakljuimo; prema mom skromnom znanju, prijevod ajeta
"Innallahe la jugajjiru ma bi kawmin, hatta jugajjiru ma bi enfusihim"
trebao bi glasiti: "Uistinu! Allah ne mijenja ta je s narodom, dok ne
promijenu ta je u duama njihovim."

029. GUDUVV & SL, Kur'an (13:15)


Latinini skript

"We lillahi jesdudu men fis-semawati wel-erdi taw'an we kerhen


we zilaluhum bil-guduvvi wel-asal."

Korkut Besim

Allahu se pokorava sve to je na nebesima i na Zemlji, htjeli ili ne


htjeli, a i sjene njihove, ujutro i u sumrak.
Allahu se klanja sve to je na nebesima i na Zemlji, i to milom ili
silom ini, a i sjene njihove, jutrom i naveer.
Sve to je na nebesima i na Zemlji pred Allahom pada niice,
drage volje ili zbog prisile, pa i sjene njihove - jutrom i uveer.

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

men = ko
guduvv = rana jutra,
praskozorja
asal = predveerja

Lina zamjenica ko kod naih prevodilaca shvaena je kao sve,


to je apsolutno neprihvatljivo, jer ko za razliku od sve
podrazumijeva ivo bie. Zatim, bezuslovni veznik we (i) preveden je kao
ew (ili), to daje alternativu slobodne volje ili prisile, a ajet podrazumijeva
da je i jedno i drugo prisutno! Sva trojica su interpolirali po nekoliko u
Kur'anu nepostojeih rijei. Rijei guduvv (rana jutra, praskozorja) i asal
(predveerja) (Rjenik Kur'ana i drugi rjenici) ostavili su u jednini, iako
su u izvornom tekstu u mnoini!
* Kada se govori o sjeni onda je to aluzija na ulogu Sunca kao njenog
pokazivaa.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "We lillahi jesdudu men fis-semawati
wel-erdi tawan we kerhan we zilaluhum bil-guduvvi wel-asal", trebao bi
glasiti: "I Allahu se pokorava ko je na nebesima i Zemlji, milom i silom, i
sjenke njihove, ranim jutrima i predveerjima."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
137

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


030. NE'TI, Kur'an (13:41)
Latinini skript

"Ewelem jerew enna ne'til-erda nenkusuha min atrafiha."

Korkut Besim

Zar oni ne vide da im Mi zemlju suavamo umanjujui joj


pogranine oblasti?
Zar oni ne vide da im Zemlju s krajeva njenih smanjujemo?
Zar ne vide ta inimo sa Zemljom, s krajeva umanjujui je?

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

ne'ti = dolazimo

U toku nekoliko stotina godina postala je ope prihvaena injenica


da je svijet okrugao. Veina ljudi misli da je to sfera, neto nalik vrstoj
lopti. U stvarnosti Zemlja je skoro, ali ne u potpunosti, sferina. Ona ima
lagahno ispupenje na ekvatoru. Mjereno na nivou mora prenik Zemlje
na ekvatoru iznosi 12.756,3 km. Udaljenost od sjevernog do junog pola,
takoe mjerena na morskom nivou, iznosi 12.713,6 km. Kad se uporede
ova dva prenika, razlika izgleda mala - samo 42,7 km. Ali, uporeeno sa
visinama na Zemljinoj povrini, to je veliko. Npr. najvia planina, Mount
Everest manja je od 9 km iznad povrine mora. Oblik Zemlje originalno
je izraunat mjerenjima kilometar po kilometar po kontinentima. Danas
vjetaki sateliti imaju mnogo tanije i kompletnije mjerne alate.
Matematiari paljivo raunaju orbite vjetakih satelita, a zatim
izraunavaju gravitacionu silu, kojom Zemlja djeluje na satelit. Iz ovih
kalkulacija oni dobijaju oblik Zemlje.
Topljenjem polarnih kapa na Zemlji nivo okeana se podie, a
povrina kopna postaje sve manja i manja. Takoe je Zemlja spljotena
na polovima zbog dejstva centrifugalnih sila planete.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Da ovdje razbijemo bilo kakve dileme sumnjivaca. Glagolski oblik


ne'ti ima svoj izvor u infinitivu eta koji u treem licu jednine mukog roda
znai "doao." Ne'ti je pak mnoinski oblik za "Mi dolazimo." (Rjenik
Kur'ana). Ova rije takoe moe znaiti i "dati" ali se ista u ovom ajetu ne
moe primijeniti, jer bi tada bila sa prijedlogom bi.
Pogledajmo ta su uradili nai prevodioci. Korkut i Kari izbjegavaju
izvorni tekst u smislu da ga ciljano navode komentaru interpolirajui

138

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


zamjenicu IM! Njihovi prijevodi govore da neija (njihova) zemlja biva
smanjivana! Meutim u Kur'anu se ne spominje "njihova" zemlja nego
zemlja openito - planeta Zemlja. Durakovi ne'ti prevodi sa "inimo", to,
priznat ete, nema veze sa "dolazimo." "Doi" daje sasvim drugu
dimenziju razumijevanja ajeta u odnosu na "initi."
Da zakljuimo; prijevod ajeta "Ewelem jerew enna ne'til-erda
nenkusuha min atrafiha" onakvog kakvog ga je Allah objavio, par
excellence, trebao bi glasiti: "Zar ne vide da Mi dolazimo Zemlji
umanjujui je s krajeva njenih?"

031. SEHHARE, Kur'an (14:33)


Latinini skript

"We sehhare lekumu-emse wel-kamere daibejni we sehhare


lekumul-lejle wen-nehar."

Korkut Besim

I daje vam da se koristite Suncem i Mjesecom, koji se stalno


kreu, i daje vam da se koristite noi i danom.
On vam je Sunce i Mjesec, koji neprestano jezde, da se koristite
dao, i no i dan vama potinio!
Te za vas Sunce i Mjesec potini, tako to su u stalnoj kretnji, i jo
za vas no i dan podredi.

Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

sehhare = potinio
lekum = za vas
daibejn = (us)trajno,
revno, konstantno

Problematino kod Karia i Korkuta je to kau da su Sunce i Mjesec


dati ovjeku na koritenje! O koritenju nema rijei u ajetu! Tu je i
nesretni prijevod rijei daibejn kao "koji se stalno kreu - jezde." Nema
govora o kretanju i jezdenju. Aktivni particip daibejn znai: oboje
konstantno, trajno, ustrajno, revnosno. Sunce i Mjesec dakle konstantno
obavljaju odreenu funkciju radi odranja ivota na Zemlji. Ako bi se,
recimo, poveala toplota Sunca za samo 1%, sve bi izgorilo na Zemlji; a
ako bi se smanjila za 1%, sve bi se zamrzlo. Meutim, ono stalno zrai
istim intenzitetom, dakle u pitanju je (us)trajnost, konstantnost.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
139

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Durakovi takoer u prijevod uvodi "tako to su u stalnoj kretnji",
reducirajui znaenje daibejn na stalno kretanje.
Ali sve ovo nije najgore! Najgore je to to su sehhare lekum preveli
umjesto "za vas" kao "vama." Treba biti jasno da Allah NIJE potinio
ovjeku ni Sunce ni Mjesec, ni no ni dan. Zar ovjek upravlja Suncem,
Mjesecom, danom, nou? Odreuje li ovjek kad e Sunce zai i izai,
koliko arko e grijati, kojom brzinom e rotirati? Ne, nikako! Isto vai za
Mjesec, dan i no. ovjek nema nikakvog uticaja na to!
Zbog toga je trebalo makar malo razmiljati pri prevoenju ovog i
slinih ajeta.
Allah je dakle to potinio za ovjeka, a ne ovjeku! Allah i dalje
upravlja svim, ne ovjek. ovjek tu potinjenost koristi.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "We sehhare lekumuemse wel-kamere daibejni we sehhare lekumul-lejle wen-nehar"
prijevod moe samo glasiti:
"I potinio je za vas Sunce i Mjesec - oboje (us)trajno, i potinio je za
vas no i dan."

032. SALSL, Kur'an (15:26, 32:07)

Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes

15:26 "We lekad halaknel-insane min salsalin min hamein


mesnun."
32:07 "Ellezi ahsene kulle ej'in halekahu we bede'e halkal-insani
min tin."
15:26 Mi smo stvorili Adema od ilovae, od blata ustajalog.
32:07 Koji sve savreno stvara, Koji je prvog ovjeka stvorio od
ilovae.
15:26 A Adema smo Mi stvorili od ilovae, od gline ustajale.
32:07 Onaj koji je lijepom dao svaku stvar koju stvorio je, i
ovjeka prvog stvorio od gline.
15:26 Od gline stvorili smo ovjeka, od blata obraena.
32:07 Koji lijepim ini sve to stvara, i od gline prvotno stvori
ovjeka.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Durakovi Esad

140

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih
rijei ajeta

salsal = glina zveea


hame' = blato, mulj
mesnun = oblikovan,
modeliran, formiran
tin = ilovaa

Emailom mi se obratio Horvth Lszl traei vie informacija o glini i


tome kako je ona predstavljena u Kur'anu:
Potovani!
Najljepe Vam se zahvaljujem na traenoj stranici Kur'ana. Ja u
naime uskoro na svom Institutu drati predavanje prirodoznanstvenicima
(o alumino-silikatima), pa u u uvodnom dijelu spomenuti ne samo
znanstvene spoznaje o vjerojatnoj ulozi gline kao katalizatoru kemijskih
reakcija i defektima u njoj koji omoguuju deponiranje energije vane u
nastanku ivota, ve bih se pozvao i na kreacioniste (Bibliju i Kur'an).
Moete li mi olakati, pa priapnuti kada je Kur'an napisan (to je vaan
podatak obzirom da dananji znanstvenici tek sada naziru mogunost
nastanka ivota i vanosti gline u svemu tome).
S potovanjem,
Horvth Lszl
------------Postovani gospodine Mlivo!
Zaista ste mi mnogo pomogli s citatima koje sam Vas molio. To e mi
biti dovoljno za uvod mojeg predavanja. Ako Vas ne optereujem,
zanimalo bi me Vae objanjenje zato je u 15.26 i 55:14 upotrebljen
izraz "...od gline zveee..." u 15.28 i 32:7 "...od zveee ilovae..." odn.
"...ilovae..." da li se ovi izrazi i u originalu razlikuju. Naime glina i ilovaa
po kemijskom sastavu nisu sasvim identine. Isti ovi stavci u Kur'anu
(Stvarnost, Zagreb, 1969.) prevedeni su u svim sluajevima identino, ali
razliito od Vaeg "...suhog crnog blata..." od. "...od blata (zemlje)..."
Usput, u prijevodu u Bibliji stoji: "...Jahve, Bog, napravi ovjeka od praha
zemaljskog..."
Da li u bonjakom izriaju rije "zveee..." znai neto drugo nego u
hrvatskom. Naime po Aniu "zveati"= proizvoditi isprekidan prodoran

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
141

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


zvuk sudaranja tvrdih predmeta od kovine - ba ne bi sasvim odgovaralo
smislu u gore citiranom (naime: glina i ilovaa nisu metali).
Lijepo Vas pozdravljam,
Horvth Lszl
------------U odgovoru ovom uenjaku napisao sam slijedee:
Potovani!
Evo odgovora na vae dileme.
U ajetima15:26, 15:28 i 55:14 u Kur'anu je upotrijebljen jedan i isti
izraz salsal koji na arapskom jeziku oznaava glinu ilovau koja moe
proizvesti zvuk. U arapsko-engleskim i arapsko-ruskim rjenicima koje
sam konsultirao (Hans Wehr, F. Steingass i Baranov) arapski izraz salsal
upravo oznaava "saunding clay" ili "clattering clay." Meutim, u ajetu
32:7 je iskoriten sasvim drugi izraz tin, koji takoer oznaava glinu
(clay) openito. Pri prevoenju Kur'ana uzeo sam da su glina i ilovaa
jedna ista stvar ili jako slina stvar. Naime po mom skromnom znanju
glina je openit naziv. Glina moe sadravati vei ili manji procenat
drugih materijala. Sekundarna glina je pak ilovaa koja je pogodna za
oblikovanje i izradu grnarije i sl. ali i jedno i drugo je glina.
U mom prijevodu Kur'ana stoji uz ajet 16:26 ovakav komentar:
Kad se radi o stvaranju ovjeka, upotrijebljene su ove rijei: salsal to znai zveea glina (koja u ovu fazu dospije nakon peenja na vatri),
hamain mesnun - to znai blato oblikovano. Samo u prisutstvu ilovae
koja se naizmjenino sui i vlai kombinira se dug lanac molekula da bi
formirali nukleinske kiseline.
to se pak tie prijevoda Kur'ana kojeg vi koristite, (vjerovatno
Panda auevi), isti sadri visok stupanj nepouzdanosti kada se radi
o prirodnim fenomenima. Takoer, ako ste zapazili, postoje brojne
interpolacije u zagradama, to je iskrivilo izvorni tekst.
Mi smo ovdje samo govorili o glini. Naravno, u Kur'anu se spominje i
prah, i zemlja i sperma, itd., sve u skladu s onim to otkriva moderna
nauka. Biblije to se tie, ja osobno smatram je sekundarnim izvorom, jer
ista nije originalni tekst Boije objave. Zato iskazi iz nje mogu biti
autentini, ali ne moraju!
Sada o zveanju: Drim da je Anieva definicija tog pojma manjkava.
I sami znate da zveku (zvuk) ne proizvode iskljuivo metalni predmeti.
Bacite crijep na crijep, sluajte zveku tanjira od gline (kineskog kaolina) iz

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
142

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


kojeg eventualno jedete! Peena glina (terakota) itekako zvei (proizvodi
zvuk)!
E taj Adem (glineni ovjek) naroito zvei (proizvodi zvuk) kada ga
udarite, jel da?
Bilo mi je zanimljivo uestvovati u ovoj diskusiji.
Ako e vam izneseno imalo koristiti, smatram da nisam izgubio
utroeno vrijeme!
Pozdrav,
Mustafa Mlivo, dipl. ing.,
autor prvog prijevoda Kur'ana na bosanski.
--------------------------------------O glini:
Glina je vrsta zemlje koja nastaje raspadanjem stijena. Poznajemo
primarnu glinu - kaolin, od koje se radi porculan, i sekundarnu glinu ilovau ili lonarsku glinu, koja se koristi i za rad u koli. Takve gline
ima u mnogim naim krajevima. Ako je kvalitetna sive je, svjetlosive ili
plave boje; manje kvalitetna je uta, smea ili crvena.
Kad se radi o stvaranju ovjeka, u Kur'anu su upotrijebljene ove
rijei: salsal - zveea glina, hamein mesnun - blato oblikovano. Izraz
salsal oznaava osuenu ilovau koja emituje zvuk (tj. kada se udari); a
obzirom da je u Kuranu upotrijebljena posebno sa osvrtom na stvaranje
ovjeka, izgleda da sadri aluziju na mo artikulacije govora to razlikuje
ovjeka od drugih ivotinjskih vrsta, kao i krhkost njegovog postojanja
(izraz kao grnarija, 55:14). Mi ovdje, ustvari, imamo opis praiskonske
bioloke okoline iz koje je matrica ovjekovog fizikog tijela evolvirala u
skladu sa Boijim planom stvaranja. Hamein mesnun - znai "blato
oblikovano."
Korkut i Kari u prijevod ajeta ubacuju umjesto rijei insan rije
Adem, koje inae nema u ajetu. Hameun mesnun je kod Korkuta "blato
ustajalo", kod Karia "glina ustajala", dok je kod Durakovia "blato
obraeno."
Niti jedno nije tano, mada je Durakovi najblii rjeenju. Mesnun
ipak ne znai "obraen" nego "oblikovan." Izraz "obraen" je openit, dok
"oblikovan" direktno zadire u sutinu, a to je davanje oblija, lika,
ovjeku.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
143

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Za Korkuta nema razlike izmeu salsal i tin, oboje je ilovaa. Kod
Karia je oboje glina, a kod Durakovia takoer oboje je glina! Da
zakljuimo; taan prijevod ajeta
15:26 We lekad halaknel-insane min salsalin min hamein mesnun.
32:07 Ellezi ahsene kulle ej'in halekahu we bede'e halkal-insani min
tin, trebao bi glasiti:
15:26 I doista, stvorili smo ovjeka od gline zveee, od blata

oblikovanog.
32:07 Koji je uljepao svaku stvar koju je stvorio i poeo stvaranje
ovjeka od ilovae.

033. 'KIB, Kur'an (16:126)


Latinini skript

"We in 'akabtum fe 'akibu bimisli ma ukibtum bih."

Korkut Besim

Ako hoete da na nepravdu uzvratite, onda uinite to samo u


onolikoj mjeri, koliko vam je uinjeno ...
Ako kanite da na nepravdu uzvratite, tad uzvratite samo onoliko u
koliko vama bi uinjeno ...

Kari Enes
Znaenje kljunih
rijei ajeta

akibu = kanajvajte
bimisli = slinim

Korkut i Kari ubacuju nepotrebne rijei "hoete i kanite", a akabtum


(kanjavate) prevode kao uzvraanje na nepravdu, to moe biti samo
komentar, a nikako prijevod. U drugom dijelu ajeta stvar se ponavlja sa
mnotvom interpoliranih rijei umjesto jedne.
Ajet je inae potpuno preprian, tj. faktiki nema prijevoda.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "We in 'akabtum fe 'akibu
bimisli ma ukibtum bih", prijevod moe samo glasiti: "A ako kanjavate,
tad kanjavajte slinim ime ste bili kanjeni."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
144

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


034. KUR'NEL-FEDRI, Kur'an (17:78)
Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"Ekimis-salate li duluki-emsi ila gasekil-lejli we kur'anel-fedri


inne kur'anel-fedri kane mehuda."
Obavljaj propisane molitve kad Sunce s polovine neba krene, pa
do none tmine, i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi
prisustvuju.
Ti namaz klanjaj kad Sunce s polovine neba krene, pa do tmine
noi, i namaz zorom klanjaj! Doista namaz u zoru mnogi
posvjedouju.
salat = klanjanje, molitva
kur'an = itanje,
recitiranje
fedr = zora

Glagolska imenica duluk ovdje oznaava Sunevu deklinaciju. Jedno


od znaenja rijei duluk je trenje (dodir) Sunca sa horizontom, pa se
moda ovdje radi o akamskom vremenu! Deklinacija je ugaono
rastojanje Sunca sjeverno ili juno od Zemljinog ekvatora. Zemljin
ekvator je naget pod uglom 23,45 stepeni na ravan Zemljine orbite oko
Sunca, tako da se u razliito vrijeme u toku godine, kako Zemlja krui
oko Sunca, deklinacija mijenja izmedu 23,45 stepeni sjeverno do 23,45
stepeni juno. Ovo uslovljava nastanak godinjih doba. Oko 21.
decembra sjeverna hemisfera Zemlje je nageta 23,45 stepeni od Sunca, a
to je vrijeme zimskog solsticija za sjevernu hemisferu i ljetnog solsticija
za junu hemisferu. Oko 21. juna juna hemisfera je nageta pod uglom
od 23,45 stepeni od Sunca i tad je ljetni solsticij na sjevernoj hemisferi i
zimski solsticij na junoj hemisferi. 21. marta i 21. septembra su proljetni
i jesenji ekvinociji (ravnodnevnice), kada Sunce prolazi direktno iznad
ekvatora. Treba primijetiti da Rakova i Jareva obratnica oznaavaju
maksimalnu deklinaciju na svakoj Zemljinoj polutki.
Rije duluk oba prevodioca su istovjetno prevela umjesto sa jednom
rjei, sa tri rijei uvodei u igru polovinu neba i kretanje Sunca. Glagolsku
imenicu "Kur'an" preveli su molitvom odnosno salatom, to ne stoji, jer se
salat u ovom dijelu ajeta izriito ne spominje. Radi se o jutarnjem uenju
Kur'ana koje moe biti u sastavu klanjanja, a ne mora.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
145

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Greka se protee do kraja prijevoda ajeta jer ponovo imamo da
namazu u zoru mnogi prisustvuju ili ga posvjedouju, umjesto da je
uenje Kur'ana u zoru svjedoeno - a ne znamo koliki broj nevidljivih bia
prisustvuje i da li su u pitanju samo meleci.
Prema znaenjima rijei iz ajeta "Ekimis-salate li duluki-emsi ila
gasekil-lejli we kur'anel-fedri inne kur'anel-fedri kane mehuda"
prijevod bi trebao glasiti: "Obavljaj salat sa naginjanjem Sunca, do mraka
noi, i Kuran (ui) zorom. Uistinu, Kuran zorom je svjedoen."

035. EZKN, Kur'an (17:107, 109)


Latinini skript

Korkut Besim

Kari Enes

Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

(17:107) "Innellezine utul-'ilme min kablihi iza jutla 'alejhim


jehirrune lil-ezkani suddeda."
(17:109) "We jahirrune lil-ezkani jebkune we jeziduhum huu'a."
17:107 Oni kojima je jo prije objavljivanja njegova dato znanje
padaju licem na tle kad im se on ita.
17:108 I padaju licem na tle plaui, i on im uveava
strahopotovanje.
17:107 Oni kojima je i prije objavljivanja njegova podareno
znanje, kad im se on ita, padaju licem niice.
17:109 I plaui padaju licem niice, a on im poveava
strahopotovanje.
17:107 Oni kojima je jo prije Kur'ana dato znanje, na tlo padaju
niice kad im se on ui.
17:109 Padaju po tlu niice, plaui, jer zbog njega bivaju jo vie
skrueni.

'ilm = znanje
ezkan = brade (donje
viline kosti)
huu'a = skruenost

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

ta bi rekao obian ovjek koji se pouzdava u prijevod, kad bi znao


da u ovim prijevodima nema pola originalnog teksta Kur'ana? Pogledajmo
samo umetnute rijei u prijevodima ovih ajeta. U prvom ajetu Kurkut
interpolira dio reenice "objavljivanja, lice, tlo, on"; a u drugom ajetu

146

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


"lice, tlo, on." Kari u prvom ajetu interpolira "i prije objavljivanja, on,
licem niice"; dok u drugom ajetu interpolira "licem niice, on".
Durakovi umee rijei "jo, Kur'ana, tlo, niice"; a u drugom ajetu umee
rijei "po tlu niice", i "jer zbog njega bivaju jo vie." Nijedan prevodilac
ne prevodi rjeicu inne (uistinu).
Konstatujmo da niti prvi a ni drugi ajet ne govore o padanju licem na
tlo niice. Tih rijei nema ni na vidiku u Izvorniku! Naprotiv, spominju se
brade (donje viline kosti) na koje oni padaju! Naravno, ovdje treba
razlikovati bradu - dlaku (kao lihjet kod Musaa, a.s., ajet 20:94) od brade
o kojoj se ovdje govori (donja vilina kost).
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta kakve ih je Allah objavio, trebao
bi glasiti:
17:107 "Uistinu, oni kojima je dato znanje prije njega, kad im se ui,
padaju na brade niice."
17:109 "I padaju na brade plaui, i poveava im skruenost.

036. FE DAREBNA, Kur'an (18:11)


Latinini skript

"Fe darebna 'ala azanihim fil-kehfi sinine adeda."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Mi smo ih u peini tvrdo uspavali za dugo godina.


I Mi smo ih u peini godine brojne uspavali.
Onda smo ih uspavali u Peini za duge godine.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

darebna 'ala azani


= udarili smo na
ui
azan = ui
kehf = peina

Klasian komentar ajeta je: Oduzeto im je ulo sluha, to je dovelo


do njihovog dugog i dubokog sna. Bog je dao da oni budu odsjeeni
fiziki i metaforiki od zvukova vanjskog svijeta, pa se uzima da to znai
da je Bog "prekrio ui njihove snom."
Sva trojica prevodilaca u svojim prijevodima prelaze preko izraza
"udarili smo na ui" i isti prevode kao da se radi o uspavljivanju. Ovo je
suprotno od oekivanog! Znamo da je kod spavanja glavni naglasak na
oima, a ne uima! Oi su zatvorene, a ne ui. Spavanje i uspavljivanje se

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
147

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


ovdje ipak ne spominju! Korkut i Kari su rije adeda preveli kao "duge",
a pravi prijevod je "brojne."
Pregledom nekih poznatih prijevoda Kur'ana iji su autori Daryabadi,
Abdul Majid; Tariq, A. Rahman & Gilani, Ziaudd.; Muhammad Asad;
Zayid, Mahmud Y.; Sarwar, Sheikh Muhammad; Irving, T.B.; Fazlollah
Nikayin; Muhamed Ahmed-Samira; Qaribullah, Hassan & Darwish;
Muhammad Ali; Sarwar; M. Ghulam; Agha Puya / S.V. Mir Ahmed Ali;
Mohammed Aqib Farid; Ahmed Raza Khan; Muhammad Ayub Khan;
Rashad Khalifa; Palmer, E.H., da se zakljuiti da je veina (preko 70%)
ovih prevodilaca ipak upotrijebila kur'anske rijei ui i udarili, to je jasan
pokazatelj kako je to trebalo ureaditi.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "Fe darebna 'ala azanihim fil-kehfi
sinine adeda" trebao bi glasiti:
"Tad smo udarili na ui njihove u peini godine brojne."

037. WE-ZDD, Kur'an (18:25)


Latinini skript

"We lebisu fi kehfihim selase mietin sinine we-zdadu tis'a."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

A oni su ostali u peini svojoj tri stotine i jo devet godina.


A oni su ostali u Peini svojoj tri stotine i jo k tome devet godina.
A oni u Peini svojoj ostadoe tri stotine godina, i jo devet od
toga vie.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

we-zdadu = dodali
su, poveali su
lebisu = ostali,
proveli

Kratko o ajetu: Broj 300 oznaava Suneve godine, a 309 Mjeseeve


godine. Ako broj 309 podijelimo sa 300 dobiemo faktor 1,03 koji
predstavlja temelj za preraun Mjeseeve (M) odnosno hidretske godine
u Sunevu (S) odnosno gregorijansku godinu putem relacije S=1,03 x M.
Oito nam je data smjernica. Koristei faktor 1,03 dolazimo do pribline
formule kojom moemo vriti pretvaranje: M=1,03(S-622) za
pretvaranje Suneve u Mjeseevu godinu i S=622+M/1,03 za
pretvaranje Mjeseeve u Sunevu godinu.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
148

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


U gornjem ajetu problem predstavlja sklop veznika we i glagola
izdade (poveati, dodati). Rije izdade u ajetu je data u perfektu treeg
lica mnoine mukog roda kao we-zdadu (Rjenik Kur'ana), a znai
upravo "poveali su, dodali su." Korkut tu rije nije primjetio, ili ju je
preveo kao "jo". Kari je isto tako ne zapaa, ili je prevodi kao "jo k
tome ... vie." Ovdje on ve uvodi poreenje koje u Originalu ne postoji,
to izaziva umetanje dodatnih ekstra rijei. Durakovi takoe uvodi
poreenje kog nema u Kur'anu i vri interpolaciju nepostojeih rijei.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "We lebisu fi kehfihim selase mietin
sinine we-zdadu tis'a" onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence,
trebao bi glasiti: "I ostali su u peini svojoj tri stotine godina i dodali

devet."

038. SITR, Kur'an (18:90)


Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje kljunih
rijei ajeta

"Hatta iz belega matli'a-emsi wededeha tatlu'u 'ala kawmin lem


ned'al lehum min duniha sitra."
I kad stie do mjesta gdje Sunce izlazi, on nae da ono izlazi iznad
jednog naroda kome mi nismo dali da se od njega bilo im
zakloni.
Pa kad stie do ishodita sunca, on nae da ono izlazi iznad jednog
naroda kome Mi nismo stvorili bilo ta da se zakloni od njega.
Pa kad stie do mjesta gdje ishodi sunce, utvrdi kako ono ishodi
iznad nekakvih ljudi kojima nismo dali da se bilo ime od sunca
zaklone.

sitr = tit,
pokrivka

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Vjerovatno smo svi uli kako ljudi govore o ozonskim rupama u


atmosferi nae planete. Tanjenje ozonskog sloja i rupe u njemu izazvale
su ozbiljnu zabrinutost.
Sunce kao i svaka druga zvijezda zrai u irokom podruju talasnih
duina. Vidljivi talasi, koje nazivamo Sunevi zraci, su samo dio te

149

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


radijacije, a oni lee izmeu ultraljubiastih i infracrvenih zraka. Sunce
takoe zrai i na veim talasnim duinama koje ljudsko oko ne moe
vidjeti, a to je podruje infracrvenih i radio talasa, a takoe i u podruju
kraih talasnih duina od onih koje mi moemo vidjeti, kao ultravioletni,
X zraci i gama zraci. Ti kratki talasi (X i gama zraci) u potpunosti bivaju
blokirani u gornjim slojevima Zemljine atmosfere, dok veinu
ultravioletnih zraka apsorbuje ozonski sloj. Samo mala koliina
ultavioletnih zraka moe prodrijeti.
ta je ozon? Ozon je plaviasti gas koji je tetan za udisanje.
Sastavljen je od tri atoma kisika.
Razliite vrste ultraljubiastog zraenja koje proizvodi Sunce
konstantno proizvode i unitavaju ozonske molekule. Normalno,
proizvodnja i razaranje balansira tako da je koliina ozona u bilo kom
datom vremenu dosta stabilna.
ta je to ozonski sloj? Ozonski sloj je jedan gigantski zatitni
kiobran stvoren od sloja ozona koji obavija Zemlju. Taj sloj je debljine
oko 20 kilometara, a nalazi se na 15-35 km iznad Zemljine povrine u
gornjoj atmosferi (stratosferi).
Ozon se nalazi u svim slojevima atmosfere, a najvie ga je u
stratosferi - oko 90%. ak i mala koncentracija ozona igra znaajnu
ulogu. Ultravioletno zraenje moe otetiti elije ivih organizama, ljudi,
ivotinja i biljaka. Dok male doze ovog zraenja rezultiraju kao opekotine
od Sunca, dotle vee doze mogu izazvati katarakte ili rak koe, a mogu
uticati i na rast biljaka.
Nalik na dobre sunanice, ozonski sloj djeluje kao prirodni filter,
blokirajui veinu tetnih ultraljubiastih Sunevih zraka.
Razaranje ozona uzrokovano je kompleksnim hemijskim reakcijama
ukljuujui hlor i brom. Mada se mala koliina ovih elemenata prirodno
nalazi u stratosferi - npr. hlor proizvode vulkanske erupcije - najvee
unitenje ozona uzrokovale su u zadnjih 20 godina hemikalije koje su
proizveli ljudi.
Detaljni sastav Zemljine atmosfere i otkrie ozonskog sloja dogodilo
se mnogo stoljea poslije objave Kur'ana, pa ipak Kur'an spominje ovu
zatitu od Sunevih zraka.
Tumaenje kur'anskog ajeta 18:90.
Iz navedenog ajeta da se izvui 5 zakljuaka:
1. Rije tit ukazuje da od Sunca dolazi neto tetno, jer da nema te
tete, ne bi bilo potrebe za zatitom.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
150

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


2. U ranijim tumaenjima Kur'ana uzimalo se da rije tit oznaava
planine ili brda, ali planine i brda nas ne tite od tetnog djelovanja
Sunevih zraka, izuzev kada bi itav ivot proveli unutar njih.
3. Ajet pokazuje da su ljudi koji su spomenuti u njemu, a koji nemaju
tita, ustvari, izuzetak i da ostatak svijeta ima taj tit.
4. Rijei nismo nainili tit pokazuju da je taj tit prirodan (Boiji), a
ne ljudski. Ovo automatski eliminie sugestiju da bi to mogle biti kue ili
neto to je napravio ovjek.
5. Ajet ukazuje na prisustvo ljudi na tom mjestu i da to mjesto ili ta
zona, nije zatiena. Ovo je u skladu sa sadanjim znanjem, vezanim za
postojanje rupa u ozonskom sloju. Openito se smatra da su te rupe
odvajkada postojale. Stvar je poprimila iznenada dramatian tok, zbog
toga to se veliina ovih rupa poveava kao rezultat ovjekovog
oneienja planete.
***
Prevodioci su navedeni ajet maksimalno prepriali, sa obiljem
interpolacija, sa glagolima pretvorenim u imenice, itd.
Napravljene su itave reenine konstrukcije da bi se iskazala posve
jednostavna intencija i jeziki izraz ajeta.
Taan prijevod ajeta "Hatta iz belega matlia-emsi wededeha tatlu'u
'ala kawmin lem nedal lehum min duniha sitra", trebao bi glasiti:
"Dok - kad stie izlazitu Sunca, nae ga izlazi nad ljudima kojima
nismo od njega nainili tit."

039. NEZERTU SAWMEN, Kur'an (19:26)


Latinini skript

"Fe imma terejinne minel-beeri ehaden fe kuli inni nezertu


lirrahmani sawmen fe len ukellimel-jewme insijja"
A ako vidi ovjeka kakva, ti reci: "Ja sam se zavjetovala
Milostivom da u utjeti, i danas ni s kim neu govoriti."
A ako bude ikakva ovjeka vidjela, ti reci: "Ja sam se
Svemilosnom doista zavjetovalda na utnju, i danas ni s jednim
ovjekom progovoriti neu."
A bude li vidjela kakvoga ovjeka, reci: "Ja sam se Svemilosniku
na utnju zavjetovala, zato danas ni s kim neu razgovora."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Korkut Besim
Kari Enes

Durakovi Esad

151

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje kljunih
rijei ajeta

sawm = post

Iz gornjih prijevoda ajeta 19:26 da se vidjeti da se Merjem


zavjetovala da ni s kim nee govoriti danas, odnosno da e utiti!
Meutim Kuran ovdje ne spominje utnju! Kuran govori da se Merjem
zavjetovala postom, a znamo ta post sve podrazumjeva. Pogledajmo
kako bi izgledali kuranski ajeti koji govore o postu, slijedei logiku naih
prevodilaca. Ako bismo umjesto rijei "postiti" stavili rije "utiti", dobili
bismo: "Propisuje vam se utnja, kao to je propisana onima prije vas."
Posta dakle ne bi bilo ve bismo umjesto toga trebali utiti mjesec
dana!!!
Kako se moe zavjetovati na utnju, a odmah potom s prvim koga
sretne govoriti (ako ve uti)?
Iz kuranskih ajeta koji govore o postu evidentno je da sawm znai
samo "post" i nita drugo. To potvruje i Rjenik Kurana.
Ovdje valja rei da je veina svjetskih prevodilaca ispravno rije
"sawm" prevela kao post, a rijetki kao "utnja." I ovdje na djelu imamo
umjesto prijevoda ubaeni komentar.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Fe imma terejinne minel-beeri
ehaden fe kuli inni nezertu lirrahmani sawmen fe len ukellimel-jewme
insijja" trebao bi glasiti:
"Pa ako od smrtnika vidi ijednog, tad reci: Uistinu! Ja sam se
Milostivom zavjetovala postom, zato danas neu govoriti s ovjekom."

040. M NETENEZZELU, Kur'an (19:64)


Latinini skript

"We ma netenezzelu illa bi emri rabbike."

Korkut Besim
Durakovi Esad

Mi smo u dennet uli samo sa dobrotom Gospodara tvoga.


"Mi smo se u dennet spustili", govorit e, "samo voljom tvoga
Gospodara."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Znaenje kljunih
rijei ajeta

emr = naredba, komanda, odredba


ma netenezzelu = ne sputamo se

152

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


italac prijevoda ovog ajeta od citirane dvojice prevodilaca
razumjee da je to govor sretnika koji su uli u Dennet.
Naalost, to nije njihov govor i ne radi se o ulasku ili sputanju u
Dennet.
U pitanju je govor meleka i odnosi se na njihovo sputanje po
naredbi Gospodara tvoga!
I Korkut i Durakovi u prijevod stavljaju rije Dennet koja se u
Boijem govoru ovog ajeta ne pojavljuje!
Nadalje, rije emr ne znai "dobrota" (kod Korkuta), niti "volja" (kod
Durakovia).
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We ma netenezzelu illa bi emri
rabbike" trebao bi glasiti:
"I ne sputamo se, izuzev s naredbom Gospodara tvog."

041. DEME'A KEJDEH, Kur'an (20:60)


Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"Fe tewella fir'awnu fedeme'a kejdehu summe eta."

I faraon ode, sakupi arobnjake svoje i poslije doe.


I faraon ode, arobnjake svoje sabra i potom doe.
Faraon ode pa sakupi svoje spletkare i najzad pojavi se.
tewella = okrenuo se
deme'a kejde = skovao
spletku

Tewella je prolo vrijeme treeg lica jednine mukog roda sa


znaenjem "okrenuo se", zato prijevod ove rijei sa "ode" kod trojice
prevodilaca ne stoji. U sva tri prijevoda pojavljuju se arobnjaci i spletkari
kojih u originalnom tekstu nema. Ponovo je na sceni komentarisanje
ajeta umjesto prevoenja.
Akuzativni oblik kejde oznaava ovdje samo spletku i nita drugo!
Valja zapaziti da se ovdje ne radi o sabiranju arobnjaka nego o kovanju
spletke! Demea kejde znai "skovao je spletku, plan."
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "Fe tewella fir'awnu
fedeme'a kejdehu summe eta" prijevod moe samo glasiti:
"Pa se faraon okrenu, te skova spletku svoju, zatim doe.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
153

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


042. FE GAIJEHUM, Kur'an (20:78)
Latinini skript

"Fe gaijehum minel-jemmi ma gaijehum."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

... Ali su ih talasi mora prekrili ...


... Pa ih iz mora potopi to to ih potopi ...
... Pa puina morska prekrila ih je ...

Znaenje kljunih
rijei ajeta

gaije = prekriti, umotati se,


ogrnuti

Osnovna karakteristika gornjih prijevoda su interpolirane rijei koje


sugeriraju pogreno znaenje. Poto poto urilo se imenovati ta je to
prekrilo ili potopilo faraonovu vojsku, iako Kuran to ovdje ne iznosi.
Korkut tu izmilja talase (nema ih u originalnom tekstu), Durakovi
izmilja puinu, a Kari govori o potapanju umjesto prekrivanju. Da ne bi
bilo zabune, kuranska rije za potapanje garek, ovdje se ne pojavljuje.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Fe gaijehum minel-jemmi ma
gaijehum", onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi
glasiti:
" ... Te ih je od mora prekrilo ono to ih je prekrilo."

043. FELEK, Kur'an (21:33)


Latinini skript

"We Huwellezi halekal-lejle wen-nehare we-emse wel-kamere


kullun fi felekin jesbehun."

Korkut Besim

I no i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi oni nebeskim


svodom plove.
I On je Taj Koji je stvorio no i dan i Sunce i Mjesec, sve u
svemiru plovi!
I On je Taj Koji stvori no i dan, Sunce i Mjesec - sve u svemiru
plovi!

Kari Enes

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

felek = orbita

154

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Vidi komentar Orbitalno kretanje nebeskih tijela, i Sunce plovidba i rotacija u treem izdanju prijevoda Kur'ana od autora ovih
redova.
Rije ije je znaenje za nae prevodioce bilo diskutabilno i koje nisu
uspjeli dokuiti je felek. Fraza "sve u svemiru plovi" uobiajena je kod
onih koji nemaju znanje o scientistikoj dimenziji Kur'ana - a koja je
ogromna - blizu 1000 ajeta indirektno i/ili direktno i u detalje govori o
prirodnim fenomenima. Ako pogledamo u rjenike arapskog jezika
vidjeemo da navedena rije ima itavu lepezu znaenja koja esto
nemaju veze jedno s drugim niti sa korjenskim znaenjem rijei.
Tako ona kod Korkuta znai "nebeski svod", a kod druge dvojice
"svemir." Korjensko znaenje infinitiva ove rijei upuuje na krunost,
zaobljenost, zakrivljenost. Kada se radi o nebeskim tijelima to samo
moe biti orbitiranje (koje moe biti kruno, elipsasto, itd.).
U Rjeniku Kur'ana od dr. Abdullah Abbas Nadwija, na strani 491.
citiran je upravo ovaj ajet koji definira znaenje rijei felek i gdje je dat
njegov prijevod!
Da zakljuimo; prijevod ajeta "We Huwellezi halekal-lejle wennehare we-emse wel-kamere kullun fi felekin jesbehun", onakvog
kakvog ga je Allah objavio, trebao bi glasiti:
"I On je Taj koji je stvorio no i dan i Sunce i Mjesec: Sve u orbiti

plovi."

044. BEDE'N & NU'DUH, Kur'an (21:104)


Latinini skript

"Jewme natwis-semae ketajjis-sidilli lil-kutubi kema bed'ena


ewwele halkin nu'iduhu wa'den 'alejna inna kunna failin."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Korkut Besim

Kari Enes

Onoga Dana kad smotamo nebesa kao to se smota list papira za


pisanje. Onako kako smo iz nita prvi put stvorili, tako emo
ponovo iz nita stvoriti - to je obeanje Nae, Mi smo doista kadri
to uiniti.
A na Dan kad smotamo nebo Mi - kao to se smota list za knjige, i
kao to smo prvi put iz nita stvorili, tako emo opet iz nita
stvoriti! To je obeanje Nae, Mi zbilja moemo to uiniti!

155

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

Toga Dana emo nebesa smotati kao to se smotaju knjini listovi:


kako god smo prvobitno stvorili, tako emo to ponoviti - kao
obeanje koje smo dali: sigurno emo to uiniti.

bede'na = poeli smo


nu'iduhu =
ponoviemo ga,
reprodukovati

Korkut rijei "svitak za knjige" prevodi kao "list papira za pisanje", to


ba ne stoji. Ovaj prevodilac uvodi u prijevod ajeta dva puta "stvaranje iz
nita", iako se ono u Izvorniku ne spominje. Izraz inna kunna fa'ilin
prevedena je kao "Mi smo doista kadri to uiniti." Korkutov prijevod
dakle izraava sposobnost da Allah to moe uiniti, i ne govori da e to
doista i biti uinjeno.
Meutim, ajet doslovno kae "Uistinu, Mi emo biti Izvritelji." Kari
takoe uvodi "stvaranje iz nita", i isto kao i Korkut izraava mogunost
da Allah moe ponovo stvoriti! Durakovi jewme prevodi kao da je
jewmeizin, sema prevodi kao da je semawat.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "Jewme natwis-semae ketajjis-sidilli
lil-kutubi kema bed'ena ewwele halkin nu'iduhu wa'den 'alejna inna
kunna failin" trebao bi glasiti:

"Dan kad savijemo nebo kao motanjem svitka za knjige. Kao to smo
poeli prvo stvaranje, ponoviemo ga. Obeanje je na Nama. Uistinu, Mi
emo biti Izvritelji."

045. ERZELIL-'UMUR, Kur'an (22:5)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Latinini skript

"We minkum men juteweffa, we minkum men jureddu ila erzelil'umuri likejla ja'leme min ba'di 'ilmin ej'a."

Korkut Besim

... Jedni od vas umiru, a drugi duboku starost doivljavaju, pa


zaas zaboravljaju ono to saznaju.
... Neki od vas umiru, a neki doive starost duboku, pa da tako ne
znaju nakon to neto znali su!

Kari Enes

156

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

... Neki od vas umru, a neki duboku starost doive, da opet ne bi


shvaali nakon to shvaali su donekle.

teweffa = umrijeti, uzeti


erzel = najgori, najjadniji,
najbjedniji
'umur = ivot

Evidentno je da je izraz erzelil-umur (najgori ivot) prevoen kao


"doivljavanje duboke starosti" to nema veze sa izvornim tekstom. Ajet,
dodue, sugerira ivotne tekoe u starosti, i opadanje intelektualnih
sposobnosti. Umur znai ivot, a erzelu je elativ. Rijei starost,
doivljavanje, duboka, dakle kao to se vidi, ne postoje u Kur'anu.
U drugom dijelu prijevoda ajeta je zbrka, a svi prevodioci na razliit
nain pokuavaju pokazati da se radi o starakoj senilnosti, interpolirajui
tako nepotrebno po nekoliko rijei.
Kod Korkuta se pojavljuje "zaboravljanje", "zaas", "ono"; Kari uvodi
glagole umjesto imenica, to ini i Durakovi.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "We minkum men juteweffa, we
minkum men jureddu ila erzelil-'umuri likejla ja'leme min ba'di 'ilmin
ej'a", trebao bi glasiti:
"I izmeu vas je ko umre, i od vas je ko bude vraen najgorem ivotu,
da ne zna - nakon znanja - nita."

046. 'AZBEL-HARK, Kur'an (22:9)


Latinini skript

"Sanije 'itfihi lijudille an sebilillahi lehu fid-dunja hizjun we


nuzikuhu jewmel-kijameti 'azabel-harik."

Korkut Besim

... Hodei nadmeno da bi s Allahova puta odvraali; njih na ovom


svijetu eka ponienje, a na onom svijetu daemo im da iskuse
patnju u ognju.
... Oholo hodei da bi s Puta Allahova zavodili. Takvima na
Svijetu ovome pripada ponienje, a na Onom svijetu daemo im
da iskuse kaznu Vatre.
... Ve zbog bahatosti i zato da s puta Allahova odvrate - takvi e
na ovome svijetu doivjeti ponienje, a na Dan ustanua dat emo
da kuaju ognjeno stradanje.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kari Enes

Durakovi Esad

157

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih
rijei ajeta

harik = gorenje
'azab = kazna
'itf = bok, strana
sanije = savijati,
smotati, udvojiti

Prvi dio ajeta je u originalu jako zanimljiv zbog naina opisa ovjeka
koji se zdvaja, uvija bok svoj, da bi postigao to bolji efekat u odvoenju
od puta Allahovog. Takve ljude viamo svakodnevno. Samo doslovan
prijevod ajeta moe doarati takvu sliku! Kod Korkuta je to "nadmeno
hodanje", kod Karia "oholo hodanje", a kod Durakovia "ve zbog
bahatosti." Sva trojica su itav ajet preveli u mnoini iako je dat u jednini!
I prethodni ajet je u jednini. Ne elimo rei da su preuzimali jedan od
drugog. to se pak tie drugog dijela ajeta, tu se direktno saoptava
kakva je kazna za onog ko savija bok svoj da bi odvodio od puta
Allahovog. To nije "ognjeno stradanje" (Durakovi), to nije "patnja u
ognju" (Korkut) i konano to nije "kazna Vatre" (Kari), nego je to kazna
gorenjem. Primijetite da rijei oganj i vatra ne postoje u ovom ajetu u
Izvorniku!
Da zakljuimo; prijevod ajeta "Sanije 'itfihi lijudille an sebilillahi lehu
fid-dunja hizjun we nuzikuhu jewmel-kijameti 'azabel-harik", trebao bi
glasiti:
"Savijajui bok svoj, da zavede s puta Allahovog. Imae on na Dunjau
ponienje, a daemo da on na Dan kijameta iskusi kaznu gorenjem."

047. 'AL HARFIN, Kur'an (22:11)


Latinini skript

"We minen-nasi men ja'budullahe 'ala harfin fein esabehu hajru


itmeenne bihi we in esabethu fitnetu inkalebe 'ala wedhihi"

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Korkut Besim
Kari Enes

Ima ljudi koji se Allahu klanjaju, ali bez pravog uvjerenja; ako ga
prati srea, on je smiren, a ako zapane i u najmanje iskuenje,
vraa se nevjerstvu ...
Ima svijeta koji Allahu robuje samo na rijei, ako ga zadesi dobro,
uz njega se smiri, a ako ga kakvo iskuenje zadesi, nevjerstvu
svome se vrati ...

158

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

Ima ljudi koji neodluno Allahu klanjaju se, pa bude li takvome


dobro - smiri se, a zadesi li ga iskuenje - preobrati se ...
ja'budu =
oboava
harf = ivica,
rub, vrh, slovo
wedh = lice

Oito nai prevodioci nisu marili mnogo za kuranski tekst.


Zanimljivo je pogledati kako su svi izbjegli prevesti izraz 'ala harfin (na
ivici). Umjesto prijevoda navedenog izraza Korkut (uz brojne
interpolacije) ubacuje miljenje da je to klanjanje "ali bez pravog
uvjerenja"; Kari kae da je to robovanje "samo na rijei", a Durakovi
sklop prevodi kao "neodluno." Kako se vidi iz priloenog Originala tu
nemamo rijei koje oni koriste, poput: ali, bez, pravog, uvjerenja, samo,
rijei, neodluno.
U drugom dijelu ajeta sporan je izraz inkalebe 'ala wedhihi (okree
se na licu svom)." Pria se i ovdje ponavlja. "Okretanje lica" Korkut
prevodi sa "vraa se nevjerstvu", Kari daje isto prijevodno rjeenje kao i
Korkut, dok Durakovi sve "preveslava" sa "preobrati se."
Nijedno dakle nema veze sa kuranskim tekstom. Rijei koje su
upotrijebili, a koje ne postoje u kuranskom tekstu, su: najmanje,
nevjerstvo, svome, preobrati se ...
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We minen-nasi men jabudullahe
ala harfin, fe in esabehu hajru itmeenne bihi; we in esabethu fitnetu
inkalebe ala wedhihi", trebao bi glasiti:
"I od ljudi je ko oboava Allaha na ivici; pa ako ga zadesi dobro, smiri
se u njemu, a ako ga zadesi iskuenje, okree lice svoje ... "

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

048. JEFSILU BEJNEHUM, Kur'an (22:17)


Latinini skript

"Innel-lezine amenu wel-lezine hadu wes-sabiine wen-nesara welmeduse wel-lezine ereku, innallahe jefsilu bejnehum jewmelkijameh."

159

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

Allah e na Sudnjem danu odvojiti vjernike od Jevreja, Sabijaca,


krana, poklonika vatre i mnogoboaca.
Doista, one koji vjeruju, i one koji su jevreji, i Sabijci, i krani, i
vatre poklonici, i mnogoboci - Allah e doista njih na Danu
Sudnjem razdvojiti.
Na Dan ustanua Allah e razdvojiti pravovjernike, jevreje,
Sabijce, krane, vatropoklonike i one koji su Mu ravna
pridruivali.

ellezine ereku = oni


koji pridruuju
jefsilu bejne = rijeiti
meu, presuditi,
razdvojiti
jewmul-kijameh = dan
ustajanja

Ovo je jedino mjesto u Kuranu gdje se spominju medusi


(vatropoklonici). Njihov kult je veoma star. Smatraju vatru najiim i
najplemenitijim elementom i obaavaju je. Obitavali su na persijskim
visovima i dolinama Mesopotamije. Vjeru im je reformirao Zardust
(Zaratustra) oko 600 g. p.n.e. Njihova knjiga je Zend Avesta. Oni su bili
mudraci sa istoka pomenuti u evaneljima.
Ovdje emo obratiti panju na prevoenje rijei el-lezine ereku (oni
koji pridruuju). Korkut i Kari to prevode kao "mnogoboci", a Durakovi
itavim sklopom "one koji su Mu ravna pridruivali" (umjesto jedne est
rijei). Izraz "mnogoboci" je openit i ne govori mnogo, dok pravi
prijevod "oni koji pridruuju" direktno ukazuje na ono to ine takvi
Allahu, da oni Njemu pridruuju rivale ili ih porede s Njim.
Ono to je ovdje posebno zanimljivo jeste prevoenje izraza jefsilu
bejnehum. Zavisno od toga da li se ovo prevede kao "razdvajanje" ili
"presuda (rjeenje)" dobiemo kontekst koji je jako razliit i koji se moe
razliito tumaiti. Nai prevodioci su tu jednoglasni, meutim tako nije
kod veine drugih u svijetu.
U tom smislu pregledao sam osam prijevoda na drugim jezicima i
konstatovao da niti jedan ne sadri prijevodno rjeenje kakvo su dali nai
prevodioci. Prijevodno rjeenje stranih prijevoda je isto kakvo je ponudio
i autor ovoga teksta u svom treem izdanju Prijevoda koji je dolje
prezentiran.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
160

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Prijevod ajeta koji je zabrinuo hrianina.
Interesantno je ovdje predstaviti kako jedan hrianin posmatra i
tumai prijevod ovog ajeta, odnosno koliko izraava zabrinutost zbog
njegovog sadraja. Izvjesni Milen Kakua napisao mi je slijedei eMail:
----- Original Message ----From: Milen Kakuca
To: mlivo@bih.net.ba
Sent: Tuesday, August 05, 2003 4:31 AM
Subject: za cd
Postovani gospodine Mlivo,
Igrom prilika, prije nekoliko mjeseci, imao sam priliku da drim u rukama
i itam Kuran. Prevod je na srpskohrvatskom jeziku, dakle objavljen je u
bivoj Jugoslaviji. Ne sjeam se imena prevodioca, ali mislim da je u
pitanju neki profesor iz Zagreba. Letimino sam preao knjigu itajui
samo odreene dijelove - sure koje su mi se uinile zanimljivim, mada ne
sporim da je cijela knjiga takva. Naime, knjigu sam prestao itati prije dva
mjeseca zbog obaveza, da bih je imao ponovo u rukama prije nekoliko
dana. Zainteresovala me je, jer je islam jedina religija o kojoj nisam imao
saznanja, a time ni o sadraju Kurana. Najvei dio knjige sam proitao,
ali jedan ajet u XXII suri me je ostavio u velikoj nedoumici i to me je
razoaralo u knjigu, ali sam vidio da je taj ajet posve drukije preveden
kod vas. Naime, u pitanju je 17 ajet. U prevodu koji sam ja itao stoji:
"Na sudnjem danu Allah e odvojiti vjernike od jevreja, krana,
Sabijaca, mnogoboaca i potovalaca vatre", dok kod vas stoji: "Uistinu,
oni koji vjeruju i oni koji su jevreji i Sabijci i krani i vatropoklonici i oni
koji pridruuju - Uistinu! Allah e presuditi meu njima na Dan kijameta.
Uistinu, Allah je nad svakom stvari Svjedok", to u potpunosti mijenja
smisao samog ajeta, jer je u prevodu koji sam ja itao reeno (bar sam ja
tako shvatio): da svi oni koji nisu muslimani, bez obzira na to da li su
vjernici/nevjernici, pravednici/grenici - da e zavriti isto u paklu
(dehenemu).
Inae, ja sam hrianin pravoslavne vjeroispovjesti i drim do onoga
to pie u Bibliji. Htio sam nastaviti itanje Kurana, ali ta knjiga vie nije
u mojim rukama, te sam pretraivao internet traei je, tako da sam
naiao na vau web prezentaciju, kao i mogunost da se kupi CD, tako da
u biti slobodan da Vam ovih dana poaljem kovertu sa novcem.
Unaprijed hvala.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
161

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Sve najbolje, Milen

U svrhu boljeg razumijevanja ajeta 22:17 pogledati ajet 2:62!


Dakle, taan prijevod ajeta "Innel-lezine amenu wel-lezine hadu wessabiine wen-nesara wel-meduse wel-lezine ereku, innallahe jefsilu
bejnehum jewmel-kijameh", trebao bi glasiti:
"Uistinu, oni koji vjeruju i oni koji su jevreji i Sabijci i krani i
vatropoklonici i oni koji pridruuju - Uistinu! Allah e presuditi meu

njima na Dan kijameta."

049. TLIB & MATLB, Kur'an (22:73)


Latinini skript

"We in jeslubhumuz-zubabu ej'en la jestenkizuhu minhu. Da'ufettalibu wel-matlub."

Korkut Besim

A ako bi im muica neto ugrabila, oni to ne bi mogli od nje


izbaviti; nejak je i onaj koji se klanja, a i onaj kome se klanja!
A ako bi im muica neto ugrabila, od nje to oni izbaviti ne bi
mogli. Slab je i onaj koji trai i ono to se trai.
Ako li im muica neto otme, nee to moi izbaviti od nje - nejak
je onaj ko moli i onaj kome moli se!

Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

selebe = ugrabiti,
otrgnuti
zubab = muica
da'if = zaifan, slab
talib = traitelj
matlub = traeno

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Muha je u oima ovjeka beznaajno prosto stvorenje. Meutim, ona


je jako kompleksna. Oi muhe su primjer sloenosti. Heksagonalni oblik
lea njenog oka daje joj mnogo veu zonu panoramskog pogleda od
obinih soiva. Broj tih soiva kod nekih muha moe biti i do 5000.
Sferna struktura oiju omoguava muhi da vidi nazad to joj je prednost
u odnosu na neprijatelja.

162

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Muha svoju hranu ne probavlja u ustima nego izvan svog tijela. Oni
koji nemaju takvu mo da stvore malu muhu svojim kombinovanim
naporima, kakva je onda njihova drskost da se proglaavaju boanstvima
ili izjednaavaju sa Stvoriteljem nebesa i Zemlje. injenica je da je muha
slaba, od muhe su slabiji njihovi idoli, a od idola su slabiji sami
idolopoklonici, koji su od tako slabanih objekata uzeli sebi bogove za
pomagae.
Zar je primjereno rei da muica moe oteti neto ovjeku, kao to
kae Durakovi. Otimaina podrazumijeva silu! Muica ne raspolae tako
neim, ona moe samo ugrabiti ili "ukrasti."
Prosto je nevjerovatno gdje su neki prevodioci nali da rije talib
znai klanjatelj i molitelj, odnosno matlub moljenik i klanjanik??? Rjenici
sugeriu samo jedno: talib je traitelj, a matlub traeno. Rjenik Kur'ana
kae da je talib aktivni particip mukog roda jednine sa znaenjem
traitelj. Matlub je nasuprot tome pasivni particip mukog roda, "traeno."
Oito su ova dva prevodioca pokuala prijevod prilagoditi tefsiru, na
tetu Kur'ana. Kari je pak ineterpolirao nepostojei veznik we u drugom
dijelu ajeta.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "We in jeslubhumuz-zubabu ej'en la
jestenkizuhu minhu da'ufet-talibu wel-matlub" onakvog kakvog ga je
Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
"A ako bi im muica neto ugrabila, ne bi to od nje izbavili. Slab je
trailac, i traeno!"

050. TARIK, Kur'an (23:17)


Latinini skript

"We lekad halakna fewkakum seb'a taraika"

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Mi smo sedam nebesa iznad vas stvorili ...


A iznad vas smo sedam kata nebesa stvorili ...
A iznad vas smo sedam svodova sazdali ...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

taraik = putanje, staze,


pravci

163

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Nevjerovatno!
Rije taraik tako je jasna, a tako teko pojmljiva. Od te rijei Korkut je
nainio nebesa, Kari "katove nebesa", a Durakovi "svodove."
Ovdje se jo jednom pokazuje da iza prevodioca Kur'ana mora stajati
veliko poznavanje raznih naunih disciplina, jer ako to nije sluaj,
prevodioci su potpuno nemoni. Prema Rjeniku Kur'ana rije taraik
oznaava putanje, staze, puteve.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "We lekad halakna fewkakum seb'a
taraika", trebao bi glasiti:

"A doista smo iznad vas stvorili sedam putanja ..."

051. IRDINI, Kur'an (23:99)


Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"Hatta iza da'e ehadehumul-mewtu kale Rabbi-rdi'un."

Kad nekom od njih smrt doe, on uzvikne: "Gospodaru moj,


povrati me!"
I kad nekog od njih smrt pohodi, on govori: "Moj Gospodaru, Ti
me povrati."
Kad smrt nekome od njih pristupi, on prozbori: "Gospodaru, Ti me
povrati."
mewt = smrt
irdi'uni = povratite me

Izraz irdiuni (povratite me), je izvorno u mnoini, za razliku od


oblika jednine irdini (povrati me). Izraz se moe razumjeti kao:
a) obraanje melecima nakon obraanja Allahu Moj Gospodaru,
b) mnoina potovanja, iako ovaj oblik nije uobiajen u obraanju
Allahu,
c) oblik koji naroito naglaava jedninu.
Nije jasno zato su nai prevodioci izbjegli prevesti tano kuranski
tekst i ega su se pobojali! Radi se dakle o materijalnoj greci kojoj su
podlegli. Stoga prijevodi nisu prihvatljivi.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
164

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Prema tome, taan prijevod ajeta "Hatta iza da'e ehadehuml-mewtu
kale Rabbi-rdi'un", onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence,
trebao bi glasiti:
"Dok, kad jednom od njih doe smrt, kae: Gospodaru moj!

Povratite me."

052. 'AL MEN, Kur'an (26:221)


Latinini skript

"Hel unebbi'ukum 'ala men tenezzelu-ejatin."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi

Hou li vam kazati kome dolaze ejtani?


Hou li vas izvijestiti o tome kome dolaze ejtani?
Hoete li da vam kaem kome ejtani silaze?

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

'ala = na
tenezzelu = sputaju
se

Kljuna rije u ovom ajetu od koje njegov prijevod zavisi je


tenezzelu. Pogledajmo Rjenik Kurana Abdullaha Abbasa Nadwija. To je
imperfekt enskog roda jednine sa znaenjem "sputa se."
Pogrenim prevoenjem rijei tenezzelu kao "dolaze" kod Korkuta i
Karia i "silaze" kod Durakovia definira se prisustvo ejtana u blizini
onoga kome dolaze.
Meutim, prevoenjem "na koga se sputaju ejtani" utvruje se da
su ejtani u direktnom kontaktu sa ciljanom osobom. Oni su na njemu!
Sem toga prijevod rijei unebbi'ukum kao "kaem", ne stoji!
Dakle, taan prijevod ajeta "Hel unnebi'ukum 'ala men tenezzeluejatin", trebao bi glasiti:
"Hou li vas obavijestiti na koga se sputaju ejtani?"

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
165

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


053. 'AN SKAJHA, Kur'an (27:44)
Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"Kile lehe dhulis-sarha fe lemma reethu hasibethu luddeten we


keefet 'an sakajha."

Ui u dvoranu! - bi joj reeno. I kad je ona pogleda, pomisli da


je duboka voda, pa zadie haljinu uz noge svoje.
Ui u dvoranu! - reeno joj bi. Pa kad je ona vidje: "Ta duboka
je voda!" - pomisli i zadie haljinu uz bedra svoja.
Udi u dvoranu!, onda joj se ree, pa kad ona ugleda dvoranu,
uini joj se da puina je, te uz noge zadie halje svoje.

luddeh = puina,
otvoreno more
keefet = odgolila, otkrila
sak = potkoljenica

Keefet je prolo vrijeme treeg lica jednine enskog roda i znai


"odgolila je, otkrila je."
Prema Rjeniku Kur'ana sak precizno znai "potkoljenica." Dakle nije
noga kao neodreen pojam ve dio noge preciziran.
Ovdje emo obratiti panju na izraz keefet 'an sakajha.
Nije jasno otkud Korkutu "zadizanje haljine uz noge", kad se ni
haljina, ni noge, ni zadizanje, ne spominje u ajetu. Kari ide dalje pa
umjesto otkrivanja potkoljenice govori o zadizanju haljine uz bedra.
Durakovi takoer spominje noge i zadizanje halje.
Ponovimo: U ajetu nema nogu, nema haljine, nema zadizanja! Kur'an
nas jednostavno obavjetava da je Bilkis otkrila potkoljenice da ne smoi
odjeu. Ne znamo kakvu odjeu je nosila. Nije morala biti haljina.
O potkoljenicama se takoer govori u pojanjavanju prijevoda ajeta
68:42.
Prema znaenjima rijei ajeta "Kile lehe dhulis-sarha fe lemma reethu
hasibethu luddeten we keefet 'an sakajha", prijevod moe samo
glasiti:
Bi joj reeno: Udi u dvoranu! Pa poto je vidje, pomisli to je
puina, i odgoli potkoljenice svoje.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
166

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


054. MERRES-SEHBI, Kur'an (27:88)
Latinini skript

"We terel-dibale tahsebuha damideten, we hije temurru merressehabi sun'allahil-lezi etkane kulle ej'in innehu habirun bima
tef'alun."

Korkut Besim

Ti vidi planine i misli da su nepomine, a one promiu kao to


promiu oblaci - to je Allahovo djelo koji je sve savreno stvorio;
On, doista, zna ono to radite.
A ti vidi planine i misli da su one nepomine, a one hodom
oblaka hode! Allahovo je to djelo Koji savreno je dao sve. On je
obavijeten o onom ta vi inite.
Ti gleda planine, mislei kako su nepokretne, a one poput oblaka
kreu se, i to kao Allahovo stvaranje Koji savrenim uini sve; On
je obavijeten o svemu to inite.

Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

sun' = djelovanje
sehab = oblaci
Habir = Obavijeteni

Ajet ukazuje na rotaciju planete Zemlje. Naa planeta, na svemirski


brod, kree se oko zvijezde Sunca brzinom od 107.826 kilometara na sat
(30 km/s !), dok se u isto vrijeme okree oko sebe brzinom od 1.669
kilometara na sat na ekvatoru (464 m/s). Ako se nalazite u Sarajevu,
onda vi zajedno sa Sarajevom letite oko Zemljine ose brzinom od 334
m/s, a ako ste u Bugojnu onda je ta brzina za oko 1 m/s manja. Konano,
ovaj se ajet moe tumaiti i kao plutanje kontinentalnih ploa
(Continental Drift) pri emu planine bivaju potiskivane na gore, a
istovremeno se kretanje kontinenata usporava.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Karakteristika prijevoda Korkuta i Durakovia je to u prijevod uvode


poreenje koje u ajetu ne postoji. Tako se kod njih pojavljuje "kao to" ili
"poput", pa bi znailo da u Originalu mora postojati misle ili kema.
Nadalje, Korkut interpolira zamjenicu "ko" i Habir prevodi kao "zna."
Ne prevodi - preskae rije inne (uistinu). Kari interpolira veznik "i" i
"da" te zamjenicu "to." Durakovi pored gore navedenog interpolira rijei

167

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


"kako, poput, i to kao", a sun' prevodi kao "stvaranje." Takoer ne prevodi
rije inne.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "We terel-dibale tahsebuha
damideten, we hije temurru merres-sehabi sun'allahil-lezi etkane kulle
ej'in innehu habirun bima tef'alun", trebao bi glasiti:
"I vidi planine, misli nepokretne su, a one se kreu kretanjem
oblaka. Djelovanje je Allaha Koji je usavrio svaku stvar. Uistinu! On je o
onom ta inite Obavijeteni."

055. JUBDIU & JU'DU, Kur'an (29:19, 85:13)


Latinini skript

"Ewelem jerew kejfe jubdiullahul-halka, summe ju'iduhu inne


zalike 'alallahi jesir."

Korkut Besim

Zar oni ne vide kako Allah iz niega stvara? On e to opet uiniti;


Allahu je to, zaista, lako.
Zar oni ne vide kako Allah zapoinje stvaranje i potom ga opet
daje?! Doista je to Allahu lahko.
Zar nisu vidjeli kako Allah prvobitno stvori?! On e to ponoviti Allahu je to, zaista, lahko uiniti.

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

jubdiu = poinje, ini da


se pojavi
halk = stvaranje
ju'idu = ponavlja

Jubdiu je imperfekt treeg lica jednine mukog roda (Rjenik Kur'ana)


sa znaenjem: poinje, ini da se pojavi; ju'idu je takoer imperfekt
treeg lica jednine mukog roda sa znaenjem: ponavlja, opetuje. Da
budemo jasni, u Kur'anu se nigdje na direktan nain ne govori o stvaranju
"iz niega." Ovaj ajet opet potanko kazuje da je Allah zapoeo (doveo u
pojavu!) stvaranje, te da ga reprodukuje, odnosno ponavlja.
Zapoinjanje stvaranja nai prevodioci prevode kao "iz nieg stvara"
(Korkut) i "prvobitno stvori" (Durakovi). Rije "prvobitno" ipak nigdje ne
figurie u ajetu, a "stvaranje" je pretvoreno u prezentni oblik. Rije
"ponavlja" preveli su kao "opet uiniti" (Korkut), "opet ga dati" (Kari) i "to

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
168

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


ponoviti" (Durakovi) uz ve hronino umetanje rijei koje ne postoje u
kur'anskom tekstu.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "Ewelem jerew kejfe jubdiullahul-halka,
summe ju'iduhu inne zalike 'alallahi jesir", trebao bi glasiti: "Zar ne vide
kako Allah poinje stvaranje, potom ga ponavlja? Uistinu! To je Allahu

lahko."

056. WEHNEN 'AL WEHNIN, Kur'an (31:14)


Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"We wessajnel-insane bi walidejhi hamelethu ummuhu wehnen


'ala wehnin we fisaluhu fi 'amejni."
Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim.
Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije
godine...
ovjeku smo oporuili Mi da posluan bude roditeljima svojim.
Majka ga njegova nosi i vehne li vehne, a i njegovo dojenje je
dvije godine...
ovjeku smo roditelje njegove oporuili: majka ga je nosila jedva
podnosei te nakon dvije godine od dojke ga odbila ...
'ala = na
wehnun = slabost

Prijevodi gornjeg ajeta su tako razliiti da proizvode razliita pravnoerijatska rjeenja. Kod Korkuta se radi o odbijanju u toku dvije godine.
Kariev prijevod ustanovljuje da se radi o dojenju koje traje dvije godine.
Kod Durakovia je dojenje dvije godine obavezno, a poslije toga moe
odbijanje od dojke. Tri razliite stvari za jedan isti izvorni kuranski tekst!
Korkut i Kari ubacuju u prijevod Boijeg govora nepostojee rijei
"posluan roditeljima svojim."
Izraz wehnun 'ala wehnin dobio je ovdje razliite interpretacije!
Wehnun 'ala wehnin je kod jednog prevodioca "njeno zdravlje trpi", kod
drugog "vehne li vehne", a kod treeg "jedva podnosei." Durakovi
interpolira ovdje rije "dojka" koje nema u izvornom tekstu. Da ne bi bilo
dilema pogledajmo znaenje rijei wehnun. Izraz wehnun je ovdje

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
169

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


glagolska imenica u akuzativu i znai "slabost, nemo." ena u trudnoi
nije bolesna, takoer nema uvehnua, organizam ene se tada pripremi
za ono to treba da uslijedi, ali je evidentno hendikepirana. Da
zakljuimo; taan prijevod ajeta "We wessajnel-insane bi walidejhi
hamelethu ummuhu wehnen 'ala wehnin we fisaluhu fi 'amejni", trebao bi
glasiti:
"I wasijjetili smo ovjeku za roditelje njegove - nosila ga je majka
njegova slabou nad slabosti, a odbijanje njegovo je u dvije godine."

057. 'AZMIL-UMR, Kur'an (31:17, 3:186)


Latinini skript

"Ja bunejje ekimis-salate we'mur bil-ma'rufi wenhe 'anil-munkeri


wasbir 'ala ma esabeke inne zalike min 'azmil-umur."

Korkut Besim

O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a


odvraaj od ravih i strpljivo podnosi ono to te zadesi - dunost je
tako postupiti.
O sinko moj! Namaz klanjaj i dobroinstvo nareuj, a od zla
odvraaj, i u svemu to te zadesi ti se strpi. Doista takve su stvari
dunosti!

Kari Enes

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

'azm =
odlunost,
rezolutnost,
rjeenost
umur = stvari,
poslovi

Ovdje emo panu obratiti na dvije zadnje rijei u ajetu, azmil-umur


ili odluujue stvari.
Znaenje datih rijei je nedvosmisleno. U gore datim prijevodima
prevodioci pobrojane Lukmanove naredbe tretiraju kao dunosti, to to
ovdje nikako nije intencija. Intencija 'azmil-umur ipak ukazuje na njihovu
vanost - da su pobrojane stvari odluujue (ili presudne) za budue
stanje nagrade ili kazne za onog ko ih radi.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
170

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "Ja bunejje ekimis-salate
we'mur bil-ma'rufi wenhe 'anil-munkeri wasbir 'ala ma esabeke inne
zalike min 'azmil-umur", prijevod moe samo glasiti:
"O siniu moj! Obavljaj salat i nareuj dobro, a zabranjuj nevaljalo, i
strpi se nad onim ta te zadesi. Uistinu, to su odluujue stvari."

058. L TUSA'IIR, Kur'an (31:18)


Latinini skript

"We la tusa'iir haddeke lin-nasi we la temi fil-erdi merehan."

Korkut Besim

I, iz oholosti ne okrei od ljudi lice svoje, i ne idi zemljom


nadmeno..
I ne okrei obraz svoj ljudima osiono ti, niti po Zemlji nadmeno
hodi!
Nemoj obraz svoj od ljudi okretati i nemoj nadmeno zemljom
hoditi ...

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

la tusa'iir = ne
krivi, ne
iskrivljuj

Pogledajmo prijevode: Korkut interpolira rije "oholost", a "obraz"


prevodi kao "lice", to nisu istovjetne stvari.
Kod Korkuta je u pitanju okretanje lica od ljudi, kod Karia okretanje
obraza ljudima, kod Durakovia okretanje obraza od ljudi. Ni jedno, ni
drugo, ni tree!
Uzme li se u obzir znaenje zabrane la tusa'iir (ne krivi, ne iskrivljuj)
uz prefiks li onda je jasno da je radnja usmjerena ka ljudima, a ne od
ljudi, a ona je iskrivljavanje obraza odnosno pravljenje grimasa. Poruka je
dakle "ne kezite se ljudima prezrivo, licemjerno, iskrivljujui obraz."
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We la tusa'iir haddeke lin-nasi
we la temi fl-erdi merehan", trebao bi glasiti:
"I ne iskrivljuj obraz svoj ljudima, i ne hodaj po Zemlji likujui."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
171

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


059. SULLEH, Kur'an (32:8)
Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"Summe de'ale neslehu min sulaletin min main mehin."

A potomstvo njegovo stvara od kapi hude tekuine.


A zatim mu potomstvo stvara od kaplje hude tekuine.
A potomstvo njegovo stvara od sjemena, od tenosti koja je
nitavna.
deale = nainiti
sulaleh = ekstrakt
mehin = prezren,
bijedan, jadan

Nakon Adema i Havve nema stvaranja ovjeka bez sperme! Rije


ekstrakt podrazumjeva najbolji dio izvuen iz neke stvari, sr. Ono to
prouzrokuje oplodnju jajaca i osigurava reprodukciju je jedna elija
izduenog oblika. Samo jedan element meu vie desetina miliona koje
izbacuje ovjek u normalnim uslovima, uspjee da prodre u jajace.
Dakle, neznatan dio izvuen iz tekuine veoma kompleksne po svojoj
formaciji, manifestirae svoju aktivnost. Kako da ne budemo frapirani
saglasjem izmeu teksta Kurana i naune spoznaje koju smo o ovim
fenomenima stekli u naoj epohi?
Naziv prezrena tekuina vjerovatno proizilazi iz razloga to sjemena
tenost izlazi istim putem kao i mokraa ...
Nai prevodioci u prijevod ajeta uvode rije "stvara" koja je u
originalu de'ale i znai "nainiti." Rije kap, kaplja, sjeme, ne postoje u
ovom ajetu Kur'ana! Rije sulaleh ne znai nita od u prijevodima
navedenog. Ponovimo jo jednom znaenje ove izvanredne rijei: sulaleh
je ekstrakt, najbolji dio neega to se da izvui iz neke mase, kao npr.
filtriranjem ili cijeenjem.
I ovdje su neke rijei interpolirane, a neke neprevedene.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "Summe de'ale neslehu min sulaletin
min main mehin", onakvog kakvog ga je Allah objavio, trebao bi glasiti:
"Zatim je nainio potomstvo njegovo od ekstrakta tekuine prezrene."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
172

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


060. MUNTEKIMN, Kur'an (44:16, 32:22, 43:41)
Latinini skript

"Jewme nebtiul-batetel-kubra inna Muntekimun."

Korkut Besim

Ali onoga Dana kad ih svom silom zgrabimo, zbilja emo ih


kazniti.
A na Dan kad Mi silno zgrabimo, njih emo zbilja kazniti.
Do Dana kada emo vas strahovito zgrabiti - Mi smi Ti od Kojih
kazna dolazi.

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

bateh = grabljenje,
hvatanje
kubra = najvei
Muntekimun = Osvetnici

Prema Rjeniku Kurana od dr. Abdullah Abbas Nadwija rije


Muntekimun je aktivni particip mukog roda mnoine sa znaenjem
Osvetnici, Revanisti.
Primjetimo da se u ajetu 44:16 ne pojavlju rijei sila, kanjavanje,
dolazak kazne i sl. Prevodioci govore o kanjavanju, a Allah govori o
osveti! Sem toga Korkut i Kari govore o "njihovom" kanjavanju, a
Durakovi o "vaem" kanjavanju, a ni jedno ni drugo ne postoji u
Kuranu! To je ista interpolacija! Stoga se prijevodi trojice ne mogu uzeti
za tane. Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Jewme nebtiul-batetelkubra inna Muntekimun" onakvog kakvog ga je Allah objavio, trebao bi
glasiti:
"Na Dan kad dograbimo grabljenjem najveim, uistinu, Mi emo biti

Osvetnici."

061. MUDHADN, Kur'an (37:141)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Latinini skript

"Fe saheme fekane minel-mudhadin."

Korkut Besim
Kari Enes

I baci kocku i kocka na njega pade.


Pa baci kocku i kocka pade na njega.

Znaenje

saheme (jusahimu,

173

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


kljunih
rijei ajeta

musahemeten) = baciti
kocku
mudhadin = odbaeni

Glagol saheme je perfekt treeg lica jednine mukog roda sa


znaenjem "baciti kocku."
Mudhadine (odbaeni) je akuzativ pasivnog participa mukog roda
mnoine. Prijevodi Karia i Korkuta su ovdje gotovo istovjetni, to je est
sluaj kod Karia - ponegdje je promijenjen poredak rijei.
Rije mudhadin (odbaeni) preveli su domaom frazom koja nita ne
govori osim da je neto pogodilo bacaa kocke!
No kad se ispravno prevede kao "bio od baenih" prijevod nam
kazuje dublje i navodi nas sutini bacanja kocke. Baca kocke je u ovom
sluaju imao biti baen u more! Bio je odbaen! Jo jednom, po ko zna
koji put, tano prevoenje pokazuje svoju nadmo nad prepriavanjem
ajeta.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "Fe saheme fekane minelmudhadin" prijevod moe samo glasiti:
"Pa je bacio kocku, te bio od odbaenih.

062. FIL-FKI, Kur'an (41:53)


Latinini skript

"Senurihim ajatina fil-afaki we fi enfusihim hatta jetebejjene


lehum ennehul-hakk."

Korkut Besim

Mi emo im pruati dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i


u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina.
Pokazivat emo im Mi Znake Nae u prostranstvima svemirskim, i
u njima samim, sve dok im jasno ne bude da je Kur'an istina.
Dokaze svoje emo im pokazati na obzorjima i u njima samima,
da bi im bilo jasno kako je Kur'an istina.

Kari Enes
Durakovi Esad

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

ajat = znaci
afak = horizonti
enfus = due
hu = on, to

Pored tumaenja da se zamjenica hu (on, to) odnosi na Kur'an,


takoer se i sve misterije koje su putem naunih istraivanja otkrivene i

174

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


ispitane, takoe mogu ukljuiti u tumaenje ajeta, jer otkria na polju
nauke samo dokazuju neogranienu mo i znanje Allaha, d.., i
potvruju injenice navedene u Kur'anu.
U ovom prijevodu ajeta Korkut senurihim ajatina prevodi kao "pruati
dokaze", a afak kao "prostranstva svemirska." Durakovi hatta prevodi
kao "da bi." Sva trojica prevodilaca interpoliraju rije koje na tom mjestu
nema u Objavi, a to je Kur'an. Oito su i ovaj put podlegli tefsiru ajeta, pa
su linu zamjenicu hu (to, on) preveli kao Kur'an, to je naravno promaaj
imajui u vidu mogua tumaenja u novijem vremenu.
Da zakljuimo; prijevod ajeta "Senurihim ajatina fil-afaki we fi
enfusihim hatta jetebejjene lehum ennehul-hakk", trebao bi glasiti:
"Pokazivaemo im znakove Nae na horizontima i u duama

njihovim, dok im ne bude jasno da je on Istina."

063. LE'ILMUN LIS-SAH, Kur'an (43:61)


Latinini skript

"We innehu le'ilmun lisa'ati, fe la temterunne biha wettebi'uni


haza siratun mustekim."

Korkut Besim

I Kur'an je predznak za Smak svijeta, zato nikako ne sumnjajte u


nj i slijedite uputstvo moje, to je pravi put.
I Isa je Predznak Smaka Svijeta, pa u njega ne sumnjajte i Mene
slijedite! Ovo je put pravi!
On je nesumnjivo predznak asa sudnjega, zato u as sudnji ne
sumnjajte i Mene slijedite - i eto Pravoga puta!

Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

hu = on, to
'ilm = znanje
sa'ah = as

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Neki prevodioci zamjenicu hu (to, on) u sklopu we innehu prevode


kao Isa, a neki kao Kuran, to je nedopustivo, jer se ni Isa ni Kuran ne
spominju u ovom ajetu! Tumaenje je pak druga stvar. Ako bi se hu
odnosilo na Isaa, onda imamo tvrdnju da je Isa nauka, znanje. Prisiljeni
smo dakle ideju da hu znai on, odbaciti u korist zamjenice "to." Tako se

175

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


stvar prebacuje sa osobe na dogaaj, to onda omoguava razumno
tumaenje ovog ajeta.
Treba svakako imati na umu da je Muhammed, a.s., Peat
vjerovjesnika (a i Isa, a.s. je bio vjerovjesnik, 19:30), te da do kraja
vremena nee biti novih vjerovjesnika, pogotovo ne onih koji su zavrili
svoju misiju na Zemlji i umrli, kao to je sluaj Isaa a.s.
Evo dakle ajeta iz kog se jasno nazire put kojim su ili prevodioci u
svijetu. Prijevod takoer pokazuje kojem pravcu, odnosno koli ili sekti
prevodilac pripada. Najzad ovo pokazuje i da li sam prevodilac tretira
"sveti tekst" kao svet ili tekst kojeg moemo slobodno prevodei
interpretirati.
Pogledajmo nae prijevode! Nijedan prevodilac nije preveo kur'anski
tekst na najznaajnijim mjestima. Svi su oni umjesto prijevoda teksta
Kur'ana ubacili tefsir, navodei znaenje ajeta ka Isau ili Kur'anu!
Linu zamjenicu hu Korkut prevodi sa "Kur'an", Kari sa "Isa" a
Durakovi sa "on."
Rije 'ilm (znanje) trojica istovjetno prevode sa "predznak."
Rije sa'ah (as) Korkut i Kari prevode sa "smak svijeta", a Durakovi
sa "as sudnji."
to se tie interpolacija, to je hronina bolest ne samo naih
prevodilaca. Najvie interpoliraju u ovom ajetu Korkut i Durakovi! Sem
toga, Durakovi zamjenicu haza (ovo) prevodi kao "i eto." Zbog znaaja
ovog ajeta valja istai da u originalnom kuranskom tekstu ne postoje
rijei Kur'an, Isa, predznak, uputstvo, itd. To je itava hrpa rijei koje se
nisu smjele nai u prijevodima ovog ajeta!
Da zakljuimo; prijevod ajeta "We innehu le'ilmun lisa'ati fe la
temterunne biha wettebi'uni haza siratun mustekim", trebao bi glasiti:
"I uistinu, to je znanje o asu, zato nikako ne sumnjajte u to, i

slijedite Mene. Ovo je put pravi."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

064. MUBRIMN, Kur'an (43:79)


Latinini skript

"Em ebremu emren feinna mubrimun."

Korkut Besim
Kari Enes

Ako oni pletu zamke, i mi emo zamke njima postavljati.


Ako oni kuju spletke, pa i mi emo protiv njih skovati spletke.

176

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

Ako je Odredba dozlogrdila njima, onda je zaista dozlogrdilo


Nama!
ebremu = sredili su
emr = stvar, posao
mubrimun = sreivatelji

Pogledajte gornje prijevode! Drastina je razlika izmeu Karia i


Korkuta s jedne strane i Durakovia s druge strane. Pogledajmo znaenja
rijei iz navedenog ajeta.
Ebremu je perfekt treeg lica mnoine mukog roda sa znaenjem
"rijeili su, sredili, zakljuili." Mubrimun je aktivni particip sa znaenjem
"oni koji sreuju, odluuju, zakljuuju."
Da ne bi bilo dileme oko prijevodnog rjeenja koje nudi autor ovih
redova izvrimo uvid u prijevode poznatih prevodilaca sa istoka i zapada.
Primjetno je da postoji kolebanje, ali niko nije preveo kao Durakovi.
Ustvari, nai prevodioci su ponudili najloija prijevodna rjeenja!
Ebremu u svom znaenju niim ne aludira da je u pitanju "kovanje
spletki ili postavljanje zamki." Glagol je potpuno "nevin." Tek sa
odreenim dodacima njegovo znaenje postaje potpuno definisano.
Uvoenjem "kovanja spletki" u prijevod vidljivo je nastojanje za tefsirom
ajeta, a ne njegovim prevoenjem.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "Em ebremu emren feinna
mubrimun" prijevod moe samo glasiti:
"Zar oni sreduju stvar? Pa uistinu, Mi smo Sreivatelji!

065. LEMSI'N, Kur'an (51:47)


Latinini skript

"Wes-sema'e benejnaha bi ejdin we inna lemusiun."

Korkut Besim

Mi smo nebo moi svojom sazdali, i Mi, uistinu, jo neizmjerno


mnogo moemo.
A nebo smo Mi snagom sazdali i zbilja irimo ga Mi.
A i nebo - njega smo rukama sazdali i sigurno ga irimo Mi.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

ejd = ruke, sile,


energije
musi'un = iritelji

177

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Moete li osjetiti ili vidjeti irenje kosmosa? Ne! Verifikacija irenja
zahtijeva posebno znanje i instrumente, to nije postojalo u vrijeme
Muhammeda, a.s. irenje svemira (ekspanzija) je najgrandiozniji
fenomen koji je otkrila savremena nauka. Prema opoj teoriji relativiteta,
irenje svemira ima fiziku podlogu u ispitivanju spektra galaksija.
Sistematsko pomjeranje njihovog spektra ka crvenom objanjava se
njihovim meusobnim udaljavanjem. Tako se svemir neprekidno
uveava, a ovo proirivanje je utoliko vee to je udaljenije od nas. Treba
imati na umu da se ovdje govori u jednini, tj. o irenju samo jednog
neba!
Prvi dio prijevoda ajeta kod Korkuta i Karia moe se uslovno uzeti
tanim, (sem to su mnoinu iz Izvornika pretvorili u jedninu), dok kod
Durakovia ne. Razlog za to je to prema Kur'anu Allah niemu nije
slian, pogotovo ne ovjeku! Njega vizije ne doseu, a On dosee vizije!
(6:103). Dakle ne moemo Ga pojmiti! Zato slobodno moemo rei da
Allah nema noge, ruke, lice, kao ovjek! Sve takve rijei u Kuranu imaju
drugo znaenje! U sluaju gornjeg ajeta izraz ejd (ruke) valja prevesti
pojmovima - znaenjima koje ta rije ima, a to su: energije, snage, sile,
moi ...
to se tie drugog dijela ajeta i rijei Musiun (iritelji) Korkut ga nije
tano preveo. Kari i Durakovi su skoro identino preveli, s tim to su
imenicu Musiun pretvorili u prezent koji govori o stanju koje trpi nebo,
dok je intencija Kurana malo ira; naime on ukazuje na to Ko nebo iri i
da ga iri. Obojica nepotrebno interpoliraju rije "ga."
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Wes-sema'e benejnaha bi ejdin
we inna lemusiun" onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence,
trebao bi glasiti:
"A nebo - sazdali smo ga energijama - i uistinu, Mi smo iritelji"

066. ZENB, Kur'an (51:59)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Latinini skript

"Feinne lil-lezine zalemu zenuben misle zenubi ashabihim ..."

Korkut Besim

A nevjernike e stii kazna kao to je stigla i one koji su bili kao


oni ...
A, zbilja, nevjernicima pripada dio kazne nalik kazni onih nalik
to su im ...
Nasilnima pripada kazna poput kazne onima to su njima slini ...

Kari Enes

Durakovi Esad

178

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih
rijei ajeta

zenub = dio, udio

Rije zenub ovdje odreuje smisao ajeta 51:59. U Rjeniku Kurana


Abdullah Abbas Nadwija uz ovu imenicu stoji napomena: Zunub je
mnoina od zenb (grijeh, uvreda). Ali, zenub je jednina sa doslovnim
znaenjem "kofa, kanta", figurativno i metaforiki "dio, udio."
Kao prvo recimo da u ovom ajetu ne figuriu nigdje nevjernici,
kazna, stizanje. Nadalje, Korkut i Durakovi uope nisu preveli inne
(uistinu). Rije ashabi preveli su kao "one koji, onih ili onima to", to
takoer nema veze sa kur'anskim izrazom.
Dakle, ajet uope ne govori o kazni niti o nevjernicima.
Naprotiv, ajet govori o onima koji ine zulm i njihovom udjelu.
To znai da svaki akt injenja zla nosi sjeme vlastite odmazde na
ovom svijetu ili na Ahiretu. Svakoj generaciji koja djeluje po sistemu onih
koje su inile zlo ranije, predstoji slina sudbina.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "Feinne lil-lezine zalemu
zenuben misle zenubi ashabihim ..." prijevod moe samo glasiti:
"Pa uistinu, oni koji ine zulm, imae udio slian udjelu drugova

njihovih ..."

067. EDDUL-KUW, Kur'an (53:5)


Latinini skript

"'Allemehu edidul-kuwa"

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Ui ga jedan ogromne snage.


Pouava ga onaj estoke snage.
Njega pouava veoma moni.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

edid = estok
el-kuwa = sile, snage

Ovaj divni ajet naglaava da melek koji donosi objavu, Dibril, ne


raspolae samo jednim i iskljuivim sredstvom. Ajet naglaava da on

179

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


posjeduje razliite vrste estokih sila i energija, to je u potpunosti u
saglasju sa njegovim poloajem kod Gospodara svjetova i njegovom
misijom.
Nije jasno zato su nai prevodioci izbjegli prevesti ovaj mnoinski
oblik od rijei kuweh. U Rjeniku Kurana stoji da je rije el-kuwweh u
ovom ajetu mnoina od rijei kuwwetun. Zbog navedenog propusta
njihovi prijevodi su netani; zanemarili su vana svojstva Dibrila ovdje
predstavljena.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Allemehu edidul-kuwa"
onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti: "Ui
ga Jedan estokih sila."

068. BIHUSBN, Kur'an (55:5)


Latinini skript

"E-emsu wel-kameru bihusban."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Sunce i Mjesec utvrenim putanjama plove.


Sunce i Mjesec utvrenim plove stazama.
Sunce i Mjesec plove putanjama.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

ems = Sunce
kamer = Mjesec
husban = (pro)raun

Naglasak ajeta je na nepogreivoj preciznosti i tanosti kretanja


nebeskih tijela, ovdje Sunca i Mjeseca. Izlazak i zalazak Sunca i Mjeseca,
njihova orbitiranja, promjene godinjih doba i faza Mjeseca i njihov uticaj
na zemaljske fenomene - sve je to podvrgnuto proraunu i nepogreivoj
tanosti. Zemlja je nakon svog formiranja dobila vrlo precizne zadatke,
potrebne za razvoj i odranje ivota na njoj. Evo primjera:
1. Ako bi Zemlja bila neto manja nego to je sad, npr. veliine
Mjeseca, njena gravitacija bila bi mnogo slabija. Ovo bi rezultiralo time
to Zemlja ne bi mogla zadrati svoju atmosferu, niti vodene isparine, pa
bi tako ivot na njoj bio nemogu. Ako bi, s druge strane, veliina Zemlje
bila vea, npr. veliine Saturna ili Jupitera, gravitacija bi bila prejaka. Ovo
bi prouzrokovalo da atmosfera bude zbijena na malu visinu, rezultirajui
vrlo visokim pritiskom. Ovo bi, takoe, unitilo ivot na Zemlji.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
180

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


2.Ako bi Sunce bilo blie Zemlji (trenutno rastojanje je 150 miliona
km), temperatura Zemlje bi se jako podigla, uzrokujui preveliko
isparavanje mora i okeana i potpuno unitenje ivota. Ako bi Sunce bilo
mnogo dalje od Zemlje, ona bi se zamrzla.
Bilo je za oekivati da e ovaj jednostavni ajet biti ispravno preveden.
Naglasimo: putanje, staze, plovidba, ne postoje u ovom ajetu
Kur'anu, kao to vidite iz priloenog originala. Da su prevodioci bili vjerni
tekstu Kurana, ne bi pogrijeili. Ta rije husban napravila je problem.
Pogledajmo ta ona znai.
Prema Rjeniku Kurana Abdullah Abbas Nadwija ona je glagolska
imenica i znai: raun, proraun. Sa bilo kojom od ove dvije rijei
postigao bi se u prijevodu potpun efekat!
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "E-emsu wel-kameru bihusban"
onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
"Sunce i Mjesec su po proraunu."

069. FE BI EJJI LI, Kur'an (55:13)


Latinini skript

"Fe biejji alai rabbikuma tukezziban."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Pa, koju blagodat Gospodara svoga poriete?


Pa, koju blagodat Gospodara svoga vi poriete!?
Pa poriete koju blagodat Gospodara svoga!

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

ejji = koji, koja


alai = blagodati
rabbikuma = Gospodara vaeg
tukezziban = vas dvojica poriete

Ovaj ajet se u suri Er-Rahman viestruko ponavlja. Prijevodi trojice


gotovo su identini! Zajedniki nedostaci prijevoda su to nisu preveli
rije alai u mnoini nego u jednini, kao da Allah raspolae samo jednom,
a ne mnotvom blagodati. Zatim, ono to je naroito bitno, nisu naglasili
dvojinu koja je data u ajetu! Allah ovdje upozorava dva svijeta: ovjeka i
dina, odnosno svijet dina i ovjeanstvo, njima govori.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Fe biejji alai rabbikuma
tukezziban", trebao bi glasiti:
"Pa koju od blagodati Gospodara svoga oba poriete!?"

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
181

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


070. L JEBGIJAN, Kur'an (55:20)
Latinini skript

"Bejnehuma berzehun la jebgijan."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi

Izmeu njih je pregrada i oni se ne mijeaju.


Izmeu njih je pregrada i njih dva se meuse ne prelijevaju.
A ne mijeaju se jer meu njima je prepreka.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

berzeh = prepreka, barijera


la jebgijan = ne prelaze njih dvoje

Savremena nauka je otkrila da u zonama gdje se susreu dva razliita


mora, izmeu njih postoji barijera. Ta barijera ih dijeli tako da svako od
njih ima razliitu temperaturu, slanost i gustou. Npr. voda Mediterana je
topla, slana i manje gusta u odnosu na vodu Atlanskog okeana.
Kada mediteranska voda ue u Atlanski okean preko Gibraltarske mee,
ona se kree u Atlantik na dubini oko 1000 m nosei svoje karakteristike.
Na ovoj dubini voda Mediterana se stabilizira. Mada postoje veliki talasi,
jake struje i plime u tim morima, vode se ne mijeaju, niti prelaze ovu
barijeru.
Moderna nauka je otkrila da je na uima, gdje se susreu slatka i
slana voda, situacija neto drugaija od one kada se susreu dva mora.
Otkriveno je da ono to razlikuje slatku vodu od slane u uima jeste
pycnocline zona sa naznaenim diskontinuitetom gustoe razdvajanja
dvaju slojeva. Ova podjela (zona separacije) ima drugaiji salinitet i od
slatke i od slane vode.
Ovi podaci su ne tako davno utvreni koritenjem napredne opreme
za mjerenje temperature, saliniteta, gustoe, itd. Ljudsko oko ne moe
vidjeti razliku izmeu dva mora koja se dodiruju, naprotiv, nama se oba
mora ine kao jedno homogeno more. Isto tako ljudsko oko ne moe
vidjeti podjelu voda na uima na tri vrste: slatku vodu, slanu vodu i
zonu separacije.
Prevodioci su rijei "ne prelaze" (la jebgijan) shvatili kao mijeanje
voda pa su stoga tako i preveli. Kuran dakle ne govori eksplicite o
prelivanju ili mijeanju. Durakovi je ajet sasvim lijepo prepriao.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Bejnehuma berzehun la jebgijan"
trebao bi glasiti: "Izmeu njih dva je berzeh - ne prelaze."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
182

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


071. SENEFRUGU, Kur'an (55:31)
Latinini skript

"Senefrugu lekum ejjuhes-sekalan."

Korkut Besim
Kari Enes

Polagaete Mi raun o ljudi i dinovi.


Presudit u vam Ja, o vi skupine dvije.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

senefrugu = posvetiemo se,


pozabaviti se
sekalan = dva tereta

Konstatujmo odmah: polaganje rauna, ljudi, dinovi, presude i


skupine, ne spominju se u ajetu! Stoga su navedeni prijevodi netani!
Izraz senefrugu ukazuje na injenicu da e Allah naroitu panju posvetiti
ljudima i dinima.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Senefrugu lekum ejjuhessekalan" onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi
glasiti:
"Posvetiemo se vama, o tereta dva."

072. AKTRIS-SEMWTI WEL-ERDI, Kur'an (55:33)


Latinini skript

"Ja ma'erel-dinni wel-insi inisteta'tum en tenfuzu min aktarissemawati wel-erdi fenfuzu. La tenfuzune illa bisultan."

Korkut Besim

O druine dinnova i ljudi, ako moete da preko granica nebesa i


zemlje prodrete, prodrite, moi ete prodrijeti jedino uz veliku
mo!
O skupino dina i ljudi, akoli vi moete da ponad granija nebesa i
Zemlje prodrete, vi prodrite. Neete prodrijeti osim sa velikom
moi!
Skupino dina i ljudi, ako moete prevaliti prostor Nebesa i
Zemlje - prevalite ga; prevaliti moete samo pomou Gospodara
Silnoga.

Kari Enes

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Durakovi Esad

183

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih
rijei ajeta

ma'er = skupina
nefeze = penetrirati,
prodrijeti kroz, proi
aktar = zone, regioni,
podruja
sultan = mo, sila,
energija, vlast

Prijevod datog ajeta iziskuje neka pojanjenja:


1) Arapski jezik je u stanju da izrazi nijanse u pogodbenom nainu.
Rije koja izraava mogunost je iza, druga rije, koja oznaava ostvarivu
hipotezu in i trea rije, koja oznaava neostvarivu hipotezu lew. Ajet u
pitanju sadri u sebi ostvarivu hipotezu rijei in. Kuran, dakle, sugestira
mogunost konkretne realizacije. Ova suptilna lingvistina distinkcija i
formalno razbija isto mistino tumaenje, koje su ovom ajetu dali neki
ljudi.
2) Bog se obraa duhovnim biima (dinn) i ljudskim biima (ins), a
ne alegorijskim figurama.
3) Rije prodrijeti je prijevod rijei nefeze, uz koju stoji min. Prema
Rjeniku Kazimirskog fraza znai proi kroz i izai na drugu stranu (kao
to strijela proe i izbije na drugu stranu).
4) Mo (sultan) koju e ovi ljudi morati imati, da bi se upustili u ovaj
poduhvat, izgleda da dolazi od Svemogueg. Nema sumnje da ovaj ajet
ukazuje na mogunost onoga to e ljudi jednoga dana postii, a to mi
danas nazivamo osvajanjem svemira. Treba primijetiti da ajet predvia,
ne samo prodiranje kroz zone nebesa, nego takoer i Zemlje, tj.
ispitivanje njenih dubina.
Rije aktar (zone, podruja) najmanje znai granica. Ajet na ovaj
nain govori ustvari i o samoj strukturi kosmosa koji se sastoji od zona ili
podruja!
Ovdje dati Durakoviev prijevod pored uobiajenih interpolacija
uvodi u igru i prevaljivanje prostora, to se u ajetu direktno ne sugerira,
ve se tako moe tumaiti. Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Ja
ma'erel-dinni wel-insi inisteta'tum en tenfuzu min aktaris-semawati
wel-erdi fanfuzu. La tenfuzune illa bisultan" trebao bi glasiti:
"O skupino dinna i ljudi! Ako uzmognete da prodrete iz zona nebesa
i Zemlje, tad prodrite! Neete prodrijeti, izuzev s energijom!"

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
184

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


073. JATMISHUNNE, Kur'an (55:74)
Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"Lem jatmishunne insun kablehum we la dann."

Koje prije njih ni ovjek ni dinn nije dodirnuo.


Koje nije ni ovjek, prije njih, ni din dotakao.
Dotakao ih, prije njih, nije ovjek nit neko iz roda dinskoga.
tamise = razdjeviiti,
deflorirati, oduzeti
nevinost

Ajeti 55:56 i 55:74 govore o istoj stvari: razdjevienju, defloraciji,


oduzimanju nevinosti. Kao i u mnogim sluajevima Kuran je ovdje
direktan i bez uvijanja jasno stavlja do znanja kakvo je stanje hurija.
Zajednika mahana gornjih prijevoda navedenog ajeta jeste to su svi
rijei jatmishunne preveli kao dodir ili doticanje.
Samo mala konsultacija sa svjetskim prijevodima Kurana i
Rjenikom Kurana usmjerila bi prevodioce. Pored toga Korkut i Kari
ubacuju u prijevod rije "koje", dok Durakovi umjesto rijei dinn umee
nekoliko nepotrebnih rijei "neko iz roda dinskoga."
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Lem jatmishunne insun
kablehum we la dann", trebao bi glasiti:

"Nije ih prije njih razdjeviio ovjek, niti dinn."

074. M TUMNNE, Kur'an (56:58)


Latinini skript

"Efere'ejtum ma tumnun."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

Kaite vi Meni: da li sjemenu koje ubacujete ...?


Vidite li vi sjeme koje izbacujete?
Sjeme koje izbacujete jeste li vidjeli?
ma = ta
tumnune = izbacujete

185

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


U sva tri prijevoda ubaena je rije "sjeme." I ovdje se radi o
komentaru ajeta. Rije "sjeme" dakle u ovom ajetu u Kur'anu ne postoji!
Kod Korkuta se sjeme "ubacuje" dok kod Karia i Durakovia
"izbacuje." Izbaeno sjeme ne mora biti i ubaeno. Korkut izraz
efere'ejtum prevodi sa "kaite vi Meni" to nema nikakve veze sa izvornim
tekstom.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Efere'ejtum ma tumnun", trebao
bi glasiti: "Pa jeste li vidjeli ta izbacujete?"

075. MEWKI'IN-NUDM, Kur'an (56:75)


Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"Fela uksimu bimewaki'in-nudum."

I kunem se asom kad se zvijezde gube.


A Ja se kunem satima kad zapadaju zvijezde.
I zaklinjem se poloajima zvjezdanim.
fela = pa ne!
mewaki'i = pozicije,
poloaji
nudum = zvijezde

Ovo je jedina zakletva u Kur'anu za koju Allah, d.., kae da je


Velika zakletva. Iz teksta Kur'ana se nazire da ljudi najee nisu svjesni
veliine ove zakletve. Sama injenica da se radi o Velianstvenoj zakletvi
pokazuje da se na nju mora obratiti posebna panja. Zakletva u sebi
sadri neto tako kolosalno da od njega zavisi sama bit opstanka
univerzuma. Pozicije zvijezda su upravo ono to ukazuje na red i poredak
stvari kosmosa.
Pogledajmo dakle kako Velianstvena zakletva glasi na jeziku
Kurana: "Fe la uksimu bi mewaki'in nudumi we innehu le kasemun lew
talemune 'azim." (Kuran, 56:75,76)
Smisao zakletve odreen je sa tri rijei. Te rijei su mewaki, nudum
i 'azim. Poimo obrnutim redom u objanjavanju ovih rijei.
'Azim znai velik, velianstven, golem, silan, moan, jak, straan.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
186

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Nudum je mnoina od nedm i oznaava zvijezde. Mewaki je
mnoina od mewkia, a ovo je rije koja se pokazala nedokuivom za
mnoge prevodioce Kurana. Veina bosanskih prevodilaca je ovu rije
shvatila kao vrijeme zalaska zvijezda ili sam in zalaska. Tako je mewakii
za Korkuta "as kad se zvijezde gube", a za Karia "sati kad zapadaju
zvijezde." Ipak mewaki ne oznaava vremena dogaanja neke radnje
(mewakit - jednina wakt), nego naprotiv mjesto dogaanja radnje. Ako
pogledamo u rjenike arapskog jezika vidjeemo da mewaki znai:
mjesto, lokacija, pozicija, poloaj. Durakoviev prijevod je nepravilan, ali
ipak najblii tanosti. Durakovievi "poloaji zvjezdani" bi trebalo da glase
el-mewakii en-nudumijjeti u Kuranu, to nije sluaj!
Niti jedan prevodilac nije preveo poetni dio ajeta fela (pa ne!). Fela
kao poetni dio ajeta ima namjeru skrenuti panju na Veliku zakletvu
koja slijedi, a istovremeno je to i odgovor pitanja na postavljena u ajetima
59, 64, 69, 72. Fela su pretvorili u obini veznik!
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Fela uksimu bimewaki'innudum" onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi
glasiti: "Pa ne! Kunem se pozicijama zvijezda."

076. ENZELNEL-HADD, Kur'an (57:25)


Latinini skript

"We enzelnel-hadide fihi besun edidun we menafi'u lin-nas."

Korkut Besim

A gvoe smo stvorili, u kome je velika snaga i koje ljudima


koristi.
I spustili smo eljezo, u njemu je snaga velika i koristi ljudima.
I dali smo eljezo u kome je sila golema i za ljude koristi.

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

enzelna = spustili
smo
hadid = gvoe
edid = estok

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

U knjizi Kuranska astronomija od dr. Adnana erifa na 60. strani


stoji: Naunici procjenjuju da milioni tona gvoa dnevno padaju na
zemlju, potvrujui kuranski ajet: I gvoe smo spustili, u kome je
velika snaga i koje koristi ljudima. Za neke knjige je zaista bilo bolje da

187

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


se nikad nisu pojavile, kao npr., ova od dr. erifa i za neke autore bi bilo
bolje da se nikada nisu latili pera i krenuli grlom u jagode. Od nekih
djela je teta vea od koristi! Gdje je to gvoe koje 4,5 milijarde godina,
koliko je stara Zemlja, zasipa istu svakodnevno sa milionima tona kako
nam veli autor knjige?
Rije enzelna spustili smo jasno pokazuje da je planeta Zemlja
postojala prije sputanja gvoa. Postoje jako vrue zvijezde poznate
kao novae ili supernove gdje temperatura dosee stotine miliona stepeni,
i u zvijezdama ovakvog tipa formira se gvoe. Kada procenat gvoa
dostigne odreenu proporciju mase zvijezde, zvijezda eksplodira i
otrgnuta masa putuje kosmosom dok je ne zarobi gravitaciono polje
nekog nebeskog objekta. Tako je gvoe na ovaj nain u Sunev sistem
dospjelo naknadno, poto je on ve bio uoblien. Sila estoka (bes edid)
manifestira se u proizvodnji ratnih orua i oruja. Od gvoa i elika
prave se ratna sredstva, a isto tako se koristi u mirnodopske svrhe.
Gvoe je simbol snage, moi, itd. Gvoe i elik su temelji uspona i
moi naprednih nacija. Potencijalno zlo (besun) u gvou pojavljuje se
onda kada se ono pogreno upotrijebi.
to se tie "sputanja" gvoa Korkut i Durakovi to ne vide. Prema
Rjeniku Kurana edid je aktivni particip mukog roda jednine, sa
znaenjem: estok, jak, moan, a ne nikako velik, golem, itd., jer oito
ovo nisu ista znaenja!
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We enzelnel-hadide fihi besun
edidun we menafi'u lin-nas", trebao bi glasiti:
"I spustili smo gvoe - u njemu je sila estoka i koristi za ljude."

077. ELL JAKDIRNE, Kur'an (57:29)


Latinini skript

"Liella ja'leme ehlul-kitabi ella jakdirune 'ala ej'in min


fadlillah..."

Korkut Besim

I neka sljedbenici Knjige znaju, da oni nikakvu Allahovu blagodat


nee dobiti ...
I neka sljedbenici Knjige znadu, da nisu u stanju dobiti nikakvu
blagodat Allahovu ...
Neka znaju sljedbenici Knjige da ne mogu nita od Allahove
blagodati imati ...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kari Enes

Durakovi Esad

188

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih
rijei ajeta

la jakdirune = ne
upravljaju

Jevreji i krani ne mogu imati nikakav poseban zahtjev za neku od


Boijih blagodati. Ovo je adresirano prije svega jevrejima koji odbacuju
objavu darovanu Muhammedu, a.s., vjerujui da se poslanstvo
ekskluzivno uva za djecu Izraelovu, kao i na krane koji, kao
sljedbenici Biblije, naslijapo prihvataju ovu neopravdanu tvrdnju.
Nadalje, razmatrani ajet moemo tumaiti i ovako: Jevreji i krani
nemaju monopol niti mo nad Allahovom blagodati. Oni ne upravljaju
njome! Ne kontroliraju je! Allah upravlja!
Ovdje prevodioci nisu razumjeli ajet! Uope se ne govori o tome
kako jevreji i krani nee dobiti Allahovu blagodat, nego o tome da oni
njome ne raspolau. A to se same blagodati tie Allah je daje svakome: i
takvima i ovakvima i vjernicima i nevjernicima. I sami vidimo da neki
nevjernici raspolau dunjalukim stvarima u ogromnim razmjerama.
Dakle Allah im je dao. Ponueni prijevodi trojice prave kontradikciju sa
ajetom 17:20: "Svakom pruamo, takvima i ovakvima, iz dara Gospodara
tvog. A dar Gospodara tvog nije ogranien."
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "Liella ja'leme ehlul-kitabi
ella jakdirune 'ala ej'in min fadlillah...", prijevod moe samo glasiti: "Da

bi znali sljedbenici Knjige da ne upravljaju niim od blagodati Allahove...

078. BUHTN, Kur'an (60:12)


Latinini skript

"We la jaktulne ewladehunne we la je'tine bibuhtanin jefterinehu


bejne ejdihinne we erdulihinne."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Korkut Besim
Kari Enes

Durakovi Esad

... I da nee djecu svoju ubijati i da nee muevima tuu djecu


podmetati.
... I da nee djecu svoju ubijati i da nee krivotvorstvo podmetati
me rukama svojim i nogama svojim.
... Da nee tuu djecu, koju su one rodile, podmetati svojim
muevima.

189

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih
rijei ajeta

evlad = djeca
buhtan = potvora
ejd = ruke
erdul = noge

Mogua znaenja su: iznoenje lane tvrdnje protiv nekoga, krivo


zaklinjanje u nekim stvarima, podmetanje tueg djeteta svome muu,
uzeti prevarom tue dijete govorei moje je, itd.
U ovim prijevodima imamo obilje nepotrebno interpoliranih rijei:
Korkut (muevima tuu djecu podmetati), Durakovi (tuu, koju su one
rodile, podmetati svojim muevima). Durakoviev prijevod gotovo da
nema veze sa Kur'anom. On je pokuao da ga interpretira, odnosno
umjesto prijevoda stavio je komentar. Sem toga, Durakovi dio ajeta We
la jaktulne ewladehunne uope nije preveo. Kari pak sklop jefterinehu
nije preveo.
Ponovimo, u prijevodima se dakle pojavljuju rijei kojih nema u
Kuranu: muevi, raanje, tui, itd.
Najzad, taan prijevod ajeta "We la jaktulne ewladehunne we la
je'tine bibuhtanin jefterinehu bejne ejdihinne we erdulihinne" trebao bi
glasiti:
"... Niti ubijati djecu svoju, niti iznositi potvoru izmiljajui to izmeu

ruku svojih i nogu svojih."

079. AHSANET FERDEHA, Kur'an (66:12)


Latinini skript

Korkut Besim

"We merjeme-bnete 'imranel-leti ahsanet ferdeha fe nefahna fihi


min ruhina ..."

Merjemu, ker Imranovu, koja je nevinost svoju sauvala, a Mi


smo udahli u nju ivot ...
I Merjemu, ker Imranovu, koja je nevinost zatitila svoju, i ivot
smo Mi od Nas u nju udahnuli ...
I Merjemu, ker Imranovu, koja je sauvala spolovilo svoje pa
smo Duha Svoga u nju udahnuli ...

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Kari Enes

Durakovi Esad
Znaenje
kljunih

ahsanet = utvrdila,
uvrstila, zatitila

190

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


rijei ajeta

ferd = pukotina,
otvor, stidnica, polni
organ

Ferd ima znaenje: otvor, stidnica, polni organ. Treba imati na umu
da termin ihsan - doslovno utvrenost, ima figurativno znaenje
uzdravanje od nezakonitog ili pokudnog. (Tad el-Arus), a posebno od
nezakonitog seksualnog odnosa, i primjenjuje se jednako na ljude i ene;
tako termini muhsan i muhsaneh u Kuranu opisuju ljude ili ene koje su
se od poronosti utvrdile-li (brakom).
Otud izraz elleti ahsanet ferdeha u gornjem ajetu, kao i u ajetu
66:12 sa osvrtom na Merjem, samo naglaava njenu izrazitu neporonost
i potpuno uzdravanje, kako u mislima tako i u djelu, od svega to je
nedoputeno ili moralno pokudno: drugim rijeima, odbacivanje klevete
(ajet 4:156 i indirektno 19:27-28) da je roenje Isusa bilo rezultat
vanbrane veze. (Muhammad Asad). Ajeti 15:29 i 38:72, 32:9,
eksplicitno pokazuju da Bog udahnjuje Svoj Duh u svako ljudsko bie.
Udahnue Duha je alegorijski izraz ovdje iskoriten sa osvrtom na
Merjemino zaee Isaa, iroko i esto je pogreno tumaen kao da je
vezan samo za njegovo roenje.
Ferd dakle nije nikakva "nevinost" nego doslovno pukotina, otvor,
stidnica. to se tie izraza ahsane rjenici e pokazati (i pored Rjenika
Kurana) da taj glagol upuuje na ene koje su neporone, odnosno
zatitu svog polnog organa su postigle branom vezom. Stoga, taan
prijevod ajeta "We merjeme-bnete 'imranel-leti ahsanet ferdeha fe
nefahna fihi min ruhina ..." trebao bi glasiti:
"I Merjem, ker Imranovu, koja je utvrdila ferd svoj, pa smo u njega
udahli od Duha Naeg."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
191

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


080. RUDM, Kur'an (67:5)
Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"We lekad zejjennes-sema'ed-dunja bimesabiha we dealnaha


rudumen li-ejatini we ea'tedna lehum azabes-se'ir."

Mi smo vama najblie nebo sjajnim zvijezdama ukrasili i uinili


da vatra iz njih pogaa ejtane, za koje smo patnju u ognju
pripremili.
A Mi smo ukrasili svjetiljkama vama nebo najblie i uinili smo
ga za kamenovanje ejtana! - i njima smo patnju usplamsale Vatre
pripremili.
Vama najblie nebo Mi smo zaista svjetiljkama okitili i nainili ga
tako da se s njega gaaju ejtani; za njih smo paklenu kaznu
pripremili.

mesabih = svjetiljke
rudum = projektili, ono
ime se gaaju ejtani
se'ir = plamen, jara

Interpolacije! Svi prevodioci su nepotrebno ubacili rije "vama" na


poetku prijevoda ajeta, a ista ne postoji u originalu. Korkut "svjetiljke"
poistovjeuje sa "sjajnim zvijezdama" te negdje nalazi "vatru" koju
inkorporira u prijevod.
Ne kamenuje nebo ejtane, nego svjetlice spomenute u ajetu,
odnosno uloge neba i svjetlica su zamijenjene. Zbog toga prijevodi ovog
dijela ajeta ne stoje!
Stoga, taan prijevod ajeta "We lekad zejjennes-sema'ed-dunja
bimesabiha we dealnaha rudumen li-ejatini we ea'tedna lehum
azabes-se'ir", onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao
bi glasiti:
"I zaista smo ukrasili nebo najblie svjetiljkama i uinili ih projektilima
za ejtane, a pripremili smo im kaznu se'ira."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
192

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


081. 'AL WEDHIH, Kur'an (67:22)
Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"Efemen jemi mukibben 'ala wedhihi ehda emmen jemi sewijjen


'ala siratin mustekim."
Da li je na ispravnijem putu onaj koji se idui spotie ili onaj koji
pravim putem ispravno ide?
Da li je upueniji onaj koji se idui licem spotie, ili onaj koji
Putem Pravim uspravno ide?
Da li je onaj to hodi, na nos posrui, na ispravnijem putu od
onoga to uspravno pravim putem hodi!?

mukibben = poget,
niice oboren
wedh = lice, sirat = put
mustekim = pravi,
ispravni

Radi se o ovjeku koji vidi samo ono to je odmah ispod njegovih


nogu, a potpuno je nesvjesan pravca u kojem ga njegova staza vodi:
metafora duhovne zatupljenosti koja sprjeava ovjeka da se brine o bilo
emu sem o njegovim neposrednim ovosvjetskim poslovima, inei ga
tako slinim puzavcu koji ide na licu svom.
ovjek potenja je ovjek koji ide jednolino na pravom putu voen
Allahovim svjetlom, a njegovo srce podrano Allahovom milou. ovjek
koji odabere zlo gmie sa svojim licem oborenim na putu mraka,
posrui. Ove dvije vrste ljudi suprotni su polovi, iako ive na istoj
zemlji, vide iste znake i bivaju hranjeni istim blagodatima Allahovim.
Sva trojica prevodilaca linu zamjenicu men (ko) prevode sa "onaj
(to) koji" (ellezi). Aktivni particip mukog roda jednine mukibben
prevode sa "spotie" ili "posre" iako takvo znaenje ova rije explicite ne
sadri. Durakovi u prijevod umjesto kur'anskog "lica" ubacuje sklop: "na
nos posrui."
Konano, taan prijevod ajeta "Efemen jemi mukibben 'ala wedhihi
ehda emmen jemi sewijjen 'ala siratin mustekim" trebao bi glasiti:
"Pa da li je ko ide niice na licu svom, upueniji, ili ko ide pravo na

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

putu pravom?"

193

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


082. HURTM, Kur'an (68:16)
Latinini skript

"Senesimuhu 'alel-hurtum."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi

Na nos emo Mi njemu biljeg utisnuti!


Biljeg na nosinu utisnut emo Mi njemu!
Mi emo mu na surlu biljeg utisnuti!

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

hurtum = surla

Hurtum: surla, najosjetljiviji ud slona. Grjenici od sebe na neki


nain prave ivotinju koja se upravlja samo svojom njukom.
Precizno znaenje rijei hurtum jeste surla. Kuran govori o
obiljeavanju. Mi ne znamo kakvo je to obiljeavanje na surli, jer ima
hiljadu naina, od kojih jedan moe biti i ovaj, utiskivanje znaka usijanim
eljezom. "Utiskivanje" i "biljeg" ne postoje u Izvorniku kao to se da
vidjeti iz priloenog arapskog teksta. Obiljeavanje i "utiskivanje biljega"
mogu biti iste stvari, ali ne moraju. ta ako e nevjernici biti obiljeeni na
drugi nain, a ne utiskivanjem biljega! Na primjer nekim slovom,
svjetlosnim znakom, bojom, itd.
Najzad, taan prijevod ajeta "Senesimuhu 'alal-hurtum" trebao bi
glasiti: "Obiljeiemo ga na surli!"

083. L JESTESNN, Kur'an (68:18)


Latinini skript

"We la jestesnun."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

A nisu rekli: "Ako Bog da."


A nisu "ako Bog da" rekli.
A ne rekoe: "Ukoliko Bog dopusti."
jestesnun = traili izuzee

194

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Glagolski oblik jestesnune je imperfekt treeg lica mnoine mukog
roda (prema Rjeniku Kurana od dr. Abdullah Abbas Nadwija) i znai
"zatraili izuzee." Infinitiv istesna ima znaenje izuzeti, izdvojiti, iskljuiti.
Tumaenje ajeta je da oni ustvari nisu rekli: Ina Allah.
Prijevodi ne stoje iz razloga to su prevodioci umjesto kur'anske
rijei koju je valjalo prevesti, ubacili tefsir, a to vie nije prijevod! Stoga bi
taan prijevod ajeta "We la jestesnun", trebao glasiti:
"A ne zatraie izuzee."

084. JUKEFU 'AN SKIN, Kur'an (68:42)


Latinini skript

"Jewme jukefu 'an sakin."

Korkut Besim
Kari Enes

Na dan kad bude nepodnoljivo ...


A na dan kad se noga otkrije ...

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

jukefu = odgoliti, otkriti


sakin = potkoljenica

1* U Rjeniku Kurana Abbasa Nadwija stoji: "Izraz otkrivanje


potkoljenice" na arapskom pored doslovnog znaenja ima i izvjesno
znaenje koje je indikativ teke nevolje. Tako se kae "otkrili smo mu
potkoljenicu" kada se eli izraziti estina bitke. Kad neko kae za ovjeku
kojeg je snala tekoa ili nevolja: 'keefe 'an sakihi' to znai "pripremio se
za nevolju."
2* "Na dan kad se otkrije potkoljenica", tj. kad se ovjek suoi sa
golom realnou Sudnjeg dana. Izraz Jewme jukefu an sakin (na dan kad
postane nepodnoljivo), je izvorna arapska fraza. Ibn Abbas kae: "Arapi
imaju obiaj rei ovjeku kad zapadne u teku situaciju koja zahtijeva
krajnju ozbiljnost: Pripremi se da podnese nevolju, odnosno: Zagrni
rukave (emmir 'an sakin).
U svom komentaru Muhamed Asad kae da to znai: Kada
ovjekove najdublje misli, osjeanja i motivacije budu ogoljene.
Implikacija je da e njihove ranije tvrdnje da je sve to je korisno
moralno opravdano, biti otkrivene u svoj svojoj golosti - naime, kao
neto neodbranjivo i duhovno destruktivno.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
195

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


U prijevodu Korkuta je vidljivo da on kuranski tekst nije preveo
nego je umjesto toga stavio pretpostavljeno znaenje. Kari je opet
umjesto potkoljenice (dio noge), sakin preveo kao "noga" - ekstremitet u
cijelosti. Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Jewme jukefu 'an sakin"
trebao bi glasiti:

"Na Dan kad se otkrije potkoljenica ..."

085. UHUB, Kur'an (72:8)


Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

"We enna lemesnes-sema'e fe wedednaha muliet haresen ediden


we uhuba."
I mi smo nastojali da nebo dotaknemo i utvrdili smo da je monih
uvara i zvijezda padalica puno.
I mi smo teili nebo dotaknuti, ali smo ga puno estokih uvara, i
zvijezda padalica, puno nali.
I da smo mi nebo dosegnuli, te smo mogli utvrditi da je puno
uvara silnih i kugli vatrenih.

lemesna = dotakli
smo, dodirnuli
muliet = ispunjeno,
napunjeno
uhub = svjetlice,
plamenovi

Kako razumjeti ove ajete? Teko je prihvatiti tumaenje da se ovdje


radi o meteorima stvorenim od CO2 ili nikla i elika, koji gaaju
nematerijalna bia - ejtane ili dinne. Kako objasniti injenicu da
mnotvo meteora stie na Zemlju u meteorskim potocima (pljuskovima)
koji se kreu paralelnim putanjama? Znai li to da se ejtani ili dinni
istodobno kreu u strojevima? Ovakvo tumaenje teko moe izdrati
ozbiljnu kritiku! Nuno je dakle u drugaijem svjetlu tumaiti ove ajete,
ako je ikakvo tumaenje uope mogue! ini se da ejtani i dinni bivaju
gaani svjetlicama nematerijalne prirode, slinih prirodi samih dinna ili
ejtana, a ne materijalnim tijelima (meteorima)! A Allah najbolje zna!
Pogledajmo ovdje znaenje rijei muliet. Prema Rjeniku Kur'ana
muliet je pasivni perfekt treeg lica jednine mukog roda i znai ispunjen,

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
196

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


napunjen. Rije uhub je mnoina imenice ihab i znai svjetlice,
plamenovi. Slinu primjenu ove rijei imamo u ajetu 37:10.
Korkut kae da su "nastojali da nebo dotaknu" umjesto kuranske
tvrdnje da su oni nebo doista "dotakli". Rije wededna - nali smo prevodi kao "utvrdili smo", a uhub umjesto "svjetlice" prevodi kao
"zvijezde padalice", svodei znaenje na fizike objekte. Kari takoe kae
da su "teili da nebo dotaknu." Rije "puno" dva puta se ponavlja, a uhub
prevodi kao "zvijezde padalice." Durakovi umjesto "dotakli" kae
"dosegli", to nije isto, i umjesto "nali" kae "mogli smo utvrditi", a
svjetlice prevodi kao "kugle vatrene."
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We enna lemesnes-semae fe
wedednaha muliet haresen ediden we uhuba", trebao bi glasiti:
"I da smo mi dotakli nebo, pa ga nali ispunjenog uvarima estokim i

svjetlicama."

086. EL-KUBER!, Kur'an (74:35)


Latinini skript

"Inneha leihdal-kuberi"

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

On je, zaista, najvea nevolja.


On najvea nevolja je!
Sekar je istinski strahotni.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

ihda = jedan-a
el-kuber = najvei

Ihdel-kuber komentatori razliito tumae. Za jedne je to "najvei


znak", za druge "Dehennem", za tree "dan proivljenja", itd.
Tako kratak ajet, a toliko problematini prijevodi! Prevodioci nisu
ovdje mnogo marili za kuranski tekst.
Konstatujmo odmah da rjeica "nevolja" ne postoji u ajetu, a Korkut i
Kari istu umeu.
Kari ne prevodi rije inne (uistinu). Durakovi pak u prijevod ajeta
interpolira rijei "sekar, strahotni" - koje u Originalu ne postoje.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Inneha leihdel-kuber", trebao bi
glasiti:
"Zaista je on jedan najvei."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
197

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


087. JEKN, Kur'an (74:47)
Latinini skript

"Hatta etanel-jekin"

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Sve dok nam smrt nije dola.


Sve dok smrt ne doe nam.
Sve dok nas ne zadesi smrt izvjesna.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

jekin = ono to je
izvjesno,
sigurno, zagarantirano

Da raistimo! Veina rijei koju su trojica upotrijebila ne postoji u


Originalu, rijei: zadesi, smrt, izvjesna.
Iako se ono to je posve sigurno (zagarantirano) u tefsirima tumai
kao "smrt", smrti u ajetu nema. Dakle u ovom ajetu je njen dah pred
nama, miriemo je. A ta ako nije u pitanju smrt? Otvorimo izlaz i za ire
tumaenje, a njega postiemo pravim prevoenjem te rijei sa
"zagarantovano." I ovaj ajet prevodioci su protumaili, a ne preveli. Stoga
prijevodi nisu validni.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Hatta etanel-jekin" onakvog kakvog
ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
"Dok nam nije dolo zagarantovano."

088. BEL JURDU..., Kur'an (75:05)


Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes

"Bel juridul-insanu lijefdure emameh"

Ali, ovjek hoe dok je iv da grijei.


Dakako, ovjek eli da ono to je vremena pred njim u razvratu
protrai!
Ali, ono to pred njim je ovjek eli da porie.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

juridu = eli
lijefdure = da grijei
emame = pred, ispred

198

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Prema Rjeniku Kur'ana lijefdure znai "da grijei", a emam znai
"(is)pred."
Imajui u vidu data znaenja rijei Korkut je blizu prijevodnog
rjeenja, ali ne i tanog. On je rije emameh shvatio kao da se odnosi na
period ivota koji je ispred ovjeka. Kari je ovdje esticu digresije bel
preveo sa "dakako." Iz Karievog prijevoda se razumije da je uroena
intencija ovjeka razvrat (da je stvoren kao razvratnik).
I najzad, Durakovi u prijevod ajeta ubacuje poricanje kojem nema
pomena u Izvorniku.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "Bel juridul-insanu
lijefdure emameh" prijevod moe samo glasiti:
"Naprotiv! eli ovjek da grijei pred sobom."

089. L JERKE'N, Kur'an (74:48)


Latinini skript

"We iza kile lehumu-rke'u la jerke'un."

Korkut Besim

Jer kad im se govorilo: "Budite prema Allahu ponizni!" - oni to


nisu htjeli biti.
Kad im se kae: "Ponizni budite!" - oni nee ponizni da budu.
A nisu se saginjali kad "Sagnite se!" reeno je njima.

Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih
rijei ajeta

irkeu = inite ruku,


povijte se
la jerkeun = ne ine
ruku, ne pregibaju se

Allahov Poslanik, a.s., je rekao: Kad bi ljudi znali (nagradu za)


izgovaranje ezana i stajanje u prvom saffu i kad ne bi nali drugog naina
da to postignu osim drijebanjem oni bi drijebali, i kad bi znali za zuhr
salat trali bi radi njega i kad bi znali nagradu za ia i fedr salate u
dematu doli bi da ih obave, ak kad bi morali da puu. (Sahih ElBuhari)
Prema rjeniku Kurana od dr. Abdullah Abbas Nadwija, kljune rijei
iz ajeta irke'u, jerke'un - upravo znae injenje ruku'a, pregibanje,
povijanje.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
199

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Korkut prepriava ajet; prijevod je u potpunosti skrenuo na drugi
kolosjek, to je sluaj i kod Karia. Ajet naime govori o fizikom aktu
iskazivanja pokornosti pregibom, dok prevodioci govore o "poniznosti" u
optem smislu. Durakoviev prijevod govori o saginjanju, to nije isto to
i pregibanje u namazu! Ustvari iz njegovog prijevoda se dobro i ne vidi
na to ajet aludira.
Dolje predloeni prijevod najbolje odraava intenciju zapovijedi u
ajetu, a rijei koje su upotrijebljene svi znamo.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We iza kile lehumu-rke'u, la
jerke'un", trebao bi glasiti:
"A kad im se kae: inite ruku! - ne ine ruku."

090. MUHT, Kur'an (85:20)


Latinini skript

"Wallahu min weraihim muhit."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

A Allahu oni nee moi umai.


A Allah njih u cijelosti motri.
A Allah e njih zaskoiti, zaista.

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

muhit = okruitelj,
opkolitelj

Prijevodi jedva da uope zasluuju osvrt. Ajeti su ustvari prepriano


prokomentarisani. Problematian je prijevod samo jedne rijei. To je
Allahovo ime Muhit. ta ono znai? Pogledajmo u Rijeniku Kurana.
Muhit je aktivni particip mukog roda jednine sa znaenjem "Onaj koji
obuhvata, okruuje, Okruitelj."
Za Korkuta "Okruitelj" znai "nee moi umai", za Karia "u cijelosti
motri" za Durakovia "zaskoiti doista."
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Wallahu min weraihim muhit",
onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
"A Allah je iza njih Okruitelj."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
200

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


091. ET-TRIK, Kur'an (86:1,2,3)
Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih
rijei ajeta

86:1 Wes-semai wet-tarik.


86:2 We ma edrake met-tarik.
86:3 En-nedmus-sakib.

86:1 Tako Mi neba i Danice!


86:2 A zna li ti ta je Danica?
86:3 Zvijezda blistava!
86:1 Tako Mi neba i Danice!
86:2 A Danica znade li ta je!
86:3 Zvijezda blistava!
86:1 Tako Mi Neba i Danice!
86:2 A zna li ti Danica ta je?
86:3 To je zvijezda to blistava je!
tarik = udara, onaj koji
udara
nedm = zvijezda
sakib = onaj koji bui,
prodire, proie

Sura Et-Tarik poinje neobinom zakletvom: 1. "Tako mi neba i onog


to udara", a nastavlja pitanjem i odgovorom: 2. "A ta zna ti ta je to to
udara", 3. "Zvijezda prodorna!"
U rjenicima arapskog jezika nai emo da tarik oznaava onog koji
kuca, koji udara, koji kuje, lupa. Nedm oznaava zvijezdu.
Sakib oznaava onog koji bui, prodire, proie, koji bljeska, koji
zasvijetli. Allah d.. se dakle zaklinje zvijezdom (nedm), koja proizvodi
impulse nalik na udare ili kucanje (tarik), istovremeno odailjui gigantske
bljeskove svjetlosti, radio talasa, gama ili X zraka (sakib)! Znamo koliko i
kako su prodorni gama zraci, X zraci, radio talasi i svjetlost!
Kakva je to zvijezda koja se tako ponaa? Ovakva svojstva astronomi
pripisuju samo neutronskim zvijezdama. Neutronske zvijezde se odlikuju
velikom gustoom i strahovito velikim brzinama rotacije, od jednog
obrtaja u nekoliko sekundi do jednog obrtaja u 1,56 milisekundi! Takve
zvijezde nazivaju se pulsari! Iz dva magnetna pola pulsara izbija mlaz
estica. Ove estice proizvode veoma snaan snop svjetlosti, radio talasa,

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
201

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


X ili gama zraka. Taj mlaz sijee nebo kao svjetlo na svjetioniku.
Magnetna i rotaciona osa pulsara se ne podudaraju! Svaki put kada ovaj
snop pogodi Zemlju uje se precizan puls radio buke koja lii na kucanje
(tarik) ili udaranje monog nebeskog sata praenog tutnjavom!
uvi ove udare svojim uima bio sam zapanjen i uvjeren da bi se
zaista prva tri ajeta sure Et-Tarik svakako mogla odnositi na izuzetne
kosmike objekte pulsare! Naime, ako se putem interneta prikljuite na
jednu od opservatorija koje su velikim radio teleskopima snimile ovo
kucanje neutronske zvijezde i sami ete biti iznenaeni frapantnim
saglasjem citiranih ajeta sa ponaanjem pulsara!
Kad bi se naa zvijezda Sunce kojim udom zgusnula kao neutronska
zvijezda na tijelo prenika 10 km, njena brzina rotacije poveala bi se 5
milijardi puta, odnosno obrtala bi se 2000 puta u sekundi!
Najenergetskiji pulsar otkriven je u Rakovoj maglini. On se obre 30
puta u sekundi i jako je magnetiziran. Zbog toga on djeluje kao nebeska
energetska stanica iji vjetar odailje dovoljno energije da Rakova maglica
svijetli u gotovo itavom spektralnom podruju.
Najbri su radio pulsari. Tako se pulsar PSR1937+21 okrene preko
360 puta u sekundi! Smatra se da ove pojave emitovanja prodornog
svjetlosnog ili radio bljeska uzrokuje stalni pad materije sa susjedne
zvijezde, na nain kao kad bismo ve rotirajui globus udarali (tareka)
prstom odravajui mu tako brzinu vrtnje!
Ranija tumaenja ajeta 86:1,2,3. U svom komentaru Jusuf Ali kae da
postoje velika razmimoilaenja o tome na to bi se mogla odnositi ova tri
ajeta. Neki komentatori misle da je ovdje rije o Veernjai ili Jutarnjoj
zvijezdi (Venera, Danica), neki da je to planet Saturn, zvijezda Sirius,
zvjezdani skup Plejade ili zvijezde padalice. On takoe smatra da je
najprilinije rije tarik uzeti u znaenju zvijezda u kolektivnom i
generinom smislu, jer zvijezde eto sjaje svaku no u godini i njihov sjaj
prodire kroz tamu noi. Treba napomenuti da su lutanja prisutna i kod
drugih komentatora ovih ajeta. U knjizi Kur'anska astronomija na 51.
strani Adnan erif kae: Moje miljenje je, a Allah najbolje zna, da je
'Danica' odreena grupa zvijezda. ta rei na ovo komentar je zaista
suvian.
Osobine nebeskog objekta spomenutog u ajetima 86:1-3 jesu da on:
1) kuca (udara, tue), 2) da je to zvijezda, 3) da bui, prodire,
proie.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
202

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Nijedna od planeta Sunevog sistema ne moe zadovoljiti kriterije
koji su definirani samim ajetima, jer:
- nijedna od planeta ne proizvodi pulsacije nalik na kucanje,
udaranje,
- jer niti Danica (Venera, Veernjaa) isto kao ni Saturn nisu zvijezde,
nego su hladna nebeska tijela,
-jer nijedna od planeta nema tako snana zraenja (kako u podruju
svjetlosti, tako i u podruju emisije radio talasa, X ili gama zraka) da bi
bila interesantna.
to se tie Sirijusa on je zvijezda koja je u biti ista kao i milijarde
drugih zvijezda visokog sjaja.
Zvjezdani skup Plejade takoe ne ispunjava ove kriterije samim tim
to je u pitanju vie grupisanih zvijezda karakteristinog izgleda tako da
mi na nebu vidimo njihovu zdruenu svjetlost.
Ono to u naim prilikama nazivamo zvijezdama padalicama uope
nisu zvijezde nego mali komadi kosmikog materijala veliine zrnca
pijeska ili neto vei, koji izgaraju kada ulete u Zemljinu atmosferu zbog
trenja sa zrakom, razvijajui pri tome intenzivnu svjetlost. to se tie
stava Jusufa Alija da bi rije tarik trebalo tumaiti generalnim izrazom
zvijezde, on je posve neprihvatljiv, jer je kuranski iskaz isuvie
precizan da bi dopustio takvu improvizaciju.
A Allah najbolje zna!
Pogledajmo nae prijevode! Da bi se iole moglo pristupiti ovim
ajetima oito je potrebno znanje iz astronomije. Naravno, nai prevodioci
nisu preveli kljune rijei iz Kur'ana nego su opet po ko zna koji put
ubacili tefsir, koji je ovaj put netaan! Kur'an govori o jednoj, prevodioci
o sasvim drugoj stvari!
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta: 86:1 Wes-semai wet-tarik, 86:2
We ma edrake met-tarik, 86:3 En-nedmus-sakib, trebao bi glasiti:

86:1. Tako mi neba i Onog koji udara!,


86:2. A ta zna ti ta je Onaj koji udara?,
86:3. Zvijezda prodorna!

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
203

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


092. ZTIR-RED'I, Kur'an (86:11)
Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei

"Wes-semai zatir-red'i."

I tako Mi neba puna kie.


I tako Mi neba kinoga.
Tako Mi Neba koje oivljenje posjeduje.
sema' = nebo
red' = vraanje, povrat

Durakoviev prijevod nema nikakve veze sa kur'anskim tekstom.


Prijevodi Korkuta i Karia takoer ne stoje. Treba zapaziti da se rijei
"kia, kino i oivljenje" u Izvorniku ne spominju. Radi tanog prijevoda
mora se posjedovati malo vie opeg znanja o planeti Zemlji.
Kao to je vidljivo, zakletva u ajetu se sastoji od pozivanja na nebo i
jednu njegovu veoma vanu osobinu, a to je sposobnost vraanja
(redun) ili okretanja stvari u suprotnom pravcu.
Ajet ne kae Tako mi neba kinoga, (Wessemai zatil-metar) niti
Tako mi neba punog kie. Da je Allah, d.. htio On bi to rekao, ali nije.
Razloge moemo shvatiti tek u novije vrijeme kada je nauka dovoljno
uznapredovala u spoznajama o Zemljinoj atmosferi i njenoj ulozi u
ouvanju ivota na Zemlji.Kada su rani komentatori Kurana objanjavali
ovaj ajet, mislili su da nebo vraa kiu. Red'ussema je za njih bila kia.
Ovo je bilo apsolutno tano. Jedan od najznaajnijih fenomena u naem
ivotu je ono to mi nazivamo vodeni ciklus, ili hidrogeoloki ciklus.
Znamo da se pod utjecajem Sunca voda isparava iz otvorenih vodenih
masa kao to su mora i okeani, i die se u obliku vodene pare u donje
slojeve atmosfere, koja je poznata kao troposfera.
Troposferski sloj izdignut je 13-15 km iznad nivoa mora, ali ovo
rastojanje varira u zavisnosti od klimatske zone. Allah, d.., je dao ovoj
zoni karakteristiku postepenog hlaenja.
Da ovaj atmosferski sloj nema osobinu hlaenja, voda koja je isparila
bila bi izgubljena ve u trenutku samog isparenja. Zbog toga je jedan od
najfenomenalnijih aspekata naega planeta vodeni ciklus. Voda je jedna
od najznaajnijih stvari koju nebo vraa na Zemlju. Vodeni ciklus je jako
precizan i dobro je izbalansiran izmeu kopna i mora. Stepen isparavanja

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
204

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


iz mora i okeana je mnogo vei od onoga to donose padavine, a na
kopnu je obrnuto, stepen isparavanja sa kontinentalnih masa je daleko
manji od padavina koje prima. Na ovaj nain je dobitak i gubitak vode
izbalansiran. Ovaj vodeni ciklus je jedna od najistaknutijih karakteristika
nae planete, jer je takoe poznata kao plava planeta u Sunevom
sistemu, koja je obogaena i natopljena velikom koliinom vode.
Mi sada znamo razloge to se Allah, d.., kune nebom punim
vraanja, jer smo shvatili da u nebu postoji vieslojna zatita Zemlje. Ovi
atmosferski slojevi vraaju na Zemlju sve korisne forme materije i
energije, a u vanjski prostor odbijaju sve tetne oblike materije i energije.
Tako nebo ne vraa samo kiu, nego i druge stvari. Iznad atmosfere je
ozonosfera, odnosno ozonski sloj. To je sloj u kojem se kisik i dalje
pojaava, a sloj se nalazi na visini od 25 km iznad nivoa mora. Allah,
d.., alje radijaciju koja nam dolazi sa Sunca i iz vanjskog kosmosa. Bez
upijanja ovih ultravioletnih zraka ivot na Zemlji ne bi bio mogu. Ovaj
oblik red'a je oblik vraanja tetnih stvari u vanjski kosmos. Takoe
znamo da ova dva sloja, troposfera i ozonosfera, ne reflektuju na Zemlju
samo kiu, nego takoe i razne vrste energija i vrstih estica, koje su
vrlo vane za stanovnitvo planete. Takoe nam se vraaju i toplotni
talasi koji su emitirani sa Zemlje. Vraaju nam se vrste estice, koje su
odgovorne za bjelinu dana, u kojoj uivamo zbog viestruke refleksije
Suneve svjetlosti od njihove vanjske povrine.
Iznad ozonosfere nalazi se jonosfera, jonizirani sloj koji nam vraa
emitovane radio-televizijske i telekomunikacijske talase nazad na Zemlju.
Zbog takvog odbijanja (refleksije) radio talasa moemo sluati radio
stanice sa suprotne hemisfere. Ova sposobnost neba da vraa nije bila
poznata sve do otkria radio talasa.
Iznad jonosfere nalazi se ono to nazivamo Van Allenovi pojasevi;
dva koncentrina pojasa veoma tanka na polovima, veoma iroka na
ekvatoru. Ovi pojasevi odgone kosmike estice koje fantastinim
brzinama putuju prema Zemlji i koje bi bile smrtno opasne za ivot na
Zemlji. Iznad Van Allenovih pojaseva nalazi se magnetosfera, sfera koja
takoe djeluje kao zatitna barijera za ivot na Zemlji, odbijajui najvei
dio kosmikih estica koje putuju prema nama.
Rije red je zbog toga zaista udesna, obzirom da Kuran samo sa
jednom rijeju opisuje sposobnost neba da na nau planetu vraa korisne
oblike materije i energije, ali da u vanjski kosmos odbija tetne oblike,
titei na taj nain ivot na Zemlji. Ovo je razlog zbog kojeg je Allah,

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
205

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


d.., u svom vjenom znanju i mudrosti upotrijebio rije red
(vraanje), a ne kia (metar).
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Wes-semai zatir-red'i" onakvog
kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
"Tako Mi neba punog vraanja."

093. ZTIS-SAD'I, Kur'an (86:12)


Latinini skript

"Wel-erdi zatis-sad'i."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

I zemlje koja se otvara da rastinje nikne.


I Zemlje koja se rastinju otvara.
I tako Mi zemlje koja ima rascjepe za mladice.

Znaenje
kljunih rijei

erd = zemlja
sad'un = pukotina,
rasjelina, raspuklina

Kljuna rije u ovom ajetu je sad'un i ona znai pukotina, rasjelina,


raspuklina. Odmah se da zapaziti da se u ajetu ne spominje nikakvo
otvaranje Zemlje, ne spominje se nikakvo rastinje i ne spominje se
nikakvo nicanje niti mladice. Ajet je ustvari konstatacija ili iznoenje
injenica vezanih za postojee stanje Zemljine kore. Rani komentatori
Kurana ovo su mogli shvatiti samo u smislu pucanja tla da bi iznikla
biljka. Jednom kad bacite sjeme u zemlju, a potom zalivate vodom, iz
zemlje e izbiti mladica onoga ta ste posijali u svojoj punoj ljepoti.
Sposobnost mladice da sama iznikne je udo samo po sebi.
Ipak, pucanje tla, da bi iznikla biljka je samo jedan od aspekata
znaenja zemlje pune raspuklina.
Nakon drugog svjetskog rata, u potrazi za mineralima, naunici su se
spustili na dna mora i okeana. Na njihovo iznenaenje ustanovili su da
najvee dubine okeana nisu u centru, kao to se ranije vjerovalo, nego na
periferijama, a da su najplii dijelovi okeana i mora u sredini. Dalja
istraivanja su otkrila da je vanjski kameni sloj Zemlje na mnogim
mjestima raspuknut i da se te raspukline i usjeci kreu u pravcu sjeverjug i istok-zapad u svim pravcima. To omoguava rastopljenoj magmi
ispod litosfere da dopre do dna mora i okeana. Iz ovih pukotina istie

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
206

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


lava na povrinu gradei planine usred mora, to je poznato kao
srednjookeanski grebeni. Najvei vrh na Zemlji je Mount Everest visine
8.812 m iznad nivoa mora. Meutim, na dnu okeana imamo uzdignua
koja se diu u visinu preko 11 km.
Dakle, jedna od glavnih karakteristika nae planete jesu njene
raspukline.
Na tim raspuklinama sudaraju se kontinentalne ploe i meusobno
taru izazivajui zemljotrese i vulkanske erupcije i tsunamije.
One omoguavaju enormnim koliinama rastopljenog stijenja da
istiu i stvaraju srednjookeanske grebene. Da Zemlja nema ovih
raspuklina koje omoguuju prenos toplote iz unutranjosti prema
Zemljinoj kori, ivot na Zemlji bio bi praktino nemogu.
ovjek se moe zapitati kako je Poslanik, a.s., mogao znati ove
injenice, obzirom da nikada nije bio na moru. Kako bi on ovo mogao
znati, da ga nije obavijestio Allah, Stvoritelj? I zato se Kuran osvre na
injenice koje su u vrijeme njegove objave bile nepoznate, a i za stoljea
koja e doi?
Allah je, u svome vjenom znanju, znao da e doi vrijeme kada e
naunici otkriti ove injenice, a onda shvatiti da je Kuran rije Njegova i
da je Muhammed, a.s., peat Njegovih poslanika.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Wel-erdi zatis-sad'i", trebao bi
glasiti:

"Tako Mi Zemlje pune raspukline."

094. HADSUL-GIJEH, Kur'an (88:1)


Latinini skript

"Hel etake hadisul-gaijeh"

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Da li je doprla do tebe vijest o tekoj nevolji?


Da li ti je dola vijest o tegobnoj nevolji?
Vijest o Stradanju da li je do tebe dospjela?

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Znaenje
kljunih rijei

hadis = hadis, pria


gaija = prekrie, ono
to pokriva

207

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Gaija (ono to e prekriti) oznaava dogaanje koje e zahvatiti sve
to je stvoreno, itav univerzum. Kljune rijei u ajetu su hadis i gaijeh.
Rjenik Kur'ana kae da je hadis = pria, rasprava, govor. Hadis dakle nije
vijest. Rije gaijeh je ovdje zanimljivija i za nju stoji da je to aktivni
particip enskog roda jednine sa znaenjem pokrov, prekrie, ono to
pokriva.
Ne postoji dakle nikakav razlog da prijevodi budu kakvi jesu. Opet je
tefsir nadjaao kur'anski tekst! Gaijeh nije ni nevolja ni stradanje, teko
ili tegobno. Ponovo situacija gdje Kur'an govori o jednoj stvari, a
prevodioci o drugoj!
Zbog svega reenog prijevod ajeta "Hel etake hadisul-gaijeh" trebao
bi glasiti:
"Da li ti je doao hadis o prekriu?"

095. RDIJETEN MERDIJJEH, Kur'an (89:28)


Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei

"Irdi'i ila Rabbiki radijeten merdijjeh."

Vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan.


Vrati se svome Gospodaru zadovoljna, a i On zadovoljan s tobom.
Vrati se svome Gospodaru zadovoljna.
irdi'i = vrati se
radijeh = zadovoljna
merdijjeh =
zadovoljavajua

Rije je o dui koja je zadovoljna nagradom od Njega (Allaha), a u


isto vrijeme zadovoljavajua za Njega, jer je dostigla konanu fazu
duhovnog napretka - fazu mutmeinneh.
Radijeh je aktivni particip enskog roda jednine i znai "zadovoljna."
Merdijjeh je pasivni particip enskog roda jednine i znai
"zadovoljavajua."
Prijevodi Korkuta i Karia su gotovo identini, dok je Durakovi
zadnju rije u ajetu ili ignorisao ili zaboravio prevesti. Korkut i Kari su
jednu jedinu rije merdijjeh preveli sa "a i On s tobom zadovoljan."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
208

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Pogledajte kur'anski tekst! Tu nemamo veznika a, i, imenice ON, s
tobom!
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Irdi'i ila Rabbiki radijeten
merdijjeh", onakvog kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi
glasiti:
"Vrati se Gospodaru svom zadovoljna, zadovoljavajua."

096. NEDDEJN, Kur'an (90:10)


Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei

"We hedejnahun-neddejn."

I dobro i zlo mu objasnili.


I nadahnuli ga da dobro i zlo znade.
I uputili ga na dva puta vrletna?!
en-neddejn = dvije
staze

Prema Rjeniku Kur'ana neddejn je dualna imenica u genitivu, a


znai dva puta, dvije staze.
U komentarima Kur'ana navedeni ajet se najee tumai u smislu da
je ovjek upuen putu dobra i putu zla, putu vrline i poroka, da bi
izbjegavao puteve poroka, a iao putem vrline.
Ovakav komentar ajeta ne daje nikome za pravo da isti koristi kao
prijevod!
Jer, ta onda ako znaenje ajeta nije ono koje nude komentari?
Kod Korkuta i Karia se nigdje u prijevodu ne nazire rije neddejn,
posebno njena naglaena dvojina. Oni su je preveli komentarom, to ne
bi smjelo. Rije hedejna (uputili smo) preveli su sa "objasnili" i
"nadahnuli" to nije u nekoj vezi sa Izvornikom.
Prema znaenjima rijei iz citiranog ajeta "We hedejnahun-neddejn"
prijevod bi trebao glasiti:

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
"I uputili ga stazama dvjema?"

209

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


097. M, M, M, Kur'an (91:5,6,7)
Latinini skript

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

Znaenje
kljunih rijei

91:5 "Wes-sema'i we ma benaha,


91:6 Wel-erdi we ma tahaha,
91:7 We nefsin we ma sevvaha."
I neba i Onoga koji ga sazda,
I Zemlje i Onoga koji je ravnom uini,
I due i Onog koji je stvori.
I neba, i Onoga Koji ga sazda,
I Zemlje, i Onoga Koji je ravnom uini,
I due, i Onoga Koji je stvori.
Tako Mi neba i Onoga Koji ga sagradi,
I Zemlje Mi i Onoga Koji je razastrtom uini,
Tako Mi due i Onoga koji je potpunom uini.

ma = ta, to

Veina prevodilaca Kurana u svijetu arapsku bezlinu zamjenicu ma


(ta, to) bez valjanog razloga posmatra kao zamjenicu ellezi (onaj koji) ili
men (ko), i u tim znaenjima je i prevode, to u biti i nije veliko
odstupanja od izvornog znaenja. to god da je Bog, daleko je od naeg
potpunog razumijevanja.
Ono to je sigurno, jeste da nema rijei u arapskom ili bilo kojem
drugom jeziku koja je potpuno precizna u obraanju prema Bogu. Iz
ovog razloga i lina zamjenica Huwe (On) i bezlina Ma (ta) se koriste u
Kuranu bez preferiranja, jer jedna od njih nije u tom pogledu tanija od
druge.
No kako je u ajetima data zamjenica ma, tako ju je trebalo i prevesti,
uz izreeno objanjenje, pa se stoga dati prijevodi ne mogu uzeti kao
tani.
Dakle da zakljuimo; taan prijevod ajeta:

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
210

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Wes-semai we ma benaha, Wel-erdi we ma tahaha, We nefsin we
ma sevvaha, trebao bi glasiti:
91:5 I neba i ta ga sazda,
91:6 I Zemlje i ta je rasprostr,
91:7 I due i ta je usavri.

098. FUDREH, Kur'an (91:8)


Latinini skript
Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad
Znaenje
kljunih rijei

"Fe elhemeha fudureha we takwaha."

Pa joj put dobra i put zla shvatljivim uini.


Pa je nadahnu da znade ta zlo joj je, a ta dobro je.
Pa je za grijeenje i bogobojaznost sposobnom uini.
fudur = razvrat
takwa = bogobojaznost

Fudur je glagolska imenica koja znai "razvrat." Takwa je opet


bogobojaznost.
Elheme je prefekt treeg lica jednine mukog roda i znai nadahnuti,
inspirisati.
Kao to je odmah vidljivo u originalnom tekstu Kur'ana ne pominju
se put dobra, put zla, zlo i dobro, shvatljivost ili znanje.
Prema Kariu ajet upuuje na to da dua razaznaje ta je za nju
dobro, a ta zlo. Na isto upuuje i Korkutov prijevod.
Meutim, ajet govori o neem drugom, o latentnim osobinama due
koje kasnije mogu evolvirati u jedan od dva pravca: bogobojaznost ili
razvrat, obje opcije su mogue!
U Komentaru Kur'ana autora ovih redova stoji: "injenica da ovjek
moe jednako da se uzdigne u velike duhovne visine, kao i da zapadne u
krajnju nemoralnost, je esencijalna karakteristika ljudske prirode kao
takve.
Svaki ovjek posjeduje nefs ili personalnost u jednom nerazvijenom
obliku, koja se moe dalje razvijati. Sa vrijednostim datim od Allaha on
svoju personalnost moe razvijati i unaprijediti toliko da nakon smrti
pree u naredne faze."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
211

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Prema znaenjima rijei ajeta "Fe elhemeha fudureha we takwaha"
prijevod bi trebao glasiti:

"Pa je nadahnu razvratu njenom i bogobojaznosti njenoj."

099. SIL, Kur'an (93:10)


Latinini skript

"We emmes-saile fe la tenhar."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi

A na prosjaka ne podvikni.
Prosjak kada je posrijedi - ne podvikni!
I nipoto na prosjaka ne dii vike.

Znaenje
kljunih rijei

sail = pitalac

Termin sail doslovno znai onaj koji pita - pitalac, to ne ukazuje


samo na prosjaka nego na svakoga ko trai pomo u tekoj situaciji,
fizikoj, moralnoj, ili ak pita za uputu u vjeri.
Nai prevodioci su dakle znaenje riji sail reducirali iskljuivo na
prosjaka, to suava znaenje Izvornika i smanjuje njegovu
primjenljivost. Oni koji uporno insistiraju da rije sail iskljuivo znai
prosjak moraju se suoiti sa injenicom da bi onda poetak sure 70
umjesto Upitao je pitalac o kazni koja e se dogoditi nevjernicima nema tog ko e je odbiti - od Allaha, Vlasnika usponita, glasio: Upitao
je PROSJAK o kazni koja e se dogoditi nevjernicima - nema tog ko e je
odbiti - Od Allaha, Vlasnika usponita, to ne bi moglo ii.
Nadalje, sklop fe la tenher ne znai "ne vii, ne dii viku, ne
podvikni." Taj sklop ovdje znai "ne grdi, ne kori, ne otjeraj." Musliman e
rijetko dizati viku, vikati na prosjaka ili onog koji neto pita ili moli.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We emmes-saile fe la tenher",
trebao bi glasiti: "I to se tie onog koji pita - pa ne grdi."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
212

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


100. ESFELE SFILIN, Kur'an (95:5)
Latinini skript

"Summe redednahu esfele safilin."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi

Zatim emo ga u najnakazniji lik vratiti.


A zatim emo ga vratiti na najniu razinu.
Potom emo vratiti ga na stepene najjadnije.

Znaenje
kljunih rijei

esfele = najnii, najdonji,


najjadniji
safilun = niski, jadni,
bijedni

Korkutov prijevod potpuno degradira ovjeka i nagovjetava mu


sudbinu nakaze! Je li ba istina da svaki (ama ba svaki) ovjek treba biti
pretvoren u najveu zamislivu nakazu? Naravno da nije istina!
Pogledajmo ta znae rijei iz citiranog ajeta:
1. summe = potom, zatim, 2. redednahu = smo ga vratili, smo ga
povratili, 3. esfele (od glagola sefele = biti nizak, nalaziti se nisko) =
najnii, najdonji, najjadniji, 4. safilun (mn.) = niski, jadni, bijedni.
Dakle esfele safilin za Korkuta je "najnakazniji lik", za Karia "najnia
razina", a za Durakovia "stepeni najjadniji." Primijetite da u Originalu ne
figuriu nakaze, likovi, razine, stepeni!
Stoga da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Summe redednahu esfele
safilin", trebao bi glasiti:
"Zatim emo ga vratiti najniem od niskih", koji se onda u vezi sa
narednim ajetom da razumno protumaiti.

101. 'ALEK, Kur'an (96:2, 22:5, 23:14, 40:67)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Latinini skript

Halekal-insane min 'alek

Korkut Besim
Kari Enes

Stvara ovjeka od ugruka.


Stvara ovjeka od zametka!

213

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih rijei

'alek = zakvaak,
priljepak

Kuran daje fascinirajui opis embrionalnog razvoja u slijedeim


ajetima: "A doista smo ovjeka stvorili od ekstrakta gline, ... Zatim ga
smjestili (kao) kap sjemena u boravite vrsto, ... Potom kap sjemena
stvorili zakvakom, pa zakvaak stvorili grudom mesa, pa grudu mesa
stvorili kostima, pa zaodjenuli kosti mesom, zatim ga sazdali stvorenjem
drugim. Pa blagoslovljen neka je Allah, Najbolji od stvoritelja!" (Kuran,
23:12-14)
"O ljudi! Ako ste u sumnji o podizanju (mrtvih), pa uistinu, Mi smo
vas stvorili od praine, zatim od kaplje sjemena, zatim od zakvaka,
zatim od grude mesa oblikovane i neoblikovane, da bismo vam objasnili.
A dajemo da u matericama ostane ta hoemo, do roka odreenog.
Zatim vas izvodimo (kao) dojene, potom da dostignete svoju punu
snagu. I izmeu vas je ko umre (mlad), i od vas je ko bude vraen
dubokoj starosti, da ne zna - nakon znanja - nita. I vidi zemlju
beivotnu, pa kad spustimo na nju vodu, ustreperi i uzbuja, i iznikne
svaki par prekrasni." (Kur an, 22:5)
"Stvorio vas je od due jedne, zatim od nje nainio paricu njenu, i
dao vam od stoke osam parova. Stvara vas u utrobama majki vaih,
stvaranjem iza stvaranja, u tri tmine. To je Allah, Gospodar va, Njegova
je vlast. Nema boga osim Njega, pa kako se odvraate?" (Kuran, 39:6)
Za vrijeme od 40 dana svi tjelesni organi u potpunosti se formiraju
slijedei izvjestan red. Poslanik Muhammed a.s. u jednom hadisu kae:
Svaki od vas u utrobama vaih majki biva razvijen u toku 40 dana."
(Sahih Muslim, Buharija).
U drugom hadisu Poslanik Muhammed,a.s., kae: 'Kad proe 42 noi
kapljice (nutfa), Allah joj alje meleka, koji je oblikuje i naini joj: oi, ui,
kou, meso i kosti. Zatim kae: 'O Gospodaru, je li muko, ili ensko.' I
Gospodar
va
odredi,
to
eli."
(Sahih
Muslim).
Ajet 23:14 dijeli embrionalni razvoj u etiri faze.
Prva faza poinje nakon oploenja, a karakterizirana je strukturom
nalik na pihavicu ('alek), koji pokazuje kako se jajace usadi u uterus.
Drugo znaenje rijei alek jeste zakvaak (ono to se pripije i visi).
Stvarna veliina embrija u 'aleka fazi (starost oko 15 dana) je oko 0,6
mm. Kada se embrio u ovoj fazi pogleda, on ima lik savakane gume.
Takoe se vidi da 'alek u ovoj prelaznoj fazi u svom vanjskom izgledu sa

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
214

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


svojim kesicama nalikuje krvnom ugruku. Ovo je zbog prisustva
relativno
velike
koliine
krvi
u
embriju
u
ovoj
fazi.
Krv u embriju ne poinje cirkulirati do kraja tree sedmice.
Druga faza razvoja opisuje embrio koji se razvija u mudga, to oznaava
neto nalik na savakanu stvar (posebno lii na meso).
Embrio u mudga fazi dobija izgled savakane materije jer on na sebi
ima linije, koje nalikuju na otiske zuba pri vakanju.
Ovaj naizgled grub opis je u stvari posve taan: nakon to se oploeno
jajace ugnijezdi u matericu, ono poinje da prima prve hranjive tvari i
energiju od svoje majke. U skladu s tim ono brzo poinje da raste, nakon
sedmice ili dvije ono izgleda kao naborani komad mesa. Ovaj efekt
dobiva se zbog razvoja malih pupoljaka, ili izboina, koje e kasnije
izrasti u kompletne organe i udove.
Slijedee dvije faze opisane u ajetu (23:14) govore o kostima
nastalim od mudga, nakon ega slijedi obavijanje kostiju mesom i
miiima. Ako slijedimo napredak embrija vlastitim okom, uoit emo da
poslije prosjeno etiri sedmice poinje proces tzv. diferencijacije, gdje
se grupe elija u embriju transformiu, da bi formirale vee organe. Jedna
od struktura, koja se najprije razvija u ovoj fazi, jeste hrskaviasta osnova
ljudskog kostura.
Potom slijedi pojava drugih organa ukljuujui ui, oi, bubrege, srce,
itd. Pri tome se odrava redoslijed opisan u Kuranu. Ajet 23:14 zavrava
se rastom organizma u utrobi, nakon ega slijedi roenje. Ajet 22:5
dodaje jo jedan detalj o embriju. U ovom ajetu mudga se kvalificira
frazom
"djelimino
formiran
i
djelimino
neformiran."
Kao to se vidi iz gornjih naznaka naa moderna posmatranja
embrionalnog razvoja, otkrila su kako se razliite strukture i organi
razvijaju jedan za drugim kroz diferencijaciju.
Vratimo se naim prijevodima. Dvojica prevodilaca koriste za 'alek
znaenja ugruak i zametak. Nijedno od ova dva znaenja nije
upotrebljivo za prijevod ovog ajeta. "Ugruak" se mora odbaciti iz razloga
gore navedenih.
Vezano za drugi izraz "zametak", Bilal Hasanovi u Takvimu za 2006.
godinu (na strani 65) kae: "Tako e Mlivo spomenuti ajet prevesti
doslovnim znaenjem: Stvara ovjeka od zakvaka, dok e se Kari
opredijeliti za neto fleksibilniji izraz: Stvara ovjeka od zametka, to u
sutini ima isti smisao."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
215

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Naravno da nije isti smisao! Jo jednom se pokazuje da treba vie
koristiti razum pri razumijevanju ovakvih ajeta! "Zametak", osim toga to
govori da je "zametak", ne pokazuje nita vie. "Zametak" moe biti u
epruveti, moe biti u materici ene ... "Zakvaak" ne moe, jer je on
vezan za zid materice. On je prilijepljen, on visi! Ajet "zakvakom" dakle
informie itaoca o prirodnom poloaju i okolini u kojoj ljudsko bie biva
formirano, to "zametak" nikako ne doarava. Zbog toga prijevod 'alek-a
sa "zametak" ne stoji.
Dakle, taan prijevod ajeta "Halekal-insane min 'alek" onakvog
kakvog ga je Allah objavio, par excellence, trebao bi glasiti:
"Stvara ovjeka od zakvaka."

102. BIL-KALEM, Kur'an (96:4)


Latinini skript

"Ellezi 'alleme bil-kalem"

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi

Koji pouava peru.


Koji peru poduava.
Koji peru pouava.

Znaenje
kljunih rijei

kalem = pero
bil-kalem = s perom

Ovaj kratki ajet namjerno izdvajam da bih njegovo reducirano


znaenje koje mu daju nai prevodioci "oslobodio okova."
Iz prijevoda trojice da se razumjeti da Allah ovjeka pouava peru.
Na ovaj nain bi svrha Allahovog pouavanja bila iskljuivo pouiti
ovjeka pisanju.
No, prevede li se ajet ispravno kao "Koji pouava perom", znaenje
poprima drugaije obrise, znaenje postaje kolosalno. U ovom sluaju
pero se pojavljuje kao sredstvo kojim ovjek dolazi do nauke. Perom su
napisane knjige, a u njima je znanje.
itanjem knjiga ovjek uzima znanje, obrazuje se! Kud god krenete
pero je sa vama. Njim piete, njim biljeite, njime se podsjeate. Pisanje
je velika stvar koja spaja ljude, one koji su ivjeli u dalekim epohama i
one koji sada ive, iako jedni druge ne poznaju. Stoga itanje onoga to

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
216

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


je zapisano razbija okove vremena i daje nam mogunost da spoznamo
dogaanja u prohujalim epohama.
Sreom, kontrolom petnaestak prijevoda ovog ajeta na stranim
jezicima da se utvrditi da su gotovo svi prevodioci preveli kao "pouava
perom", za razliku od naih gore navedenih primjera. Da zakljuimo;
taan prijevod ajeta "Ellezi 'alleme bil-kalem", trebao bi glasiti: "Koji
pouava perom."

103. BU'SIRE, Kur'an (100:9)


Latinini skript

"Efela ja'lemu iza bu'sire ma fil-kubur."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi Esad

A zar on ne zna da e, kad budu oivljeni oni koji su u grobovima.


A zar on ne zna da e, kad budu prevrnuti oni to su u mezarima.
A zar ne zna da kad budu prevrnuti oni u mezarima.

Znaenje
kljunih rijei

bu'sire = biti rastureno,


rasuto, razbacano
kubur = kaburi, mezari

Rije bu'sire pojavljuje se kao problematina kod naih prevodilaca.


Prije svega imamo viak nepotrebnih rijei kod Korkuta "oivljavanje, oni
koji", zatim rije bu'sire shvaena rije kao "oivljenje." Sva trojica prevode
zamjenicu ma (to, ta) kao "oni koji." Naravno, u ajetu nigdje ne figurie
neto poput ellezine.
Razmislimo malo. Ako se situacija odvija pri kataklizmi Sudnjeg
dana, ne moemo oekivati naprosto prevrtanje onog to je u mezarima,
jer to vie nisu kompaktna tijela (istruhlila su) nego prah tih tijela,
naravno da se ne mogu prevrnuti nego u toj kataklizmi rasuti!
Stoga da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Efela ja'lemu iza bu'sire ma
fil-kubur" trebao bi glasiti:
"Pa zar ne zna, kad se rasturi ta je u kaburima."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
217

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


104. TEBBET JED, Kur'an (111:1)
Latinini skript

"Tebbet jeda ebi lehebin we tebb."

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi

Neka propadne Ebu Leheb, i propao je.


Propale, da Bog da, ruke Ebu Lehebove, a on je i propao!
Neka stradaju ruke Abu Lahabove; kao i on u cijelosti!

Znaenje
kljunih rijei

jeda = ruke
tebb = propao

Korkut uope ne prevodi rije "ruke." Kari ubacuje u prijevod itavu


reenicu "da Bog da", kao da Allah sam sebi kae "da Bog da", to je
potpuno apsurdno i besmisleno. Durakovi umjesto "propao je" kae "kao
i on u cijelosti!" iako rijei "kao" i "cijelost" ne postoje u Originalu.
Polemiui sa jednim svrenikom Fakulteta islamskih nauka u
Sarajevu oko odrivosti umetka "da Bog da", isti je tvrdio da je to u
arapskom jeziku mogue i da nije nita neobino. Rakao sam mu: "Zar ne
primjeuje da u tom sluaju Allah kae "da Bog da." Naalost nije mu to
znailo i nije mogao da vidi ta to znai! A to bi znailo da Allah nije
svemoni i jedini Bog, nego da On priziva prokletstvo nekog "vieg boga"
protiv Ebu Leheba. Subhanallah!
Pokazalo se evidentnim bezbroj puta da ljudi ne vole da razmiljaju,
nerado koriste mozak. Najrae bi da prihvate serviranu stvar "zdravo za
gotovo", drei je istinitom i ne razmiljajui dalje o njoj.
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "Tebbet jeda ebi lehebin we tebb"
trebao bi glasiti:

"Propale ruke Ebu Lehebove - i propao je."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

105. NEFFST, Kur'an (113:4)


Latinini skript

"We min errin-neffasati fil-'ukad"

Korkut Besim
Kari Enes
Durakovi

I od zla smutljivca kad smutnju sije.


I od zla onih koji puu u uzlove.
I arobnica koje puu posred vora.

218

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Znaenje
kljunih rijei

en-neffasat = one
koje puu

Neffasati fil-'ukad su one ene, ili grupe, ili due koje, u vrijeme
aranja ili bajanja, puu u zavezane uzlove ili vorove: kose, dlake, uad
ili ile, izgovarajui magine formule. Puhanje u uzlove je bio rairen
oblik vradbine u predislamskoj Arabiji. ene bi vezale vorove na uetu
i puhale u njih sa proklinjanjem.
Pogledajmo Korkutov prijevod ajeta 113:4. Taj prijevod nema
nikakve veze sa Kur'anom!
Kari je enski rod neffasat prometnuo u muki!
Durakovi je interpolirao nepostojeu rije "arobnice" i "posred", a
rije "vor" mu je u jednini! Rije err (zlo) nije ni preveo!
Da zakljuimo; taan prijevod ajeta "We min errin-neffasati fil-'ukad"
trebao bi glasiti:
"I od zla onih koje puu u vorove."

****

OSVRT NA LATIEV PRIJEVOD


I KOMENTAR SURE ER-RAHMAN
U ovom poglavlju emo pogledati kakav je prijevod sure Er-Rahman
iz pera Demaludina Latia objavljenog u Godinjaku Bonjake zajednice
kulture "Preporod" Bugojno, 2005.
5) Sunce i Mjesec kreu se po (Njegovoj) stazi i
raunu, (Lati)
5. Sunce i Mjesec su po proraunu. (Mlivo)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

9) Zato, uvajte mjeru, ne umanjujte je!


(Lati)
9. I uspostavljajte teinu po pravdi i ne
zakidajte na vagi. (Mlivo)

10) A Zemlju je prostro za sve to duu ima! (Lati)

219

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


10. I Zemlja! Postavio je nju za stvorenja. (Mlivo)

13) E...,(ljudi i dini), za koliko moi i nimeta


Stvoritelja vaeg vi i ne hajete ! (Lati)
13. Pa koju od blagodati Gospodara svoga oba
poriete!? (Mlivo)
14) A On je i ovjeka stvorio od suhe
smrdljive gline k'o lonarija to je, (Lati)
14. Stvorio je ovjeka od gline zveee kao
grnarija. (Mlivo)

24 (23) A Njegove su i lae iskovane, koje,


jedara rairenih, zalijeu po moru, visoke,
k'o planine! (Lati)
24. I Njegova su plovila - naprave u moru
kao brda. (Mlivo)
26 (25) Sve to je u svemiru bude pa proe, (Lati)
26. Svako ko je na njoj, prolazan je. (Mlivo)
31 (30) Istovarit emo mi vas, o, Dva Tereta teka!
(Lati)
31. Posvetiemo se vama, o tereta dva. (Mlivo)

33 (32) O, mahere dina i ljudi, ako


moete prodrijeti do na kraj nebesa i
Zemlje prodrite, ali neete moi do
tamo prodrijeti bez velike sile! (Lati)
33. O skupino dinna i ljudi! Ako
uzmognete da prodrete iz zona nebesa
i Zemlje, tad prodrite! Neete
prodrijeti, izuzev s energijom! (Mlivo)

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

56 (55) U ta dva bostana ljepotice


to pogled obaraju; dodirnuo nije ni
ovjek ni din, (Lati)
56. U njima su (hurije) kratkih
pogleda, nije ih prije njih
razdjeviio ovjek, niti dinn.
(Mlivo)

220

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


Kratak pregled prijevoda nekih ajeta:

Ajet 5: Vidljiva je interpolacija rijei nepostojeih u Kur'anu "kreu se


po (Njegovoj) stazi", stoga se prijevod ne stoji.
Ajet 9: Uope nisu prevedene rijei kist (pravda) i mizan (vaga), pa je
prijevod ajeta neprihvatljiv.
Ajet 10: Neadekvatno prevedena rije enam (stvorenja) kao "sve to
duu ima!"
Ajet 13: Interpolirane su rijei "ljudi i dini". Rijei "koliko moi" ne
postoje u Kur'anu. Rije tukezziban (vas dvojica poriete) pogreno
prevedena kao "ne hajete." Ajet je dat u dvojini, to se ne vidi u Latievom
prijevodu. Pomijeana je jednina i mnoina. Prijevod ustvari ima jako
malo veze sa kur'anskim tekstom. Stoga je prijevod daleko od tanog.
Ajet 14: Rije salsal je prevedena kao "suhe smrdljive gline", to ne
odgovara znaenju rijei. Salsal je prema Rjeniku Kur'ana Abdullah
Abbas Nadwija "glina zveea", nikako "smrdljiva glina."
Ajet 19: Muneat su postrojenja, naprave, ureaji. Nepotrebno su
ubaene rijei "iskovane, koje, jedara rairenih, zalijeu" i "visoke." Da
ovjek moe zalei to znamo (ali ne u moru), ali jedna krstarica???
Ajet 26: I ovaj ajet je protumaen. "Svemir" se ne spominje u ajetu
nego zamjenica ha (ona), koja se odnosi na Zemlju.
Ajet 31: Prema Rjeniku Kurana nefrugu li je imperfekt prvog lica
mnoine. Kad je u pitanju ajet 31 to je futur koji sa dodatkom lekum
znai "posvetiemo vam se, pozabaviemo se vama naroito...", a ne
nikako "istovariemo vas", to je ustvari znaenje glagola efrega.
Kontrolom desetak prijevoda na strane jezike da se konstatovati da niko
nije usvojio ovakvo prijevodno rjeenje! Nema dakle rijei o istovaranju!
Ajet 33: Pogledamo li rjenike arapskog jezika nai emo da aktar
(mnoina od kutr) znai "zone, oblasti, predjeli." ini se da ovdje glavnu
ulogu igra prevoenje rjeice min (od, iz), koja je ovdje prevedena
suprotno kao ila (ka, do) to daje pogrean smisao ajetu!

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:

Ajet 56: Prvi dio prijevoda "U ta dva bostana ljepotice" u potpunosti
ne stoji jer se u ajetu ne spominju bostani, niti ljepotice.
Jatmishunne je ovdje Lati preveo kao "dodirnuo ih." Meutim
tamese znai: razdjeviiti, deflorirati! Stoga je prijevod i ovog ajeta
neprihvatljiv!

221

101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KUR'ANA


O priloenom komentaru:

Svi koji budu itali komentar kakav je ponudio Lati, vrlo vjerovatno
e brzo odustati. Zato? Pa pogledajmo npr. kako izgleda komentar uz
dvadeseti ajet sure 55 Latievog prijevoda: (Izmedu njih je pregrada, pa
se jedno u drugo ne ulijeva!):
"El-Hasen i Qatade kau da su to Perzijsko i Rimsko more, a Ibn
Durejd kae da su to slano more i slatkovodne rijeke, jedni kau da su
to istono i zapadno more, a drugi kau da je to jedno more iz koga se
vadi sitni biser, a drugo ono iz kojeg se vadi merdan; ima i miljenja da
je rije o moru nebesa i moru Zemlje. Seid ibn Dubejr kae da se ta
dva mora sastaju svake godine, a drugi kau da se dodiruju samo njihove
strane."
Komentar se dakle sastoji od: "kau, kae, jedni kau, drugi kau,
ima i miljenja, kae, a drugi kau." Ne mogu svi iskazi biti tani. Nije isto
crno i bijelo. Ako komentator tvrdi suprotno, onda spasa nema! Ovakav
komentar se oito sastoji od samih nagaanja, to nema konanog
smisla.

Kraj

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
222

ITAJTE POUZDAN PRIJEVOD KURANA !

Knjiga na 958 str. sadri:


KUR'AN NA ARAPSKOM
Prijevod Kur'ana na bosanski sa dodacima:
KOMENTAR KURANA
KATALOG SVIH RIJEI KURANA
INDEKS POJMOVA
IVOTOPIS BOIJEG POSLANIKA a.s.
MAPE BITAKA NA BEDRU I UHUDU

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
tp:se moe naruiti od autora PRIJEVODA na
htKnjiga
- tel.:
061 -754 263
- eMail: mlivo@bih.net.ba
www.mlivo.com

mlivo.com

Mlivo Mustafa, dipl. ing.


roen je u Bugojnu. Osnovnu
i srednju kolu zavrio je u
rodnom mjestu, a Mainski
fakultet u Mostaru. Prije
agresije na BiH radio u Razvoju
Tvornice biro-maina u Bugojnu.

12

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
http:
ISBN 978-9958-890-50-5

POLEMIKA
AUTORA KNJIGE 101 NEISPRAVNOST U PRIJEVODIMA KURANA , MUSTAFE MLIVE, SA ALMIROM FATIEM,
ASISTENTOM NA PREDMETU TEFSIRA ISLAMSKOG FAKULTETA U SARAJEVU
Hronologija:
1. Dnevi list Avaz je 20.09.2008. objavio prikaz Mlivine knjige,
2. Islamske inf. novine Preporod je 15.10.2008. objavio napad Fatia na Mlivinu knjigu,
3. Islamske inf. novine Preporod je 01.11.2008. objavio estok MLIVIN odgovor na napad,
4. Islamske inf. novine Preporod je 01.12.2008. objavio izbezumljeno pismo Fatia u rubrici pismima italaca,
5. Islamske inf. novine Preporod je 01.01.2009. objavio MLIVIN odgovor na Fatievo pismo.
Predstavljanje
knjige

Napad na Knjigu

Mlivin odgovor na
napad

Izbezumljena
reakcija Fatia

Mlivin kratak
odgovor

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Predstavljanje knjige

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Fatiev napad na Knjigu ili pisanije o knjizi


101 neispravnost u prijevodima Kurana, Preporod, 15.10.2008.

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Mlivin odgovor na Fatieve pisanije, Preporod,


15.nov.2008.

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Fatieva izbezumljena reakcija u pismima italaca, Preporod 1. i 15. dec. 2008.

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Mlivin odgovor Fatiu na njegovo pismo u rubrici pisma italaca, Preporod 01.01.2009.

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Pismo gosp. Marijana Kopia upueno Almiru Fatiu i Preporodu, 30.12.2008.

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

- Mlivin odgovor Kada mi je iz Sarajeva dojavljeno da je neko u Preporodu analizirao moju knjigu 101 neispravnost u
prijevodimo Kurana pomislio sam odmah da je to uradio neki alim, koji zna ta govori. Ali kad sam vidio i
proitao tekst, imao sam dva osjeaja prvi, bilo mi je drago to anonimus Fati niim nije uspio uzdrmati niti
jednu od mojih tvrdnji iz knjige, i drugi bilo mi je ao to iz jako oskudnog fonda znanja o problematici,
kakvo je u Preporodu plasirao Almir, njegovi uenici nee mnogo nauiti.
Cilj knjige o kojoj je ovdje rije 101 neispravnost u prijevodima Kur'ana jeste da ukae na neke
osnovne nedostatke i nepravilnosti u naim prijevodima Kurana (mada se ista tematika moe lahko
transferirati i na prijevode Kurana na strane jezike), kako bi rije Allahova vazda bila gornja, a ne donja.
Knjiga se sastoji od dva dijela. Prvi dio od sto strana bavi se problematikom i tekoama u prevoenju Kurana,
a drugi dio od 122 stranice sadri 105 praktinih primjera sa obrazloenjima. Pet-est tih primjera Fati
pokuava demantirati, dok ostatak od stotinu drugih prihvata. Svaki navedeni primjer sadri izvorni arapski
tekst, latinini skript tog teksta, prijevode naih najistaknutijih prevodilaca, znaenje kljunih rijei i
obrazloenje. Ovdje posebno istiem obrazloenje. Naime, sva argumentacija iznesena u knjizi potkrijepljena je
i utemeljena na dokazima. A oni su takvi da ih samo zlonamjernik ili ba neuk ovjek moe pokuavati osporiti.
TEFSIRI I TEFSIRSKA NAUKA
U svojoj prii Fati italakoj publici Preporoda dri kolsku lekciju o tefsiru. No ta lekcija je
nedovoljna za one koji ele vie. Jer, ni itaoci Preporoda nisu vie neuki. Mnogi od njih imaju vie znanja o
dotinoj materiji od samog Fetia.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

injenice koje sam iznio o tefsiru Fati ne negira, ali ih ne voli. A one su onakve kao to sam naveo u
predmetnoj knjizi: Kada se znanje o znaenju pojedinih ajeta Kur'ana trai u starim srednjovjekovnim
komentarima (tefsirima) ili uz pomo hadisa, tu valja biti jako oprezan! Neki od njih imaju potrebu za
dopunama i revizijama zbog mogueg prisustva slabih hadisa, israilijata, bespotrebnih rasprava ili pria bez
ikakve osnove!

htt

Naime,u drugom skraenom izdanju Ibn Kesirovog tefsira, kod nas tampanog 2002. godine, stoji da su
u tom izdanju izostavljeni israilijati, mnoga slaba hadiska predanja, neautentina miljenja i mnoge rasprave za
kojima nema potrebe. Iz ovoga se nazire da ti tefsiri (a Ibn Kesirov je jedan od najpoznatijih) imaju podosta
klimavih tumaenja! Nuno je ovdje spomenuti da su kranske fantazmagorije ostale neoiene, a one
znaajno kontaminiraju bistri kuranski izvor! Ovakav tekst siromah Fati je odmah protumaio kao da Mlivo
ne priznaje tefsir. ista neistina, jer Mlivin Komentar Kurana je utemeljen na savremenim i klasinim
tefsirima, modernoj nauci i Buharijinim hadisima - bez klimavih mjesta.
Savjet da se prije prevoenja Kurana proita tefsir, ne mora biti kontradiktoran porukama Kurana, iako
Kuran (tj. Bog) jasno kae u tri sure (44:58, 54:17,54:22) da je Kuran od Boga uinjen lahkim za
razumijevanje. ta vie, ajet 25:33 kae da je sam Kuran najbolje objanjenje istine. Drugo, kada je Bog
objavio Kuran, On nije naglasio da treba ekati tampanje tefsira kako bi ih itali prije itanja Kurana. Ne
spominje se, dakle, nikakav tefsir kao autentini tuma Kurana. Vjera u Kuran kao Boiju rije i Muhammeda
a.s. kao Njegovog Poslanika, je ono to je potrebno. Kuran je dakle objavljen na lahkom jeziku, kako Bog
kae, i namijenjen je za itanje /slijeenje/ razumijevanje, odmah nakon to je objavljen.
Zahtjev da se treba proitati tefsir (iako je on naravno dobrodoao), da bi se razumio Kuran, je diktum
nametnut od ljudi, Bog, a ni Njegov Poslanik ga nikada nisu uspostavili. Tako vjerovanje u ovu odredbu ne
moe biti dio vjerovanja u Boga ili Kuran. Nijedan ovjek nije od Boga ovlaten da napie interpretaciju
Kurana. injenica je da sama definicija tefsira nije nita drugo do poeljna interpretacija Kurana. Nai
prijevodi (Korkut, Kari, Durakovi) osim fusnota, nemaju nikakav vrijedan komentar (tefsir).
Nadalje, smatram da 60% muslimana nikad nije ulo za tefsir, niti o njemu to zna, da je 39%
muslimana ulo za tefsir, ali ga nikad nee proitati, i konano 99% muslimana ita samo prijevod Kurana.
Zbog toga je jako bitno kakav prijevod se ita!
Fati ne moe sakriti ovu istinu o tefsirima, jer je ona bjelodana. ta bi uradio Fati sa srednjovjekovnim
tefsirom u kojem pie da Zemlja stoji na dlaci vola, pa ako bi vo mrdnuo dlakom, Zemlja bi pala? Ili sa
israilijatom, da je ena stvorena (suprotno Kuranu) od krivog rebra? to se tie pak Fatievih direktnih nasrtaja
na mene, priznajem da nisam zavrio arapski u Bagdadu ba sa devetkom, ali isto tako tvrdim, kad je
prevoenje (a bogme i tumaenje) Kurana u pitanju, da Fati svoje doktorsko zvanje obavezno treba staviti na
reviziju, ii na veernji kurs ili ga okaiti o klin.
Kako inae objasniti Fatiev iskaz da Mlivo priznaje modernu nauku? Pa samo glup ovjek nee
priznavati nauku! Ba na konto toga su nastali brojni promaaji u prevoenju tzv. naunih ajeta i brojne
zablude. U mojoj knjizi stoji: Dogaa se da su odlomci iz Kurana, pogotovo oni koji su povezani sa
podacima nauke, loe prevedeni ili komentarisani, tako da bi naunik bio u pravu kada bi oito s
razlogom izrazio kritike koje Kuran ustvari ne zasluuje. Ove netanosti prijevoda ili pogreni komentari
(oboje je esto povezano), koji ne bi zaudili prije jedno ili dva stoljea, okiraju u nae doba ovjeka od nauke,
koga jedna loe prevedena reenica, a koja zbog toga sadri nauno nedopustivu tvrdnju, navodi da je se ne
uzme ozbiljno u razmatranje.
Ovakve zablude se objanjavaju injenicom da moderni prevodioci, esto bez vee kritinosti,
preuzimaju interpretacije starih komentatora. Ovi su u svoje doba, dajui nekoj arapskoj rijei koja ima vie
moguih smislova, netanu definiciju, imali izgovor da nisu mogli shvatiti pravi smisao rijei ili reenice, koji
se ukazuje tek u nae doba, zahvaljujui naim naunim spoznajama. Drugim rijeima, postavlja se problem
neophodne revizije prijevoda ili komentara, koje nije bilo mogue primjereno obaviti u jednoj odreenoj epohi,
dok u nae doba posjedujemo elemente koji im mogu dati istinski smisao.

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

ak ni iroka lingvistika naobrazba, ni solidno poznavanje erijatskih izvora, nije dovoljan garant da e
se odreeni izraz ili misaona cjelina adekvatno prevesti na neki jezik. Ako ajet, npr. zadire u egzaktne znanosti,
onda se te znanosti moraju dobro poznavati ili se konsultirati strunjaci i literatura iz tih oblasti. Upravo takvih
ajeta koji dotiu razna znanstvena podruja, ima u Kuranu veliki broj, to prevodioce i komentatore Kurana
obavezuje da toj materiji multidisciplinarno pristupaju. Mislim da je gornje objanjenje o potrebnosti
ukljuivanja moderne nauke u prevoenju tzv. naunih ajeta, dovoljno.

PREVOENJE, PREVOD KURANA I TEFSIR


Prije nego to preem na pobijanje Fatievih tvrdnji u primjerima koje je naveo, valja pojasniti ta je to
prijevod Kurana, a ta komentar Kurana, poto Fati tvrdi da je svaki prevod Kurana istovremeno i njegov
tefsir - pokazaemo da to nije nuno tako.
Proces prevoenja, bilo to prijevod per se ili za interpretiranje, moe se jednostavno definisati kao: 1.
dekodiranje znaenja izvornog teksta i 2. enkodiranje ovog znaenja u ciljni jezik. Rezultat je prijevod.
Da prijevod nije automatski i tefsir, evo primjera: Taan prijevod ajeta 55:5 glasi: Sunce i Mjesec su po
proraunu. Ako prevodilac iz nekih razloga meutim prevede, npr: Sunce i Mjesec utvrenim putanjama
plove, to vie nije prijevod (jer je izgubljena veza sa Kuranskim tekstom), nego je prijevod zamijenjen
tefsirom. Prevodilac je ovdje dakle komentarom pokuao doi do znaenja ili smisla kur'anskog teksta i to
smatra prijevodom.
Slaemo se da taan prijevod Kurana 100% nemogu. Ipak, ono to je ljudski mogue pri prevoenju je: 1.
ne izbrisati ni jednu arapsku rije Kurana iz prijevoda, 2. ne dodati nepotrebne rijei u prijevod drei da su
one ekvivalent za arapske i 3. slijediti istu gramatiku sintaksu ajeta.
Valja ukazati na nekoliko osnovnih zabluda koje su svojstvene nepoznavaocima ove problematike. Zabluda
da je prijevod Kur'ana isto to i "prijevod znaenja Kur'ana." Prijevod Kur'ana je prijevod kur'anskog teksta
onakvog kakav jest, par excellence. Ni manje ni vie od toga. S druge strane "Prijevod znaenja Kur'ana" oito
nije prijevod Kur'ana. To moe biti samo prijevod tefsira, odnosno komentara u kojem se pokuava doi do
znaenja ili smisla kur'anskog teksta. Zabluda da rijei nekog mufessira mogu u prijevodu Kur'ana zamijeniti
Allahove rijei. Zabluda da je hadis iznad Kur'ana, u suoenju sa Kur'anom, rije Allahova da je
donja. Dakle, treba znati razlikovati izvorni kur'anski tekst, prijevod Kur'ana, prijevod znaenja
Kur'ana (tefsira) i hadis.
U navoenju primjera prevoda ajeta o komarcu, Duhu svetom, postavljenju na Ar i
bojenju Allahovom, Fati je izabrao upravo one primjere koje ne razumije i koji e ga pokopati.
POBIJANJE FATIEVIH NAVODA

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Pobijanje Fatievih navoda iz primjera komarca, Kuran, 2:26

Innallahe la jestahji en jadribe meselen ma be'udaten fema fewkaha.

htt

Ovo je jedan od ajeta za koji se ispostavilo da je prava barijera za nae prevodioce Kur'ana zbog rijei
fewka. U emu je problem? Otvorimo li bilo koji rijenik arapskog jezika nai emo da fewka oznaava na, nad,
iznad, povrh. Ona je upravo suprotna od rijei tahte to znai: pod, ispod, nie. Razmiljanja naih prevodilaca

su se dakle kretala u pravcu mikrokosmosa, a ne obrnuto u pravcu makrokosmosa, jer se oito smatralo da je
neto jednostavno tee stvoriti od neeg to je sloeno!
Rezultat toga su prijevodi kao Allah se zbilja ne stidi da kao primjer komarca navede ili neto siunije od
njega ili Allah se ne ustruava da za primjer navede muicu ili neto siunije od nje. Meutim, prijevod
ajeta treba da glasi: Uistinu! Allah se ne suzdrava da navede primjer kao to je komarac, te onog iznad
njega. Komarac je dakle prost primjer Allahovog stvaranja, a da se i ne govori o organizmima koji su po
sloenosti stvaranja kompleksniji (npr. ovjek). Zbog toga znaenje ajeta zahvata nepojmljivo iroko polje
stvari i pojmova koji su po neemu iznad (fewka) komarca.
U Glasniku Rijaseta IZ-e u BiH br. 7-8, juli-avgust, 2005., u kritici Durakovievog prijevoda Jusuf Rami
kae: "Durakoviev prijevod sintagme fema fevkaha (ili neto to je krupnije od toga) ne stoji. Ova sintagma,
prema Abu Ubejdi, El-Kisaiju i drugim arapskim filolozima, ima znaenje: ili neto to je siunije od toga
fema duneha, odnosno: ili neto to je krupnije od toga u siunosti fema fevkaha fi-l-sigari, a to je znaenje za
koje su se opredjelili mnogi prevodioci Kur'ana." Promiljeno, nema ta! Ko moe, nek shvati!
Analizom 17 prijevoda od 17 razliitih prevodilaca na druge jezike uoavamo da je njih 10 izraz fema
fewkaha ispravno prevelo (te ono iznad njega), a da je njih 7 prevelo kao "siunije od toga." Veina
prevodilaca je dakle ispravno prevela. Svi koji su prevodili kur'anski tekst, preveli su tano. Oni koji su se
poveli za raznim filolokim miljenjima, nainili su greku.
Pobijanje Fatievih navoda iz primjera o Duhu svetom, Kur'an (97:4)
"Tenezzelul-melaiketu wer-ruhu fiha biizni rabbihim min kulli emr."
Rije Duh se u Kuranu pojavljuje na vie mjesta sa razliitim znaenjima i razliitim kontekstima. Izraz
ruh (Duh) u Kur'anu se esto koristi u smislu Boije objave, inspiracije. Tako imamo: Duh naredbe & Duhom
ojaani: (16:2, 17:85, 40:15, 42:52). Duh Sveti & Duh pouzdani: (2:87, 2:253, 5:110, 16:102, Duh Sveti) i
26:193, Duh pouzdani. Duh koji je pomagao poslanike: (2:87, 2:253, 58:22). Duh koji se pominje paralelno uz
meleke: (70:4, 78:38, 97:4). Duh kao Isa: (4:171). Duh koji je udahnut: (15:29, 21:91, 32:9, 38:72, 66:12).
Materijalizacija Duha: (19:17). Ovdje se radi o meleku poslanom Merjemi u liku pravog ovjeka. Duh kao
medij koji prenosi i izvrava naredbu Allahovu: (16:2, 17:85, 40:15, 42:52, 58:22).
U svojoj knjizi "Obzorja arapsko-islamske knjievnosti", Jusuf Rami, vezano za Svetog Duha, kae
slijedee: "Sintagmu Ruhu-l-Kudus pogreno je prevoditi sa Sveti Duh, jer je izraz "sveti" stran islamu i nije
uobiajen u Kur'anu asnom. Sa ovim izrazom Kur'an ne operira. To je kranski izraz. Otud je u nekim naim
prijevodima Kur'ana pogreno preveden ajet u kome stoji: We nahnu nusebbihu bi hamdike we nukaddisu leke
(El-Bekare, 30) kao npr. kod Huseina oze ili npr. Mustafe Mlive, jer "kudsun" ovdje ima znaenje rijei
"tuhrun" (istoa)."
Kur'an, nasuprot Ramievom iskazu, itekako operira sa izrazom "Duh Sveti" u ajetima 2:87, 2:253, 5:110,
16:102, tako da on nije ni stran, niti neuobiajen u Kur'anu.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Ako ga ve imamo u Kur'anu, ne moemo pobjei od njega, makar to eljeli. To oito nije samo kranski
izraz, a problem pojedinaca je to to ne mogu valjano protumaiti. Kudsun nema znaenje tuhrun, jer da je tako,
Allah bi naravno tako i objavio. Ako se eli eliminisati Duh, zato to je kako kae Rami "kranski", onda bi se
morao eliminisati i Isus - to je naravno apsurdno, jer i on figurie u Kur'anu.

htt

Vratimo se ajetu iz naslova (97:4). Odmah je uoljivo da su prevodioci rije "duh" preveli kao Dibril. U
tefsirima stoji da rijei "ruh = duh" oznaava meleka Dibrila. Ali, to ve nije prijevod to je tefsir ajeta! To
naravno, nikome ne daje za pravo da u Allahov govor umjesto rijei "duh" stavi rije "Dibril."
Zar misle da Allah ne zna ta je objavio? Da je On, slavljeno neka je ime Njegovo, htio da u ajetu figurie
"Dibril" On bi to tako i objavio, ALI NIJE! Ajet bi u tom sluaju glasio: "Tenezzelul-mela'iketu we Dibrilu..."
Dakle u Kur'anu stoji rije "duh." Dibrila se ne moe na silu "ugurati" u ajet, ali se ruh moe odnositi na
Dibrila i tumaiti Dibrilom. Stoga bi prijevod ajeta "Tenezzelul-melaiketu wer-ruhu fiha bizni rabbihim min
kulli emr", trebao glasiti: "Sputaju se meleci i Duh u njoj s dozvolom Gospodara svog, po svakoj naredbi."
Kad Fati tvrdi da Dibril nije interpolacija umjesto rijei Duh u navedenom prijevodu ajeta, onda je to atak
na ljudski intelekt! Da li neko u izvornom tekstu Kurana doista vidi rije Dibril? Naravno ne! Ako se ve ne
zna, treba pratiti literaturu; analiza esnaest drugih prijevoda sa istoka i zapada pokazuje da samo trojica
prevodilaca nisu upotrijebili rijei Duh sveti. I tako, sva Fatieva nastojanja su unaprijed izgubljena bitka.
Pobijanje Fatievih navoda iz primjera Ara, Kur'an (10:3 i 20:5)
"Summestewa 'alel-'Ari ... ""Er-Rahmanu 'alel-'Ari-stewa ... "
Evo nekoliko ajeta u kojima se mnogi nisu snali, to je dovelo do jako opasnih tumaenja koja streme
politeizmu! U prijevodima Korkuta, Karia i Durakovia direktno i nedvosmisleno se sugerie da je Bog Allah, koji se ovdje imenuje sa Milostivi, morao da zaposjeda ili zagospodari svemirom ili Arom! Iz toga
proizilazi da On - slavljeno neka je ime Njegovo - nije prije toga upravljao svemirom nego neko drugi ili je
svemir bio preputen haosu!
Zaposjedanje podrazumijeva preotimanje od nekoga ili naprosto osvajanje neega to nije bilo ranije pod
kontrolom. Ajeti uope ne govore o zaposijedanju, zagospodarivanju, nego o Aru kao mjestu komande Allaha.
Neki e rei da ovi ajeti znae da se "Allah uzvisio nad Arom" to pokazuje da oni doista malo razmiljaju.
Rijei iz ajeta nikako takvo neto ne sugeriu! Treba podsjetiti da glagol istewa sa sufiksom ila znai usmjeriti
se ka. Ako se iza istewa nalazi ala, onda je znaenje postaviti se na. Allah je stvorio univerzum koji je od
trenutka nastanka bio u potrebi za upravljanjem i regulisanjem stvari. On se zato postavio na tronu komande
(Ar), tako da sve njegove stvari, velike i male, bivaju s Allahovom komandom, i nita nije neovisno od Njega.
Taan prijevod navedenih ajeta bio bi slijedei:
10:3 Zatim se postavio na Ar ... 20:5 Milostivog, na Aru opstojeeg...
Fatieve tvrdnje da je Allah d.. zauzeo Prijestolje su u najmanju ruku smijene i asociraju na onu filmsku
priu o ratovima zvijezda, osvajanju svemira i borbi za prijestolje.
I konano, da je Fatiev intelektualni napor bio uzaludan, pokazuje i analiza ajeta 10:3 i 20:5 u esnaest
drugih prijevoda Kurana od razliitih autora, gdje su samo dva autora (od kojih jedan vehabijski) kazala da se
Milostivi uzvisio nad Arom.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Pobijanje Fatievih navoda iz primjera bojenja, Kur'an (2:138)

htt

"Sibgatallahi we men ahsenu minallahi sibgah.

Pozabavimo se malo rijeju "sibgah." Korjensko znaenje je boja ili farba. Poevi od Rjenika Kur'ana i
svih drugih rjenika, ne postoje nikakve dileme oko znaenja ove rijei. Muslimanski komentatori ispravno

razumiju rije sibgah, ne u njenom bukvalnom znaenju bojenje nego u njenom duhovnom i metaforikom
smislu vjera. Sibgatullah je bojenje (krtenje) vjere Allahove, ne vodom, nego duhom. Ovo bojenje Allahovo
ini linost pogodnom i poaenom da bude stanovnik carstva Allahovog i pripadnik Njegove vjere. Kao to
farbar farba vunu tinkturom da bi joj dao novu boju, tako Allah d.. boji, ne tijelo, nego duu onog koga vodi u
vjeru Islam.
Ako pogledate nae prijevode, nema kraja uenju. Korkutov i Kariev prijevod su u potpunom nesaglasju
sa Izvornikom! Rijei "uputa" nema u ajetu! Rijei "vjera" takoer nema u ajetu! Durakovi u igru uvodi boju, i
njegov prijevod je bolji. Prijevod bi dakle trebao glasiti: "Bojenje Allahovo!, a ko je bolji od Allaha
bojenjem?"
Fati i u komentaru ovog primjera pokuava onima koji nisu upueni podmetnuti komentar umjesto
prijevoda, (poto ne razlikuje prijevod od tefsira), tvrdei da u ajetu postoji rije vjera. Kae: Kakvo bojenje,
ta to Uzvieni boji?, podsmijavajui se ajetu. Ovaj ovjek kao da se doziva iz mjesta dalekog! Nevjerovatan
nagon da se mijenja Boija rije! Ko ima oi vidi, ko ima razum, shvatie.
Konano, na Fatievu alost, pregledom 18 razliitih prijevoda ajeta 2:138 konstatujem da su samo dva
prevodioca rije sibgah preveli kao vjera.
Pobijanje Fatievih navoda iz primjera o uzdignuu, Kur'an (3:55)
"Iz kalallahu ja 'isa inni muteweffike we rafi'uke ilejje..."
Navodei ovaj primjer Fati se spetljao u vlastitoj spletci. Prvo kae da je Isa a.s. uzdignut na nebo
duom i tijeloma, a onda nekoliko redova nie (kojeg li sraza!) tvrdi ni manje ni vie nego da se pod tjelesnim
uzdignuem Isaa a.s. misli na uzdignue na mjesto Allahove poasti. Zatim navodi primjer Ibrahima a.s. gdje
odlazak Allahu tumai kao Ibrahimov odlazak iz Iraka u am i (PAZITE SAD!) ili se (veli Fati) misli da ga je
Uzvieni uzdigao na mjesto njegove nagrade! Dakle, prvo JEST tjelesno, zatim NIJE tjelesno, zatim poinje
naklapanje ili je ovako ili je onako. Za Idrisa a.s. se isto u ajetu 19:57 kae da ga je Allah uzdigao Sebi? Je li
moda i on tjelesno? Oito Fati ne zna o emu govori.
Poto je Allah nematerijalan i nije ogranien na prostor, On je blizu (2:186) i sveprisutan (2:115), blii od
ile kucavice (50:16), tjelesno uzdignue Isusa ka Njemu je nepotrebno i bez smisla, jer bi tada i On morao
biti fiziko tijelo i imati odreenu lokaciju. Wefat u Kur'anu svugdje znai smrt, uzimanje, pa ne postoji razlog
da to i ovdje ne bude sluaj. Rije refea (uzvisio), koja dolazi poslije smrti Isaa, u ovom ajetu ne moe nikako
znaiti fiziko uznesenje. To je prije uzdignue due, uzdignue po stepenu, asti ili spomenu. Vidi znaenje
ove rijei u ajetima 2:253, 6:83,165, 12:76, 43:32, 58:11.
Nigdje u Kuranu nema garancije za popularno vjerovanje da je Bog uzeo Isaa ivog tjelesno na nebo.
(Muhamed Asad). Sluaj Idrisa (Enoha) ("A uzdigli smo ga na mjesto visoko") i Isusa (3:55) pokazuje da se
ovdje radi o dizanju due u podruje posebne Boije milosti, a ne tjelesnom uznesenju, kao to ga u svojim
prijevodima forsiraju nai prevodioci. Taan prijevod ajeta "Iz kalallahu ja 'isa inni muteweffike we rafi'uke
ilejje...", trebao bi glasiti: "Kad ree Allah: O Isa! Ja sam Taj koji e te usmrtiti i Koji e te Sebi uzvisiti."

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

I najzad, kontrolom 22 prijevoda, od autora sa marika i magreba, pokazuje se da je samo njih pet kazalo da
Isa nije usmren!

htt

Pobijanje Fatievih navoda iz primjera puhanja u uzlove, Kur'an (113:4)

"We min errin-neffasati fil-'ukad"


Bizaran primjer osvrta na moj prijevod rijei neffasat pokazuje stepen (ne)znanja naeg bajnog asistenta
na predmetu tefsira. Za moj prijevod ovog ajeta Fati ak tvrdi da je taan, ali veli on, taan je i prijevod gdje je
izvorno enski rod jedan na prevodilac premetnuo u muki rod. Kojeg li apsurda! Prodati Kuran zarad toga da
se ne zamjeri profesoru. Moj (taan) prijevod pomenutog ajeta glasi: "I od zla onih koje puu u vorove." Ono
to Fati ne moe da shvati je znaenje rijei neffasat. Onaj ko zna, vidi da je to imenica enskog roda u
pluralu. Tako stoji i u rjeniku Kurana od dr. Abdullah Abbas Nadwija. ta je onda problem? Problem je za
Fatia to mu se to to je Allah objavio ne svia, on bi volio da je to u mukom rodu, pa da se odnosi na
mukarce, jer veli on da bi prijevod onih koji puu u vorove bio bolji i bolje uvao univerzalnu intenciju
izvornika. Pogledajte samo kako zabludu prodaje! Ovdje je na sceni pokuaj podvale, kako itaocima, tako i
Kuranu. Misli li Fati da je Allah swt ovdje pogrenu rije stavio? Subhanallah ... emu ta grevita borba da se
promijenu rijei Allahove i da se izvrnu iz konteksta. Ako prevedete u mukom rodu, onda to vie nije od
Allaha. A Allah prijeti onima koji mijenjaju njegove rijei i lau na Njega, kad kau ovo je od Allaha, a to nije
od Allaha! Pogotovo ako se to s ciljem radi.
U knjizi 101 neispravnost u prijevodima Kur'ana stoji slijedee:
Neffasati fil-'ukad su one ene, ili grupe, ili due koje, u vrijeme aranja ili bajanja, puu u zavezane uzlove
ili vorove: kose, dlake, uad ili ile, izgovarajui magine formule. Puhanje u uzlove je bio rairen oblik
vradbine u predislamskoj Arabiji. ene bi vezale vorove na uetu i puhale u njih sa proklinjanjem.
Pogledajmo Korkutov prijevod ajeta 113:4. Taj prijevod nema nikakve veze sa Kur'anom! Kari je enski
rod neffasat prometnuo u muki! Durakovi je interpolirao nepostojeu rije "arobnice" i "posred", a rije
"vor" mu je u jednini! Rije err (zlo) nije ni preveo!
DOSLOVNO PREVOENJE KURANA
Da Fati nije naisto ni sa doslovnim prevoenjem Kurana, pokazaemo na nekoliko primjera. Pod
doslovnim prijevodom ovaj ovjek, izgleda, misli na precizan i taan prijevod! injenica je da bez doslovnog
prijevoda nekih ajeta, NEMA tanog prijevoda. Primjer zakvaka (75:38). Svi dosadanji prijevodi poput
usirene (zgruane ) krvi, ugruaka, embriona, itd., padaju u vodu (iako je prijevod embrio najblii) iz prostog
razloga to alekznai zakvaak koji precizno opisuje poloaj zametka zakaenog o zid materice a ovo je
doslovan prijevod! Primjer tarika 86:1,2,3. Precizan/doslovan prijevod ove rijei je onaj koji udara (udara).
Znaenje ove rijei je opepoznato, ali zbog neznanja astronomije istu prevode komentarom da je to Danica
(planeta Venera), zvjezdani skup Plejade, Veernjaa, Jutarnja zvijezda, Sirijus, Saturn, posjetilac koji se kasno
vraa kui, itd, itd. Pogledajte ova lutanja! Iako je Allah d. . dao odgovor u treem ajetu da je to zvijezda, oni
opet lutaju! Tek kad precizno prevedete, imate istinski smisao i pravo znaenje vam bljesne pred oima. Udara
je, kae Allah d.. zvijezda! Koji znaju neto o neutronskim zvijezdama, lahko e zakljuiti da je ovdje rije o
udarajuim zvijezdama - pulsarima! Primjer prorauna, ajet 55:5. Paualni prijevodi poput Sunce i Mjesec
plove (utvrenim/odreenim) putanjama, ne stoje, iz razloga to je taan/precizan prevod rijei husban
pro(raun), pa tek kad se ta rije uvede u prijevod, dobiju se kolosalne razmjere znaenja tog ajeta. Ovakvih
primjera imate desetine i desetine, ne samo vezane za naune ajete.

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Govorei o mom doslovnom prevoenju, Fati na kraju svoje blamae kae: Mlivo je toliko otiao u
svojoj doslovnosti, da rijei ostavlja neprevedene. Ovakva besmislena konstatacija je doista zapanjujua! Prvo
navodi da sam doslovno preveo, a onda u istoj reenici veli da sam tako daleko otiao u doslovnosti
prevoenja da neke rijei nisam preveo. Retrogradna amnezija kod asistenta Fatia!

htt

NAUNO PREVOENJE I TUMAENJE KURANA


Izreene konstatacije vezane za doslovno prevoenje Kurana vae i za nauno prevoenje! Bez
doslovnog / preciznog prijevoda, kad je u pitanju nauka, nema tanog prijevoda. Primjer ajeta 86:11: "We semai
zati redi." Jedan prevodilac prevodi Tako mi neba kinoga, iako se kia u ajetu ne spominje. Allah, d. ., ne
kae we semai zatil metar nego kae Tako mi neba punog vraanja, jer je red vraanje, eho. Samo jednom
jedinom rijeju Kuran nas obavjetava da se u nebu vri vraanje nekih stvari. Nazad u kosmos se vraaju sve
opasne forme materije i energije, a svi korisni oblici materije i energije koji idu sa zemlje vraaju se na nju.
Kia je samo jedno od znaenja onoga to se vraa. Slino nerazumijevanje postoji i kod ajeta 86:12. Pozivam
Fatia da prostudira moju knjigu Kuran ispred nauke i civilizacije gdje e stei naka temeljna znanja. Takoe
mu upuujem izazov (a neka pozove u pomo koga moe!) da ospori moje prijevode ajeta koji se tiu nauke.
Zar prevoenje takvih stvari treba prepustiti neukima? Ne, nikako! Onda bi ono ikre izgubilo smisao.
Jer nije isti znalac, i onaj koji ne zna! Otuda i poziv Fatiu: NE INI KUR'ANU ono to su Bibliji
uinili redaktori biblijskih tekstova!
Zaprepaujue je sa kolikom upornou se Fati bori protiv izvornog teksta Kurana. Te njegove
pokuaje dobro mogu iskoristiti krani na pojedinim internet forumima.
Na kraju, toplo preporuujem Fatiu knjigu 101 neispravnost u prijevodima Kur'ana, kao jedan
fantastian udbenik za njega, da se s njom drui i da uz nju sazrijeva.
Nap: Zainteresirani ovaj tekst mogu skinuti sa web lokacije
http://mlivo.com/fatic.htm
NAP: Pozivajui se na Kodeks za tampu, Zakon o zatiti od klevete FbiH te pravo na
odgovor, traim da Preporod u prvom narednom broju objavi moj odgovor na pisanje
Almira Fatia o mojoj knjizi 101 neispravnosst u prijevodima Kurana, i to u cijelosti, bez
ikakvih izmjena od poetka do kraja.

Bugojno, 03.11.2008.

Mustafa Mlivo, dipl. ing.

**********************************************************************************************

Mlivin odgovor na Fatievo pisanje u pismima italaca , Preporod 01.01.2009.

INENJERSKI PRIJEVOD KURANA


- PRECIZAN PRIJEVOD

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

Odmah na poetku smatram potrebnim naglasiti da sam ja kao prevodilac Kurana (a Kuran prouavam
preko 20 godina) prihvatio ovu raspravu sa Fatiem, koji niti je prevodilac Kurana niti bilo kog tefsira. s ciljem
da se neke njegove zablude ne prenesu na itaoce Preporoda. Bilo je logino oekivati da on tu materiju samo
parcijalno i povrno poznaje, jer je novajlija i njegov "tefsirski" sta traje tek nekoliko mjeseci. Ovu polemiku

htt

sam prihvatio i zbog upute iz kuranskog ajeta: [25:63] A robovi Milostivog, oni koji hodaju po Zemlji
ponizno, i kad im se obrate neznalice, kau:Selam!
Svojim pismom u zadnjem broju Preporoda Fati je dotakao dno dna i postao esfele safilin. Uzrok tome
je vjerovatno lekcija koju sam mu odrao, to je izazvalo njegovu izbezumljenu reakciju. Na to nedvosmisleno
ukazuje i naslov njegovog pisma, gdje se on i dalje nastavlja rugati Kuranu.
Tako Fati napisa da Mlivo ne zna ta je polemika, ta nauni argument, da ne zna skoro nita o
Kur'anu, tefsiru i arapskom jeziku, da je nepismen, bezobrazan, umiljen, da je svoj prijevod Kur'ana i knjigu
101 neispravnost u prijevodima Kur'ana, doslovno prepisao, i druge sline nebuloze, pa on siromah hoe eto
da obavijesti nau javnost kako je Mlivin prijevod Kur'ana prvorazredna nacionalna sramota. Sve to ree i opet
nigdje nikakva argumenta ne iznese, a onda se pozva na kur'anski edeb koji mu ne doputa da vrijea i poniava
ljude. Analitiari psihe lahko e iz ovoga zakljuiti o kakvom se Fatievom (ne)karakteru radi. A da je otvorio
taj prijevod i pogledao ga, vidio bi da je to udbenik za njega.
Uz taj prijevod (koji je direktan prijevod sa arapskog) naao bi prvorazredni tefsir (najbolji izbor iz
postojeih), naao bi siru (ivotopis Boijeg poslanika), naao bi najvei dopunjeni indeks kur'anskih rijei na
svijetu, oko 2700 fusnota, i sve to poduprto savremenom naukom, to bi u globalu proirilo Fatievo znanje za
oko 60%. Naroita panja je posveena i dati su odgovori na tumaenja onih ajeta koje krani i drugi na
kojekakvim forumima napadaju bez milosti, a pred kojima bi Fati zbog svog (ne)znanja sagnuo glavu.
Snaga iznesenih argumenata je, ini se, bila tolika da Fati sa svojim nivoom inteligencije nije mogao
stvari pojmiti.
Fati se takoer vajka da Mlivin prijevod ne ita niko. Evo za njega gorke istine: Taj prijevod najvie
trae doktori, ininjeri i politiari. Ne mali broj krana je takoer traio ovaj prijevod, jedan od njih da bi radio
doktorat. Sem toga, Mlivin prijevod se nalazi u bibliotekama svih bosanskih medresa, i Zagrebake takoer,
znaajnijih gradskih biblioteka, a gospodin Enes Kari je svojevremeno za Islamski fakultet poruio est knjiga.
Distribuiran je takoer preko SAD i Kanade, Evrope, pa sve do Indije.
injenica da sam ja, Mustafa Mlivo, diplomirani ininjer, nepodnoljiva je takoer za Fatia. On je
siromah umislio da on ima ekskluzivno pravo i privilegiju baviti se Kuranom. Vara se, Kuran je objavljen
svakom, i ininjeru, i obanu, i doktoru. Zar se Allah d.. ne obraa ljudima u Kuranu na nain da kae "O
ljudi!"
Fati se nadalje, u svom pismu, ponovo grevito hvata Duha (za kojeg kae da ne postoji u Kuranu) i
Dibrila, kao moguem tumaenju rijei Duh. Ako je Duh jednako Dibril (po Fatiu), pogledajte kako bi onda
izgledao prijevod ajeta u kojem Allah kae da je Isa (Isus) rije Njegova i Duh od Njega: Dakle umjesto [4:171]
Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je poslanik Allahov i Rije Njegova i Duh od Njega, bilo bi: Mesih,
Isa, sin Merjemin, samo je poslanik Allahov i Rije Njegova i Dibril od Njega. Isa /Isus/ nije dakle
Dibril, Fatiu. Fati bi takoer trebao znati da postoje tefsiri u kojima kuranski Duh uope nije protumaen
Dibrilom!

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p:

S jedne strane dakle, Fati pokuava negirati postojanje Duha u Kuranu (to nije kuranski, a nije ni
kranski), a s druge strane vrtoglavo pokuava dokazati Isaovo /Kristovo/ tjelesno uzaae na nebesa. Tako
stvari razumiju malobrojni muslimanski adventisti, nadajui se skorom Isaovom drugom dolasku (ovaj put s
neba), kao spasitelju i eventualno otkupitelju. U tom sluaju Fatiu kranstvo kuca na vrata. O Isaovom

htt

dolasku drugi put (prema Kuranu on je mrtav kao i ostali poslanici, a Muhammed a.s. je posljednji vjerovjesnik
i poslanik) nema niti jednog jedinog slova u Kuranu.
Kuran je previe ozbiljna stvar da bi se mogao prepustiti Fatiu i fatiima. Na kraju pisma Fati poziva
u pomo pjesnika, to nije ni udo, ovjek je potroio argumente!
I konano, neu nita preporuiti DR. Fatiu, jer gluhi se ne mogu dozvati, a slijepom se ne mogu oi
otvoriti. Ipak, kad razmislim, bolje je da mu ponudim besplatnu pouku i da tako platim zekat na svoje znanje.

Bugojno, 12.12.2008.
Mustafa Mlivo, dipl. ing.

htt

m
o
c
.
o
v
i
l
m
.
w
w
w
/
/
p: