OSNOVE LOVNE KINOLGIJE

Vjebe









izv.prof. Marijan Grubei
doc. dr. sc. Kreimir Krapinec
dipl. ing. Viktor egrt







Kratki povijesni razvoj psa

U eocenu (prije 40 miliona godina) je ivio mali karnivorni sisavac slian lasici
Miacis predak dananjih medvjeda, maaka, hijena, rakuna, lasica, cibetki i
pasa.
Sredinom oligocena izumire Miacis a razvijaju se drugi oblici ivotinja
Cynodicetis.
Daljnjim procesom evolucije razvile su se i neke nove ivotinje, kao i prethodnici
dananjih canida odnosno pasa Cynodezmus i Tomoritus.
Evolucija dananjeg psa poinje oko 10 000 prije nove ere kada poinje i
zbliavanje izmeu ovjeka i psa.
Zoolog Charles Darwin smatra da zlatni akal (Canis aureus) i vuk (Canis lupus)
predstavljaju pretke domaeg psa.
U publikaciji R.I. Pocoka iz 1935. godine pie da je neophodna genetika
informacija za produkciju dananjih vrsta, boja i oblika pasa ukazuje na etiri tipa
predaka vuka: sivi vuk (Canis lupus), mali pustinjski vuk od Arabije (Canis lupus
arabis), azijski vuk (Canis lupus palliper) i kineski ili sjeveroindijski ili vuk
vunenog krzna (Canis lupus laniger).





Teorije o zbliavanju psa i ovjeka

1.Psi izvrstan vid, nju, odlini lovci.
Ljudi lovili kamenom te poeli psima otimati plijen.
2. Pas prvotno koriten kao uvar te naknadno i za lov.
3. Pas sam priao ovjeku radi topline peine te poinje suradnja.
4. ovjek je pratio pse koji su traili ostatke drugih predatora i otimali im hranu.
5. Pas sluio ovjeku kao izvor hrane te ga ovjek naknadno koristi za pomo u lovu.

Razvoj i povijest pasmina pasa

Paralelno sa razvojem civilizacije vrila se je i selekcija pasa s obzirom na svrhu i
izgled.
Razvojem poljoprivrede razvijaju se pasmine pasa koje slue za zatitu posjeda i
stoke.
U srednjem vijeku postoji nekoliko desetaka razliitih pasmina pasa.
Tada dolazi do prve ozbiljnije podjele lovakih pasa na ptiare, gonie, hrtove i
jamare.
Takve podjele radnih pasa su prve utrle stazu dananjoj podjeli lovakih pasa.

Kratka kronologija razvoja hrvatske lovne kinologije

Na prijelazu 13. i 14. st. napisana je prva "Knjiga o lovu", u kojoj je bio i prikaz
prvih pasmina pasa, kao i ljudi, moemo rei prvih veterinara na hrvatskim
dvorovima i te su ljude nazivali su Psarima.
1891. godine nailazimo na "Ope hrvatsko drutvo za obranu lova i ribarstva" u
Zagrebu, to je poetak organiziranog kinolokog rada u Hrvatskoj.
U studenome 1946. Ministarstvo poljoprivrede i umarstva NR Hrvatske na
prijedlog Lovakog Saveza NRH imenuje privremenu upravu kinolokog
udruenja.
Dvije godine kasnije, 1948., HLS organizira prve smotre i utakmice lovakih
pasa, 30. sijenja iste godine osnovano je "Kinoloko udruenje NRH" s
predsjednikom, sveuilinim prof.dr.ing.Otom Kesterom , dekanom
Veterinarskog fakulteta u Zagrebu
Hrvatska je 30.05.1995. g. primljena jednoglasno u punopravno lanstvo F.C.I.-a,
a 4 godine kasnije, 30.05.1999. na generalnoj skuptini F.C.I.-a u Mexicu,
Hrvatskoj su pored hrvatskog ovara i dalmatinskog psa priznate jo tri autohtone
pasmine pasa, istarski kratkodlaki goni, istarski otrodlaki goni i posavski
goni.
06.10.2003, na sjednici Izvrnog komiteta F.C.I.-a u Bratislavi hrvatskoj je
dodijeljena organizacija Mediteranske izlobe pasa 2004.g. u Zadru, te istodobno
je hrvatska dobila organizaciju Europske izlobe pasa koja e se odrati u zagrebu
2007.godine



Lovna kinologija

Dio kinologije koji se bavi lovnim psima nazivamo lovna kinologija.
Dobar izbor lovnog psa, i njegova obuenost, jedan je od najvanijih imbenika
za racionalan lov.
U korist tome govori i podatak da se u lovno naprednijim zemljama Evrope izgubi
oko 30 posto, to ranjene a to odstrijeljene divljai, to godinje predstavlja vrlo
veliki gubitak divljai.
Zbog drutvenog znaaja lovakih pasa, u lovno razvijenoj Evropi zakonom je
propisano da se bez odreenog broja kolovanih i u radu ispitanih lovnih pasa ne
smije provoditi lov. Primjer tome je da na odreeni broj lovaca mora biti barem
jedan istokrvni ptiar ispitan i ocijenjen u radu.
Po tim istim propisima i kod nas, ako u lovitu, u kojem se prvenstveno lovi
krupna divlja, nema jednog istokrvnog kolovanog i u radu ispitanog
krvosljednika, ne smije se loviti krupna divlja.
Pored materijalne i ekonomske vrijednosti lovakih pasa, niti jedan lov bez
lovakog psa ne moe pruiti takvo zadovoljstvo i uitak, kao kad u njemu
sudjeluje dobar lovaki pas. Svako strastveno stajanje ptiara pred divljai,
tektanje gonia ili rad krvosljednika za pravog lovca predstavlja vei uitak od
samog odstrjela divljai.
Bez obzira na to, i danas, pogotovo kod nas, mnogi lovci svode lovnu kinologiju
na volju pojedinca, ne uviajui da lovna kinologija ima znaajne lovake,
drutvene i ekonomske dimenzije.

U pristupu rjeavanja i unaprjeenja i razvoja lovne kinologije mora se polaziti od
stanovita da lovna kinologija ne predstavlja samo hobi pojedinca, ve da je ona
sastavni dio lovstva i da je njen razvoj i unapreenje u interesu lovstva i drutva u
cjelini.


















Izgled pasa Anatomija

Cjelokupan izgled pasa mora odavati skladan odnos svih njegovih dijelova.
Pravilno ocjenjivanje pasa nije jednostavan posao, i uz teoretsko znanje potrebna
je i velika praksa.
Greke se mogu pojavit na bilo kojem dijelu tijela glava, noge, zubalo, ui,
rep.
Mane ili nepravilna graa pseeg tijela ne samo da nagruje psa nego ga ini i
manje uporabljivim u lovu.
Zbog toga treba paziti da se sa psom od najranije mladosti postupa ispravno, da ga
se kvalitetno hrani, te da se to vie kree.

Prouavanjem grae tijela u razliitih pasmina strunjaci su doli do zakljuka da
se psi mogu podijeliti u 4 osnovna tipa:

LUPOIDNI TIP- nalik vuku, svi ovarski psi, picevi, terijeri i polarni psi
MOLOSOIDNI TIP-nalik starom molokom psu, svi planinski pastiriski psi, doge
i dogoliki psi
BRAKOIDNI TIP- nalik psima goniima, gotovo svi lovaki psi
GRAIOIDNI TIP- svi hrtovi i hrtoliki psi

Kod pasa takoer razlikujemo tri osnovna tip lubanje:

DALIKOCEFALNI tip- pasmine duge njuke, kao to su dugodlaki kotski ovar,
afganistanski hrt, doberman, fox terijer
BRAHICEFALNI tip- pasmine kratke tupe njuke, kao to su mops, buldog i pekinki
psi
MEZOCEFALNI tip- tu spadaju pasmine izmeu ove dvije prije naveden skupine,
izmeu ovih krajnosti





Zubalo

Mlijeni zubi kod teneta izbijaju sa 4 tjedna i ima ih 28 (14 u gornjoj i 14 u donjoj
vilici).
tene ih ima i koristi do 4 mjeseca ivota a onda ih zamjenjuje sa stalnim zubima.
Stalnih zubi ima 42 (20 u gornjoj eljusti i 22 u donjoj eljusti).
Dijele se na sjekute ili incisive, onjake ili canine, predkutnjake ili praemolares i
kutnjake ili molares.
(3I 1C 4P 2M) X 2 = 42
________________
(3I 1C 4P 3M)

Osjetilo vida

tene progleda u prosijeku sa 12- 14 dana, vid mu se razbistri sa mjesec dana
ivota.
Osjetilo sluha
Uho psa daleko je sposobnije registrirati zvune valove vee frekvencije, pa je i
njihova sposobnost orijentacije na temelju zvunih podraaja vea.
Osjetilo njuha
Njuh je osnovno osjetilo pomou kojeg se pas orijentira u svojoj okolini.
Osjetilo okusa
To osjetilo smjeteno je u gubici, gdje se na jeziku nalaze osjetilna tjeleca.
Vrat
Glava je povezana s trupom preko vrata.
Trup
Trup ine: lea, prsni ko, trbuh i zdjelica.
Rep
Kao nastavak lea dolazi rep, moe biti razliite duine, a kod mnogih lovakih
pasa se i skrauje (kupira), ine ga repni kraljeci i miii sa koom i dlakom.
Udovi
Prednje noge ine lopatica, rameni zglob,nadlaktica, lakat, podlaktica, prednje
doaplje i ape.

Kondicija, koa, dlaka, osjetilo opipa










Uzgoj pasa

Uzgoj pasa je vrlo odgovoran i struan posao, koji treba obavljati sa mnogo
entuzijazma i odricanja da bi se postigli odreeni uspjesi.
O pravilnom uzgoju ovisi kvaliteta buduih pasa bilo koje pasmine, a pogotovo
lovakih pasa.
Da bi se postigli odreeni rezultati mora se poznavati genetika pasa, njihova
spolnost, parenje, skotnost, koenje i jo mnotvo vanih pojedinosti.
Genetika roditelja je vrlo bitan imbenik za budue potomstvo, a nasljee moe
biti fiziko i mentalno, te se moe mijenjati pod utjecajem okolnih imbenika
Primjena genetskog znanja omoguuje uzgajivaima da zadre odreene
karakteristike psa, a ujedno da eliminiraju neeljene imbenike.
Genetika je vrlo bitna kod otklanjanja prirodnih deformacija kod pasa, kao to su
displazija kukova i progresivna atrofija retine.

Parenje, skotnost i tenjenje

Kod veine kuja prvo tjeranje javlja se u dobi od 7-12 mjeseci.
Kuja se u prosijeku tjera dva puta godinje u pravilnim razmacima od est
mjeseci.
Pri tjeranju stidnica nabubri i otvrdne, pojavi se crveni iscjedak.
Nakon nekog vremena- devet ili deset dana od prvih simptoma tjeranja- stidnica
omeka, iscjedak se smanji i gotovo nestane, poprima blijedo-ukastu boju.
Tada je kuja zrela i doputa pripust, to obino traje dva do tri dana. Veina kuja se
pari 11-13 dan od poetka prvih simptoma.
Kuja nosi 59-65 dana, sam okot zapoinje trudovima, a normalno raanje traje 2-6
sati.
Kuja sama pregrize pupkovinu i skida i pojede posteljicu, te oblie tence.
U prvoj polovini skotnosti na kuji gotovo nema nikakvih vanjskih promjena, a
apetit je uglavnom normalan.
Poetkom druge polovine skotnosti trbuh poinje rasti i naglo se poveava apetit
kuje.
ega bi se uzgajiva trebao pridravati?

" Svaki ljubitelj odreene pasmine trebao bi eljeti doprinositi njenom stalnom napretku.
Uzgajanje pasa je fascinantan hobi koji zna izjedati- ali esto se pokae korisnim. Stoga
cilj svakog ljubitelja neke pasmine mora biti uzgoj istokrvnih pasa koji po izgledu
odgovaraju, to je vie mogue, standardu te pasmine.

Uzgajiva se treba pobrinuti da ima dva jasna imbenika u radu- prvi je izgled psa, a
drugi rodovnica.
Paljivim procjenjivanjem i analiziranjem tih dvaju imbenika, dobit e se kvalitetan i
nezamjenjiv temelj kod svakog pokuaja unaprjeenja uzgoja.
Uzgajiva MORA znati kako itati rodovnicu. Psi imaju mane ( ne postoji savren pas!),
neke od njih su ozbiljne i prenose se, a druge su od manjeg znaenja i u uzgoju se lako
eliminiraju.
Metode uzgoja
LINIJSKI UZGOJ
Kod linijskog uzgoja uzgaja cilja na direktno ili indirektno postizanje eljene
krvi i osobina , i to putem sparivanja potomaka onog psa ije ga osobine
zanimaju.
IN-BREEDING
Ovaj pojam odnosi se iskljuivo na sparivanje srodnih pasa s ciljem da se uvrste
odreene poeljne karakteristike, koje ve postoje u odreenoj mjeri.
OUT-CROSSING (uzgoj izvan srodstva)
To je sparivanje ivotinja koje ni na koji nain nisu u srodstvu i nemaju
zajednikih predaka. Postupak se koristi da se unesu eljene odlike.

Odgovorna nabava i vlasnitvo psa

Jedna od osnovnih stvari koje moramo uzeti u obzir kao sadanji, ili mogui
budui vlasnici psa je neizmjerna odgovornost koju to sa sobom nosi.
Moramo biti svjesni da je pas doivotna obaveza i dunost, da je prosjena
ivotna dob psa 13 godina, te da kroz sve te godine moramo biti svojem
najboljem prijatelju barem dobar prijatelj.
Vaem psu trebati e posvetiti prvenstveno puno slobodnog vremena, a tu su
naravno i neizbjeni trokovi.
Zbog toga nabava psa nikako ne smije biti impulzivna odluka trenutka, hir,
poputanje pred djejim navaljivanjem, ve razborito donesena, promiljena i
preispitana odluka usuglaena sa svim ukuanima.

Pomo kod izbora teneta:

Prije nabave psa bilo koje pasmine treba odluiti o nekoliko vanih imbenika:
Prilike u kojima ivimo kua ili stan.
Tereni na kojima lovimo.
Vrstu divljai koju lovimo sitna ili krupna.
Pas treba imati rodovnicu, dobro je sa sobom povesti strunjaka za odreenu
pasminu, detaljno prouiti postojeu literaturu.

Preporuke kod odabira teneta:

Treba promatrati cijelo leglo sa strane tako da moemo vidjeti ponaanje
pasa bez prisutnosti ljudi.
Pregledati oi, ui dlaku, podruje oko anusa i obavezno pogledati
pravilnost zubala.
Ako je u mogunosti pustiti svako tene pojedinano van
Odabrati i boju koja se svia nama i ukuanima gdje e tene boraviti.
Izabrati tene koje je podjednake veliine sa ostalima.
Uz tene treba dobiti potvrde o cijepljenju.


Odabir, odgoj i kolovanje teneta

Uroene osobine ine predispoziciju za mogunost daljnjeg "usavravanja".
Prilikom podizanja tenaca panju treba posvetiti pojedinostima koje su vane za rad, a
koje se mogu vrlo rano otkriti.
Prvenstveno to je elja za radom tj. nagon da slijedi plijen. Panju treba obratiti
"prodrljivim" psima.
2. Tjelesna izdrljivost i spretna upotreba nosa drugi su kriterij koji tene treba
zadovoljiti. Izdrljivost se moe trenirati i prirodnim istravanjem.
3. Na kaju pas mora imati i odreenu otrinu na divlja to se moe otkriti u neto starijoj
dobi, a vezana je uz elju za plijenom.

kolovanje psa

ivotinja opora
Zajedno smo prijatelji ali ja sam gospodar
Princip nagrade i kazne
Harold E. East, uzgajiva iz Hollywooda izriito istie da je odluujue sredstvo
pri dresuri psa ton glasa: treba ga koriti sto otrije kada neto pogreno napravi, a
pretjerano ga hvaliti za svaku poslunost.

Pomagala u kolovanju psa

Kod kolovanja psa bilo koje pasmine potrebna su nam neka osnovna pomagala :
Ogrlica kona ili metalna koja pristaje psu i njegovoj veliini.
Povodnik
kratki kojim ga vodimo uz nogu ili u etnju.
dugi kojim ga moemo uiti mirnoi na divlja ili radu na tragu.
Zvidaljka koja moe biti sa jednim ili dva tona.
Teletakt


Podjela mjesta kolovanja
kolovanje u kui
Sjedi
Lezi, mjesto, sit, hap

kolovanje na terenu u lovitu
Aport ili donoenje
Traenje divljai
Markiranje - ptiari





Hranidba ili prehrana

Prema nainu prehrane psi spadaju u mesodere.
U prirodi to su zvijeri koje sebi love hranu i jedu sve dijelove tijela ukljuujui
dlaku, kosti, a zajedno sa utrobom rtve esto i hranu biljnog porijekla.
To dakako utjee i na potrebe domaih pasa, kao to znamo oni vole jesti voe, a
kada su puteni iz gradske vreve u prirodu lako se moe vidjeti kako uzima i
travu.
Takve male koliine biljne hrane slue mu kao svojevrsna nadopuna mesnoj
hrani.

Higijena

Osim odravanja higijene smjetaja potrebno je i svakodnevno odravanje
higijene koe, dlake, skraivanje pandi, ienje uki i drugo.
Odravanje higijene koe od velikog je znaaja jer ono omoguuje vrenje njenih
osnovnih funkcija.
Smjetaj

Psa moemo drati u dvoritu ili stanu.
Ako psa namjeravamo drati u stanu treba mu osigurati jedno stalno mjesto
boravka.
Ako psa drimo u dvoritu dobro mu je osigurati ograen prostor sa kuicom.
Kuica moe biti nainjena od raznog materijala, ali je bitno da nije izloena vlazi
i direktnom suncu.
Dobro je da kuica preko zime ima slamu i postavljen zastor koji spreava ulaz
hladnog zraka.
Psa treba putati i u ograeno dvorite jer tada ima prilike za vie kretanja.















Utakmice lovaki pasa

Utakmice Jamara
Ispit priroenih osobina IPO
Utakmica u radu pod zemljom
Utakmica u radu u polju i umi
Svestrana utakmica

Utakmice gonia
Ispit priroenih osobina IPO
Specijalne utakmice gonia

Utakmice krvosljednika
Ispit priroenih osobina IPO
ispit rada krvosljednika na umjetnom krvnom tragu
ispit rada krvosljednika na prirodnom krvnom tragu

Utakmice ptiara
1. sekcija su Britanski i Irski ptiari ili Otoni ptiari
2. sekcija su Kontinentalni ptiari

Takoer ispitivanje radnih sposobnosti ptiara podijeljeno je u dvije grupe:

Ispitivanje rada Otonih ptiara
ispit uroenih osobina, tip A
ispit rada na polju bez odstrela divljai, tip B
ispit rada s odstrelom divljai, tip C
ispit rada u polju i vodi, tip D

Ispitivanje rada Kontinentalnih ptiara
ispit uroenih osobina tip Ap
jesenji uzgojni ispit, tip A
ispit rada u polju bez odstrela divljai, tip B
ispit rada u polju s odstrelom divljai, tip C
ispit rada u polju i vodi, tip D
svestrani ispit kontinentalnih ptiara u polju, vodi i u umi, tip E

"field-trials" utakmica za otone ptiare
Utakmica u dugom traenju jarebica identino kao i field trials ali za kontinentalne
ptiare.
Svi psi koji imaju disciplinu donoenja, mogu polagati specijalnu utakmicu u
donoenju na polju ili iz vode.

Svjetsko prvenstvo u radu pasa ptiara,


Svjetski prvenstvo u lovu Sv. Hubert:

Kod toga takmienja ocjenjuje se lovac i pas.
Od ukupnog broja bodova, dvije treine se odnose na lovca a jedna treina na psa.
Ocjena lovcu se daje od samog izgleda, znai dali je odjeven
u skladu sa lovakim obiajima,
ocjenjuje se ponaanje u lovu, odnos lovca prema psu,
odnos lovca prema odstrijeljenoj divljai, odnos prema drugim lovcima, baratanje
orujem, odnos prema prirodi i ekoloka svijest tj. cjelokupna lovna etika.

Na poznati lovni kinolog Hari Herak bio je tri puta Prvak Svijeta u Sv. Hubertu.

Utakmice unjkavci
Ispit priroenih osobina IPO
Ispit lovakih osobina
Utakmica u svestranom radu

Utakmice retrievera
Ispit priroenih osobina IPO
Ispit rada retrievera u donoenju
Proirena utakmica


Kinoloko - lovne radne manifestacije

Kandidature u ljepoti
CAC titula za ampiona Hrvatske u ljepoti.
CACIB titula za internacionalnog ampiona u ljepoti.
BOB titula za najboljeg psa pasmine.
PRM prvak razreda mladih.
KP klupski prvak.
Kandidature u radu
CACT kandidatura za dravnog prvaka u radu. R.CACT- rezerva, drugo
plasirani pas
CACIT - kandidatura za meunarodnog prvaka u radu. R.CACIT- rezerva
ampionati
CH kratica za ampiona (champion) u radu ili eksterijeru.
WCH ili WSg kratica za svjetskog ampiona u radu ili eksterijeru.
ECH ili ESg Kratica za evropskog ampiona u radu ili ljepoti.

Sukladno svemu prethodno navedenom treba donijeti odluku i nabaviti psa kojem se
moraju pruiti to kvalitetniji uvjeti ivota, te se mora imati na umu da niti jedan lov
bez psa ne moe biti dobar kao onaj kada u njemu sudjeluje pas kojem je omoguen
dobar razvoj i kolovanje.