You are on page 1of 2

1

Bla Hamvas (1897-1968), maarski mislilac, umjetnik. Traei k!rijene kri"e m!#ern!$ svijeta,
%r!&ija se #! %rvi' u"leta lju#sk!$ #u'a. (" cjel!ku%ne #u'!vne &a)tine, kak! #revn!$, tak! i !v!$,
'ist!rijsk!$ *!vjeka, tei ra"!tkriti svu nijansiran!st sve"e #u)e, B!$a i svijeta. +ri t!me nam cijeli sv!j
iv!t, a ne tek knjievn! #jel!, #aje ka! svje#!*anstv! te tenje.
,jela mu se !&javljuju (!sim manje$ &r!ja tiskani' %rije #ru$!$ svjetsk!$ rata) !# kraja 8--i',
sla&ljenjem maarsk!$ reima. Hamvas je %rije sve$a esejist. /evi#ljiv! "&ivanje, 0ilentium, Tajni
"a%isnik neke su !# "&irki nje$!vi' eseja. /aj!%senije #jel! mu je 0cientia sacra, %!sveen!
#u'!vnim !&licima #revn!$ *!vje*anstva. 1# r!mana %!se&n! se isti*e 2arneval.
2ratki nenasl!vljeni esej k!jim $a !v#je %re#stavljam! u"et je i" "&irke eseja +atm!s", nje"in!$ #ru$!$
#ijela %isan!$ 1963-1966. +rijev!# je raen na !sn!vu *etvrte knji$e ,jela Ble Hamvasa *ije
i"#avanje ureuje 4ntal ,5l. +atms!" ((, 6let7nk k8n9vek, 0"!m&at'el9 199:.
Bla Hamvas
Iz Patmosza II
(nenaslovljeni esej)
Ako postoji prabiljka i prajezik, i postoji prvobitno ovjekovo stanje, postoji i prazvuk. Zato o glazbi kosa
i slavuja zna svatko prosuivati prema prazvuku, a takoer i o tome koliko je i u emu Mozartova
glazba srodna slavujevoj, a Beethovenova glazbi kosa.
Nije sada rije o tome da ovjek, u lipnju, u vrtu, poslije sitne kie negdje oko sumraka, slua vjeno
jednooblino klianje mu!jaka drozda bravenjaka, i ono troritmino klianje umske rvenrepke koje
do kraja svijeta ne mo!e dosaditi. "tija glazba se probija u transendeniju, bez da bi iz konkretnog
!ivota ispustila ijedan korak i od njeg se odvojila. "tiji zvuk uzima ijelu zemlju sa sobom. #ovjek
glazbom uvijek otkida od svijeta. Na mu!jakovu dreku !enka se sitno, isprekidano, pomalo bezoblino,
uglavnom nelogino tepaju$i oglaava, na to mu!jak nanovo klikne, a !enka opet, svojim !enskim
glasom, kao da bez razloga i suvie naglaava, ponovno zavrku$e. %ada se to dva&tri puta ponovi,
ovjek je dojma, da je svjedok obiteljske prepirke, i da slua takvu sverai$avaju$u svau, koja je u
ljubavi nepreskoiv uvjet za nekakav sporazum.
2
'unakom se biva toliko, koliko se ostaje vjernim sudbini. "rihvatiti to to je patnja, borba, sluajnost,
smrt, grijeh. Ako netko to svjesno sebi postavlja i prihva$a, stupa na neki vii stupanj, ho$e sam rijeiti
sve, ili bar preuzima vodstvo & osim sebi samom nikome ne vjeruje, jer je nemogu$e u ovom svijetu
raunati na bilo to. (o je uroena samouvjerenost heroja. )ivot je junaka od uspjeha potpuno
neovisan. *a tragikom unaprijed rauna. Ali tako je pravo. Bez sumnje je to najljepi !ivot, po obliku,
po sjaju, ne jer je najugledniji, nego zato jer je od svakog drugog blistaviji. *vakako nedozreo, i takav i
ostaje. 'unak nikada ne odraste, takvi su Aruna i Ahilej. 'unakom se biva toliko, koliko se bori, a ipak
bez uspjeha. Zato je herojska egzistenija tragina.
+ snu se biva toliko, koliko se u njem potpuno bez ostatka rastapa. ,eidegger je Mozarta nazvao
Bo!jom lirom. Na toj se liri uje takva glazba u kojoj nema suprotstavljanja. Mo!e se predati i glazba joj
upravo nije drugo do odavanje onog to se primilo. Nigdje ne udara, ak ni ne dodiruje. "ored herojske
trube rnog kosa slavuj samo onda zapoinje kada se dan svija, a no$ pjeva.
"tija glazba je vie glazba, nego ona ovjekova- ovjekova je glazba ve$inom upola pria. Zato se za
ljudsku glazbu ka!e da je nesavren logos. . glazba je utoliko via, ukoliko je bli!a ptijoj. "tia nema
potrebu za glazbenim sistemom i tonskom ljestviom. + jednom jedinom zvuku mo!e se veseliti i
oajavati, drhtati i kliati, u jednom zvuku padati u nesvijest i !udjeti, jeati, zvati, razoaravati se, igrati
i moliti, svjesno i u ekstazi. . na svemu tome to pjeva, kao to je /abriel Marel rekao, nosi trag ujeda
istine. "tijim se zvukom i u njemu, nita jedno od drugoga ne rastavlja.
Beethovenova glazba je puna herojskih motiva kosa. .zazovno junatvo, koje sve snage poziva na boj.
+ Mozartovoj glazbi se uje bitak bez uvoenja ljudskog bi$a, kao san, o prvom stanju svijeta, kada se
svjetlost i tama jo nisu odvojili. %os se izdvaja iz svijeta, staje mu nasuprot, probuen i roen. *lavuj
se ne !eli roditi i probuditi.
0itovanje prazvuka )idovi su nazvali bath 1ol. %lju potpunog razumijevanja izraza je oduzet- u
osnovi ga se sada prevodi kao oglaavanje nebeske djevojke. (o je glas, u kojem su zajedno nebeska
grmljavina i piskutavi um kapljia kad sipkaju po povrini mora za vrijeme bonae, djeji pla, glas
proroka, pasija po Mateju i vaarska harmonika, uzdah i puketanje kotaa pulmannovih kola.
"reveli s maarskoga2
Neven +umovi$ i M3sz4ros 'eno