You are on page 1of 97

SIGURNOST NA MORU

STCW (Internatona Conventon on Standards of Tranng


Certfcaton and Wathckeepng) konvenc|a o standardma
uv|ezbavan|a , st|ecan|a ovasten|a drzan|a straze.
1964.god uspostav|en |e za|ednck odbor IMO-a ILO-a
posvecen uv|ezbavan|u pomoraca (IMO / ILO |ont Commtee
on Tranng). Odbor |e prpremao sps (Document for
Gudance) ko| |e trebao posuzt kao uputa drzavama o
nacnu naobrazbe zobrazbe zapov|ednka , casnka
canova posade.
Na teme|u tog spsa skupstna IMO-a |e 1971.god don|ea
oduku o usva|an|u posebne konvenc|e posvecene naobrazb
pomoraca.
Danas konvenc|a obvezu|e 135 drzava. T|ekom 80-th
godna odredbe konvecn|e vse nsu zadovo|avae potrebe
medunarodne pomorske za|ednce (zbog razvo|a
tehnoog|e , sman|van|a bro|a canova posade ,
mutnaconanh posada). Zbog toga se na konferenc|
1995.god potpuno m|en|a prog konvenc|e , ko| stupa na
snagu 1997.god. Drzavama |e ostav|eno 5 godna za
potpunu prm|enu odredaba konvenc|e.
Prog konvecn|e se sasto| od 8 pogav|a.
U prvom pogav|u utvrdena su prava obveze drzava.
Drugo pogav|e utvrdu|e nacn uv|ete st|ecan|a ovasten|a
za zapov|ednke , casnke paube canove posade paube.
Trece pogav|e utvrdu|e nacne uv|ete st|ecan|a ovasten|a
za suzbu stro|a.
Cetvrto pogav|e se odnos na casnke canove posade ko|
su odgovorn za radokomunkac|e u suca|u opasnost.
Peto pogav|e propsu|e uv|ete ko|e mora|u zadovo|t
zapov|ednc , casnc canov posade na po|ednm vrstama
brodova.
Sesto pogav|e se odnos na uv|ete s|ecan|a ovasten|a
casnka canova posade s posebnm duznostma na brodu
U sedmo pogav|e uvrstene su odredbe:
ME UNARODNE ORGANIZACIJE SIGURNOSTI PLOVIDBE
Medunarodne pomorske organzac|e udruzen|a s preteztm
c|em unapredvan|a d|eatnost u svez s skorstavan|em
mora podmor|a , pomorstvom pomorskom povdbom.
SLUZBENE ORGANIZACIJE
Medudrzavne meduvadne organzac|e bave se zadacma
organzac|e koordnac|e d|eatnost od za|ednckog znaca|a
Spec|azrane ustanove UN-a:
-Medunarodna pomorska organzac|a
-Medunarodn savez za teekomunkac|e
-Sv|etska meterooska organzac|a
-Medunarodna zdravstvena organzac|a
-Medunarodna organzac|a rada
NESLUZBENE ORGANIZACIJE
Vezane su uz skorstavan|e strazvan|e mora , pomorstva
pomorske povdbe
Posebno se stcu:
-Medunarodna hdrografska organzac|a (IHO)
-Medunarodno udruzen|e ustanova za sv|etonke (IALA)
-Medunarodn savez udruzen|a zapov|ednka pomorskh
brodova (IFSMA)
-Medunarodn pomorsk odbor (CMI)
-Medunarodno udruzen|e uka prstansta (IAPH)
-Medunarodno udruzen|e pomorskh pe|ara (IAMP)
ME UNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA -
International Maritie Or!ani"ation #IMO$
Osnovana |e konvenc|om o meduvadno| pomorsko|
sav|etodavno| organzac| (IMCO Intergovernmenta
Martme Consutatve Organzaton)
Usvo|ena |e 1948.god u Zenev , stupa |e na snagu
1958.god
Zadace organzac|e:
"Da osgura ustro| s c|em suradn|e zmedu vada na po|u
drzavne uprave prakse o tehnckm predmetma svake
vrste ko| ut|ecu na pomorstvo uposeno u medunarodno|
trgovn; da ohrabr pruz podrsku opcem usva|an|u na|vsh
standarda u pogedu pomorske sgurnost usp|esnost
povdbe te sprecavan|a nadzran|a onecscen|a mora s
brodova"
Ima 158 drzava canca (98,47 % sv|etske trgovacke fote)
dva prdruzena cana
Uzdrzava se zravnm upatama drzava canca (znos |e
razm|eran postotku tonaze fote po|edne drzave)
Sasto| se od:
SKUPSTINA-na|vece uprav|acko t|eo, canov su sve
drzave cance organzac|e, sasta|e se svake dv|e godne
Odgovorna |e za odobravan|e programa rada , proracuna , te
bra canove v|eca Na pr|edog canova donos redukc|e
VIJECE-zvrsno t|eo Organzac|e , ma 32 cana zabrana na
zas|edan|u skupstne.
Nadzre rad Organzac|e zmedu dva zas|edan|a Skupstne,
uskadu|e rad t|ea organzac|e, prma zv|esca, menu|e
ta|nka Organzac|e
ODBOR ZA POMORSKU SIGURNOST- (Martme Safety
Commtee MSC)
Na|vse tehncko t|eo organzac|e
Canov odbora su sve drzave cance organzac|e
Zadace odbora su da razmotr svak predmet vezan za
pomagaa za navgac|u, konstrukc|u opremu brodova,
prava o sprecavan|u sudara na moru, rukovan|e opasnm
teretma, strazvan|e pomorskh nezgoda.
PRAVNI ODBOR (Lega Commtee LC)
Uspostav|en |e 1967.god. kao posebno t|eo organzac|e
Ovasten |e d|eovat u svm pravnm ptan|ma u d|eokrugu
organzac|e canov odbora su sve drzave cance
organzac|e.
Posebno |e vazan rad odbora na zrad tekstova konvenc|a ,
te na tumacen|u medunarodno prhvacenh spsa.
ODBOR ZA ZASTITU MORSKOG OKOLISA (Martme
Envronment Protecton Commtee MEPC)
Zaduzen |e za razmatrat svak predmet vezan za
sprecavan|e nadzor onecscen|a mora s brodova
ODBOR ZA TE%NICKU SURADNJU (Technca Co-opreaton
Commtee TCC)
Podredeno t|eo v|ecu, kasn|e kao zasebn odbor.
Zaduzen |e za sve predmete ko| se tcu tehncke suradn|e
zmedu drzava
ODBOR ZA OLAKSICE (Factaton Commtee FC)
D|eovan|e na ukan|an|u nepotrebnh formanost u
medunarodnom pomorskom prometu.
TAJNISTVO
Zaduzeno |e za obav|an|e svakodnevnh posova potrebnh
za redovno d|eovan|e organzac|e. Na ceu se naaz gavn
ta|nk organzac|e.
ME UNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKI%
ZIVOTA NA MORU
Internatona Conventon on the Safety of Lfe at Sea SOLAS
1914.god. nakon potonuca Ttanca danas |e na snaz
konvenc|a z 1974.god. a obvezu|e 141 drzavu
Utvrdene su tehncke znaca|ke zgradn|e opreme brodova,
te nacn obav|an|a po|ednh postupaka sa sta|asta
sgurnost broda |ud u moru.
Po!la&l'e I Opce odredbe ma tr d|ea
U d|eu A- prm|ena defnc|e- utvrdu|e se opseg prm|ene
konvenc|e (sv putnck brodov, teretn brodov vec od
500BT)
U d|eu B- preged sv|edodbe- propsu|u se nacn pregeda
brodova, odnosno sv|edodbe ko|e se zda|u teme|em
konvenc|e.
Pravo drzave da pregedava brodove drugh drzava ako
posto| opravdana sum|a.
U d|eu C- nezogede- drzave se obvezu|u provodt strazne
radn|e u suca|u pomorskh nezgoda.
Po!la&l'e II Konstrukc|a, struktura, pregradn|a stabnost,
stro|n eektrcn ureda|, protupozarna zastta, otkrvan|e
gasen|e pozara
Po!la&l'e III Sredstva ureda| za spasavan|e.
Do A donos opce odredbe, zuzeca te nacn sptvan|a
sredstva za spasavan|e.
Do B (zaht|ev za brodove sredstva za spasavan|e) donos
zaht|eve ko|e mora spun|avat svak brod.
Po!la&l'e IV Radokomunkac|e
Utvrdu|e bro| ob|ez|a teekomunkac|ske opreme broda sa
sta|asta sgurnost.
U d|eu A navode se opce odredbe o prm|en zadacama
sustava
U d|eu B navode se obveze drzava ugovornca
U d|eu C navode se zaht|ev ko|e mora spun|avat brodska
radokomunkac|ska oprema
Po!la&l'e V Sgurnost povdbe, sadrz odredbe ko|e se
odnose na ureden|e, te d|eatnost sa sta|asta sgurnost.
Nacn prman|a preda|e poruke o pogbe|, povdbe u
bzn eda
Po!la&l'e VI Pr|evoz tereta odnos se na rukovan|e teretma
Do A- opce odredbe
Do B- posebne odredbe za rasute terete osm zta
Do C- pr|evoz zta
Po!la&l'e VII Pr|evoz opasnh tereta, utvrdu|e nacn
pr|evoza opasnh tereta
Po!la&l'e VIII Nukearn brodov, m|ere sgurnost, nadzor,
sv|edodbe, te nacn strage u suca|u nezgode nukearnh
brodova.
Po!la&l'e I( Sustav uprav|an|a u svrhu sgurnost, brodar
se obvezu|e da na brodovma ko|ma uprav|a uspostav
sustav uprav|an|a sgurnoscu zasttom okosa. C| sustava
|e osgurat zadovo|ava|ucu sgurnost povdbe, sprecavan|e
oz|eda gubtaka zvota, zb|egavan|e onecscen|a.
Po!la&l'e ( M|ere sgurnost za vro brze brodove, odnos se
na pova ko|a se krecu vekm brznama (Hgh Speed Craft)
Po!la&l'e (I Posebne m|ere za unapreden|e sgurnost
Utvrdu|e se na nacn ovasten|a za rad organzac|a ko|e u
me po|edne drzave zda|u sv|edodbe o sposobnost broda za
povdbu
Po!la&l'e (II Dodatne m|ere za brodove ko| prevoze rasute
terete
Obvezu|e brodove za pr|evoz teskh rasuth tereta duzne
150m vse da zdrze napav|van|e |ednog prostora, da
budu pregedavan prema pobo|sanom postupku nadzora.
KONVENCIJA O ME UNARODNIM PRAVILIMA O
IZBJEGAVANJU SUDARA NA MORU )*+,
Prva konvenc|a 1889.god. u Washngtonu
Danas su na snaz prava donesena 1972, a stupa su na
snagu 1977.god. obvezu|e 135 drzava.
Prog konvenc|e sadrz 37 prava pod|e|enh u pet
pogav|a tr dodatka
Prvo |e pogav|e uvodno
Drugo pogav|e navod prava o zb|egavan|u sudara na
moru u svm uv|etma vd|vost
Trece pogav|e propsu|e prava korsten|a sv|etosnh
zvucnh znakova
Cetvrto pogav|e utvrdu|e nacn korsten|a zvucnh
sv|etosnh znakova
Peto pogav|e navod dopustena zuzeca, u dodacma prava
navode se zaht|evna tehncka ob|ez|a zvucnh vzuanh
oznaka
ME UNARODNA KONVENCIJA O SPRIJECAVANJU
ONECISCENJA MORA S BRODOVA Internatona
Conventon on the Preventon of Pouton from Shps
MARPOL
1973 London- da b utvrda postupke pomoraca odnosno
opremu broda porad d|eotvorna sprecavan|a odnosno
uman|van|a onecscen|a mora s brodova
Sasto| se od osnovnog teksta, dva protokoa pet proga
Prilo! I odnos se na pr|evoz nafte morem, utvrdu|e
prava u pogedu konstruktvne zastte od onecscen|a te
nacn kocnu dopustenog spustan|a nafte u more.
Prilo! II- odnos se na druge tekuce terete (osm nafte) ko|
se prevoze brodovma za pr|evoz kemka|a.
Stetne tvar pod|e|ene su u cetr skupne, a za svaku su
tvar odreden nacn spustan|a u more ovsno o podruc|u
povdbe
Prilo! III-m|ere sprecavan|a onecscen|a tvarma ko|e se
prevoze zapakrane u spremncma
Prilo! IV-sprecavan|e onecscen|a mora feka|ama s
brodova
Prilo! V-onecscen|e mora smecem
Svak prog stupa na snagu odvo|eno, prva dva proga su
obvezna, prstupan|e ostam prozma prepusteno |e vo|
drzava.
ME UNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMA
Internatona Conventon on Load Lnes LOADLINE
1966.god. London utvrdvan|e uv|eta ko|e mora|u zadovo|t
brodov ko| obav|a|u medunarodna putovan|a sa sta|asta
na|man|eg dopustenog nadvoda.
Stupa |e na snagu 1968.god. obvezu|e 145 drzava
Sasto| se od opceg d|ea tr proga
O-.i /io-navedene su obveze vada ugovornca pr prm|en
konvenc|e , te uv|et pod ko|ma brodov mogu obav|at
medunarodna putovan|a
Prilo! I-prava za odredvan|e teretnh vodenh n|a.
Teretna vodena n|a se odredu|e nezravno, odredvan|em
na|man|eg nadvoda na teme|u du|ne broda.
Sv brodov u potpuno nakrcanom stan|u mora|u prebrodt
naoav|van|e bo ko|eg zatvorenog prostora.
Prilo! II-naveden |e zem|ovd s ucrtanm podruc|ma u
ko|ma se dopusta uran|an|e broda do po|edne propsane
oznake na boku broda sukadno hdrometeorooskm
uv|etma
Prilo! III- sadrzava uzroke sv|edodb ko|e propsu|e
konvenc|a
ME UNARODNA KONVENCIJA O BAZDARENJU )*0*
Internatona Conventon on Tonnage Measurement of Shps
London 1969, stupa na snagu 1982, obvezu|e 126 drzava
Utvrden |e nacn proracuna vecne (tonaze) broda s
prvenstvenom nam|erom odredvan|a obveznost prm|ene
po|ednh naconanh medunarodnh propsa.
Vecnu broda odredu|u brutotonaza netotonaza, ko|e se
zracunava|u neovsno. U pravu |e netotonaza za 30%
man|a od brutotonaze. Tonaza |e bezdmenzonan bro|.
ME UNARODNA KONVENCIJA O STANDARDIMA
UVJEZBAVANJA STJECANJA OVALSTENJA I DRZANJA
STRAZE
Internatona Conventon on Standards od Tranng
Certfcaton and Watchkeepng STCW
Za|ednck odbor IMO-a ILO-a prpremo |e poseban sps
(Document for gudance) ko| |e trebao posuzt kao uputam
drzavama o nacnu naobrazbe zobrazbe zapov|enka,
casnka canova posade.
1978.god. u Londonu usvo|ena |e posebna konvenc|a o
naobrazb zobrazb pomoraca (na|veca na|znaca|n|a
konvenc|a do tada)
Stupa |e na snagu 1984 god obvezu|e 135 drzava
Vec t|ekom 80-th godna odredbe konvenc|e vse nsu
zadovo|avae potrebe medunarodne pomorske za|ednce
1995 sazvana |e nova konferenc|a na ko|o| |e potpuno
zm|en|en prog konvenc|e, ko| |e stupo na snagu 1997god
Drzavama |e ostav|eno 5 godna za prm|enu
Prog konvenc|e sasto| se od osam pogav|a
Pr&o -o!la&l'e- utvrdena su prava obveze drzava prema
vasttm pomorcma prema IMO-u.
Dr1!o -o!la&l'e- utvrdu|e nacn uv|ete st|ecan|a
ovasten|a za zapov|ednke, casnke canove posade paube.
Tre.e -o!la&l'e- utvrdu|e nacne uv|ete st|ecan|a
ovasten|a za suzbu stro|a
Cet&rto -o!la&l'e- se odnos na casnke canove posade
odgovorne za radokomunkac|e u suca|u opasnost.
Peto -o!la&l'e- propsu|e uv|ete ko|e mora|u zadovo|t
zapov|ednc, casnc canov posade na po|ednm vrstama
brodova.
Se2to -o!la&l'e- ovasten|a uv|ete st|ecan|a ovasten|a
casnka canova posade s posebnm duznostma na brodu
(napustan|e broda, sgurnost broda)
Se/o -o!la&l'e- uvrstene su odredbe ko|ma |e
omoguceno uvoden|e ovasten|a odnosno duznost ko|e
odskacu od uobca|ene strukture posade broda
O2o -o!la&l'e- propsu|e nacne obav|an|a straze, te
posebce m|ere za sprecavan|e pos|edca umora
Izdan |e poseban pravnk (STCW Code) ko| |e pod|e|en u
dva d|ea A B. Prm|ena proga A |e obvezna, a n|me su
propsana obvezna znan|a v|estne, te nacn n|hove
prov|ere pr st|ecan|u po|ednog ovasten|a. Prtom se razna
znan|a razku|e s obzrom na raznu odgovornost.
Do B |e preporuka (uputa) drzavama o nacnu prm|ene
odredaba z od|ea A.
ME UNARODNA KONVENCIJA O POMORSKOM
TRAGANJU I SPASAVANJU )*+3 Internatona Conventon
on Martme Search and Rescue SAR
Hamburg 1978.god. stupa na snagu 1985.god prog
konvenc|e m|en|an |e rezouc|om z 1998.god. a zm|ene su
stupe na snagu 2000.god
Prog zm|ene konvenc|e sadrz 5 pogav|a
Za razku od drugh konvenc|a SAR na|vse obvezu|e drzavu
Prhvato |e 66 drzava
U -r&o -o!la&l'1 proga konvenc|e navode se defnc|e
ko|e se korste u tekstu.
U /r1!o -o!la&l'1 obvezu|u se drzave da utvrde pravnu
uteme|enost suzbe tragan|a spasavan|a, odrede ovast,
osgura|u sredstva komunkac|ske veze, odrede podruc|a
ovast.
Drzave preuzma|u obvezu da uspostave centre za
koordnac|u tragan|a spasavan|a, te da h obvezu na bsku
suradn|u sa zrakopovnm suzbama tragan|a spasavan|a
Tre.e -o!la&l'e posveceno |e suradn| zmedu suzb
tragan|a spasavan|a sus|edh drzava.
U .et&rto -o!la&l'1 se pozva|u drzave da stave na
raspoagan|e podatke, panove nformac|e o svo|m
centrma za koordnac|u tragan|a spasavan|a
Peto -o!la&l'e posveceno |e sustavma zv|escvan|a s
brodova
Uz konvenc|u |e prdruzen prrucnk (Internatona
Aeronautca and Martme Search and Rescue Manua
IAMSAR), ko| |e pod|e|en u tr d|ea:
)4 Ustro| uprav|an|e (Organzaton and Menagment)
,4 Uskadvan|e tragan|a spasavan|a (Mson Co-ordnaton)
54 |ednce tragan|a spasavan|a (Mobe Factes)
PRIMJENA ME UNARODNI% KONVENCIJA I PREPORUKA
prhvacan|em medunarodnh konvenc|a drzave preuzma|u
obveze n|hove prm|ene
TRAGANJE I SPASAVANJE NA MORU 6 OBVEZA
SPASAVANJA
Pruzan|e pomoc osobama u nevo| na moru od davnna |e
prhvacneo pravo, tu obvezu naazu mnoge konvenc|e, te
odredbe naconanh zakonodavstva.
Obveza drzave da organzra pruzan|e pomoc na moru
teme| se na odredbama konvenc|e UN-a o pravu mora
ko|ma |e utvrdeno da ce "svaka obana drzava poduprat
osnvan|e, rad odrzavan|e prkadne suzbe tragan|a
spasavan|a rad sgurnost na moru znad mora"
Drzava se obvezu|e da ce suzb tragan|a spasavan|a:
-osgurat pravn okvr d|eovan|a
-menovat m|erodavnu vast
-osgurat sredstva
-osgurat sredstva
-osgurat sredstva veze
-osgurat provedbu d|eatnh zadaca
-omoguct unapreden|e rada suzbe
O7&e"a "a-o&i'e/ni8a
Zapov|ednk broda ko| |e u mogucnost pruzt pomoc duzan
|e sto brze krenut u pomoc obav|estt unesrecene suzbu
tragan|a spasavan|a
USTROJ SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA
Spasavan|e |e na|cesce povezano sa tragan|em (tragan|e
prethod spasavan|u ako pooza| n|e poznat)
Tragan|e spasavan|e nece bt usp|esno bez stano
prpravne suzbe
Teme|na nacea ustro|a takve suzbe utvrdena su SAR
konvenc|om (1979.Hamburg) IAMSAR prrucnkom
Prema SAR-u drzave b trebae uskadvat rad suzb tragan|a
spasavan|a (bateranm mutateranm ugovorma),
takvm ugovorma treba uredt ptan|a preaska drzavn|e
grance pozv u pomoc |ednca druge drzave.
Sus|edne drzave b morae dopustt spasackm |edncama
druge drzave uazak na svo| tertor| sk|ucvo rad tragan|a
spasavan|a.
Ovastena osoba suzbe tragan|a spasavan|a duzna |e
zatrazt dopusten|e za uaz proaz na tertor| druge
drzave, u zaht|evu se mora|u navest sv podac o radn|ama
ko|e se nam|erava|u provest.
Drzave se potcu da ostvare sto bo|u suradn|u zmedu
pomorskh zrakopovnh |ednca
Rukovodstvo suzbe tragan|a spasavan|a do |e drzavn|e
uprave, odgovorno za uspostavu, ustro| odrzavan|e rada
suzbe (na|cesce m|erodavno mnstarstvo)
Rukovodstvo suze duzno |e zradt pan suzbe tragan|a
spasavan|a u tom panu:
-ustvrdt podruc|e nadeznost
-osgurat sredstva, opremu osob|e
-za|uct ugovore sa korsncma sredstva , sus|ednm
zem|ama, drugm osobama ko|e pruza|u usuge suzbe
-pod|et podruc|e nadeznost na odreden bro| podpodruc|a
-zradt program obucavan|a osob|a
CENZAR ZA KOORDINACIJU TRAGANJA I SPASAVANJA
Rescue Co-ordnaton Center RCC
Teme|na |e |ednca suzbe odgovorna za provedbu tragan|a
spasavan|a u podruc|u nadeznost. U pravu drzava
uspostav|a |edan centar na c|eom podruc|u nadeznost
Centar mora mat:
-razraden pan provedbe tragan|a spasavan|a
-prostor za rad
-sredstva opremu
-uv|ezbano osob|e
Za rad centra odgovoran |e n|egov rukovodte|, d|eatnost
centra teme|e se na panu d|eatnost ko| sadrz prava
podatke o:
-d|eatnm postupcma
-d|eatnostma po|ednh od|ea
-sredstvma veza nacnu n|hova korsten|a
-osob|u
-prkup|an|u podataka
RCC mora raspoagat pouzdanm sredstvma veze za
komunkac|u sa:
-spasackm |edncama -spasackm podcentrma
-meteorooskm uredma -medcnskm ustanovama
SPASILACKI PODCENTAR Rescue Sub-Centre RSC
Osnva se na podruc|u nadeznost RCC-a u suca|evma kada
centar n|e u mogucnost obav|at neposredan nadzor nad
spasackm |edncama na tom podruc|u
To ce bt u suca|evma:
-ako sredstva veze ne omogucu|u pouzdano prenosen|e
poruka zmedu centra za koordnac|u spasackh |ednca
-ako centar obuhvaca podruc|e nekoko drzava
-ako se pretpostav|a da ce nadzor uskadvan|e tragan|a
spasavan|a bt d|eotvorn| z bzeg sredstva
Podruc|e nadeznost, ovasten|a podcentra odredu|e
rukovodstvo suzbe tragan|a spasavan|a.Podcentr nsu
ovasten za zravnu suradn|u sa sus|ednm drzavama.
U pravu |e podcentar skromn|e oprem|en od centra
STANICE ZA UZBUNJIVANJE
Mogu se uspostavt kao do suzbe tragan|a spasavan|a na
pogodnm m|estma o n|ma se obav|estava |avnost.
Zadaca m |e pr|am obav|est o nezgod z prgodnh zvora
neposrednm opazan|em
Nakon pr|ama obav|est stance o tome obav|estava|u
centar podcentar rad uskadvan|a provedbe tragan|a
spasavan|a
Mora|u mat dobra sredstva veze.
OBALNE RADIOSTANICE Cast Rado Statons CRS
Smatra|u se d|eom suzbe tragan|a spasavan|a,
zahva|u|uc prkadno| oprem suzb susan|a cesto prve
prme obav|est o nezgod
Centr podcentr odrzava|u t|esnu suradn|u s obanm
radostancama
Uobca|ena uoga CRS-a |e da odrzava neposrednu vezu
zmedu RCC-a , RSC-a osoba na m|estu nezgode osgura|u
komunkac|sku podrsku t|ekom tragan|a spasavan|a.
UVJEZBAVANJE OSOBLJA SLUZBE TRAGANJA I
SPASAVANJA
Usp|esnost rada suzbe tragan|a spasavan|a teme| se na
uv|ezbanost osob|a. Program uv|ezbavan|a zradu|e
rukovodstvo suzbe tragan|a spasavan|a n|me |e
obuhvaceno osob|e centra, podcentra spasackh |ednca.
Program uv|ezbavan|a treba sadrzavat:
-osnovn program za st|ecan|e znan|a v|estna
-program uv|ezbavan|a za st|ecan|e skustva
-v|ezbe
V|ezbe su na|vazn| do zvode se u redovnm vremenskm
razmacma
SREDSTVA TRAGANJA I SPASAVANJA
Vastta sredstva suzbe tragan|a spasvan|a sredstva
osob|e od drugh drzavnh suzb okanh vast
Drzave ugavnom korste posto|eca sredstva u svom
vasnstvu, ko|a nsu nam|en|ena tragan|u spasavan|u, a
se mogu pragodt (sredstva MO-a MUP-a, a drugh suzb
kao sto su vatrogasc, obane rado stance td...)
Veku pomoc mogu pruzt sredstva prvatnh poduzeca
po|ednaca, cme se uvek sman|u|u troskov unapredu|e
d|eatnost suzbe. (zrakopovna brodska poduzeca, brodov
na redovnm prugama, rbarsk brodov)
S takvm se organzac|ama po|edncma zak|ucu|u posebn
ugovor o suradn| kako b sto brze mog zapocet tragan|e
spasavan|e
SPASILACKE JEDINICE Rescue Unt RU
RU |e svako pomorsko, zracno kopneno sredstvo s
prkadnom opremom, sredstvma veze obucenm osob|em,
ko|e |e odgovoro na pozv u pomoc
Spasackom |edncom smatra se trgovack brod
zrakopov ko| |e duzan sud|eovat u tragan|u spasavan|u
(ne sm|e ugrozt vasttu sgurnost)
Nam|enskm |edncama smatra|u se |ednce pod
neposrednom upravom suzbe tragan|a spasavan|a,
zgradene oprem|ene za te posove.
D|eotvornost nam|enskh |ednca - vr|eme potrebno za
okup|an|e posade vr|eme potrebno za prpremu broda
zrakopova
Osob|e spasacke |ednce mora bt u dobrom fzckom
stan|u, upoznato s ob|ez|ma podruc|a d|eovan|a,
osposob|eno za odrzavan|e opreme pruzan|e prve pomoc
Medu osob|em mora se naazt |ecnk
Spasacke |ednce d|ee se na pomorske, zrakopovne
kopnene.
POMORSKE SPASILACKE JEDINICE
Pomorsk brodov pomorske brodce, mogu bt
nam|en|ene tragan|u spasavan|u opce nam|ene
Poor28i 7ro/o&i (Rescue Vese RV) mogu sud|eovat u
tragan|u spasavan|u na otvorenom moru, daeko od
matcnh uka.
Ima|u dobra manevarska ob|ez|a, veko podruc|e d|eovan|a
, veku brznu, dovo|an prostor za opremu prezv|ee.
U pravu su to zatvoren brodov vsoka nadgrada sto m
omogucava povdbu po nepovo|nm vremenskm uv|etma
Duzna m |e 17-35m , a brzna 25-30 cvorova
Oprem|en su radarma, rasv|etnm t|ema (za tragan|e) te
opremom za podzan|e |ud z mora, za prvu pomoc, za
teg|en|e (spasavan|e)
Vsok troskov nabave odrzavan|a
Oznaka RV+brzna (RV 10)
Za tragan|e spasavan|e mogu posuzt man| ratn brodov,
teg|ac, pe|arsk brodov
Poor28e 2-a2ila.8e 7ro/i.e (Rescue Boat RB)
Korste se u podruc|ma uz obau, grade se kao
depasmanska pova duzne do 15m brzne do 25cvorova.
Mogu bt od krutog mater|aa kombnac|a krutog dna
pneumatskh spremnka (brodca do 10m)
Gavn c| m |e omogucavan|e podzan|a |ud z mora
prebacvan|e s drugh brodova brodca. Oprema
nam|en|ena tragan|u r|etko se ugradu|e.
Nedostatak m |e ograncena mogucnost d|eovan|a pr
nepovo|nm vremenskm uv|etma
Oznaka RB (14)
Vrlo 7r"i 2-a2ila.8i 7ro/o&i Fast Rescue Boat FRB
Pneumatske brodce s krutm dnom, du|ne 8-15m motorom
snage 150-250kW brzna m |e veca od 30cvorova
Osnovna nam|ena m |e da za vro kratko vr|eme stgnu do
m|esta nezgode, podgnu |ude z mora vrate se u matcnu
uku
ZRAKOPLOVNE SPASILACKE JEDINICE
Zra8o-lo&i su na|pogodn|a sredstva za brzo pretrazvan|e
srokh prostora. Suzba nadzora zracnog prometa moze
pozvat svak zrakopov da pruz pomoc, a ce n|hove
mogucnost bt ograncene (ako to n|e zrakopov suzbe
tragan|e spasavan|a). U skadu s tm osnovna pomoc ko|u
pruza|u trgovack zrakopov sasto| se u pracen|u odas|an|a
na zrakopovnm frekvenc|ama pogb (121.5 MHz 243
MHz) prenosen|u poruka suzb za tragan|e spasavan|e.
Zbog ograncene kocne gorva, vr|eme zadrzavan|a
zrakopova na m|estu nezgode |e ogranceno, stoga se d|ee
na zrakopove:
-kratkog dometa (SR) podruc|e d|eovan|a do 150M do
sata zadrzavan|a
-sredn|eg dometa (MR) do 400M , 2 sata
-dugog dometa (LR) do 750M , 2 sata
-vro dugog dometa (VLR) vse od 1000M , 2 sata
-znmno dugog dometa (ULR) vse od 1500M , 2 sata
Na|cesce se korste turboesn zrakopov (omogucu|u veku
max.brznu eta mae brzne za pretrazvan|e)
Brzna eta za tragan|e 100-150cvorova, a vsna zmedu 150-
500m (dan|u), odnosno 500-700m (nocu).
%eli8o-teri su zvaredne et|ece za tragan|e , a za
spasavan|e. Nedostatak m |e ogranceno vr|eme eta,
odnosno podruc|e d|eovan|a.
Mogu ostvarvat zadatke pr v|etru do 8 Bf.
D|ee se na:
-ake (HEL-L) podruc|e d|eovan|a do 100M 5 osoba
-sredn|e (HEL-M) do 200M 15 osoba
-teske (HEL-H) znad 200M vse od 15 osoba
Ima|u opremu za podzan|e, za prvu pomoc, te opremu za
tragan|e
Posadu hekoptera cne 2-4 osobe
OPREMA I SREDSTVA ZA PREZIVLJAVANJE KOJA SE
DOSTAVLJAJU OSOBAMA U OPASNOSTI
Da b se ocuva zvot zdrav|e ugozenh osoba nuzno |e
dostavt hranu opremu za prezv|avan|e.
Paket ko| se dostav|a|u mogu sadrzavat:
-medcnsku opremu
-hranu
-od|ecu pokrvace
-sredstva za sgnazac|u komunkac|u
-sredstva za pa|en|e vatre osv|et|avan|e
-razne predmete (otvarac za menke, posude, kompas)
Ovom popsu mogu se dodat dodatne kocne tekucne,
prbor za desanzac|u, prbor za rboov, prsuke za
spasavan|e.
Spremnc paket u ko|ma se dostav|a oprema mora|u bt
vodonepropusn cvrst, mora|u se ako otvarat. Sadrza|
svakog paketa spremnka mora bt naveden na prozenm
uputama.
Za oznacavan|e suze ove bo|e:
-.r&ena za |ekove prvu pomoc
--la&a za hranu vodu
-"1ta za pokrvace od|ecu
-.rna za raznu opremu
-8o7ina.i'a 7o'a za m|esovt sadrza|
Oprema ko|a se dostav|a uskadstena |e na prkadnm
m|estma mora se redovto pregedavat.
SUSTAVI IZVJESCAVANJA S BRODOVA Shp Reportng
Systems SRS
Osnovna nam|ena |e unapreden|e razne sgurnost povdbe
u po|ednom podruc|u
T sustav se mogu pod|et na dobrovo|ne obvezne.
C| dobrovo|nog zv|escvan|a s brodova:
-sman|t vremensk razmak od trenutka pos|edn|eg |av|an|a
broda pocetka tragan|a
-omoguct brzo odredvan|e pooza|a brodova ko| mogu
pruzt pomoc
-omoguct odredvan|e sto man|eg podruc|a tragan|a
-oaksat pruzan|e htne medcnske pomoc
Obvezn sustav zv|escvan|a teme|e se na odredbama
SOLAS konvecn|e, a c| m |e unapr|edt sgurnost povdbe.
IMO |e |edna organzac|a ovastena donost upute, uv|ete
prava ko| se odnose na ove sustave na medunarodno|
razn.
Ov sustav se uobca|eno odnose na brodove znad odredene
vecne na brodove ko| prevote opasne tvar, a
zapov|ednc th brodova duzn su dostav|at zv|esca o
kretan|u prema suzbenm uputama.
Izv|esca brodova preda|u se u pravm vremenskm
razmacma proaskom dogovorenh grancnh crta, a mogu
bt:
-pan povdbe
-zv|esce o pooza|u
-zv|esce o skretan|u
-zavrsno zv|ece
TRAGANJE NA MORU
Svrha tragan|a |e utvrdt pooza| |ud u nevo| (za na|krace
moguce vr|eme). Spaste| mora|u skorstt svak doprnos
|ud u nevo| (dok su |os sposobn) a svh drugh |ud ko|
mogu pomoc.
Po.eta8 tra!an'a
Tragan|e odnosno spasavan|e moze zapocet zravnm
pozvom |ud u nevo| na teme|u zak|ucka da su |ud o
c|em stan|u nema drugh obav|est u nevo|
Izravnm pozvom u pomoc smatra|u se poruke ko|e sadrze
potvrdu pozva upuceno:
-zravno u RCC s broda zrakopova
-s broda zrakopova posredstvom obane radostance
-od druge medunarodno potvrdene pomorske sredsn|ce
MRSC-a
-od centra COSPAS SARSAT suzbe INMARSAT-a o
prm|eno| poruc EPIRB-a
-od drzavnh suzb
Porukama opasnost smatra|u se:
-radoteefonsk sgna pogbe| (MAYDAY)
-sgna pogb upucen preko DSC ureda|a
-SOS Morseov sgna
-rakete crvene bo|e
-komad narancaste |edrenne
-dmn sgna (narancast dm)
-neprekdno trub|en|e
Nakon prman|a obav|est centar ce pocet vodt dnevnk u
ko| se unose sv prm|en podac.
Ako |e pooza| broda |ud u opasnost poznat spasavan|e
pocn|e centar na c|em se podruc|u ob|ekt naaz.
Ako |e pooza| broda u opasnost nepoznat centar ko| |e prv
obav|esten o tome preuzet ce odgovornost za tragan|e
spasavan|e.
Centar za koordnac|u utvrdu|e stupan| opasnost ko| moze
bt:
-stupan| nezv|esnost
-stupan| prpravnost
-stupan| pogbe|
R18o&o9en'e tra!an'e i 2-a2a&an'e
Tragan|em spasavan|em rukovode:
-koordnator u centru za koordnac|u
-zapov|enk m|esta nezgode
-koordnator povrsnskog tragan|a
Koor/inator 1 .entr1 (SAR Msson Co-ordnator) |e dezurn
ovasten suzbenk RCC-a. Ta zadaca tra|e samo dote dok
tra|e tragan|e spasavan|e v|ezba. U pravu svo|e zadace
obav|a z centra. Opseg duznost koordnatora u centru
odreden |e suzbenm prrucnkom.
Za-o&'eni8 'e2ta ne"!o/e (On Scene Commander
OSC) |e zapov|ednk nam|enske |ednce suzbe tragan|a
spasavan|a ko|eg |e koordnator u centru odredo da
uskadu|e operac|u na podruc|u tragan|a. U pravu to |e
zapov|ednk na| prkadn|eg broda z sastava suzbe.
Koor/inator -o&r2in28o! tra!an'a (Co-ordnator Surface
Search - CSS) |e zapov|ednk na|pogodn|eg trgovackog
broda. N|ega odredu|e koordnator akc|e sporazumno
zapov|ednc trgovackh brodova ko| doaze u pomoc
Brod ko| obav|a koordnac|u mora dan|u staknut sova FR ,
a nocu sv|etosnu oznaku ko|u sam odredu|e.
Po2t1-a8 7ro/a 8o'i 8re.e 1 tra!an'e i 2-a2a&an'e
Brodov ko| krecu prema podruc|u nezgode, nakon pr|ama
pozva, mora|u na kartu ucrtat pooza| broda u nevo| te
proc|ent vr|eme doaska (ETA-Estmated Tme of Arrva).
Brod ko| poaz u pomoc mora prkupt sto deta|n|e
podatke o m|estu nezgode.
T|ekom povdbe prema m|estu nesrece treba:
-uspostavt vezu s daeznm centrom za koordnac|u
-zv|estt koordnatora povrsnskog tragan|a zapov|ednka
m|esta nezgode o svako| novo| nformac|
-prvezat konopac uz oba boka broda na vodeno| n|
-prpremt brodsk teretn ureda| (dzace, samarce)
-prpremt spav
-rasporedt posadu
-zabrat nacn tragan|a (uskadt ga s brodovma ko| su vec
na m|estu nezgode)
Po/r1.'e tra!an'a
C| |e svakog tragan|a podrobno pretrazt c|eo podruc|e u
ko|em se mogu naazt osobe u opasnost. To se nazva
mogucm podruc|em tragan|a (Possbe Search Area)
opsu|e se kao na|man|e podruc|e u ko|em se sgurno naaze
|ud u nevo|.
Vecna moguceg podruc|a utvrdu|e se na teme|u na|veceg
moguceg kretan|a ca tragan|a:
-nakon pos|edn|eg spov|en|a nakon pos|ednog |av|enog
pooza|a
-od pretpostav|enog tocnog pooza|a u trenutku nezgode
do trenutka pretpostav|enog doaska spasackh |ednca
Svakom se podruc|u dod|eu|e v|ero|atnost ko|om se opsu|e
koko |e ocekvan|e da ce se tu naazt |ud u opasnost
To se nazva v|ero|atsnocu zadrzavan|a (Probabty of
Contanment- POC)
R- vecna ukupne
navgac|ske greske u
|edncama
standardne dev|ac|e
Pooza| |udu nevo| moze se odredt kao:
-zem|opsna tocka
-pravac
-podruc|e
Podruc|e pravac odredu|e samo koordnator u centru to
samo ako |e oprem|en odgovara|ucm racunanom
opremom. U svm drugm suca|evma podruc|e tragan|a se
odredu|e kao tocka
Ako se podruc|e tragan|a odredu|e bez racunaa, odredu|e se
crtan|em kruznce oko pos|edn|eg poznatog pooza|a s
rad|usom ko| |e |ednak na|veco| moguco| uda|enost ko|u |e
c| mogao prevat, uzma|uc u obzr pocetnu gresku
pooza|a (5,10 15M)
-5M (brodov zrakopov s dva motora)
-10M (zrakopov s vse od dva motora)
-15M (man| povn ob|ekt, zrakopov s |ednm motorom)
Posebnu pazn|u treba obratt zanosen|u c|a (morska stru|a,
pma oseka, v|etar, stana morska stru|a)
U2-'e2no2t tra!an'a
Moze se odredt kao v|ero|atnost da ce spasacke |ednce
pronac c| tragan|a (Probabty of Success POS)
POS= POC PODu PODu (Tota Probabty of Detecton
ukupna v|ero|atnost
otkrvan|a)
Ukupna v|ero|atnost otkrvan|a ovsna |e o:
-ob|ez|ma spasacke |ednce
-naporma spasavate|a
Na|vazn|a ob|ez|a c|a ko|a ut|ecu na usp|esnost tragan|a
su vrsta c|a, vecna, bo|a obk, zvor sv|eta...
Trenutacno stan|e okone takoder ut|ece na usp|esnost
tragan|a, posebce vd|vost, doba dana, stan|e mora s.
Vi/l'i&o2t tra!an'a uda|enost na ko|o| se nek c| moze
otkrt promatran|em sa zadan|e vsne znad povrsne mora
Pr tragan|u |e nuzno ostvart koefc|ent pokrvenost vec od
1.15 1.5 , sto se postze uk|ucvan|em vecg bro|a
spasackh |ednca
TRAGANJE BRODOVIMA
Tragan|e pocn|e od na|v|ero|atn|eg pooza|a c|a, ko| se
oznacu|e postav|an|em spav s. To cn brod ko| |e prv
stgao do tog m|esta.
Tragan|e se provod prema preporucenm obrascma
tragan|a.
Obrasc se d|ee na tragan|e brodovma, zrakopovma
n|hovo za|edncko tragan|e.
Kada tragan|e zvode brodov / brodce, obrazac ovs o
bro|u raspoozvh spasackh |ednca.
Ako u tragan|u sud|eu|e samo |edan brod, moze se korstt
obrazac prosrenog cetverokuta tragan|a u sektorma
Tra!an'e -o -ro2ireno .et&ero81t1 (Expanded Square
Search SS) obav|a u pravu prv brod ko| prstze na
m|esto nezgode, ako drug brodov stzu sa vecm
zakasn|en|em.
Ta| |e nacn preporucen ako tragan|e provode vec trgovack
brodov (ko| teze manevrra|u). Posebce se preporucu|e u
suca|u potrage za cov|ekom u moru.
Tra!an'e -o 2e8toria (Sector Search VS) korst se ako
|e pooza| c|a poznat unutar ograncenog podruc|a.
Svaka prom|ena sm|era povdbe |e 120. Tragan|e pocn|e od
na|v|ero|atn|eg pooza|a c|a. Po zavrsetku prvog tragan|a
sm|er se pomce za 30 u desno.
Prkadno |e u suca|u kruznog podruc|a tragan|a, pr cemu
duzna povdbe u stom sm|eru treba bt zmedu 2 5M (tako
da c|eokupno tragan|e ne tra|e duze od 4 sata)
Ako u tragan|u sud|eu|e vse brodova obav|a se po
usporednm stazama, pr cemu svak brod pov po svo|o|
staz.
Tra!an'e -o 2ta"i (Track Search TS) prm|en|u|e se kao
pocetno tragan|e u suc|au kad a |e zrakopov brod nestao
na prethodno poznatom povnom putu. Obav|a se
pracen|em poznatog panranog puta broda u nevo|.
Na|cesce ga obav|a|u zrakopov.
Tra!an'e -o 12-ore/ni 2ta"aa (Parae Sweep Search
PSS)
Na|cesce upotreb|ava|u brodov zrakopov pr pretrazvan|u
vech povrsna u suca|u kada |e pooza| c|a znmno
nepouzdan.
Tra!an'e /&a'1 7ro/o&a provod se tako da dva broda,
svak s |edne strane na|v|ero|atn|eg pooza|a, pove u sm|eru
zanosen|a na odgovara|ucem razmaku (prom|ena sm|era na
<20M)
Tra!an'e tri'1 7ro/o&a dva broda pove s |edne , a trec s
druge strane. Sm|er povdbe |e sm|er ocekvanog zanosen|a.
Prom|enu m|era obav|a prvo brod ko| |e na|vse uda|en
(20M)
Tra!an'e 2a .etiri 7ro/a po dva broda sa svake strane
(kao kod tr broda)
Tra!an'e 2a -et ili &i2e 7ro/o&a sv brodov pove
usporedno u sm|eru ocekvanog zanosen|a (24M)
TRAGANJE ZRAKOPLOVIMA
Nacn tragan|a ovs o svo|stvma zrakopova odnosno o
n|hovo| nam|en
Nam|ensk zrakopov na|cesce ce na|v|ero|atn| pooza| c|a
oznact zbacvan|em rado oznaka, dmnh naprava,
sv|etosnh obo|enh oznaka. Zbog toga ce mnogo pomoc
ako osobe u opasnost staknu sv|etosne, dmne scne
oznake.
Preporuceno |e nekoko obrazaca tragan|a: tragan|e po
stazama, usporedno tragan|e, tragan|e po v|ugavo| staz,
tragan|e po kvadratno| shem, po sektorma eektronsko
tragan|e.
ZAJEDNICKO TRAGANJE BRODOVA I ZRAKOPLOVA
Ovo |e cesto na|usp|esn| nacn tragan|a.
Kod ovog obrasca brod suz kao osnovna navgac|ska tocka
zrakopovu u etu, sto |e posebno vazno t|ekom tragan|a
daeko od obae.
Brod moze bt od veke vaznost u suca|u nezgode
zrakopova (ako se mora prnudno spustt na more)
Brod u t|eku tragan|a zv|estava zrakopov, a ako zrakopov
otrk|e c| brod ce bt upucen prema osobama u opasnost.
Za|edncko tragan|e se obav|a tako da brod pov na|vecom
brznom u sm|eru zanosen|a dok |edan zrakopov et
v|ugavom putan|om okomto na sm|er kretan|a broda, tako
da povremeno pres|eca putan|u broda, u pravu na krm.
Uda|enost od sm|era kretan|a broda na ko|o| zrakopov
m|en|a sm|er |e uskadena s napredovan|em broda
Brzna kretan|a broda:
Vs brzna broda
S razmak zmedu staza
(M)
Va stvarna brzna
zrakopova u cvorovma
L duzna kraka staze
tragan|a zrakopova u
naut. M|ama
Tragan|e s |ednm brodom dva zrakopova (ko| ete
usporedno svak s |edne strane sm|era kretan|a broda)
provod se r|ede ako pruza vece zgede za usp|eh razog
tome |e opasnost sudara zrakopova.
Pr nocnom tragan|u zrakopov zbacu|e sv|etece rakete uz
v|etar tako da se one nadu znad broda tocno u poovc
vremena osv|et|avan|a
NASTAVAK: OBUSTAVA I PREKID TRAGANJA
Kada |e tragan|e obav|eno po odgovara|ucem obrascu,
koordnator u centru, zapov|ednk m|esta nezgode
koordnator povrsnskog tragan|a mora|u don|et oduku
treba tragan|e nastavt ga preknut
Neusp|eh u otkrvan|u c|a moze se prepsat:
-pogresc u pooza|u
-pogresc u proc|en zanosen|a
-propustu pr promatran|u
-cn|enc da |e brod potonuo bez traga
-navgac|sko| gresk
Da|n postupc mogu bt s|edec:
-ponovo pretrazt sto podruc|e
-povecat podruc|e tragan|a
-odredt novo podruc|e tragan|a
Tragan|e se moze preknut kada se utvrd da ne posto|
razumna nada da ce se osobe u opasnost pronac.
Prekd moze bt prvremen tra|n
Prvremen prekd se zb|egava zato sto se v|ero|atnost
usp|esna spasavan|a s vremenom znatno sman|u|e
O prekdu tragan|a treba zv|estt sve |ednce tragan|a ,
vast suzbe ko|e su sud|eovae u tragan|u su o n|emu
obav|estene
SPASAVANJE
SPASAVANJE BRODOVIMA
Nakon sto |e c| pronaden zapov|ednk m|esta nezgode
koordnator povrsnskog tragan|a duzan |e don|et oduku o
nacnu spasavan|a spasackm |edncama ko|e ce to
poduzet
Ako |e brod otkro c| duzan |e u sto kracem vremenu
zv|estt da |e c| pronaden to b|eskan|em sgnanom
sv|et|kom, zvucnm sgnaom spa|van|em dv|u, po
mogucnost zeenh oznaka u razmaku od nekoko sekund.
Brod |e duzan obav|estt koordnatora povrsnskog tragan|a
o pronaasku c|a dat mu s|edece podatke:
-vr|eme kad |e c| uocen
-pooza| c|a
-opce stan|e na m|estu nezgode
-uoceno stan|e c|a osoba u opasnost
-potreba za hranom opremom za prezv|avan|e
-vremenske prke stan|e mora
Pr|e pocetka samog spasavan|a treba uspostavt rado vezu
zmedu brodce spav spasavate|a (na|bo|e |e korstt
VHF ureda|, ako posto|)
Ako |e veza uspostav|ena treba zv|estt zapov|ednka
brodce spav o nacnu spasavan|a.
Sm|er prazen|a brodu , povu za spasavan|e prezv|ema
ovs o okonostma. Brodc u pamenu praz se z
prv|etrne, a drugma z zav|etrne. (spav, |ud)
Ako |e more uzburkano |edan brod treba postavt tako da
stvara zav|etrnu. Kad se brod spasavate| naaz na
uda|enost man|o| od 200m treba korstt spravu za bacan|e
konopca dodat ga brodc spav.
U suca|evma kada brod spasavate| ne moze prstat uz bok
brodce u opasnost, prekrca| |ud treba obavt vasttm
spavma brodcama
Na brodu spasavate|u treba postavt na razn vodene n|e
konopac za ko| ce se brodca spav prvezat
Pen|an|e po |akobcama mrez treba zapocet kad se
brodca spav naaze na vrhu vaa
SPASAVANJE ZRAKOPLOVIMA
Ako su brodca spav prm|ecen z zrakopova pot ce
potvrdt da su uocen na |edan od s|edech nacna:
-spustan|em poruke s vrpcom
-etec nsko znad c|a sa sv|etma
-b|eskan|em sv|et|ke
-spustan|em radooznaka sv|etech oznaka
-n|han|em kra gore-do|e (dan|u)
-Morseovm sgnama T R ( - . - )
Ako |e s brodce spav zrakopovu upucena poruka ko|u
pot n|e razumo, pot ce nastavt et bez n|han|a
odasat sgna RPT (.- .-- .-)
Pot moze spustt opremu za radokomunkac|u
Neposredno nakon otkrvan|a c|a zrakopov treba zv|estt
koordnatora povrsnskog tragan|a.
Zrakopov ce u pravu ostat na m|estu nezgode dok ne
bude sm|en|en, prnuden na povratak do kra|a
spasavan|a.
Ako se mora uda|t pr|e odaska broda pooza| c|a mora
oznact prkadnm oznakama (na|cesce rado oznakama)
Zrakopov se cesto usp|esno korste pr tragan|u, dok za
spasavan|e nsu pogodn (ne mogu set|et na uzburkano
more)
Hekopter |e vro prkadno sredstvo za podzan|e |ud s
brodca, spav z mora.
U suca|u podzan|a |ud s broda spasaveta|a nuzno |e
uspostavt radovezu (zravno preko obane radostance)
Komunkac|a na|cesce tece na 121.5 Mhz (zrakopovna
frekvenc|a pogb) 156.8 Mhz (pomorska frekvenc|a
pogb)
Podzan|em |ud rukovod tehncar, a ne pot.
Hekopter praz nepokretnom brodu u pravu uz v|etar.
Ako brod pov treba mu prc z sm|era krme, pr tome brod
treba zadrzat stanu brznu, a sm|er tako da mu v|etar doaz
pod kutem od 30 |evo od pramca.
Ako hekopter s|ece na brod, prostor na paub mora bt
ocscen od svh pokretnh d|eova oznacen zutm krugom
prom|era 5m.
Da b se potu pokazao sm|er v|etra treba staknut zastave,
odnosno zvor dma.
Pr|e podzan|a treba prpremt protupozarnu opremu
Za podzan|e |ud korste se: po|as , nosa , s|edao
(na|cesce po|as)
POSTUPAK SA SPASENIM OSOBAMA
Nakon sto su spasene osobe ukrcane u brod, treba m pruzt
neposrednu pomoc.
U pravu spasavan|e preuzma brod ko| ma |ecnka
na|brz brod.
Ako pomoc treba pruzt na brodu, medcnska se pomoc
moze zatrazt radovezom od RCC-a drugog bro|a
Nakon sto |e prezv|ema pruzena pomoc, treba prstupt
sptvan|u. C| sptvan|a |e prkupt podatke ko| ce
omoguct usp|esan nastavak tragan|a. Isptvan|e treba
saznat koko |e bo osoba na brodu, koko h se ukrcao u
brodce spav, koko |e bo d|ece, kada |e doso do
nezgode. Sve prkup|ene obav|est treba pren|et
koordnatoru povrsnskog tragan|a koordnatoru u centru
Ako se pronadu t|ea umrh osoba smrt nastup na brodu ,
mora se sastavt zapsnk o smrt.
U zapsnk se unos me prezme umre osobe, m|esto
datum, te uzrok smrt.
Zapsnk se sastav|a na |ezku zem|e c|u zastavu brod v|e
/ na engeskom |ezku. T|eo treba umotat u panto
sm|estt na prkadno m|esto (brodsk hadn|ak)
COVJEK U MORU
Podzan|e cov|eka z mora veoma |e sozen manevar na
otvorenom moru cov|eku treba bact po|as za spasavan|e da
b se oznaco n|egov pooza| (po|as s dmnm sv|etecm
sgnaom)
Casnk straze duzan |e zab|ezt vr|eme pooza| broda u
trenutku pada, te obav|estt zapov|ednka casnka stro|a.
Manevar moze bt:
-neposredn zaokret (Andersonov)
-Wamsonov zaokret
-Scharnovov zaokret
Ne-o2re/ni "ao8ret brodov ko| mogu ucnt pun
zaokret s man|m prom|erom okreta, te ko| mogu brzo
zaustavt brod. Nakon sto |e brod prom|eno sm|er za 250
kormo se postav|a u srednu, a stro|evma se voz krmom
kako b se brod zaustavo. Brod treba zaustavt u pooza|u u
ko|em stvara zav|etrnu
Willa2ono& "ao8ret kada |e s veceg broda uocena
osoba u moru posebce pr padu cov|eka u povdb.
Tm se zaokretom brod dovod u sm|er suprotan prvobtnom
(u vasttu brazdu), cesto se upotreb|ava kada |e
zapov|ednk naknadno obav|esten o cov|eku u moru.
Kormo se postav|a na |ednu stranu pod stm kutem, dok
brod ne prom|en sm|er za 60, nakon toga se kormo
postav|a na suprotnu stranu pod stm kutem , dok brod ne
postgne sm|er 20 razct od sm|era suprotnog pocetnom
sm|eru. U tom trenutku se kormo postav|a u srednu dok
brod ne postgne sm|er suprotan pocetnom.
S.;arno<o& "ao8ret zvod se u stm okonostma kao
Wamsonov.
Kormo se postav na stranu dok brod ne prom|en sm|er za
240 , nakon toga se postav|a na drugu stranu dok brod ne
postgne sm|er za 20 razct od sm|era suprotnog pocetnom.
Tada se kormo postav|a u srednu dok brod ne postgne
sm|er suprotan pocetnom
Pr|e zvoden|a okreta nuzno |e obav|estt dezurnog casnka
stro|a sman|t brznu broda ( na 6-8 cvorova )
SPASAVANJE ZRAKOPLOVA NAKON PRINUDNOG
SPUSTANJA
Zbog vro kratkog vremena ko|e sto| na raspoagan|u za
pruzan|e pomoc mora|u bt upoznat zapov|ednc
trgovackh brodova zato sto ce na|cesce on bt u prc prv
pruzt pomoc
Obav|est o opasnost ko|a pr|et zrakopovu brod moze
prmt od RCC-a , obane radostance, kontroe eta od
samog zrakopova u opasnost.
Zrakopov mogu odasat samo poruke htnost (PAN PAN)
pogb (MAYDAY) na frekvenc|ama 121.5 Mhz 243 Mhz
Ako zrakopov ne moze posat poruku radosredstvma
obavt ce to spustan|em setnh kotaca pa|en|em setnh
sv|etaa.
Pr|e prnudnog s|etan|a pot ce odbact teret vsak gorva.
Sm|er s|etan|a se u pravu odabre usporedan s prmarnm
vaov|em
Neposredno nakon spustan|a posada putnc treba|u sto
brze napustt zrakopov.
Brod ko| |e prmo poruku pogb treba:
-uputt zrakopovu znak za navoden|e
-radarom promatran|em otkrt zrakopov
-do|avt potu podatke o sm|eru snaz v|etra
-postavt brod u sm|er usporedan sa sm|erom spustan|a
SREDSTVA ZA SPASAVANJE
Tek nakon potonuca Ttanca obveza pos|edovan|a sredstva
za spasavan|e posta|e medunarodno prhvacena
Na|vazn| c|ev sredstava za spasavan|e:
-zastta |ud od ut|eca|a hadnoce (hpoterm|a)
-sgurno napustan|e broda
-pronaazen|e |ud na / u moru za sto krace vr|eme
OSOBNA SREDSTVA ZA SPASAVANJE
Pr2l18 "a 2-a2a&an'e (fe|acket) |e osnovno sredstvo
sgurnost u suca|u napustan|a broda pada u more.
Osnovna nam|ena |e spr|ect utapan|e cov|eka zbog umora
nesv|estce. Razku|u se prsuc za d|ecu prsuc za
odrase (razct uzgon)
Prsuke d|emo na krute prsuke na prsuke na
napuhavan|e.
Prsuc su narancaste bo|e otporn na d|eovan|e nafte
n|enh dervata, te na pamen.
Oprem|en su zvzda|kom refektra|ucn oznakama.
Konstruran su tako da h nev|esta osoba moze ako obuc
(brze od 1mnute).
Uzgon ko| prsuk pruza mora omoguct da u mrno| vod
usta onesv|estene osobe budu bar 120mm znad vode, a
t|eo postav|eno u pravan pooza| za man|e od 5 sekund.
Pr boravku u vod duzem od 24 sata uzgon prsuka ne sm|e
se sman|t za vse od 5%
Pneumatsk prsuk ma na|man|e dv|e komore za uzgon, pr
cemu svaka komora osgurava dovo|an uzgon.
Napuhavan|e moze bt z posuda pod takom ustma
Ako prsuk ma sv|eto, zvor mora odrzavat |akost sv|eta od
75 sv|eca bar 8 sat. Izvor sv|eta |e bater|a zradena tako
da morska voda zatvara stru|n krug omogucu|e stvaran|e
eektrcne energ|e.
Na brodu mora bt dovo|no za sve osobe na brodu, te
canove posade na strazu. Na putnckm brodovma mora bt
dovo|no prsuka za d|ecu (na|man|e 10% od ukupnog bro|a
putnka)
Po'a2 "a 2-a2a&an'e (fe buoy) sprecava utapan|e cov|eka
ko| se nenadano nade u moru. Mora|u bt sm|esten tako da
se u svakom trenutku mogu bact osob ko|a se znenada
nade u moru.
Ne sm|u bt prcvrscen za brod mora|u bt ravnom|erno
rasporeden.
Bar |edan po|as na svako| stran broda mora bt oprem|en
pva|ucm konopcem duzm do dvostruke vsne na ko|o| |e
sm|esten (mnmano 30m)
Na|man|e poovca po|aseva oprem|ena |e sv|etom, a
na|man|e dva po|asa sa sv|etom mora|u mat dmn sgna (u
bzn zapov|ednckog mosta)
Na svakom po|asu mora bt oznaceno me broda uka
upsa. Van|ske dmenz|e po|asa mora|u bt man|e od
800mm a unutrasn|e vece od 400mm.
Masa po|asa ne sm|e bt man|a od 2.5kg, a uzgon mora bt
dovo|an za odrzavan|e 14.5kg ze|eza na|man|e 24 sata.
Svak po|as ma konopac ko| ne sm|e bt krac od cetr
van|ska prom|era.
O/i'elo "a 2-a2a&an'e
Zastta cov|eka u moru od hadnoce , omogucava duz
boravak u hadnom moru bez opasnost od hpoterm|e
Razku|u se od|ea za zasttu od hadne vode (Immerson
suts) za zasttu od vremenskh nepogoda (Ant-Immerson
suts)
Dv|e su osnovne vrste od|ea: sto se obace spod prsuka za
spasavan|e s vasttm uzgonom.
Od|ea su zradena od mater|aa ko| ma topnsku
provod|vost man|u od 0.25Wm K
Od|eo |e zradeno od vodonepropusnh mater|aa tako da se
moze obuc za man|e od dv|e mnute, a otporno |e na zravn
pamen do dv|e sekunde
Svako od|eo za zasttu od hadne vode mora:
-mat naznaku da se obac preko tope od|ece
-osgurat da temperatura t|ea nakon |ednog sata u vod
temperature 5 C ne padne vse od 2 C
Nam|ena od|ea za zasttu od vremenskh nepogoda |e
omoguct duz rad osobama u hadnm vremenskm
uv|etma
Na brodu posto| dovo|an bro| od|ea za sve canove posade
brodce za prkup|an|e.
Sre/2t&a "a "a2tit1 o/ !17it8a to-line (Therma
Protectve Ad TPA)
Nam|ena |e zastta |udskog t|ea od ut|eca|a hadnoce
t|ekom duzeg boravka u brodcama na spavma.
Izradu|u se od mater|aa topnske pr|eaznost man|e od
7800 Wm K
Ima|u obk vrece u ko|u se moze sm|estt osoba u opasnost
BRODICE ZA SPASAVANJE
Kon2tr18.i'28a 2&o'2t&a 7ro/i.a "a 2-a2a&an'e
(Lfeboat)
Osnovna nam|ena |e omoguct duz boravak na moru nakon
potonuca broda.
D|ee se na drvene, aumn|ske cecne stakopastcne
Osnovn mater|a za brodce za spasavan|e su razne vrste
stakopastke (Gass Renforced Pastc GRP)
Osnva |e smoa za opcu upotrebu, a vatrootporn so| |e od
smoe otporne tru|en|e, vatru koroz|u.
Obcno se sasto|e od tr d|ea: trup, kupe pokrov.
Pokrov trup zradu|u se sadwch tehnoog|om, a
meduprostor se spun|ava pouretanskom p|enom, sto
omogucava dovo|an uzgon.
Uzgon potpuno oprem|ene brodce osgurava dovo|nu
povnost u suca|u potpunog napav|van|a.
Mora bt osguran dodatn uzgon od 280N za svaku osobu u
brodc.
Cvrstoca brodce dovo|na |e da omoguc sgurno spustan|e s
na|vecm bro|em osoba pr brzn broda od 5cvorova
Trup pokrov su nezapa|v
Brodca moze zdrzat pad u vodu s vsne od 3 metra
udarac u brod brznom od 3,5m/s
Dmenz|e kapactet brodce mora|u bt oznacen na
svakom boku brodce a me uka upsa broda sa ob|e strane
pramca broda.
Za ukrca| u brodcu na raspoagan|u su |akobce scno
pomagao (na|nza stuba 40cm u vod)
Brodca mora mat motorn pogon ko| se pokrece rucno
pomocu akumuatora. Motor moze radt na|man|e 5mn
zvan vode, oprem|en |e spo|kom za vozn|u napr|ed, natrag
rad u m|estu.
Brzna opterecene brodce |e na|man|e 6 cvorova, odnosno 2
cvora pr teg|en|u spav s 25 osoba.
Gorva mora bt dovo|no za rad motora na|man|e 24sata
Na|cesce se ugradu|u dzesk motor snage 24-36kW
O-rea 7ro/i.e "a 2-a2a&an'e
Mora mat kormo s rudom prcvrscenom za trup
Oko brodce |e postav|en pva|uc konopac za prhvat osoba
z mora
Ako brodca n|e samousprav|a|uca s don|e strane ma
rukohvate za okretan|e
Ima otvor na dnu trupa za odvod ksnce dok n|e u upotreb
(sa cepom)
Vodonepropusn prostor za opremu, vodu hranu spod
kupa s|edsta
Mehanzam za stodobno otpustan|e kuka (Off-oad reease
On-oad Reease)
Sv|et|ka sa prekdacem ko|a |e nocu vd|va na|man|e dv|e
m|e tra|e na|man|e 12sat
Ureda| za zbacvan|e vode (u zatvorenm brodcama su to
rotac|ske ka|uzne crpke)
Oprema bordce uk|ucu|e:
-pva|uca vesa
-dv|e cak|e
-dva kabca za vodu
-upute za prezv|avan|e
-kompas
-zavacno sdro
-dv|e s|ekre
-cetr rakete s padobranma
-dva pva|uca dmna sgnaa
-heograf
-prbor za rboov
-pr|enosn ureda| za gasen|e pozara
-aat za odrzavan|e motora
-radar refektor
D'eloi.no "at&orene 7ro/i.e
Izm|enom konvenc|e z 1983.god. na putnckm brodovma
(za razku od teretnh) dopustene su pouzatvorene brodce
um|esto potpuno zatvorenh.
Tme |e omogucen brz ukrca| zbog vech otvora na boku.
Te brodce mora|u spun|avat sve uv|ete kao
potpunozatvorene, te dodatne uv|ete.
Cvrst do pokrova proteze se preko na|man|e 20% n|ezne
duzne, od krme pramca prema sredn.
Preko sredsn|eg d|ea postav|a se pomcn pokrov. Sredsn|
do mogu postavt dv|e osobe , a sastav|en |e od na|man|e
dva so|a mater|aa
Van|ska bo|a pokrova mora bt uoc|va s vece uda|enost a
unutrasn|a ne sm|e smetat osobama u brodc
Otvor se mogu otvort znutra zvana, mora|u omoguct
koan|e zraka spr|ect prodran|e vode.
Pot-1no "at&orene 7ro/i.e
Nam|en|ene su spasavan|u osoba u suca|u napustan|a
broda obvezne su na svm brodovma, osm na putnckm.
Mora|u spun|avat uv|ete sto se tce samousprav|vost.
Mora|u omoguct vodonepropusno zatvaran|e zasttu osoba
od van|skh ut|eca|a.
Brodca se moze spustt uprav|an|em z n|e same, a
omoguceno |e vesan|e (prcno otezano).
Osobe su zastcene od ut|eca|a pnova z motora, a svako
m|esto |e oprem|eno po|asom ko| spr|ecava oz|ede u
suca|u prevrtan|a.
Ako se brodca prevrne, motor ce nastavt normano radt
ce se sgurno zaustavt uz mogucnost pokretan|a nakon
usprav|an|a brodce.
Prm|ereno tome, zraden |e sustav haden|a, podmazvan|a,
dovod gorva.
Ako |e predvdena za spustan|e sobodnm padom zdrzat ce
udarac u more pod potpunm opterecen|em sa zaht|evane
vsne u suca|u nepovo|nog pooza|a broda.
Bro/i.e 2a "a2tito o/ otro&ni; -lino&a
Na brodovma ko| prevoze opasan teret ko| spusta stvara
otrovne pnove, brodce mora|u mat sustav ko| ce osgurat
da u unutrasn|ost ne prodru t pnov.
Takav sustav (Sef contaned ar supported system)
omogucu|e dovo|no zraka za normano dsan|e na|vecem
dopustenom bro|u osoba za na|man|e 10mn.
Za to vr|eme tak u brodc |e vec od van|skog cme se
sprecava prodran|e otrovnh pnova u unutrasn|ost
Ta| sustav se na|cesce sasto| od posuda sa zrakom,
c|evovoda redukc|skog venta.
Tak u brodcama ne sm|e bt vec od van|skog za vse od
20mb to |e osgurano sgurnosnm ventom.
Da b se spr|eco zadrzavan|e spusnh pnova z motora,
spust zraka z posuda obcno se sm|esta na pramcanom
d|eu, a motor na krmenom d|eu.
Bro/i.e ot-orne na &atr1
Posto| povecan rzk od pozara pr napustan|u broda (kod
tankera) brodce uz sustav zraka mora|u bt oprem|ene
sustavom ko| omogucu|e sgurno uda|avan|e od broda (Fre-
protected feboats)
Sustav se sasto| od crpke sustava za opakvan|e van|ske
povrsne brodce morskom vodom, tako se spr|ecava
povecan|e temeperature u brodc.
Osnovn d|eov sustava su:
-ussn sustav
-centrfugana crpka
-tacn sustav c|evovoda
-sapnce
Da b se postgo ravnom|erno opakvan|e c|eog nadgrada
paube postav|a|u se sapnce u vse redova, uzduzno po
c|eo| duzn brodce (30-50 sapnca za brodcu 7-8m).
Uobca|en kapactet sustava |e 500-1000/mn.
Temperatura u brodc pr proasku kroz pamen, t|ekom
prvh 8 mnuta ne sm|e bt veca od 60 C
Nakon svakog korsten|a sustav treba sprat satkom vodom.
O-.a o7il'e"'a 2re/2ta&a "a 2-12tan'e 7ro/i.a
Osnovn preduv|et sgurnog korsten|a brodca za spasavan|e
|e n|hovo brzo sgurno spustan|e u more (sohama drugm
napravama). Sgurno |e spustan|e moguce pr nagbu broda
do 20, odnosno trma do 10 .
Za tankere brodove ko| prevoze kemka|e ta| |e uv|et
postrozen na (kut nagba vec od 20)
Spustan|e brodca mora bt neovsno o brodskom sustavu
napa|an|a pa se ugavnom korst gravtac|ska sa.
Spustan|e moze obavt |edan cov|ek s paube z brodce
Brzna spustan|a:
S = 0,4 + (0,02 H) gd|e |e H vsna vrha sohe znad mora
Ureda| za spustan|e mora mat kocncu mogucnost rucnog
motornog podzan|a potpuno opterecene brodce.
Gra&ita.i'28e 2o;e
Korste gravtac|su su odnosno teznu brodce, brodca |e
sm|estena tako da ce se nakon osobadan|a osguraca
spustt zbog vastte tezne (uz ograncen|e kocncom)
Na|cesca zvedba uk|ucu|e brodcu ob|esneu na pougama
ko|e se nakon otpustan|a osguraca skrecu u pooza| z ko|eg
|e moguce okomto spustan|e u more.
Man|e usp|esna |e zvedba s brodcom ???? ob|esenom na
nosacu s kotacma, otpustan|em osguraca, nosac se spusta
po vodcama u pooza| z ko|eg |e moguce okomto
spustan|e.
Na|bo| nacn spustan|a brodca |e postav|an|e brodce
okomto znad m|esta spustan|a. Nedostatak |e sto zauzma
prevse m|esta pa |e na trgovackm brodovma neprkadno.
Pr spustan|u brodce zaht|eva se menovan|e zapov|ednka
brodce n|egovog zam|enka ko| su odgovorn za spustan|e
brodce, zam|enka ko| su odgovorn za spustan|e brodce.
Zapov|ednk prov|erava da su postav|ene prveza|ke, te
zvaden osgurac soha. Zapov|ednk prv uaz u brodcu,
zatm putnc posada, a zadn| zam|enk zapov|ednka.
Slo7o/an -a/
Da b se brodca spusta sobodnm padom mora bt
potpuno zatvorean samousprav|a|uca , mora bt
postav|ena na kosom ezstu s kotacma, obcno na krm
broda.
Spusta se osobadan|em kocnce, nedostatak |e |ak udarac o
povrsnu mora, a prednost |e brzo napustan|e broda.
Dosad su prozvedene brodce ko|e se sgurno spusta|u s
vsne od 26m.
Pr|e spustan|a brodce sobodnm padom, zapov|ednk mora
prov|ert da su sv otvor cvrsto zatvoren da su sve
osobe vezan|e po|asevma.
Ovakvo spustan|e |e opasno treba ga zb|egavat.
Saoo2lo7a9an'e (Free foat)
Korst se na nov|m brodovma kako pomocn nacn
spustan|a brodca ko|e se nace spusta|u sobodnm padom.
Brodca n|e prcvrscena za brod vec |e samo ob|esena, u
suca|u potonuca broda brodca ce spast z ezsta
sobodno spvat, ovakav nacn |e veoma prkadan kada
nago dode do potonuca.
BRODICA ZA PRIKUPLJANJE
O-.a o7il'e"'a 7ro/i.a "a -ri81-l'an'e (Rescue boat)
Svak brod mora mat brodcu za prkup|an|e du|ne 3.8 do
8.5m za na|man|e pet osoba u s|edecem |ednu u ezecem
pooza|u.
Mora omoguct brzo sgurno spustan|e, spasavan|e
podzan|e.
Izvedena |e s krutm / pneumatskm dnom
Pramcan do brodce mora mat pokrov od 15% duzne,
mora moc razvt brznu od na|man|e 6 cvorova u razdob|u
od 4sata tegt potpuno nakrcanu na|vecu spav ko|u brod
ma.
U ovakve brodce dopustena |e ugradn|a benznskh motora,
a moze se korstt mazn pogon.
Pneumatske brodce mora|u bt dovo|no cvrste za spustan|e
podzan|e potpuno opterecene brodce.
Uzgon mora osguravat |edna komora pod|e|ena u
na|man|e pet potkomora, svaka |e komora oprem|ena
bespovratnm ventom.
Mora zdrzat boravak u moru na|man|e 30dana
Za spustan|e brodca za prkup|an|e u pravu se korste
nam|enske dzace ko|e se sporucu|u s brodcom.
RO-RO putnck brodov mora|u bt oprem|en brzm
brodcama za prkup|an|e (Fast Rescue boat) duzne 6-8.5m
brznom vecom od 20 cvorova
O-rea 7ro/i.e "a -ri81-l'an'e
Oprema mora bt prcvrscena sprem|ena u
vodonepropusne prostore, a mora sadrzavat:
-pva|uca vesa
-pva|uc uspoac
-kompas
-zavacno sdro
-uze za teg|en|e
-vodootpornu e. Sv|et|ku
-zvzda|ku
-prbor za prvu pomoc
-radar-refektor
-pr|enosnu opremu za gasen|e pozara
SPLAVI ZA SPASAVANJE
O-.a o7il'e"'a
Btna razka zmedu brodce spav |e porv.
Brodca mora mat porvn ureda|, dok |e spav bez kakva
porva
Spav se d|ee na krute pneumatske
Moze sgurno zdrzat boravak na moru bar 30 dana.
Moze bez ostecen|a zdrzat pad sa na|man|e 18m
Potpuno opterecena spav moze se tegt brznom od 3
cvora.
Pokrov spav zveden |e tako da moze zdrzat skok cov|eka s
vsne od na|man|e 4,5m, pokrov |e zraden od dvostrukog
mater|aa, ma otvore za uaz za zracen|e, omogucu|e
skup|an|e ksnce.
O-rea 2-la&i "a 2-a2a&an'e
-pva|uc konopac s prstenom, na|man|e 30m
-noz s pva|ucom drskom
-|edan spoac (2 za vse od 12 osoba)
-dv|e spuzve
-upute za prezv|avan|e
-dva zavacna sdra
-dva pva|uca vesa
-tr otvaraca za menke skare
-prbor za prvu pomoc
-zvzda|ku
-cetr rakete s padobranma
-dva pva|uca dmna sgnaa
-vodootpornu e.sv|et|ku
-radar refektor
-heograf
-prbor za rboov
-obrok hrane (10.000 k| po osob)
-1.5 vode po osob
-gradranu posudu za vodu
Ako ma svu opremu oznaka SOLAS A PACK, ako ne SOLAS B
PACK
Pne1at28e 2-la&i "a 2-a2a&an'e
Uzgon osgurava|u dv|e odvo|ene komore ko|e se pune kroz
bespovratn vent, a svaka |e dovo|na za na|vece dopusteno
opterecen|e spav.
Spav se napuhu|e neotrovnm pnom u roku od |edne
mnute
Svaka komora moze zdrzat tr puta vec tak od normanog.
Spav ma na|man|e |edan otvor oprem|en odgovara|ucm
sredstvom za prstup z mora posebne |akobce.
U suca|u prevrtan|a |edna osoba moze vratt spav u
spravan pooza|, moze se tegt brznom od 3 cvora.
Stabnost se osgurava smetrcno postav|enm vodenm
zepovma, ko| se pune nakon sto se spav napuse.
Oprem|ena |e s|vetom vd|vm 2M ko|e rad 12sat
unutarn|m sv|etom, oba sv|eta se pae automatsk nakon
napuhavan|a.
Na spav |e oznaceno me prozvodaca, bro| spav, datum
prozvodn|e, me m|esto servsa ko| |e obavo zadn|
preged, te bro| osoba ko|e moze prmt
Kori2ten'e -ne1at28i; 2-la&i 8o'e 2e 7a.a'1 1 ore
Pr|e korsten|a nuzno |e prov|ert da |e prveza|ka sgurno
prcvrscena za cvrst do broda, te osobodt spav od prveza
na nosacu.
Spav se na|cesce baca u more (za|edno sa spremnkom),
ako t|ekom pada prveza|ka n|e u c|eost zvucena , treba
povuc ostatak prveza|ke z spremnka cme se otvara
posuda pod takom ko|a napuhu|e spav.
Ukrca| se obav|a pomocu konopca , |akobca z mora,
nakon ukrca| treba zbact cpee sve ostae predmete ko|
mogu ostett spav.
U hadnm vremenskm uv|etma treba napuhat dno spav
Spav treba prozract , osust zbact zavacno sdro.
Kori2ten'e 2aoo2lo7a9a'1.i; 2-la&i
Osobadan|e pomoc hdrostatskog ureda|a za otpustan|e
(Hydrostatc reease unt HRV), ta| ureda| osobada
napuhu|e spav kad se pr potonucu brod nade na odredeno|
dubn.
Spav se osobada s membrane noza.
Pr zvedb s membranom voda prodre u ureda| tac
membranu, na dubt od 4.5m hdrostatsk tak osobada
zapn|ac osobada spav. Zbog uzgona spav spvava
osobada prveza|ku (Weak nk) nakon cega se spav
napuhu|e.
Izvedba s nozem rad na stom prncpu samo sto u ovom
suca|u hdrostatsk tak pomce noz ko| osobada prveza|ku
tako osobada spav.
|os se korste eektromagnetsk ureda| ko| prstskom na
gumb osobada|u spav, ko|e pada|u u more.
S-12tan'e -ne1at28i; 2-la&i /i"ali.aa
Ako |e spav za|edno sa spremnkom teza od 185kg spusta se
dzacom.
Prednost |e takvog spustan|a mogucnost ukrcavan|a u spav
bez uaska u more.
Spav se osobod te se dzacom postav zvan broda., u tom
pooza|u spav se napuhu|e povacen|em prveza|ke.
Nakon toga se spav prvac uz bok broda ukrcava|u se
putnc, u spav se ubacu|e prveza|ka spav se spusta, kada
|e dotaka more povacen|em uzce osobada se osgurac
tme |e spav osobodena
Kr1te 2-la&i "a 2-a2a&an'e
Uzgon da|e kruta trvar (na|cesce ekspandorana pastcna
p|ena) otporna na pamen sm|estena uz rubove spav.
R|etko se korste |er zauzma|u vse prostora podozn|e su
ostecen|ma od pneumatskh.
Na|man|e |edan uaz u spav mora bt oprem|en rampom
odnosno |akobcama za prhvat |ud.
Spav |e samousprav|a|uca |e |edna osoba moze ako
uspravt
Moze podn|et teg|en|e brznom od 3 cvora, oprem|ena |e
sv|etom vd|vm 2M (12sat) unutarn|m sv|etom, sv|eta
se pae automatsk.
Oznake su kao kod pneumatske spav
Kori2ten'e 81rti; 2-la&i
Pr|e spustan|a treba otpustt prveze sknut pokrov,
prov|ert da |e prveza|ka spravno prcvrscena.
Nakon spustan|a, prveza|ku treba snazno povuc cme se
podze pokrov pa sv|et|ka, te prvac spav.
Ukrcavan|e se odbav|a pomocu konopca, |akobca z mora
S12ta&i "a 7r"o na-12tan'e 7ro/a Marne evacuaton
systems MES
Omogucu|e na putnckm brodovma ukrca| veceg bro|a |ud
u spav
Sasto| se od:
-pneumatskh staza (tobogana) du|ne 10-15m
-prekrca|ne spav
-pneumatske spav za prhvat putnk canova posade
Na|cesce se korste |ednostruke dvostruke ukrca|ne staze
(pod nagbom 30 55 ) tune.
Sustav moze uspostavt |edna osoba ukan|an|em
mehanckog osguraca povacen|em pouge. Sustav| |e
spreman za prhvat putnka za 2-5 mnuta.
Prekrca|ne spav su povrsne vece od 10m , bez pokrova
cme se btno ubrzava napustan|e broda
Prekrca| |e moguc pr stan|u mora od 6Bf
OPREMLJENOST SREDSTVIMA ZA SPASAVANJE
Oprem|enost putnckh brodova povma za spasavan|e
ovs o vrst du|n putovan|a ko|e brod obav|a.
Ako brod obav|a duga medunarodna putavan|a mora bt
oprem|en d|eomcno potpuno zatvorenm brodcama
dovo|nm za 50% ukupnog bro|a |ud, na svako| stran te
dodatnm spavma ko|e mogu ukrcat |os na|man|e 25%
ukupnog bro|a |ud.
Odreden bro| brodca moze bt zam|en|en spavma (ne vse
od 12.5% ukupnog bro|a |ud)
Putnck brodov ko| obav|a|u kratka medunarodna
putovan|a mora|u mat d|eomcno potpuno zatvorene
brodce za 30% ukupnog bro|a |ud , te spav do ukupnog
bro|a |ud. Brod mora mat dodatne spav za |os na|man|e
25% ukupnog bro|a |ud.
Brodov man| od 500BT man|e od 200 putnka mogu bt
oprem|en samo spavma (150% ukupnog bro|a |ud)
Putnck brod vec od 500BT mora mat po |ednu brodcu za
prkup|an|e na svako| stran
Putnck brod -125% ukupnog bro|a |ud
Teretn brod -300% ukupnog bro|a |ud
SIGNALNA SREDSTVA
Si!nalne ra8ete
Lagana pr|enosna sredstva za prvacen|e pazn|e brodova u
bzn, spa|u|u se z ruke dostzu vsnu od 300m
Nakon te vsne zacu|u padobran pae bak|u ko|a gor
|arkocrvenom bo|om (30.000 sv|eca) na|man|e 40 sekund ,
uz brznu pada na|vse 5m/s
Otsnuta |e uputa o korsten|u, cuva|u se u vodonepropusno|
kut|, korste se dan|u nocu
R1.ne 7a8l'e
Tocno oznacu|u pooza| brodce spav, gore |arkocrvenom
bo|om (15.000 sv|eca) bar 1mn.
Nece se ugast ako su uron|ene u vodu duboku 100mm do
10 sekund
Ne sm|u ugrozavat brodcu spav, upute su otsnute na
vodonepropusno| kut|
Pli&a'1.i /ini 2i!nali
Ravnom|erno zbacu|u dm |arke bo|e, na|amn|e 3 mnute
Nam|ena m |e prvacen|e zrakopova u bzn , nemogu se
ugast kratkotra|nm uran|an|em.
Nedostatak zbog v|etra ne pokazu|u tocan pooza| , mogu se
korst samo dan|u
Kori2ten'e -riote;ni.8i; 2i!nalni; 2re/2ta&a
Teme|no naceo |e razumna pravodobna uporaba
(ograncen bro|)
Korste se |edno ako su |ud sgurn da ce neko vd|et sgna
Nocu treba korstt sv|et|ku a dan|u heograf.
S-ra&a "a 7a.an'e 8on-.a
Raketn psto| ko| zbacu|e raketu za ko|u |e prcvrscen
konopac dugacak na|man|e 230mm , pr|e upotrebe kra|
konpca treba prvezat za brod.
ODRZAVANJE SREDSTAVA ZA SPASAVANJE
Oprema za spasavan|e mora bt spravna spremna za
korsten|e u svakom trenutku.
Opremu treba redovto odrzavat pregedavat to un|et u
dnevnk.
|ednom t|edno mora se obavt preged brodca spav
opreme za spustan|e pustt u rad motore brodca (mn
3mnute) , te sporbat sustav za uzbun|van|e.
M|esecn preged mora se obavt uz pops opreme treba ga
un|et u dnevnk.
Pneumatske spav, prsuke na napuhavan|e hdrostatske
ureda|e mogu pregedavat samo ovastena ustanova (mn
|ednom godsn|e)
SREDSTVA ZA KOMUNIKACIJU
USTROJ POMORSKOG KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA
U pocetku se sustav komunkac|a u opasnost zasnvao na
zravno| vez broda (|ud) u nevo| spasavate|a.
Uspostav|en |e sustav sgurnost u pogb (Goba Martme
Dstress and Safety System GMDSS) nam|en|en osguran|u
pouzdanh komunkac|a rad sprecavan|a nezgoda odnosno
spasavan|a |ud
Me91naro/ni 2a&e" "a tele8o1ni8a.i'e (Internatona
Teecomuncaton Unon ITU)
Osnovan |e 1947 u Zenev, spec|azrana |e ustanova OUN-a
sa zadacom odrzavan|a, unapreden|a uskadvan|a
medunarodne suradn|e na podruc|u teekomunkac|a.
Me91naro/na -oor28a 2atelit28a or!ani"a.i'a
(Internatona Martme Satete Organzaton INMARSAT)
UZBUNJIVANJE
S obzrom na stupan| opasnost poruke se d|ee na:
-poruke sgurnost (Safety messages)
-poruke htnost (Urgency messages)
-poruke pogb (Dstress messages)
Por18e 2i!1rno2ti i ;itno2ti
Poruke upozoren|a sa|u brodov ko| u povdb opaze neku
po|avu od posebnog znacen|a za sgurnost povdbe.
Upozoren|a (Warnng messages) mogu bt poruke sgurnost
poruke htnost
Porukama sgurnost smatra|u se sve poruke ko|ma se
upozorava na potenc|anu opasnost za povdbu nekm
podruc|em.
Poruke htnost obuhvaca|u sve poruke o neposredno|
stvarno| opasnost ko|a ne pr|et bordu ko| odas|e poruku
ne odnose se na suca| kada |e brodu neposredno potrebna
pomoc.
Zapov|ednk broda duzan |e odasat upozoren|e kada opaz
sante eda, podrtnu bo ko|u drugu opasnost.
Poruke sgurnost SECURITE , a poruke htnost PAN PAN
Por18e -o!i7li (Dstress message)
Poruke ko|e odas|e brod ko| se naaz u neposredno|
ozb|no| opasnost, te mu |e potrebna htna pomoc.
Poruke pogb mogu bt upucene:
otvorenm govorom, korsten|em radoteefonskh sredstava
na VHF MF/HF frekvenc|ama INMARSAT sustavom.
Psanom porukom korsten|em radoteeks sustava na MF/HF
frekvenc|ama korsten|em INMARSAT sustava (standard
A/B/C)
Korsten|em posebnh ureda|a:
EPIRB, SART radoteefonsk autoaarm
Porukama u psanom obku prethod r|ec SOS
Zapov|ednk broda ko| |e prmo poruku pogb od broda u
opasnost (Shp-to-shp dstress) , duzan |e sto pr|e zv|estt
brod od ko|ega |e prmo poruku o prmtku poruke (Dstress
acknowedgement), te krent u pomoc
Di!italni 2ele8ti&ni -o"i&
Poruke pogb upucene u okvru DSC sustava su standardne
unapr|ed propsane poruke, ko|e korsnk DSC-a odabre na
tpkovnc ureda|a, te h odas|e na propsnm frekvenc|ama.
DSC omogucava san|e:
-poruke pogb (Dstress ca)
-poruke svm brodovma (A shp ca)
-seektvn pozv |ednom brodu (Seectve ca to one shp)
-seektvn pozv na skupnu brodova (Seectve group ca)
-seectve area ca
-seectve ca to coast statons
Brod ko| se pozva mora mat dod|e|en dgtan seektvn
bro| (Martme Mobe Servce Identty MMSI)
Ta| bro| DSC ureda| automatsk umece u poruku, a sasto| se
od devet znamenk, prve tr znamenke su oznaka drzave
(Hrvatska 238)
Por18e 2i!1rno2ti : ;itno2ti i -o!i7li INMARSAT
212ta&a
Za preda|u poruka ko|e spada|u u poruke upozoren|a ,
predvdene su dvosovcane oznake (Two-dgt code Speca
Access Code)
Nedostatak ovog sustava |e sto CES-ov nsu duzn
podrzavat sve oznake.
Poruke se mogu davat teefonom teeksom, preporucu|e
se korsten|e teeksa, prethod znak SOS
Brodske SES stance mora|u mat sustav za odvo|eno san|e
poruka pogb
Brodska radostanca mora omoguct prvenstveno san|e
poruke pogb prema nekom RCC-u na kopnu (Shp-to-shore
dstress)
KOMUNIKACIJE TIJEKOM TRAGANJA I SPASAVANJA
Komunkac|ska podrska tragan|u spasavan|u teme| se na
odredbama SAR konvenc|e
Razkuke se komunkac|a zmedu:
-RCC-a koordnatora povrsnskog tragan|a
-koordnatora povrsnskog tragan|a |ednce tragan|a
spasavan|a
Komunkac|a zmedu RCC-a koordnatora povrsnskog
tragan|a uspostav|ena |e INMARSAT sustavom , u prvom
redu teeks-suzbom preko MF/HF prmopreda|nka
Kod MF/HD prmopreda|nka korste se frekvenc|e 3023kHz
5680kHz , a po potreb 4125kHz
Komunkac|u zmedu brodova ko| obav|a|u tragan|e mora
se ogranct na samo na|nuzn|e poruke.
Za govornu komunkac|u treba korstt standardne
propsane zraze (Standard Marne Communcaton Phrases
SMCPs)
Za komunkac|u na m|estu nezgode korste se VHF ureda|
na frekvenc| 156,8MHz (Ch 16) , te na MF podruc|u ,
2182kHz
Duznost RCC-a |e da svaka tr sata obav|estava o t|eku
tragan|a spasavan|a sve |ednce na m|estu nezgode
T zv|esta| mora|u odgovarat propsanom formatu (standard
SAR stuaton report SAR SITREP)
ODRE IVANJE POLOZAJA LJUDI I BRODOVA U
OPSANOSTI
Ure9a'i "a na&o9en'e (Homng devces)
Omogucu|e odredvan|e sm|era u ko|em se naaze |ud u
nevo|.
Osnovn ureda| |e radarsk transponder (SART)
Svak teretn brod vec od 500BT svak putnck brod mora|u
mat na|man|e dva SART-a
SART |e pr|enosn ureda| ko| na pobudu (9GHz) odas|e ste
takve sgnae ko| na radarskom zasonu ostav|a|u nz
ravnom|erno razmaknuth tockca.
Domet ureda|a |e na|man|e 5M, ureda| |e zute bo|e, ma
sv|etosn zvucn pokazvac rada, te mogucnost rucnog
uk|ucvan|a.
Vodootporan |e mora zdrzat pad u vodu sa 20metara.
Napa|an|e mora nakon 96 sat ,susan|a" omoguct |os 8 sat
preda|e.
V%= DSC EPIRB |e ureda| za navoden|e dopusten
brodovma ko| pove na podruc|u A1.
Takav ureda| odas|e sgna pogb |ednakh ob|ez|a kao
VHF DSC ureda| s razkom sto se kao oznaka nezgode
navod EPIRB Emmson, bez oznake m|esta vremena
nezgode.
Takav ureda| sadrz pr|amno-preda|n skop SART ureda|a,
tako da spasack brodov ako otkrva|u n|egov pooza|.
Ure9a'i "a ot8ri&an'e -olo"a'a
Omogucu|u odredvan|e pooza|a broda |ud u nevo|
obav|estava|u nadezne ustanove
U takve ureda|e spada|u EPIRB ureda| Standard E
INMARSAT ureda|
COMPAS 6 SARSAT
Sustav |e utem|en dogovorom SAD-a Rus|e , Kanade
Francuske
SAD Rus|a osgurava|u svemrsku tehnoog|u, a sve cetr
drzave komunkac|ske m|erne ureda|e sateta
Sustav se sasto| od:
-zem|skog d|ea (kontron centr okan termna)
-svemrskog segmenta (satet COSPAS na 1000km SARSAT
na 850km GOES na 35700km)
-preda|nka (pomorsk , zrakopovn , kopnen)
U COSPAS SARSAT sustavu pooza| EPIRB-a odredu|e se
m|eren|em Dopperova pomaka prm|ene frekvenc|e
Sustav podrzava dva nacna rada:
-u reanom vremenu (Rea tme mode)
-goban nacn rada (Goba Mode)
UPOZORAVANJE BRODOVA (Word wde Navgatona
Warnng Servce WWNWS)
Sustav |e uspostav|en 1977.god. a zazvo |e 1797.god.
Sv|etsk sustav navgac|skh obav|est (Marne Safety
Informaton MSI) obuhvaca sva morska podruc|a sv|eta
Navgac|ska podruc|a su pod|e|ena na 16 podruc|a
(NAVAREA podruc|a) , a svako podruc|e na vec bro|
podpodruc|a.
Drzave koordnator NAVAREA podruc|a su:
I VB , II Francuska , III Span|oska , IV SAD , V Braz , VI
Argentna , VII |AR , VII Ind|a , IX Pakstan , X Austra|a , XI
|apan , XII SAD , XIII Rus|a , XIV Nov Zeand , XV Ce XVI
Peru
NAVAREA koordnator |e osoba odnosno ustanova ko|a
raspoaze strucnm pouzdanm zvorma nformac|a,
hdrografskom suzbom pozuzdanm komunkac|skm
vezama (domet preda|e mn. 700M preko NAVAREA
porduc|a)
NAVAREA poruke su sve poruke ko|e ma|u vaznost za c|eo
podruc|e
NAPUSTANJE BRODA
UZROCI NAPUSTANJA BRODA
Do napustan|a broda doaz zbog okonost zazvanh nekm
zvanrednm dogada|em, ko| se n|e mogao predvd|et
Izvanredn dogada| se mogu pod|et na:
-dogada|e ko| nsu zazva stetne pos|edce nt su h mog
zazvat
-dogada|e ko| nsu zazva stetne pos|edce, a su h mog
zazvad (near msses)
-dogada|e ko| su zazva stetne pos|edce
Pomorskm nezgodama nazva|u se dogada| ko| su zazva
pos|edce ko|ma su ugrozen |udsk zvot movna.
Nezgode zbog ko|h |e potrebno napustt brod se d|ee na:
potonuca, pozare / ekspoz|e, nasukan|e, sudare udare,
ostecen|a trupa stro|eva
POTONUCE BRODA
Do potonuca broda moze doc zbog gubtka uzgona , gubtka
stabnost gubtka cvrstoce trupa.
Do gubtka uzgona doaz zbog napav|van|a broda.
Do napav|van|a kroz otvore na trupu (grota, vrata) doaz
zbog n|hovog nepravnog zatvaran|a nespravnost
mehanzama za osguravan|e.
Tome su posebno zozen brodov nskog nadgrada na
nemrnom moru.
Se ko|e nasta|u pr udaru vaa ako mogu otknut pokopce
skadsta tako napunt brod.
Na|vazn|a m|era predostroznost |e osguran|e svh otvora
kroz ko|e voda moze prod|et.
Do napav|van|a moze doc kroz pukotne na trupu broda,
ko|e nasta|u zbog dotra|aost konstrukc|e, u takvm
suca|evma na|cesce nemoguce spr|ect da|no pucan|e
trupa, pa va|a zapocet prpreme za napustan|e broda.
Ako |e kocna vode ko|a |e proda u brod veca od rezervnog
uzgona doaz do potonuca broda.
Do gubtka stabnost doaz zbog prevekog nagbnog
momenta.
Van|ske se (vaov v|etar) zazva|u nagb broda ko|emu se
suprostav|a moment stabnost broda.
Ako |e nagbn moment vaova v|etra vec od momenta
stabnost broda , doaz do prevrtan|a
Do prevrtan|a doaz u suca|u kada |e prrodn perod
va|an|a broda |ednak dvostruko vec od peroda va|an|a
ko|eg zazva|u vaov (bocno) odnosno u suca|u |ahan|a na
vaovma (Surf rdng) kada se brzna broda z|ednac s
brznom vaova (po krm)
Do prevrtan|a moze doc zbog prom|ene pooza|a tereta,
ko| se, ako n|e dobro prcvrscen, zbog va|an|a pomce
zazva nagn|an|e odnosno prevrtan|e broda.
Do potonuca moze doc zbog gubtka uzduzne cvrstoce
broda (om konstrukc|e).
Zbog razke zmedu se tezne se uzgona |av|a|u se
smcne se ko|e nasto|e pres|ec brod.
Posebno nepovo|na okonost |e sto se pr povdb na
dugackm vaovma raposred uzgona m|en|a u kratkm
vremenskm razmacma.
Na|veca opterecen|a prozvode vaov c|a |e duzna prbzno
|ednaka duzn broda to kad se brod naaz na dvama
vrhovma , se va nade na sredn broda.
NASUKAVANJE
Nasukavan|e |e pooza| broda u mrovan|u , u ko|em brod
dra morsko dno u m|er ko|a ne dopusta da|n|u povdbu.
Do nasukavan|a moze doc:
-nam|erno rad spasavan|a broda od druge opasnost
-zbog navgac|ske greske
-kao pos|edca kvara stro|a
Do nam|ernog nasukan|a doaz ako zapov|ednk, smatra|uc
da pr|et opasnost od potonuca broda, nasto| spast brod
nasukava|uc ga na pomno zabran do obae, vazno |e da pr
tome ma sto man|u brznu, rad man|eg ostecen|a.
Nasukavan|e zbog navgac|ske greske spada u skupnu
nezgoda ko|e se tesko mogu spr|ect d|eovan|em zvan
okruzen|a broda.
Sman|van|e bro|a nasukavan|a mose se postc bo|m
oznacavan|em povnog puta, te bo|om zobrazbom casnka.
Do nasukavan|a broda na sdrstu moze doc kada brod pod
ut|eca|em v|etra vaova bude bacen na obau, to se moze
dogodt zbog kvara na brodsko| oprem.
Nasukavan|e |e cesto pos|edca kvara stro|a u povdb,
kvara na uprav|ackom sustavu.
Osnovna opasnot kod nasukavan|a |e prevrtan|e broda ,
pogotovo pr osm vremenskm uv|etma, u tom suca|u
treba sto pr|e napustt brod, pr napustan|u broda cesto se
korste hace za spasavan|e koca
SUDAR I UDAR
Sudar broda |e sraz broda s drugm brodom u povdb na
sdrstu.
Udar broda |e sraz broda s ob|ektom ko| n|e brod.
Sudar udar mogu bt sa ostecen|em bez ostecen|a trupa
Do sudara odnosno udara broda doaz sk|ucvo krvn|om
|ednog oba casnka.
Pos|edce sudara ovse o brzn pooza|u brodova, zbog
veke mase brodova ostecen|a pr sudaru su veka.
Na|opasn| sudar |e kada |edan brod pod kutom od 45 udara
u pramcana ramena drugog broda u tom suca|u cesto doaz
do potonuca udarenog broda.
Ako brod ko| udara ma bub, moguce |e da oba broda
ostanu pvat, dok se ne odvo|e. U tom suca|u posada
udarenog broda mora sto pr|e prec na brod udarac.
Ako u sudaru sud|eu|u |edan dva tankera ako moze doc
do pozara / ekspoz|e zbog vsokh temp ko|e se razv|a|u
tren|em.
Pr udaru r|etko doaz do vech ostecen|a, prvenstveno zato
sto do udara ugavnom doaz u uckm podruc|ma pr mam
brznama broda.
Osnovne m|ere sgurnost provode se vec pr zgradn| broda
ugradn|om sudarnh pregrada po|acan|ma konstrukc|e.
POZAR I EKSPLOZIJA
Pozar broda |e nekontrorano goren|e c|eog broda
n|egovh d|eova
Ekspoz|a |e trenutacno zgaran|e tereta zapa|vh pnova
para.
Om|er potpunh gubtaka u odnosu prema pozarma |e 10% ,
zbog toga sto vecna pozara nasta|e u stro|u ne usp|eva se
prosrt na prostore tereta.
Do pozara doaz zbog sudara neprkadnh radnh
postupaka posade.
Pr pozaru ekspoz| moze doc do vekh ostecen|a cak
potonuca broda, pogotovo ako pozar zahvat tvar ko|e gore
vsokm temperaturama.
Pozar se razku|e od svh ostah nezgoda po tome sto dobro
uv|ezbana posada moze btno uman|t n|egove pos|edce
spr|ect gubtak broda.
U suca|u zb|an|a pozara u suca|u sum|e potrebno |e sto
pr|e dat znak za uzbunu
Ako se nakon svh poduzeth m|era pozar ne ogranc ugas
treba provest prpreme za napustan|e broda, no ne
preporucu|e se uda|avan|e od broda zbog mogucnost
povratka na brod.
OSTECENJA TRUPA: OPREME I STROJEVA
To su kvarov zbog ko|h |e brod onesposob|en za povdbu
Razku|emo kvarove porvnog ureda|a , kormarskog ureda|a
sve druge kvarove
Kada |e r|e o ostecen|u stro|a korma mogu se dogodt dva
suca|a:
-kvar moze otkont posada stro|a
-kvar se nemoze otkont, te |e potrebno teg|en|e
RASPORED ZA UZBUNU
Sa/r"a' ra2-ore/a "a 1"71n1
Da b se zb|ega neorganzranost u suca|u opasnost SOLAS
konvenc|a sadrz upute ko|e mora postovat svaka drzava
potpsnca, a odnose se na raspored duznost canova posade
u suca|u opasnost.
Raspored za uzbunu sadrz ops znakova za napustan|e
broda nacn zdavan|a nareden|a u suca|u napustan|a
broda.
Raspored uk|ucu|e upute o:
-zatvaran|e vodonepropusnh protupozarnh vrata ostah
otvora
-opreman|e bordca, spav ostah sredstava za spasavan|e
-prpremu spustan|e brodca za spasavan|e
-nacne okup|an|a putnka
-korsten|e sredstva veze
-uprav|an|e skupnama za gasen|e pozara
Rasporedom za uzbunu utvrdu|u se casnc odgovorn za
odrzavan|e sredstava za spasavan|e protupozarne opreme.
Na putnckm brodovma rasporedom se utvrdu|u duznost
vezane za upozoravan|e putnka, prov|ere spravnost
korsten|a prsuka za spasavan|e, prkup|an|e putnka na
zbornm m|estma.
Prm|erc rasporeda za uzbunu postav|a|u se na
zapov|ednckom mostu , stro|arnc , nastambama posade.
Obrazac rasporeda za uzbunu na putnckm brodovma mora
odobrt nadezna vast.
U&'e"7a&an'e na-12tan'a 7ro/a
Gubc zvota mogu se spr|ect obveznm ucestam
uv|ezbavan|em postupaka u suca|u opasnost
SOLAS konvenc|a propsu|e obvezu uv|ezbavan|a prema
ko|o| svak can posade mora sud|eovat u |edno| v|ezb
napustan|a broda gasen|a pozara bar |ednom na m|esec.
Ako se zm|en vse od 25% posade, v|ezba se mora obavt
24sata nakon spov|avan|a.
Na putnckm brodovma v|ezba okup|an|a putnka mora se
provest 24 sata nakon ukrca|a putnka putnke treba
upoznat s radn|ama u suca|u opasnost
V|ezba napustan|a broda mora sadrzavat radn|e:
-okupt putnke posadu
-prov|ert da su putnc posada prkadno od|even
-prov|ert da su prsuc za spasavan|e spravno navucen
-obavt v|ezbu tragan|a zvacen|a putnka
-provest prpreme za spustan|e brodca za spasavan|e
-spustt barem |ednu brodcu obavt manevar uz pa|en|e
motora
V|ezba protupozarne zastte mora sadrzavat:
-|av|an|e na zborno m|esto
-upucvan|e protupozarne crpke s na|man|e dva maza
-prov|era opreme vatrogasaca
-prov|era komunkac|skh sredstava
-prov|era vodonepropusnh protupozarnh vrata
O obav|enm v|ezbama treba vodt b|eske, ko|e se zapsu|u
u poseban dnevnk u brodsk dnevnk.
Prir1.ni8 "a &'e"7e
Svak brod mora mat prrucnk za v|ezbe, u ko|em mora bt
ob|asn|eno:
-navacen|e prsuka od|ea
-prkup|an|e na oznacenm m|estma
-ukrca| spustan|e pova za spasavan|e
-nacn spusatan|a pova z samog pova
-rasv|eta u nuzd
-upotreba opreme za prezv|avan|e
-upotreba ureda|a za otrkvan|e pooza|a
-upotreba radoureda|a
-upotreba |ekova
-upotreba motora
-podzan|e pova za spasavan|e
-opasnost od hadnoce
-postupc z rasporeda za uzbunu
Bro/28i 212ta& 1"71ne
Suz za obav|estavan|e posade putnka o tome da |e
potrebno napustt brod obavt neku drugu radn|u vaznu
za sgurnost |ud broda.
N|me se uprav|a sa zapov|ednckog mosta, razna zvuka
mora bt na|man|e 80dB, odnostno 10dB znad uobca|ene
razne buke.
Opca uzbuna sedam vse kratkh sgnaa popracenh
|ednm dugm pomocu zvzda|ke srene
PRIPREME ZA NAPUSTANJE BRODA
O/18a o na-12tan'1 7ro/a
Brod ne treba napustat dok to n|e pr|eko potrebno, |er |e
brod na|sgurn|e zakonste na moru. Oduku o napustan|u
broda donos zapov|ednk , kada proc|en da |e sgurn|e
pr|ec u brodce spav nego ostat na brodu.
Po2t1-.i -ri na-12tan'1 7ro/a
Svaka brodca za spasavan|e mora mat potreban bro|
canova posade.
Zapov|ednk brodce zaduzen |e za rukovoden|e spustan|em
brodce za uprav|an|e nakon spustan|a.
Osm zapov|ednka mora bt menovan n|egov zam|enk, od
n|ega se oceku|e da pomaze zapov|ednku da ga potpuno
zam|en u suca|u potrebe
Zapov|ednk zam|enk mora|u bt autortatvne osobe
Pr|e pocetka napustan|a broda treba sman|t brznu broda
na 2-3cvora man|e
Pr napustan|u broda svaka osoba mora obuc topu od|ecu
prsuk za spasavan|e, prsuk mora bt dobro prtegnut da
osoba neb spaa u suca|u skakan|a u more.
Na putnckm brodovma okup|an|e putnka |e predvdeno na
odredenm m|estma (Muster statons) , da b se zb|ega
guzba panka.
Canov posade su zaduzen za spustan|e brodce, nakon sto
su navuk prsuke treba|u sknt zasttn pokrov sozt ga
na prkadno m|esto u brodc.
Dvo|ca uaze u brodcu, |edan postav|a cevpove na otvore, a
drug doda|e prveza|ku.
Ako ma dovod|no vremena, brodce spav treba opskrbt
dodatnm kocnama vode, hrane opreme.
L'1/i 1 or1
Pr napustan|u broda na|veca opasnost za |ude |e ut|eca|
nskh temperatura
Stan|e t|ea zazvano padom t|eesne temperature spod 35
C nazva se HIPOTERMI|A
Hpoterm|a nastupa kada se pocn|e snzavat unutarn|a
temperatura t|ea (u bzn srca puca).
Hpoterm|a moze nastupt pr v|etrovtom ksnom
vremenu pr temp zraka od 10 C , a posebce |e zrazena
kada se cov|ek znenada nade u hadnom moru.
T|eo gub topnu zbog:
-pr|enosa topne s t|ea vse temp. na t|eo nze
temperature (kondukc|a)
-odvoden|a topne stru|an|em zraka tekucne nze
temperature (konvekc|a)
-zracen|a topnskh zraka (rad|ac|a)
-sparvan|a kap|ca tekucne (evaporac|a)
Btzna ko|om opada unutrasn|a temperatura t|a ovs o
od|ec, temperatur zraka vode, brzn crkuac|e zraka
vode, fzcka predspozc|a t|ea (deb|na)
Prva reakc|a t|a pr dodru s hadnom vodom |e |aka bo
(coo shock), te brzo dsan|e (hpervetac|a). Nakon toga
doaz do suzavan|a krvnh za, a tme do sman|en|a
protoka krv (do 100 puta).
Kada temperatura t|ea padne spod 35 C pocn|e se |av|at
os|eca| umora, zbun|enost gub se sposobnost obav|an|a
pokreta, kada temperatura padne zmedu 31 C 33 C
nastupa nesv|estca, pus sab u pucma se skup|a voda , a
smrt moze nastupt u svakom trenutku.
Osnovne naznake hpoterm|e su prom|ene ponasan|a,
sman|ena uskadenost pokreta, hadna koza, zadah scan
mrsu acetona, nekontrorano urnran|e.
Pruzan|e prve pomoc osobama ko|e su provee odredeno
vr|eme u hadno| vod:
-ako osoba ne dse odmah zapocet s um|etnm dsan|em
-pruzat prvu pomoc ako nema vd|vh znakova zvota
-zb|egavat svako pokretan|e pothadene osobe
-osoba se ne sm|e masrat n davat |o| akoho
-ako |e osoba pr sv|est dat |o| top naptak
POSTUPCI NEPOSREDNO NAKON NAPUSTANJA BRODA
Neposredno nakon napustan|a broda treba prov|ert ma
|ud u moru prhvatt h u brodce
Ako su |ud u moru oz|eden sab treba korstt kopcu na
edma prsuka, |akobce rampu za ukrca|.
Na brodcama treba sto pr|e podgnut pokrov, pr nskm
temperaturama |ud treba|u ec sto bze |edn uz druge u
zav|etrn.
Oz|edenma sto pr|e pruzt medcnsku pomoc, treba uzet
|ek protv morske boest, da b se spr|eco gub|en|e
tekucne.
Brodca oprem|ena motorom treba prhvatt u tega| brodce
bez motora spav, u vodu treba spustt zavacna sdra da
b se sman|o zanosen|e.
Ako se brodca spav napuna morem treba ga sto pr|e
zbact pomocu crpke spuzve, |ednu spuzvu treba sacuvat
za prkup|an|e ksnce
PREZIVLJAVANJE NA MORU
ORGANIZACIJA ZIVOTA U BRODICI ILI SPLAVI
Pshoosk stav (mora) osoba u brodcama spavma |edan
|e od osnovnh uv|eta usp|esnost prezv|avan|a na moru.
Nuzno |e da u brodc |edna osoba organzra radn|e ko|e se
poduzma|u (na|cesce zapov|ednk brodce).
Na|vec probem s ko|ma se susrece zapov|ednk su panka,
hster|a, pad samopouzdan|a, da b se to spr|eco treba
organzrat zvot u brodc tako da sv dob|u odredena
zaduzen|a.
Zaduzen|a u brodc:
-organzrat stana dezurstva
-zaduzt odreden bro| osoba da dezura uz ran|ene t|ekom 24
sata
-uspostavt pracen|e radoprograma (ako posto| ureda|)
-postavt strazu uz vodu hranu
-postavt promatrace
-organzrat za|edncko druzen|e
-zaduzt osobe za rboov
Za san|e poruka pogb moze usp|esno posuzt sgnano
zrcao (heograf) , za prvacen|e pazn|e brodova zrakopova
u bzn.
Ureda| se sasto| od zrcaa, te od stapca s prstenom na
|ednom kra|u povezanm sa zrcaom konopcem tocno
odredene duzne, u don|em |evom ugu zrcaa se naaz
rupca.
Heograf |e upotreb|v dan|u , a moze se uoct na
uda|enost od 5M.
ZASTITA LJUDI U BRODICI ILI SPLAVI
%la/no.a
Na|veca opasnost za |ude u brodcama spavma su
promrzne, |av|a|u se kada se zbog ut|eca|a van|ske
temperature pocmu smrzavat t|eesne tekucne u po|ednm
d|eovma t|ea.
Do promrzna doaz mnogo brze ako su po|edn d|eov
t|ea nezastcen zozen v|etru.
Do pothadvan|a doaz pona|pr|e zbog v|etra (Wnd ch)
zato sto v|etar prvdno snzava temp. zraka.
Prv su znac ozebna |ako b|edo os|eca| ukocenost,
nakon toga doaz do potpune obamrtvost neos|et|vost.
Trebao b organzrat da do posade brodce paz na po|avu
ozebna drugog d|ea da se zm|en|u|u.
Osnovno sredstvo sprecavan|a ozebna |e zb|egavan|e
zagan|a goe koze zraku pravno korsten|e sredstava za
zasttu.
Pr po|av prvh znakova ozebna treba ugr|at zahvacene
d|eove t|ea, smrznut d|eo t|ea ne sm|eu se tr|at
masrat-
To-lina
Vsoke temperature su opasne zbog suncance topotnog
udara, uz to se |av|a opasnost od opekna povecan|a
potrebe za tekucnom.
Suncanca se |av|a zbog duze zozenost suncu bez zastte
gave, cesce pogada pavokose ceave, d|ecu star|e.
Topotn udar nasta|e ako zakaze mehanzam haden|a
organzma (zno|en|e) , zbog cega doaz do povsene t|eesne
temperature
Znac suncance topotnog udara su gavobo|a, vrtogavca,
povracan|e, bo u trbuhu porast temperature.
Nakon po|ave prvh znakova suncance topotnog udara
treba se osobodt vska od|ece, a ne sknut se potpuno.
Osobu ko|a ma suncancu treba hadt dat |o| mao vode,
poegnut |e.
Boesnk mora mrovat sto duze (na|man|e 48sat) n u
ko|em suca|u ne sm|e uazt u more.
%rana i &o/a 1 7ro/i.aa i 2-la&ia
Svaka brodca spav oprem|ena |e odredenom kocnom
vode hrane, veoma |e vazno da se te kocne pravno
upotreb|ava|u.
L|udsk zvot |e mnogo ugrozen| zbog nedostatka vode nego
hrane, bez hrane se moze prezv|et do 40 dana a bez vode
3-14 dana.
Hrana u brodcama sasto| se od tvar ko|e da|u na|vecu
kocnu energ|e zaht|eva|u mau potrosn|u vode u
organzmu.
Osnovno |e pravo prezv|avan|a da se u prva 24 sata ne
zda|e n voda n hrana, znmka su oz|edene osobe,
posebce ako krvare.
Smatra se da osoba dnevno gub tre tekucne zno|en|em
tre urnran|em, uzman|em vode od tre na da
omogucava se prezv|avan|e na|man|e do 10-12 dana bez
pos|edca na zdrav|e.
Pr raspod|e hrane vode treba pazt da sve osobe dob|u
|ednake obroke, vodu |e na|bo|e davat 3 puta na dan.
Vazan zvor ptke vode |e ksnca , vazno |e pr|e skup|an|a
ksnce povrsne oprat od so, uz ksncu moze se skup|at
rosa za to treba sacuvat od so cstu spuzvu.
Pr|e upotrebe obavezno prov|ert da |e voda sana.
Do vode se moze doc pomocu desanzatora ko| morsku
vodu osobada|u od so mneraa.
Razku|emo kem|ske soarne desanzatore.
Kem|sk desanzator sasto| se od vrecce od gumnarong
patna ko|a se napun vodom, u vreccu se ubac sredstvo
ko|e z morske vode veze so mnerae, voda se moze pt
nakon 30mn.
Soarn desanzator omogucu|e dobvan|e ptke vode
sparavan|em mora zbog zagr|avan|a suncevom energ|om.
Prednost u odnosu na kem|sk desanzator |e neograncena
kocna vode, a nedostatak |e sto se moze korstt samo pr
suncanom vremenu.
Na|bo|m se smatra|u desanzator kod ko|h se voda dobva
naceom reverzbne osmoze, ureda| tac morsku vodu na
poupropusnu membranu prtskom od 55bara s druge
strane membrane zaz ptka voda.
Do hrane se moze doc rbaren|em, ugavnom su sve rbe
pokrvene |uskom dobre za |eo, rba se moze osust.
Rbu ne va|a |est ako nema bar tre vode po osob na
dan.
NAPUSTANJE MJESTA NEZGODE
|edna od na|tezh odukka zapov|ednka brodce |e da ostat
u bzn m|esta nezgode se uputt prema na|bzo| oba.
Osnovna cn|enca ko|om se pr tome treba vodt |e da |e
pozv za pomoc prm|en, odnosno da |e uspostav|ena veza
sa spasavate|ma.
Ako |e veza uspostav|ena moze se razmatrat mogucnost
odaska s m|esta nezgode, pr tom treba vodt racuna o
kocn gorva u brodc.
U povdb brodcom za spasvan|e korst se kompas brodce ,
kurs octan na tom kompasu moze znatno odstupat od
tocnog.
Vesa treba korstt |edno:
-pr uda|avan|u od broda nakon napustan|a
-zbog zb|egavan|a neposredne opasnost
-zbog podvacen|a pod obak z ko|eg ks
-pr skrcavan|u na kopno
Nade se brodca u bzn obae, a obaa se ne vd znac ko|
upucu|u na bznu obae su ptce, bo|a mora, zvuk oma
vaova, mrs s obae.
U suca|evma nesgurnost bo|e |e ostat u bzn m|esta
nesrece, nego se uputt prema oba.
Kori2ten'e "a&la.no! 2i/ra
Nam|ena zavacnog sdra |e da ubaz nekontrorano va|an|e
spr|ec uda|avan|e (odnosen|e) brodce spav.
Zavacno sdro vezu|e se na pramcan do, da b se pramac
usm|ero na v|etar tme smn|a opasnost od prevrtan|a.
Zavacno sdro ma obk krn|eg stosca ko|em kra|eve tvore
dva metana prstena razcth prom|era, prsten su
medusobno spo|en cvrstm patnom.
Zavacna sdra za spav zradena su od patna, bez
prstenova u obku padobrana.
Zavacno sdro se prcvrscu|e za brodcu s dva konopca od
ko|h |e |edan vezan za vec, a drug za man| prsten, da b se
oaksao zvacen|e sdra.
U-otre7a otora 1 7ro/i.i "a 2-a2a&an'e
-Na brodce za spasavan|e postav|a|u se dzesk motor,
zbog svo|e pouzdanost sman|en|e opasnost od pozara.
Na otvore d|eomcno zatvorene brodce ugradu|u se motor
sa zracnm haden|em, dok zatvorene brodce ma|u motore
sa vodenm haden|em, a to n|e pravo.
Motor su zveden tako da mogu radt bez haden|a do tr
mnute.
Svak |e motor oprem|en aatom, rezervnm d|eovma
uputom o pokretan|u korsten|u.
Da b motor spravno rado potreban |e odgovara|uc om|er
gorva zraka dovo|na kocna u|a.
Vazan do pogonskog skopa |e spo|ka ko|a omogucu|e
vozn|u napr|ed, natrag rad u m|estu.
O2te.en'a 7ro/i.e ili 2-la&i
Ako brodca odgovara uv|etma SOLAS konvenc|e, nt nakon
ostecen|a nece potonut, pak ako |e moguce treba otkont
ostecen|e.
Ostecen|e se zatvara s van|ske strane tkannom na|onom.
Vodu ko|a |e prodra treba sto pr|e zbact.
Po|edne brodce su oprem|ene patentnm cepovma u
obku ksobrana, ko| se posebnm v|kom prtegnu uz bok
brodce.
Ostecen|a spav otkan|a|u se s prozenom opremom, korste
se drven gumen cepov gumen pokrvka ko|a se |ep
na otvor. Pr|e |ep|en|a povrsnu treba osust obrust.
PROTUPOZARNA ZASTITA NA BRODOVIMA
GORENJE: POZAR I EKSPLOZIJA
Goren|e |e kem|sk proces u ko|em se spa|a gorva tvar
ksk, uz osobadan|e topne po|avu sv|etost
Pozar se defnra kao nekontroran proces goren|a
Da b goren|e zapoceo, odnosno tra|ao mora|u bt spun|en
odreden uv|et:
-prsutnost gorve tvar
-prsutnost kska
-dovo|na temperatura pa|en|a
Za-al'i&e 8r1te t&ari
Krute tvar se d|ee na nezapa|ve, tesko zapa|ve ako
zapa|ve
Nezapa|ve krute tvar su sve krute tvar ko|e se pr
normanom taku nece zapat nt u uv|etma vsoke
temperature
Teskozapa|vm tvarma smatra|u se krute tvar ko|e se pod
ut|eca|em pamena zapae gore, a samo dok su zravno
zozene pamenu (vuna)
Po|edne krute tvar podozne su samozapa|en|u, ko|e |e
pos|edca samozagr|avan|a uzrokovanog fzkanm,
kem|skm booskm prom|enama (aumn|sk prah,
pamuk, rb|e brasno, s|eno)
Za-al'i&e te81.ine
Tekucne ne zgara|u zravno vec m|en|a|u agregatno stan|e
zgara|u kao pnov pare. Da b doso do goren|a tekuch
tvar temperatura tekucne mora bt dovo|no vsoka da se
znad povrsne tekucne stvor dovo|na koncetrac|a pnova
para.
Zapa|vost tekucna sptu|e se u zatvoreno| posud (Cosed
cup test) r|ede u otvoreno| posud.
Isptvan|e se provod tako da se tekucna u|e u zatvorenu
posudu postupno zagr|ava, znad povrsne se dovod zvor
pa|en|a (eektrcna skra).
Porastom temperature doaz do vece koncentrac|e pnova
para , a tme pa|en|a.
Ta temperatura se nazva temperatura pa|en|a (Fash pont).
Da|nm porastom temperature ubrzava se sparvan|e
tekucne doaz do koncentrac|e pnova para ko|a
omogucu|e tra|no goren|e bez van|skog dovoden|a topne
temperatura goren|a (Fash pont)
Da|nm zagr|avan|em moekue nakon odva|an|a s povrsne
tekucne ma|u dovo|nu temp. da se pae u dodru s kskom
bez van|skog zvora topne temperatura samozapa|en|a
(Auto gnton pont)
Zapa|vm tekucnama smatra|u se sve tekucne ko|ma |e
temperatura pa|en|a nza od 61 C , a d|ee se na:
-vsokozapa|ve temp. pa|en|a nza od -18 C
-sredn|e zapa|ve zmedu -18 C 23 C
-teskozapa|ve zmedu 23 C 61 C
Za-al'i&i -lino&i i -are
Izgaran|e pnova para redovto pocn|e ekspoz|om
Ekspoz|a |e kem|ska prom|ena pr ko|o| se veka kocna
gorve tvar trenutacno spa|a s kskom uz osobadan|e veke
kocne topne
Da b doso do ekspoz|e pnova para potrebno |e da ud|e
pnova para kska bude unutra granca ekspozvnost.
Don|om grancom ekspozvnost (Lower fameabe mt
LFL) nazva se na|man| prostorn ud|e zapa|vh pnova
para pr ko|em |e ekspoz|a |os moguca.
Drug nuzan uv|et da b doso do ekspoz|e |e van|sk zvor
topne.
Razku|u se ekspoz|e defagrac|om detonac|om.
Pr defagrac| nastupa ubrzano zgaran|e pr cemu se
granca reakc|e od sredsta ekspoz|e sr brznom 10 do 10
m/s.
Podruc|e zahvaceno zgaran|em postze srnu od nekoko
mmeara
Ako |e doso do detonac|e brzna sren|a |e 10 m/s (veca od
brzne zvuka zbog cega doaz do praska) , a srna podruc|a
kem|ske reakc|e ne preaz 10 mm.
Temperature pr detonac| su 1600 4000 C , a takov znad
2000 bara.
I"&ori to-line
Sve tvar t|ea ko|e zbog svo|e povsene temperature
mogu zazvat nekontrorano goren|e u svo|o| okon.
Izvore topne d|emo na mehancke, eektrcne, nukearne
kem|ske zvore.
Pozar zazvan eektrcnm stru|om nasta|u porastom
temperature vodca zb|an|em eektrcne skre.
Pozar zazvan mehanckm zvorma topne nasta|u pr
tren|u dv|e cvrste tvar.
To |e cest uzrok pozara vekh prtsaka pr sudaru brodova.
U kem|ske zvore ubra|a|u se mnog egzotermn proces
zmedu dv|e vse tvar (pomerzac|a).
Vek bro| pozara uzrokovan |e zravnm pr|enosom topne
sa tvar vsoke temperature na tvar nze temperature.
Topna se moze prenost provoden|em (kondukc|om),
stru|an|em (konvekc|om) , zracen|em (rad|ac|om)
Na.ela !a2en'a i -o/'ela -o"ara
Pozar se moze ugast haden|em, odva|an|em, gusen|em
zravnm d|eovan|em na kem|sk proces.
Pr haden|u pozara odgovara|ucm sredstvom, spusta se
temperatura gorve tvar spod temperature pa|en|a nakon
cega presta|e proces zgaran|a.
Haden|em se ugavnom gase pozar kruth tvar, a na|cesce
sredstvo |e voda.
Odva|an|e gorve tvar obuhvaca postupke ko|ma se z
podruc|a goren|a ukan|a gorva tvar ko|a |os n|e pocea
gor|et.
Prm|er takvog gasen|a |e prekd dovoden|a gorva
(zatvarn|em venta) ogradvan|e podruc|a goren|a (sumsk
pozar)
Gasen|e pozara teme| se na sprecavan|u prstupa kska
gorvo| tvar , ostvaru|e se tako da se oporazena tvar
potpuno prekr|e nekm nertnm pnom , nezapa|vom
tekucnom krutom , u pravu spkm mater|aom.
Prema ISO standardu pozar se d|ee na:
-kasa A pozar kruth tvar
-kasa B pozar tekuch tvar
-kasa C pozar pnova
-kasa D pozar zapa|vh metaa
-kasa E pozar eektrcnh nstaac|a
SREDSTVA ZA OTKRIVANJE POZARA
R1.ni 'a&l'a.i -o"ara
Nam|en|en su brzom pr|ensu nformac|e o otkrvan|u
pozara, na|cesce se zradu|u kao eektromehanck prekdac
ko|ma se zatvara stru|n krug.
Da b se prekdac uk|uco potrebno |e ukont zasttu (razbt
staken pastcn pokrov)
Nakon uk|ucvan|a prekdac mora ostat u tom pooza|u da b
se mogo utvrdt ko| |e prekdac uk|ucen, uobca|eno se
ugradu|u u crvena kucsta.
Na brodovma se na svakom uazu odnosno u proazma
nastamba, pomocnm prostor|ama nadzornm prostorma
postav|a po |edan rucn |av|ac tako da nt |edan do hodnka
n|e uda|en od |av|aca vse od 20m.
To-lin28i 'a&l'a.i -o"ara
Prm|en|u|u se u prostorma u ko|ma se oceku|e brz porast
temperature.
Izradu|u se kao termoaksman termodferec|an |av|ac
Termomaksman |av|ac kao parametar okone m|ere
temperaturu zraka.
Uzbunu da|u kada temperatura poraste znad odredene
grancne vr|ednost, m|eren|e temperature se na|cesce
obav|a pomocu bmetane vrpce topnskog os|eta.
Porastom temperature doaz do prom|ene obka ko|e
zatvara stru|n krug.
Temperatura zraka moze se m|ert nezravno, prom|enom
taka, a mogu bt zveden s metaom nske tocke ta|en|a.
Termodferenc|an |av|ac m|ere prom|enu temperature u
vremenu.
Na|cesce se teme|e na komor s pomcnom opnom spo|enom
s okonom kaparnm otvorom (sapuncom) .
Ako temperatura okone u kratkom vremenu poraste brze od
grancnog temp. grad|enta , porast ce tak zraka u komor
zbog cega ce doc do pomaka opne.
Uobca|eno se postav|a|u za temp. grad|ent 5,10 15 C /
mn
Uobca|eno se termomaksman termodferenc|an |av|ac
ugradu|u u sto kucste, kako b se u|edne n|hove
prednost, ugradu|u se na razmaku od na|vse 9m odnosno
tako da pokrva|u na|vse 37m
Dini 'a&l'a.i -o"ara
Prozvode se kao onzac|sk optck |av|ac , nam|en|en
su za prostore u ko|ma se u suca|u goren|a oceku|u vece
kocne dma.
Ionzac|sk |av|ac sasto| se od dv|e komore:
-otvorene (m|erne)
-zatvorene (referentne)
Zrak u ob|e komore onzra se sabm zvorom radoaktvnog
zracen|a, dok |e zrak u ob|e komore cst, zrak zmedu stru|a
ko|e teku |e zanemarvo maa.
Ako se u stceno| prostor| po|av dm, cestce dma uaze u
otvorenu komoru apsorbra|u do zracen|a tme se
sman|u|e t|ek stru|e u otvoreno| komor.
Pos|edca toga |e |aca stru|a napa|an|a z stance.
Ako ta stru|a postgne grancnu vr|ednost (oko 25mA)
smatra se da pr|et pozarna opasnost.
Ne sm|u se postav|at gd|e vaznost preaz 80% gd|e |e
brzna stru|an|a zraka veca od 0.5 m/s , nedostatak m |e
vek bro| aznh uzbuna.
Optck |av|ac otkrva|u prsutnost dma m|eren|em kocne
sv|eta ko|e dopre do fotoeemenata ko|u prm|enu kocnu
sv|etosne energ|e pretvara u eektrcnu.
Razku|u se |av|ac ko| m|ere rasprsvan|e ko| m|ere
ukupnu apsorpc|u.
|av|ac ko| m|ere rasprsvan|e sasto|e se od komore u ko|o|
|e zvor sv|etost (b|eskaca LED doda).
Kada u komoru ude cestce dma do sv|etosnog snopa se
odb|a pada na fotootpornk.
S prom|enom otpora z stance potece |aca stru|a, sto se
smatra opasnoscu pozara.
JAVLJACI POZARA
Nam|en|en su otrkvan|u pamena tako da m|ere prsutnost
sv|etosnh zraka u d|eo sv|etosnog spektra ko| se |av|a
samo u suca|u otvorenog pamena
D|ee se na nfracrvene utra|ubcaste |av|ace.
Infracrven |av|ac sasto|e se od sabrne ece, ftra
nam|enske fotoce|e.
Zracen|e od opozarene tvar sabre se ftrra tako da do
fotoce|e prstzu samo zrake va|n|e du|ne 0.85 1.2 m,
ta| raspon vanh du|na odgovara na||acem zracen|u sto ga
odas|e t|eo temp. 1700 2200 C
|av|ac da|e dovo|no pobudne stru|e u suca|u pamena
vecne 15cm na uda|enost od 6m.
|av|ac moze bt oprem|en skopom za kasn|en|e (6-30s) da
ga neb pokrenuo pamen upa|aca scno.
Utra|ubcast |av|ac otrkva|u pozar tako sto zracen|u zazu
cvrsto t|eo ko|e pod ut|eca|em zracen|a posta|e provodno
tme |av|a opasnost od pozara.
Nedostaka |av|aca pamena |e sto gust dm prasna mogu
spr|ect pr|am zracen|a tme odozt pravodobnu do|avu
pozara.
Do aznh do|ava moze doc zbog odb|an|a sunceve
sv|etost
VATRODOJAVNA STANICA
Skop ko| prkazu|e trenutacna stan|a svh |av|aca
prk|ucenh na stancu.
Vatrodo|avna stanca sm|esta se na zapov|ednck most
odnosno na m|esto gd|e posto| stana straza.
Ako |e na stancu prk|ucen vec bro| |av|aca, prkazan su po
skupnama, pr cemu su skupne sastav|ene od |av|aca
sm|estenh na sto| paub.
Kra| svakog pokazvaca naznaceno |e na ko| se do broda
odnos.
Razku|u se stance ko|e stan|e |av|aca prkazu|u bnarno
stance ko|e prkazu|u vsestruke prom|ene |av|aca.
U suca|u do|ave o pozaru na stanc se uk|ucu|e zvucn
sv|etosn sgna, nakon n|egova uk|ucen|a posada ma dv|e
mnute za prhvacen|e znaka pozarne opasnost.
Ako to n|e ucn|eno skop ce zazvat uk|ucen|e opce
uzbune.
Vatrodo|avna stanca sv prk|ucen stru|n krugov mora|u
mat dvostruko napa|an|e.
Stan|e napa|an|a mora bt posebno prkazano, ako |e
napa|an|e bo ko| do do|avnh vodova u kvaru na stanc
se mora ogast zvucn sv|etosn sgna razct od znaka
pozarne opasnost.
CIJEVNI VATRODOJAVNI SUSTAV
C|evn vatrodo|avn |av|ac (Sampe extracton smoke
detector system) sasto| se od sustava c|ev, prom|era
na|man|e 12mm, ko| z stcenh prostora stano ussava zrak
dovod ga do nadzorne stance.
U svako| stceno| prostor| mora bt na|man|e |edna ussna
c|ev, na stropu prostor|e.
Ukupan bro| c|ev po stceno| prostro| n|hov raspored
mora bt takav da n|edan do stropa n|e od ussne c|ev
uda|en vse od 12m.
U suca|u da u ussnom zraku ma cestca dma (vse od
6.65%) dmn |av|ac postav|en u nadzorno| stanc dat ce
zvucn sv|etosn sgna.
Sustav mora mat odusnk zveden tako da otrovn pnov
dm nemogu uc u prostore gd|e borave |ud.
Sustav mora mat dvostruko napa|an|e, a u suca|u prekda
napa|an|a da|e zvucn sv|etosn sgna razct od znaka
pozarne opasnost.
Protok zraka osgurava|u na|man|e dva ventatora uz
mogucnost stanog vzuanog nadzora protoka (propeer
pero)
Sustav |e nam|en|en pona|pr|e zastt teretnh prostora na
brodovma za pr|evoz suhh tereta.
SREDSTVA ZA GASENJE POZARA
VODA
Voda |e na|star|e, na|pouzdan|e na|cesce sredstvo za
gasen|e pozara, na|cesce se upotreb|ava za gasen|e kruth
tvar.
Prednost vode kao sredstva za gasen|e su dostupnost,
|ednostavnost prenosen|a u vekm kocnama, neotrovnost.
Vodom se ne sm|u gast pozar vsokh temperatura (koks)
n pozar u ko|ma gore tvar s ko|ma voda burno reagra.
U tu skupnu ubra|a|u se akan zemnoakan meta (L, Na,
K, A, Mg)
U suca|u pozara th metaa stvara|u se vsoke temperature
zbog cega se voda raspada sto ma za pos|edcu ekspoz|e
erupc|e gorve tvar.
Sto |e man| prom|er kap|ca vode, gasen|e |e ucnkovt|e.
Voda se moze upotreb|avat u obku punog maza,
rasprsenog maza vodene mage.
Pun maz suz za zbacvan|e vode na sto vecu uda|enost,
pr cemu |e skorstvost samo 8-10%
Rasprsen maz odku|e man|a uda|enost d|eovan|a, a
mnogo veca skorstvost vode 20-25%
Vodena maga dobva se prm|enom vsokog radnog taka
(znad 30 bara), moze se korstt samo kad |e maznca bzu
zvora pozara.
Vodom |e zabran|eno gasen|e pozara eektrcnh nstaac|a.
PJENA
Pona|pr|e se korst za gasen|e zapa|vh tekucna.
Osnovno naceo gasen|a p|enom |e potpuno prekrvan|e
opozarene tvar (odva|an|e od okonog kska)
S obzrom na stupan| ekspanz|e razku|emo:
-teske p|ene (man| od 20)
-sredn|e teske p|ene (20-200)
-ake p|ene (vec od 200)
Kem|ska p|ena nasta|e d|eovan|em kseh so na akane
so, pr cemu nasta|e karbonatna ksena uz osobadan|e
CO2 ko| spun|ava m|ehurce p|ene suz za zbacvan|e
p|ene.
Zracna p|ena |e m|esavne vode, p|ena zraka.
Nasta|e mehanckm dodavan|em p|ena u kocn 2-6%
ukupn|e mase.
P|ena mogu bt protenska, sntetcka unverzana.
Ako svo|stva stcene tvar ne pogodu|u usp|esno| prm|en
p|ene prm|en|u|u se p|ena s posebnm dodacma.
Pozar tvar topvh u vod (akoho, akov, aceton) ne mogu
se gast uobca|enm p|enma, tada treba korstt akohona
p|ena.
PRA%
Da b se prah korsto kao sredstvo za gasen|e mora
zadovo|avat odredene uv|ete.
Na|vazn|m se smatra|u odgovara|uca vecna cestca, sto
man|a tezna, neotpornost, otpornost na vodu, zgrusavan|e,
tak, sto man|a eektrovod|vost.
Na|prkadn|a vecna cestca |e 35-55 m, a gustoca oko 2
kg/dm.
Prah moze d|eovat antkatatck, gusen|em, rashadvan|em
odnosno odva|an|em.
Prah ko| kao osnovu ma natr| hdrogenkarbonat nam|en|en
|e gasen|u pozara tekuch pnovth tvar, te u bzn
eektrcne stru|e (BCE-prah) ,n|e prkadan za stodobnu
upotrebu s p|enom.
Prah ko| kao osnovu ma damon| fosfat prkadan |e za
gasen|e svh vrsta pozara (ABCDE- prah), pr gr|an|u se ta
raspada zbog cega na povrsn ostav|a tanak so| ko|
onemogucava prstup ksku, a tme sprecava da|n|e
goren|e.
Za gasen|e akh metaa korst se prah ko| se sasto| od vse
tvar (D-prah M-prah)
UGLJICNI DIOKSID
CO2 pn bez bo|e, okusa mrsa ne provod eektrcnu
stru|u.
Pozare gas ugusvan|em (stskvan|em zraka) vec pr 14%
-tno| koncentrac|.
Gasen|e |e moguce potpunm prekrvan|em (Tota foodng)
odnosno spun|avan|em stcenog prostora neposrednom
prm|enom (Loca appcaton) znad opozarene tvar.
D|eomcno d|eu|e haden|em.
U gasen|u se na|cesce upotreb|ava kao pn kao suh ed
ko| nasta|e pr nago| ekspanz|.
Veca usp|esnost se postze suhm edom, zbog toga sto se
duze zadrzava na povrsn.
Usp|esno se korst za gasen|e tekucna, dok |e man|e
usp|esan kod tvar ko|e gore zarom.
N|e prkadan za gasen|e akh metaa |er se raspada tme
potce goren|e.
%ALOGENIZIRANI UGLJIKOVODICI
To su spo|ev ug|kovodka u ko|ma |e |edan vse vodkovh
atoma zam|en|en haogenm eementom (kor, four, brom
|od).
Pozar gase pona|pr|e antkatatckm d|eovan|em, zbog
vsoke temperature se raspada|u pr cemu nasta|u sobodn
radka ko| prekda|u proces goren|a.
Na|cesce se upotreb|ava|u haon 1211 1301.
Haon 1211 |e pn sest puta tez od zraka, zbog toga pr
gasen|u d|eu|e ugusu|uc.
Termck |e staban do 500 C
Skadst se u posudama u tekucem stan|u pod vasttm
takom.
Za zbacvan|e se kao pogonsk pn na|cesce korst dusk
pod takom 20-30bara.
Kad se u prostoru naaz 30% haona 1211, ud|e kska se
sman|u|e na 14% zbog cega pr|et opasnost od gusen|a.
Haon 1301 skadst se u tekucem stan|u, tokscnost mu |e
maa pa se moze prm|n|vat u prsutnost |ud.
Korst se za zasttu eektronskh ureda|a, postro|en|a, voza
brodova.
Zbog nepovo|nog ut|eca|a na ozonsk omotac n|egova
prm|ena |e zabran|ena.
kasa A voda, p|ena, prah
kasa B p|ena, prah, CO2 (haon)
kasa C prah, CO2 , haon
kasa D prah
kasa E CO2 , prah , haon
PROTUPOZARNA ZASTITA BRODA
PRIJENOSNI URE AJI ZA GASENJE POZARA
Estnker su ureda| ko| sadrze sredstvo za gasen|e ko|e se
zbog unutran|eg taka zbacu|e u ze|enom sm|eru.
Tak moze bt tak sredstva, tak pogonskog pna tak
kem|ske reakc|e.
Nam|en|en su gasen|u pocetnh pozara.
Ureda| mogu sadrzavat: vodu, p|enu, prah, CO2, haon.
Ureda| za gasen|e vodom nam|en|en su za gasen|e drva,
papra, tkanne.
Voda se zbacu|e takom nertnog pna, ne sm|u se
upotreb|avat u bzn zvora eektrcne stru|e.
Ureda| za gasen|e p|enom korste se za gasen|e drva,
papra, tkanne te zapa|vh tekucna.
Ureda| |e napun|en m|esavnom vode p|ena, u spremnku
|e sm|estena posuda s nertnm pnom pod takom.
Izbacvan|em tekucne n|enm proaskom kroz mazncu
nasta|e p|ena.
Ureda| za gasen|e prahom korste se za gasen|e svh vrsta
pozara.
Prah se zbacu|e takom nertnog pna.
Gasen|e se provod antkatatckm d|eovan|em na kem|sku
reakc|u, odnosno odva|an|em gorve tvar.
Ureda| za gasen|e ug|cnm doksdom sadrze ukap|en pn
pod takom (oko 70 bara).
Prkadn su za gasen|e pozara zapa|vh tekucna pnova
u bzn zvora eektrcne energ|e.
Gasen|e se provod stvaran|em nertne atmosfere znad
opozarene tvar.
Masa pr|enosnog ureda|a |e na|man|e 5kg (CO2 prah)
odnosno 9 tara (p|ena).
Na|veca dopustena masa mora bt man|a od 23kg.
Ureda| mora|u bt spravno ctko oznacen uk|ucu|uc:
-nazv prozvodaca
-kasu pozara za ko|u su nam|en|en
-vrstu kocnu sredstava za gasen|e
-pozv na odobren|e
-upute za korsten|e
-godnu prozvodn|e
-temperaturno radno podruc|e
-sptn tak
-upozoren|e ako se ne sm|u gast pozar e. Energ|e
Uz pr|enosne ureda|e na brodovma se korste pr|evozn
ureda| za gasen|e.
Ukupna m |e masa man|a od 250kg (na|cesce 100kg) ,
uobca|eno su to ureda| sa prahom, p|enom CO2
PALUBNI PROTUPOZARNI SUSTAV
To |e osnovn sustav za gasen|e pozara na brodovma, mora
bt prpravan za brzo uk|ucvan|e te omoguct automatsko
uk|ucvan|e.
Sasto| se od protupozarnh crpk, c|evovoda, hdranta,
protupozarnh c|ev maznca.
Protupozarna crpka |e svaka brodska crpka kapacteta
na|man|e 25m /h , ko|a |e sustavom venta spo|ena s
paubnm protupozarnm sustavom.
Brod mora mat barem dv|e takve crpke.
Crpke ne sm|u mat st zvor energ|e ne sm|u bt
sm|estene u stm prostorma, da u suca|u pozara ne budu
sve neupotreb|ve.
Pogon crpk |e neovsn dzesk eektromotor.
Dzesk motor mora mat dovo|no gorva za na|man|e tr
sata rada.
Protupozarn c|evovod sm|esten |e na paub, prom|er c|ev
mora zdrzavat tak vode ko| stodobno prozvede na|man|e
dv|e crpke, odnosno na|man|e 140m/h.
Bro| pooza| hdranata omogucu|e da na|man|e dva maza s
razcth hdranata mogu dosec svaku tocku broda.
Protupozarne c|ev duzne na|man|e 10m oprem|ene
mazncom sm|estene su u ormarcma bzu hdranata.
Maznce prom|era usnka 12,16 19mm omogucava|u pun
maz, zasttnu magu zatvaran|e maza , a ma|u domet oko
12m.
Napa|an|e brodskog paubnog sustava vodom pod takom s
kopna osgurava se na|man|e |ednom medunarodnom
prrubncom.
Prrubnca |e standardnh dmenz|a moze se korstt na
ob|e strane broda.
UGRA ENI SUSTAVI ZA GASENJE POZARA
S12ta&i "a !a2en'e -o"ara &o/o
Mogu bt sustav za gasen|e rasprsenom vodom (drencher) u
stro|arnc teretnm prostorma automatsk (sprnker) u
nastambama putnka posade |avnm prostorma.
Sustav za gasen|e vodenom magom (Fxed pressure water
sprayng system) nam|en|en |e gasen|u pozara stro|arnce
scnh prostora u ko|ma |e moguce sren|e zapa|vh
tekucna.
Sustav t|ekom gasen|a osgurava na|man|e 5/m /mn, a
sasto| se od crpke, tacne posude, c|evovoda maznca.
Na|bo| se ucnc postzu mazncama ko|e mogu stodobno
stvarat kap|ce razcth vecna, cme se postze vece
prodran|e u zapa|vu tekucnu.
Nedostatak sustava |e veka kocna vode ko|a moze mat
negatvan ut|eca| na stabnost broda.
Automatsk sustav za gasen|e (sprnker) nam|en|en |e
gasen|u prvenstveno pozara kase A u nastambama putnka
posade te |avnm prostorma.
Sustav se sasto| od crpke, tacne posude, c|evovoda
sprnker maznca.
Mora mat kapactet dovo|an za prekrvan|e 280m s
na|man|e 5/m /mn vode.
Automatsko d|eovan|e postze se odrzavan|em stanog taka
vode u c|evovodu.
U gav maznce postav|en |e eement ko| osobada protok
vode u suca|u porasta temperature.
Temperatura osobadan|a protoka |e 68 79 C.
Padom taka satke vode uk|ucu|e se crpka ko|a osgurava
stanu dobavu morske vode.
S12ta&i "a !a2en'e -o"ara 1!l'i.ni /io82i/o
Nam|en|en su za gasen|e pozara u stro|arnc te u teretnm
prostorma broda.
Sasto|e se od posuda s CO2 pod takom, spo|nh c|ev,
venta, manometra, c|evovoda maznce.
Ako |e sustav nam|en|en za gasen|e prostora u ko|ma se
mogu nac |ud, mora mat zvucn sgna ko| u tra|an|u od
mnmano 20s upozorava na pa|en|e sustava.
Automatsko uk|ucvan|e sustava n|e dopusteno.
Kocna sobodnog pna u posudama mora bt dovo|na za
n|man|e 30% obu|ma n|aveceg stcenog prostora (35% - 40%
za stro|arncu).
Sustav dovodnh c|ev odnosno tak u posudama omogucu|e
da na|man|e 85% pna dosp|e u prostor stro|arnce u
vremenu kracem od 2 mnute, odnosno c|eokupna kocna
u 10mn u teretne prostore.
S12ta&i "a !a2en'e -o"ara -'eno
Za gasen|e pozara na paub se korst u pravu teska p|ena,
a u zatvorenm prostorma aka p|ena.
Sustav ko| korste tesku p|enu (Deck fxed ow-expanson
foam system) postav|a|u se rad zastte paube na tankerma
sasto|e se od crpke mora, spremsta s p|enom, m|esace,
c|evovoda montora.
M|esan|e vode s p|enom ostvaru|e se prm|enom mazne
crpke (e|ektora) posebnom crpkom za p|eno sa sutavom
u|ednacavan|a takova (Foam proportonator)
Sustav |e u stan|u prekrt p|enom c|eu povrsnu tankova.
Kapactet montora |e na|man|e 3/m /mn stcene povrsne
odnosno na|man|e 1250/mn.
Sustav za gasen|e teskom p|enom u stan|u |e prozvest
dovo|no p|ene da u 5 mn prekr|e na|vecu stcenu povrsnu
p|enom deb|ne na|man|e 150mm
Sustav za gazen|e akom p|enom u stan|u |e prozvest
na|man|e |edan metar vsne p|ene, za na|vecu stcenu
prostor|u u mnut.
Ne sm|u se korstt p|ena ko|ma |e koefc|ent p|en|en|a vec
od 1000.
Spremste p|ena dovo|nog |e kapacteta za prozvodn|u
p|ene obu|ma na|man|e 5 puta veceg od obu|ma na|vece
stcene prostor|e.
S12ta&i "a !a2en'e -o"ara -ra;o
Upotreb|ava se na brodovma za pr|evoz kemka|a
ukap|enh pnova, te za zasttu spremsta bo|a.
Sustav se sasto| od spremsta praha, posude s pogonskm
pnom pod takom sustava c|ev s mazncama topovma.
Kao pogonsk pn korst se dusk pod takom 10-20 bara
CO2.
D|eovan|e sustava zapocn|e na|vse za 30 sekund od
trenutka otvaran|a posuda s pogonskm pnom.
Sustav moze bt zveden kao samostana |ednca kao
konstruktvn do broda.
Nedostatak sustava |e prcno sman|en|e vd|vost pr
korsten|u u zatvorenm prostorma.
Kocna praha dovo|na |e za na|man|e 45 sekund rada
sustava uz upotrebu svh maznca topova.
Brzna spustan|a rucnh maznca |e na|man|e 3.5kg/s , a
domet na|man|e 8m.
Brzna spustan|a topova |e na|man|e 10kg/s a domet 10-
40m
Nakon nekog korsten|a c|evovod se mora dobro propuhat
kako b se spr|eco zacep|en|e.
S12ta&i "a !a2en'e ;alo!eni"irani 1!l'i8o&o/i.ia
Sasto| se od posuda s ukap|enm pnom pod takom,
sustava c|evovoda uprav|ackog ormarca.
Mogu se upotreb|avat samo za potpuno spun|van|e
prostora odnosno samo u prostorma brodskh stro|eva
prostorma za pr|evoz voza bez putnka tereta.
Ispustan|e se provod rucno uz stodobno zaustav|an|e
sustava ventac|e stcenh prostora, a vr|eme spustan|a
krace |e od 20sekund.
Kocna potrebnog pna ovs o obu|mu stcenog prostora
vrst pna.
Spremnc s pnom oprem|en su menometrma rad
mogucnost stanog nadzora taka (za haon 1301 dusk, za
2405 zrak).
Samo se haon 1301 moze skadstt u stcenm prostorma,
osta mora|u bt sm|esten zvan n|h.
Ugradn|a ovakvh sustava zabran|ena |e na brodovma c|a |e
zgradn|a zapocea nakon 1. stopada 1994.
PROTUPOZARNA ZASTITA TANKERA
Osnovna |e nam|ena sustava za nertran|e atmosfere
sman|t raznu kska u tankovma spod razne pr ko|o| |e
moguca ekspoz|a.
Sustav |e ugraden na svm tankerma nosvost 20 000 tona
vse.
Inertran|e moze bt pnom ko| se pun na kopnu
pohran|u|e na brodu se prozvod na brodu.
U na|vecem bro|u suca|eva korst se nertn pn dobven z
generatora duska, brodskh kotova generatora nertnog
pna.
Generator duska se uobca|eno korst na brodovma za
pr|evoz kemka|a, uobca|en kapactet generatora duska |e
oko 1500m /h
Inertn pn ko| prozvode brodsk kotov (Funne gas nerng
system) korst se na brodovma ko| korste turbnsko
porvno postro|en|e.
Osnovn nedostatak |e sto kvateta dobvenog pna ovs o
kvatet gorva ko|e zgara u brodskm kotovma.
Na na|vecem bro|u tankera se korste generator nertnog
pna (Inert gas generators).
Ureda| se sasto| od nam|enskog ozsta u ko|em se postze
spa|an|e gotovo c|eokupne kocne kska s gorvom tvar,
tako dobven pn sadrz do 1% kska vse od 98% duska.
Kapactet ureda|a |e oko 15 000m /h.
Nakon dobvan|a nertnog pna z kotova generatora pn
se dovod u procscvac (scrubber) u ko|em se had morskom
vodom, te mu se oduzma|u necstoce.
Nakon procstaca pnu se podze tak, pun ga se u tankove,
pr|e uaska u tankove temperatura pna ne sm|e bt veca
od 50 C
Inertran|e tankova moze se obav|at razr|edvan|em
(ofuton) potskvan|em (dspacement) atmosfere
tankova.
Razr|edvan|e se obav|a tako da se pn uvod u dnu tanka, a
prethodn sadrza| tanka se spusta kroz odusnk na vrhu
tanka.
Potskvan|em se zbog vece tezne nertnog pna od para
ug|kovodka, nertn pn dovod na vrh tanka, dok |e odusna
c|ev sm|estena na dnu tanka.
SREDSTVA OSOBNE ZASTITE
U sredstvma osobne zastte ubra|a|u se:
-zasttna od|eca
-zasttna obuca
-zasttna kacga
-eektrcna sv|et|ka
-s|ekra
Zasttna od|eca naprav|ena |e od vatrootpornog mater|aa
ko| stt t|eo od topnskog zracen|a oparotna.
Osnovna nam|ena zasttne od|ece obuce |e omogucavan|e
kraceg boravka rada u opozarenm prostorma.
Zasttna od|eca obuca mora|u spr|ect bo oz|ede
uzrokovane ut|eca|em topne agresvnh tekucna.
Pr dugotra|nom ut|ecan|u povsene topne, na|pr|e se |av|a
bo, a zatm opekne.
Zasttna obuca zradena |e od gume scnog mater|aa ko|
ne provod eektrcnu stru|u.
Zasttna kacga mora bt dovo|no cvrsta da spr|ec oz|ede
gave pr padu cvrstog predmeta.
Sv|et|ka ne sm|e prozvodt skre prkom pa|en|a
gasen|a, te mora mat zvor napa|an|a za na|man|e tr sata
rada.
Ureda| za dsan|e (Breathng apparatus) treba osgurat zrak
za dsan|e u prostorma u ko|ma nema dovo|no kska
spr|ect udsan|e vruceg zraka.
Mora osgurat zrak za na|man|e 30mn rada.
Kada kocna zraka padne spod 10% ukupne kocne
ogasava se zvucn sgna
Zasttna maska ma sroko vdno po|e sa man|m predtakom
ko| osgurava dobro na|egan|e.
Ukupna masa ureda|a |e 8-12kg
Uz svak ureda| za dsan|e na raspoagan|u |e konopac
du|ne na|man|e 30m.
GASENJE POZARA NA BRODU
Ga2en'e -o"ara 1 na2ta7aa "a -1tni8e i -o2a/1
Obav|a se pr|enosnm ureda|ma za gasen|e, te pomocu
ugradenog sustava za gasen|e vodom (sprnker)
Osoba ko|a |e uoca pozar dm mora uk|uct opcu uzbunu,
prtskom na rucn |av|ac, odmah prstupt gasen|u pozara.