You are on page 1of 51

И

Ê
Î
Í
И

Î
Д

Î
Õ
Ð
И
Д
Ñ
Ê
И
Î
Ò

Î
Ï
Ó
Ñ

Í
À

Д
И
×
Î

Z
O
Ã
Ð
À
Ô
1819-1999
1819-1999
Izdava:
Zavod za za{tita na spomenicite na kulturata i Naroden muzej-Ohrid
Za izdava~ot:
Pasko Kuzman
Avtor na izlo`bata i tekstot:
Mil~o Georgievskli
Konzervacija na ikonite:
Dragan Risteski
Fotografii:
Vladimir Tunte
Prevod na angliski jazik:
Mil~o Georgievski
Kompjuterska podgotovka i dizajn:
Mil~o Georgievski
Korica:
Bogorodica so Hristos (detal), 1863 god
ZAVOD ZA ZA[TITA NA SPOMENICITE NA
KULTURATA I NARODEN MUZEJ-OHRID
Ohrid-ku}ata na Robevci
septemvri-oktomvri
1999
ИÊÎÍИ ÎД ÎÕÐИДÑÊИÎÒ ÎÏÓÑ
ÍÀ ДИ×Î ZOÃÐÀÔ

Dimitrija-Di~o Krstev Zograf
`ivot-tvore{tvo-stilski odliki
Devetnaesettiot vek e period koga vo Makedonija se slu~uvaat
dlaboki op{testveno-politi~ki, ekonomski i kulturni promeni. Toa e
vreme na po~etokot na krajot na Otomanskata Imperija, koga razvojot na
zanaet~istvoto i trgovijata i zabrzaniot ekonomski podem na
makedonskite gradovi ovozmo`uvaat formirawe na eden bogat gra|anski
sloj vo makedonskoto op{testvo.
Ovaa novoformirana gra|anska klasa postapno }e stane zna~aen faktor
vo op{testveno-ekonomskiot `ivot vo Makedonija i glaven dvigatel na
promenite vo sevkupnoto `iveewe. So toa zapo~nuva procesot na budewe
na nacionalnata svest na makedonskiot narod i borbata za negovo
ekonomsko-politi~ko i crkovno osamostojuvawe.
Vaka izmenetite op{testveni odnosi pozitivno se reflektirale i vo
site ostanati sferi na `ivotot: duhovnata, kulturno-prosvetnata i
umetni~kata. Po~nuvaat da se otvoraat svetovni u~ili{ta, se izdavaat
knigi i u~ebnici na naroden jazik, se intenziviraat aktivnostite za
povtorno za`ivuvawe na grade`ni{tvoto i umetni~kite zanaeti.
Vo ovoj period, vo zapadnite delovi na Makedonija, se formirala
Mija~kata umetni~ka {kola koja pretstavuva najzna~ajna pojava vo
crkovnata umetnost od oblasta na grade`ni{tvoto, kopani~arstvoto i
`ivopisot, ne samo vo Makedonija, tuku i vo re~isi site delovi na
centralniot Balkan.
Brojnite obnoveni i novoformirani graditelski, kopani~arski i
zografski tajfi poleka ja prezemaat vode~kata uloga vo umetni~kata
aktivnost na ovoj period vo koj seu{te se neguvale osnovnite elementi na
srednovekovnata, vizantiska, crkovna umetnost.
Vo vtorata polovina na vekot se napu{taat strogo konvencionalnite
formi na religioznata umetnost i postapno se zamenuvaat so novi,
profani sodr`ini. Nositel na ovie promeni e novata generacija na
zografi koi svojata slikarska naobrazba ja steknale vo rabotilnicite
na Sveta Gora, Solun, Epir ili vo nekoj od pogolemite manastiri na
egejskoto ili albanskoto krajbre`je kade {to doa|ale vo dopir so
sovremenite umetni~ki struewa. Obrazuvaj}i se i rabotej}i vo toj duh,
zografite postapno gi prifa}ale novite likovni koncepcii vo koi bile
vgradeni elementi na zapadnoevropskata likovna umetnost i gi
prenesuvale vo svojata sopstvena umetni~ka sredina.
Vo ova vreme na su{testveni promeni vo site oblasti na
`ivotot, vreme na silni protivre~nosti i sudiri pome|u starite i
novite sfa}awa vo umetnosta, na makedonskata likovna scena }e se pojavi
Dimitrija-Di~o Krstev Zograf
So silata na svojot talent i visokite umetni~ki dostreli na negovite
dela, toj }e stavi neizbri{liv pe~at vrz umetnosta na minatoto
stoletie, ednovremeno ozna~uvaj}i go i krajot na edna bleskava
iljadagodi{na umetni~ka epoha vo Makedonija.
Kako osnoven izvor za dobivawe na podatoci za potekloto i
`ivotot na zografot slu`i negovata, do denes za~uvana, Erminija {to vo
1844 godina ja prepi{al na mija~ki dijalekt. Na nejzinata prva stranica
Di~o so sopstvena raka napi{al nekolku kusi bele{ki. Od niv doznavame
deka bil roden vo mesec mart 1819 godina vo selo Treson~e, Debarsko i
deka se o`enil vo 1839 godina, na dvaesetgodi{na vozrast. Toj gi
zabele`al i datumite na ra|awe i imiwata na negovite osum deca-sedum
sinovi i edna }erka: Avram, Nestor, Arsenij, Evgenij, Spiridon, Eftim,
Bo`in i Tamjana, kako i nekoi informacii za negovite pretci. Sledej}i
ja tradicijata na ovoj kraj, so kopani~arstvo se zanimaval i Krste,
tatkoto na Di~o koj pak, i samiot zapo~nal kako kopani~ar bidej}i,
povtorno spored tradicijata, bil odreden da go nasledi tatkoviot zanaet.
Me|utoa, iako celosno go sovladal kopani~arstvoto, Di~o po izvesno
vreme poleka go napu{ta i, privle~en od slikarskata ~etka, se
preorijentira kon zografskiot poziv.
Svojata slikarska naobrazba najverojatno ja steknal vo tajfata na
Mihail Zograf od epirskoto selo Samarina. Vo godinite pome|u 1829 i
1840, Mihail i negoviot sin Dimitar, koj po izvesno vreme se zamona{il
vo manastirot Sv. Jovan Bigorski pod imeto Daniil, rabotele vo ovoj
region, poto~no gi naslikale pogolemiot broj od ikonite na ikonostasot
na ovoj manastir.
Nivnoto tvore{tvo mora da ostavilo silen vpe~atok vrz mladiot Di~o,
koj nastojuval da go pribli`i svojot crte` i kolorit kon nivnoto delo
{to bilo presudno za negovoto vklu~uvawe vo nivnata tajfa ~ii {to
koreni proizleguvale od zografskite tradicii na svetogorskite
manastiri. U{te vo svoite prvi dela Di~o, se pretstavil kako
isklu~itelno nadaren zograf i dostoen u~enik na ovie majstori na
ikonopisot.
Nekade okolu 1844 godina, po zavr{uvaweto na zografskata obuka, toj
definitivno i profesionalno se opredelil za ovaa profesija i vo
rodnoto selo Treson~e organizira zografska tajfa. Vo po~etokot taa
imala promenliv sostav na sorabotnici, a podocna prerasnala vo
postojana rabotilnica so brojni u~enici so {to zapo~nalo i negovoto
bogato i plodno tvore{tvo.
Edno od negovite najrani, dosega poznati, dela e ikonata posvetena na
Bogorodica Pantonhara, rabotena za crkvata Sv. Jovan Bogoslov-Kaneo
vo Ohrid, vo 1844 godina. Ottoga{, negovoto tvore{tvo kontinuirano
mo`e da se sledi od godina vo godina, od mesec vo mesec, a vo nekoi slu~ai
duri i od den vo den, sé do pred krajot na negoviot `ivot. Za ova se
pogri`il samiot Di~o koj redovno i pedantno po~nal da gi potpi{uva
svoite dela, naveduvaj}i gi, pokraj imeto, godinata, mesecot pa
ponekoga{i denot koga ikonata bila izrabotena.
Sledej}i go na ovoj na~in negovoto tvore{tvo, se dobivaat sigurni
podatoci za negovoto dvi`ewe niz Makedonija, iako ~esto nekoi
podatoci poka`uvaat deka toj raboti vo svoeto atelje vo s. Treson~e,
otkade {to ikonite gi ispra}al na nara~atelite.
Dejnosta na Di~o Zograf glavno e koncentrirana vo regionite na Mala
Reka, Debar, Skopje i Ohrid. Vo nekolku periodi od `ivotot raboti i vo
kumanovsko, ki~evsko i stru{ko, a realiziral i nekolku nara~ki vo
Srbija i vo Bugarija.
Pokraj sistematskoto rabotewe na novi ikonostasi, Di~o gi obnovuval i
dopolnuval postoe~kite, slikaj}i istovremeno i brojni ikoni za
poedini nara~ateli. @ivopisuval odredeni yidni povr{ini vo starite
crkvi i manastiri, a izveduval i celi ansambli vo novoizgradenite ili
dogradenite. Koga raboti na `ivopisot, toj ne otstapuva zna~itelno od
ikonografskite re{enija {to gi praktikuval vo ikonopisot, a pri
obnovuvaweto na stari ikoni, do izraz doa|al negoviot isklu~itelen
odnos kon postaroto slikarstvo. Kakov bil toj odnos najdobro govori
na~inot na koj go vr{el toa preslikuvawe. Nekade okolu 1862/63 godina,
za vreme na prestojot vo Ohrid, od nego bilo pobarano da ja preslika
ikonata Bogorodica Psihosostrija, naslikana vo XIV vek od strana na
nepoznat zograf. Di~o, dlaboko respektiraj}i go deloto na svojot
dale~en prethodnik i nastojuvaj}i da intervenira {to pomalku, go
ostavil nepreslikano liceto na Bogorodica, figurata na maliot
Hristos i nekoi poizraziti detali. Istoto go napravil i pri
preslikuvaweto na ikonata na sv. Nikola od ohridskata crkva Sv.
Nikola-Gerakomija pri {to ja preslikal samo oblekata, voop{to ne
interveniraj}i na likot na svetitelot.
Osven slikaweto na ikoni i `ivopis, Di~o Zograf pravi obidi i vo
slikawe portreti. Po ugled na portretite na arhimandritot Arsenij i
arhiepiskopot Grigorij, delo na zografite Mihail i Daniil, vo 1849
godina, vo ma{kata trpezarija na bigorskiot manastir, toj go naslikal
portretot na debarskiot mitropolit Meletij.
Ovoj portret e celosno ostvaren vo duhot na voobi~aenite zografski
re{enija i re~isi vo potpolnost ja sledi kompoziciskata {ema od
sli~nite dela na Mihail i Daniil. Nasproti toa pak, portretot na
eromonahot Samoil od manastirot Treskavec, {to Di~o go naslikal vo
1854 godina, spored koncepcijata i tretmanot, delumno izleguva od
tradicionalnite osobenosti na negovata umetnost i so pravo mo`e da se
smeta za negovo prvo originalno delo so svetovna sodr`ina. No, i ovde,
osobeno pri slikaweto na oblekata, Di~o seu{te ne e vo dovolna mera
osloboden od {emata na ikonata. Ona {to na ova delo mu dava beleg na
portret, a ne na obi~en religiozen motiv e, sekako, produhovenoto,
asketsko lice na ovoj sredove~en monah.
Vo manastirot Sv. Jovan Bigorski, na isto~niod yid na ma{kata
trpezarija, vo 1868 godina Di~o naslikal u{te dva portreti. Toa se
posmrtnite portreti na Teodosij eromonah i igumenot Joakim, koi se
povtorno raboteni vo duhot na negovite tradicionalni zografski
osobenosti.
Iako tvore{tvoto na Di~o Zograf vo osnova pretstavuva edna
organska celina, negoviot likoven razvoj mo`e da se sledi niz nekolku
oddelni fazi. Vo sekoja od ovie razvojni etapi postojano e prisuten
negoviot streme` kon dostignuvawe na eden povisok stadium na tvore~ka
zrelost, ubedlivost i kone~no-sovr{enstvo.
Vo pogled na negovoto likovno formirawe i tvore{tvoto od prvata
faza, mo{ne su{testveni se negovata voodu{evenost i inspiriranost od
tvore{tvoto na Mihail i Daniil. Po ugled na nivnite dela, toj gi
ispolnuva svoite kompozicii so mno{tvo figuri, arhitektonski
elementi i pejza` vo zadninata, no formite gi re{ava povr{inski, a
linijata mu pretstavuva osnovno izrazno sredstvo. Vo slikaweto na
licata preovladuva osnovniot, maslinesto-okeren ton, bez posebno
naglaseni osvetleni partii i senki. Me|utoa, likovnata obrabotka e
sekoga{ pedantna i minuciozna, so naglaseno prisutna barokna
dekoracija.
Kon krajot na ~etiriesettite godini od vekot nastapuva edna povisoka
etapa od negovoto likovno sozrevawe vo koja ve}e se ~uvstvuva odreden
napredok. Otkrivaj}i ja ulogata na svetlinata pri definiraweto na
formite, Di~o sega projavuva nov interes za plasti~nite vrednosti.
Negovata sigurnost pri oblikuvaweto na formite stanuva sé pogolema, a
preminite vo modelacijata na licata i racete poizdiferencirani.
Svojata tvore~ka zrelost Di~o ja dostignuva vo pedesettite godini koga,
suvereno vladeej}i so modelacijata, likovite gi predava so naglasena
voluminoznost. Plasti~nosta na oblicite ja postignuva so
karakteristi~niot na~in na osvetluvawe i naglaseniot kontrast na
reduciranite tonski premini. Ikonite gi slika vrz neutralna, naj~esto
zlatna, zadnina, {to u{te pove}e ja naglasuva duhovnosta na
idealiziranite likovi na svetitelite, a op{tiot vpe~atok go
nadopolnuvaat nivnite rasko{ni, minuciozno izvedeni obleki.
Vo po~etokot na {eesettite godini Di~o se nao|a vo samiot zenit na
svoite tvore~ki mo`nosti. Modelacijata na likovite sega ja izveduva so
meki i usoglaseni tonski premini. Namaluvaj}i gi kontrastite pri
sen~eweto i intenzitetot na bojata, toj ja doveduva do sovr{enstvo
igrata na svetlinata i senkite na licata i racete na svetite lica na
negovite ikoni.
Kako renomiran i cenet majstor, vo naredniot period Di~o bil mo{ne
baran i ednostavno zasipan od ogromniot broj nara~ki koi doa|ale od
crkovnite odbori, gradskite enorii i donatorite. Ne mo`ej}i sam da
odgovori na vaka zgolemenata pobaruva~ka, toj sé pogolem del od
rabotite im prepu{ta na svoite sorabotnici, pred sé na sinovite Avram
i Spiridon, kako i na u~enicite Petre ^aparov Debreli, Josif Radevi~
Ma`oski i Hristo Makriev. Me|utoa, zgolemenata produkcija i sé
pogolemoto u~estvo na negovite pomo{nici vo zavr{nite raboti
neminovno dovele do opa|awe na kvalitetot na izvedbata na likovnite
dela od toj period. Sepak, imeto na Di~o Zograf stanalo i ostanalo
sinonim za nadarenost, trudoqubivost i streme` kon sovr{enstvo vo
slikarstvoto za cela edna plejada zografi {to go sledele i mu se
voshituvale na negovoto tvore{tvo, taka {to nekoi od niv so gordost, vrz
svoite dela se potpi{uvale kako "u~enici Di~ovi".
Negovata pojava vo makedonskata umetnost od vtorata polovina na XIX
vek vnesuva nova sve`ina vo slikarstvoto i edno poinakvo gledawe na
kompozicijata, crte`ot i funkcijata na bojata.
Prirodno nadaren i inteligenten, so {iroki teolo{ki poznavawa, so
znaewe na crkovnoslovenskoto i gr~koto pismo i poznavawe na site
aktuelni pra{awa od toa vreme, Di~o, bez somnenie, pripa|al na
toga{nata intelektualna elita.
Kako sovremenik na Xinot, Miladinovci, @inzifov, Prli~ev i drugi, i
toj `ivee i tvori vo vreme na burni promeni, davaj}i go nesebi~no svojot
ogromen pridones vo borbata za ekonomska, kulturno-prosvetna i
crkovna emancipacija na makedonskiot narod.
Vo 1872, spored edni, ili docnata esen 1873 godina, spored drugi avtori,
tragi~no zgasnuva relativno kratkiot, no tvore~ki izvonredno bogat
`ivot na Dimitrija-Di~o Krstev, eden od najtalentiranite i
najplodnite makedonski zografi. Posle edna esenska nastinka, bil
otruen so siluen, otrovna te~nost koja zografite ja koristele za
pozlatuvawe na ikonite, {to negovata vtora `ena po gre{ka (a mo`ebi i
namerno), mu ja stavila namesto rakija vo ~ajot {to go pobaral za da se
lekuva.

* * *
Godinava se navr{ija sto i osumdeset godini od ra|aweto na
Dimitrija-Di~o Krstev Zograf od selo Treson~e, isklu~itelna pojava
vo makedonskata likovna umetnost, koja vo svojot relativno kus `ivot od
53 ili 54 godini, aktivno raboti pove}e od tri decenii. Vo toj period,
spored dosega{nite soznanija, toj izrabotil pove}e od 1500 ikoni od koi
eden del se nao|aat rasprsnati po makedonskite crkvi i manastiri, a
drugiot del vo Bugarija, Srbija i Albanija ili se vo privatna
sopstvenost.
Izlo`bava koja e organizirana vo znak na odbele`uvawe na sto i
osumdesetgodi{ninata od ra|aweto na zografot ima za cel, kako {to
vpro~em ka`uva i nejziniot naslov, da prika`e del od ikonite koi gi
sozdal vo Ohrid pri nekolkute negovi prestoi vo ovoj grad, ili pak gi
naslikal vo ateljeto vo negovoto selo Treson~e, od kade gi ispra}al na
negovite ohridski nara~ateli.
Edno od negovite najrani poznati dela e raboteno za ohridskata crkva Sv.
Jovan Bogoslov-Kaneo. Toa e ikonata Bogorodica Pantonhara od 1844
godina za koja ne e poznato dali Di~o ja slikal vo Ohrid ili pak
nastanala vo negovata rabotilnica od kade {to tuka bila donesena.
Mo`ebi negoviot prv prestoj vo Ohrid bil vo 1851/52 godina. Poznato e
deka vo ovoj period Di~o slika ikoni za crkvite Uspenie na Bogorodica-
Kamensko (ottoga{e ikonata Bogorodica so Hristos i sv. Konstantin i
Elena, potpi{ana i datirana vo mart 1851 godina) i Sv. Vra~i-Golemi
(ikonata Voskresenie Hristovo od 1852 godina).
So sigurnost se znae deka Di~o Zograf vo Ohrid prestojuval pome|u 1862
i 1864 godina. Pokraj golemiot broj na ikoni {to gi rabotel za
ohridskite crkvi, pome|u koi za Sv. Bogorodica Perivlepta/Sv.
Kliment, Sv. Nikola-Gerakomija, Sv. Vra~i-Golemi, Sv. Bogorodica-
^elnica, Sv. Nikola vo Dolna Vla{ka Maala, Di~o vo ovoj period
rabotel i `ivopis vo nekoi od niv.
Taka, vo 1862 godina, vo ~elni~kata crkva, naslikal nekolku sceni od koi
i denes se so~uvani kompozicijata Uspenie na Bogorodica, likovite na
sv. Kiril i Metodij i u{te nekoi. Istata godina, po nara~ka od soprugata
na Tase Robev, Fotijana, rabotel i vrz dekoracijata na ku}ata na ova
semejstvo za koe ja izrabotil i golemata ikona so pretstava na
Sedmo~islenicite.
Vo narednata godina go zavr{il obemniot `ivopis vo hramot Uspenie na
Bogorodica-Kamensko vo enorijata Mesokastro, a vo 1864 godina ja
`ivopisal i crkvata Sv. Nikola-Gerakomija. Po nara~ka od bra}ata
Prli~evi, istata godina Di~o ja izrabotil i ikonata Bogorodica
Slatkoceluju{ta.
Vo 1866 godina Di~o Zograf povtorno se nao|a vo Ohrid. Sega vo crkvata
Sv. Bogorodica Perivlepta/Sv. Kliment, toj go slika drveniot
ikonostas koj go izrabotil majstorot Toma od s. Selce. Na negovite
parapetni plo~i Di~o gi naslikal starozavetnite sceni: Skalite na
Jakov, Gostoqubieto Avramovo i Paleweto na Sodoma i Gomora.
Vo Ohrid i ohridskite sela se sre}avaat ikoni so potpisot na Di~o i od
1867/68 godina, {to bi mo`elo da zna~i deka zografot, nekolku godini
pred svojata smrt, u{te edna{prestojuval i rabotel vo ovie, po sé
izgleda, nemu omileni krai{ta.
Interesno e da se spomene i toa deka, koga slika ikoni za ohridskite
crkvi, Di~o pi{uva na crkovnoslovenski i na gr~ki ili pak samo na
gr~ki jazik.
Spored dosega{nite soznanija, brojot na ikoni {to Di~o gi izrabotil za
nara~ateli od Ohrid za vreme na negovite nekolku anga`mani vo ovoj
grad ili vo negovata rabotilnica vo s. Treson~e, iznesuva okolu stotina.
Pove}eto od niv seu{te se nao|aat po crkvite za koi i bile nameneti,
nekoi se smesteni vo muzejski zbirki, dodeka pak nekoi od niv verojatno
seu{te se nao|aat po domovite na potomcite na nivnite nekoga{ni
nara~ateli.
Del od niv se sega pred nas, za u{te edna{da progovorat za tainstvenata
li~nost na zografot-~udotvorec, koj so silata na svojata bo`estvena
darba i nenadminato delo ostavil bleskavi tragi vo kulturnata istorija
na ovoj narod.
Mil~o Georgievski
istori~ar na umetnosta
Hronolo{ki pregled
na `ivotot i tvore{tvoto na Di~o Zograf
1819 vo mesec mart vo seloto Treson~e, Debarsko, roden e
Dimitrija-Di~o Krstev, eden od najtalentiranite i najplodni
makedonski zografi.
1839 na 1 juli ovaa godina, koga bil na dvaesetgodi{na
vozrast, se o`enil.
1844 po zavr{uvaweto na zografskata obuka, koja
najverojatno ja imal kaj zografite Mihail i Dimitar (Daniil)
dodeka rabotele vo manastirot Sv. Jovan Bigorski, vo vremeto
na igumenot Arsenij, po 1830 godina, Di~o organiziral vo
Treson~e svoja sopstvena tajfa.
Od ovaa godina e i edno od prvite, dosega najrani poznati
samostojni dela na Di~o Zograf, ikonata Bogorodica
Pantonhara od ohridskata crkva Sv. Jovan Bogoslov-Kaneo.
1844/45 vo crkvata Vovedenie na Bogorodica vo seloto Rosoki
gi rabotel prestolnite ikoni za ikonostasot. Ikonite Isus
Hristos Car i Golem Arhierej i Sv. Jovan Prete~a se
potpi{ani i datirani vo 1844, a Bogorodica Odigitrija vo
1845 godina.
1845 od ovaa godina e i ikonata Arhangel Mihail ja odzema
du{ata na bogatiot na oltarnata vrata od crkvata Sv. Spas vo
s. Ku~evi{te. Ovde bil negoviot prv anga`man vo skopskata
oblast kade {to so pomo{na sorabotnicite go obnovil
ikonostasot me|utoa, po po`arot od 1983 godina vo koj izgorele
pove}eto ikoni, spomenatata ikona e edinstvenata za koja so
sigurnost mo`e da se tvrdi deka e negova.
1845/46 neposredno po zavr{uvaweto na rabotata vo s. Rosoki ja
prezel nara~kata za izrabotka na ikoni vo crkvata Sv. Petar i
Pavle vo rodnoto selo Treson~e. Vo 1845 godina gi izrabotil i
gi datiral ikonite: Bogorodica Odigitrija, Isus Hristos
Sedr`itel, Sv. Jovan Prete~a i Sobor na Svetite Apostoli,
a vo slednata godina ikonite: Sv. Nikola ^udotvorec, Tri
Erarsi i Sv. Atanasij.
Istata godina, vo zimata, gi izrabotil ikonite za
ikonostasot vo crkvata Sv. Georgij vo selo Bawani.
1846 naslikal del od ikonite za ikonostasot na manastirskata
crkva Sv. Ilija Gorni nad seloto Bawani, za {to doznavame od
zapisot na prestolnata ikona Bogorodica so Hristos.
1846/47 vo zimskiot period gi naslikal ikonite za ikonostasot
na crkvata Sv. Nikita kaj selo Gorwani. Prestolnite ikoni:
Bogorodica so Hristos Emanuel i Isus Hristos Sedr`itel,
potpi{ani i datirani na 20 dekemvri 1846, Sv. Jovan Prete~a i
Sv. Velikoma~enik Nikita od 15 fevruari 1847 godina, Sv.
Trojca kako i malata ikona za celivawe Sv. Besrebrenici
Kuzman i Damjan se od rakata na Di~o. Negova e i ikonata Sv.
Georgij i sv. Dimitrij koja sega se nao|a vo ovaa crkva a
poteknuva od crkvata Sv. Trojca vo selo ^u~er. Sudej}i po do
skoro so~uvanite fragmenti od `ivopisot vo ni{ata na ju`nata
fasada, Di~o vo 1846 godina go naslikal i Sv. Nikita na kow, do
vlezot vo crkvata.
1847 spored natpisot nad vleznata vrata vo naosot, obnovena e
crkvata Sv. Georgij vo selo Bawani. Od dvete strani na vlezot,
nad prvata zona, Di~o gi naslikal fresko-ikonite: Bogorodica
Odigitrija, Isus Hristos Sedr`itel, Sv. Jovan Prete~a, Sv.
Georgij i Sv. Dimitrij go pobeduva yverot. Spored natpisot,
ovoj `ivopis e zavr{en na 5 dekemvri 1847 godina.
1848 go izrabotil kivotot za mo{ti vo manastirot Sv. Jovan
Bigorski spored kivotot od Mihail i Daniil, slikan za istata
crkva vo 1833 godina. Istata godina raboti i na ikonostasot vo
crkvata Sv. Arhangel Mihail vo selo Bitu{e kade {to se
potpi{al na prestolnite ikoni: Sv. Nikola, Sv. Ilija, Sv.
Georgij, Sv. Modest i sv. Spiridon i Sv. Dimitrij, a vo
vnatre{nosta na crkvata gi naslikal i medaljonite so likovite
na apostolite.
Istata godina, na pokana od igumenot na manastirot Sv. Jovan
Bigorski, ja zapo~nal obemnata rabota vrz `ivopisot vo
manastirskiot metoh, crkvata Sv. Georgij Pobedonosec vo selo
Raj~ica. Vo tekot na ovaa godina Di~o rabotel vo centralniot
del na naosot a vo 1849 vo prostorot od vnatre{niot travej so
slepa kupola.
Zavr{nite slikarski raboti vo ovaa crkva, spored so~uvaniot
natpis nad vlezot od vnatre{nata strana, gi izvel vo 1852
godina.
1848/49 gi rabotel prestolnite ikoni za ikonostasot na crkvata
Sv. Bogorodica vo seloto Vapa, dodeka prazni~nite ikoni se
raboteni vo periodot pome|u 1851 i 1853 godina.
Spored natpisot pod figurite na svetite apostoli Petar i
Pavle vo lunetata nad vlezot vo istoimenata crkva vo selo
Treson~e, Di~o go zavr{il slikaweto na `ivopisot vo ovoj hram
na 27 maj 1849 godina.
Re~isi celi deset godini Di~o rabotel za ovoj hram: vo 1845 go
dina go zapo~nal slikaweto na prestolnite ikoni; vo periodot
pome|u 1847 i 1849 godina gi raboti prazni~nite ikoni na
ikonostasot; vo 1851 gi naslikal Carskite Dveri, a vo 1853
godina na ju`nata vrata na ikonostasot gi naslikal Sv.
Haralampij i vrzanata ~uma. Vo 1853 godina ikonostasot bil
kone~no zavr{en.
1849 na 16 juni go zavr{il slikaweto na portretot na
debarskiot mitropolit Meletij vo ma{kata trpezarija na
manastirot Sv. Jovan Bigorski.
1849/50 so svojata tajfa gi raboti ikonite za ikonostasot na
crkvata vo s. Ki~inica i fresko-`ivopisot vo crkvata Sv. Ahil
Lariski vo s. Trebi{te (zavr{en na 8 juni 1850 godina). P o
zavr{uvaweto na `ivopisot vo Trebi{te, Di~o ja zapo~nal i
rabotata na ikonite za ikonostasot na crkvata koj }e bide
zavr{en duri vo 1861 godina i vo nego }e bidat vgradeni ikoni
slikani vo periodot pome|u 1849 i 1861 godina.
1850 Di~o e pak vo Rosoki, vo hramot Vovedenie na
Bogorodica, kade {to gi naslikal prazni~nite ikoni kako i
freskata Vovedenie na Bogorodica vo lunetata nad vleznata
vrata.
Toj ovde rabotel sé do 1854 godina i realiziral pove}e nara~ki
pome|u koi osobeno se izdvojuva ikonata Bogorodica so Hristos
so sedum dopojasni pretstavi na svetiteli vo dolniot del,
datirana vo 1851 i Sv. Haralampij na vratata od |akonokonot
koja e potpi{ana i datirana vo mart 1852 godina.
1850/51 povtorno se nao|a vo skopskata oblast kade {to vo
mesnosta Gorni Zabel, nad manastirot Sv. Nikita kaj seloto
Gorwani, gi raboti ikonite od ikonostasot na novata
ednobrodna crkva, izgradena vrz temelite na starata
manastirska crkva Sv. Blagove{tenie. Ovde toj gi naslikal
prestolnite i prazni~nite ikoni, Carskite Dveri i ikonite od
^inot.
Po zavr{uvaweto na ovie raboti, Di~o izrabotil u{te nekolku
pomali ikoni za skopskite crkvi.
1852 zaedno so svoite sorabotnici raboti na ikonostasot vo
crkvata Sv. Dimitrij vo s. Volkovija. Ovde toj gi naslikal
parapetnite plo~i, prestolnite ikoni i angelskite glavi vo
lunetite nad niv kako i prazni~nite ikoni. Ikonata
Bogorodica Odigitrija od ovoj ikonostas e potpi{ana i
datirana vo april 1852 godina.
Istata godina ja zavr{il i rabotata vrz `ivopisot vo
oltarskiot prostor na crkvata vo manastirot Bogorodica
Pre~ista kaj Ki~evo, dodeka ikonite za nejziniot ikonostas gi
rabotel vo period od 11 godini. Taka, ikonata Isus Hristos
Sedr`itel od redot na prestolnite ikoni e datirana vo 1853
godina dodeka ikonite: Sv. Nikola i sv. Spiridon i Sv. Georgij i
sv. Dimitrij gi potpi{al vo 1864 godina. Pogolemiot del od
prazni~nite ikoni poteknuvaat, spored navedenite datumi, od
1848 i 1849 godina dodeka ostanatite se od 1864.
1853 vo ovoj period Di~o povtorno prestojuva vo skopskata
oblast kade {to za ikonostasot na crkvata Sv. Nikola vo selo
Qubanci gi izrabotil prestolnite ikoni.
1854 raboti na ikonostasot vo crkvata Sv. Spas vo s. Cre{evo
kade {to gi naslikal prestolnite ikoni, potpi{ani i datirani
vo ovaa godina. Pokraj niv, Di~o ovde gi naslikal i prazni~nite
ikoni, apostolite so Deisizot i Raspetieto so Bogorodica i
sv. Jovan od Krstot.
Nemu mu se pripi{uvaat i malite ikoni za celivawe od ovaa
crkva koi ne se potpi{ani i datirani no, spored stilot i
tipovite na svetitelite, se mo{ne bliski na negovoto
tvore{tvo.
Otkako ja zavr{il rabotata vo Cre{evo, Di~o naslikal pove}e
drugi ikoni koi denes se nao|aat vo crkvata Sv. Spas vo Skopje, a
od istata godina e i portretot na eromonahot Samoil od
manastirot Treskavec.
1855 vo ovaa godina Di~o raboti dve golemi serii ikoni: vo
crkvata Sv. Nikola vo s. Gluovo i vo istoimeniot hram vo seloto
Mavrovo. Zaedno so sorabotnicite gi naslikal ikonite od
ikonostasot kako i re~isi siot `ivopis vo dogradeniot del od
naosot na gluovskata crkva. Pokraj prestolnite i prazni~nite
ikoni, toj ovde gi izrabotil i: Svetiot Obraz, Apostolite so
Deisizot, i Golemiot krst so Raspetieto Hristovo.
Vo mavrovskata crkva gi naslikal prestolnite ikoni.

1856 Di~o e anga`iran na eden pogolem proekt-izrabotka na
ikonite od ikonostasot i `ivopisot vo crkvata Sv. Trojca vo s.
^u~er kaj Skopje. Tuka toj gi naslikal re~isi site prestolni
ikoni, vklu~uvaj}i go i Golemiot krst na ikonostasot, a spored
natpisot do vleznata vrata na crkvata, na 29 oktomvri 1856
godina go zavr{il i denes uni{teniot `ivopis na starata crkva.
1856/57 vo zimata 1856 godina, raboti vo hramot Sv. Nikola vo
Kumanovo, kade {to od dekemvri 1856 do fevruari 1857 godina gi
naslikal prestolnite ikoni na ikonostasot.
1857 za ikonostasot na crkvata Sv. Bogorodica vo Zabel, vo
blizina na kumanovskoto selo Staro Nagori~ane, gi izrabotil
site ikoni.
Po zavr{uvaweto na rabotite vo Kumanovo i okolinata, Di~o se
vra}a vo Skopje. Vo denes uni{tenata crkva Sv. Nikola vo
seloto Dolno Vodno gi izrabotil ikonite, a od istiot period
datiraat i ikonite {to gi naslikal za crkvata Sv. Bogorodica
vo Skopje.
Istata godina naslikal i dve prestolni ikoni za crkvata Sv.
Ilija vo s. Kadino, skopsko: Bogorodica so Hristos i Isus
Hristos Sedr`itel, potpi{ani i datirani na 20 april 1857
godina.
Kon krajot na godinata ja zapo~nal obemnata rabota vo crkvata
Sv. Spas vo s. Dra~evo. Ikonata Voznesenie Hristovo e
potpi{ana i datirana na 26 noemvri 1857 godina, a ja potpi{al i
ikonata Arhangel Mihail na levata oltarna vrata. Od
prestolnite ikoni vo ovaa crkva negova e samo ikonata so
pretstava na sv. Haralampij, dodeka del od ostanatite ikoni na
ovoj ikonostas nesomneno poteknuvaat od negovata rabotilnica.
Od istata, 1857 godina se i ikonite vo hramot Sv. Trojca vo selo
Gumenxe vo Bugarija. Ovde negov potpis nosat ikonite: Sv.
Trojca, Sv. Jovan Krstitel, Sv. Georgij i Uspenie na
Bogorodica.
1859 Di~o raboti na ikonostasot vo crkvata Sv. Marina vo
gostivarskoto selo Zubovce, kade {to ja potpi{al i ja datiral
prestolnata ikona so pretstava na sv. Marina.
Istata godina bil formiran i ikonostasot vo crkvata Sv. Petka
vo Gostivar za koj prestolnite ikoni gi izrabotil ne{to
porano, vo periodot pome|u 1853 i 1856 godina.
1859/60 od noemvri 1859 do krajot na mart slednata godina, kako
{to mo`e da se zaklu~i spored ispi{anite datumi vrz ikonite,
Di~o raboti na ikonostasot na hramot Sv. Trojca vo Vrawe. Ovie
ikoni se edni od negovite najdobri ostvaruvawa bidej}i vo ovoj
period toj se nao|a na vrvot od svoite kreativni mo`nosti.
Po zavr{uvaweto na rabotite vo Vrawe, povtorno se vra}a vo
Skopje kade {to na Carskite Dveri od prestolnata crkva Sv.
Bogorodica ja slika kompozicijata Blagove{tenie, kako dar od
gospodin Jovan Manojlovi}, a raboti i niza drugi pora~ki za ovoj
hram. Za `al, pove}eto ikoni od ovaa crkva bile uni{teni vo
po`arot od 1944 godina.
1860/61 Di~o raboti za crkvata Sv. Konstantin i Elena vo
Skopje. Od toj period e ikonata Bogorodica Odigitrija,
zavr{ena na 2 noemvri 1860, a od istata crkva e i ikonata
Vovedenie Bogorodi~ino, datirana vo 1861 godina.
Na 23 mart istata, 1861 godina ja zavr{il ikonata Sv. Nikola i sv.
Stefan za manastirskata crkva Sv. Pantelejmon vo s. Nerezi.
1862 definitivno ja napu{ta skopskata oblast i negovata
slikarska aktivnost glavno se odviva vo Ohrid kade {to stanal
eden od najbaranite zografi.
Vo ovaa godina Di~o go obnovil ikonostasot na crkvata Sv.
Nikola-Gerakomija i se potpi{al na prestolnata ikona Isus
Hristos Sedr`itel i Carskite Dveri.
Vo crkvata Sv. Bogorodica-^elnica, na zapadniot yid od naosot,
naslikal dve sceni koi, spored natpisot, bile zavr{eni na 20
noemvri 1862 godina.
Istata godina Di~o raboti i za hramot Sv. Arhangel Mihail vo
stru{koto selo Moroi{ta, kade {to se potpi{al na ikonite Sv.
Jovan Krstitel i Arhangel Mihail.
Za vreme na prestojot vo Ohrid, vo 1862 godina, po nara~ka od
Fotijana Robeva, sopruga na Tase Robev, Di~o rabotel i na
dekoracijata na ku}ata na ova poznato ohridsko semejstvo.
Vo dekemvri istata godina, ja naslikal i monumentalnata ikona
so pretstava na Sedmo~islenicite so sv. Erazmo i sv. Jovan
Vladimir.
Od ovaa godina poteknuvaat i ikonite Kr{tevawe i Raspetie
Hristovo od ohridskata crkva Sv. Bogorodica Perivlepta/Sv.
Kliment/.
1863 vo tekot na ovaa godina Di~o go zavr{il obemniot
`ivopis vo hramot Uspenie na Bogorodica vo enorijata
Mesokastro vo Ohrid, a rabotel i na ikonostasot vo crkvata Sv.
Nikola vo Dolna Vla{ka Maala.
Od istata godina e i ikonata Sv. Kliment so sv. Kiril i Metodij
koja pretstavuva jadro na kompozicijata so pretstava na
Sedmo~islenicite.
Vo ovoj period raboti i na realizacija na nara~kata za crkvata
Sv. Petar i Pavle vo Kula, Bugarija. Tri od ikonite od ovoj
ikonostas se od rakata na Di~o: Bogorodica so Hristos, Isus
Hristos i Arhangel Mihail, od koi prvite dve se potpi{ani i
datirani na 20 avgust 1863 godina.
1864 vo Ohrid, po nara~ka od bra}ata Prli~evi, Di~o ja
naslikal ikonata so pretstava na Bogorodica od tipot
Slatkoceluju{ta, a raboti i `ivopis vo crkvata Sv. Nikola-
Gerakomija.
Vo istata godina se potpi{ani i datirani i ikonite: Sv.
Ekaterina, Paraskeva, Kirijakija i Matrona i Sv. Vasilij
Veliki, Jovan Zlatoust i Grigorij Bogoslov od crkvata Sv.
Bogorodica Bolni~ka.
Na 2 maj ovaa godina, spored natpisot, Di~o go zavr{il `ivopisot
vo crkvata Sv. Ilija vo gostivarskoto selo Selce.
1865/66 i vo tekot na 1865 godina Di~o prodol`uva so rabota vo
hramot Sv. Ilija vo s. Selce kaj Gostivar, no sega na negoviot
ikonostas. Negovata konstrukcija, ako se sudi spored datumot na
parapetnite plo~i so sceni od Stariot Zavet, bila postavena vo
april 1864, a Di~o gi zavr{il rabotite duri vo 1866 godina.
1866 spored so~uvaniot natpis, vo ovaa godina Di~o izvr{il
obnovuvawe na ikonostasot vo crkvata Sv. Bogorodica
Perivlepta/Sv. Kliment/ vo Ohrid. Na negovite parapetni
plo~i toj gi naslikal starozavetnite sceni: Skalite na Jakov,
Gostoqubieto Avramovo i Paleweto na Sodoma i Gomora.
Zaedno so sin mu Avram i u~enikot Petre Jovanovi~, istata
godina raboti i na `ivopisot i ikonostasot vo crkvata Uspenie
na Bogorodica vo s. Gari. Pogolemiot del od `ivopisot e delo na
negovite sorabotnici dodeka ikonite na ikonostasot se
raboteni vo eden podolg period pome|u 1857 i 1866 godina.
Vo ovaa, 1866 godina, Di~o za prv pat raboti i vo tetovskiot
region, kade {to gi naslikal prestolnite ikoni za crkvata Sv.
Ilija vo s. Sten~e.
1867 raboti na ikonostasot na crkvata Sv. Nikola vo
stru{koto selo Vev~ani.
Od ovaa godina se i ikonite od crkvata Sv. Ilija vo s. Gradec kaj
Vidin vo Bugarija. Vo dekemvri 1867 godina se potpi{ani i
datirani ikonite: Arhangel Mihail, Sv. Ilija i Isus Hristos
Golem Arhierej od ovaa crkva.

1868 Di~o povtorno e anga`iran vo manastirot Sv. Jovan
Bigorski kaj Debar. Ovde, na isto~nata strana od ma{kata
trpezarija, toj gi naslikal portretite na jeromonahot Teodosij
i igumenot Joakim.
*
1872/73 po eden relativno kratok, no izvonredno bogat tvore~ki
`ivot umira Dimitrija-Di~o Krstev ili ednostavno-Di~o
Zograf, koj rabotej}i aktivno pove}e od 30 godini sozdal delo
dostojno za sekoja po~it.
* Прашањето околу годината на смртта на Дичо Зограф сé уште не е до крај разјаснето:
некои автори како година на неговата смрт ја наведуваат 1872 (А. Василиев, Български
възрожденски майстори, София, 1965, 180-181), а некои 1873 (К. Балабанов, По повод сто години
од смртта на Дичо Крстев Џограф од село Тресанче, Музејски гласник бр. 2, Скопје, 1973, 7-8).
Dimitrija-Dičo Krstev Zograph
life-creative work-stylistic features
The nineteenth century is a period when deep social, political, economic
and cultural changes happened in Macedonia. The development of crafts and trade,
both with the rapid economic development of the cities, made possible the appearance
of a rich social layer in Macedonian society.
The process of awakening of the national consciousness of Macedonian people and its
struggle for economic, political and religious liberation has also begun.
These changed social relations had positive reflection in all the fields of life: spiritual,
cultural, educational and artistic.
In this period, the Miyak artistic school was formed in the western parts of Macedonia.
This was the most significant occurrence in the religious art in the field of
construction, wood-carving and painting, not only in Macedonia, but in almost all
parts of the central Balkans.
The restored or newly created building, wood-carving and painting groups gradually
took the main role in the artistic activity of that period in which the basic elements of
the mediaeval, Byzantine religious art have still been cherished.
The strictly conventional forms of the religious art were abandoned in the second half
of the century and gradually replaced with new, profane subjects. The main bearer of
these changes was the new generation of artists who have got their artistic education in
the workshops of Mt. Athos, Salonica, Epirus, or in some of the monasteries on the
Aegean or Albanian coast. These artists have accepted the new artistic concepts with
elements of the Western art and transferred them in their own artistic milieu.
In this time of essential changes in all the fields of life, time of strong
contradictions and collisions between the old and new understandings of the art,
Dimitrija-Dičo Zograph, appeared on the Macedonian artistic scene.
The power of his talent and the high artistic reach of his work put an indelible stamp on
the art from the last century, marking in the same time the end of the shiny artistic
epoch in Macedonia, that lasted almost a millenium.
Dičo was born in March, 1819, in the village of Tresonče near Debar and got married
in 1839, at the age of twenty.
According to the tradition of this region, wood-carving was the occupation of his
father Krste, and Dičo has also begun with this handicraft and was supposed to inherit
his father's profession. But, although he has fully coped with wood-carving, he
abandoned it in a short time and, attracted by the painter's brush, he converted himself
toward the painter's profession.
Most probably, he has got his painter's education in the group of Michael Zograph
from the village of Samarina in Epirus. In the period between 1829 and 1840 Michael
and his son Dimitar worked in this region. They have painted most of the icons on the
iconostases of the monastery St. John Bigorski where Dimitar, somewhat later,
entered a monastic order under the name Daniel.
In his early works, Dičo has introduced himself as an extraordinarily talented painter
and worthy disciple of these masters of icon-painting.
Some time around 1844, after the completing of his painter's education, he definitively
and professionally determined himself for this profession and organized his own
painting group in the native village of Tresonče.
The icon of the Mother of God Pantonchara, painted in 1844 for the church of St. John
the Theologian at Kaneo in Ohrid, is one of his earliest works known so far. Since then,
we can continuously follow his work, year by year, month by month and in some cases
even day by day, till the last years of his life.
The activity of Dičo Zograph was mainly concentrated in the regions of Mala Reka,
Debar, Skopje and Ohrid. In some periods he shortly worked in the regions of
Kumanovo, Kičevo and Struga as well as some orders in Serbia and Bulgaria.
Besides the systematic work on new iconostases, he renovated and supplemented
existing ones and in the same time painted many icons for individual purchasers. He
also painted some walls in the old churches and monasteries and decorated some
newly built or just enlarged.
Besides icons and frescoes, Dičo has made some attempts in portraying. Following the
example of the painters Michael and Daniel, in 1849, in the masculine dining room of
the monastery St. John Bigorski, he painted the portrait of Meletios, the metropolitan
of Debar. This portrait is fully accomplished in the spirit of the usual painter's
solutions of his icons.
On the other hand, the portrait of the hieromonk Samuel from 1854 in the Treskavec
monastery, could be rightfully considered as his first original work with profane
character.
In 1868, Dičo painted another two portraits which are painted again in the spirit of his
traditional painting. Those are the memorial portraits of the hieromonk Theodosios
and the prior Joachim, on the eastern wall of the masculine dining room in the Bigorski
monastery.
Although the creative work of Dičo Zograph is basically an organic whole,
his artistic development can be examined through several separate phases.
In the first stage of his artistic formation and creative work he strictly follows the
example of Michael and Daniel, whose work excites and inspires him. His
compositions are filled with many figures, requisite architecture and landscape in the
background, but the forms are treated superficially and the line is his basic means for
expression.
The basic olive-ocherous tone prevails on the faces of the saints, without emphasized
lightened parts and shades. But, the artistic treatment is always pedantic and
meticulous with pronounced baroque decoration.
Toward the end of the forties, a higher stage of his artistic ripening has begun. Then,
Dičo discovered the role of the light in the definition of the forms and shows a
pronounced interest for the plastic values.
Dičo has reached his creative ripeness in the fifties, when he sovereignly conducts the
modellation and paints the figures with pronounced voluminosity. The plasticity of the
forms is accomplished by the specific way of lighting and pronounced contrast with
reduced tone transitions. The icons are painted on a neutral, most often golden
background that emphasizes the spirituality of the idealized look of the saints.
In the beginning of the sixties, Dičo is in the zenith of his creative capabilities. Now
the modellation of the figures is achieved by soft, harmonized tone transitions and the
dance of the light and shade on the faces and hands of the holy persons is at the edge of
perfection.
As a renowned and respected master, Dičo was simply showered with an enormous
number of orders that he couldn't realize by himself. So he begun leaving the major
part of the works to his associates. Such the increased production and the enlarged
participation of his collaborators in the final works have unavoidably caused the
decrease in the quality of the artistic works from this period.
Still the name of Dičo Zograph has became and remained a synonym for talent,
zealousness and aim toward the perfection.
th
His appearance in the Macedonian art of the second half of 19 century added a new
freshness in the painting and different approach toward the composition, design and
the role of the color.
In 1872, according to some, or 1873 by other authors, died Dimitrija-Dičo Krstev
Zograph, poisoned with siluen, toxic liquid used by the painters for gilding icons. In
the late autumn he caught a cold and asked for a cup of tea with brandy. His second
wife, by mistake (or possibly intentionally), put this poison instead of brandy in his
cup.
* * *
One hundred and eighty years have passed since the birth of Dimitrija-Dičo
Krstev from the village of Tresonče, an extraordinary person in the Macedonian art. In
his relatively short life of 53 or 54 years, he has been active for more than three
decades and painted over 1500 icons that are scattered in Macedonian churches and
monasteries. Some of them are in Serbia, Bulgaria and Albania while some are in
private property.
This exhibition that is organized in occasion of one hundred and eightieth anniversary
of the painter's birth has to present a part of the icons that Dičo created in Ohrid during
his several sojourns in this town, or in his atelier in Tresonče and then sent them to his
Ohrid purchasers.
His first visit and stay in Ohrid might have been in 1851/52, when he painted some
icons for the churches of the Dormition of the Mother of God at Kamensko and the
Holy Physicians-the Greater.
The period between 1862 and 1864 Dičo spent in Ohrid decorating some churches and
painting icons.
In 1866 he was in Ohrid once again, working on the iconostasis of the church of The
Mother of God Peribleptos/St. Clement/.
Dičo's icons from 1867/68 are also met in Ohrid and the surrounding villages that
possibly indicates that the painter, few years before his death, sojourned and worked in
this region for the last time.
The number of icons that Dičo painted for Ohrid churches and individual purchasers is
about one hundred. Many of them are still in the churches they have been assigned for,
some are in museum collections while some of them are, probably, still in the homes of
the descendants of those who have once purchased them.
The icons that are presented at this exhibition should speak once again about the
mysterious personality of the painter-miracle worker whose power of the divine
inspiration an unexcelled work left deep traces in the cultural history of this nation.
Milčo Georgievski
art historian

KATALOG
CATALOGUE
1.
2.
4.
5.
6.
8.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
24.
28.
31.
32.
36.
37.
38.
40.
3.
7.
9.
10.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
25.
26.
27.
29.
30.
33.
34.
35.
39.
1. Bogorodica Pantonhara, 1844 godina.
od crkvata Sv. Jovan Bogoslov-Kaneo vo Ohrid
(sega vo Galerija na ikoni-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 57h41h3,5 sm.
Mother of God Pantonchara, 1844.
from the church of St. John the Theologian at Kaneo in Ohrid
(now in the Icon gallery-Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 57x41x3,5 cm.
2. Bogorodica so Hristos i sv. Konstantin i Elena, 1851 godina.
od crkvata Uspenie na Bogorodica-Kamensko vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 41,5h31,5h2,5 sm.
Mother of God with Christ and Ss. Constantine and Helena, 1851.
from the church of Dormition of the Mother of God at Kamensko in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 41,5x31,5x2,5 cm.
3. Voskresenie Hristovo, 1852 godina.
od crkvata Sv. Vra~i Golemi vo Ohrid
(sega vo crkvata Sv. Kliment vo Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 55h38,5h2,5 sm.
The Resurrection of Christ, 1852.
from the church of the Holy Physicians the Greater in Ohrid
(now in the church of St. Clement in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 55x38,5x2,5 cm.
4. Ro`destvo Hristovo i Poklonenie na kralevite, 1862 godina.
od crkvata Sv. Kliment vo Ohrid
(sega vo Galerija na ikoni-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 57h40h2,5 sm.

The Nativity of Christ and the Adoration of the Magi, 1862.
from the church of St. Clement in Ohrid
(now in the Icon gallery-Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 57x40x2,5 cm.
5. Blagove{tenie, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43,5h27,5h2,5 sm.
The Annunciation, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43,5x27,5x2,5 cm.
6. Ro`destvo Hristovo, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43,5h27,5h2,5 sm.
The Nativity of Christ, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43,5x27,5x2,5 cm.
7. Kr{tevawe Hristovo, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43,5h27,5h2 sm.
The Baptism of Christ, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43,5x27,5x2,5 cm.
8. Voskresenie Hristovo, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43,5h28h2 sm.
The Resurrection of Christ, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43,5x28x2 cm.
9. Sv. Atanasij Aleksandriski, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43,5h21,5h2,5 sm.
St. Athanasios of Alexandria, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43,5x21,5x2,5 cm.
10. Sv. Stefan, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43,5h21,5h2,5 sm.
St. Stephen, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43,5x21,5x2,5 cm.
11. Sv. Dimitrij, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43,5h28h2,5 sm.
St.Demetrios, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43,5x28x2,5 cm.
12. Sv. Konstantin i Elena, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43h28h2 sm.
Ss. Constantine and Helena, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43x28x2 cm.
13. Sobor na Arhangeli, 1862 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 43,5h27,5h2,5 sm.
Council of the Archangels, 1862.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 43,5x27,5x2,5 cm.
14. Ikonostasen krst so Raspetie, 1862 godina.
od crkvata Sv. Vra~i Golemi vo Ohrid
(sega vo crkvata Sv. Kliment vo Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 165h143h5 sm.
An iconostasis cross with the Crucifixion, 1862.
from the church of the Holy Physicians the Greater in Ohrid
(now in the church of St. Clement in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 165x143x5 cm.
15. Sedmo~islenicite so sv. Kliment Ohridski i sv. Jovan Vladimir,
okolu 1862 godina.
od crkvata Uspenie na Bogorodica-Kamensko vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 64h50h2,5 sm.
The Holy Seven with St. Clement of Ohrid and St. John Vladimir, around
1862.
from the church of Dormition of the Mother of God at Kamensko in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 64x50x2,5 cm.
16. Bogorodica so Hristos i drugi svetiteli, 1863 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
(sega vo crkvata Sv. Kliment vo Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 59h45h2 sm.
Mother of God with Christ and other saints, 1863.
from the church of St. Nicholas Gerakomia inOhrid
(now in the church of St. Clement in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 59x45x2 cm.
17. Sv. Kliment Ohridski so sv. Kiril i Metodij, 1863 godina.
od crkvata Sv. Dimitrij vo Ohrid
(sega vo crkvata Sv. Kliment vo Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 45h39h3 sm.
St. Clement of Ohrid with Ss. Cyril and Methodius, 1863.
from the church of St. Demetrios in Ohrid
(now in the church of St. Clement in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 45x39x3 cm.

18. Sv. Dimitrij i drugi svetiteli, 1863 godina.
od crkvata Sv. Varvara vo Ohrid
(sega vo crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 47h37,5h3 sm.
St. Demetrios and other saints, 1863.
from the church of St. Barbara in Ohrid
(now in the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 47x37,5x3 cm.
19. Sobor na Arhangeli, 1863 godina.
od nepoznata crkva vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 31,5h21,5h2 sm.
Council of the Archangels, 1863.
from unknown church in Ohrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 31,5x21,5x2 cm.
20. Sleguvawe vo Ad, 1863 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 39h30,5h2 sm.
The Descent into Limbo, 1863.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 39x30,5x3 cm.
21. Ikonostasen krst so Raspetie, okolu 1863 godina.
od crkvata Sv. Vra~i Mali vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 70h45h2 sm.
An iconostasis cross with the Crucifixion, around 1863.
from the church of the Holy Physicians the Lesser in Ohrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 70x44x2 cm.
22. Sv. Vasilij Veliki, Jovan Zlatoust i Grigorij Bogoslov 1864
godina.
od nepoznata crkva vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 38h28,5h2 sm.
Ss. Basil the Great, John Chrysostom and Gregory the Theologian, 1864.
from unknown church in Ohrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 38x28,5x2 cm.
23. Sv. Simeon Stolpnik, Trifun i Pantelejmon, 1864 godina.
od nepoznata crkva vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 38h28h2,5 sm.
Ss. Simeon the Stylite, Triphon and Panteleimon, 1864.
from unknown church in Ohrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 38x28x2,5 cm.
24. Sv. Ekaterina, Paraskeva, Kirijakija i Matrona, 1864 godina.
od nepoznata crkva vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 38h28h2 sm.
Ss. Catherine, Paraskeve, Kyriakia and Matrona, 1846.
from unknown church in Ohrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 38x28x2 cm.
25. Sv. Besrebrenici Kuzman i Damjan, 1864 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 37,5h28h2,5 sm.

The moneyless saints Cosma and Damian, 1864.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 37,5x28x2,5 cm.
26. Bogorodica so Hristos i drugi svetiteli, okolu 1864 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 39h28,5h2,5 sm.
Mother of God with Christ and other saints, around 1864.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 39x28,5x2,5 cm.
27. Tajnata Ve~era, 1864 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 54h33,5h2 sm.
The Last Supper, 1864.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 54x33,5x2, cm.
28. Molitva na Maslinovata gora, 1864 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 35h27h2 sm.
The Prayer of Christ, 1864.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 35x27x2 cm.
29. Predavstvoto na Juda, 1864 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 35,5h27,5h2 sm.
The Betrayal by Judas, 1864.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 35,5x27,5x2 cm.
30. Voskresenie Hristovo, 1864 godina.
od crkvata Sv. Kliment vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 44,5h37h4 sm.
The Resurrection of Christ, 1864.
from the church of St. Clementin Ohrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 44,5x37x4 cm.
31. Isus Hristos Navolnaja strast, 1864 godina.
od crkvata Uspenie na Bogorodica-Kamensko vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 42,5h32,5h3,5 sm.
Jesus Christ Man of Sorrow, 1864.
from the church of Dormition of the Mother of God at Kamensko in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 42,5x32,5x3,5 cm.
32. Sv. Nikola, okolu 1864 godina.
od crkvata Sv. Bogorodica Bolni~ka vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 38h28,5h2,5 sm.
St.Nicholas, around 1864.
from the church of the Mother of God Bolnicka in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 38 x28,5x2,5 cm.
33. Sv. Nikola, okolu 1864 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 24,5h20,5h2,5 sm.
St. Nicholas, around 1864.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 24,5x20,5x2,5 cm.
34. Sv. Nikola, okolu 1864 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 35,5h25,5h2,5 sm.
St. Nicholas, around 1864.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 35,5x25,5x2,5 cm.
35. Vovedenie na Bogorodica vo hram, okolu 1864 godina.
od crkvata Sv. Nikola Gerakomija vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 35,5h28h2,5 sm.
Presentation of the Virgin in the temple, around 1864.
from the church of St. Nicholas Gerakomia in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 35,5x28x2,5 cm.
36. Vovedenie na Bogorodica vo hram, 1866 godina.
od nepoznata crkva vo Ohrid
tempera, gipsen grund na {tica, 40h31,5h1,5 sm.
Presentation of the Virgin in the temple, 1866.
from unknown church in Ohrid
tempera, plaster ground on board, 40x31,5x1,5 cm.
37. Sv. Julita, Kliment Ohridski, Jovan Vladimir, Arhangel
Mihail, Joakim, Ana, Erazmo i Stilijan, okolu 1866 godina.
od nepoznata crkva vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 39h24h2,5 sm.
Ss. Julita, Clement of Ohrid, John Vladimir, Archangel Michael, Joachim,
Anna, Erasmus and Stylianos, around 1866.
from unknown church inOhrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 39x24x2,5 cm.
38. Tajnata Ve~era, 1866 godina.
od crkvata Sv. Kliment vo Ohrid
(sega vo Galerija na ikoni-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 53,5h38,5h2,5 sm.
The Last Supper, 1866.
from the church of St. Clement in Ohrid
(now in the Icon gallery-Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 53,5x38,5x2,5 cm.

39. Molitva na Maslinovata Gora, 1866 godina.
od crkvata Sv. Kliment vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 50,5h38h2 sm.
The Prayer of Christ, 1866.
from the church of St. Clement in Ohrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 50,5x38x2 cm.
40. Sleguvawe vo Ad, 1866 godina.
od crkvata Sv. Kliment vo Ohrid
(sega vo zbirkata na Zavod i Muzej-Ohrid)
tempera, gipsen grund na {tica, 50,5h38h2 sm.
The Descent into Limbo, 1866.
from the church of St. Clement in Ohrid
(now in the collection of the National Museum in Ohrid)
tempera, plaster ground on board, 50,5x38x2 cm.
Odbrana bibliografija
Aleksiev E., Devetnaesetti vek, Makedonija-kulturno nasledstvo,
Skopje, 1995
Aleksiev E., Pravoslaven hram Sveti apostoli Petar i Pavle,
Pravoslaven hram Sveti apostoli Petar i Pavle vo selo Treson~e,
Skopje, 1995
Aleksiev E., Di~o Zograf, Skopje, 1997
Balabanov K., Po povod sto godini od smrtta na Di~o Krstev Zograf od
selo Tresan~e, Muzejski glasnik, br. 2, Skopje, 1973
Vasiliev A., Bvlgarski vvzro`denski maŸstori, SofiÔ, 1965
Grozdanov C., Po~etocite na Di~o Zograf i ikonopisot vo selo Rosoki
(separat), MANU, Skopje, 1994
Grozdanov C., Za makedonskata likovna umetnost od XIX vek i Mija~kata
{kola, Civilizaciite na po~vata na Makedonija, 2, MANU, Skopje, 1995
Macan E., Makedonskiot ikonopis vo XIX vek-hronologija i stilski
razvitok, Kulturno nasledstvo VII, Skopje, 1961
Nikolovski A., Umetnosta na XIX vek vo Makedonija, Kulturno
nasledstvo IX, Skopje, 1984
Nikolovski A., Ikonopisot vo crkvata i paraklisot na manastirot
Sveta Pre~ista, Sveta Pre~ista Ki~evska, Skopje, 1990
Nikolovski A., @ivopisot na manastirot Sv. Jovan Bigorski od XVIII i
XIX vek, Manastir Sv. Jovan Bigorski, Skopje, 1994
Tri~kovska J., @ivopisot vo manastirskata crkva Bogorodica Pre~ista-
Ki~evska, Sveta Pre~ista Ki~evska, Skopje, 1990
Tri~kovska J., Tematikata na `ivopisot na ma{kata trpezarija vo
manastirot Sv. Jovan Bigorski, Manastir Sv. Jovan Bigorski, Skopje,
1994
Изложбата е реализирана со финансиска поддршка од Министерството за
култура на Република Македонија и во соработка со МПЦ-Дебарско-
кичевска епархија со седиѓте во Охрид, за што им изразуваме посебна
благодарност.
CIP - каталогизација во публикација
Народна и универзитетска библиотека “Св. Климент Охридски”,
Скопје
75.046.(497.7) (060.64) Дичо Зограф
ГЕОРГИЕВСКИ, Милчо
Икони од охридскиот опус на Дичо Зограф / [автор на изложбата и
текстот Милчо Георгиевски ; фотографии Владимир тунте ; превод на
англиски Милчо Георгиевски]. - Охрид ; завод за заштита на
спомениците на културата и Народен музеј, 1999. - 50 стр. ;
илустр. ; 29 см
Текст на мак. и англ. јазик
ISBN 9989-9993-4-1
1. Дичо зограф
ISBN 9989-9993-4-1
Pe~ati: Letra-Ohrid