You are on page 1of 24

1

Predavanje 1: TEMELJNA PITANJA TEORIJE MASS MEDIJA KAO NAUKE
Šta razmatra Teorija mass medija i u kakvom je su/odnosu sa drugim komunikološkim
disciplinama
Savremena pitanja kojima se bavi teorija komunikacije i teorija medija su:
1. Masovna komunikacija i njen učinak na savremene medije
2. Komuniciranje kao društveni proces
3. Struktura i procesi komunikacijskih sistema
4. Društvena uloga masovnih komunikacija i medija
5. Savremena pitanja medija – mediji u globalizacijskim tokovima
Elementi komunikologije: teorija mass medija vs. teorija informacija vs. teorija
komunikacija
1. Teorija informacija istraţuje komunikacijski proizvod (informaciju)
2. Teorija mass medija istraţuje komunikacijske posrednike (medije)
3. Komunikologija (teorija komunikacija) istraţuje komuniciranje kao društveni
proces
Elementi masovne komunikacije
1. Komunikator(i)
2. Informacija(e)
Medij(i)
1. Proces prijenosa informacije(a)
2. Recipijent(i)
Komunikacijski proces
Komunikatori šalju informacije recipijentima putem mass medija
Recipijenti koriste mass medije da bi poslali svoje informacije komunikatorima
Jedno od temeljnih pitanja komunikološke nauke je pitanje masovne komunikacije kao
društvenog procesa.
Masovna komunikacija ne postoji bez masovnih medija!!!
Stoga analiza masovne komunikacije podrazumijeva analizu sljedećih aspekata: odnos medija
i društva, odnos medija i kulture, odnos medija i savremene stvarnosti i sl. MeĎutim, masovna
komunikacija, kao proces, uključuje i druge elemente (osim masovnih medija).


2

Mediji
Media” – lat. stajanje u sredini; posredovanje Suštinski zadatak medija je
posredovanje/prijenos informacija od komunikatora do recipijenata i od recipijenata do
komunikatora.
Upravo se po tome da li je proces tog posredovanja dvosmjeran ili jednosmjeran razlikuje
komuniciranje od informiranja
Kao savremeni tehnološki ureĊaji (štampa, radio, televizija, internet, ali i telefon, iPod...)
Kao društvene institucije (koje imaju svoje vlasnike, svoju organizaciju, svoje interese itd.)
Funkcije mass medija
Informativna – prikupljanje informacija, kreiranje poruke, diseminiranje poruke i
omogućavanje razumijevanja zbivanja u društvu i u svijetu
Mnijenska i orjentacijska – da bi se omogućilo razumijevanje, mediji ne samo da posreduju
stvarnost, nego je i interpretiraju; zato se novinarstvo naziva praksom kojom shvatamo svijet
Funkcija društvene akcije – organiziranje aktivnosti i pokretanje društvenih promjena;
stavljanje pitanja na dnevni red i mobiliziranja javnosti o tim pitanjima
Funkcija dodjele statusa – ne samo pojedincima, nego i problemima, organizacijama i
pokretima
Funkcija nametanja društvenih normi – objašnjavanje šta jeste, a šta nije društveno
prihvatljivo ponašanje
Socijalizacijska funkcija – odgoj putem medija; uticaj mass medija na socijalizaciju
pojedinca¸; učenje kako da se odreĎene informacije interpretiraju i razumiju
Politiĉke funkcije – uspostavljanje javnosti, artikuliranje njenih zahtjeva, obrazovanje
javnosti
Funkcije kritike i javnog nadzora – mediji u ime javnosti nadziru politički sistem i procese;
oni su zato mjera demokratije
Predavanje 2: MASS MEDIJSKI UĈINCI NA POJEDINCE I GRUPE Kognitivni
uĉinci, Afektivni uĉinci, Bihejvioralni uĉinci
Priroda i uticaj masovnih komunikacija na pojedinca i društvo
Luhmann kaţe kako je: Društvo, zapravo, samo mreţa komunikacija. Stoga, ako se mijenjaju
mediji i tehnike komunikacije, ako se mijenjaju uvjeti i senzibilitet informacija, ako se
mijenjaju komunikacijski kodovi i ako se mijenjaju i povećavaju kapaciteti za reprodukciju i
skladištenje informacija i medijskih sadrţaja, mijenja se i razvija društvo u svoj svojoj
kompleksnosti.
3

Tri nivoa teorije o prirodi i utjecaju masovnih komunikacija i mass medija
Uticaj društva na medije (1. nivo teorije)
Koji su politički, ekonomski i kulturni preduvjeti utjecali na to da mass mediji funkcionišu na
način na koji to čine danas?
Ovaj nivo teorije odnosi se na historijsku genezu razvoja mass medija.
Šta je i kako se odvija masovno komuniciranje ? (2. nivo teorije)
Drugim riječima, da li se masovna komunikacija razlikuje od, recimo, interpersonalne samo
po nijansama ili po suštini?
Ovaj nivo teorije tiče se definicije masovne komunikacije.
Šta je posljedica «izloţenosti» mass medijima ? (3. nivo teorije)
Kako mass mediji utiĉu na ljude u psihološkom, društvenom i kulturnom smislu?
Ovaj nivo teorije podrazumijeva i načine na koje ljudi/pojedinci i društvo mogu da se
«zaštite» od negativnih medijskih učinaka i u tom kontekstu uvodi se termin «medijska
pismenost» (Media Literacy)
Uticaj mass medija na pojedince i društvo
Budući da mediji djeluju afektivno (na emocije), kognitivno (na našu spoznaju) i
bihejvioralno (na naše ponašanje), oni su vaţan dio našeg ţivota i često im se nekritički
prepuštamo
Mass medijski uĉinci dešavaju se na tri nivoa: kognitivni (spoznaja), afektivni (osjećaji) i
bihejvioralni (ponašanje).
Pogrešno bi, meĎutim, bilo tvrditi da je proces mass medijskog djelovanja na javnost
ireverzibilan.
Naime, kognitivni, afektivni i bihejvioralni elementi javnosti/publike mass medija mijenjaju
kako medije, tako i društvo u cjelini.
Odnos: društvo-mediji-javnost je slojevit i meĎuproţet
Kognitivni uĉinci mass medija su:
Otklanjanje nejasnoće je glavni zadatak mass medija, budući da nejasnoća podrazumijeva
nedostatak informacija ili postojanje suprotstavljenih informacija. Nejasnoća se javlja kada
ljudima nedostaje informacija kako bi razumjeli značenje dogaĎaja ili kada im nedostaju
adekvatne informacije kako bi odredili koja od nekoliko interpretacija istog dogaĎaja je prava.
Mediji nemaju moć da unisono odrede tačan kontekst interpretacije neke situacije koji
konstruira svako ponaosob. Ali, kontrolirajući koje će informacije biti prezentirane, a koje ne,
4

te kako će te informacije biti prezentirane, mediji imaju moć da limitiraju raspon
interpretacija koje javnost moţe imati.
Kreiranje stavova podrazumijeva stvaranje odnosa javnosti prema nekoj činjenici, dijelu
stvarnosti, osobi ili situaciji. Selektivnost koju mediji posjeduju nesumnjivo ima veliku ulogu
u kreiranju stavova, budući da su mass mediji svojevrstan filter koji determinira koji se
dogaĎaji, ljudi ili objekti kandidiraju za kreiranje stava, odnosno dolaze pod lupu javnosti.
Agenda Setting je u savremenoj teoriji najdebatiraniji učinak mass medija. On
podrazumijeva stavljanje na javnu raspravu odreĎenih tema, dogaĎaja i situacija i u direktnoj
je vezi sa kreiranjem stavova. Upravo Agenda Setting daje nesumnjivu moć mass medijima i
čini ih tako privlačnim.
Proširenje sistema vjerovanja je kognitivni efekat koji se dešava stoga što ljudi putem mass
medija uče o drugim ljudima, područjima i stvarima. Ljudi mogu mijenjati postojeći sistem
vjerovanja ili usvajati novi, ovisno o stupnju izloţenosti mass medijskom uticaju, ali i ovisno
o svojoj «otpornosti». Vaţno je napomenuti da ovdje nije riječ o tradicionalnom shvatanju
pojma «vjerovanje» u religijskom značenju, već je više riječ o uvjerenju.
Kreiranje vrijednosti je bitan kognitivni učinak mass medija. Vrijednosti se mogu definisati
kao bazična vjerovanja koja ljudi imaju o «poţeljnom ponašanju» ili «preferiranom
djelovanju». Ranije se smatralo kako mass mediji imaju nešto manji učinak na kreiranje
vrijednosti (u odnosu na druge kognitivne efekte), jer se osnovne vrijednosti stiču u porodici i
u institucijama formalnog obrazovanja, ali novije teorije zagovaraju ideju da učinak medija na
kreiranje vrijednosti nije uopće zanemariv, budući da su, osobito u novije vrijeme, upravo
mass mediji ti koji nameću (društveno) poţeljna ponašanja
Afektivni uĉinci mass medija su:
• De/senzitivizacija podrazumijeva kreiranje ili ukidanje senzibiliteta za osjetljiva
pitanja putem mass medija. U novijim teorijama kao pozitivan primjer ovog mass
medijskog učinka navodi se stvaranje senzibiliteta za manjinska pitanja, dok se kao
negativan učinak navodi smanjenje osjetljivosti na nasilje pod uticajem nasilnih mass
medijskih sadrţaja.
• Stvaranje/otklanjanje straha i anksioznosti je mass medijski efekat koji naročito
dobiva na značaju sa ekspanzijom nasilnih TV sadrţaja. Mass mediji mogu stvoriti
strah i anksioznost prikazivanjem nasilnih scena osobito ukoliko one prikazuju stvarne
dogaĎaje, ali, opet metodom selekcije, mogu i otklanjati strah i anksioznost
• Zbliţavanje/otuĊenje je najdebatiraniji učinak mass medija na pojedince i društvo.U
teoriji su razvijena dva oprečna stajališta o pitanju: da li mass mediji otuĎuju ili
zbliţavaju ljude. Oba stajališta nude čvrste argumente: jedni tvrde da mediji ljude
drţe «zarobljenim» ispred ekrana (TV i kompjuterskih) umjesto da ih upućuju jedne
na druge, dok drugi smatraju kako upravo navodeći svakodnevne probleme drugih
ljudi mediji čine da se s njima osjetimo bliskim i povezanim.
5



Bihejvioralni uĉinci mass medija su:
1. Aktivacija podrazumijeva situaciju u kojoj mass medijska publika/javnost čini nešto
što inače ne bi činila, a što je posljedica primanja mass medijskih poruka. Aktivacija,
kao bihejvioralni učinak mass medija, moţe biti krajnji produkt kognitivnih ili
afektivnih učinaka.
2. Deaktivacija je suprotan proces, u kojem mass medijska publika/javnost ne čini ono
što bi inače činila, uslijed mass medijskog djelovanja. Deaktivacija je uglavnom
posljedica mass medijskog kreiranja apatije javnosti.
Predavanje 3: DRUŠTVENA ULOGA MASS MEDIJA Znaĉaj i vaţnost mass medija
za demokratiju
Društvena uloga medija
1. Mediji se često nazivaju ĉetvrtim staleţom u drţavi (pored zakonodavne, izvršne i
sudske vlasti)
2. Moderne demokratije se nazivaju posredniĉke ili medijske demokratije
Medijalizovani svijet
• “Svijet iz druge ruke”
• Metafora naočala
• Nametanje slike svijeta
• Kome odgovara i u čijem je interesu ta slika?
Sedam tipova medija
1. Propagandni mediji - drţavni, promoviraju interese vladajuće elite – npr. mediji
Fašističke Njemačke
2. Javni sevisi - imaju odreĎeni stepen neovisnosti i slobode, finansiraju se od pretplate
i treba da sluţe graĎanima - BBC
3. Reklamni mediji - komercijalni ili korporativni; finansiraju se reklamama i sluţe
oglašivačima – Fox npr
4. Kultni mediji – nameću svoje standarde i vrijednosti – MTV naprimjer
5. Alternativni mediji - online; cilj im je obezbjediti prostor za alternativna gledišta –
portali naprimjer
6

6. Društveni (social) mediji – društvene mreţe u čijem je središtu korisnik
7. “Fiziĉki” mediji – celebrity osobe naprimjer
Svi ovi tipovi medija djeluju na pojedinca i u društvu istovremeno i njihova kombinacija
omogućava svakome od nas da dobije odreĎenu količinu informacija
Razumijevanje o tome koji medij sluţi kojoj svrsi i u čijem je interesu pomaţe nam da
odredimo kakve po kvalitetu informacije moţemo očekivati.
Pozicija medija u društvenom sistemu
1. Odgovornost medija: kome su odgovorni? Imaju li oni autonomiju?
2. Pravo graĊana na informaciju – kakve informacije graĎani trebaju?
3. Oĉekivanja vlasti od medija
4. Oĉekivanja vlasnika od medija
Odgovornost medija
1. Kome, po teoriji, odgovaraju mediji?
2. Šta znače autonomni mediji (ili nezavisni, kako ih se voli nazivati)? Autonomni od
koga, sposobni za šta?
3. Gdje su (i ima li ih) granice te autonomije?
4. Kako je to u praksi?
5. Postoji li potpuna deregulacija medija i šta su joj posljedice?
Autonomija medija
1. Autonomnost znači razvijenost, kreativnost i slobodu medija, te sposobnost njihove
interakcije sa drugim dijelovima društva/sistemima.
2. Postavlja se, dakle, pitanje moţe neki medij biti autonoman i koliko je uzajamno
ovisan od drugih podsistema.
IK podsistem (kojeg čine svi mediji u nekoj zajednici) je integralni dio svakog društva i on
povezuje i opskrbljuje informacijama druge dijelove sistema.IK podsistem takoĎer
omogućava razmjenu informacija izmeĎu tih drugih podsistema: političkog, ekonomskog,
kulturnog, naučnog i drugih
Autonomija IK podsistema
1. Funkcija IK podsistema je da putem svojih kanala šalje tačne, brze i objektivne
informacije svim podsistemima.
7

2. Funkcionalan IK podsistem ne smije samo prenositi poruke drţavnog i političkog
vrha, već mora prenositi i stavove javnosti ka političkom vrhu.
3. Zapravo je zadatak IK podsistema prije svega da bude u funkciji javnosti, a ne u
funkciji političkog podsistema.
Autonomnost IK podsistema podrazumijeva takoĎer i njegovu neovisnost o ekonomskom
podsistemu. To zapravo znači da vlasništvo nad nekim medijem, kao ni marketinški aspekt ne
smiju uticati na sadrţaj i količinu informacija koje se prenose putem IK podsistema
Pravo graĊana na informaciju
1. Kakve informacije graĎani trebaju? Iz kojih područja? Kako formulisane?
2. Kakve informacije dobivaju? Iz kojih područja? Kako formulisane?
Šta je objektivna informacija? Kako je razlikovati od subjektivnog stava/komentara
1. Suština svakog medija je da obezbijedi funkcionalno komuniciranje
2. Funkcionalno komuniciranje je zasnovano na ideji društvenog dijaloga.
Suština funkcionalnog komuniciranja je u tome da komunikator (drugi podsistem) uskladi
svoje sopstvene predstave, ciljeve i ţelje sa predstavama i očekivanjima primalaca/javnosti
Komunikacijske potrebe javnosti
Javnost ima odreĎene komunikacijske potrebe, odnosno trebaju joj odreĎene informacije
kako bi znala i mogla reagovati na zbivanja u drugim dijelovima podsistema.
Te komunikacijske potrebe javnosti su svrstane u dvije grupe:
1. One koje proizlaze iz aktivnosti ĉovjeka u društvu: to su potrebe za političkim,
ekonomskim, kulturnim i drugim informacijama;
2. One koje proizlaze iz funkcija mass medija (informativna, orjentacijska, zabavna,
komentatorska funkcija).
Oĉekivanja vlasti od medija
1. Šta vlasti očekuju od medija? Kakvu sliku o sebi? Kakav stav medija prema sebi?
2. Da li to javno naglašavaju ili postiţu drugim metodama? Kojim?
3. Kako mediji reaguju na te zahtjeve vlasti?
Odnos medija i vlasti
1. Preciznije definiran u elektronskim medijima – zbog regulative
2. Različiti načini postizanja pritisaka na medije
3. Različiti načini “kupovine” novinara i medija
8

4. Pritisci latentni i netransparentni
Odnos medija i drţave Dvojak:
1. Drţava definira “pravila igre” (zakoni o komunikacijama)
2. Drţava kao izvor informacija (vladini izvori, zvanični izvori)
Šest temeljnih normativa koje propisuje drţava
1. Ustavna načela o slobodi izraţavanja
2. Zakoni o vlasništvu nad medijima
3. Zakoni o telekomunikacijama
4. Zakoni o izdavaštvu, kinematografiji itd.
5. Zakoni o kleveti i zaštiti podataka
6. Zakoni o autorskim pravima i zaštiti intelektualne svojine
Oĉekivanja vlasnika od medija
1. Šta je glavni i osnovni cilj vlasnika?
2. Kako se on postiţe?
3. Da li su informacije javno dobro ili roba?
4. Da li je interes medija javni interes? Kod kojih je medija taj javni interes jače ispoljen?
Odnos medijskog vlasništva i IK podsistema
1. U teoriji se govori o savremenom, razvijenom, urbanom tipu IK sistema, gdje se
afirmišu različiti komunikacijski modeli mass medija (politički magazini, TV,
časopisi, stručna štampa, novi mediji itd.).
2. Ta razvijenost je dobra, jer omogućava pluralizam medija
3. Ipak, pluralizam medija ne znaĉi i pluralizam sadrţaja
4. Vlasnici medija, u interesu profita, proizvode komercijalno isplative sadrţaje
Opći javni interes, opće javno dobro zamijenjuje se privatnim, partikularnim interesima koji
se samo prikazuju kao opći
1. IK podsistem mora biti autonoman, neovisan od drugih podsistema, ali da bi opstao
mora saraĊivati s njima.
2. Mediji, kao integralni dio IK podsistema, moraju očuvati neovisnost od političkog
(vlast) i ekonomskog (vlasnik) podsistema.
9

3. Mediji moraju djelovati u interesu javnosti.
Informativni mediji i njihove karakteristike
1. Informativni mediji su news mediji
2. Njihov primarni zadatak je prenošenje vijesti i informacija graĎanima
3. Za razliku od zabavnih medija informativni mediji ispunjavaju informativnu, orjentacijsku
i političku funkciju
4. Ipak, oni nisu ozbiljniji mediji od drugih odnosno rad u drugim medijima ne traţi manje
profesionalnosti i ozbiljnosti u pristupu
“Prevencija i suzbijanje seksulanog i rodno baziranog nasilja u BiH”
Edukacijana temu: Izvještavanje o rodno baziranom nasilju
MEDIJI I RODNO ZASNOVANO NASILJE: KAKO IZVJEŠTAVAMO, A KAKO
BISMO TREBALI?
UVOD: MEDIJI I “OSJETLJIVE” TEME
1. If it bleeds – it leads!
2. Šta ova kovanica uopće znači u kontekstu medijskog izvještavanja?
3. Kako ona mijenja način pristupa osjetljivim temama?
4. Koliko se s takvim pristupom uopće moţe biti senzibilan?
MEDIJI KAO POSREDNICI I KAO KREATORI SVIJESTI
1. Informativna funkcija – šta se dogodilo?
2. Orjentacijska funkcija – zašto se dogodilo?
3. Aktivacija/deaktivacija – kako reagirati?

STEREOTIPI I PREDRASUDE O RODNO ZASNOVANOM NASILJU
Primjer: FILM “OTAC NA SLUŢBENOM PUTU” – scene nasilja nad ţenom kao dio opisa
“tipične jugoslovenske porodice
ŠTA OVI MEDIJSKI PRIMJERI “PROIZVODE”?
1. Otupljivanje” senzibiliteta kod javnosti da je riječ o nepodobnom ponašanju
2. Stav: “Tako joj i treba”, “Mora da je nečim zasluţila”, “Batina je iz raja izašla”...
10

3. Istovremeno, kod onih ţena koje su same ţrtve nasilja – stav: “I drugima (svima) se to
dogaĎa”, “To je moja sramota” ...
NAJĈEŠĆE POGREŠKE U IZVJEŠTAVANJU O RODNO ZASNOVANOM NASILJU
1. Otkrivanje identiteta ţrtve Grude: Nakon silovanja ostala trudna: Retardiranu
djevojku zlostavljao i 76-godišnjak!“ – potom navedeni inicijali djevojčice, ali puno
ime i prezime oca, njegova fotografija, izjava i opis dogaĎaja Naslov: „Otac Omer
Sejdinović napadnut ispred svoje kuće“, a u tekstu se navodi: „maloljetna lakše
retardirana djevojčica Merima S.“ (kojoj je objavljena i fotografija sa prekrivenim
očima).
2. Prezentiranje poluinformacija i glasina
3. Izvrgavanje ţrtve sramoti i javnom linĉu Neprovjerene informacije kao argument
za etiketiranje ţrtve: “O čemu se priča u Tuzli”
4. “Opravdavanje” nasilnika “Komšije kaţu da je riječ o tihom i mirnom čovjeku”
“Od članova porodice saznajemo da nisu imali problema u braku” “Osmanova majka
kaţe da nikad ranije nije digao ruku na suprugu, ali je ovaj put morao reagovati”
Primjer: Stereotip da je ţena kriva za nasilje koje je počinio muškarac maltretira ga jezikom
Pokušaj da se nasilje prikaţe na duhovit način On nju daskom ona njega noţem
Iskrivljeno “pravilo druge strane Banjalučanke tuku svoje muševe
Različit tretman muškarca počinitelja nasilja i ţene počiniteljke nasilja Dobio 6 godina za
ubistvo supruge koja ga više nije voljela Nakon provoda usmrtila muţa
SUŠTINSKI...
1. RIJEČ JE O NEPOŠTOVANJU ZAKONA (I DRŢAVE I PROFESIJE)
2. RIJEČ JE O NEETIČNOM IZVJEŠTAVANJU
3. RIJEČ JE O NEBRIZI O POSLJEDICAMA (I PO ŢRTVE I PO DRUŠTVO)
4. RIJEČ JE O SENZACIONALIZMU, A NE PROFESIONALIZMU
KAKO, DAKLE, IZVJEŠTAVATI?
1. Poštovati zakon, ali i etiĉke norme (ako se nekim postupkom ne krši zakon to ne
znači da je taj postupak i opravdan)
2. Ne otkrivati identitet ţrtava!
3. Ne braniti nasilnika (posebno ne argumentima koji nemaju veze sa slučajem: “on je
uzoran graĎanin” i sl.)
11

4. Oprezno koristiti izjave svjedoka, trudeći se da ne povrijedite ţrtve dodatno, odnosno
da svojim pisanjem ne doprinesete pogoršanju situacije
5. Ne koristiti neprovjerene informacije (“kako saznajemo u kafani gdje je ţrtva
svraćala...”)
6. Paţljivo birati fotografije i prateću “opremu” teksta (naslovi, anterfilei...)
7. Ako ne znate kako postupiti, konsultovati one koji znaju (Centri za socijalni rad,
nevladine organizacije...)
8. Biti svjestan/svjesna da će osobe uključene u dogaĎaj ili povezane sa ţrtvama za deset
ili dvadeset godina na “Google search” pronaći naš članak, prilog itd.
VAŢNO JE DA U SVOJIM TEKSTOVIMA NE POTHRANJUJETE STEREOTIPE!!!
• Naslovi tipa: “Izazvala muţa pa ju pretukao” pothranjuju stereotip da je ţrtva
“zasluţila” batine
• Rečenice tipa: “Slučaj Mela Gibsona pokazuje da ni bogati nisu pošteĎeni problema u
porodici” pothranjuje stereotip da je nasilje privatni problem, a ne društveni.
• Naslovi tipa: “Ostala sam uz muţa iako me tukao, jer djeca trebaju oca” pothranjuju
stereotip da je bolje imati oca nasilnika nego ţivjeti samo s majkom
• Naslovi tipa: “Pištoljem natjerao djevojčicu na ljubav” impliciraju da je i silovanje vid
ljubavnog odnosa, a ne krivično djelo
SUŠTINSKO PITANJE JE:
ZAŠTO UOPĆE RADIM OVU PRIĈU?
Da li ţelim izazvati sablazan kod javnosti i prodati nekoliko kopija novine više Ili
Ţelim ukazati na problem koji postoji u društvu i učiniti da taj problem bude iskorijenjen
Ako je razlog ovo prvo, bolje uopće ne praviti priču
“Mediji posjeduju moć da na odreĎeni način predstave svijet. I baš zato što postoji toliko
različitih i suprotnih načina na koje se značenje svijeta moţe izgraditi, od suštinske je
vaţnosti što se i tko izostavlja i kako se predstavljaju stvari, ljudi, dogaĎaji i odnosi.”
Douglas Kellner



12


Zakonska regulativa – definicija

• Podrazumijeva precizno normiranje IK djelatnosti na nacionalnom ili globalnom nivou
• Norma treba riješiti niz pitanja: pitanja ljudskih prava, ekonomska pitanja, pitanja
autorskih prava, medijskog vlasništva itd.
• Do sada donošena uglavnom na nacionalnom nivou
• Neki pokušaji reguliranja dešavali su se na meĎunarodnom planu, uglavnom kroz povelje,
deklaracije i paktove
• Dva ograničenja meĎunarodnih dokumenata:
• Vrijedili su samo za zemlje potpisnice
• Iako su bili obavezujući za te zemlje, nisu imali sankciju koja bi omogućila sistem
prinude, te je stoga jedini uvjet njihova poštovanja bila dobra volja zemalja potpisnica.
• U uvjetima globalizacije dolazi do tzv. propadanja suvereniteta, odnosno sve veći broj
odluka i normativa (pa i onih vezanih za rad medija) donosi se na supranacionalnom nivou (u
institucijama EU, UN-a, te najviše u UNESCO-u)
• Medijska regulativa se, u principu, različito primjenjuje na različite medije: radio, TV,
telekomunikacije imaju specifičan način reguliranja, dok su printani mediji uglavnom
regulirani zakonima o slobodi govora.
• Suštinsko je pitanje:
Kako zakoni i norme mogu učiniti da medijske strukture djeluju na pravi način,
transparentno i demokratično, na način da zadovolje potrebe svih graĎana, a ne interese
moćne manjine?
Dokumenti koji reguliraju medijsko područje na meĎunarodnom nivou

Povelja UN-a: članovi 1, 13, 55 i 56:
definiraju prava koja proističu iz načela slobode informacija, obezbjeĎuju norme i standarde
u meĎunarodnoj razmjeni informacija, postavljaju pitanje pomoći zemljama u razvoju i
olakšice za slobodnu cirkulaciju informacija u meĎunarodnoj zajednici.

• Opća deklaracija o pravima čovjeka (1948), član 19. :

zalaţe se za slobodnu mišljenja i izraţavanja

• Pakt o graĎanskim i političkim pravima (1966):

pored prava na informiranje definira i duţnost i odgovornost drţava potpisnica da
adekvatno informiraju sopstvenu javnost.

• Deklaracija o politici satelitskog komuniciranja (1972):

značajna jer se od tada reguliranje informacijsko/komunikacijske djelatnosti na
meĎunarodnom planu odvija uglavnom u okviru aktivnosti UNESCO-a.
13



Dva kljuĉna pitanja zakonske regulative
• Reguliranje medija kao sektora ekonomije: reguliranje medija kao industrije
• Reguliranje medija kao društvene, kulturne i političke institucije:
društveno/institucionalno reguliranje

Institucije koje na meĊunarodnom nivou reguliraju IK procese
• ITU – International Telecommunication Union
• WTO – World Trade Organization
• UNESCO – United Nation Education, Scientific and Cultural Organization
• WIPO – World Intelectual Property Organization
• ICANN – Internet Corporation for Assigned Names and Numbers
ITU - International Telecommunication Union
• Lokacija: Ţeneva
• Utemeljena: 1865 kao International Telegraph Union
• Članice: 189 drţava
• Funkcija: dodjela radijskih frekvencija i satelitskih veza, razvijanje komunikacijskih
standarda u području telekomunikacija i razvijanje telekomunikacijskih projekata u zemljama
u razvoju
WTO - World Trade Organization
• Lokacija: Ţeneva
• Utemeljena: 1995 kao zamjena za GATT
• Članice: 143 drţave
• Funkcija:kreiranje meĎunarodnih trgovinskih ugovora, rješavanje trgovinskih sporova i
reguliranje medijske industrije kao zasebne ekonomije
UNESCO - United Nation Education, Scientific and Cultural Organization
• Lokacija: Pariz
• Utemeljen: 1945.
• Članice: 188 drţava plus 5 pridruţenih članica
• Funkcija: Definiranje planova, strategija i standarda u području obrazovanja, nauke i
kulture, razmjena specijaliziranih informacija
WIPO - World Intelectual Property Organization
• Lokacija: Ţeneva
• Utemeljena: 1893 kao United International Bureau for the Protection of the Intellectual
Property
• Članice: 175 drţava
• Funkcija: nadgledanje provoĎenja 21 sporazuma vezanog za harmoniziranje nacionalnih
zakona i procedura vezanih za intelektualno vlasništvo
ICANN - Internet Corporation for Assigned Names and Numbers
• Lokacija: Marina del Rey, California, SAD
• Utemeljena: 1998.
• Članstvo: 76000 članova
14

• Funkcija:Dodjela internet domena, upravljanje sistemom imenovanja domena, upravljanje
sistemom servera

Kljuĉne oblasti koje se u medijskoj sferi reguliraju:
• Sloboda informiranja:pravo na informaciju kao temeljno ljudsko pravo
• Medijski spektar: radio i TV frekvencije, orbitalni spektar
• Telekomunikacijska infrastruktura: oprema, frekvencije, pristup tehnologijama
• Medijski sadrţaji: informacija kao zajedničko dobro
• Koncentracija vlasništva i njeno sprječavanje

Zašto je zakonska regulativa medijske djelatnosti uopće vaţna?
• Jer su mediji postali vaţno sredstvo putem kojeg ljudi uče o svojim zajednicama,
društvenim sklonostima i formiraju grupni identitet
• Jer mediji imaju ključnu ulogu u izraţavanju, prezentiranju i razvijanju kulturnih
raznolikosti i podsticanju razumijevanja i poštovanja različitosti
• Jer su mediji osnovni “poligon” demokratske debate i javne rasprave o pitanjima vezanim
za društvo, politiku i upravljanje.

ŠTA JE GLOBALNI MEDIJ? PREDAVANJE 8!!!!
• Po kojim kriterijima neki medij smatramo globalnim?
• Je li to:
a. Čitanost/slušanost/gledanost?
b. Pitanje ko je vlasnik i odakle dolazi?

Koje su vama asocijacije na globalne medije?
Globalni mediji, u širem značenju tog pojma, podrazumijevaju sve medije dostupne na
svesvjetskom području
Danas su to globalni komercijalni medijski sistemi u vlasništvu transnacionalnih
korporacija
Cilj im je povezati oglašivače i publiku!

GLOBALNI MEDIJSKI GIGANTI
• Globalnim komercijalnim medijskim sistemima danas upravlja mali broj supermoćnih
transnacionalnih medijskih korporacija, uglavnom lociranih u SAD.
• Transnacionalne korporacije su one koje imaju centar u jednoj drţavi (SAD najčešće), a
djeluju na području cijelog svijeta.
(Robert McChesney)

Devet najvećih medijskih korporacija 2010:
• Disney
• AOL-Time Warner
• Sony
• News Corporation
• Viacom
15

• Vivendi
• Bertelsmann
• NBC
TCI

DISNEY
• 31% prihoda od emitiranja
• 23% od zabavnih parkova
• Ostalo od filmova, izdavaštva i prodaje proizvoda
• Ciljna grupa: djeca
• Programi na engleskom, kineskom , francuskom, njemačkom, arapskom jeziku
AOL Time Warner
• Film, video produkcija, kablovska TV, muzika, izdavaštvo, kino dvorane
• HBO International, CNN International, TNT, Cartoon Channel, Time, Sports Ilustrated,
People
• Programi na engleskom, španskom, hindu, japanskom, arapskom jeziku
• America Online kao najveći svjetski on-line servis
SONY
• Godišnja prodaja veća od BDP Pakistana
• Koncentriran na muzičku industriju, filmsku i TV produkciju
• Preuzeo CBS Records i Columbia Pictures
• Prihodi: 60% muzika i 40% film i TV
• Prodaja digitalnih medija i interaktivnih igrica
• Kupio MGM: jedan od najvećih i najstarijih hollywoodskih studija
NEWS CORPORATION
• Vlasnik: Rupert Murdoch (Australija)
• Informativni, sportski i zabavni programi
• Kupio Twentieth Century Fox
• Djeluje u 9 različitih medijskih polja na 6 kontinenata
• Vlasnik Fox TV
• Vlasnik The Wall Street Journala
• Vlasnik HarperCollins izdavačke kuće
...
VIACOM
• Filmovi, muzika, video izdanja, tematski parkovi, emitiranje programa, izdavaštvo
• MTV, Paramount Pictures
• Izdavačke kuće Macmillan, Simon&Schuster
• 50% (sa Time Warnerom): Comedy Central
• 5 tematskih parkova
VIVENDI
• Francuska kompanija
• Muzika, TV program, kino, mobilne komunikacije, internet i igrice
• Vlasnik Universal Music Grupe
• Vlasnik Canal+
16

• 56% vlasništva u SFR Telecom
• 53% vlasništva u Maroc Telecom
• 20% vlasništva nad NBC
• Vivendi Games
Bertelsmann
• Njemačka korporacija
• Izdavaštvo i muzička produkcija
• Njemačka 36%, Evropa 21%, SAD 24% i ostatak svijeta 8%
• Vlasnik RTL-a
• Vlasnik Fremantle Media
NBC
• U vlasništvu General Electrica
• TV i radio mreţa
• Vlasnik kablovskog kanala CNBC
• U saradnji s Microsoftom vlasnik MSNBC
• Sinergija interneta i tradicionalnih medija
TCI
• Najveća kablovska kompanija u SAD
• Ima dionice u Discovery Channel, Court TV, E!
• Posjeduje 10% Time Warnera
• Imaju zajednički sportski kanal sa News Corporation
• “Globalno” i “digitalno” su njihove ključne riječi

LOGIKA GLOBALNIH KORPORATIVNIH SISTEMA
• Moraju stalno rasti
• Moraju uključivati raznorodne medije
• Moraju reducirati rizike i povećavati profit
• Moraju pokrivati što veći dio svijeta kako bi eliminirale konkurente
• Prave i emitiraju samo isplative medijske sadrţaje

KLJUĈNE RIJEĈI GLOBALNIH KORPORATIVNIH SISTEMA
• Digitalizacija proizvodnje i distribucije sadrţaja
• Komercijalizacija sadrţaja i orjentiranost na profit
• Tehnološka konvergencija
– Digitalizacija svih oblika komunikacije
– Udruţivanje više medija (TV, radio, web)
• Koncentracija- posebno vertikalna integracija/konglomeracija medijskog vlasništva

Etiĉka dimenzija globalnih medija
• Najopasniji aspekt globalnih medija je zamućena linija izmeĎu novinara, političkih
profesionalaca i zabavljača
• Infotainment I Infomercials se procesuiraju kao «čiste« informacije
• Sve više prostora daje se «lakim« informacijama, senzaciji, zabavi

17

Globalni komunikacijski diskurs
• Višak vijesti i manjak informacija
• Slabljenje informativne u korist biznis funkcije medija
• Akteri na globalnoj sceni «kupuju informaciju«, ali «kupuju i tišinu«
• Osnovna odrednica globalne informacije je spektakl, koji je češće u funkciji
zamagljivanja, a ne interpretiranja stvarnosti
• Već i sami medijski radnici priznaju da su novine (a pogotovo elektronski mediji) ne samo
prostor za oglašivače, kojemu su kao još, naţalost, neizbjeţan “nusproizvod” pridodani
tekstovi o seksu i nasilju, te sretnom ţivotu onih koji su tim devijacijama izbjegli...
• Nego su masovni mediji prvenstveno prostor za prodaju “svojih” konzumenata i drugim
(“izvanmedijskim”) trgovcima.

Suština je zarada: primjer eksploatacije filma
• Prikazivanje u mreţi premijernih kina
• Reprize u sistemu sine-multipleks sala
• Prikazivanje na kablovskoj TV
• Prikazivanje na zemaljskoj TV mreţi
• DVD izdanje filma za videoteke
• DVD izdanje filma za novinsku prodajnu mreţu
• CD sa muzikom iz filma
• Komjputerska igrica zasnovana na radnji i junacima filma
• Proizvodi inspirisani filmom (odjeća, hrana i sl.)

Globalna industrija vijesti
• Globalne novinske agencije – velika četvorka: AP, UPI, Reuters, AFP.
• CNN – mnogo vijesti i malo reklama (ciljna publika: viša srednja klasa).
• Ovakvi news kanali osiguravaju svojim vlasnicima znatnu političku moć jer oblikuju
najuticajnije dijelove javnosti – one bogate i one obrazovane (elitu).

Novi globalni informativni mediji
• Sve se manje drţe novinarstva, a sve više postaju industrija
• Informacija postaje najtraţenija roba na globalnom trţištu – ko ima informaciju ima i moć
• Komercijalizacija uzrokuje pad novinarskih standarda

Zaštita autorskih prava i globalizacija
• © Copyright
• Medijske kompanije gube milijarde dolara zbog piraterije filmova, knjiga, kompjuterskog
softvera.
• Digitalizacija olakšava kopiranje multimedijalnih sadrţaja, a internet ih čini globalno
dostupnim.
• Kina je zbog svog potencijalno ogromnog medijskog trţišta “trn u oku” američkim i
evropskim proizvoĎačima medijskih sadrţaja.
• Kritičari tvrde da je © zaštitni znak Super Hika – on uzima od siromašnih da bi dao
bogatima.
18


Infotainment
• Informacija + zabava
• Tzv. soft news
• Primjer: vijesti NOVA TV

Infomercials
• Informacija + reklama
• Reklamni sadrţaji “upakovani” u formu informacije
• Primjer: to nije Teleshop, ali jeste recimo vijest da je ta i ta kompanija otvorila novu
podruţnicu

Kako zadrţati dignitet profesije?
• Jasno razgraničavanje informativnog od komercijalnog u medijima
• Kontinuirana edukacija (formalna i neformalna) medijskih profesionalaca
• Postizanje globalnog konsenzusa o etičkim standardima

BH. MEDIJI PREDAVANJE 9!!!
• Refleksija bh. društva: kompleksni, (u mnogim slučajevima) etnički podijeljeni,
transformiraju se i mijenjaju iz dana u dan
• Mnogi mediji utemeljeni tokom rata; neki preţivjeli, neki ne
• Rat i tranzicija imali utjecaja na medije ali i obrnuto

OPĆE OCJENE MEDIJSKE SCENE U BIH
• Medijsko trţište je prilično netransparentno
• Teško je doći do podataka ko zaista kontrolira medije
• Ogroman je broj medija, ali je broj onih koji imaju moć i utjecaj relativno mali
• Utjecajni mediji u vlasništvu su bogatih i moćnih pojedinaca i grupa, koje imaju u svom
vlasništvu i druge profitabilne biznise
• Mediji u BiH u vlasništvu su domaćih elita, ne globalnih korporacija
• Regionalni mediji (iz Srbije i Hrvatske) imaju utjecaja na bh. javnost(i)
• Činjenica da se mediji tretiraju kao biznis sfera, a ne kao institucije od općeg javnog
interesa = problem za bh. društvo!
• Broj medija je izuzetno veliki u odnosu na populaciju od oko 3.5 miliona
• Ipak, taj broj stalno raste, jer elite preferiraju da imaju vlastite medije, a ne da se oslanjaju
na već postojeće
• 12 dnevnih novina (6 - 2008)
• 97 sedmičnih i periodičnih magazina (40 – 2008)
• 46 TV stanica (31 privatna)
• Internet: 37% (20% - 2008)

PRINTANI MEDIJI U BIH
• Mnogi od njih su megafon elita, ne graĎana
• U vlasništvu političkih i/ili ekonomskih moćnika (Dnevni avaz, OsloboĎenje, SAN) ili
19

izuzetno bliski s njima (Nezavisne novine)
Izbori 2010. pokazali su jake veze izmeĎu nekih medija i političkih elita (Nezavisne novine –
SNSD, Dnevni avaz – SBB, OsloboĎenje – SDP, Dnevni list – HDZ 1990)

PRINTANI MEDIJI I JAVNOST
• Printani mediji su podijeljeni po etničkom principu, kao što je podijeljena i njihova javnost
(u RS naprimjer najčitaniji Euroblic iz Srbije, koji ima “podlistak” RS)
• TakoĎer, javnost(i) prate one medije koji su u skladu s njihovim ideološkim i/ili političkim
preferencama.

ELEKTRONSKI MEDIJI U BIH
• Javni RTV sistem je još uvijek nacionalno podijeljen (RTRS ima i svoju odvojenu zgradu
u Banja Luci)
• Neke privatne TV stanice su se etablirale kao dominantno bošnjačke (Hayat TV), srpske
(BNTV), dok hrvatski dio stanovništva uglavnom prati TV stanice iz Hrvatske (HRT, Nova
TV)
• Infotainment TV takoĎer prisutne (Pink BiH)

MEDIJI KAO SREDSTVO INFORMIRANJA U BIH
• Prema istraţivanjima, TV je primarni izvor informacija za bh. graĎane
• Radio je «medij razbibrige«
• Printani mediji su još uvijek skupi za veliki dio stanovništva
• Internet korisnici: 37% populacije

UTJECAJ ELEKTRONSKIH MEDIJA NA GRAĐANE
• Dugo vremena je Javni servis bio prilično utjecajan, ali od 2005. polako gubi gledanost, a
graĎani se za primarne informacije okreću komercijalnim stanicama
• Oko 48% graĎana kaţe kako su im privatne TV stanice prvi izvor informacija
• Istovremeno, visoka je gledanost regionalnih TV stanica: HRT, NOVA TV, RTS
Šta to znači za demokratiju?
• PROBLEM!
• Komercijalne stanice su orjentirane na profit, pa su im informacije usmjerene ka tom cilju
• Na dnevni red se stavljaju pitanja koja idu u prilog velikim oglašivačima, a ne graĎanima
• Zamagljena je razlika izmeĎu informacije, komentara i zabave

MEDIJSKA SITUACIJA I UTJECAJI/PRITISCI NA NOVINARE
• Jedna od grešaka koju su sa pluralizacijom medija napravili i novinari i analitičari bilo je
vjerovanje da će se, sa oslobaĎanjem od utjecaja drţave, pitanje slobode medija u BiH riješiti
u potpunosti
• To se, naravno, nije dogodilo.

MEDIJSKO VLASNIŠTVO KAO OBLIK KONTROLE I UTJECAJA
• Mediji su pod pritskom vlasnika, koji su ili sami vlasnici ili su u kontaktu sa vlasnicima
20

drugih profitabilnih djelatnosti
• Elite – vlasnici – novinari: na gubitku uvijek “svod od olovnih slova” (M. Jergović)

MEDIJI – POLITIKA – BIZNIS
• 2008. Pozicija bh. medija teška, jer su oni pod konstantnim pritiscima velikih
kompanija i političkih elita
• 2010. Mediji direktno promoviraju interese velikih kompanija i političkih elita
• To je, zapravo, korak unatrag (a ne unaprijed) kad je riječ o medijskim slobodama i
razvoju medija u BiH

MEDIJSKO VLASNIŠTVO I POLITIĈKE ELITE
• Mediji kao sredstvo za ostvarenje profita
• U BiH najprofitabilniji biznis je politika (“There is no business like polit-business”), tako
da su politički utjecaji, zapravo, ekonomski motivirani.

“MEDIJSKI RATOVI”
• Specifična forma korištenja medija od strane vlasnika
• Diskreditacija drugih medija i, posljedično, elita koje stoje iza njih
• Najniţi nivo standarda, uvreda kao stilska figura, latentni jezik mrţnje
Analiza tekstova – “medijski ratovi” (januar – decembar 2008)
• Dnevni avaz – 39 tekstova o porodici Selimović i 26 o S. Pećaninu i S. Avdiću
• OsloboĎenje – 5 tekstova o F. Radončiću
• Dani – 51 tekst o F. Radončiću
• Slobodna Bosna – 41 tekst o F. Radončiću
Dodatni problem...
• Loš odziv graĎana /izostanak reakcije/apatija
• Loša plata + izlaganje riziku + nereagovanje javnosti = gašenje istraţivačkog novinarstva
• Sve prisutnije “istraţiteljsko novinarstvo” (Viktor Ivančić) – jedan izvor – policijski, te
“ţuto istraţivanje” (iznošenje privatnih informacija i sl.) i “mafija PR” (intervju FTV – Gaši,
Dani – R. Delalić)

MEDIJSKE SLOBODE I NEOVISNOST NOVINARA
• Sloboda ima svoju cijenu, a mnogi vlasnici medija kada su stavljeni pred izbor:
istrajavanje na neovisnosti ili opstanak, biraju opstanak
• Tako neki mediji postaju bliski s elitama (koje čak diktiraju i koji će ih kamerman snimati)
ili propadaju (primjer iz Hrvatske – Feral Tribune)

Ko su ličnosti koje dominiraju vijestima?
• Političari
• Celebrities (pjevači, glumci, domaći i strani)
• Vjerski lideri
• Kriminalci
• Sveznajući eksperti
21

Vlasnici medija


POSLJEDICA:
Višak vijesti, manjak informacija i nedostatak rješenja
• Ogroman broj vijesti cirkulira medijskim prostorom
• Istovremeno, graĎani su sve više dezorjentirani
• Vijesti su stenogrami sa sjednica i “talking heads”
• Programi sve više liče jedni na druge (Bruce Springsteen:”57 Channels and Nothing On”)
Nedostaje...
• Objektivno informiranje u interesu graĎana
• Jasno odvajanje vijesti od komentara
• Politička edukacija graĎana
• Potpuno je zapostavljeno: graĎenje pozitivne slike

BUDUĆNOST MEDIJSKE DEMOKRATIJE U BIH...
• Jačanje Javnog servisa
• Prevladavanje nacionalnog ključa kao preduvjeta rada u Javnom servisu
• Obrazovani medijski profesionalci i u javnim i u komercijalnim stanicama (novinari, a ne
prezenteri vijesti ili voditelji-zabavljači)
• Kompetentna javnost koja traţi više od medija...

PREDAVANJE 10!!!!
Predavanje 10: SOCIO-EKONOMSKI POLOŢAJ NOVINARA U BIH

ORGANIZIRANJE NOVINARA U BIH
• 6 novinarskih udruţenja (4 u Federaciji BiH i 2 u RS)
• 4 sindikata novinara (2 u Federaciji BiH i 2 u RS)
• Tačan broj novinara teško je utvrditi: nisu svi novinari članovi udruţenja, neka udruţenja
ne vode precizne evidencije članova, a neka u članstvo primaju i ne-novinare (studente i
profesore novinarstva i sl.)

NOVINARI U BIH
• 1758 novinara , prema podacima novinarskih udruţenja
• Savez novinara BiH: 627 članova
• Nezavisno udruţenje profesionalnih novinara - BH Novinari: 413 članova
• Udruga hrvatskih novinara u BiH: 183 novinara
• Apel: 50 članova
• Udruţenje novinara RS: 385 članova
• Nezavisno udruţenje novinara RS: 100 članova

DEMOGRAFIJA BH. NOVINARA
• Savez novinara: 57% muškarci, 43% ţene
22

• BH Novinari: 59% muškarci, 41% ţene
• Udruţenje novinara RS: 65% ţene, 35% muškarci
• VSS, magisterij ili doktorat: 52%
• Niza, srednja, viša stručna sprema: 48%

PROBLEMI SA KOJIMA SE NOVINARI SUOĈAVAJU U RADNOJ SREDINI:
• Nepostojeći ili neodgovarajući ugovori – bez definirane plaće i beneficija
• Potplaćenost i/ili prijavljivanje minimalnog iznosa plaće - 380 KM (190 Eura); prosječna
plaća u medijima 700 KM (350 Eura)
• Neodgovarajuće radno vrijeme: više od 50 radnih sati sedmično, neplaćeni rad subotom i
nedjeljom
Otpuštanje bez ikakve prethodne najave ili objašnjenja

SLUĈAJEVI KRŠENJA RADNOG PRAVA NOVINARA U 2010. GODINI
• Uposlenici Radija Herceg Bosne štrajkovali pola godine zbog kršenja njihovih radnih
prava i neisplaćivanja plaća
• PINH BH – u aprilu 2010. otpustio 15 radnika; uposlenici tri mjeseca radili bez plaća
• Zbog neisplaćivanja zaraĎenih plata i rada bez uplata doprinosa za zdravstveno i penziono
osiguranje, novinari Tuzlanskog lista štrajkovali pet dana u avgustu 2010. U decembru
četvero uposlenika štrajkuje glaĎu dva dana zbog nelegalnih otkaza i mobbinga od strane
vlasnika lista Vahida Ibrišimovića

PRITISCI “IZVANA”
• Pritisci na medije
• Pritisci na novinare
• Ugroţavaju stabilnosti i odrţivost medija, kao i profesionalizam i slobodan rad novinara

PRITISCI NA MEDIJE
• Prijetnje odrţivosti medija (oglašavanje ili neoglašavanje u odreĎenim medijima, ovisno o
njihovoj “podobnosti”)
• Favoriziranje odreĎenih medija (latentni pritisak koji više ugroţava neovisnost
favoriziranih, nego li nefavoriziranih)
• Ne-novčana kupovina medija (“bombardovanje” medija PR sadrţajima – do 25%
medijskog sadrţaja PR)

PRITISCI NA NOVINARE
• Direktne prijetnje i uvrede (Milorad Dodik - FTV, mafija – sedmični magazini)
• Loši radni uvjeti (plaće, ugovori)
• Podjela na privilegovane i neprivilegovane (kojima se daju ili ne daju informacije, koji se
vode ili ne vode na putovanja i sl; ovi prvi ugroţeniji, ali to ne vide kao problem)
• Diskreditacija (pisma medijima, sudske tuţbe)

FREE MEDIA HELP LINE
• Linija za pomoć novinarima / Free Media Help Line – poseban servis za zaštitu prava
23

novinara i slobode izraţavanja
• FMHL počela djelovati pri Misiji OSCE u BiH 1999. godine, da bi preko Ureda OHR
prešla u BHN 2004. godine
• FMHL JE 2010. registrirala 45 slučajeva kršenja prava novinara i slobode medija:
Pritisci/prijetnje, uključujući i prijetnje smrću: 14 slučajeva
Fizički napadi na novinare: 5 slučajeva
Kršenje radnih prava/radni sporovi: 9 slučajeva
Ostalo (uskraćivanje informacija, sudske tuţbe i sl.): 27 slučajeva

OSNOVNE KARAKTERISTIKE NAPADA NA NOVINARE:
Brutralnost
Dugotrajna i ciljana usmjerenost
Necivilizacijske metode i jezik ulice
Izostanak profesionalne solidarnosti
Šutnja javnosti, posebno civilnog društva

NAJĈEŠĆI AKTERI “SLUĈAJEVA” PROTIV NOVINARA:
Drţavni sluţbenici:premijeri, ministri, zastupnici
Lideri političkih stranaka
Vjerski poglavari, sluţbenici i pripadnici radikalnih vjerskih pravaca
Policajci
Pripadnici ekonomskih lobija
Vlasnici medija
Kriminalci

KONKRETNI PRIMJERI NAPADA NA NOVINARE U 2010.
• Februar 2010: Novinarku Nezavisnih novina, dopisnicu iz Tuzle, fizički je napao
stanovnik sela Gornja Maoča, prilikom obavljanja novinarskog zadatka u akciji Federalnog
MUP-a.
• Mart 2010: Dopisniku Euro Blica iz Doboja zapaljen je i uništen privatni automobil koji je
bio parkiran u blizini njegove kuće.
• Mart 2010: Novinaru Miši Vidoviću, zaprijećeno je smrću na konferenciji za štampu u
Banja Luci
• Septembar 2010: Novinaru Esadu Šabanagiću je prijetio uposlenik hotela u kojem je
novinar imao zadatak da obavi razgovora sa bioenergičarem i iscjeljiteljem Milivojem-
Mikijem Petrovićem iz Srbije i nekim njegovim pacijentima.
• Novembar 2010: Policajac Budimir Pantić iz policijske stanice Istočno Sarajevo fizički je
napao Zorana Roića snimatelja i novinarku Televizije Sarajevo Azru Bavčić.

POSLJEDICE:
Opća nesigurnost
Politički i drugi utjecaji na ureĎivačku politiku/autocenzura
Podjela medija i meĎusobni sukobi – “medijski ratovi”
Minimaliziranje profesionalnih standarda u medijima i kredibiliteta profesije
24

Vraćanje jezika mrţnje i netolerantnosti u medije i javnu komunikaciju općenito
Dodatni problem...

• Loš odziv graĎana /izostanak reakcije/apatija
• Loša plata + izlaganje riziku + nereagovanje javnosti = gašenje istraţivačkog novinarstva
• Sve prisutnije “istraţiteljsko novinarstvo” (Viktor Ivančić) – jedan izvor – policijski, te
“ţuto istraţivanje” (iznošenje privatnih informacija i sl.) i “mafija PR” (intervju FTV – Gaši,
Dani – R. Delalić)

ZAKLJUĈAK
• Novinari u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa nizom socio-ekonomskih izazova i
nesigurnosti
• Istovremeno, njihove aktivnosti na zaštiti i ostvarenju vlastitih prava su nesinhronizirane i
nekoordinirane
• Novinarski “esnaf” je razjedinjen i to onemogućava ili oteţava ostvarenje prava novinara
• 2011. donosi ulazak inozemnih korporacija na medijsku scenu (Al Jazeera, FOX), što će
dodatno usloţniti socio-ekonomsku situaciju bh. Novinara.