SIROMASTVO I SOCIJALNA ISKLUCENOST – ZAVRSNI drugi dio

(Nina)

Izazovi društvenog razvoja i profesija socijalnoga rada u BiH
Zapadna Europa: finansijska kriza i ekonomska recesija
Istočna Europa: iznevjerena tranzicijska očekivanja
BiH: “kriza iscrpljivanja” – politička, ekonomska i socijalna obespravljenost
Prepreke društvenom razvoju u BiH : Postkonfliktnost , Tranzicija , Siromaštvo
RAZVOJ

= RAZ-

Raz-razvoj (de-development)
Meures & Ranasinghe (2003): propitivanje promjena u društvenoj i ekonomskoj razvojnoj
putanji bivših socijlaističkih zemalja
devalviranje/obevrjeđivanje ljudskog, institucionalnog & infrasturkturnog kapitala u
tranzicijskim zemljama
U BiH – destrukcija ljudskog, socijlanog, institucionalnog, infrasturkutrnog i vrijednosnog
kapitala
Postkonfliktnost – društveni okvir
Stanovništvo ratom zahvaćeno ; Masovna ubistva (genocid, etničko čišćenje) & prisilna
migracija
Masovna destrukcija imovine/vlasništva; Tortura u koncentracijskim logorima
Procjenjeni broj stradalih: 100.000 - 250.000; Više od milion napustilo je zemlju - izbjeglice
Jedan milion stanovnika interno rasEljen ; Postkonfliktna izgradnja mira
Širok spektar pitanja usmjerenih na adreisranje stvarnih i osnovnih izvora sukoba
Područja djelovanja MZ: slobodni izbori, izgradnja institucija i razvoj civilnoga društva
Evaluacija: povezana sa očekivanjima (Fischer, 2006:442)
“Ako su ona limitirana na odsustvo rata, ocjena je uspješna. Ako su proširena na kreiranje
funkcionalnih politika i mirne koegzistencije, odgovor će biti manje pozitivan ili čak negativan”
Uzrok: Dejtonski mirovni ugovor + politike njegove implementacije
Proces demokratizacije => etnodemokracija
“naročita ontologija moći, ontologija koja se otkriva i potvrđuje kroz njezone politizirane
prakse, a kojoj je od centralnog interesa praksa koja locira kolektivnu solidarnost u etničkoj
afilaciji koja je u tijesnoj vezi s određenim religijama, u suprotnosti prema ugovornim
odnosima saglasnoti između individualnih građana” (Mujikić. 2007:IV)
1

2007) Postsocijalističa ekonomska politika po diktatu SB i MMF – utemeljena na principima Washingtonskog konsenzusa Fiskalna disciplina. Početna tačka: direktna i indirektna ekonomska šteta izazvana ratom 100 milijardi USD + destrukcija ljudskog. Daecon. korupcija. 1996). fragmentacija. ekonomska. societalna Ishod: “tranzicija iz socijalizma u feudalizam” (Verdery. neuspješan proces privatizacije. liberalizacija. Politički nivo: politička kriza od 2006. godine Obnovljene etničke tenzije i isključivi pristupi najvažnijim političkim pitanjaima (npr..18 godina poslije.Tranzicija Tranzicija: politička.sa dva paradržavne entiteta + glomaznom političkoadministrativnom strukturom = neuspjeh Ekonomski nivo: neuspio proces uspostave tržišne ekonomije. pristupanje EU i NATO) Politički spor oko prijenosa nadležnosti sa nižih/entitetskog nivoa vlasti na državni Proces demokratizacije u okvirima DPA – koji legalizira i legitimizira administrativne granice uspostavljene ratom i genocidom. ustavna reforma.. 1997): Začeci neofedalizma u socijalizmu: ovisnom ljudi o njihovom alokalitetu i radnoj sredini Jačanje neofeudalizma u ratnim dešavanjima (gubitak kontrole nad sredstvima nasilja) Učvršćivanje neofeudalizma u postratnom periodu kroz instaliranje dva etnički zasnovana entiteta Lokalizacija. porezna reforma. rastuća nezaposlenost. privatizacija i deregulacija Rezultat: kontinuiran rast BDP i niska inflacija = makoroekonomska stabilnost. neoživljena privreda. neofeudalizacija (Stubbs. bez rasta zaposlenosti 2 . socijalnog i institucionalnog kapitala Međunarodna podrđna: 10-12 milijardi USD (Papić et al. personalizirani odnosi moći kontinuirana nesigurnost Ishodi tranzicije .

socijalne isključenosti..POLITIČKI ODGOVOR Strategija zapošljavanja na nivou države usvojena za period 2010-2014. BiH na 74. naročito među vulnerabilnih skupinama i  (3) unaprijeđenje djelotvornosti. 2010) + Državna razvojna strategija 2010-2014 Ne mijenja se osnova makroekonomske politike BiH Ishodi tranzicije . poziciji B) Istraživanja siromaštva.01%)  nezaposleni i OsI “siromašni radnici” (40%) Ekonomske i društvene konotacije siromaštva: nedostatak ekonomskih resursa praćen osjećajem zavisnosti i nemoći – neofeudalno društvo 3 .28%)  starije osobe (24.. Societalni nivo: porast siromaštva.stope siromaštva Siromaštvo  ruralni fenomen (70% siromašnih živi u ruralnim područjima)  mladi (21.18 godina poslije. efikasnoti i upravljanja politikama i institucijama tržišta rada (Agencija za zapošljavanje BiH. godine Ciljevi:  (1) promoviranje inkluzivnog i zapošljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada  (2) unaprijeđenje zapošljivosti. društvene nejednakosti A) Index humanog razvoja: od 172 zemlje.

učvršćivanje neofeudalističkih politika i praksi kao “prirodnih”. Stanovništvo koje ne glasa na izborima 2. 4 . Dugotrajna nezaposlenost Zdravlje Stanovništvo bez zdravstvenog osiguranja Obrazovanje Stanovništvo 15+ bez osnovnoškolskog obrazovanja Participacija u društvu Pristup uslugama 1. 2. Stanovništvo koje ne učestvuje u aktivnostima društvenih organizacija Domaćiunstva bez telefonskog priljučka SOCIJALNA ISKLJUČENOST “Šire društveno tkivo obilježava nizak stepen društvenog povjerenja u 'nepoznate'. pomanjkanje kohezivnosti i solidarnosti. Stanovništvo ispod linije siromaštva 2.) Štaviše u institucijama prevladava nepotizam i klijentelizam na način koji brojne ljude isključuje iz pristupa uslugama te sprečava ostvarivanje osnovnih ljudskih prava i djeluje pogubno po humani razvoj“ (UNDP.. (. 2009:99)  Nesigurnost kao nepovjerenje u druge + nepovjerenje u institucije sistema => slabljenje društvenih veza.:  održiv i uravnotežen ekonomski razvoj  smanjenje siromaštva I ubrzavanje procesa europskih integracija.) i Srednjoročnu razvojnu strategiju BiH 2004-2007.. “nepromjenjivih” Politički odgovor na socijlanu isključenost Strategiju borbe protiv siromaštva (2002.Siromaštvo i socijalna isključenost: dimenzije i indikatori Životni standard 1. te visko stupanj oslanjanja na homogene mreže kojima nedostaje različitosti i koje guše tokove informacija.

ako opće išta može . međusobno povezan sistem socijalne politike na principu supsidijarnosti Propušten potencijal socijalne politike da postane glavna integrativna oblast društva na normativnom i funkcionalnom nivou Shodno odredbama DPA država Bosna i Hercegovina nema nadležnosti u oblasti socijalne politike Socijalni rad na razmeĎu neofeudalizma i ljudskih prava  Kakva je (ili kakva bi trebala biti) uloga socijalnoga rada u ovakvom društvu?  Šta socijalni rad može .Efekat: neznatno smanjenje stope siromaštva. porodične politike.) kojom su programirane prioritetne aktivnosti u oblast zapošljavanja. obrazovanja. uz istovremeni rast stope nezaposlenosti i socijalne isključenosti. 2005) 5 . zdravstvene zaštite.ponuditi kao odgovor na navedene izazove? Kratak osvrt na povijest SR i njegovu društvenu ulogu Etabliranje obrazovanja za socijalni rad 1958. penzione politike i politike invalidnosti Uzroci. Donošenje i implementacija navedenih strateških dokumenata zahtijeva “više države“ nego što etnopolitički državni sistem može “podnijeti“  iziskuju jedan koherentan. godine Profesionalni identitet: pomažuća profesija orijentirana na sprečavanje socijalnih problema i zadovoljavanje ljudskih potreba Sukob “pomažuće” i “kontrolne” funkcije – paternalistički socijalni rad 1992-1995 lokalizacija socijalnozaštitnih aktivnosti  Ideološku solidarnost zamijenjuje etnička  Podjela profesije po etničkoj liniji Tabu tema akademske i stručne javnosti: neofeudalizacija profesije socijalnoga rada uprkos snažnoj etičkoj pozadini Kultura šutnje: “profesionlano mora biti distancirano od političkoga” (Lorenz. Izrađena ali nikada usvojena Strategija socijalnog uključivanja (2009.

smanjenja socijalnih transfera i limitiranja osnovnih radničkih prava: “uklapanje” europske socijalne države u novi društveni poredak kojem hegemonijalno gospodari volja tržišta.i pojedinac i država skončali u ovisnom. heterogeniji socijalni problemi Propuštena prilika da se razvije novi profesionalni identitet na temelju međunarodne definicije profesije  Otklon od “potrebama rukovođene prakse” ka “na pravima zasnovanoj praksi”  Oslabađanje građana od struktura koje ne podržavaju njihove potrebe  Doprinos stvaranju pravednijeg društva Porast broja institucija koje pružaju profesionalno obrazovanje nije imao značajnije efekte u procesu redefiniranja profesionalne paradigme Primjer reprodukcije i institucionalizacije neofeudalizma u sistemu obrazovanja za socijalni rad: osnivanje studija socijalnoga rada pri FF u Banjoj Luci Glolokalna interakcija  Proces neofeudalizacije društva na Zapadu i Istoku  Zajednička inačica: (prisilni) otklon od vrijednosti društvene solidarnosti.. neofeudalnom položaju spram (multinacionalnih) korporacija 6 . finansijska kriza i ekonomska recesija . vazalnom. odreĎeni slojevi srednje klase Od ranih 1970-tih godina društvene promjene izazvane otklonom od ’socijalnog ’ liberalizma ka neoliberalizmu kojemu nisu bliske nikakve društvene vrijednosti “. klasa izbačenih sa tržišta rada (“potklasa”).postsocijalistički socijalni rad Gubitak i/ili sužavanje profesionalnog polja + složeniji. ekonomska i socijalna obespravljenost Zapadne zemlje Uzrok: modus operandi novca/krupnog kapitala Opseg i intenzitet: radnička klasa. 2001..:35). socijalne sigurnosti i kohezivnosti BiH Uzrok: kompleksna inerakcija ratnih i poratnih procesa postkonfliktne izgradnje mira i tranzicije Opseg i intenzitet: gotovo totalna politička.sem nezasite želje za maksimiziranjem profita” (Bourdieu.. Potiskivanja socijalne države i njenih redistributivnih politika insistirajući na politikama deregulacije.

2003.Posljedice po profesiju socijalnoga rada:  pritisak da zadovolje zahtjeve za standardizacijom. praksama i normama discipline i  2. 2010.  = profesija “sluga dvojnom gospodaru”:  1. 2010). prema Garett. 2008)  intencija neoliberalističkih politika i praksi da se infiltriraju unutar socijalnoga rada (Garett. smanjenjem “caseloada” i rezanjem troškova (Ferguson. IFSW & ICSW Četiri cilja:  Promocija socijalnih i ekonomskih jednakosti  Osiguravanje dostojanstva i vrijednosti svake osobe  Promoviranje održivih zajednica i okolišno-senzibilnog razvoja  Promoviranje blagostanja kroz održive ljudske odnose Promocija socijalne i ekonomske jednakosti. praksama i normama tržišta” (Pillegi i Patton. socijalne nepravde i drugih kršenja ljudskih prava Na koji način nejednakost utječe na lokalnom nivou na praksu socijalnoga rada?  Siromaštvo i socijalna isključenost Na koji način socijalni rad treba/može odgovoriti na ove izazove? 7 .adresiranje rezultata opresije.:351). Odgovor profesije na globalnom nivou Globalna agenda za socijalni rad i socijalni razvoj – Posvećenost akciji Globalna agenda za socijalni rad i socijalni razvoj  2010 godina IASSW.

” Promoviranje blagostanja Uspostavljanje životnih uslova koji su u potpunosti u skladu sa ljudskim potrebama Promocija socijalnih.. odbori političkih stranaka. Ekskluzivnost – aktivnosti fokusirane prioritetno na potrebe/interese korisnika Zajedništvo – relacija socijalni radnika/ca-korisnik/ca usluga recipročne.. 2005:65). partnerske Reprezentovanje – nastupanje u interesu korisnika usmenom i pisanom komunikacijom Korisnici – pojedinci/grupe/zajednice Uzroci – društveni problemi za čije su rješavanje pojedinci/grupe zainteresirani  Pomažući: podrška korisnicima i ostvarivanje prava  Protestni: reformiranje nefunkcionalnih/neefikasnih službi  Revolucionarni: ukidanje institucija ili njihovih dijelova koji promovišu nepravedne uvjete Forumi – aktivnosti različitih foruma (sudovi. međuzavisne. mediji 8 .Odnos socijalnih radnika prema siromaštvu/socijalnoj isključenosti Svakodnevnost siromšatva u svakodnevnoj praksi socijlanoga rada Spoznaje/znanje/svijest o posljedicama nejednakosti. komisije. ekonomskih i političkih vrijednosti i institucija kompatibilnih sa konceptom socijalne pravde Mehaniza: zagovaranje/zastupanje ZAGOVARANJE U SOCIJALNOM RADU JE “ekskluzivno i zajedničko reprezentovanje korisnika i njihovih interesa u pokušaju da se sistematski utiče na donošenje odluka u nepravdenom i neodgovornom sistemu” (Schneider i Loster. odbori javnih institucija. siromaštva i socijalne isključenosti  “normalizacija siromaštva”  “individulizacija siromaštva”  “racionalizacija siromaštva” Alternativni model – zagovaranje i osnaživanje Profesija socijalnoga rada. radne grupe.

grupa. formiranje koalicija. uslova i okolnosti Uticaj – “pokušaj da se nagovore ili pokolebaju donositelji odluka” (organizovanje grupa korisnika. zajedničke odgovornosti Promocija dostojanstva. odgovornosti KOLEKTIVNO/DRUŠTVENO : Osnaživanje organizacija. društvenoj koheziji. samoučinkovitosti. Značaj kolektivnih procesa i društvenih promjena. socijalnoj pravdi i antidiskriminaciji. edukacija javnosti. zajednica ili društva . rezilijentnosti. samopoštovanja.Sistematičnost – planirana primjena strategija i odluka u skladu sa akuratnim analizama stanja. kompetencija. izrada analiza.Zakonodavno zastupanje . ali i one koje možda ne promoviraju ovu agendu? 9 . peticije) Donošenje odluka – funkcionalnije odluke onih koji raspolažu resursima i pristup uslugama Zastupanje u socijalnom radu Nepravednost – akcija/stav/procedura/odluka koja nije u skladu sa zakonom ili principom socijalne pravde Neodgovornost – osoba ili institucija koja je propustila da odgovori na zahtjeve korisnika Sistemi – organizirane službe u čiji djelokrug rada spada zadovoljavanje različitih potreba ili realizacija prava korisnika TIPOVI ZASTUPANJA Zastupanje slučaja Zastupanje grupe/socijalno zastupanje -Izazivanje sistemskih promjena u zadovoljavanju zajedničkih. medijski nastupi.Političko i sistemsko zastupanje Samozastupanje PROCESI YASTUPANJA : tabela objasnjeno Osnaživanje :Pristup radu na solidarnosti. Oslanjanje na resurse i coping mehanizme osnaživanjem slobode. samoodređenja. a ne individualnih potreba/prava Građansko/nezavisno zastupanje . različitosti i vrijednosti svih ljudi Možete li zamisliti specifične prakse kojima se promoviraju “dostojanstvo i vrijednost ličnosti”. INDIVIDUALNO : Lični nivo života pojedinca.

Jačanje priznanja značaja meĎuljudskih odnosa Ova tema tiče se porodice i pitanje porodičnih odnosa tokom životnog ciklusa i referiše se na “potrebe” velikog broja korisničkih grupa i pojedinaca koji pate od nasilja unutar porodičnih i/ili partnerskih odnosa Da li su ove oblasti od strane profesije socijalnoga rada adekvatno adresirane u vašem lokalnom kontekstu Rad usmjeren na ekološku održivost i održivost zajednica  Smatrate li da se socijalni rad angažira po ovim pitanjima na lokalnom nivou?  Koje su prednosti ovoga pristupa za lokalne zajednice i lokalne korisnike usluga?  Koje se vještine socijalnoga rada relevantne za ovu oblast prakse? 10 .