You are on page 1of 22
MATE SUL¢ ZADAR U »DE ADMINISTRANDO IMPERIO< KONSTANTINA PORFIROGENETA Od svih gradova Dalmacije sto ih donosi djelo De administrando Imperio! cara Kenstantina Porfirogeneta Zadru je posyeceno najvise prostora, s relativno dosta podataka. Te su podaike crpili i obradivali veé nagi najstariji historiografi, posebno na Lucius u svom djelu De regno Dalmatiae et Croatiae? a onda mnogi drugi poslije njega! Ti su podaci vrijedni za studij mnogih pitanja koja su u vezi ne samo sa Zadrom veé § naiom zemljom uopée, U ovem prilogu wzimamo u razmatranje tri pitanja koja su naju2oj vezi s ranosrednjovjekovnim Zadrom: 1, opis Zadra, 2. veliéina Zadra u odnosu na dmuge dalmatinske gradove, 3. ime Zadra, | Posluii smo se jedanjem: Constantine, Porphyrogepitus, De Administrande Imperi, Greck Text edited by Gy. Moravosik, English Translation by R. J. He Jenkins, Now Revised Edition, Dumbarton Oaks Text Onc, Washington 1987: Vol. Trokst,'vol. H, komentar éto su ga aragil F. Duomik, RJ. H. Tenkins, B. Lewis, Gy, Moraucsik. D, Obolenski 1S. Ramclman; ladanje ‘The Asione Press, London 1962. Od sada" Morav, Pf, Lieaus, De regno Dalmatiae et Creatine, Amstelodami 1668, na vice mfesta cxpi podaike iz’ De adm, Imp, pa tako io Zadru, str, 48 — oblik Diodora, neke St nicgove interpretacije veoma oitroumme, npr kad ispravija popresne Erabie mena otoka: Skirdactssa ish st. 48 5 Bkscerpte iz De adm, imp, = citatima koli se odnose na nas remaliu, danosi prema bonskomn iadanjus lat. petievodam F.Ratk), Documenta historiae Croat Pe periectum antiquam illustrantia, Zagred 1677. (od sada Rack, Doc). B. Ferian fic, Vusntiski Izvor ua istoriju maroda Jugoslavije 11, Beograd 1959. (od. sada Fetjancic) donost prijevod careva cjela, s vrio iscrpnim kritiekim aparsiom. Tu je ctr 15) ieneton ieriticki ‘aovet 1 pregled svjetske i nase literature o ovorn Konstantinova diel, Posebno bismo izdvojil radove P. Skoka, na kojima se do- Bans dijelom.temeljl nas prilog: Stadije iz iliske toponomstiko, GMBH 29 (1917) 4-31 {1919 — od sada (Skok, Studije); Dolazake Slovena ma Méditeran, Split 1534, Kako bizantinsit pisci pity slorenska mjesna i liéna imena, Starohrvatska provleta {St fre prowrhs NBT (92D ole, HLA. | Wl. 3, Orisnamenstien Fu Be administrando immecia des Kaisers Constantin, Port tos, Zeltse flir Griésnamenforschung (AIOE) 4 (918), str. 213, | a Slavensive 1 roniansive na fadranskam ptocima. Li 2, Zageeb 1990, {od sada Si. i rom). U samom ovom djetu Skok donosi 48 teferencl iz careva djelal © svemu tome dosta je bilo govora i u relativne novijoj Hteraturl, Navracamo se na te teme uvjereni da o nckim pitaniima nije do kraja Ascrpljomo sve ono Sto sadrii careve djelo, a isto tako da je moguée dati i nov doprines pitanjima koja, po nasemu miSljenju, nisi do kraja i na zadovoljavajuci natin rijesera. 1. Opis Zadra. Ovi'su 'podact vaini sami po sebi, no iste take i po tome Sto se na temelju njih, tj, njihova sadrtaja i karaktera, mode utvriti jedan od izvora od kojih je car dobivag podatke za svoje djelo, U opisu Zadra car donosi dva vrijedna podatka. Jedan se odnosi na zadarsku katedralu, crikvu sv. StoSije, a drugi na erkwu sv. Dorata. Ostolnoj erkui pide: 10.88 vadg Hc tylac ‘Avactaotac totly Spouxds, Suoroc Cap) ty Xadxomparelww vag, pete xLSvwy mpaolvuw xl eve xBv, Shoe elxovioutves &e broypaplac Apyataes & Sk nhtog abrott tory and ovyxents tavanccc.! U prilevodu: »Crkva sv. Anastazije je bazilika, eliéna erkvi Halko- prata sa zelenim 4 bijelim stupovima, sva ukraSena starinskim slikari- Jama; & njezin je pod od divnth mozaika.¢ Ti su sdivni mozaicie j »sta- Tinskes freske Na zidovima nesumnjivo bili dekor bazilike iz kasnoanti¢- ke, starohricanske epohe, i to je pouzdana potvrda da je katedrala sve do Konstantinovih yremena u biti satuvala svoj oblik i dekor iz staro- krscanskih vremena? Ma koliko ovi podaci bili vierni i iserpni, oni jo’ uvijek nisu mogli posluditi piscu De administrando Imperio da na te- melju njih dozove u sjecanje erkvu u carigradskim Halkopratima (© ko- joj, inaée, ne znamo ailta), a koliko netomo dopucti de je car bio sasvim povrsan, i da je posve proizyolino na temelju ovih sturih (2a nas pak dragocjenih) podataka usporedig jednu crkvu iz Zadra s jednom iz Konstantinopola. Takva asocijacija mogla se pojaviti samo u dotiv. Vjaju osevica, lkoji je Wobre poznavao erkve u Carigradu. A to je mogao biti samo neki od funkcionara bizantske uprave u Dalmaciji, kojoj je sjediste bilo u Zadru. Prema tome, tu treba traditi jedan krug iz kojeg su potjecali podaci iz Zadra Sto ih je ear uklopio u svoje djelo, Naravno, i za druge podatke moramo pretpostaviti posredovanje funkcionara bi. zantske uprave, no ipak visemanje neizravno, dok se ovdje radio izravnu posredovanju, informaciji a&evica. 4 Opin storia baztke gu, Sto ¥. Beane ad 4 Opis | historijat bazilike sv, Stotije wpor. u i, Storia della citta di Zorg, Wenecija ike ate Mahe Se ae Bevel ah ae SPS a a ‘radiijem wijelu, Zadar 197%, (od sada KiaiPetricioli, str. 13, 4 passim (Bale Je i starija ievatura). 6 ‘To, vjerojatno, vrijedi i za orkvu sy. Donata, O njoj na$ pisac donosi: "Eoray BE ual Esepog vahe mnoCov abrot: etanuatixdcs4y tae yee Torde, ab Exdva tot wao- abtot n&rry Etepoc vade df= amp natnxouuevow, nal atiche elanuerixde, etc Yv xa dvép= xOvear 61% xoxkCount Prijevod: »Ima i druga crkva u blizini ove, Sveta.Trojiea, 3 povise ‘nie jodna druga, nalik katchumenima, i ona takoder nadsvodena, u koji. se wzlazi vijugavim stubistem.«< Opis erkve je zaista iserpan, ne manje od onoga Sto se odnosi na baziliku sv. Stosije. On tu cak spominje detalj, neobidno vaian za studij postanka i razvitka gradevine o vifugavom stubistu koje vodi w gomju erkvw, za koju kade da je izgradena ili oblikovane popart atehumenn, U'bonskom izdanju Sto ga donosi Ratki gréki izraz diken katechoume- non preveden je na latinski instar catechumenorume’ Vjerojaino je to najbolie rjesenje u ovakwz konieksiu. Svako druge moe dovesti do ne sporamuma i izazvati nedoumicu, Rijeé naime #2 katechotimena moze imati-mnogo matenja’ Nju je R. J. H. Jenkins u Moravesikova izdanju preveo ma engleski sa friphorium? I takvo macenje ova xijeé mode imati, ali je ovdje ono oéite neadckvatnd. Ne mogu se (a esto i ne smi- ju) sve wijedi i izreai prevoditi ma neki suvremeni jezik, pa mi apelativ to kastron So ga Konstantin upotrebljava za odredena naselja. Jer si- gurno je da nije isto kad ta aporicija stoji npr. uz Zadar, Trogix, Split fur druge:dalmatinske gradove ili kad je uz'hrvatska naselja kao Sto su 6 Moraw. istr, 138. 7 Moray, str, 138; Ratki, Doc,, str. 404, . * V. Bounelli, sp. 0j, 517, 24, potpuno je Krivo preveo termin ta katechoumena 8 Kenstantinowa opin Sx. Dons Fo Sak pene, Uk nS tem ag tse det catecument wert Piro a klnchetiioll =e daa. cate poput katekumenske. Znatenje rijeci_usp. u Du Cange, Glassariam: Tredige et intrnee tt va, Niore,4- ave, 1868, Tedd curr VS cv: A, Fortleus Eocleniac superlnce'ske Wictes, most ‘quad faorin: Catecnamtenorum siationes Wel Torus ub inal fl cole, ut eebenet Barmniar an, 486. m 38: Wolphiny, ct Memecer sed quod in he states nae Litargias audi exelperent zrioouevace Earmiawerts das nopesoree woe tieuta Graccls.appalian, plinioue'ostendits a Desnptione eanciae, Sopkiae ‘ap. 384 Usp. 1 Me Stephanus, Dcsaunus Groecae Iinpase, Didot, Paris 18h ee Sile se poatta na Burcingen RT. H.tenkins, u Moray, str 138; 9 aascents termina tifonton usp. Dut FORIUM "tetupey-<-Porcieus, sou potas Rondel! ix modun cieeeiel theake {quae toulmn aedle sacrae sotifciom ambit, os tine ducta, ut transom procbeat ‘peu clrcuire va lustrare Nolentabus, pio aad wiuta, apes teeta Cobos narum et arculm ondinema: ex culut Telfori superion! parte emergunt alores sedis fenestrae, in dpeurn fornicem elatae, Triforium autem dicitun quod elusmodl Sttitionls ambulatonis apcriarae mitta 38sin) Agden, cishes eaeeraTS ake trinas fores, sew apertures, quodaramodo procierani +t iermn selosiume take. der Patani sie 34 ‘another church like a triforium. ‘sp. T. WALL siz. 282, 6, v: Fordicui