You are on page 1of 57

Sadanje prosto vrijeme - Simple Present Tense

-Sadanje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju
line zamjenice. Jedino se tree lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica, jer dobija
nastavak "-s" ili "-es", osim glagola: to be - biti, to have - imati, can, may - moi, must morati, ought - trebati.
-Glagoli koji se zavravaju na s, x, z, sh i ch obrazuju tree lice nastavkom jednine nastavkom
"-es": he dresses, he teaches.
-Glagoli koji se u infinitivu zavravaju na "-y", kad pred tim "y" stoji suglasnik, mijenjaju "y"
u "i", u treem licu jednine: to cry (he cries), to try (to tries).
-Sadanje prosto vrijeme se upotrebljava:

da oznai radnju ije trajanje nije odreeno: I write (ja piem), I work (ja radim);
da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ive u vodi);
da oznai radnju koja se vri po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano);
da oznai radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam
as engleskog tri puta sedmino).

I call

I do not call

you call

you do not call

he, she, it calls

he, she, it does not call

do I call?
do you call?
does, he ,she, it call?

we call

we do not call

do we call?

you call

you do not

call do you call?

they call

they do not

call do they call?

Sadanje trajno vrijeme - Present Continuous Tense


-Ako se glagol zavrava na: suglasnik - naglaeni vokal-suglasnik zadnje slovo se udvostruava: runrunning,stop-stopping.Ovo pravilo ne vai kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola:open-opening.
-Ako glagol zavrava na ie, mijenjamo ie u y:lie-lying.
-Ako glagol zavrava na vokal + suglasnik + e, izostavljamo e:come-coming.

-Present Continuous Tense (sadanje trajno vrijeme) se upotrebljava:

da oznai radnju koja se vri u vremenu kada o njoj govorimo:I am learning English
now. (sada uim engleski)
da oznai radnju ije je trajanje neprekidno, i tada se obino upotrebljavaju prilozi
always, constantly, forever itd: The Sun is rising constantly. (Sunce izlazi svaki
dan),You are always complaining about your mother-in-law. (uvijek se alite na svoju
punicu)

da se izrazi radnja koja je ve isplanirana i desit e se u budunosti: I'm meeting my


girlfriend tonight. (veeras u se nai sa djevojkom)

-Glagoli koji oznaavaju neko stanje, a ne radnju, obino se ne koriste u trajnom obliku.Lista glagola
koji se veinom koriste u "simple" formi:osjetilna,misljenje,mentalna stanja,emocije,mjerenje.
I'm calling

I'm not calling

you're calling

you aren't calling

he, she, it's calling

he, she, it isn't calling

am I calling?
are you calling?
is he, she, it calling?

we're calling

we aren't calling

are we calling?

you're calling

you aren't calling

are you calling?

they're calling

you aren't calling

are they calling?

Sloeno sadanje vrijeme - Present Perfect Simple Tense


-Sloeno sadanje vrijeme se koristi:

da se opie radnja ili stanje koje je poelo u prolosti i nastavlja se u sadanjosti:


This website has been in existence for 8 years, 2 months, and 27 days. (ova
stranica postoji ve...);

I have lived in Sarajevo since 1970. (ivim u Sarajevu od 1970-te, i jo uvijek


ivim)

da se izrazi radnja koja je zavrena u vremenskom periodu koji jo traje: I have


been to Zagreb this week. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb, sedmica jo nije
zavrena);

da se oznai radnja koja je zavrena nekad u prolosti, ali je rezultat radnje vaan:
I have buoght a car. (kupio sam auto, vano je da je auto kupljen, nije bitno
kada);
uz priloge koji oznaavaju neprekidan razmak vremena: ever, never, yet, already,
since, for: Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?);

da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The
guests have just entered the hall. (gosti su upravo uli u dvoranu).

I have called
you have called
he, she, it has called
we have called

I haven't called

have I called?

you haven't called

have you called?

he, she, it hasn't called


we haven't called

has he, she, it called?


have we called?

you have called

you haven't called

have you called?

they have called

they haven't called

have they called?

Nesvreni perfekt - Present Perfect Continuous Tense


- Present Perfect Continous Tense koristimo:

da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavrila. I obino imamo sada imamo
neku posljedicu: I'm tired because I've running. (umoran sam (sada) jer sam trao),
Why is the grass wet? Has it been raining? (zato je trava vlana (sada)? je li padala kia?)
You don't understand because you haven't been listening. (ne razumijete (sada), jer niste
sluali).

da izrazimo radnju radnju koja je poela u prolosti i nastavlja se u sadanjosti, u


ovom sluaju esto se koriste for i since:I've been reading for two hours. (itam ve dva
sata, i jo uvijek itam)
How long have you been learning English? (koliko dugo ui engleski? a jo ga ui),We have
not been smoking. (nismo puili, a ni sada ne puimo).

I have been calling


been calling?
you have been calling
been calling?

I have not been calling

have I

you have not been calling

have you

he, she, it has not been calling

has he, she, it

we have been calling


been calling?

we have not been calling

have we

you have been calling


been calling?

you have not been calling

have you

they have been calling


been calling?

they have not been calling

have they

he, she, it has been calling


been calling?

-Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since".

Prolo svreno vrijeme - Past Simple Tense


- Prosto prolo vrijeme koristimo:

da se izrazi radnja koja se desila u prolosti i potpuno zavrila pa nema nikakve veze
sa sadanjou: I was in Manchester last year. (bio sam u Manchesteru prole godine);
da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u prolosti bez ikakve veze sa
sadanjou:We went to school when we were children. (ili smo u kolu kada smo
bili djeca);

kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode:It's


time they were back. (vrijeme je da se vrate),I wish I had a new computer. (volio bi da
imam novi kompjuter)
u zavisnoj reenici ako je u glavnoj prosto prolo vrijeme (slaganje vremena): The
policeman told me I drove to much. (policajac mi je rekao da sam previe vozio)

I called

I didn't call

you called
he, she, it called
we called

you didn't call


he, she, it didn't call

did you call?


did he, she, it call?

we didn't call

you called
they called

did I call?

did we call?

you didn't call


they didn't call

did you call?


did they call?

Ako glagol zavrava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik, taj se "y" mijenja u
"i":worry worried,cry - cried

Prolo trajno vrijeme - The Past Continuous Tense


Nesvreni preterit se upotrebljava:

da se opie pozadina, odnosno da se pred itaoce postavi scena prie pisana u prolom
vremenu. Obino pria poinje nesvrenim preteritom, a zatim se nastavlja prolim
vremenom, npr:
"James Bond was driving through town. It was raining. The wind was blowing hard.
Nobody was walking in the streets. Suddenly, Bond saw the killer in a telephone
box...";

da se opie radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prola
radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (divno sam sanjao
kada se alarm oglasio);
I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao)

da se izrazi promjena miljenja: I was going to spend the day at the beach but I've
decided to go on an excursion instead. (mislio sam provesti dan na plai ali sam
odluio otii na ekskurziju)

za dvije radnje koje se deavaju istovremeno: The children were playing while their
mothers were chatting. (djeca su se igrala dok njihove majke avrljale)

u zavisnoj reenici umjesto nescrenog prezenta ako je u glavnoj reenici preterit: I


knew that he was talking to her about her daughter. (znao sam da se sa njom razgovara
o njenoj keri).

I was calling.

I was not calling

was I calling?

you were calling.

you were not calling

were you calling?

he, she, it was calling

he, she, it wasn't calling

was he, she, it calling?

we were calling

we weren't calling

were we calling?

you were calling

you weren't calling

were you callingg?

they were calling

they weren't calling

were they calling?

Pluskvamperfekat (davno prolo vrijeme) - The Past Perfect Tense


-Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava:

da bi se izrazila radnja u prolosti koja se desila prije neke druge radnje u prolosti,
takoer izraava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prolosti
- prije neke druge radnje: We had left home before he came. (bili smo otili prije nego
to je on doao).The train left at 9am. We arrived at 9.15am. The train had left when
we arrived.(voz je krenuo u 9 sati. Mi smo stigli u 9 i 15. Voz je bio otiao kada smo
mi stigli.).I was not hungry. I had just eaten. (nisam bio gladan, upravo sam bio jeo).I
didn't know who he was. I had never seen him before. (nisam znao ko je on, nisam ga
nikad bio vidio).
u zavisnim reenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair.
(dobio je glavobolju nakon to je oprao kosu);
iza izraza: as if (kao da), if only (kad bi barem), I wish (kamo sree da), past perfectom se
izraava neto to nije ostvareno u prolosti: I wish I had met you before. (kamo sree da sam
te ranije sreo),If only you had sent me the SMS. (da si mi barem poslala SMS),He played the
basketball as if he had played in NBA. (igrao je koarku kao da je igrao u NBA)

I had called
you had called
he, she, it had called

I had not called

had I called?

you had not called

had you called?

he, she, it had called

had he, she, it called?

we had called

we had called

had we called?

you had called

you had called

had you called?

they had called

they had called

had they called?

Nesvreni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense

Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se oznaila radnja koja je trajala u prolosti


prije neke druge prole radnje:

a)Ram started waiting at 9am. I arrived at 11am. When I arrived, Ram had been waiting for
two hours.
b)John was very tired. he had been running. (John je bio veoma umoran, trao je cijele veeri)
c)I could smell cigarettes. somebody had been smoking. (osjetio sam cigarete, neko je puio).

Past Perfect Continous se takoer upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog


oblika prolog vremena (past continous tense) u direktnom govoru;D: Peter said: "Some
of my friends have playing cards all night."(Peter ree: "Neki moji prijatelji su igrali karte
cijele veeri".)I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.

I had been calling


you had been calling
he, she, it had been calling
calling?

I had not been calling

had I been calling?

you had not been calling

had you been calling?

he, she, it had not been calling

had he, she, it had been

we had been calling

we had not been calling

had we been calling?

you had been calling

you had not been calling

had you been calling?

they had been calling

they had not been calling

had they been calling?

Prosto budue vrijeme - Futur Simple Tense


-Koristi se za ;

Prosto budue vrijeme se upotrebljava da bi oznaila radnja koja e se desiti u


budunosti.
Prost obudue vrijeme se naroito esto upotrebljava poslije glagola koji oznaavaju
oekivanje, nadu itd.Takoer se koristi da bi se izrazila namjera, odluka, prijetnja ili
obeanje.

a)I hope we will have better luck next day. (nadam se da emo imati vie sree drugi put)
b)I expect that he will come tomorrow. (oekujem da e on doi sutra)
c)I will help her because she is beautiful. (pomoi u joj jer je lijepa)
I will call
you will call
he, she, it will call

I will not call


you will not call
he, she, it will not call

will I call?
will you call?
will he, she, it call?

we will call

we will not call

will we call?

you will call

you will not call

will you call?

they will call

they will not call

Budue trajno vrijeme - Futur Continuous Tense

will they call?

Budue trajno vrijeme - Futur Continuous Tense

-Trajno budue vrijeme oznaava radnju koja e trajati izvjesno vrijeme u budunosti.

a)I will be playing tennis at 10am tomorrow. (igrat u tenis sutra u 10 sati)
b)We'll be having dinner when film starts. (veerat emo kada film pone)
c)Take your umbrella, it will be raining when you return. (uzmi kiobran, padat e kia kada se bude
vraao)
I will be calling

I won't be calling

you will be calling

you won't be calling

he, she, it will be calling

he, she, it won't be calling

will I be calling?
will you be calling?
will he, she, it be calling?

we will be calling

we won't be calling

will we be calling?

you will be calling

you won't be calling

will you be calling?

they will be calling

they won't be calling

will they be calling?

-Kada koristimo budue trajno vrijeme, na slualac obino zna ili razumije u koje vrijeme se radnja
odvija.

Sloeno budue vrijeme - Futur Perfect Tense

-Predbudue vrijeme izraava radnju koja e se desiti prije neke druge radnje u
budunosti:

a)The train will leave the station at 9am. You will arrive at the station at 9.15am. When you
arrive the rain will have left.(Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Vi stiete u stanicu u 9 i 15. Voz e
otii kada vi stignete.)

-Ovo vrijeme takoer izraava i radnju koja e se desiti i zavriti do odreenog


vremena u budunosti:

a)They will have left the Parlament by 12 o'clock. (Oni e napustiti parlament do 12 sati.)
I will have called
you will have called
he, she, it will have called

I will not have called


you will not have called
he, she, it will not have called

will I have called?


will you have called?
will he, she, it have called?

we will have called

we will not have called

will we have called?

you will have called

you will not have called

will you have called?

they will have called

they will not have called

will they have called?

Futur Perfect Continuous

-Predbudue trajno vrijeme izraava radnju koja traje odreeni period vremena do jedne druge
budue radnje ili oznake budueg vremena kada ova prva radnja jo traje. Drugim rijeima
izraava radnju koja e trajati do odreenog budueg vremena ili trenutka u budunosti, a ne u
nekom odreenom trenutku u budunosti:
a)At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveer ja u
imati za sobom ve 10 sati rada). Znai radnja poinje u 10 sati prije podne, traje deset sati,
sve do 20 sati uveer kada jo traje.
b)He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Bit e umoran
kada stigne. Putovat e ve 24 sata.)
I will have been calling
will I have been calling?

I will not have been calling

you will have been calling


will you have been calling?

you will not have been calling

he, she, it will have been calling


will he, she, it have been calling?

he, she, it will not have been calling

we will have been calling


will we have been calling?

we will not have been calling

you will have been calling


will you have been calling?

you will not have been calling

they will have been calling


will they have been calling?

they will not have been calling

Brojevi Numbers

Glavni brojevi ;

1 one

19 nineteen

2 two

20 twenty

3 three

21 twenty one

4 four

22 twenty two etc

5 five

30 thirty

6 six

40 fourty

7 seven

50 fifty

8 eight

60 sixty

9 nine

70 seventy

10 ten

80 eighty

11 eleven

90 ninety

12 twelve

100 a hundred

13 thirteen

101 a hundred and one

14 fourteen

200 two hundred

15 fifteen

1000 a thousand

16 sixteen

2000 two thousand

17 seventeen

1.000.000 a million

18 eighteen

2.000.000 two million

- Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u naem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy
one.
- Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomodu "and" sa
deseticama: 24 - four and twenty.

- Rijei hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom
"and": 328 - three hundred and twenty eight ,3.020 - three thousand and twenty.
- Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men,
thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata)

Redni brojevi

- Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (trei). Svi ostali
redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth
(deseti), sixteenth (esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.
- Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth
(pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth.
- Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth.
- Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti).
- Kod sastavljenih rijei nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti).
- Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za oznaavanje:

datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj);


rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI)
poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta);
poslije rijei every, kao to su izrazi: every third day (svakog treeg dana).

- Razlomci u nazivniku imaju redni broj:


4/5 - four fifths
3/10 - three tenths
Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter,
3/4 - three quarters.
- Redni brojevi dobijaju odreeni lan the.
the first class (prvi razred).

Diobni brojevi

- Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.
U mnoini dobijaju nastavak "s": four sevenths (etiri sedmice).
Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba).
Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i
po milje).

Brojevi za ponavljanje

Brojevi za ponavljanje prave se pomou rijei "times": four times (etiri puta), twenty times
(dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadrali su se jo
u poeziji, inae su zastarjeli.

Brojevi za umnoavanje

- Brojevi za umnoavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold


(etverostruk).
Izuzetak je broj "twofold" koji se moe izraziti jo rijeju double (dvostruk).

Broj nula

Nula se u engleskom jeziku kae naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni
ispod nule),206 - two naught six.
U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.

lan - The Article


- U engleskom jeziku postoje odreeni i neodreeni lan.
- Odreeni lan je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house.
- Neodreeni lan je a ili an;
a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year;
an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd.
Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti lan postavite sebi nekoliko pitanja:

1. Da li va italac zna o kome ili o emu govorite? Da,koristite the ; Ne ,prijedjite na sljedece
pitanje
2. Da li je imenica u jednini ili mnoini? Jednini, prijedjite na sljedece pitanje ; Ne, izostavite
clan
3. Moe li imenica biti u mnoini, tj. da li je brojiva? Jednini, prijedjite na sljedece pitanje ;
Ne,izostavite clan
4. Da li govorite o pojedinanoj stvari ili openitoj ideji? Jednini, prijedjite na sljedece pitanje
; Ne , izostavite clan
5. Da li imenica poinje vokalima (a, e, i, o, u)? Da,koristite an ; Ne , koristite a
Odreeni lan se upotrebljava:
- kada se govori o odreenom licu, stvari ili pojmu: send me the book (poalji mi knjigu)
- kada je rije o imenici koja je blie odreena ili poznata licu koje slua ili ita: I saw the teacher
(vidio sam uitelja), she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci);
- ispred imenica koje po naem shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round
the sun (Zemlja se okrede oko Sunca);
- ako imenica u jednini odreuje cijelu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the
Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je bri od aviona);
- pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju moe uiniti);
- ispred rednih brojeva: nit is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao
ovamo);
- ispred "same": the same to you (isto i vama);
- ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of
Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd;
- ispred imena listova, asopisa, magazina: the Times;
- ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific
Ocean (Tihi okean);

ispred imena naroda u mnoini: the English (Englezi);


- ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo
sporazum u Lokarnu);
- ispred imena rijeka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na

Alpe);
- ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona);
- u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman
(naalio se na raun ove starice)
I don't want to run the risk (ne elim da rizikujem).
Odreeni lan se ne upotrebljava:
- ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku);
- bez lana su imenice koje oznaavaju porodine odnose, a lanovi su porodice:
mother called me back (majka me je pozvala da se vratim);
- imena dana, mjeseci i godinjih doba: I shall come by Monday (doi u do ponedjeljka);
- imena vrhova planina: Magli is the highest mountain in Bosnia (Magli je najvea planina
u Bosni);
- man i woman se upotrebljavaju bez lana kada oznaavaju cijelu vrstu, tj. ljudski rod: man is
mortal (ovjek je smrtan);
- gradivne imenice su bez lana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta);
- misaone imenice su bez lana: I prefer music to poetry (vie volim muziku nego poeziju);
- imena obroka su bez lana: children, come, dinner is ready (djeco, doite, ruak je spreman);
- imenice kao to su: school, college, market, court, prison itd, idu bez lana ako oznaavaju
rad koji se tamo obavlja: after school children go home (poslije kole djeca se vraaju kui),
he was put in prison (stavljen je u zatvor);
- uz superlativ priloga lan se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje tri), she writes
quickest (ona pie najbre);
- lan se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu),to catch fire
(zapaliti se),to take breath (odahnuti),to set sail (isploviti),to shake hands (rukovati se),to lose
courage (izgubiti hrabrost),by land (kopnom),hand in hand (ruku pod ruku),by heart
(napamet),on board (na brodu).

Neodreeni lan

-Neodreeni lan "a" upotrebljava se ispred rijei koje poinju suglasnikom, a oblik "an" se
upotrebljava ispred rijei koje poinju samoglasnikom ili muklim "h": a man (ovjek), an
open window (otvoren prozor), an hour (as).
-Neodreeni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoinu.Misaone i gradivne
imenice koje nemaju mnoine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodreeni lan: I have a

book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena).


-Neodreeni lan nema mnoinu i ne moe se upotrijebiti ispred imenice u mnoini: a house
(kua), houses (kue).
-Neodreeni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mnotva ali koja
nije posebno odreena: the boy saw a bird in the tree (djeak je vidjeo pticu na drvetu).
-Neodreeni lan moe odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (maka je ivotinja);
-Neodreeni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (treina).
-Neodreeni lan se stavlja ispred rijei koje oznaavaju vrijeme, broj, teinu i mjeru: I see
him two times a week (viam ga dvaput sedmino).
-Neodreeni lan se upotrebljava sa rijeima: many, such, quite, rather, what,no less, so, too,
as - ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta),he
is quite a good doctor (on je poprilino dobar doktor).
-Neodreeni lan se stavlja ispred rijei: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta),score
(dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti).
-Neodreeni lan se upotrebljava s imenskim predikatom:he is a school-teacher (on je uitelj
u koli).
-Neodreeni lan se moe upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjievnih dijela:
"Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", eridanova komedija).
-Neodreeni lan upotrebljen iza "not" pojaava negaciju: I have not a single penny (nemam
niti jedan jedini peni).
-Neodreeni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim isputa: to
have a pain (imati bolove),to be in hurry (uriti se),to be at loss (biti u neprilici),as a rule (po
pravilu),on an average (prosjeno).
Neodreeni lan se izostavlja:
- kad se neto nabraja: my brother is a runner, swimmer and jumper (moj brat je trka, pliva i
skaka);
- uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva
na vatru), we have confidence in you (imamo povjerenja u vas);
- u sluaju kada neku titulu moe imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the
Republic (on je predsjednik republike);
- poslije izraza kao to su: the title of, the post of, the office of, the rank of: he holds the post
of secretary (on zauzima poloaj sekretara);

- poslije glagola to turn (kada znai stati):he was unable to obtain a civil post he turned soldier
(poto nije mogao da dobije mjesto u civilu, postao je vojnik);
- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji:the
called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom),he was made prisoner (zarobili su
ga);
- kada je rije "part" upotrebljena u smislu "partly":part of the ceiling came down on people
(dio tavanice je pao na ljude);
- kada poslije rijei "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obino ne
upotrebljava u mnoini:what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog
djeaka).

Imenice - Nouns
- Imenice su rijei kojima neto imenujemo. Npr: man (ovjek), town (grad), happiness (sreda), love
(ljubav) itd.

- Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. One mogu biti:

ope imenice (common nouns), slue za imenovanje svih bia ili stvari iste vrste. boy
(djeak), computer (raunar), eye (oko) itd;

vlastite imenice (proper nouns), slue za imenovanje pojedinanih bia, mjesta itd.
Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd;

zbirne imenice (collective nouns), slue za oznaavanje skupa ili mnotva u jednini.
team (momad), sugar (eer), flock (jato), army (vojska) itd;

gradivne imenice (material nouns), slue oznaavanje tvari ili materija. lead (olovo),
milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd.

apstraktne imenice (abstract nouns), oznauju neto nestvarno, neko svojstvo ili stanje.
fear (strah), health (zdravlje), thirst (e) itd.

- Takoer, imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).
Mnoinu tvore samo ope imenice. One obino oznaavaju neto to se moe brojati, te ih
zovemo brojivim imenicama: two girls (dvije djevojke), three months (tri mjeseca) itd.

Gradivne i apstraktne imenice, uzete u opem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i
ne mogu se upotrebljavati u mnoini: silver (srebro), thirst (e), air (zrak) itd.

Pridjevi Adjectives
- Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije, pa se prema tome pridjevom ne moe izraziti ni
rod, ni broj ni pade. Pridjev obino stoji ispred imenice.

- Pridjevi se dijele na:

line (proper), koji se piu velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English,
German, Italian;

opisne (descriptive): young, beautiful, green;

koliinske (quantitative): some, few, much, all, enough;

pokazne (demonstrative): the this, that, these, those, such, younder, the same, the
order;

neodreene (indefinite): a, an, any, one, certain, another;

diobne (distributive): each, every, either, neither;

prisvojne (possessive): my, your, his, her, its, our, their;

upitne (interrogative): what, which.

Poreenje pridjeva - Comparasion

- Pridjevi imaju tri stupnja poreenja:


prvi stupanj - jednakost - positive
drugi stupanj - nejednakost - comparative
trei stupanj - nadmonost - superlative.
Jednakost se izraava pomou rijei "as...as" i pozitiva pridjeva.
He is as rich as his friend. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).
He is as strong as a horse. (jak je kao konj)
Komparativ, kojim se izraava umanjenost, obrazuje se pomou rijei "less...then": He is less
rich than his brother. (on je manje bogat od svog brata)
Komparativom se izraava uveanost, i obrazuje se:
- kod jednoslonih i nekih dvoslonih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than
his friend. (on je bogatiji od svog brata);
- kod vieslonih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more

independent than his brother. (on je samostalniji od svog brata);


- "sve vie i vie" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za
uveanje: stronger and stronger (sve jai i jai). Ako je pridjev viesloan, ponavlja se samo
prilog "more":
more and more contemptible (sve vie omrznutiji).
Trei stupanj superlativ moe biti:

relativni, kada je poreenje izraeno pridjevom na najviem ili najniem stepenu.


On se pravi kod:
-jednoslonih i nekih dvoslonih pridjeva kojima prethodi lan the i dodaje im se
nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji);
-vieslonih pridjeva kojima prethode rijei "the most":
he is the most intelligent (on je najpametniji);

apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very:
It is most true. (to je veoma tano, to je ponajvie tano).
Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sadanjeg koji ima ulogu pridjeva, umjesto
very upotrebljava se much ili very much:
I am much obliged to you. (veoma sam vam zahvalan).

Pravopisna pravila pri poreenju

- Ako se pridjev zavrava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik
udvostruuje:
fat- fatter- the fattest (debeo),
big- bigger- the biggest (velik).
- Ako se pridjev zavrava muklim "e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r",
odnosno "-st": fine- finer- the finest (lijep).
- Ako se pridjev zavrava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i":
pretty- prettier- the prettiest (drag), ali gray- grayer- the grayest (jer "y" dolazi poslije
samoglasnika, a ne suglasnika).
- Poreenje pridjeva pomodu nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko
poreenje. Na ovaj nain porede se svi jednosloni predjevi - sa izuzetkom sljededih: just, more just,
the more just
right, more right, the most right.
- Germanskim nainom poreenja porede se jo i dvosloni pridjevi koji se zavravaju na "-y", "-ow",
"-er" ili na silabino "l", kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu:
pretty, prettier, the prettiest;
narrow, narrower, the narrowest;
clever, cleverer, the cleverest

simple, simplier, the simpliest;


polite, politer, the politest.
- Poreenje koje se dobiva dodavanjem rijei "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred
pridjeva naziva se romansko poreenje. Ovim nainom porede se svi viesloni pridjevi koji imaju
naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zavavaju na "-ed" i "-ing":
famous, more famous, the most famous;
learned, more learned, the most learned;
beautiful, more beautiful, the most beautiful.
- Mnogi dvosloni pridjevi mogu se porediti na oba naina. Takvi su pridjevi: common, cruel, pleasant,
quiet, cheerful, handsome itd.

Nepravilna komparacija pridjeva - Irregular comparasion

Nepravilno se porede sljedei pridjevi:


good-better-the best ; bad-worse-the worst ; many-more-the most ; far-farther-the farthest
- Komparativ i superlativ sloenih pridjeva: kada sloeni pridjevi poinju jednosloni pridjevom onda
nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloni pridjev:
I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam vidio breg jedrenjaka)
I never saw a worse looking man. (nikad nisam vidio ovjeka koji loije izgleda)

Prijedlozi - Prepositions
- Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vanost jer padei nemaju svoje nastavke.
Prijedlozi se dijele na:
a) prijedloge za mjesto: at (u, na, kod, pri), to (u, ka, prema), in (u), into (u), on (na),between
(izmeu), in front of (ispred), before (ispred), above (iznad), behind (iza), under (ispod) i dr;
b) prijedlozi za vrijeme: before (prije), after (poslije), since (od), on (u) i dr;
c) prijedlozi za ouvanje porijekla, uzroka, cilja: from (od), by (od), through (pomodu),
towards (prema);
d) prijedlozi za sredstva: by (od, pomodu), in (u), with (s, sa), without (bez).
- Prijedlozi mogu biti sloeni, tj. sastavljeni su od vie rijei: into (u), upon (na), within (u), outside
(napulju), throughout (skroz).
- Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica", a nikad glagol. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog,

money, house, love); line imenice (Sarajevo, Zagreb, Beograd, Edin, Mary); zamjenice (you, him, us);
grupne imenice (my first job, your blue book); gerund (swimming).

- Upotreba nekih glavnih prijedloga:


of - he is a friend of mine (on je moj prijatelj), what are you thinking of? (o emu mislite?)
from - where did you come from? (odakle ste?) ,whom did you get this book from? (od koga ste
dobili ovu knjigu),I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski)
to - I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju),we went to see him (poli smo
da ga posjetimo),I want to tell you the truth (elim da vam kaem istinu)
at - the family is at dinner (porodica rua),she is at the dressmaker's (ona je kod krojaice),he is
standing at the door (on stoji kod vrata)
in - I live in Visoko (ivim u Visokom),my money is in my pocket (moj novac je u depu),I'll be back in a
minute (vradam se za minut)
into - he came into the room (uao je u sobu),I put the money into my pocket (stavio sam novac u
dep)
about - what are you talking about? (o emu priate),she walked about the house (hodala je po
kudi),it's about seven o'clock (oko sedam je sati),I was about to go home when she came (upravo sam
htio da odem kad je ona dola)
since - I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od prolog petka)
for - I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno),I waited for an hour (ekao sam jedan
sat),I did it for you (to sam za vas uinio)
except - there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na
konferenciji)
between - what is between you and her (ta je izmeu tebe i nje),there is great difference between
words and deeds (velika je razlika izmeu rijei i djela)
among - you will find some interesting girls among this students (nadi dete interesantne djevojke
meu ovim studenticama)
before - she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i ekala), came before eight
o'clock (doi prije osam)
beyond - this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) , his house stands beyond that

road (njegova kuda se nalazi iznad ovog puta)


without - I shall be lonely without you (bit du usamljen bez vas) , she left without saying good-bye
(otila je bez zbogom)

towards - they came to the house (prili su kui)


until - I shall wait until day come (ekat u dok oni dou)
till - I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao)
with - will you take me with you (hoete li me povesti sa sobom) , the proposal was approved
with great majority (prijedlog je prihvaen velikom veinom) , I cannot remain with him any
longer (ne mogu vie ostati s njim) , he cut himself with a knife (posjekao se noem)
regarding - what have you done regarding this report? (ta ste uinili u vezi sa ovim
izvjetajem)
- Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. prijedlone fraze (prepositional
frases):
in spite of (uprkos)
in front of (ispred)
according to (prema)
because of (zbog)
on account of (radi)
by means of (pomou)
There was a pool in front of his house. (pred njegovom kuom se nalazio bazen)
This is not truth in spite of what he has said. (to nije istina uprkos tome to je on rekao)
- Poto poslije prijedloga ne moe ii glagol, a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing"
oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.
The food is on the table ; She lives in Japan ; Mary is looking for you ; The letter is under
your blue book ; She isn't used to working ; I ate before coming.

Prilozi Adverbs
- Prilozi su rijei koje poblie oznauju glagole, pridjeve ili druge priloge:

uz glagol: John speaks loudly. (John pria glasno) ; She never smokes. (ona nikad ne
pui)

uz pridjev: He is really handsome. (on je stvarno zgodan) ; She is less beautifull than
her sister. (ona je manje lijepa nego njena sestra)

uz prilog: She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo) ; There is truly
quietly. (tamo je zaista tiho)

- Meutim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu:

izmjeniti smisao reenice: Obviously, I can't know everything. (oito, ne mogu sve
znati)

izmjeniti prijedlonu frazu: It's immediately inside the door. (to je odmah iza vrata)

- Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste, izvedene i sloene.

Prosti prilozi su: now (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr.

Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful beautifully (lijep - lijepo) ; bad - badly (lo - loe) itd.

Sloeni prilozi su: a great deal (mnogo), at least (bar), at present (sada), at last (najzad)
itd.

- Po svom znaenju prilozi se dijele na:

priloge za vrijeme: always (uvijek), ever (ikad), never (nikad), seldom (rijetko), often
(esto), soon (uskoro), sometimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr.

priloge za mjesto: here (ovdje), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), far (daleko),
down (dole), up (gore) i dr.

priloge za koliinu: more (vie), no more (ne vie), most (najvie), little (malo), many
(mnogi), less (manje) i dr.

priloge za nain: how (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), why (zato), truly
(zaista), quietly (mirno), hardly (jedva), usefully (korisno), happily (sretno) i dr.
Prilozi za nain se obino tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.

prilozi stupnja: very (vrlo), too (previe), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr.

- Poreenje priloga
Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj poreenja na sljedee naine:

dvosloni i viesloni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj nain to
se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more", a za superlativ rije "most" ;
beautifully - more beautifully - most beautifully (lijepo - ljepe...);

jednosloni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er", a
superlativ nastavkom "est": long - longer - longest (dugo - due...);

Nepravilno se porede sljedei prilozi:

well (dobro)
badly (loe)
much (mnogo)
little (malo)
near (blizu)
far (daleko)
late (kasno)

- better
- worse
- more
- less
- nearer
- farther, further
- later

- best
- worst
- most
- least
- nearest, next
- farthest, furthest
- latest, last

Inae, u poreenju priloga vae sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve .
U engleskom jeziku ima vie pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi:

cheap (jeftin)
dear (drag, skup)
fair (lijep, pravilan)
false (laan)
hard (teak)
high (visok)
loud (glasan)
low (nizak)
near (blizak)
right (prav)
short (kratak)
wide (irok)

- to sell cheap
- to buy dear
- to copy fair
- to play false
- to work hard
- to charge high
- to speak loud
- to speak loud
- to draw near
- to sing right
- to stop short
- wide open

(prodavati jeftino)
(kupiti skupo)
(prepisati isto)
(varati u igri)
(naporno raditi)
(propisati visoke cijene)
(govoriti glasno)
(govoriti tiho)
(pribliiti se)
(raditi kako treba)
(iznenada stati)
(iroko otvoren)

Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloki nastavak "ly", oni esto mijenjaju smisao: hard
(teak, naporan) - hardly (jedva), near (blizak) - nearly (skoro).
-Prilog moe imati tri poloaja u reenici:

na poetku (prije subjekta): Now we will study adverbs. (sada emo uiti priloge)

u sredini (izmeu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. (mi esto
uimo priloge)

na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. (mi paljivo
uimo priloge)

Uzvici Interjections
Uzvici mogu izraavati:

uenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista)

bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se
nebo smiluje)

radost: ah! o joy! ha,ha! hurra! huzza!

odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done!

obraanje panje: behold! lo! see! holla! help! hark! (uj) hold! I say! attention! wait!
come on! hear, hear! what's the matter!

prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se)

pozdrav: good-morning! (dobro jutro), good-afternoon! (dobar dan) good-evening!


good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo)

Veznici - Conjunctions
Prema funkciji u reenici veznici se dijele na:

dopunske (coordinative): and (i), but (ali), or (ili), yet (ipak) i dr.
zavisne (subordinative): that (da), if (ako), when (kada), though (iako) i dr.

- Glavi veznici i njihova upotreba


before - We saw him before he left his office. (vidjeli smo ga prije nego to je napustio
ured)
since - It was a long time since we met. (odavno se nismo vidjeli)
until, till - We all waited until the rain stopped. (svi smo ekali dok kia nije prestala)
as soon as - As soon as he came we called his father. (im je doao pozvali smo njegovog
oca)

as well as - He did it as well as he could. (on je to uinio onako kako je on mogao)


as long as - You may keep this book as long as you want. (moete zadrati ovu knjigu
koliko god elite)
either...or - Either you or your brother must go. (ili vi ili va brat morate ii)
neither...nor - Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu znali
ovu lekciju)
both...and - Both you and I think so. (oboje mislimo tako)
unless - I am not going to do this unless it is necessary. (neu to da uradim ako nije
potrebno)
in order to - He came in order to hear news. (doao je da bi uo vijest)
as much as - I have read as much I had time. (itao sam onoliko koliko sam imao
vremena)
though (although) - He knows that I was right, although he wouldn't admit it. (on zna da
sam bio u pravu iako on to ne bi priznao)
whether - I don't know whether to go or not. (ne znam da li da idem ili ne)
because - I don't like it because it's too tiresome. (ne volim to jer je isuvie zamorno)

Zamjenice Pronouns

Licne zamjenice imaju dva oblika:

a) u prvom padeu: I (ja), you (ti), he- she- it (on-ona-ono) u jednini, we (mi), you (vi) i they
(oni-one-ona) u mnoini
b) u etvrtom padeu: me (mene), you (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us
(nas), you (vas), them (njih) u mnoini.
- Drugi pade kod linih imenica pravi se pomou prijedloga "of", trei pomou "to" i esti
pomou with s oblikom etvrtog padea: of me, to me, with me, of you, to you, with you.
- Poslije glagola: to tell (kazati), to give (dati), to bring (donijeti), to throw (baciti), to send
(poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (itati) i jo nekih, prijedlog "to" se
izostavlja ako dolazi prije objekta, ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne
izostavlja:

I gave him the book (dao sam mu knjigu)


I gave the book to him ( dao sam mu knjigu).
- Kod glagola "to say" (rei) prijedlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta:
I said nothing to him. (nisam mu nita rekao)
I said to him nothing. (nisam mu nita rekao)
- etvrti pade line zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padea u obinom
svakodnevnom engleskom:
Who is there? -Me. (ko je tamo? -Ja)
Who is speaking? - Me (ko govori?)
- etvrti pade line zamjenice se takoer upotrebljava umjesto prvog padea u poreenju iza
rijei "than":
He is taller than me. (vii je od mene)
- Zamjenica "it" moe se upotrijebiti i kao bezlina zamjenica, koja se ne odnosi ni na lice ni
na stvar:
It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne)
It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da emo imati kiu)
- Zamjenica "it" se takoer moe upotrijebiti da se uvede subjekat reenice:
It was not difficult to understand him. (nije bilo teko razumjeti ga)
It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat doao na vrijeme)
- Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodreene zamjenice i imaju
znaenje neodreene zamjenice "one". U tom sluaju prevode se sa ljudi (uope). Kad
upotrijebimo zamjenicu "we", ukljuujemo lice koje govori, a kad upotrijebimo zamjenicu
"they", onda ne ukljuujemo:
We are not going to ask you to go. (neemo traiti od vas da idete)
They say that the accident was inevitable. (kau da je nesretan sluaj bio neizbjean)
- U obinom govoru se u ovakvim sluajevima moe upotrijebiti i zamjenica "you":
You are not supposed to know everything. (ne moe se pretpostaviti da sve znate)

Prisvojne zamjenice - Possessive Pronouns

-Prisvojne zamjenice su:

mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini; ours (na,a,e),
yours (va,a,e), theirs (njihov,a,e) u mnoini.

- Prisvojne zamjenice slue za odgovor na pitanje iji, ija, ije:


Whose hat is this? It is mine. (iji je ovo eir? moj je)
- Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se takoer u naroitim izrazima koji prave dvostruki
pade:
a friend of mine (moj prijatelj)
- Kad se zamjenica eli naglasiti, moe se umjesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti
"my own":
This book is my own. (ovo je moja vlastita knjiga)
- Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice, prisvojne zamjenice
upotrebljavaju se samostalno:
this book is my own (ovo je moja knjiga) - pris. pridjev;
and where is yours (a gdje je vaa) - prisv. zamjenica.

Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns

- Povratne zamjenice su: myself (ja sam, lino ja), yourself (ti sam, ti lino), himself (on sam),
herself (ona sama), itself (ono samo) za jedninu, ourselves (mi sami), yourselves (vi sami),
themselves (oni sami) za mnoinu.
- "One's self" ili "oneself" je neodreeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u reenici "one"
ili kad je glagol u reenici bezlian:
to wash one's face (oprati neije lice), to dress one's self (obui se)
- Povratna zamjenica moe se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam):
I did it by myself (sam sam to uinio, bez iije pomoi), ili u izrazu:
as for myself (to se mene tie).

- Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i
upotrebljavaju se da se u reenici istakne predmet ili objekt:
He himself did this heroic deed. (lino on je uinio to herojsko djelo).

Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns

-Pokazne zamjenice su:


this (ovaj, ova, ovo) za blie predmete ili lica u jednini;
these (ovi, ove, ova) za blie predmete ili lica u mnoini;
that (onaj, ona, ono) za dalje predmete u mnoini;
zatim
such (takav, a, o) i the same (isti);
the former (preanji, raniji), the latter (zadnji, dalji po redu);
one i ones.
-Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom znaenju:
This is not true. (to nije istina).
- Such i the same imaju isti oblik u mnoini:
Such is my opinion, such are his words. (takvo je moje miljenje, takve su njegove rijei)
the same to you (takoer i vama).
- Zamjenica "the same" moe se pojaati sa "the very same" (ba taj isti).

Upitne zamjenice - Interrogative Pronouns

- Upitne zamjenice su: who, what i which.


Promjena zamjenice "who":
1. pad. who (ko)
2. pad. whose (iji, kojega)
3. pad. to whom (kome)
4. pad. whom (koga)
5. pad. with whom (s kim)

Promjena zamjenice "what":


1. pad. what (ta)
2. pad. of what (ega)
3. pad. to what (emu)
4. pad. what (ta)
5. pad. with what (ime)

Promjena zamjenice "which":


1. pad. which (koji)
2. pad. of which (kojega)
3. pad. to which (kojemu)
4. pad. which (kojega)
5. pad. with which (s kojim)

- "What" se upotrebljava samo za stvari :


what do you want (ta hoete), what is this made of (od ega je ovo napravljeno).
- "Who" se upotrebljava samo za lica:
who lives in your house (ko ivi u vaoj kui),
whom do you see (koga vidite).
- "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor:
which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je vaa),
which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je vaa sestra).
- Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridjevi (which - koji; what - kakav):
which man is your brother (koji od ovih ljudi je va brat),
what colour is your bag (koje je boje vaa torba).
- Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja:
whoever, whatever, whichever;
whosoever, whatsoever, whichsoever.
- Ako su "who" i "what" predmeti u reenici, onda glagol nije u upitnom obliku:
who speaks here (ko ovdje govori)
what comes after spring (ta dolazi poslije proljea).

Relativne zamjenice - Relative pronouns

- Relativne zamjenice su: who, what, which, that, as, but.


- "Who" se upotrebljava za lica:
she lives with her daughter who is a teacher (ona ivi sa svojom kerkom koja je uiteljica),
I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam ovjeka sa kojim ste razgovarali);

-"Whom" se moe izostaviti:


the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji
otputovao je za Italiju).
-"Whose" se odnosi na lica, ivotinje i stvari:
this is the woman in whose house we live (to je ena u ijoj kui mi ivimo),
I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa ija noga je bila slomljena).
- "Of whom" i "of which" dolaze poslije rijei na koje se odnose:
a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac, ija je slava velika, umro je).
- "Which" se odnosi na stvari i na ivotinje:
the house in which I live is in small street (kua u kojoj ivim nalazi se u maloj ulici).
- "Which" se moe odnositi i na cijelu reenicu:
we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima to je bilo vrlo zabavno).
- "Which" se moe izostaviti kad je objekt u etvrtom padeu:
Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila
supruga).
- "That" se odnosi na lica, ivotinje i stvari:
the boy that showed you the way is my brother (djeak koji vam je pokazao put je moj brat),
the book that you are reading is interesting (knjiga koju itate je zanimljiva).
- Kad je "that" predmet odnosne reenice moe se izostaviti:
the man you met is my father (ovjek koga ste sreli je moj otac).
- "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to:

poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je
najljepa slika koju sam ikad vidjeo);

poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je
prva knjiga koju sam proitao sa stvarnim zanimanjem);

- poslije rijei: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much,
little, only, very:
there is much that must be done (ima mnogo toga to se mora uraditi).

- "What" kao odnosna zamjenica znai "ono to":

tell me what you want to know (kaite mi ta elite znati),


I know what you mean (znam ta mislite).
- Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica, ivotinje i stvari, i dolazi poslije "same" i
"such":
bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji).
- "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica, ivotinja i stvari, a upotrebljava se
samo iza negacije:
there is no man here but loves his country (nema ovdje ovjeka koji ne voli svoju zemlju).
- Relativne zamjenice se mogu pojaati rijeima "ever" ili "soever":
whatever they do, they are not right (ta bilo da ine, nisu u pravu).

Diobne zamjenice - Distributive Pronouns

- Diobne zamjenice su: each, each other, either, neither.


- Each se odnosi na lica, ivotinje i stvari. Znai svaki od dvojice ili vie njih uzeti posebno.
Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu).
- Each other ima uzajamno znaenje (jedan drugoga, jedan drugome itd.):
good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek pomau jedan drugoga).
- Umjesto "each other" moe se upotrijebiti "one another":
they help one another (oni pomau jedan drugoga).
- "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica, ivotinje i stvari, a znae jedan ili drugi (ni
jedan ni drugi) od dvojice:
either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi uenik proitat e priu
kako treba).
- "Either" i "neither" su takoer i veznici, i u tom sluaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor":
either you or your father should pay this money (ili vi ili va otac morat e platiti taj novac).

Neodreene zamjenice - Indefinite Pronouns

- Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljedee neodreene zamjenice:


all

cio, svi

few
a few
little
a little
many, much
some, any
other
another
one
several
both

malo
neto, nekoliko
malo
neto malo
mnogo
neki, neto, nekoliko
drugi
(jedan) drugi
neki
nekoliko
oba

- Samo pridjevski upotrebljavaju se:

every
no
many a

svaki (ako znai


cjelinu)
niko
mnogi

- Samo samostalno se upotrebljavaju:

others
something, anything
somebody
someone
anybody
anyone
everybody
everyone
everything
nobody
no one
none
nothing

drugi
neto
neko
neko
neko, bilo ko
neko, bilo ko
svako
svako
sve
niko
niko
niko
nita

- Neodreena zamjenica "all" upotrebljava se:


a) samostalno: all will come (sve e doi), all is lost (sve je izgubljeno);
b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).
- "All" znai cjelinu. Glagol stoji u jednini ili mnoini:
all is correct (sve je tano),
the house is empty, all have gone (kua je prazna, svi su otili).

- "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica, ivotinje i stvari. Mogu se upotrijebiti u jednini ili
mnoini. "Some" oznaava dio koji je uzet iz cjeline, izvjestan broj, koliinu ili stepen.
- "Any" ima neodreeno znaenje, dok je "some" ipak ogranien:
I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu neto
odvojiti);
there are many interesting books here, I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih
knjiga, uzet u neke);
many people are said to have arrived but I still cannot see any (kau da je mnogo svijeta
stiglo, ali ja jo uvijek nikog ne vidim).
- "Both" se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari. Glagol je uvijek u mnoini:
both came to see me (oboje su doli da me vide);
two artists have exhibited their paintings; works of both are of great value (dva slikara su
izlagali svoje slike, radovi obojice su od velike vrijednosti).
- "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika koliina. Upotrebljava se samo u jednini
(kolektivno):
much has been said, but in vain (mnogo je bilo reeno, ali uzalud).
- "Many" se upotrebljava za neodreeni broj lica, ivotinja i stvari. Glagol je samo u mnoini:
many will come, and still more will leave (mnogi e doi, ali jo vie njih e otii).
- Sve to je reeno za "much" i "many" vai za njihove komparative i superlative (more i
most).
- "Nobody" i "no one" znae isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko, nijedna
osoba, nijedno lice:
nobody has come at all (niko nije dolazio uope),
in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao).
- "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (nita):
nothing has been said about this (nita nije reeno o tome).
- "One" se upotrebljava za lica u jednini. Znai neko neodreeno lice:
one never knows what will happen to one (nikad se ne zna, ta e se ovjeku dogoditi).
- "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari i javlja se samo u
mnoini:
I suggested to go, others said I should stay (predloio sam da odem, drugi su rekli da
ostanem).

-"Another" se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini:


one came at once, another after some minutes (jedan je stigao odmah, drugi poslije nekoliko
minuta).

Direktni i indirektni govor - Direct and Indirect Speech


Ako ponavljamo neije rijei tano onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni
govor, Direct speech), npr:
on mi je rekao: "poalji mi knjigu".
Ako izvjetavamo ono to je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor,
Indirect Speech or Reported Speech), npr:
on mi je rekao da mu donesem knjigu.

Indirektan govor se uvodi rijeima kao to su:


he said (on ree)
he asked (un upita)
we enquired (zapitali smo)

she ordered (ona zapovijedi)


we believed (vjerovasmo)
I replied (odgovorih)
I answered (odgovorih) i sl.
Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba potivati pravila o slaganju vremena:

sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovarajuim prolim


oblicima - prema pravilima o slaganju vremena:
sve rijei koje oznaavaju blizinu moraju se zamijeniti rijeima koje oznaavaju
udaljenost;

Prema ovim pravilima:


am
do
shall
will
have, has
can
may
must
this
these
here
now
today
tomorrow
yesterday
last night

postaje
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"

was
did
should
would
had
could
might
had to
that
those
there
then
that day
the next day
the day before
the night before

D: He said: "I do not understand this letter." (On ree: "Ja ne razumijem ovo pismo")
I: He said that he didn't understand this letter. (on ree da ne razumije to pismo)
D: She said: "I am going to come soon again." (Ona ree: "Doi u uskoro ponovo".)
I: She said that she was going to come soon again. (ona ree da e uskoro ponovo doi)

ako se u indirektnom govoru saopava tue pitanje, onda je potrebno pored pomenutih
pravila obratiti panju jo i na sljedee:

-umjesto glagola "say" upotrijebiemo glagol "ask";


-ako pitanje ne sadri nikakvu upitnu rije (kao to su what, how, when itd.),
onda pitanje u indirektnom govoru mora poeti sa "if" ili "whether".

Primjeri:
D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona ree svom bratu: "ta radi?")
I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata ta radi)
D: They asked me: "Do you speak Spanish." (zapitali su me: "Da li govorite panski?")
I: They asked me whether I speak Spanish. (zapitali su me da li govorim panski)

da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed, upotrebljava se infinitiv i uvodi


glagol "tell":

D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (otac ree sinu: "Pazi se").
I: Father told his son to be careful of himself. (otac ree svom sinu da se pazi).

-ing" oblici - The "-ing" forms

-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti:

gerund: Hunting lions is dangerous. (lov na lavove je opasan)


particip prezenta: I am surfing. (ja surfam)
imenica: This building is our school. (ova zgrada je naa kola)

Gerund - The Gerund


Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice.
Glagolske osobine gerunda su:

iza njega moe stajati prilog:


He is fond of walking quickly. (on voli brzo hodati);

iza njega moe stajati objekt:


I don't like reading books. (ne volim itati knjige);

moe stajati u raznim vremenima, imamo:


gerund sadanji (surfing), gerund proli (having read), a kod prijelaznih glagola
postoje i pasivni oblici gerunda: sadanji (being taught) i proli (having been taught).

Imenike osobine gerunda su:

pred njim moe stajati prijedlog:


She's good at painting. (ona dobro slika);

pred njim moe stajati atribut:


His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti);

pred njim moe stajati genitiv:


John's being lazy makes me nervous. (Johnova ljenost me ini nervoznim).

Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se:

kao subjekat reenice:


Eating people is wrong. (jedenje ljudi je pogreno);
Flying is dangerous. (letenje je opasno);

kao atribut glagola "to be":


One of his duties is attending meetings. (jedna od njegovih dunosti je prisustvovanje
sastancima);
One of life's pleasures is having breakfast in bed. (jedna od ivotnih ugodnosti je
dorukovanje u krevetu);

poslije prijedloga. Ako poslije prijedloga treba doi glagol moramo koristiti gerund:
She is good at painting. (ona dobro slika);
Can you sneeze without opening your mouth? (moe li kihnuti a da ne otvori usta);

iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog":


(to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep on):
She always puts off going to dentist. (ona uvijek odlae odlazak zubaru);
When you are going to give up smoking? (kada e prestati puiti);

u sloenim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching, trainspotting;

poslije izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i
pridjeva "worth" i "busy".
It's no use trying to escape. (nema koristi pokuavati pobjei)
I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u
saobraaju)
This site is worth visiting. (ovu stranicu vrijedi posjetiti)

Particip prezenta - The Present Participle


Prezent particip veine glagola ima oblik osnova+ing, i koristi se u sljedeim sluajevima:

kao dio trajnog oblika glagola:


I am working (ja radim)
he was singing (on je pjevao)
they have been walking (oni su etali);

nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta:


She was shopping. (ona je bila u kupovini)
He came running towards me. (doao je trei prema meni)
She lay looking up at the clouds. (leala je gledajui u oblake)
Ova tvorba je naroito korisna sa glagolom "to go", kao u sljedeim primjerima:
to go shopping to go walking
to go ski-ing to go swimming
to go fishing to go running
to go surfing to go dancing

nakon glagola percepcije (ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta:


I heard someone singing. (uo sam nekoga kako pjeva)
I can smell something burning! (osjetim da neto gori);
kao pridjev:
It was an amazing film. (bio je to nevjerovatan film)
He was trapped inside the burning house. (bio je zatoen unutar kue u plamenu);
sa glagolima catch (uhvatiti) i find (nai) po principu:
glagol+izraz za vrijeme+prezent particip.
Glagol "catch" sa participom prezenta izraava neku ljutnju ili prijetnju:
Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova
pisma)
If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom
kako krade moje jabuke, bie problema)
Ovo nije sluaj sa glagolom find koji ne izraava emocije:

We found some money lying on the ground. (nali smo novca na zemlji)
They found their mother sitting in the garden. (nali su majku kako sjedi u bati);
da zamijeni reenicu ili dio reenice. Kada se dvije radnje deavaju u isto vrijeme,
od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opiemo:

They went out into the snow. They laughed as they went.
They went laughing into the snow.
He whistled to himself. He walked down on the road.
Whistling to himself, he walked down on the road.

Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge, od strane iste osobe, moemo prvu radnju
izraziti participom prezenta:

He put on his coat and left the house.


Putting on his coat, he left the house.

She dropped the gun and put her hands in the air.
Dropping the gun, she put her hands in the air.

Particip prezenta se moe koristiti umjesto poetnih as, since, because, i izraava
razlog radnje:
Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge.
(= because he felt hungry...)
Being poor, he didn't spend much on clothes.
Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.

Klauze Clauses
Klauza je grupa rijei koja sadri vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadre
vezu subjekat-glagol). Klauze se dijele na:

nezavisne (independent clauses)


zavisne (dependent or subordinate clauses).

Takoer, dijele se i na:

neophodne (restrictive or essential clauses)


nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).

Neophodne klauze su kljune za znaenje reenice i ne mogu se izbaciti, jer bi u tom sluaju
znaenje reenice bilo promijenjeno.
All students who do their work should pass easily.
Nebitne klauze nisu neophodne za znaenje reenice i mogu se izbaciti iz nje. Obino se
odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini):
Professor Villa, who used to be a secretary for the President, can type 132 words a minute.

Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be
removed. (neophodna i nebitna klauza)
Nezavisne i zavisne klauze
Nezavisne klauze mogu stajati samostalno, kao reenica, dok zavisne moraju biti udruene sa
nezavisnom klauzom.
Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa:

dopunskim veznikom (coordinating conjunction):


Today is Tuesday and our papers are due Wednesday.

veznim prilogom (conjunctive adverb):


I need to study for my test; in fact I am going to the library now.
(u ovom sluaju, koritena je i oznaka taka-zarez (;) da se razdvoje dvije klauze)

odnosnim veznikom (correlative conjunction):


George not only finished his paper on time, but he also got an A+.

oznakom taka-zarez (;):


This is one of English classes; Shakespeare is my other.

dvotakom (ponekad):
She received the assignment: it is to be turned in next Friday.

Zavisne klauze mogu biti:

pridjevske (adjective clauses)


priloke (adverb clauses)
imenike (noun clauses)
Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice, i skoro uvijek dolaze poslije imenica
ili zamjenica. Veina pridjevskih klauza poinje sa: who, whom, which ili that.
Ponekad se ove rijei ne moraju nalaziti u reenici ali se podrazumijevaju.
The book that is on the floor should be returned to the library. (knjiga koja je na podu
bi se trebala vratiti u biblioteku)
The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (most koji
se sruio u zimskoj oluji e kotati milione za popravak)
My brother, who is an engineer, figured it out for me. (moj brat, koji je ininjer, je
shvatio to za mene)
-Priloke klauze obino dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u reenici. Oni
kau zato, gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridjevskih
klauza, priloke klauze se esto mogu pomjerati u reenici. Npr:
When the timer rings, we know the cake is done.
We know the cake is done when the timer rings.
Priloke klauze uvijek poinju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izraava
njenu vezu sa ostatkom reenice.

When the movie is over, we'll go downtown.


John wanted to write a book because he had so much to say about the subject.
-Imenike klauze nisu rijei koje dopunjuju druge rijei za razliku od pridjeva i
priloga. U reenici funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili prijedloki objekat.
Imenika klauza obino poinje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose,
what i whatsoever. Takoer, mogu poinjati i sa zavisnim veznicima: how, when,
where, whether, why.
What he knows [subjekat] is no concern of mine.
Do you know what he knows [objekat]?
In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga].
Whoever wins the game will play in the tournament.

Relativne klauze
Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili
zamjenice.
Uvode se relativnim zamjenicama: who, whom, which, that, whose. Mogu biti neophodne
(restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze.

U relativnoj klauzi, relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na neto s im je


klauza u vezi.

Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be
removed.
(U ovoj reenici podvuene rijei ine neophodnu klauzu, s toga nede biti odvojene zarezima.
Nakoena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu, zbog ega su odvojene zarezima od
ostatka reenice, a u ovom sluaju dopunjuje rije "wart")

Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vie od jedne rijei u tekstu, tj. mogu da
dopunjuju, opisuju cijelu klauzu ili ak vie njih.

Charlie didn't get the job in administration, which really surprised his friends.
Charlie didn't get the job in administration, and he didn't even apply for the Dean's position,
which really surprised his friends.

Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vie njih se naziva reenina klauza
(sentential clause).

Eliptine klauze

Eliptine klauze (elliptical clauses) su gramatiki nepotpune, u smislu da im nedostaje


relativna zamjenica (zavisna rije) koja inae uvodi takvu klauzu. Rijei eliptine klauze koje
nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i veina italaca ne osjea da neto nedostaje. U
stvari, eliptine klauze su tane ali i korisne, jer su esto elegantne i efikasne u izrazu.

Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent
years.
Though [they were] sometimes nervous on the court, her recruits proved to be hard workers.
Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].

Kondicionali - The conditionals

Kondicional se tvori od pomonog glagola "should" i "would", i infinitiva bez "to" glagola
kojeg mijenjamo.

Sadanji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta, a proli kondicional se


tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo.
Sadanji kondicional

I should take - uzeo bih


you should take - ti bi uzeo itd.

Proli kondicional

I should have taken - bio bih uzeo


you should have taken - ti bio uzeo itd.

Odrini oblik se tvori tako to se iza should i would stavi "not":


I should not take. (ne bih uzeo)
I should not have taken. (ne bih bio uzeo).
Upitni oblik se tvori inverzijom:
should I take? (da li bih uzeo?)
should I have taken? (da li bih bio uzeo?)
Sadanji i proli kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih reenica.

Struktura veine pogodbenih reenica je veoma jednostavna, i izgleda ovako:

o znai ako (if) je odreeni uslov zadovoljen, onda (then) de dodi do neke posljedice.
Pogodbene reenice se takoer zovu i kondicionalima, a ponekad ih nazivamo "if reenicama", jer
esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if".
Ovdje de biti obraene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional.
Prvi kondicional - realna mogudnost (First conditional: real possibility)

Govorimo o bududnosti. Razmiljamo o nekom uvjetu ili situaciji u bududnosti, i njenoj posljedici.
Postoji stvarna mogudnost da de se uvjet ispuniti. Na primjer, jutro je, kod kude ste i planirate igrati
tenis popodne. Meutim na nebu se javljaju oblaci, zamislite da pone padati kia. ta dete uraditi?

If it rains, I will stay at home. (ako bude padala kia, ostadu kod kude)
Treba primjetiti da kia jo nije pala, meutim nebo je oblano i postoji realna mogudnost (real
possibility) da de kia pasti. Kao to vidite da bi izrazili mogudi uvjet koristili smo sadanje prosto
vrijeme (Present Simple Tense). Za izraavanje mogude posljedice koristili smo futur.
Najvanije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogudnost da de se uvjet ispuniti.

Ponekad moemo koristiti: shall, can ili may umjesto will, na primjer:
If you are good today, you can watch TV tonight. (ako bude danas dobar, moe gledati TV
veeras)
Drugi kondicional - nevjerovatna mogunost (Second conditional - unreal possibility or
dream)
Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmiljamo o nekom uvjetu u budunosti, i
rezultatu tog uvjeta, meutim, za raziliku od prvog kondicionala, ovdje ne postoji realna
mogunost da e se uvjet ispuniti.
Na primjer: veeras je izvlaenje brojeva lota, niste kupili loto listi, i ne postoji nikakva
ansa da ete dobiti novac. Ali moda ete kupiti listi do veeras, i onda postoji ansa, ali je
to nevjerovatna mogunost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi.
Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo prosto prolo vrijeme za izraavanje uvjeta,
a sadanji kondicional za izraavanje eventualne posljedice.
Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogunost da e se uvjet ispuniti,
tj. anse su jako male da e se uvjet ispuniti.
Ponekad, umjesto glagola would koristimo should, could or might:
If I won a million dollars, I could stop working. (da dobijem milion dolara, mogao bih prestati
raditi)

Trei kondicional - bez mogunosti (Third conditional - no possibility)


Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budunosti, meutim kod treeg govorimo o
prolosti, govorimo o uvjetu u prolosti koji se nije dogodio. Zbog toga ne postoji mogunost
da se uvjet ispuni. Prole sedmice ste kupili loto listi ali niste dobili :-(.
f they had not passed their exam, their teacher would have been sad. (da nisu poloili ispit,
njihov uitelj bi bio tuan)
Da bi smo izrazili uvjet u prolosti koji se nije ostvario koristili smo sloeno prolo vrijeme
(past perfect), dok za izraavanje posljedice koja se nee dogoditi smo koristili kondicional
proli.
Bitna stvar kod treeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da se uvjet i posljedica
dogode.
Ponekad umjesto would have koristimo should have, could have, might have:
If you had bought a lottery ticket, you might have won. (da si kupio listi lota, mogao si
dobiti)

Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty)


Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek taan, poput neke opepoznate injenice.
Na primjer, ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se poeti otapati.
Vano je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prolosti, ni o sadanjosti ni o
bududnosti, ved jednostavno priamo o nekoj opdepoznatoj injenici.
Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sadanje vrijeme. Najvanije kod nultog kondicionala
je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu.

Takoer, umjesto if moemo koristiti when:


When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno, zakasnim na autobus)

Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice


subjekat + pomoni glagol "to be" + particip proli glavnog glagola

Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli, tj. takvi koji uza se mogu imati
objekat.
Pasiv pokazuje da subjekat ne vri radnju, ve da se radnja vri na subjektu:
The road has been repaired. (put je popravljen)
Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i
doda se particip proli glagola kojeg mijenjamo. To znai, da se pasivni prezent tvori od
prezenta glagola "to be" i participa prolog glagola koji mijenjamo.
Aktivnu reenicu moemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje, subjekat
aktivne reenice postaje objekat pasivne, i ispred njega se stavlja prijedlog "by":
A: Everybody drinks water. (svi piju vodu)
P: Water is drunk by everybody. (voda se pije od sviju)

A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo)


P: This letter was written by me. (pismo je napisano od mene)
Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog.

Trpno stanje se upotrebljava mnogo ee u engleskom jeziku nego u naem, koristi se:

kada subjekat koji vri radnju nije poznat:


My car has been stollen. (ukradeno mi je auto)
She was given a nice birthday present. (dobila je lijep poklon za roendan)

ako se ne eli pomenuti vrilac radnje:


I have been told that you are engaged. (reeno mi je da ste se vjerili)
She was said to have left her husband. (pria se da je ostavila svog mua)

ako nije potrebno pomenuti vrioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla)
reenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut:
Mistakes are always made. (greke se uvijek prave)

ako je subjekat pasivne reenice vaniji od vrioca radnje:


The "Tower" was written by Mea Selimovi. (Roman "Tvrava" je napisana od
strane Mee Selimovia) (autor nas manje interesuje)
The boy was punished by his father. (deko je kanjen od svog oca)
Ahmed was attended by his sister during his illness. (Ahmeda je njegova sestra
njegovala za vrijeme bolesti)

Bezlini oblici u naem jeziku kao to su "kae se", "razumije se", "podrazumijeva se" u
engleskom jeziku se iskazuju u treem licu jednine srednjeg roda:
it is understood (razumije se, podrazumijeva se)
that is known (to se zna)
it is said (pria se)

Slaganje vremena - Sequence of Tenses


Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u reenicama kod kojih je vrijeme od vitalnog
znaaja.

Pomoni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be"


Pomodni glagoli slue za tvorbu sloenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)
Pomodni glagoli su:
be, have, do, shall, will

Glagoli be, have i do mogu biti pomoni glagoli i glagoli punog znaenja.
Glavni dijelovi glagola be su:
be was been
Be kao pomoni glagol se upotrebljava:
- za tvorbu trajnih vremena:
I am surfing. (ja surfam);
- za tvorbu pasivnih vremena:
The bridge was built. (most je izgraen).
Be kao glagol punog znaenja znai postojati, ivjeti, stii itd.
To be, or not to be. (biti ili ne biti)
I was in Spain last year. (bio sam u paniji prole godine)
Be se vrlo esto upotrebljava kao dio imenskog predikata.

He is ill. (on je bolestan)


His brother was a sailor. (njegov brat je bio mornar).
Be se upotrebljava za dob, udaljenost i cijenu.
It is ten miles. (ima deset milja)
She is twenty. (njoj je dvadeset)
This building is twenty years old. (ova zgrada je stara dvadeset godina)
Kada govorimo o osobi kaemo samo broj (She is twenty.) ali kada govorimo o stvari
years i old se ne mogu izostaviti.

Present Simple - Prezent


I am - I'm (ja sam)
you are - you're
he is - he's, she's, it's
we are - we're
you are - you're
they are - they're

I'm not (ja nisam)


you're not
he's, she's, it's not
we're not
you're not
they're not

Past Simple - Preterit (Prosto prolo vrijeme)


I was (ja sam bio)
I wasn't (ja nisam bio)
you were
you weren't
he was
he wasn't

am I? (je sam li)


are you?
is he, she, it?
are we?
are you?
are they?

was I?
were you?
was he?

Present Perfect - Perfekt


I have been (ja sam bio)
you have been
he has been

I haven't been
you haven't been
he hasn't been

have I been?
have you been?
has he been?

Past Perfect - Pluskvamperfekt (Pluperfekt)


I had been (ja bijah bio)
you had been
he had been

Futur Simple - Futur

I had not been


you had not been
he had not been

had I been?
had you been?
had he been?

I shall be (ja u biti)


you will be
he will be

I shall not be
you will not be
he will not be

Futur Perfect - Svreni futur


I shall have been (ja u biti) I shall not have been
you will have been
you will not have been
he will have been
he will not have been

shall I be?
will you be?
will he be?

shall I have been?


will you have been?
will he have been?

Present Conditional - Pogodbeni nain sadanji


I should be (ja bih bio)
I should not be
you would be
you would not be
he would be
he would not be

should I be?
would you be?
would he be)

Past Conditional - Pogodbeni nain proli


I should have been (bio bih bio) I should not have been
should I have been?
you would have been
you would not have been would you have been?
he would have been
he would not have been would he have been?
Imperativ be Infinitiv prezenta to be Infinitiv perfekta to have been Particip prezenta being Particip
perfekta been - having been Gerund prezenta being Gerund perfekta having been

Pomoni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have"

Pomoni glagoli slue za tvorbu sloenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)
Pomoni glagoli su:
be, have, do, shall, will
Glagol "to have" - imati
Have kao pomoni glagol:
S pomonim glagolom have tvore se sljedei glagolski oblici:

perfekt (I have spoken)


pluskvamperfekt (I had spoken)
infinitiv perfekta (to have spoken)
particip perfekta (to have spoken)
particip perfekta i gerund proli (having spoken).
Have kao glagol punog znaenja:
- Have iza kojeg slijedi infinitiv izraava obavezu. Npr:
They had to leave. (morali su otii)
I have to buy some chocolate for her girl. (moram kupiti okolade za njezinu djevojicu)
- U toj se konstrukciji moe upitni oblik tvoriti s pomou do ili inverzijom, a odrini pomou
do ili dodavanjem not, npr:
Did they have to leave?
Had they have to leave?
They did not have to leave.
They had not to leave.

{ Jesu li morali otii?


{ Nisu morali otii.

- Osnovno znaenje glagola have kao glagola punog znaenja jest posjedovati, imati. Npr:
Her brother has a motor-boat. (njezin brat ima motorni amac)
The baby has a blue eyes. (djetece ima plave oi)
- U govornom se jeziku uz have koje znai posjedovati esto stavlja got.
I have got znai isto znaenje kao i have.
He has got a TV set. (on ima televizor)
Kada have znai posjedovati, ne upotrebljava se u nesvrenim vremenima.
- Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima:
to have breakfast (dorukovati)
to have tea (popiti aj)
to have a good time (dobro se zabavljati)
Causative have
Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta oznauje da neko drugi vri radnju reenice
po elji ili zapovijedi subjekta. Takvo have se u gramatikama obino zove causative have.
Last week I had a new suit made. (prole sedmice dao sam napraviti novo odijelo)
You must have your invitation cards printed. (morate dati tampati pozivnice).
Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na na jezik glagolom 'dati'.
U ovim reenicama osobito je vaan poredak rijei:
HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA

Ako izmijenimo poredak rijei, izmijenit emo i znaenje reenice:


I have weeded my garden. (oplijevio sam svoj vrt)
I have my garden weeded. (dajem plijeviti vrt)

Simple Present Tense - Prezent


I have - I've (ja imam)

I haven't

have I?

you have - you've

you haven't

have you?

he has - he's

he hasn't

has he?

I had (ja sam imao)

I hadn't

had I?

you had

you hadn't

had you?

he had

he hadn't

had he?

I have had (ja sam imao)

I have not had

have I had?

you have had

you have not had

have you had?

he has had

he has not had

has he had?

Past Simple Tense - Preterit

Present Perfect Tense - Perfekt

The Past Perfect Tense - Pluskavamperfekt


I had had (ja bejah imao)

I had not had

had I had?

you had had

you had not had

had you had?

he had had

he had not had

had he had?

Futur Simple - Futur


I shall have (ja du imati)

I shall not have

shall I have?

you will have

you will not have

will you have?

he will have

he will not have

will he have?

I shall have had (ja du imati)

I shall not have had

shall I have had?

you will have had

you will not have had

will you have had?

he will have had

he will not have had

will he have had?

Futur Perfect - Svreni futur

Present Conditional - Pogodbeni nain sadanji


I should have (ja bih imao)

I should not have

should I have?

you would have

you would not have

would you have?

he would have

he would not have

would he have?

Past Conditional - Pogodbeni nain proli


I should have had (bio bih
imao)

I should not have had

you would have had

you would not have had

would you have had?

he would have had

he wuold not have had

would he have had?

should I have had?

Imperativ have Infinitiv prezenta to have Infinitiv perfekta to have had Particip prezenta having
Particip perfekta had - having had Gerund prezenta having Gerund perfekta having had

Pomoni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do"

Pomoni glagoli slue za tvorbu sloenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)
Pomoni glagoli su:
be, have, do, shall, will

Glavni oblici glagola do jesu:


do did done

Do kao pomoni glagol


- S pomonim glagolom do tvori se upitni i odrini oblik prezenta i preterita glagola punog
znaenja.
Does he drive a car? (vozi li on auto)
You do not understand me. (vi me ne razumijete)
They did not arrive in time. (nisu stigli na vrijeme)
- U imperativu, prezentu i preteritu upotrebljava se pomoni glagol do i u potvrdnim
reenicama ako elimo istaknuti glagol. Takvo do se zove emfatino do (Emphatic do).
Do sit down! (ta sjedi!)
I do like this cakes. (zaista volim ove kolae)
Do se esto upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola, i to:
-u kratkim odgovorima:
Do you read? -Yes, I do. (itate li, itam)
-uz so, iza kojeg slijedi pomoni glagol, a onda subjekt.
He swims well, and so does his sister. (on dobro pliva, a isto tako i njegova sestra)
-u dodatnom pitanju:
You know what I mean, don't you? (znate na ta mislim, zar ne)

Do kao glagol punog znaenja


-Do se upotrebljava u znaenju initi, raditi. Npr:

They did their job very well. (oni su vrlo dobro obavili svoj posao)
He did not do what he had promised. (nije uinio to je obeao)
When does she do the room? (kada ona sprema sobu)

Simple Present Tense - Prezent


I do (ja inim)

I do not - I don't

do I?

you do

you do not - you don't

do you?

he, she, it does

he do not - he don't

does he?

we do

we do not - we don't

do we?

you do

you do not - you don't

do you?

they do

they do not - they don't

do they?

Past Simple Tense - Preterit


I did (ja uinih)

I did not - I didn't

did I?

you did

you did not - you didn't

did you?

he did

he did not - he didn't

did he?

we did

we did not - we didn't

did we?

you did

you didnot - you didn't

did you?

they did

they did not - they didn't

did they?

Imperativ

do

Bezlini glagoli - Impersonal Verbs

Bezlini glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it.


Oni obino oznaavaju vremenske uvjete. Npr.:

Neki glagoli u treem licu jednine mogu imati bezlino znaenje.


To su sljedei glagoli:
to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina)
to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather
(izgleda kao da de se vrijeme promijeniti)
to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da de kia)
to feel (osjedati): it feels cold (osjeda se hladnoda)
to make (initi): it makes me afraid (to me plai).

Nepotpuni glagoli - Defective Verbs

Nepotpuni glagoli su: can (moi), may (moi, smjeti), ought (trebati) i must (morati).

Zajedniko za nepotpune glagole je da:


- da nemaju sve oblike i vremena,
- u sadanjem vremenu u treem licu nemaju nastavak "s";
- upitni im se oblik pravi inverzijom, odrini oblik obrazuju sa rjeicom "not";
- trae infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").

Nepotpuni glagol "can" (moi, umjeti, znati) oznaava fiziku ili umnu sposobnost. Ima oblik
"could" za prolo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni nain sadanji (Present Conditional):
I can swim (umijem, znam da plivam),
I could swim (umio sam da plivam),
Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi pokaete put, molim?)

Glagol "can" se ne moe upotrijebiti s etvrtim padeom bez nekog drugog glagola, tako ne
moemo rei:
I can that - ve I can do that (ja to umijem).
drini oblik glasi "can not" ili skraeno (saeto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't".

Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moi,
biti u stanju):
I shall be able to this for you. (moi u to da uinim za vas).

Nepotpuni glagol "may" (moi, smjeti) oznaava odobravanje, doputanje, vjerovatnost,


mogunost i elju:
he may come tomorrow (moda e on sutra doi)
may I go in? (smijem li ui?)
may he join us? (smije li da nam se pridrui?)
may he rest in peace! (neka poiva u miru!).

U prolom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might":


He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne)
He might be present. (mogao bi biti prisutan).
Might izraava takoer i pogodbu.
Odrini oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".

Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izraava moranje, dunost,
nunost.
I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otii),
The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti)

U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog
glagola sa obaveznim "to":
I had to go at once. (morao sam smjesta otii)
We shall have to work hard. (moraemo mnogo raditi)

U odreenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" ve "ne smjeti":


You must not to do this. (ne smijete to uiniti)

"Ne morati" kaemo pomou glagola "need not".

Skraeni oblik od "must not" je "mustn't".

Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to":


You ought to learn more seriously. (treba da ui ozbiljnije),
You ought to know this. (treba to da zna)

Glagol "ought" izraava obavezu, dunost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.).


Odrini oblik glasi "ought not", skraeno "oughtn't".
Kako ovaj glagol nema prolog vremena, misao o onome to je trebalo da se dogodi
izraavamo sa "ought" i infinitivom prolim (infinitiv proli glasi: "to have said", "to have
left" itd.):
You ought to have gone. (trebalo je da ode)

Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs

Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed".
Npr:
play - played, open - opened itd.

Ako se glagol u infinitivu zavrava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr:


smile - smiled, hope - hoped itd.

Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne naine.


Preterit i particip perfekta imaju isti oblik:
stand - stood - stood
think - thought - thought
Sva tri oblika su razliita:

sing - sang - sung


drive - drove - driven.
Sva tri oblika jednaka
put - put - put
hit - hit - hit.
Lista najeih nepravilnih glagola
Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs

Prelazni glagoli su oni uz koje moe stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject +
verb + object):

He speaks English. (on govori engleski)


We are watching TV. (mi gledamo TV)
I saw an elephant. (vidio sam slona)
Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect
object]).

He has arrived. (on je stigao)


She speaks fast. (ona govori brzo)
John goes to school. (John ide u kolu)

Povratni glagoli - Reflexive Verbs


Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vrada na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne
zamjenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Najedi su:

to dress oneself (obudi se) to help oneself (pomodi se) to hurt oneself (povrijediti se) to improve
oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself
(hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obudi
se)

Povratni glagoli se mijenjaju ovako:

infinitiv glasi: "to dress oneself"

Present Simple Tense glasi:


I dress myself (ja oblaim sebe)
you dress yourself (ti oblai sebe)
he, she, it dresses himself, herself, itself

we dress ourselves
you dress yourselves
thes dress themselves

Upitni oblik: Do I dress myself?

Odrini oblik: I do not dress myself

Upitno-odrini oblik: Do I not dress myself?

Vierijeni glagoli - Multi-word verbs

Frazalni glagoli spadaju u grupu vierijenih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i jo
neke rijei ili vie njih. Frazalni glagoli se tvore od:
glagol + prilog
Oni mogu biti:

neprelazni (bez direktnog objekta)


prelazni (sa direktnim objektom)

Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obino ih moemo rastaviti
na dva dijela. Npr:

They turned down my offer.


They turned my offer down. (obje reenice su tane)
Prijedloni glagoli
se tvore na sljedei nain:
glagol + prijedlog
Iz razloga to prijedlozi uvijek imaju direktni objekat, svi prijedloni glagoli imaju
direktne objekte. Primjeri:

Prijedloni glagoli se ne mogu razdvajati, to znai da ne moemo umetnuti direktni objekat izmeu.
Na primjer, moramo redi: "look after the baby" a ne smijemo redi: "look the baby after".

Frazalni prijedloni glagoli


se tvore na sljedei nain:
glagol + prilog + prijedlog

Poto se frazalni prijedloni glagoli tvore sa prijedlozima, uvijek imamo direktni objekat, i
poput prijedlonih glagola ne smiju se razdvajati.

We run out of fuel.

We run out of it.