You are on page 1of 20

REPUBLIKA HRVATSKA

GRAD ZAGREB
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
_____________________________________________________

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba


za 2015.
(prijedlog)

Zagreb, studeni 2014.

Na temelju lanka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne


novine 47/90, 27/93 i 38/09) i lanka 38. toke 6. Statuta Grada Zagreba (Slubeni
glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - proieni tekst, 10/04, 18/05, 2/06,
18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13 i 24/13), Gradska skuptina Grada Zagreba, na
_____ sjednici, ________2014., donijela je

PROGRAM
javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2015.

UVOD
Na obavljanje djelatnosti kulture i nain financiranja te na donoenje programa
javnih potreba u kulturi Grada Zagreba primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama
(Narodne novine 76/93, 29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/08), Zakona o upravljanju
javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine 96/01), Zakona o financiranju javnih
potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09), Zakona o proraunu
(Narodne novine 87/08 i 136/12), Zakona o kulturnim vijeima (Narodne novine
48/04, 44/09 i 68/13), Odluke o osnivanju kulturnih vijea (Slubeni glasnik Grada
Zagreba 22/04, 7/09 i 16/13), Kriterija za utvrivanje programa javnih potreba u
kulturi Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 17/09 i 18/13) te odredbe
posebnih zakona koji ureuju pojedine djelatnosti kulture (Zakon o knjinicama,
Zakon o muzejima, Zakon o kazalitima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima,
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i Zakon o pravima samostalnih umjetnika i
poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva).
U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi i Kriterijima za
utvrivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, Gradski ured za
obrazovanje, kulturu i sport raspisao je, u rujnu 2014. Poziv za predlaganje programa
javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2015. Na Poziv se prijavilo programa i
projekata iz jedanaest razliitih podruja u djelatnostima kulture.
Primjenom Kriterija za utvrivanje programa javnih potreba u kulturi Grada
Zagreba koji e se rukovoditi kvalitetom ponuenog programa i vanosti programa za
oblikovanje kulturne ponude Grada Zagreba svih pristiglih programa, a na temelju
strune podloge i miljenja kulturnih vijea iz pojedinih podruja kulture kao strunih
savjetodavnih tijela, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport donijet e detaljnu
razradu Programa javnih potreba u kulturi, a financirat e se planiranim sredstvima.
Programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2015. obuhvaeno je
financiranje 33 javne ustanove u kulturi kojima je osniva Grad Zagreb, gradske
ustanove Zagreb film, Galerije Klovievi dvori osnivai koje su u jednakim
dijelovima Grad Zagreb i Republika Hrvatska, Hrvatskoga narodnog kazalita u
Zagrebu (suosnivai su Republika Hrvatska s udjelom 51% i Grad Zagreb s udjelom
49%), te brojnih programa nezavisnih organizatora.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog omoguit e Zagrebakoj


filharmoniji koritenje opreme i prostora Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog za
obavljanje njene djelatnosti, bez naknade, za to e se Koncertnoj dvorani Vatroslava
Lisinskog osigurati sredstva u okviru sredstava namijenjenih za rad Koncertne
dvorane Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog i Zagrebaka
filharmonija utvrdit e za ovu proraunsku godinu plan i program koritenja prostora i
opreme Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.
U ovoj e proraunskoj godini javne gradske ustanove kulture prostore koji su
namijenjeni odravanju programa, u slobodnim terminima, izdavati na privremeno
koritenje drugim nositeljima programa koji su uvrteni u Program javnih potreba u
kulturi Grada Zagreba. Prostori e se izdavati u terminima i po cijeni koju utvruju
javne gradske ustanove kulture, uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za
obrazovanje, kulturu i sport, i to:
- svi termini od posebnog interesa za Grad Zagreb odravat e se besplatno, uz
prethodnu suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport;
- korisnici koje Grad financira ili programe kojih financira, plaat e dvoranu
po posebnom cjeniku koji e ovaj ured odrediti u dogovoru s javnom gradskom
ustanovom u kojoj se program odrava;
- ostale slobodne termine javna gradska ustanova moe dati u najam po
posebnom cjeniku to e ga odobriti Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.
U skladu sa Zakonom o proraunu, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i
sport ukupno planirana sredstva za djelatnost kulture za 2015. u iznosu od
438.453.000,00 kn je rasporedio na programe prema nositeljima:

Program javnih potreba u kulturi (ustanove)


Nositelji ovog programa su 33 javne ustanove kulture kojima je Grad Zagreb
osniva, gradska ustanova Zagreb film, Galerija Klovievi dvori kojoj su Grad Zagreb
i Republika Hrvatska osnivai u jednakim dijelovima, te Hrvatsko narodno kazalite u
Zagrebu kojem su Grad Zagreb (49%) i Republika Hrvatska (51%) suosnivai.
Na financiranje programa javnih potreba u kulturi odnosi se 393.293.000,00
kn od ukupno planiranih sredstava i tijekom godine provodit e se u okviru slijedeih
aktivnosti:.
- Aktivnost A100001: Obuhvaa redovnu djelatnost ustanova u kulturi, a
planirana sredstva iznose 310.757.000,00 kn. Na plae za zaposlene u ustanovama
kulture odnosi se 256.700.000,00 kn, a na ostale rashode za zaposlene 7.938.000,00
kn to je ukupno 264.638.000,00 kn. Ovi su rashodi planirani u skladu sa zateenom
razinom prava koju su zaposleni u ustanovama kulture Grada Zagreba imali u 2014.,
to se planira regulirati novim kolektivnim ugovorom, odnosno pravilnicima o radu
javnih ustanova u kulturi. U okviru ove aktivnosti planirana sredstva za financiranje
materijalnih rashoda iznose 45.960.000,00 kn, a za financijske rashode 159.000,00 kn.
3

- Aktivnost A100003: Za programsku djelatnost ustanova planirana sredstva


iznose 28.276.000,00 kn. Namijenjena su financiranju pojedinih programa koje
realiziraju gradske ustanove u svim podrujima kulturne djelatnosti, prezentacijom,
edukacijom i popularizacijom s ciljem zadovoljavanja javne potrebe Grada Zagreba.
- Aktivnost A100004: Planirana sredstva za sufinanciranje Hrvatskoga
narodnog kazalita u Zagrebu iznose 42.380.000,00 kn. Ministarstvo kulture i Grad
Zagreb, zajedniko sudjelovanje u ukupnim trokovima rada i programa Hrvatskoga
narodnog kazalita u Zagrebu, osiguravaju u osnivakim omjerima.
- Aktivnost A100005: Financiranje rada i programa Ustanove Zagreb film
planirano je u iznosu 3.700.000,00 kn.
- Projekt K100002: Za opremanje ustanova u kulturi planirana sredstva
iznose 7.180.000,00 kn. U knjinicama je planirana nabava knjiga u iznosu
5.000.000,00 kn, u muzejima otkup muzejske grae 500.000,00 kn, dok je za nabavu
glazbenih instrumenata planirano 850.000,00 kn. Preostalih 830.000,00 kn
namijenjeno je nabavi uredske opreme i namjetaja, opreme za odravanje i zatitu,
komunikacijske i ostale opreme, te raunalnih programa.
- Projekt T100001: Zagreb- Europska prijestolnica kulture planirana sredstva
iznose 1.000.000,00 kn. Cilj projekta je priprema kandidature Grada Zagreba za
ostvarenje dodjele naslova Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

Program nezavisne produkcije (udruge, drutva i ostale institucije)


Za Program nezavisne produkcije kojima se iz svih podruja kulturne
djelatnosti realiziraju razni projekti, planirana sredstva iznose 45.160.000,00 kn.
Nositelji programa su razliite umjetnike i druge udruge, drutva, te razne
institucije s podruja kulture, a projekti se provode kroz 11 raznih aktivnosti.
Obuhvaaju ponajprije projekte koji nisu organizirani radom ustanova, a odnose se na
amaterizam, izdavatvo, film, inovativne umjetnike i kulturne prakse kao i
meunarodnu, meuupanijsku i meugradsku kulturnu suradnju.
U nastavku su opisani kulturni programi i projekti po pojedinoj djelatnosti.

PROGRAMI
A) KULTURNI PROGRAMI I PROJEKTI
1. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI, BATINA I ZATITA KULTURNIH
DOBARA
1.1. KNJININA DJELATNOST I KNJIEVNI PROGRAMI
Organizacija: 1 javna gradska ustanova
Broj zaposlenih: 535 zaposlenika.
Djelokrug rada i zakonska osnova: obavljanje knjinine djelatnosti prema
Zakonu o knjinicama (Narodne novine 105/97, 5/98-ispr., 104/00 i 69/09) to osobito
obuhvaa: nabavu knjinine grae; strunu obradu, uvanje i zatitu knjinine
grae, te provoenje mjera zatite knjinine grae koja je kulturno dobro; izradu
biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala; sudjelovanje u
izradi skupnih kataloga i baza podataka; omoguavanje pristupanosti knjinine
grae i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima;
osiguravanje koritenja i posudbe knjinine grae, te protok informacija; poticanje i
pomo korisnicima pri izboru i koritenju knjinine grae, informacijskih pomagala i
izvora; voenje dokumentacije o grai i korisnicima.
Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturu Grada Zagreba za 2015.
godinu prijavilo se 179 programa. Vijee se pri odabiru programa rukovodi
Kriterijima vrednovanja i sufinanciranja Programa javnih potreba u kulturi Grada
Zagreba za podruje knjinine djelatnosti i knjievnih programa. Ove godine
posebno e se vrednovati programi koji imaju kontinuitet odravanja i svoju
profiliranost te programi koji educiraju i populariziraju knjievne sadraje.
Financirat e se nabava knjinine grae za mreu narodnih knjinica KGZ-a
koja djeluje na 39 lokacija i s Bibliobusnom slubom. Velik je broj korisnika usluga
narodnih knjinica, te je posudba grae temeljna usluga Knjinica grada Zagreba.
Osim nabave knjiga u Knjinicama financirat e se mnogobrojne tribine,
predstavljanja knjiga, predavanja, priredbe, programi za djecu s posebnim potrebama
te programi za osobe tree ivotne dobi. Od posebnih programa financirat e se
program Knjinica irom otvorenih vrata, Knjigom do krova: programi podrke
beskunicima, Nedjeljni talk show Kava i kolai, struni skup Djeje knjinice
iskorak u virtualno, znanstvena tribina Eppur si muove, novozagrebaka tribina i
pilot projekt E-graani i graani online.
Od knjievnih programa i dalje e se pratiti programi dvaju knjievnih
drutava Drutva hrvatskih knjievnika i Hrvatskog drutva pisaca koji kontinuirano
odravaju tribine na kojima predstavljaju hrvatske autore te znaajne obljetnice svojih
lanova. U knjievnim programima posebna panja posvetit e se onim programima
koji populariziraju knjige i knjievnost na inovativan i irokoj publici privlaan nain,
programima koji potiu zanimanje za suvremenu hrvatsku knjievnost i hrvatske
pisce, programima koji propitkuju gorua pitanja u vezi s poloajem pisaca i pisanja,
koji potiu knjievne rasprave o knjievnosti, potiu itateljske navike te jaaju
suradnju s drugim organizacijama i inicijativama knjievne scene. Osobita pozornost
dat e se programima koji potiu itanje i edukaciju djece i mladih kao i svim ostalim
programima koji nude visokokvalitetan kulturni sadraj.

Kao i prijanjih godina na Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba


javilo se nekoliko knjievnih festivala. I ove godine podupirat e se festivali koji
uspijevaju objediniti zanimanje svih generacija ljubitelja knjievnosti i koje prati
stalna publika. Obratit e se panja na to da festival objedinjava interes publike,
knjievnika i domaih nakladnika, da se programi na festivalima odravaju u
partnerstvu s drugim akterima na knjievnoj sceni, da se odravaju na vie
zagrebakih prostora kulture (knjinice, klubovi) te da festival ima popratne sadraje
kako bi pobudio to vei interes publike. Neki od festivala koji e se poduprijeti u
2015. godini su Festival svjetske knjievnosti, Festival europske kratke prie, 35.
zagrebaki knjievni razgovori i Festival: Pazi, knjiga!, te novi Zagreb Book
Festival/Zagrebaki festival knjige koja e se odrati po prvi put u organizaciji
Naklade Ljevak.
I dalje e se podupirati programe Udruge za promicanje kulture "Kulturtreger"
koja djeluje u klubu Booksa i to programi Knjievnost u Booksi, O kritici i onima oko
nje te Revija malih knjievnosti - Baltik, Kajkavskog spravia da svojim radom,
tribinama, predstavljanjima knjiga njeguje i uva kajkavski izriaj te programi
Hrvatskog centra P.E.N.-a koji problematiziraju aktualne probleme poloaja
knjievnosti i knjievnika. Isto tako sufinancirat e se programi Centra za enske
studije, Drutva hrvatskih knjievnih prevodilaca i Hrvatskog knjiniarskog drutva.

Planirano za 2015. ukupno: 7.531.000,00 kn


Ustanove: 5.631.000,00 kn

Nezavisna produkcija: 1.900.000,00 kn

2. IZDAVAKA DJELATNOST U KULTURI


2.1. IZDAVANJE ASOPISA I NOVINA
Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi grada Zagreba za 2015.
godinu prijavilo se 100 nakladnika podnositelja programa sa 126 prijedloga
programa za izdavanje asopisa i novina u kulturi te internetskih portala.
U 2015. sufinancirat e se redovito izlaenje novina za kulturu: dvotjednika
Vijenac, knjievnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske te Zareza,
dvotjednika za drutvena i kulturna zbivanja nakladnika Druga strana d.o.o. te
Hrvatskog slova, tjednika za kulturu u izdanju HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o. Zatim,
mjesenika za knjievnost, umjetnost i drutvo Republika, u izdanju Drutva hrvatskih
knjievnika te Knjievna republika u izdanju Hrvatskog drutva pisaca. Takoer,
ostale asopise ovih dvaju glavnih udruenja knjievnika: Most/The Bridge i
Relations za suvremenu hrvatsku knjievnost u prijevodima na strane jezike, Poeziju,
Europski glasnik i Tvru, asopise za knjievne, teorijske i kulturoloke teme, te
asopise Matice hrvatske za knjievnost, umjetnost i kulturu Hrvatska revija i Kolo.
Potom, asopise za knjievnost i knjigu Quorum i Tema izdavaa Centra za knjigu,
Fantom slobode Durieuxa d.o.o., Knjievna smotra Hrvatskog filolokog drutva i
Libra libera Autonomne tvornice kulture. Kajkavskom spraviu bit e osigurana
potpora za Kaj, asopis za knjievnost, umjetnost i kulturu, povijest i suvremenost
kajkavskog jezika i kajkavskog govornog podruja, nakladniku Bibra d.o.o. za Moj
Zagreb asopis za povijest i kulturu grada Zagreba i regije, a Pukom otvorenom
6

uilitu za ilustrirani asopisa za umjetnost i kulturu 15 dana. Podrat e se izlaenje


specijaliziraih asopisa za likovnu umjetnost i suvremenu likovnu scenu kao to su
Art magazin Kontura, istoimenog nakladnika i ivot umjetnosti Instituta za povijest
umjetnosti, asopisa za glazbu Arti musices Hrvatskog muzikolokog drutva,
Glazbeni vjesnik Hrvatskog drutva glazbenih umjetnika i Sveta Cecilija asopisa za
sakralnu glazbu Glasa Koncila, zatim, asopisa za film Hrvatski filmski ljetopis
Hrvatskog filmskog saveza i Filmonaut, istoimene udruge, asopisi za kazalite, ples i
izvedbene umjetnosti: Kazalite i Kretanja Hrvatskog centra ITI, Frakcija Centra za
dramsku umjetnost te asopisa za strip stvaralatvo Komikaze koji objavljuje radove
domaih, mlaih i do sada neobjavljenih strip autora. Meu ostalim asopisima vrijedi
istaknuti Novi Omanut, prilog idovskoj povijesti i kulturi u izdanju Kulturnog
drutva Miroslav alom Freibeger, Romano aipe asopis Udruenja Roma
Zagreba, te kvartovska glasila centara za kulturu Glas Trenjevke i Moj kvart
Peenica.
U 2015. sufinancirat e se internetski portali kao to su: Pogledaj to o
arhitekturi, urbanizmu, javnom prostoru, odrivosti, kulturi ivljenja i vizualnoj
kulturi istoimene udruge, D-a-z portal Drutva arhitekata Zagreba, Dizajn Hrvatskog
dizajnerskog drutva, Suvremena hrvatska fotografija udruge Ured za fotografiju,
Arteist portal za kulturu umjetnost i drutvo Udruge za kulturu i nove medije Arteist,
Kritina masa knjievni online asopis za hrvatsku knjievnost i kulturu na
engleskom i njemakom jeziku nakladnika Cogito, Wam webzin za promociju i
popularizaciju glazbe i kulture sluanja glazbe, Mixer glazbeni online magazin
nakladnika Polak media d.o.o., Booksa portal poznatog zagrebakog knjievnog
kluba, Moderna vremena info portal za knjigu i kulturu, Kulturpunkt za nezavisnu
kulturnu scenu nakladnika Kurziv-platforme za pitanja kulture, medija i drutva,
Queer portal za tematiku LGBT politike, kulture i identiteta udruge Domino, Inverzija
za znanstvenu fantastiku nakladnika Hangar 7 d.o.o., Romalen za kulturnu batinu i
tradiciju Roma udruge Medijski informativni centar te Voxfeminae portal za ensko
umjetniko stvaralatvo udruge Prostor rodne i medijske kulture K-zona.
2.2. IZDAVANJE KNJIGA
Slijedom Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za
2015. godinu Izdavanje knjiga, valjane prijave je, sukladno kriterijima i
propozicijama natjeaja, podnijelo 132 predlagatelja- preteito izdavakih kua, a
potom ustanova i udruga u kulturi i pojedinaca. Ukupno je prijavljeno 692 programa.
Kao i prethodnih godina najvea je zastupljenost naslova iz podruja knjievnosti,
posebice romana, zbirki proznih tekstova, zbirki poezije i kraih proznih vrsta,
zbornika, monografija i sabranih djela suvremenih i klasinih autora, knjievnosti za
mlade i slikovnica za djecu. Jednako tako, u ovoj godini biljeimo veu zastupljenost
naslova iz oblasti knjievne kritike i eseja, publicistike, ali i znanstvenih i strunih
knjiga iz najire oblasti kulture i umjetnosti, poglavito arhitekture i urbane kulture
,drutvenih i humanistikih znanosti. Takoer, valja istai neospornu injenicu da je
za razliku od ranijih godina kod nemalog dijela predlagatelja, osobito veih
izdavakih kua, bio naglaeniji selektivni pristup u odabiru i predlaganju kvalitetnih
programa te vea usredotoenost ponajprije na prioritetne izdavake naslove, dakle
onih koji ine okosnicu njihove izdavake politike u narednoj 2015.godini. To se
izmeu ostalog reflektiralo i na primjereniju strukturu i sadraj predloenih programana veu zastupljenost recentnih domaih i mlaih autora, u odnosu na dosad

prevladavajuu politiku prevoenja i objavljivanja ponajprije popularnih inozemnih


autora i djela.
Temeljni kriteriji i prioritet u konanom odabiru i sufinanciranju predloenih
izdavakih naslova bit e i nadalje domai autori koji su svojom tematskom
usmjerenou i djelovanjem napose vezani uz Grad Zagreb, uz njegovu povijest,
kulturu i umjetnost, uz sociokulturalne i urbane aspekte suvremenog ivota u gradu.
Tomu valja pribrojiti i one izdavake programe i projekte koji svojom tematikom i
izvrsnou ine za Grad Zagreb i Hrvatsku u dugoronom smislu drutveno i
edukativno vrijedan kulturni ili znanstveni resurs.
Planirano za 2015. ukupno: 3.265.000,00 kn
Ustanove: 65.000,00 kn

Nezavisna produkcija: 3.200.000,00 kn

3. MUZEJSKA DJELATNOST I UMJETNIKE ZBIRKE - DONACIJE


GRADU ZAGREBU
a) MUZEJSKA DJELATNOST
Organizacija: 9 javnih gradskih ustanova
Broj zaposlenih: 322
Djelokrug rada i zakonska osnova: muzejska djelatnost utvrena je
Zakonom o muzejima (Narodne novine 142/98 i 65/09), a obuhvaa skupljanje,
uvanje i istraivanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu strunu i
znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zatiivanje muzejske grae,
muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazita, njihovo neposredno i
posredno predoavanje javnosti stalnim i povremenim izlobama, te objavljivanje
podataka i spoznaja o muzejskoj grai i muzejskoj dokumentaciji preko strunih,
znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.
Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2015. godinu iz podruja
muzejske djelatnosti pristiglo je 417 programa.
Kulturno vijee za muzejsku djelatnost vrednovat e programe u skladu s
Kriterijima za utvrivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba u
muzejskoj djelatnosti. Prioritet u financiranju imat e programi koji se odravaju u
kontinuitetu, programi sufinancirani u fazama izvedbe, programi koji predstavljaju
muzejski fundus te programi suradnje i umreavanja na lokalnoj, regionalnoj,
nacionalnoj i meunarodnoj razini.
Financirat e se rad svih devet gradskih muzeja te programi muzejske
djelatnosti Galerije Klovievi dvori i Umjetnikog paviljona, zatim projekti i
programi vani za Grad Zagreb koje e realizirati Hrvatsko muzejsko drutvo,
Muzejski dokumentacijski centar, Moderna galerija Zagreb, Hrvatski povijesni muzej,
Muzejsko-memorijalni centar Draen Petrovi, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti - Strossmayerova galerija i drugi.
Predviena su sredstva za osnovnu redovitu djelatnost muzeja koja obuhvaa
otkup muzejske grae, preventivnu zatitu i konzervatorsko-restauratorske radove,
8

obradu i digitalizaciju grae te izradu on-line kataloga muzejskih predmeta, terenska


arheoloka, prirodoslovna i etnoloka istraivanja, izradu foto i filmske
dokumentacije, muzejsko nakladnitvo: tisak kataloga, vodia, monografija i drugih
publikacija, meunarodnu i meugradsku suradnju, struna putovanja i sudjelovanja
muzejskih djelatnika na strunim skupovima u zemlji i inozemstvu, marketinke i
promotivne aktivnosti te druge oblike rada muzeja.
Uz struna vodstva za grupne posjete graana i uenika te razliite
promidbene aktivnosti za poticanje mladih na dolazak u muzeje i sudjelovanje u
brojnim i raznovrsnim edukativno-pedagokim programima, u muzejima i zbirkama
odrat e se niz manifestacija, tematskih izlobi, prezentacija, strunih skupova i
drugih promotivnih i interaktivnih muzejskih programa popraenih tiskanim, audio i
digitalnim vodiima i drugim publikacijama. Vodit e se briga o pristupanosti
muzejskih programa i sadraja osobama s invaliditetom, umirovljenicima i drugim
posebnim i osjetljivim drutvenim skupinama.
U skladu s raspoloivim financijskim mogunostima financirat e se izmjene,
obnove i djelomina preureenja stalnih postava u vie zagrebakih muzeja:
Arheolokom, Hrvatskom prirodoslovnom, Etnografskom, Muzeju suvremene
umjetnost i Tehnikom muzeju. Organizirat e se izlobe iz fundusa muzeja te
razliite prigodne tematske, retrospektivne i monografske izlobe meu kojima
istiemo Klasicizam u Hrvatskoj i izlobu Johannes Komersteiner i njegov krug u
Muzeju za umjetnost i obrt, Zooloki vrt u Zagrebu 1925.-2015. i izlobu Sveta
mjesta starih Zagrepana u Muzeju grada Zagreba, Bauhaus-umreavanje ideja i
prakse te izlobu Nepokorena uma Hommage Radovanu Iviu u Muzeju
suvremene umjetnosti, Aquae Iasae u Arheolokom muzeju, izlobu Tradicionalno
tehnoloko znanje Priroda kao laboratorij boja u Tehnikom muzeju, Miocen
sjeverne Hrvatske i Sredozemna medvjedica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju,
Bajkoviti svijet Podravine-vjerovanja u nadnaravna bia u Podravini u Etnografskom
muzeju i Retrospektivu Menci Klementa Crnia u Galeriji Klovievi dvori. Povodom
preimenovanja Tehnikog muzeja u Tehniki muzej Nikole Tesle priredit e se
multimedijalno dogaanje posveeno ovom naem velikanu.
Odrat e se tradicionalne manifestacije: jubilarna 10. no muzeja u
organizaciji Hrvatskog muzejskog drutva koju obiljeava tema Izumi i otkria
Nikola Tesla univerzalni um s Tehnikim muzejom kao partnerom i domainom,
zatim meunarodni Dan muzeja u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra s
20. muzejskom edukativnom igrom pod nazivom (Odr)ivo(s)t, 13. Festival
znanosti u Tehnikom muzeju, Proljee u Andautoniji u organizaciji Arheolokog
muzeja te ive slike u Muzeju grada Zagreba.

b) UMJETNIKE ZBIRKE - DONACIJE GRADU ZAGREBU


Organizacija: 35 umjetnike i druge zbirke u vlasnitvu Grada Zagreba
Grad Zagreb vlasnik je ukupno 35 zbirki i ostavtina od kulturno-povijesne i
umjetnike vrijednosti, od kojih su 30 Gradu Zagrebu darovali privatni kolekcionari,
umjetnici, ugledni graani ili njihovi pravni sljednici, dvije zbirke je Grad Zagreb
stekao odlukama suda kada nije bilo zakonskih nasljednika, a tri zbirke i ostavtine je
kupoprodajnim ugovorima otkupio od bivih vlasnika.

Veina darovanih i otkupljenih zbirki, zbog svoje vrijednosti i znaenja,


zatiena su kulturna dobra te dio zagrebakoga i hrvatskog kulturnog identiteta, a
svjedoe o ukusu, afinitetima, kulturnim navikama i materijalnom statusu zagrebakih
umjetnikih i kolekcionarskih krugova. U ime Grada Zagreba zbirkama, kao i
nekretninama koje sa pojedinim zbirkama ine jedinstvenu cjelinu, upravljaju
muzejsko-galerijske i sline ustanove u Gradu Zagrebu.
Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za muzejsku
djelatnost, za program umjetnikih i drugih zbirki - donacija Gradu Zagrebu i
otkupljenih zbirki pristiglo je 79 programa i prijedloga koje je uputilo 10
predlagatelja. Vijee za muzejsku djelatnost se pri vrednovanju programa pridrava
kriterija za utvrivanje i vrednovanje programa javnih potreba u kulturi Grada
Zagreba koji se odnose na muzejsku djelatnost i dodatnim kriterijima za zbirke Grada
Zagreba steene darovanjem ili kupoprodajom.
Financirat e se naknade i obveze prema donatorima u skladu s postojeim
ugovorima, trokovi u vezi s prihvaanjem i zatitom novih donacija i otkupom
pojedinih predmeta i zbirki. Odravat e se i dalje objekti gdje su smjetene
ambijentalne i memorijalne umjetnike zbirke darovane Gradu Zagrebu kao i druge
darovane ili otkupljene zbirke koje se nalaze izvan stalnih postava muzeja i koje, osim
zatite grae, pridonose ouvanju izvornih, autentinih ambijenata te sjeanju i
prezentaciji ivota i djela velikana hrvatske kulture i umjetnosti i zagrebakih
donatora (T. Dabac, Dujin-Ribar, Frange, Gvozdanovi, Kljakovi, Krlea, Matz,
Ostoja, Richter, V. Kovai, M. Juri Zagorka). Poticat e se obrazovni, znanstveni i
popularno kulturni sadraji i programi u vezi s darovanom ili otkupljenom graom
(predavanja, edukativni i obrazovni programi, izlobe, koncerti, predstave i
manifestacije) s ciljem da sufinanciranje takvih programa omogui jo bolju
promociju zbirki najiroj javnosti te ukljuivanje zbirki u kulturnu i turistiku ponudu
i ukupan drutveni razvoj Grada Zagreba.
Od programa osobito istiemo program 4. Festivala Miroslava Krlee i ciklus
edukativnih programa u okviru Memorijalnog prostora Miroslava i Bele Krlee,
program 7. Dana fotografije Arhiva Too Dabac 2015., ekskluzivne glazbene koncerte
u Palai Gvozdanovi i program Jazz na Vrhu u sklopu zbirke Richter te izlobu o
Crkvi sv. Blaa, arhitekta Viktora Kovaia, povodom 100. obljetnice njezine
izgradnje koja e koristiti i grau Memorijalne zbirke i arhitekta Viktora Kovaia.

Planirano za 2015. ukupno: 8.377.000,00 kn


Ustanove: 6.177.000,00 kn

Nezavisna produkcija: 2.200.000,00 kn

10

4. IZVEDBENE DJELATNOSTI, SCENA I GLAZBA


4.1. KAZALINA DJELATNOST
Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova
Broj zaposlenih: 603
Djelokrug rada i zakonska osnova: kazalina djelatnost prema Zakonu o
kazalitima (Narodne novine 71/06, 121/13 i 26/14) to obuhvaa javno izvoenje
dramskih, opernih, baletnih, lutkarskih i drugih scenskih djela.
Na Poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za
2015. pristiglo je 450 kazalinih programa. Vijee za kazalinu djelatnost pri odabiru
programa vodi se Kriterijima za utvrivanje programa javnih potreba u kulturi Grada
Zagreba za kazalinu djelatnost. Ove godine posebno e se vrednovati kazalita koja
imaju programski kontinuitet i profiliranost. Pri vrednovanju programa vodit e se
rauna o produkcijskoj zahtjevnosti i zadovoljavanju visokih profesionalnih kriterija,
radu mladih umjetnika i radu s mladima kao i o partnerstvu s udrugama i ustanovama.
Kod plesnih projekata i plesnih ansambala takoer e se vrednovati programski
kontinuitet. Jednako tako vrednovat e se angairanje profesionalnih slobodnih
umjetnika kao i zastupljenost hrvatskih autora.
Od premijernih naslova u 2015. posebno se izdvajaju:
Gradsko dramsko kazalite Gavella: Shakespeare: Othello. Postave Shakespearovih
tekstova uvijek poseban dogaaj u kazalitu; Moliere: Umiljeni bolesnik
Zagrebako gradsko kazalite Komedija: E. Kalman: Grofica Marica; M. Matii:
Bljesak zlatnog zuba; M. Dri: Skup; P.Stone/B. Merrill/J. Styne: Neki to vole vrue
Satiriko kazalite Kerempuh: T. Filipovi/R. Bitorajac: Dobrodoli u Hrvatsku; A.
Tomi/R. Grli: Ustav republike Hrvatske
Zagrebako kazalite mladih: L. Pirandello: Play Pirandello; J. Kovai/A. Tomi:
Klinci; J. del Corte: Komet; E. Kastner: Emil i detektivi; B. Jeli: Muke po ehovu
Gradsko kazalite ar ptica: G. Vitez: kako ivi Antuntun; M. Twain: Kraljevi i
prosjak; . H. Vukelja: Hrabrica; C. Collodi: Pinokio
Gradsko kazalite Trenja: A. enoa: postolar i vrag; I. Kuan: Domaa zadaa; M.
Gavran: Profesorica iz snova; H. C. Andersen: Carevo novo ruho
Zagrebako kazalite lutaka: B. Bjelinski: Pelica Maja; H. C. Andersen/D.
Ferenina: Palica; H. C. Andersen/M. Matii: Carevo novo ruho
Osim javnih gradskih kazalita sufinancirat e se HNK u Zagrebu to ga Grad
sufinancira kao zajedniki program s Ministarstvom kulture.
U 2015. nastavit e se sa zapoetom podrkom kazalinim programima
nezavisne scene koji se odvijaju u Maloj dvorani V. Lisinski. U Maloj dvorani V.
Lisinski svoje programe odravaju: Teatar Gavran, Teatar Rugantino i kazalite
Planet art, koji imaju svoju publiku, ve naviknutu da se njihovi programi u toj
dvorani odravaju. Jednako tako nadleni gradski ured omoguio je da u Kazalitu
Vidra svoje predstave izvode, uz minimalne trokove, profesionalne kazaline druine
koje nemaju svoj prostor za izvoenje, to je sluaj s veinom njih.
Gradski ured prua podrku kazalinim i plesnim programima nezavisne scene
koji se odvijaju i u centrima za kulturu: Centar za kulturu Trenjevka, Centar kulture

11

na Peenici, Kulturni centar Travno, Narodno sveuilite Dubrava, Centar za kulturu


Susedgrad, Centar za kulturu Novi Zagreb, Puko otvoreno uilite Zagreb.
Opremljenost dvorana u centrima za kulturu kao i dodatno financiranje
tehnike i programske podrke u tim dvoranama omoguava kazalinim skupinama i
plesnim ansamblima izvoenje predstava uz minimalne trokove. Dio je to nastojanja
da se nezavisnoj kazalinoj sceni dodatno pomogne osiguravajui im prostor za
izvedbe.
Kod velikih kazalinih festivala kao to su Tjedan suvremenog plesa, Festival
novog cirkusa, Perforacije, Festival svjetskog kazalita, 15. Naj, Naj, Naj festival,
Dani satire, BIT festival vodit e se rauna o raznolikosti, relevantnosti i
edukativnosti festivalskih dogaanja, dostupnosti posjetiteljima, kapacitetu dvorana te
predvienom broju posjetitelja, prisutnosti hrvatskih autora/koprodukcije te broju
premijernih izvedbi.
Planirano za 2015. ukupno: 19.899.000,00 kn
Ustanove: 10.899.000,00 kn
Nezavisna produkcija: 9.000.000,00 kn
Sufinanciranje programa i rada Hrvatskoga narodnog kazalita u Zagrebu
iznosi 42.380.000,00 kn.

4.2. GLAZBENA DJELATNOST


Organizacija: 3 javne gradske ustanove
Broj zaposlenih: 199
Djelokrug rada i zakonska osnova: glazbena djelatnost to obuhvaa
izvoenje orkestralne glazbe i drugih glazbenih djela; poticanje i irenje glazbene
umjetnosti te promidbe hrvatske glazbene umjetnosti u zemlji i inozemstvu;
organiziranje koncertnih, glazbeno-scenskih i drugih priredaba, izdavanje notnog
materijala za vlastite potrebe, izdavanje glazbenih i muzikolokih djela, grafikih,
video i fono izdanja i dr. Zakonska osnova: Zakon o ustanovama (Narodne novine
76/93, 29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/08) i Zakon o upravljanju javnim ustanovama u
kulturi (Narodne novine 96/01).
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2015.
godinu javilo se 140 predlagatelja u nezavisnoj djelatnosti i 10 ustanova sa ukupno
286 programa.
Vijee za glazbenu djelatnost pri odabiru programa vodi se Kriterijima za
utvrivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba. Kod vrednovanja
projekata vodit e se rauna o organizacijskoj zahtjevnosti projekta, projektima koji
su u prethodnim godinama potvrdili programski kontinuitet i profiliranost te o
programima koji ukljuuju edukaciju te rad s mladima. U glazbenoj djelatnosti kao
jedan od velikih problema uoeno je nepostojanje klupske jazz scene. Nastojat e se
programima poticati nastupe mladih jazz glazbenika u klubovima.
Sufinanciranjem e se omoguiti realizacija programa ustanova u kulturi:
Zagrebake filharmonije, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Koncertne

12

direkcije Zagreb, Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt,


Arheolokog muzeja, kao i koncerti komorne glazbe i edukativni koncerti za mladu
publiku u centrima za kulturu i narodnim sveuilitima. U programima nezavisne
produkcije posebna pozornost posvetit e se edukativnim programima Hrvatske
glazbene mladei, programima komornih ansambala, ciklusima, festivalima,
manifestacijama i natjecanjima. U 2015. godini naglasak e biti na obljetnicama
hrvatskih skladatelja, Hrvatskom natjecanju za mlade glazbenike. Kao posebne
projekte od znaenja za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku valja izdvojiti ZgKUL kao
manifestaciju koja objedinjuje sve zagrebake ljetne priredbe, inei grad Zagreb
prepoznatljivom europskom kulturnom metropolom. Koncertna dvorana Vatroslava
Lisinskog u svojem e ciklusu Lisinski subotom ugostiti brojna poznata imena kao to
su Michel Legrand i Natalie Dessay, Simfonijski orkestar grada Birminghama,
orkestar Simon Bolivar, Simfonijski orkestar vedskog radija, Kraljevski
Concertgebouw orkestar, Cameron Carpenter i Ivo Pogoreli. Zagrebaka
filharmonija u svojim e ciklusima ugostiti renomirane dirigente i soliste,
nastavljajui takoer uspjean filmski ciklus u Kinu Europa te Muzeju suvremene
umjetnosti. Koncertna direkcija Zagreb e svojim komornim ciklusima pridonijeti
glazbenom ivotu Grada Zagreba, te e tradicionalno organizirati Festival hrvatske
glazbe u Beu, koji je postao snaan i prepoznatljiv brend hrvatske glazbene kulture u
austrijskoj metropoli.
S obzirom na trend porasta broja ciklusa i broja koncerata u Gradu Zagrebu, a
imajui u vidu popunjenost koncerata i broj prodanih ulaznica, pokuat e se smanjiti
broj koncerata te poveati kvaliteta postojeih koncerata, tako da e se uz gostovanja
stranih umjetnika velika pozornost usmjeriti na domae reproduktivne umjetnike. Za
realizaciju projekata planira se osigurati odreen broj termina u Koncertnoj dvorani
Vatroslava Lisinskog te Hrvatskome glazbenom zavodu. Revitalizacijom Gornjeg
grada otvaraju se novi koncertni prostori poput Palae Gvozdanovi, atrija Klovievih
dvora, palae Dverce, Zlatne i Preporodne dvorane.

Planirano za 2015. ukupno: 12.560.000,00 kn


Ustanove: 7.360.000,00 kn

Nezavisna produkcija: : 5.200.000,00 kn

5. LIKOVNE DJELATNOSTI, FILMSKA KULTURA I AUDIO-VIZUALNI


MEDIJI
5.1. LIKOVNA DJELATNOST
Organizacija: 1 javna gradska ustanova i Galerija Klovievi dvori (osnivai
su Grad Zagreb i Republika Hrvatska u jednakim dijelovima)
Broj zaposlenih: 23
Djelokrug rada i zakonska osnova: organiziranje likovnih izlobi, izdavanje
kataloga. Zakonska osnova: Zakon o muzejima (Narodne novine 142/98 i 65/09).

13

Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za


2015. godinu za likovnu djelatnost i arhitekturu pristiglo je ukupno potpunih i
prihvaenih 463 programa.
Vijee za likovnu djelatnost rukovodi se Kriterijima za utvrivanje programa
javnih potreba u kulturi grada Zagreba, kriterijima za vrednovanje programa za
likovnu djelatnost. Vodit e se rauna o sadrajnoj vrijednosti, kvaliteti programa,
podravat e velike retrospektivne, monografske, tematske, studijske i koncepcijske
izlobe u priznatim galerijskim prostorima
Programi likovne djelatnost u Gradu Zagrebu i u ovoj godini odvijat e se u
etrnaest muzeja, galerija i izlobenih prostora koje djeluju u sklopu javnih gradskih
ustanova u kulturi, te u 40- tak izlobenih i galerijskih gradskih prostora, u prostorima
udruga u kojima e se realizirati samostalne i grupne izlobe umjetnika iz Zagreba i
inozemstva, razna struna predavanja, multimedijalni projekti, performansi, simpoziji,
manifestacije, i ostalo.
U javnim gradskim ustanovama u kulturi za 2015. podrat e se velike
retrospektivne i monografske izlobe hrvatskih umjetnika, problemske, studijskotematske izlobe, meunarodne izlobe te ambijentalni izlobeni projekti.
Osim izlobi u javnim gradskim ustanovama u kulturi, muzejima Grada
Zagreba i galerijskim institucijama odravat e se likovni programi i u Centrima za
kulturu, u galerijskim prostorima Centara, manjim galerijama, izlobenim prostorima
i institucijama koje e dati znaajan doprinos likovnom ivotu Grada, tu e voditi
rauna o izlobenim prostorima koji imaju kontinuitet rada, sadrajnu profiliranost, a
podrat e se i vie grupnih meunarodnih izlobi, godinje izlobe lanova
strukovnih udruenja te samostalne i skupne izlobe autora srednje i mlae generacije
iz Hrvatske i inozemstva.
Realizirat e se i ve tradicionalne likovne manifestacije, koje se odvijaju
bijenalno i trijenalno kao to su: 50. zagrebaki salon arhitekture, izloba suvremene
hrvatske fotografije te 12. trijenale hrvatskog kiparstva., a koje daju znaajan pregled
likovnog stvaralatva. Takoer odrat e se i manje izlobe te multimedijalni projekti
u galerijama koje potiu afirmaciju mladih umjetnika i alternativnu umjetniku scenu,
razne akcije i predavanja s podruja likovnih umjetnosti, dizajna i arhitekture.
Takoer podrat e se i alternativni manji prostori koji imaju kontinuitet. Sufinancirat
e se ve zapoete i nove likovne monografije kao i umjetnike knjige umjetnika
mlae i srednje generacije, a za neke pojedinane projekte u veim i priznatim
galerijskim prostorima podrat e se umjetnika produkcija.

Planirano za 2015. ukupno: 4.470.000,00 kn


Ustanove: 1.270.000,00 kn

Nezavisna produkcija: 3.200.000,00 kn

14

5.2. FILMSKA KULTURA I AUDIO-VIZUALNI MEDIJI


Organizacija: 1 ustanova
Broj zaposlenih: 14
Djelokrug rada i zakonska osnova: djelatnost obuhvaa javno,
nekomercijalno prikazivanje audiovizualnih djela, autorskih, umjetnikih i nezavisnih
filmova hrvatske i svjetske batine te suvremenog stvaralatva uz pratee programe
predavanja, promocija, razgovora, izlobi, akcija i slino, zatim meunarodne i
hrvatske filmske festivale, revije i smotre koji se odravaju u Gradu Zagrebu, potom
radionice audiovizualnog stvaralatva za sve generacije, seminare, teajeve, kole
medijske kulture i pedagoko-animatorski rad s djecom, mladima i osobama s
posebnim potrebama. U sklopu filmskih programa vodi se briga o zatiti batine i
njezinom koritenju i prezentiranju i potie se nakladnitvo u filmologiji, teoriji i
povijesti filma i audiovizualnih medija. Takoer, djelatnost obuhvaa stvaranje
autorskih i nekomercijalnih filmskih djela u Zagrebu namijenjenih javnom
prikazivanju u kinodvoranama. Zakonska osnova: Zakon o ustanovama (Narodne
novine 76/93, 29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/38) i Zakon o audiovizualnim
djelatnostima (Narodne novine 76/07 i 90/11).
Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2015.
godinu u filmskoj djelatnosti prijavljeno je 282 programa. Vijee za filmsku djelatnost
pri odabiru programa vodi se Kriterijima za utvrivanje programa javnih potreba u
kulturi Grada Zagreba za filmsku djelatnost. Vrednuje se originalnost, kreativnost i
kulturoloka vrijednost filma te autorska i nekomercijalna djela koja nisu namijenjena
ponajprije elektronikim medijima. Kod filmskih manifestacija posebno e se
vrednovati raznolikost, relevantnost i edukativnost festivalskih dogaanja, reference i
aktualnost autora (sudionika) koji djeluju na festivalu, prisutnost hrvatskih autora te
regionalna i meunarodna prepoznatljivost.
Gradska filmska ustanova - Zagreb film u 2015.-oj nastavlja s programima
zatite i restauracije klasika Zagrebake kole animiranog filma, glavni je nositelj
produkcije animiranih filmova kao i promocije i distribucije istih. Gradska ustanova
provodi i radionike programe.
Kino Europa i Kino Tukanac, kino dvorane u vlasnitvu Grada Zagreba,
centri su festivalskog ivota Zagreba. Kino Europa, kojim upravlja umjetnika
organizacija Zagreb film festival, ugouje najistaknutije zagrebake filmske festivale
i izvrava programe suvremenog nezavisnog filma. Kino Tukanac pod upravom
Hrvatskoga filmskog saveza uz festivalski program donosi programe predstavljanja
svjetske kinematografije u suradnji sa stranim ambasadama. Filmski programi
odravaju se i u dvorani Gorgona MSU-a.
U Zagrebu e se u 2015. godini nastaviti sufinancirati najistaknutiji
meunarodni filmski festivali; Animafest, festival animiranog filma koji ove godine
spaja programe dugometranog i kratkometranog filma i na taj nain pokuava;
Festival dokumentarnog filma ZagrebDox, i Zagreb Film festival poveavaju svoj
ugled u meunarodnim okvirima sve kvalitetnijim filmovima i programima. Osim
velikih festivala podrati emo i nekoliko manjih festivala kao to
su:Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa 25FPS, Festival idovskog
filma - Festival tolerancije, Subversive Film Festival, Human rights film festival,

15

Dane hrvatskog filma te PSSST! Festival nijemog filma u organizaciji Centra za


kulturu Trenjevka.
Filmski programi ostvarivat e se i u drugim ustanovama kroz projekt Kino u
mom kvartu koji ima za cilj revitalizirati kino projekcije u Centrima za kulturu na
prostoru cijelog Zagreba. Time bi se decentralizirala filmska ponuda koja je svedena
na Kina Tukanac i Europa te multiplekse. Ciljane skupine posjetitelja Kina u mom
kvartu su uenici i umirovljenici.
Meu programima nezavisne kulturne scene financirat e se programi
Hrvatskog filmskog saveza, Multimedijalnog instituta, Restarta, Kino kluba Zagreb,
Factuma i ostalih udruga i trgovakih drutava koji se bave filmskim programima.

Planirano za 2015. ukupno: 5.781.000,00 kn


Ustanove: 281.000,00 kn

Nezavisna produkcija: 5.500.000,00 kn

6. CENTRI ZA KULTURU I INOVATIVNE UMJETNIKE I KULTURNE


PRAKSE
6.1. CENTRI ZA KULTURU
Organizacija: 12 javnih gradskih ustanova
Broj zaposlenih: 124
Djelokrug rada i zakonska osnova: djelatnost kulture i obrazovanja to
obuhvaa organiziranje kazalinih, glazbenih, plesnih i drugih priredaba, galerijsku
djelatnost, organiziranje tribina, promocije knjiga i drugih kulturno-prosvjetnih
priredaba, javno prikazivanje filmova posebne umjetnike vrijednosti, nakladniku
djelatnost, posuivanje i izradu narodnih nonji, organiziranje poduke iz ritmike i
plesa, uenja sviranja glazbenih instrumenata i poduke iz drugih podruja kulture,
umjetnosti, dizajna i drugih oblika umjetnikog izraavanja, organiziranje i voenje
amaterskih slikarskih i kiparskih grupa primijenjenih likovnih sadraja,
organiziranje poduke iz podruja informatike, videa i tehnike kulture, poduke
stranih jezika i dr. Zakonska osnova: Zakon o ustanovama (Narodne novine 76/93,
29/97 - ispr., 47/99 - ispr. i 35/38) i Zakon o upravljanju javnim ustanovama u
kulturi (Narodne novine 96/01).
Na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2015.
godinu prijavilo se 24 predlagatelja sa 387 razliita programa. Vijee za centre za
kulturu pri odabiru programa vodi se Kriterijima za utvrivanje programa javnih
potreba u kulturi grada Zagreba.
Vodei rauna o interesima i potrebama graana, u centrima za kulturu
financirat e se programi namijenjeni svim dobnim skupinama:
- za djecu predkolske dobi: kreativno-edukativne radionice, kazaline
predstave, akcije...

16

- za djecu kolske dobi: kreativno-edukativne radionice, predavanja, seminari,


kazaline predstave, koncerti, izlobe, akcije, natjeaji...
- za odrasle: kreativno-edukativne radionice, predavanja, seminari, teajevi,
tribine, kazaline predstave, koncerti, izlobe, akcije, manifestacije...
- za graane tree ivotne dobi: kreativno-edukativne radionice, predavanja,
seminari, tribine, koncerti...
Prioritet u financiranju imati e cjeloviti projekti koji ukljuuju suradnju vie
centara za kulturu, tzv. umreavanje centara za kulturu (Kino u mom kvartu
ciklusi edukativnih tribina o filmu i filmovima odobrenima od Ministarstva
obrazovanja i znanosti"Glazba u mom kvartu" - ciklus edukativnih koncerata i ive
glazbe u suradnji s Glazbenom mladei), projekt "kvARTura" - etiri razliita
programa (ZG2, Ekokaz, Kvartovski demo bendovi, Vrata irom otvorena),
osmiljena prema potrebama kvarta i njegovih stanovnika u realizaciji kojih sudjeluju
graani, umjetnici i razliite udruge, ime se ostvaruje 22 razliitih programa.
Zapoete su inicijalne pripreme za program "Kazalite u kvartu" kako bi centri za
kulturu postali kulturna sredita kvartovskih dogaanja. Naglasit e se interaktivni
programi edukativno-kreativnih aktivnosti u koji se ukljuuju graani svih dobnih
skupina.
Posebno e se voditi briga o besplatnim programima za djecu u vrijeme
kolskih praznika (proljee, ljeto, zima), kao i humanitarnim programima ("Kreativni
sat u bolnici"), te posebnim programima namijenjenim osobama s invaliditetom i
osobama tree ivotne dobi.
Planirano za 2015. ukupno: 2.915.000,00 kn
Ustanove: 2.455.000,00 kn

Nezavisna produkcija: 460.000,00 kn

6.2. INOVATIVNE UMJETNIKE I KULTURNE PRAKSE


Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2015. pristiglo
je 403 programa i projekata upuenih od strane 249 predlagatelja. Programi se
vrednuju na temelju kriterija za utvrivanje Programa javnih potreba u kulturi Grada
Zagreba za djelatnost programa inovativnih umjetnikih i kulturnih praksi. Posebno
e se vrednovati programi i projekti koji potiu istraivaki karakter, originalnost
koncepta te primjenjivost novih tehnologija. Kriteriji za vrednovanje programa
inovatvnih umjetnikih i kulturnih praksi su i: drutvena angairanost, socijalna
osvijetenost; programi koji potiu umreavanje i suradnju na lokalnoj, regionalnoj,
nacionalnoj i meunarodnoj razini; ekonominost i dugoronost programa, te
orijentacija ka specifikumu alternativne kulture i supkulture
Sufinancirat e se, dakle, programi neovisnih umjetnikih i nevladinih udruga,
koji su podijeljeni na manifestacije, glazbeno-scenske, kazaline, likovne i
interdisciplinarne akcije, kreativne radionice i teajeve, inovativne programe koji su u
skladu s kulturnim interesima mladih i programe koji potiu mlade na kulturno
djelovanje te potiu umreavanje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
meunarodnoj razini.
Sufinacirat e se programi i projekti koje predlau raznorodne graanske
inicijative, a ne potpadaju pod strogo umjetnike djelatnosti; Centar za mirovne
studije, Centar za enske studije. Kao i programe od drutvenog znaaja koji potiu
razvoj kulture i umjetnosti kod osoba s posebnim potrebama: programi udruge Dlan

17

udruga kazalite vizualne umjetnosti i kultura gluhih, te Festival jednakih mogunosti


Drutva tjelesnih invalida.
Zatim, podrat e se programi koji ukazuju na razliitost u drutvu, te
meusobnu solidarnost; meunarodni festival Queer Zagreb, festival koji ve
tradicionalno predstavlja brojne umjetnike iz Hrvatske i svijeta i manifestacija Zagreb
Pride.
Tendencija razvoja urbane klupske scene, kao to su Attack, Movara i Pogon,
jaat e kroz programe alternativne kulture i supkulture.
U njima razne udruge organiziraju aktivnosti nezavisne kulture i kulture
mladih i pri tome aktivno djeluju na promociji urbane kulture i stvaranju uvjeta za
napredak alternativne scene.
Ukupnoj urbanoj kulturi grada Zagreba doprinos daju i multimedijski festivali,
koji zasluuju podrku lokalnih zajednica u kojima se odravaju jer su kao
manifestacija iznimno znaajni za promidbu grada; Zagrebi! Festival, Festival prvih,
Urbanfest, Festival alternativnog kazalinog izriaja FAKI, Illectricity festival,
Zagreb World Music Festival Nebo.
Osobito vrijedne su nekomercijalne kulturne inicijative i aktivnosti. Drugim
rijeima, to je stupanj samoodrivosti odreene kulturne aktivnosti manji, to je
njegov komercijalni ili populistiki potencijal slabiji, to je - uz kvalitetu i provedivost
programa prema zadanim kriterijima - vea mogunost da ona bude potpomognuta.
Planirano za 2015. ukupno: 1.500.000,00 kn

7. KULTURNO-UMJETNIKI AMATERIZAM
Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2015. godinu pristiglo je
472 programa iz sljedeih podruja kulturno-umjetnikog amaterizma - glazbenog,
folklornog, plesnog, kazalinog, likovnog, fotografije, filma i videa, manifestacija,
meunarodne, meuupanijske i meugradske suradnje, obljetnica, ostalih programa
(nacionalne manjine, zaviajne udruge, braniteljske udruge, osobe s posebnim
potrebama i dr.) te programi osam gradskih ustanova u kulturi.
Sukladno dogovorenim prioritetima i utvrenim smjernicama za razvoj
djelatnosti financirat e se programi ustanova i udruga vezani uz amaterske
manifestacije, natjecanja, festivale, smotre, programi za potrebe Grada Zagreba,
programi obiljeavanja znaajnih obljetnica amaterskih udruga, akcije u okviru
amaterskih udruga koje promiu programe odrivog razvoja i zdravog grada, te
programi meugradske, meuupanijske i meunarodne kulturne suradnje.
U program Javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2015. godinu za
djelatnost kulturno-umjetnikog amaterizma prema kvalitativnom i razvojnom
kriteriju bit e uvrteni:
- programi amaterskih udruga koje kontinuirano djeluju na podruju grada
Zagreba i dokazale su se svojim radom i kvalitetom realizacije ugovorenih
programa;
- novi inovativni programi udruga vezani uz aktivno amatersko djelovanje;

18

programi manjinskih udruga, programi udruga koje rade s osobama s


posebnim potrebama, programi braniteljskih udruga, te programi udruga
koje se bave prevencijom neprihvatljivog ponaanja djece i mladei.
Gradske ustanove u kulturi realizirat e brojne programe vezane uz djelatnost
kulturno-umjetnikog amaterizma: Koncertna direkcija Zagreb organizirat e 49.
Meunarodnu smotru folklora; Centar kulture na Peenici smotru kazalinih amatera
- 39. SKAZ i 19. Festival kazalinih amatera; Centar za kulturu Maksimir 9. Smotru
likovnog stvaralatva zagrebakih amaterskih udruga; Posudionica i radionica
narodnih nonji Kulturnog centra Travno i nadalje e rekonstruirati i restaurirati
narodne nonje, nastaviti program Hrvatske etnoriznice; Kulturni centar Travno
odravat e kvartovske manifestacije, koncerte i dr. Centar za kulturu Novi Zagreb
predstavit e koncerte folklornih grupa, izlobe tradicijskog graditeljstva, te pomagati
u organizaciji lokalnih manifestacija na svom podruju (Brezovica, Dugave, Demerje,
Kupineki Kraljevec, Blato i dr.); Narodno sveuilite Sesvete pomagat e u radu
sesvetskih KUD-ova koji e imati nastupe u njihovoj dvorani a odrat e i
tradicionalni koncert za Boi. Dramsko uilite Zagrebakog kazalita mladih
odravat e dramske, lutkarske i plesne radionice te predstave proizale iz spomenutih
radionica. Gradska smotra folklornih ansambala i folklornih skupina realizirat e se
sukladno propozicijama kao i 3. Natjecanje hrvatske vokalne tradicijske glazbe i 38.
Susreti zagrebakih glazbenih amatera.
U okviru meugradske kulturne suradnje nastavit e se bilateralna suradnja s
gradovima prijateljima Grada Zagreba (Be, Budimpeta, Bologna, Krakow,
Ljubljana, Mainz, Graz, i dr.) te dugogodinja meunarodna suradnja i razmjena
programa s ekom, Slovakom, Austrijom, Slovenijom, BIH i Makedonijom.
Planirano za 2015. ukupno: 5.988.000,00 kn
Ustanove: 488.000,00 kn

Nezavisna produkcija: 5.500.000,00 kn

B) MEUNARODNA, MEUUPANIJSKA, MEUGRADSKA KULTURNA


SURADNJA I GRADSKE MANIFESTACIJE
Na poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2015.
zaprimljeno je ukupno 475 programa meunarodne kulturne suradnje , koji e se
valorizirati prema prihvaenim opim i posebnim kriterijima za utvrivanje programa
Javnih potreba u kulturi Grada Zagreba.
Prioritet e imati programi koji potiu multilateralnu i regionalnu suradnju,
posebno sa glavnim gradovima zemalja EU, zatim programi koji su rezultat
kontinuirane suradnje, kao i oni koji imaju reciprocitet u suradnji. Kvaliteta programa,
njegova sadrajna vrijednost kao i sudjelovanje mladih e imati posebnu vanost, dok
e jedan od najvanijih kriterija biti meunarodni ugled institucije koja poziva te
poticanje budue suradnje.
Nastavlja se sufinanciranje meunarodnih projekata koji su dobili potporu
fondova EU, kao i onih koji su ve u tijeku poput Communicating Dance (program
Leonard da Vinci) Hrvatskog instituta za pokret i ples, Unlimited Access
/EACEA/Education, Audiovisual and Culture Executive Agency/Culture Programme
2007-2013.) Hrvatskog instituta za pokret i ples, Wild Card /EACEA/ Plesnog centra
Tala, projekt Corners/Culture Programme 2014.-2020./ Pogon.

19

Podrat e se takoer projekti koji e nastali kao rezultat potpisivanja


meunarodnih ugovora o suradnji Grada Zagreba i gradova prijatelja, kao to je
postavljanje spomenika Rueru Bokoviu u Milanu. Sufinancirat e se i Festival
Francuske u Hrvatskoj koji e se odrati od svibnja do rujna 2015 godine.
Prioritet u sufinanciranju dobit e veliki i znaajni projekti koji prezentiraju
bogatu hrvatsku kulturnu batinu te suvremeno umjetniko i kulturno stvaralatvo. Tu
istiemo gostovanja Zagrebake filharmonije u Salzburgu i Sarajevu. Zagrebaka
filharmonija e na poziv Salzburkog festivala odrati novogodinji koncert 1.
sijenja 2016. godine u velikoj dvorani Festspielhaus u Salzburgu. Uz dirigenta
Davida Danzmayra izvest e program koji e obuhvaati djela Mozarta, Straussa i
drugih uz domae i austrijske soliste opernih kua.
Nastavit e se financiranje programa koji imaju dugu tradiciju odravanja, kao
to su Festival komorne glazbe, Festival hrvatske glazbe u Beu, Zagreb film
festival,Vukovar film festival, ZagrebDox, Subversive Film Festival, meunarodni
festival dizajna Dan D, itd.
Planira se i dalje podravati velike i znaajne izlobe poput izlobe Rodin u
Metrovievom Zagrebu, izlobu skulptura Svjetlosne forme Vojislava Bakia u
Beogradu, projekt Metrovi u Pragu, kao i gostovanja gradskih kazalita i nezavisnih
kazalinih i plesnih grupa, te filmskih umjetnika na uglednim meunarodnim
festivalima. Meu znaajnim projektima istiemo gostovanja Zagrebakog kazalita
mladih u Sloveniji, BiH, Francuskoj, Njemakoj, Rumunjskoj i drugim zemljama,
zatim gostovanje zagrebakog kazalita Komedija u Mostaru, Gavelle u Srbiji i
Sloveniji itd.. Istiemo i 13. Festival svjetskog kazalita koje e zagrebakoj publici
ponovo predstaviti recentna kazalina ostvarenja. Tako e kulturna javnost imati
priliku vidjeti 6 predstava uglednih redatelja i kazalinih grupa iz nekoliko zemalja
Europe i svijeta. Nabrojimo samo neke: Elementarna estica po romanu
kontroverznog francuskog pisca Michela Houellebecga, u reiji Juliena Gosselina,
predstavu Smal Town Boy njemakog redatelja i pisca teksta Falka Richtera i druge.
Tu je Queer New York International Arts Festival, festival suvremenih izvedbenih i
vizualnih umjetnosti na kojem e u organizaciji udruge Domino amerikoj i svjetskoj
javnosti biti predstavljeni radovi suvremenih hrvatskih umjetnika.
U knjievnoj djelatnosti i dalje prioritet imaju razmjene knjievnika Hrvatskog
P.E.N-.a, DHK i HDP.
Nastavit e se organiziranje i financiranje velikih gradskih manifestacija poput
Dani Grada Zagreba, Ljeta u Zagrebu, Programa na ljetnoj pozornici Tukanac i
Advent i Nova Godina koje e uvelike obogatiti kulturni ivot Zagreba i njegovu
turistiku ponudu.
Planirano za 2015. ukupno: 7.500.000,00
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
PREDSJEDNIK
GRADSKE SKUPTINE
Darinko Kosor

20