Professional Documents
Culture Documents
Lovac u itu (eng. The Catcher in the Rye) je roman amerikog pisca J. D. Salingera iz 1951.
Iako objavljena 1951. godine, knjiga i danas izaziva mnoge kontroverze, osobite u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, gdje je bila 13 po redu (na ljestvici) najvie osporavanih knjiga u 90-ima
prologa stoljeda, prema Udruenju Amerikih Knjinica (ALA= American Library Association). Njen
protagonist, Holden Caulfield, postao je tinejderskom ikonom gnjeva i ljutnje.
U knjizi, 17-godinji Holden Caulfield prepriava svoja iskustva iz prijanje godine svoga ivota (kada
je imao 16 godina). Holden je izbaen iz Pencey Preparatory School (privatna srednja kola koju
pohaa), nakon to pada iz svih predmeta osim engleskog jezika. Holden odlazi u New York,
planirajudi provesti par dana u gradu prije nego to ode kudi i obavijesti roditelje. Knjiga, pisana u
prvom licu, prepriava ta tri dana provedena u New Yorku.
Knjiga zapravo, od poetka, opisuje 72 sata u Holdenovu ivotu, od ega on 48 sati provodi skitajudi
New Yorkom, nakon to je izbaen iz kole, u predboidno vrijeme.
Sadraj
1 Teme
2 Stil
3 Kontroverzije
4 Period
Teme
Sam naslov knjige odnosi se na krivo zapamden i izreen stih lirske pjesme Dolazedi iz ita (Comin
through the Rye) Roberta Burnsa: ako netko ulovi nekog dok kroz ito ide (gin a body meet a
body/comin through the rye). Ona je nevina misao izroena iz ideje da se zatite nevini.
Holden sebe zamilja kako stoji u polju ita u kojem se igraju djeca. U njegovoj matariji, na kraju tog
polja nalazi se provalija. On bi stajao u tom polju i pazio na djecu koja bi se previe pribliila rubu, i
uhvatio bi ih da ne padnu u provaliju odraslih i zrelosti. Kako on kae, on bi elio biti lovac u itu.
Ovo je metafora za djecu kako gube svoju istodu i nevinost te odrastaju i pretvaraju se u prevarante
koje Holden toliko prezire. Ovo je takoer neobian, naim oima gledano ironian dio u knjizi, jer bi
Holden htio spaavati druge, a ne moe spasiti sebe.
U jo jednom primjeru njegova poriva da ih zatiti, Holden je bio obeshrabren svim onim Jebi se
(Fuck you) grafitima i natpisima po Phoebeinoj koli da je osjedao, koliko god se on trudio obrisati
ih, kako dvostruko bre nastaju novi.
U knjizi se takoer obrauje tema pretvaranja. Holden prezire neistinost i lane namjere, i kroz itavu
knjigu on razabire sve prevarante na koje nailazi. Kao tinejder kojeg mue njegovi osjedaji i
neuspjesi, Holden vjeruje da svi poznati i uspjeni ljudi na koje nailazi i koji misle da su sretni, su
zapravo ili glupi ili neznalice. On ne nailazi na mogudnost da ljudi imaju razloge zato se ponekad
ponaaju tako kako se ponaaju. On njih i dalje naziva prevarantima, a njegova procjena ljudi je
zapravo u cijelosti bez ikakvih pravih razloga i dokaza, tj. on se pretvara da je on jedini iskren i da vidi
ono to je stvarno i to ostali ne vide, samo da bi dobio barem malen osjedaj pravde.