Lovac u itu

Lovac u itu (eng. The Catcher in the Rye) je roman amerikog pisca J. D. Salingera iz 1951.
Iako objavljena 1951. godine, knjiga i danas izaziva mnoge kontroverze, osobite u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, gdje je bila 13 po redu (na ljestvici) najvie osporavanih knjiga u 90-ima
prologa stoljeda, prema Udruenju Amerikih Knjinica (ALA= American Library Association). Njen
protagonist, Holden Caulfield, postao je tinejderskom ikonom gnjeva i ljutnje.
U knjizi, 17-godinji Holden Caulfield prepriava svoja iskustva iz prijanje godine svoga ivota (kada
je imao 16 godina). Holden je izbaen iz Pencey Preparatory School (privatna srednja kola koju
pohaa), nakon to pada iz svih predmeta osim engleskog jezika. Holden odlazi u New York,
planirajudi provesti par dana u gradu prije nego to ode kudi i obavijesti roditelje. Knjiga, pisana u
prvom licu, prepriava ta tri dana provedena u New Yorku.
Knjiga zapravo, od poetka, opisuje 72 sata u Holdenovu ivotu, od ega on 48 sati provodi skitajudi
New Yorkom, nakon to je izbaen iz kole, u predboidno vrijeme.
Sadraj
1 Teme
2 Stil
3 Kontroverzije
4 Period
Teme
Sam naslov knjige odnosi se na krivo zapamden i izreen stih lirske pjesme Dolazedi iz ita (Comin
through the Rye) Roberta Burnsa: ako netko ulovi nekog dok kroz ito ide (gin a body meet a
body/comin through the rye). Ona je nevina misao izroena iz ideje da se zatite nevini.
Holden sebe zamilja kako stoji u polju ita u kojem se igraju djeca. U njegovoj matariji, na kraju tog
polja nalazi se provalija. On bi stajao u tom polju i pazio na djecu koja bi se previe pribliila rubu, i
uhvatio bi ih da ne padnu u provaliju odraslih i zrelosti. Kako on kae, on bi elio biti lovac u itu.
Ovo je metafora za djecu kako gube svoju istodu i nevinost te odrastaju i pretvaraju se u prevarante
koje Holden toliko prezire. Ovo je takoer neobian, naim oima gledano ironian dio u knjizi, jer bi
Holden htio spaavati druge, a ne moe spasiti sebe.
U jo jednom primjeru njegova poriva da ih zatiti, Holden je bio obeshrabren svim onim Jebi se
(Fuck you) grafitima i natpisima po Phoebeinoj koli da je osjedao, koliko god se on trudio obrisati
ih, kako dvostruko bre nastaju novi.
U knjizi se takoer obrauje tema pretvaranja. Holden prezire neistinost i lane namjere, i kroz itavu
knjigu on razabire sve prevarante na koje nailazi. Kao tinejder kojeg mue njegovi osjedaji i
neuspjesi, Holden vjeruje da svi poznati i uspjeni ljudi na koje nailazi i koji misle da su sretni, su
zapravo ili glupi ili neznalice. On ne nailazi na mogudnost da ljudi imaju razloge zato se ponekad
ponaaju tako kako se ponaaju. On njih i dalje naziva prevarantima, a njegova procjena ljudi je
zapravo u cijelosti bez ikakvih pravih razloga i dokaza, tj. on se pretvara da je on jedini iskren i da vidi
ono to je stvarno i to ostali ne vide, samo da bi dobio barem malen osjedaj pravde.

On je idealist, osjedajno nezreo i nesposoban prilagoditi se ivotu i realnosti i posljedicama

odrastanja. On sebe smatra muenikom svoje vrste, rtvom svijeta, samo da bi opravdao svoju
izoliranost i nesposobnost suosjedanja i razumijevanja drugih.
Stil
Iako je osnovna tema romana pomalo magliasta, Holdenovi sarkastini komentari dodaju humor.
Primjerice, kada Holden sjedi sam u Ernejevom baru komentar na to kako se osjeda glasio je: Malopomalo poeo sam se osjedati kao konjska stranjica, sjededi onako potpuno sam.
Autor se posluio nainom pripovijedanja koje nosi naziv struja svijesti. To bi znailo da nam
protagonist pria dogaaje u polu kronolokom slijedu, ubacujudi tu i tamo injenice i misli, kako ih
se sjeti.
Kontroverzije
Lovac u itu je knjiga uronjena u mnoge kontroverzije od dana izdanja. Glavni razlozi navedeni u
zabrani ove knjige bili su koritenje vrijeajudih rijei (psovke i pogrdni nazivi), predbrani seks,
zlouporaba alkohola te prostitucija. Prema teorijama nekih krajnosti i ekstremnih ljudi, knjiga je
zapravo orue FBI-a ili CIA-a za upravljanje umovima.
Ubojica Johna Lennona, Mark David Chapman, nosio je ovu knjigu kada je uhiden odmah nakon
poinjenog zlodjela.
Iako su mnogi ljudi poput M. D. Chapmana i Johna Hinckleyja Jr. (koji je pokuao ubiti predsjednika
Reagana) znali nositi ovu knjigu, ipak postoji logino i razumno objanjenje za ove sluajnosti: oni se
jednostavno dive glavnom junaku Holdenu Caulfieldu. Kroz priu Holden je prikazan kao mladenaki
pobunjenik koji ne prihvada i nije prihvaden od strane svojih vrnjaka. Iz ove perspektive, osobe
poput Chapmana i Hinckleya poistovjeduju se s Holdenom Caulfieldom, osobom koju ne razumiju i
koja nije u stanju razumjeti druge.
Stoga se mnogi pitaju, je li Holden Caulfield stvarno dostojan titule junaka? Tu dolazi veza sa serijskim
ubojicama: oni koji su poinili zlodjela, ali ne iz puke zabave i gluposti, ved iz razloga da uivaju u slavi
u kojoj danas uiva Holden (iako je on samo lik iz fikcije). Oni smatraju da oni zapravo na taj nain
utjelovljuju Holdena te mu priskrbljuju slavu i prihvadanje koje on zasluuje. Citirajudi Marka Davida
Chapmana ovo se i potvruje: elio sam samo biti slavan kao John Lennon.
Period
Lovac u itu, i njegovo razdoblje smjeteno je u periodu od kasnih 1940-ih do ranih 1950-ih, to je
oko vremena kada je i roman napisan.
Smrt Holdenova brata Allieja dogodila se 18. srpnja 1946., kada je Holden imao samo 13 godina. To je
ujedno i najraniji dogaaj imalo opisan u knjizi. Stoga se smatra da se pria dogaa u prosincu 1949.,
a ispriana je u ljeto 1950. godine. Ovo potvruje i injenica da je Boid 1949. pao na subotu, stoga
dva Holdenova dana provedena u New Yorku bi odgovarala datumima 18. i 19. prosinca (kada bi to
bilo tjedan poslije, drugi dan Holdenova lunjanja bi bio Boid, a kada bi to bilo tjedan ranije,
Holdenova kola bi putala svoje ake dva tjedna ranije na boidne praznike).