Professional Documents
Culture Documents
PODELA UGLJOVODONIKA
ALKANI
*CnH2n+2
*Zasieni ugljovodonici ili parafini (latinski: parum affinis)
*Predstavljaju koren porodinog stabla organskih molekula
*Jedinjenja izgraena od sp3-hibridizovanih C-atoma povezanih meusobno i sa atomima vodonika
*U njima postoje samo -veze
*Prirodni gas
*Nafta
-benzin, ulja za podmazivanje, vazelinski i parafinski voskovi, katran i smole
-sirovine za proizvodnju plastinih masa, sintetikih vlakana i gume, alkohola, antifriza i mnogih drugih
petrohemijskih proizvoda
STRUKTURA
*Najjednostavniji alkan, metan, CH4
*Etan, propan, butan
*Izomerija strukturna - normalni (n-) i ravasti alkani . Npr. C7 9; C10 75; C15 - 4347 izomera
OSNOVI NOMENKLATURE
*Naziv svakog organskog jedinjenja se sastoji od 3 (tri) dela:
Ugljenikovi atomi najdueg niza se numeriu polazei od onog kraja koji je najblii supstituentu
(najmanji brojevi)
*Svako organsko jedinjenje mora se oznaiti ili hemijskim simbolima (formulom) ili imenom koje odgovara
njegovoj strukturi.
*Ime mora da bude jasno, precizno i jednostavno, i mora da se odnosi na samo jednu molekulsku strukturu.
*Danas su u upotrebi tri osnovna sistema nomenklature organskih jedinjenja:
*Trivijalna ili obina imena davana su jedinjenjima kojima nije bila poznata struktura i najee su ukazivala na
njihovo poreklo ili neku specifinu osobinu .
*Danas se ova nomenklatura koristi za dobro poznata jedinjenja ili za sloena jedinjenja za koja je nepodesno
koristiti sistematska imena.
TRIVIJALNA IMENA PRAVILA
*Alkani do etiri ugljenikova atoma imaju trivijalna imena, koja potiu od trivijalnih imena alkohola sa istim
brojem ugljenikovih atoma (metil-, etil-, propil- i butil-alkohol)
*Za vie ugljovodonike koriste se osnove grkih i latinskih naziva brojeva, koji oznaavaju broj ugljenikovih
atoma u molekulu, iza kojih sledi nastavak an
*Svi normalni alkani imaju u imenu prefiks n (CH3CH2CH2CH2CH3
n-pentan)
*Prefiks izo- korisi se za alkane koji sadre grupu (CH3)2CH-, a prefiks neo- za alkane sa (CH3)3C- grupom.
Upotreba prefiksa neo- je ograniena samo na neopentan i neoheksan.
IZVEDENA (SUPSTITUISANA) IMENA
*Izvedena imena su se mnogo koristila do uvoenja enevske nomenklature
*Vrlo su laka za razumevanje i zahtevaju poznavanje relativno malog broja imena
*Po ovoj nomenklaturi smatra se da je svaki alkan izveden od metana zamenom vodonikovog atoma drugim
grupama. Ove grupe su ugljovodonici sa jednim vodonikovim atomom manje i nazivaju se alkil-grupe
*Alkil grupe dobijaju imena tako to se od imena alkana odbije nastavak an i doda nastavak il (-CH3 metilgrupa, -C2H5 etil-, itd.).
*Izobutan, na primer, izveden je od metana tako to su tri vodonikova atoma zamenjena metil- grupama i naziva
se trimetilmetan:
CH3
CH3
CH CH3
*Kod alkil-grupa se sree izomerija kao i kod ugljovodonika. Zavisno od toga koji je vodonikov atom zamenjen
(primaran ili sekundaran), razlikuje se n-propil- i izopropil-grupa:
CH3CH2CH2-
CH3CHCH3
|
*Postoje 4 butil-grupe,2 izvedene iz normalnog, a 2 iz ravastog butana: n-butil-, sek-butil-, izobutil- i tercbutil-:
-izopropil-trimetilmetan
CH3
CH3 CH C CH3
CH3 CH3
IUPAC NOMENKLATURA
1.Pronai i imenovati najdui niz u molekulu
-Prva etiri zasiena nerazgranata aciklina ugljovodonika nazivaju se metan, etan, propan i butan.
Imena viih lanova homologog niza izvedena su iz numerikog prefiksa i nastavka -an
-Ako postoje dva ili vie nizova iste duine, za osnovni se uzima najrazgranatiji niz:
-Ukoliko je alkil grupa ravasta, primenjuju se ista IUPAC pravila kao i za osnovni niz: trai se najdui
niz te alkil grupe, odreuju supstituenti i dodaju odgovarajui nastavci
3. Numerisati ugljenikove atome najdueg niza, polazei od onog kraja koji je najblii susptituentu
-Primer:
Ispravno 1
-Ako se dva supstituenta nalaze na istom rastojanju od dva razliita kraja niza, niz se numerie prema
abecednom redu supstituenata. Prvi supstituent prema abecednom redu vezuje se za ugljenik sa manjim brojem
-Kada ima 3 i vie supstituenata:
uporediti brojeve C-atoma za koje su vezani supstituenti. Ispravan nain numerisanja sadri
najmanje brojeve (princip razlikovanja na prvoj taki)
-Primer:
-Prisustvo vie sloenih supstituenata oznaava se prefiksima bis-, tris-, tetrakis-, pentakis-, itd., iza
kojih sledi ime sloenog supstituenta u zagradi
Prefiksi di-, tri-, tetra- itd., kao i sek-, terc- ne rasporeuju se po abecednom redu, osim ako su
deo imena sloenog supstituenta
FIZIKE OSOBINE
*Polarnost
-Mala razlika u elektronegativnosti izmeu C i H
-Veze su usmerene na potpuno simetrian, nain tako da se i mala polarnost pojedinanih veza ponitava.
Zbog ovakve strukture molekul alkana je nepolaran ili neznatno polaran
*Take kljuanja i topljenja
-Sile koje deluju izmeu molekula nepolarnih jedinjenja su slabe van der Waals-ove sile
-Deluju na malom rastojanju, izmeu delova molekula koji su sasvim blizu jedan drugom, odnosno na
povrinama molekula. Sa porastom broja ugljenikovih atoma raste povrina molekula i jaaju ove sile
-Posledica toga je porast taki kljuanja i taki topljenja sa porastom broja ugljenikovih atoma.
*Alkani od:
-C1 do C4 su bezbojni gasovi,
-C5 do C17 su bezbojne tenosti
-C18 i vii su bezbojne vrste supstance
*Take kljuanja normalnih alkana pravilno rastu s porastom broja C-atoma. Izuzev za nie lanove, taka
kljuanja se poveava za 20 - 30oC za svaki novi C-atom, odnosno CH2 grupu, koja se uvede u molekul. To je
karakteristino za sve homologe nizove.
*Temperatura topljenja (tt): raste s porastom Mr; alkani sa normalnim nizom se pakiraju blisko u kristalima,
pa su im tt vie u odnosu na razgranate alkane (osim u sluaju visoko simetrinih struktura)
ne menja se pravilno kao taka kljuanja, jer intermolekulske sile u kristalu ne zavise samo od veliine
molekula, ve i od toga kako se molekul pakuje u kristalnu reetku
Ako se take topljenja nanesu na grafikon u zavisnosti od broja C-atoma, dobija se cik-cak kriva
*U gornjim takama krive su take topljenja ugljovodonika s parnim brojem ugljenikovih atoma (bolje se
pakuju u kristalne strukture), a u donjim s neparnim.
DOBIJANJE ALKANA
*Metode za dobijanje nekog organskog jedinjenja
Laboratorijske
Vreme
istoa supstance
IZOMERIZACIJA
*Izomerizovanje je proces u kojem normalni alkani prelaze u ravaste izomere zagrevanjem u prisustvu
katalizatora
NEZASIENI UGLJOVODONICI
ALKENI
*CnH2n
*nezasieni ugljovodici
*pored sp3, sadre i sp2 hibridizovane C-atome (dvostruke veze)
GEOMETRIJSKA IZOMERIJA
*Ograniena rotacija oko dvostruke veze
*postoji energetska barijera (264 kJ/mol) za rotaciju grupa povezanih dvostrukom vezom: maksimalno
preklapanje p-orbitala je kada su one paralelne, rotiranje C-atoma dvostruke veze za 90o razara p-vezu
*na sobnoj temperaturi nije mogua rotacija oko dvostruke veze (ograniena rotacija) to u nekim sluajevima
uzrokuje postojanje dva stereoizomera (geometrijski izomeri) koji se mogu razlikovati u reaktivnosti i fizikim
svojstvima.
NOMENKLATURA
*Imena alkena se izvode iz imena odgovarajuih alkana sa istim brojem ugljenikovih atoma; odbije se nastavak
-an i na njegovo mesto dodaje nastavak -en.
*Poloaj dvostruke veze se oznaava brojem prvog ugljenikovog atoma za koga je vezana dvostruka veza.
Numerisanje atoma ugljeni se vri brojevima tako da su ugljenikovi atomi na kojima se javlja dvostruka veza
obeleeni najmanjim moguim brojevima. Taj broj se stavlja ispred imena alkena.
*Ako je alken ravast obeleavanje se vri na isti nain kao i kod alkana.
*Svi alkeni imaju univerzalna imena koja su data od strane IUPACa, ali neki alkani su poznatiji po svojim
obiajnim imenima:
CH2=CH2
CH3-CH=CH2
(CH3)2CH=CH2
NALAENJE I DOBIJANJE
*Alkeni se mogu nai u nekim vrstama nafte, ali u veoma malim koliinama jer su dosta reaktivni. Najprostiji
alkeni kao npr: eten, propen i buten u velikim koliinama proizvode se krakovanjem nafte.
*U laboratorijama alkeni se najee dobijaju eliminacijom atoma ili atomskih grupa sa susednih ugljenikovih
atoma.
*Dehidratacija alkohola - eliminacija po jonskom tipu: kiseonik OH grupe privlai proton kiseline (nastanak
oksonijevog iona); H2O odlazi, a ostaje karbokation koji se pregrauje (1,2-pomakom H-) u stabilniji i privlai
elektrone susednog C-atoma, dok anion kiseline prima proton susednog C-atoma, te nastaje dvostruka veza.
*Fizike osobine: slini alkanima, take kljuanja su im nie od alkana s istim brojem C-atoma; apsorbuju UVsvetlo (zbog p-elektrona)
*Hemijske osobine: veoma su reaktivni zbog prisustva dvostruke veze.
*Najvanije reakcije:
Reakcije adicije
Reakcije oksidacije
Reakcije polimerizacije
REAKCIJE ADICIJE
OKSIDACIJA
POLIMERIZACIJA
*Graenje makromolekula; dolazi do stvaranja slobodnih radikala i poinje lanana reakcija.
DIENI
*Nezasieni ugljovodonici otvorenog niza sa dve dvostruke veze
*Podela diena:
1. Kumulovani obe dvostruke veze su na istom C-atomu
CH2=C=CH2
2.
1,3-propadien (Alen)
1,3-butadien
1,5-heksadien
*Nomenklatura prema alkenu samo to se umesto nastavka en dobija nastavak dien. Ispred imena se
stavljaju brojevi koji oznaavaju C-atome na kojima se nalaze dvostruke veze.
*Konjugacija veza:
HEMIJSKE OSOBINE
*Adicija halogena
*Adicija halogenovodonika
ALKINI
*CnH2n-2
*Nezasieni ugljovodonici koji na jednom mestu u svom molekulu imaju dva susedna ugljenikova atoma
spojena trogubom vezom, odnosno nezasienom vezom koju sainjavaju tri elektronska para.
*C-atomi koji uestvuju u izgradnji trostruke veze su sp-hibridizovani
*Sigma veza nastaje preklapanjem sp-sp orbitala, a preklapanjem nehibridizovanih p-orbitala nastaju dve pveze
*Trogubu vezu ini jedna i dve -veze, koje lee u meusobno normalnim ravnima
*Zbog difuznog karaktera -veza, distribucija elektrona u troguboj vezi ima oblik cilindrinog oblaka
z
pz
py
x
+
pz-pz
py-py
z
pz
py
y
sp
sp
sp-sp
prisustvo dve, tri itd. trogubih veza naznaava se imenom alkadiin, alkatriin, itd.
Numerisanje poinje od kraja blieg troguboj vezi, a obeleava se prvi ugljenikov atom trogube
veze
H-CC-H
H3C-CCH
Etin (acetilen)
1-propin
CH3-CC-CH3
2-butin
*Ukoliko su u molekulu prisutne i dvoguba i troguba veza, takav ugljovodonik se zove alkenin
*Pri numerisanju glavnog niza koji sadri i jednu i drugu vezu, polazi se od kraja koji je najblii jednoj od njih
*Ako su dvoguba i troguba veza ekvivalentne u odnosu na krajeve niza, manjim brojem se obeleava dvoguba
veza
CH3-CH=CH-CCH
3-penten-1-in
HCC-CH2-CH=CH2
1-penten-4-in
FIZIKE OSOBINE
*Sline su fizikim osobinama alkana i alkena
Take kljuanja rastu sa poveanjem broja ugljenikovih atoma i sline su takama kljuanja
odgovarajuih alkana i alkena
KISELOST ALKINA
*kiselost: mera sposobnosti jedinjenja da otpusti H-jon
*alkini koji poseduju trostruku vezu na terminalnom C atomu, R-CC-H, su kiseliji od ostalih ugljovodonika.
Razlog: nespareni elektronski par anjona alkina je u sp-orbitali (50% s-karaktera) koja je blia jezgru, pa je
stabilniji u odnosu na anjone alkena (u sp2 orbitali, 33% s-karaktera) i akana (u sp3 orbitali, 25% s-karaktera) to
alkinima daje veu kiselost
*Acetilid ion je slabija baza, budui da je njegov el. par vre vezan u sp orbitali
DOBIJANJE ALKINA
*Dva osnovna naina za uvoenje trogube veze u molekul:
Dehidrohalogeniranje dihalogenida
Dehalogenovanje 1,1,2,2-tetrahalogenida
DOBIJANJE ACETILENA
*Acetilen se industrijski dobija iz jeftinih prirodnih sirovina, koksa, krenjaka i vode
CaCO3 CaO + CO2
3C + CaO CaC2 + CO
CaC2 + 2H2O HCCH + Ca(OH)2
HEMIJSKE OSOBINE
*Reakcije alkina su posledica trogube veze i slabo kiselog terminalnog acetilenskog vodonika
*Analogne su reakcijama alkena - reakcije elektrofilne adicije
*Troguba veza je neto manje reaktivna prema elektrofilnim reagensima od dvogube, ali je reaktivnija u
reakcijama nukleofilne adicije
*U sluaju terminalnog poloaja trogube veze u molekulu alkina, oni podleu jo nekim specifinim
reakcijama:
1. Adicija vodonika, halogena, halogenovodinih kiselina, vode (hidratacija)
2. Stvaranje acetilida tekih metala
3. Stvaranje alkalnih metalacetilida
REAKCIJE ADICIJE
*Elektrofilni reagensi i nain njihove adicije na trogubu vezu isti su kao i na dvogubu vezu, izuzev to se
umesto jednog troe dva molekula reagensa i to je reakcija postupna i sporija
* veza se transformie u dve veze
*obino egzotermne
ADICIJA VODONIKA
*Nastaju dve vrste proizvoda adicijom jednog mola H2 nastaju alkeni, a adicijom dva mola H2 nastaju alkani.
*Koja e reakcija tei zavisi od izbora katalizatora: Pt, Pd ili Ni alkani
*Pd + Pb(CH3COO)2 (Lindlarov katalizator) cis alkeni; Na ili Li u tenom NH3 trans alkeni
ADICIJA HALOGENA
*Posle prvog stupnja dobijaju se nezasieni dihalogenidi, koji su obino manje reaktivni prema daljoj adiciji od
samih alkina. Oni se mogu izolovati i to su proizvodi anti-adicije
*produkt je obino smesa cis i trans izomera
*teko je reakciju zaustaviti u stupnju nastajanja alkena
ADICIJA HALOGENOVODONIKA
*Alkini adiraju halogenovodonike (HCl i HBr) i grade nezasiene halogenide ili geminalne dihalogenide
*Oba stupnja reakcije slede Markovnikovljevo pravilo
HIDRATACIJA
*Adicijom vode na acetilen u prisustvu iva(II)sulfata, HgSO4, i sumporne kiseline, H2SO4, gradi se vinilalkohol, koji je nestabilan i odmah se preureuje u acetaldehid
*Acetilen gradi aldehid, a svi ostali grade ketone
POLIMERIZACIJA
*Alkini podleu ciklinoj i linearnoj polimerizaciji
-Ciklina polimerizacija:
-Linearna polimerizacija - kada se uvodi u rastvor bakar hlorida u amonijum hloridu, acetilen se
polimerizuje u vinilacetilen i divinil acetilen:
OKSIDACIJA ALKINA
1. Oksidacija permanganatom
Karboksilne kiseline se lako identifikuju; metoda slui za utvrivanje poloaja trogube veze u molekulu
2. Ozonoliza alkina
OBRAZOVANJE ACETILIDA
*Alkini sa terminalnim trostrukim vezama stvaraju nerastvorne acetilide sa Ag(I) ili Cu(I) solima u alkoholnom
rastvoru AgNO3
*Upotreba:
ACETILEN
*Bezbojan gas
*Termodinamiki je nestabilan, pri udaru eksplodira i razlae se na ugljenik i vodonik.
za autogeno zavarivanje
CIKLOALKANI
*CnH2n
IZOMERIJA