NEZAPOSLENOST I RECESIJA

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, novembar,2014

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; I GODINA
SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

NEZAPOSLENOST I RECESIJA
SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja Ivan Banui student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,

Indeks broj: 0261-14/RIT, odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da
sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora
odnosno asistenta.

STUDENT: Ivan Banui

PREDMET: Osnovi ekonomije
PROFESOR: Dr. sc. Edin Arnaut
ASISTENT: Mr. Draen Latro

SADRAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................1
1.1.

Problem, predmet i objekt istraivanja.........................................................................2

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze.................................................................................3

1.3. Svrha i ciljevi istraivanja................................................................................................3
2. TRITE RADA I NEZAPOSLENOST................................................................................5
3. NEZAPOSLENOST I RECESIJA BiH..................................................................................8
3.1. Zaposlenost/nezaposlenost i proizvodnja.........................................................................9
3.4.1. Siva ekonomija i zaposlenost..................................................................................14
3.4.2. Smanjivanje obima sive ekonomije u BiH..............................................................15
4. PRIORITETNI CILJEVI STRATEGIJE ZAPOLJAVANJA 2010 2014.........................16
4.1. Smanjenje deficita produktivnog zapoljavanja i dostojanstvenog rada........................17
4.3. Unaprijediti djelotvornost i efikasnost i upravljanje politikama i industrijama trita
rada........................................................................................................................................20
4. ZAKLJUAK.......................................................................................................................21
5. LITERATURA......................................................................................................................22

1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada je Nezaposlenost i recesija BiH. Kroz ovaj rad prikazat u
teoretski i praktino nezaposlenost i recesiju na primjeru BiH. Nezaposlenost je stanje u
kojemu se dio radno sposobnih lanova drutva ne moe zaposliti primjereno svojim
sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobiajenu plau. U nezaposlene se ubrajaju i svi
lanovi drutva koji su djelomino zaposleni, ali njihova radna snaga nije u punoj mjeri
iskoritena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna za normalno
uzdravanje.
Nezaposlenost moe biti otvorena i prikrivena. Razlikuju se etiri najvanija tipa otvorene
nezaposlenosti: 1. frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji mijenjaju posao ili ga
prekidaju zbog nestaice materijala i drugih slinih uzroka; taj oblik nezaposlenosti ujedno
proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potranje rada; 2. sezonska nezaposlenost kao rezultat
nemogunosti obavljanja nekih poslova jer su vezani za godinja doba ili ih onemoguuju
vremenske nepogode; 3. tehnoloka nezaposlenost; nastaje zbog tehnikih usavravanja ili
preusmjeravanja proizvodnje, to ini zaposlene nepotrebnima u postojeem broju; 4.
ciklika nezaposlenost; uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi slini povremeni poremeaji
tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima, uz istodobno nesmanjenu ponudu.
Otvorena nezaposlenost naglo se poveava u doba kriza, recesija, velikih tehnolokih
revolucioniranja, elementarnih nepogoda, ratnih razaranja itd. Prikrivena nezaposlenost
proizlazi iz nedovoljnog iskoritavanja radne snage, to znai oblik nezaposlenosti unutar
postojee zaposlenosti. Nastojanja bivih socijalistikih drutava da postignu visok stupanj
zaposlenosti stvarao je suvian, esto ekonomski uvelike nepotreban broj radnih mjesta
zaposlenih.
U uvodu, posebnu panja je posveena sljedeim tematskim jedinicama: 1) problem, predmet
i objekt istraivanja, 2) radna hipoteza i pomone hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraivanja, 4)
struktura rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraivanja

Iznimno visoka stopa registrirane

nezaposlenosti koja se kontinuirano poveava u

posljednjih 10 godina predstavlja jedan od najznaajnijih ekonomskih i socijalnih problema u

Bosni i Hercegovini.
Ovaj problem zapoljavanja se razmatra u kontekstu drugih politika kao to su politike vezane
za siromatvo, razvoj malih i srednjih poduzea (MSO) i poduzetnitva. Nezaposlenost u BiH
proteklih godina je iznosila preko 40% i to je uglavnom naslijeeno od prethodnog sustava, te
dodatno uveana ratnim razaranjem proizvodnih kapaciteta. Procjene tete govore o
unitavanju oko 70% prijeratnih industrijskih kapaciteta. Usprkos injenici da u FBiH biljei
stalan rast bruto drutvenog proizvoda (GDP-a) ekonomski rast nije propraen adekvatnim
rastom

zaposlenosti.
Razlog treba traiti u naslijeenoj nepovoljnoj situaciji privrede, unitavanju

proizvodnih kapaciteta, spor rast zaposlenosti je uzrokovan i transformacijskim procesima te

sporim implementiranjem strukturnih reformi. Velika dravna poduzea, koja su predstavljala
glavni izvor zapoljavanja prestala su raditi ili rade kapacitetom 20% od prijeratnog. Proces
osnivanja novih poduzea i razvoj poduzetnitva nisu bili dovoljno snani da ublae velike
gubitke radnih mjesta. Usporenom rastu novih radnih mjesta pridonio je neformalni sektor
(siva ekonomija).
Problem istraivanja u ovom seminarskom radu je nedovoljno znanje o samoj injenici
nezaposlenosti BiH.
Tako postavljen problem istraivanja predstavlja znanstvenu paradigmu za definiranje
predmet istraivanja: istraiti i utvrditi najvanije odrednice o samoj nezaposlenosti i recesiji,
sa posebni akcentom na nezaposlenost Bosne i Hercegovine.
Problem i predmet istraivanja odnose se na dva sloena objekta istraivanja; nezaposlenost i
recesiju.

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze

Na osnovu predmeta i problema istraivanja postavljena je radna hipoteza Sporo

rekonstruiranje propalih poduzea

i promjena

vlasnike strukture nakon ratnih

razaranja, drava kao upravljako tijelo nije dovoljno uinila da industrijsku

proizvodnju nadomjesti otvaranjem novih radnih mjesta.

Pomone hipoteze ( kr P.H), i to:

P.H 1:. Nae neznanje ograniava rast proizvodnje BiH, a samim time i
zapoljavanje novog kadra.

P.H.2: : Izraena siva ekonomija u BiH koja loe utjee na GDP

1.3. Svrha i ciljevi istraivanja

U najuoj vezi s problemom, predmetom i objektima znanstvenog istraivanja, postavljenom
radnom hipotezom i pomonim hipotezama, odreeni su svrha i ciljevi istraivanja.

Svrha seminarskog rada je je istraivanje ili ispitivanje objekta koji se analizira, tj. da se
istrai nezaposlenost i recesija na podruju Bosne i Hercegovine.

Cilj rada je ukazati na znaajnost zaposlenosti odnosno nezaposlenosti BiH, te recesije u

naoj zemlji.

1.4. Struktura rada

Rezultati istraivanja u ovom seminarskom radu su predstavljeni u pet meusobno povezanih
dijelova.

Prvi dio, odnosi se na problem istraivanja, predmet i objekt istraivanja, radnu hipotezu,
svrhu i ciljeve istraivanja te strukturu seminarskog rada zbog lakeg praenja materije.
U drugom dijelu, prezentiran je sam pojam trita rada i nezaposlenosti, te su nabrojane i
objanjene vrste nezaposlenosti.
U treem dijelu govori o nezaposlenosti i recesiji u BiH, te sivoj ekonomiji i sprjeavanje sive
ekonomije u BiH.
etvrti dio govori o strategijama zapoljavanja u periodu od 2010. 2014. godine.
U posljednjem dijelu dani su sistematizirani rezultati istraivanja provedenog u seminarskom
radu, kojim je dokazivana radna hipoteza

2. TRITE RADA I NEZAPOSLENOST

Trite rada je sastavni dio trita faktora inputa proizvodnje i na njemu se trai i prodaje
rad. 1
Trite rada, uostalom kao i druga trita, bi se najjednostavnije moglo opisati kako mjesto
susreta ponude i potranje, u ovom sluaju ponude i tranje za radnom snagom, odnosno
mjesto gdje se nezaposleni natjeu da nau posao, a poslodavci da nau radnika. Trite rada
se moe promatrati i kao radni potencijal, odnosno ukupna radna snaga jedne ekonomije ime
su obuhvaena sva zaposlena i nezaposlena lica. Ovdje je bitno definirati pojmove radne
1

snage, zaposlenih i nezaposlenih lica kako bi se to jasnije sagledao upravo onaj segment
ukupne populacije koji pokriva trite rada.
Radna snaga je broj ljudi u nacionalnoj ekonomiji koji su voljni i sposobni raditi (zaposleni +
nezaposleni). Iz radne snage se iskljuuju oni koji su nesposobni raditi i oni koji su
obeshrabreni tj. oni koji ne trae aktivno posao. U skladu s tim mjerenje nezaposlenosti ne
ukljuuje obeshrabrene radnike, odnosno one radnike koji ne trae posao jer smatraju da ga ne
mogu nai.
Nezaposlenom osobom u smislu Zakona o zapoljavanju smatra se osoba sposobna za rad, u
dobi od 15 do 65 godina, koja je evidentirana u Zavodu za zapoljavanje kao traitelj
zaposlenja, redovno se prijavljuje, a nije u radnom odnosu, nije vlasnik ili veinski suvlasnik
vie od 51% udjela u trgovakom drutvu ili u drugom pravnom licu, ne obavlja samostalno
profesionalnu i privrednu djelatnost, nije veinski vlasnik ili suvlasnik vie od 51% udjela u
poljoprivrednom domainstvu, te nije redovan uenik, student ili penzioner. Postoji razlika u
metodologiji koja se koristi za mjerenje nezaposlenosti, a koju koristi ILO (Meunarodna
organizacija rada) pri emu oni ukljuuju i podzaposlene u kategoriju zaposlenih osoba.
Podzaposleni su osobe koje rade povremeno ali trae stalno zaposlenje. Obzirom da statistika
u nezaposlene ukljuuje i one koji su evidentirani na Zavodu ali ne trae aktivno posao jer
rade negdje na crno, to znai da siva ekonomija poveava slubenu stopu nezaposlenosti,
odnosno utie na to da zvanina stopa nezaposlenosti bude vea od one realne.

Uz inflaciju, nezaposlenost predstavlja jedan od najteih ekonomskih problema jer znai

izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne trokove, pridonosi znaajnoj
''razgradnji'' ljudskog kapitala, poveava nejednakost (neravnopravnost) u drutvu, a izaziva i
znaajna psiholoka optereenja ostavljajui doivljaj

beskorisnosti i bezizglednosti.

Nezaposlenost se moe razvrstati prema razliitim gleditima. Tradicionalna podjela tipova

nezaposlenosti prema njihovim uzrocima najee razlikuje: 2
a) normalnu,
b) ciklinu i
c) strukturnu nezaposlenost.

Normalna nezaposlenost ukljuuje sezonsku i frikcijsku. Sezonska nezaposlenost je posljedica

snanih varijacija ekonomskih procesa u odreenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim,
tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatija ne mogu premostiti
proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena. Znaajne promjene na strani
ponude rada u odreenim razdobljima tokom godine, na primjer u vrijeme zavretka kolske
godine, takoer mogu biti uzrok sezonskih promjena nivoa nezaposlenosti. Frikcijska
nezaposlenost javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi izmeu podruja i zaposlenja ili kroz
razliite stadije ivotnog ciklusa, odnosno ukoliko prelazi s jednog radnog mjesta na drugo
zahtijevaju odreeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traenja) uzrokovano ne
savrenou obavjetavanja i mobilnosti. Obino se pretpostavlja da je takva nezaposlenost
kratkotrajna budui da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajuih radnih mjesta, a
za usklaivanje ponude i potranje, odnosno spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino
vrijeme. ak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje
dok diplomirani studenti trae posao ili dok se ene nakon poroda vraaju u radnu snagu.
Kae se da u uvjetima postojanja samo frikcijske nezaposlenost proizvodne mogunosti
drutva su potpuno iskoritene i nezaposlenost je na minimumu frikcijske nezaposlenosti privremeno su nezaposleni samo oni radnici koji prelaze s jednog na drugi posao (obino oko
5-6% ukupne radne snage).
Ciklina nezaposlenost, posljedica je opeg nedostatka tranje na tritu roba i implicitno na
tritu rada. Ona se javlja kada je ukupna tranja za radom niska. Kad se smanjuju potronja i
proizvodnja, nezaposlenost se poveava. Ukoliko se radi o dugoronom niskom ekonomskom
rastu, takav se tip nezaposlenosti koja je uzrokovana nedostatkom potranje naziva
stagnacijska nezaposlenost.
Strukturna nezaposlenost oznaava neusklaenosti izmeu ponude i potranje za radnicima u
pogledu zanimanja, obrazovanja i kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Te neusklaenosti se
mogu javiti zbog toga to potranja za jednom vrstom rada raste dok se potranja za drugom
vrstom rada smanjuje u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagoavati.
Upravo zbog svoje strukturne komponente, ova vrsta nezaposlenosti zahtijeva dugorone i
aktivne mjere kako bi se ublaila ili otklonila. Strukturna nezaposlenost kao takva je i predmet
posebne analize na tritima rada jer predstavlja kritini oblik ukupne nezaposlenosti. Zbog
toga treba rei da u cilju to detaljnijeg sagledavanja i uoavanja pojava strukturne
nezaposlenosti, posebno treba uzeti u obzir i neke nove forme strukturne nezaposlenosti

naroito u sluaju kada kapitalni fondovi jedne ekonomije nisu dovoljni da zaposle svu
raspoloivu radnu snagu to je tipino za zemlje u razvoju, mada se takva situacija povremeno
javlja i u razvijenim zemljama. U ekonomskoj teoriji vano mjesto zauzima i razlikovanje
dobrovoljne i nedobrovoljne nezaposlenosti. Osobe koje su odbile ponueni posao moemo
nazvati dobrovoljno nezaposlenima jer su odabrale daljnje traenje posla nadajui se boljim
uvjetima, ali su mnoge od tih osoba neeljeno izgubile prethodni posao te su protiv svoje
volje u situaciji da trae odgovarajui posao. Takoer, osobe koje su dobrovoljno napustile
prethodni posao moemo nazvati dobrovoljno nezaposlenima, no ako su ga napustile
oekujui da e u kratkom roku pronai drugi posao, a uvjetima na tritu rada onemoguuju
pronalazak novog zaposlenja tokom dueg razdoblja, takva produena nezaposlenost sigurno
nije dobrovoljna. Iz navedenog je oito da se pojmovi dobrovoljnosti i nedobrovoljnosti ne
mogu upotrijebiti u njihovom jednostavnom svakodnevnom znaenju.

3. NEZAPOSLENOST I RECESIJA BiH

ZAPOSLENOST: Ovdje se ubrajaju osobe koje obavljaju bilo kakav plaeni posao kao i oni
koji imaju posao, ali su odsutni s posla zbog bolesti, trajka ili godinjeg odmora. 3
Sporo otvaranje radnih mjesta i niska tranja je kljuni problem nezaposlenosti u BiH.
BiH u usporedbi sa zemljama u okruenju, posebice zemljama EU, ima uz Makedoniju
najniu stopu zaposlenosti.
Trite rada i zapoljavanje u BiH se suoava s brojnim izazovima:
3

Niska stopa aktivno radno sposobnog stanovnitva

Visok broj obeshrabrenih
Nedovoljno stvaranje radnih mjesta (porast broja radnih mjesta na neformalnom

tritu)
Neusklaeni obrazovni programi
Standardi EU su na vioj razini od BiH
Zavodi za zapoljavanje imaju ogranienu ulogu u posredovanju izmeu ponude i
potranje i zbog neoglaavanja poslodavaca za odreena radna mjesta

Rezultati anketa potvruju prisutnost neformalne ekonomije u BiH, a stopa je porasla

recesijom nae zemlje jo vie nego u ranijem periodu. Usporeujui podatke nezaposlenih
(272,034) do kojih je dola anketa s administrativnim podatcima zavoda za zapoljavanje u
BiH 2009. (497.600) vidno je da u neformalnoj ekonomiji (225.556) ima veliki broj radne
snage (23.4%)
Jedna od mjera koja omoguava smanjenje dugorone nezaposlenosti je potpora
samozapoljavanju i registriranju istih. Gotovo etvrtina ekonomski aktivnog stanovnitva je
nezaposlena: samo dva od pet radno sposobnih lica se zaposlena.
Razlike meu spolovima su uoljive u pogledu uea radne snage i stope zaposlenosti
stope za mukarce su dvostruko vie od stopa za ene. Stopa neaktivnosti ena varira meu
entitetima i kree se od 64,1% u RS do 74,3% u BH BiH u 2009. Godini. Ovaj problem nije
dovoljno analiziran u BiH i ovako veliki nivo neaktivnosti moe se pripisati niskom nivou
obrazovanja kao i kulturolokom faktoru i nejednakom tritu rada.
Postoje velike razlike meu spolovima u sektorskoj strukturi zaposlenosti. Industrijski sektor
je preputen mukarcima 40% dok je ena u tom sektoru 16%. Struktura zaposlenosti u BiH i
dalje pokazuje jeku tradicionalnu radnu podjelu zanimanja gdje ene pronalaze zaposlenje u
tipino enskim zanimanjima.
Razvojna politika BiH se fokusira na jaanju uloge znanja i inovacija, kompletiranja trita i
snaenje rasta i zaposlenosti radi boljeg drutvenog blagostanja nae drave. Ova razvojna
politika bi doprinijela konkurentnosti, odnosno boljem globalnom pozicioniranju kao i
ispunjavanju ekonomskih uvjeta za postajanje lanice EU.

3.1. Zaposlenost/nezaposlenost i proizvodnja

Sve tranzicijske zemlje pa tako i naa zemlja prolaze kroz teko razdoblje ne zaposlenosti.
Procesi kroz koje prolazi naa zemlja je bolan i dugotrajan. Tranzicijski procesi su donijeli

promjene u gospodarstvu i strukturu zaposlenosti. Broj radnih mjesta je drastino smanjen za

50% ako znamo da je 1991. godine u naoj zemlji bilo 24 % nezaposlenih, a 2011. Godine
nezaposlenost je dosegla 40-42 %. Broj radnih mjesta je smanjen u svim tranzicijskim
zemljama,

najvie

je

smanjeno

industriji.

Mnoga poduzea u svim granama proizvodnje su propala te tako moramo pribjei drugoj
vrsti

zaposlenosti

odnosno

treba

nalaziti

nova

rjeenja

kod

zapoljavanja.

Znamo da je proizvodnja najbolji i najsigurniji nain zaposlenosti za dugoroan period,

takoer znamo da je proizvodnja garancija blagostanja svake drave, i svakako velikom
proizvodnjom dolazi do jaanja GDP-a jedne drave. Proizvodnja i zaposlenost su savrena
kombinacija koju svaka drava prieljkuje za svoju zemlju.

Graf 1: Kretanje zaposlenosti u 2010. godini

Ovaj grafikon nam govori da zaposlenost u BiH stalno varira (poveava i smanjuje se).
Najvei utjecaj tome je proizvodnja tj. kako se obim proizvodnje poveava ili smanjiva tako i
zaposlenost se poveava i smanjiva. Kao to na grafikonu moemo vidjeti najvea zaposlenost
je bila u studenom prole godine, dok je najnia bila u oujku prole godini, utjecaj svega toga
su poveavanje cijena (inflacija) to dovodi do smanjenja proizvodnje, a samim tim se
smanjenja i zaposlenosti.

3.2. Smanjivanje ekonomskog rasta u BiH

Svjetska ekonomska kriza (recesija) koja je otpoela 2007. Godine dovela je do smanjenja
BiH ekonomske aktivnosti u 2008. Godini. Nagli pad BiH izvoza te veliki pad privatne
potronje, kljuni su uzroci recesije. Ako znamo da je proteklih nekoliko godina stopa realnog
rasta u BiH iznosila preko 5 %. Pad proizvodnje i zaposlenosti izazvano smanjenjem izvoza
roba i usluga od 16,2% dodatno je izazvalo pad raspoloivog dohotka kuanstva i javnih
prihoda. Pad novanih priliva iz inozemstva na temelju dohotka i doznaka dodatno je ugrozio
raspoloivi dohodak te dovelo do smanjenja nominalnog i realnog pada privatne potronje.
Zaotravanje kreditnih kriterija od strane poslovnih banaka pogoralo je situaciju u BiH
poduzeima te tako zadalo udarac privatnim investicijama i privredi openito.
U proteklih nekoliko godina industrijska proizvodnja BiH je biljeila rast i do 10%. Globalna
ekonomska kriza se negativno odrazila i na BiH gospodarstvo to je rezultiralo padom
proizvodnje

do

3,3%

2009.

God.

odnosu

na

2008.

God.

Pad gospodarstva BiH automatizmom dovodi do pada proizvedenosti BiH poduzea, a pad
proizvodnosti rezultira poveanje nezaposlenosti BiH graana. Negativna kretanja BiH
ekonomije dovela su do toga da domai proizvoai otpuste veliki broj zaposlenih.
U 2009. Godini je prvi put u posljednjih pet godina zabiljeeno smanjene broja zaposlenih u
BiH. Slubeno zaposlenih u BiH u 2009. Godini je bilo 691,8 tisua prema podatcima
Agencije za statistiku BiH, a isti izvori navodi da se istodobno broj registriranih nezaposlenih
poveao za 1% to predstavlja 497,6 tisua osoba. Administrativna stopa nezaposlenosti je
izrazito visoka i iznosi 41,8% u 2009. Godini dok je po anketi o radnoj snazi (ARS) realna
stopa nezaposlenosti u BiH iznosila 24,1%.
Recesija kako u svjetskom tako i na BiH tritu je uzela svoj danak. Plae u BiH su tijekom
2009. Godine sporije rasle u odnosu na prethodne godine. Prosjena neto plaa u BiH je u
2009. Iznosila 790 KM s rastom od 5%.4

3.3. Problem globalne recesije u BiH tei i dugotrajniji u odnosu na ostale zemlje
Globalna recesija donosi pad ekonomske aktivnosti, nelikvidnosti realnog sektora, probleme
financiranja tekueg prihoda, rasta i razvoja kompanija, depresiju potronje graana i
agregatne potronje, te enormni rast nezaposlenosti. Od tri glavne karakteristike krize pad
cijena imovine, pad zaposlenosti i proizvodnje, i pad realne vrijednosti javnog duga za BiH,
zbog donoenja deprecijacije trita rada i politike osjetljivosti problema masovne dugorone
nezaposlenosti.
Ukupni, i prije recesije izraen strukturni poremeaji znatno teim e uiniti ciklini oporavak
BiH, te ga u odsustvo institucionalne podrke prestruktuiranju privrede uini znatno bolnijim i
duim od drugih zemalja, pogotovo to BiH nema na raspolaganju instrumente ekonomske
politike koje uobiajeno imaju druge zemlje. Ve u predrecesijskom vremenu vie puta je
upozoravano na sporiji napredak struktuiranih reformi. 5
Ne ravnotea na tritu rada koja proizlazi iz promjena u poslovnim ciklusima, kakva je na
sceni u BiH od zadnjeg kvartala 2008. godine, trebala bi biti ciklinog karaktera, no promjene
4
5

u veliini nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta koje potiu iz trenutnog stanja u okruenju
mogu postati postojane. Takva situacija moe biti vjerojatnija ukoliko proces prilagoavanja
na tritu rada postane dui. U situaciji nefleksibilnog prilagoavanja mogue je da se
nezaposlenost ne vrati na svoj poetni nivo u vrijeme ekspanzije, ve da bude zadrana na
nivou iz perioda recesije.
Rast nezaposlenosti izazvat e veliki pritisak na budet zemlje, na znatno osiromaenje
stanovnitva, pri emu su potencijalni sukobi izmeu onih koji imaju posao i onih koji ga
nemaju to u zemlji kakva je BiH uvijek ima politiki i nacionalni prizvuk. Ekonomske
nejednakosti izmeu zaposlenih i nezaposlenih, kao i meu samim zaposlenim, produbljuju i
podrivaju koheziju. Visoka nejednakost rezultira poveanim kriminalom, poveanom
korupcijom, veom makroekonomskom nestabilnou i niim oekivanim trajanjem ivota.
Od tuda je odrivi razvoj tokom krize osobito sloen problem, pogotovo to je neoliberalni
individualizam destruirao socijalnu koheziju i produbio antagonizam rada i kapitala. Ovako
razbijena socijalna kohezija u bosanskohercegovakoj je javnosti eliminirala osjeaje
graanske dunosti.6
3.4. Siva ekonomija u BiH

Prije vie godina reeno je da je siva ekonomija u BiH jedini socijalni program zahvaljujui
injenici da vlasti u BiH nemaju kompetentne odgovore za rjeavanje razvojnih, politikih i
socijalnih problema. Naalost, ni danas o toj temi nema kompetentan odgovor. Istina, u
meuvremenu su se desile mnoge reforme, sa veim ili manjim utjecajem na obim i strukturu
sive ekonomije, statistike institucije su poele ukljuivati sivu ekonomiju u obraun
drutvenog proizvoda, ali nemo drutva da nametne legalne metode poslovanja, da povea
povjerenje u institucije i da rijei socijalne probleme jo uvijek su snano izraeni. Rairenost
sive ekonomije kod nas nije izazvana nedostatkom propisa koji je ograniavaju, mada oni nisu
savreni, nisu moderni ni dovoljno efikasni. Prije bi se moglo rei da je utjecaj korupcije na
profitabilnost sive ekonomije jedan od njenih snanijih pokretaa.
U uslovima korumpiranog drutva moralni sud o poslovanja u sferi sive ekonomije se mijenja.
Stanovnitvo angairano u sferi sive ekonomije lake prata vlastima korupciju. Na taj nain
uspostavlja se loe strategije legalne i ilegalne ekonomije. Siva ekonomija je stara koliko i
6

oporezivanje. 7Zemlje sa visokim poreskim stopama, visokim stupnjem korupcije, irokim

diskrecionim pravima vlasti i loim zakonodavstvom susreu sa viom stopom sive ekonomije
(lo ekvilibrijum). Meutim, svako smanjenje poreskih stopa ne vodi direktno eliminiranju
sive ekonomije. Ako se smanje poreske stope, a nivo korupcije ostane visok, sve dok je mito
koji se plaa korumpiranim vlastima manji od poreza koji se plaa dravi, postojee
motivacija za poslovanje u sivoj zoni.
Kroz demokratske izbore, graani biraju onu vlast od koje oekuju da e im sa to manje
njihovog novca, uzetog kroz poreze, ponuditi najvie javnih usluga. To je dominirajui princip
ponaanja biraa u zemljama sa razvijenom demokracijom i efikasnim funkcioniranjem
trita. Meutim, u BiH kao zemlji sa zaostalom demokracijom i nemonom ekonomijom,
porezi i javna potronja postaju predmet politikih manipulacija, skrivanja i netransparentnog
troenja. Percepcija graana o sivoj ekonomiji, njihov moralni stav i reakcije izuzetno su
vani faktori u odreivanju razmjera sive ekonomije u zemlji. 8

3.4.1. Siva ekonomija i zaposlenost

Siva ekonomija kreira neregistriranu zaposlenost, ime pozitivno utie na socijalnoekonomsku stabilnost drutva, odravanje dostignutog nivoa potronje i standarda
stanovnitva, odravanje dostignutog nivoa tranje za radnom snagom i plata kao i na
poveanje indirektnih javnih prihoda. Konkurentnost radne snage na sivom tritu uglavnom
se ostvaruje kroz nie plate za iznos poreza i doprinosa koji se plaaju dravi u regularnom
sektoru. esto su nie plate osnova za formiranje niih cijena robe i usluga koji potiu iz
sektora sive ekonomije. Dio djelatnosti u sivoj zoni obavljaju i registrirani zaposleni
(dopunski rad) ili se njihovi prihodi ne registriraju u cjelini (prijavljivanje manje osnovice za
obraun plata i doprinosa, a isplata razlike u gotovini bez registriranja). U svakom sluaju rad
angairanih u sivoj zoni ekonomije doprinosi poveanju drutvenog proizvoda, mada
cjelokupni doprinos nije formalno registriran jer je u odreenim fazama procesa prisutno pod
izvjetavanje. Provedena analiza pokazuje da je u sektoru sive ekonomije u BiH tokom 2008.
godine bilo zaposleno skoro 290 tisua ljudi, od toga oko 196 tisua u FBiH, oko 90 tisua u
RS i oko 7 hiljada u Brkom od toga oko 80% su bila nezaposlena lica. Pod pretpostavkom da
su zaposleni u sivoj ekonomiji ostvarivali istu neto zaradu kao i zaposleni u regularnom
7
8

sektoru, procjenjujemo da su ukupne neto plate u 2008. Godini iznosile preko 2,6 milijardi
maraka . Upravo ovaj novac osigurao je egzistenciju velikom broju nezaposlenih i onima koji
nedovoljno zarauju u regularnom sektoru. Ti prihodi poveali su socijalnu, ekonomsku i
politiku stabilnost u BiH. Meutim, na dohodak ostvaren u sivoj ekonomiji nisu plaeni
pripadajui doprinosi za penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti. Taj iznos
predstavljao je prihod poslodavaca u sivoj zoni ili uveanje linog prihoda ako je u pitanju
samostalno djelovanje u sektoru sive ekonomije. Na drugoj strani, to je istovremeno
izgubljeni prihod vanbudetskih fondova i dijelom izgubljeni prihod budeta entiteta, kantona
i opina (porez na dohodak). Dakle, zbog sive ekonomije doprinosi i porez na dohodak u BiH
su bili manji u 2008. godini za preko 1,2 milijarde maraka: od toga doprinosi za vanbudetske
fondove vie od 1,1 milijardu maraka i porez na dohodak preko 115 miliona maraka.
Naravno, nerealno je pretpostaviti da se cjelokupna siva ekonomija moe prevesti u regularnu
ekonomiju. Meutim, ako bismo pretpostavili da se 60% sadanje sive ekonomije prevede u
regularnu ekonomiju efikasnijim djelovanjem drave i eliminiranjem korupcije, tada bi nivo
sive ekonomije u BiH bio u granicama prihvatljivim i u Evropskoj uniji, a prihodi
vanbudetskih fondova bili bi poveani upravo za iznos najee procjenjivanih nedostajuih
sredstava za njihovo normalno funkcioniranje. U tom sluaju, prihodi vanbudetskih fondova
u FBiH mogli bi biti vei za preko 463 miliona maraka, u RS za 211 miliona maraka i u
Brkom za oko 20 miliona maraka.

3.4.2. Smanjivanje obima sive ekonomije u BiH

Jedan od znaajnih aspekata sive ekonomije u BiH koji odreuje njene dimenzije i motivaciju
ljudi da se bave njome je pravna ne sinhroniziranost realnog bogatstva i izvora prihoda.
Posjedovanje bogatstva, njegova registracija i legalizacija ne dovode se u vezu sa legalno
ostvarenim prihodima. To je dobar nain za pranje novca steenog u sivoj ekonomiji, pa ak
i u crnoj ekonomiji. Dakle, poetni oblik borbe protiv smanjenja obima sive ekonomije
mora biti pravna regulativa koja direktno povezuje stjecanje imovine (nekretnine, akcije,
novac u banci, udjeli u poduzeima, automobili i slino) sa legalnim prihodima. Ovaj princip
je vrlo jednostavan: za svaki oblik imovine koji neko stie treba imati porijeklo novca kojim
je imovina nabavljena.

Ovim metodom snano bi se stimuliralo da iz sektora sive ekonomije izau oni koji u njoj
najvie zarauju. Najmanje anse za prelazak iz sive u regularnu ekonomiju ima za
najsiromanije. Njihov prihod iz sive ekonomije slui im za ouvanje egzistencije. Oni ne
stjeu bogatstvo bavei se sivom ekonomijom. Tek snaniji privredni razvoj, kroz kreiranje
novih radnih mjesta, moe veliki dio siromanih prevesti u regularnu ekonomiju. BiH ne
moe voditi organiziranu i efikasnu borbu protiv sive ekonomije sve dok vlasti ne budu
spremne da eliminiraju korupciju. Sprega korupcije, sive ekonomije i kriminala (crne
ekonomije) je najgore stanje ekonomije koje se najtee moe prevesti u regularnu ekonomiju.
Polazna taka oslobaanja od ove sprege je uklanjanje korupcije. Korumpirane vlasti
ohrabruju sivu ekonomiju, nemaju autoriteta niti morala da je ogranie.. Korupcija podstie
najtee oblike sive ekonomije, odnosno one oblike koji su u sferi sive ekonomije zbog
poveanja profita, a ne ouvanja egzistencije. BiH je potrebna revolucija transparentnosti kao
polazna osnova borbe protiv kriminala i sive ekonomije. Tek vlasti koje nemaju nita
zajedniko sa korupcijom mogu biti iskreni pokretai reformi i uspostavljanja pravne drave
koja je pogodan ambijent za prevoenje sive ekonomije u regularnu zonu.
Zakonodavni okvir u kome se odvija poslovanje u BiH nije idealan, ali je injenica da on
definira obaveznost legalnog poslovanja. Visok nivo sive ekonomije u BiH pokazuje da
pravna drava ne funkcionira efikasno. Institucije vlasti ne primjenjuju zakone dosljedno ili ih
ak primjenjuju selektivno. U takvim okolnostima ne moe se ni provjeriti objektivnost
zakonskih rjeenja. Oito je da u sistemu vlasti ne postoji odgovornost za primjenu zakona.
Zbog rairenosti korupcije, kriminala i sive ekonomije, to su oiti oblici krenja zakona,
nitko od funkcionera nije pozvan na odgovornost ili smijenjen. Cjelokupni iznos sive
ekonomije nije socijalnog karaktera, te se rairenost sive ekonomije ne moe iskljuivo
pravdati siromatvom ljudi koji privreuju u sivoj zoni.
Dobar dio sive ekonomije u kojoj se dobro zarauje kreiran je u BiH na siromatvu velikog
broja ljudi. Siromatvo velikog broja ljudi je plat kojim se tite kreatori unosnih poslova u
sivoj zoni. Vlasti nemaju pravo da u ime siromatva velikog broja ljudi amnestiraju od
odgovornosti za sivu ekonomiju one koji zloupotrebljavaju to siromatvo da bi nelegalno
ostvarivali velike zarade. Za vlasti koje to toleriraju opravdano se moe sumnjati da su
korumpirane, odnosno da su partneri velikih bosova sive ekonomije.

4. PRIORITETNI CILJEVI STRATEGIJE ZAPOLJAVANJA 2010 2014

Cilj strategije zapoljavanja u BiH je da unaprijedi puno, produktivno i slobodno zaposlenje

za sve. Glavni cilj strategije zapoljavanja u Bosni i Hercegovini da povea kvantitet i
kvalitetu radnih mjesta te promovira socijalnu ukljuenost i borbu protiv nejednakosti meu
spolovima.
Prioritetni ciljevi:9
- Glavni prioritet je privreda BiH. Unaprjeenje kapaciteta kako bi se omoguio odriv i
snaan rast zapoljavanja i unaprjeenje kvaliteta radnog mjesta, te smanjenje deficita
-

produktivnog zapoljavanja i dostojanstvenog rada.

Jednako vaan prioritet je poveanje relevantnosti obrazovanja i obuke stjecanja
vjetina, te razvoju ljudskih resursa ena i mukaraca. Ovaj nain je najvaniji za

doprinos da se krene veoj produktivnosti, rastu zapoljavanja i rastu prihoda.

Tei prioritetni cilj bi bio unaprjeenje djelotvornosti, efikasnosti i
upravljanja politikama i institucijama trita rada.
U ovom periodu od 2010. 2014. Godine identificirani su sljedei opi ciljevi:10

2% godinje poveanje ukupne stope zaposlenosti

2,5% godinje poveanje stope zaposlenosti ena
Nezaposlenost mladih smanjena na 30% do 2014 godine

4.1. Smanjenje deficita produktivnog zapoljavanja i dostojanstvenog rada

Mjera 1 : Pruiti podrku uspostavljanja i razvoju malih i srednjih poduzea

Nedostatak kapitala predstavlja najvei problem privatnog sektora i postojeih malih i

srednjih poduzea. Neophodno je osigurati sredstva za proirenje postojeih malih i srednjih
poduzea i povoljnim financijskim poticanjima iz budeta i kreditima (dui rok otplate, grejs
period nia kamatna stopa i sl.) te na ovaj nain osigurala sredstva za investiranje u
odreeni broj radnika. Osim toga postupak registracije poduzea vremenski skratiti i
pojednostaviti. Neophodno je osigurati uvjete za rast i razvoj postojeih poduzea. Takoer je
vano provoditi reforme u oblasti indirektnog oporezivanja i socijalnih doprinosa kako bi se
9
10

ostvario vei stepen harmonizacije poreskog zakonodavstva. Korupcija namee znaajne

ekonomske trokove poduzea i usporava proces ekonomskog rasta i razvoja. Stoga je
neophodno poduzeti mjere za njenu eliminaciju u sferi pokretanja poslovnih aktivnosti kao i u
privrednim sporovima pred sudovima. Poduzeima u osnivanju je potrebna podrka, cijeli
program podrke kao npr: Izrade plana poslovanja, podnoenje zahtjeva za dobivanje kredita i
podsticajnih sredstava, obuka poduzetnika i zaposlenika, promocije i sl.11
Mjera 2 : Smanjiti zaposlenost u neformalnoj ekonomiji i omoguiti formalizaciju
Razviti politiku koja obuhvata podsticaje sankcije i preventivne mjere kako bi olakao
uspjean prelazak u formalnost npr. rastereivanje poslovanja u smislu smanjivanja poreza i
doprinosa socijalne sigurnosti, a s druge strane jednako vano je razvoj ljudskih resursa.
Sankcije za nepotivanje propisa bi mogle ukljuiti osiguranje punog provoenja zakonskih
odredbi koje se odnose na socijalno i zdravstveno osiguranje, bolje uvijete rada, financijsku
pomo, redovito radno vrijeme. Da bi se unaprijedilo potivanje ovih propisa, vano je
unaprijediti upravljake kapacitete upravljanja radne administracije i inspekcije rada.
Promoviranje povoljne poslovne klime je iznimno vano za promoviranje formalizacije.
Mjera 3: Unaprjeivati lokalni ekonomski razvoj
Razviti ciljane mjere za podruja s najveom stopom siromatva i ne (pod) zaposlenosti, s
ciljem privlaenja produktivnog ulaganja i podsticanja ostvarenja novih radnih mjesta i
smanjivanje siromatva. Organizacije radnika i poslodavaca bi trebale imati posebno aktivnu
ulogu u osmiljavanju strategije lokalnog ekonomskog razvoja i dopiranja do najosjetljivijih
grupa.12
4.2. Unaprijediti zapoljavanje ene i mukarca
Mjera 1 : Uskladiti struno obrazovanje sa zahtjevima trita rada
Uvesti mehanizme za unaprjeenje integracije rada i uenja, a specijalizaciju smanjiti kako bi
se omoguilo zatvaranje uenika u uskim zanimanjima . Pitanja sa jednakou spolova
ugraditi u sistem strunog obrazovanja kako bi se izbjegla budua profesionalna segregacija i

11
12

ohrabrilo uee ena. Unaprijediti kvalitetu poduavanja i uenja uvoenjem metodologija

uenja u ijem je sreditu uenik i usmjeravanja na rezultatima uenja.
Mjera 2: Ukljuiti programe poduzetnikog obrazovanja u obrazovne programe
Praktino kao i teorijsko poduzetnitvo treba postati sastavnim dijelom srednjokolskog i
veine fakultetskog obrazovanja. Uvesti posebne programe omladinskog enskog moralnog i
socijalnog poduzetnitva. Ova mjera bi bila uvod u promoviranje svijesti o samozapoljavanju
kao i javnog i privatnog partnerstva.
Mjera 3 : Meusektorska suradnja s socijalnih partnera u obrazovanju
Ova mjera nas upuuje da sistem obrazovanja treba biti usko povezan sa potrebama ne samo
trita rada nego i svih socijalnih partnera u dravi. Partneri bi trebali biti ukljueni u
folmuliranje i provoenje politika i programa strunog obrazovanja i obuke. Pri svakoj analizi
koja se radi na bazi podataka iz zvaninih BiH statistika, neophodno je uvrstiti i kvalitativno
usporediti vie izvora uslijed popriline nepouzdanosti svakog pojedinanog podatka.13
Graf 2: Udio u ukupnoj neformalnoj zaposlenosti (mukarci i ene)14

13
14

Ovaj grafikon nam govori da je najvie ena zaposleno u poljoprivredi i to preko 60% ena,
dok je najvei broj zaposlenih mukaraca je u graevinskoj i preraivakoj industriji negdje
oko 30%. Najmanje zaposlenih je u ugostiteljstvu negdje oko 20%.

4.3. Unaprijediti djelotvornost i efikasnost i upravljanje politikama i

industrijama trita rada

Mjera 1 : Poboljati izradu, monitoring i evaluaciju intervencija na tritu rada

Potreba procjene efikasnosti i efektivnosti intervencija na tritu rada, te uspostavi
indikatora uspjenosti da bi se moglo pratiti da li su intervencije realizirane i adekvatno
osmiljene.
Mjera 2: Raspoloivost aktivnih mjera posebno za dugorono nezaposlene mlade u
nepovoljnom poloaju i nisko kvalificirana lica
Subvencionirano zapoljavanje da se omogui stjecanje radnog iskustva za dugorono
nezaposlene i grupe odvojene od trite rada. Pokrenuti programe samozapoljavanja ciljano
na mlade; ene u nepovoljnom poloaju. Usavravanje vjetina i omoguavanje integracije u
trite rada lica sa niskim obrazovnim nivoima.15

15

4. ZAKLJUAK

Tema ovog rada izgledala je jako primamljiva i lagana, no izradom ovog seminarskog rada
uvidjela sam da je tema jako kompleksna. GDP je najbolji pokazatelj proizvodnje i
zaposlenosti jedne drave. Ovo je najbolji pokazatelj blagostanja u dravi. BiH je tranzicijska
zemlja koja se ne moe pohvaliti velikom stopom zaposlenosti u odnosu na zemlje u regionu.
Strategija zapoljavanja bosanskohercegovakog stanovnitva je izvaena i obeava provedbu
istih.
U ovom radu hipoteza je potvrena. Sporo rekonstruiranje propalih poduzea i promjena
vlasnike strukture nakon ratnih razaranja, drava kao upravljako tijelo nije dovoljno
uinila da industrijsku proizvodnju nadomjesti otvaranjem novih radnih mjesta. Drava kao
najvei faktor utjecaja na proizvodnju i zaposlenost nije se snala u ulozi pravog i glavnog
voe, koja e omoguiti vei izvoz, samim tim poveati proizvodnju, otvaranje novih radnih
mjesta i stopa zaposlenosti poveala, sive ekonomije bi bilo sve manje. Nakon rata poduzea
koja su unitena i propala, nije bilo veih rekonstrukcija tih poduzea gdje su ljudi prije radili
punim kapacitetom, a sad gotovo nikako to je usporilo obnovu ranih mjesta.
Nae neznanje ograniava rast proizvodnje BiH, a samim time i zapoljavanje novog kadra.
Nedovoljno kvalitetno obrazovanje predstavlja glavnu prepreku pri zapoljavanju. U BiH je
sve vie ne obrazovanih ljudi koji bi mogli da utjeu na razvoj bosanskohercegovake
privrede. BiH treba to vie ulagati u znanje stanovnitva kako bi danas sutra netko mogao
voditi bosanskohercegovako gospodarstvo i samu ekonomiju BiH.
Izraena siva ekonomija u BiH koja loe utjee na GDP. Siva ekonomija predstavlja onaj dio
ekonomske aktivnosti koji nije statistiki registriran. Ljudi rade na crno , poduzea ne
plaaju nikakve obveze, to loe utjee na GDP drave.
Vjerujem provedbi strategije i boljoj budunosti BiH kako u gospodarstvu tako i ekonomiji
openito.

5. LITERATURA

Knjige:
1. Hodi K., Arnaut E., Osnove ekonomije, Travnik, 2013.
2. Hodi K., Arnaut E., Skripta makroekonomije -

Sveuilite/Univerzitet Vitez

Travnik, 2010.
3. N.Gregory Mankiw, Bai M., Vilgorac E., Skripta osnovi ekonomije
4. Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus; Ekonomija, - 18. Izdanje MATE Zagreb
5. Zbornik radova, Internacionalna konferencija; Kako upravljati u vrijeme krize,
Univerzitet u Tuzli
Internet:
1. http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bs-

BA&template_id=108&pageIndex=1
2. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/09248.pdf
3. http://www.fes.ba/publikacije/200910-SIVA-EKONOMIJA-U-BOSNI-I-

HERCEGOVINI_TOMAS.pdf
4. http://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna%20saradnja/BOS-AStrategija%20razvoja%20BiH.pdf

Tablice i grafovi:

Graf 1: Kretanje zaposlenosti u 2010. godini

Graf 2: Udio u ukupnoj neformalnoj zaposlenosti (mukarci i ene)