You are on page 1of 2

Nedvojbena je opasnost kojoj su od dalje devastacije izložene vode u slivnom podru ju rijeke

Neretve. Više se ni im ne mogu sakriti i zataškati brojni primjeri ljudskog nemara koji
ugrožava vodotoke ovog podru ja, a time i sve oblike koji nastanjuju vode, obale i šire
podru je ovdašnjih rijeka. Ni im se ne mogu opravdati postoje i industrijski pa i energetski
zaga iva i, a još manje planovi i projekti izgradnje novih hidroenergetskih potencijala, koji bi
zna ili ne samo dalju devastaciju rijeke Neretve, ve i nestanak brojnih biljnih i životinjskih
vrsta, izmjenu klime i direktan atak na ljudsko zdravlje.
Region Hercegovine ima samo Neretvu sa njenim pritokama. Utoliko je potrebna maksimalna
zaštita rijeke.
Svjesni svih opasnosti za vode u slivu rijeke i nužnosti brige i pažnje svakog ovjeka, a
osobito politi kih struktura vlasti, privrednih subjekata i institucija odgovornih za zaštitu
ovjekove okoline, udruženja gra ana sa podru ja sliva rijeke Neretve iji se programi
temelje na zaštiti i unaprije enju životnog naslije a i ovjekove prirodne sredine te podizanja
ekološke svijesti kod svih gra ana, dana 9.6.2001. godine donijela su:

DEKLARACIJU
o zaštiti voda u slivnom podru ju rijeke Neretve

1. Rukovodimo se osnovnim principom u zaštiti voda Neretve i pritoka koji proizilazi iz


mota: "Svi živimo nizvodno". Svako u svakom dijelu sliva rijeke, bio uz obalu ili ne,
mora onima "nizvodno" propustiti vodu istog kvaliteta kao onu koju je za sebe
upotrijebio. Odgovornost za kvalitet teku e vode široko je rasprostranjena.
2. Zaštita rijeke Neretve i njenih pritoka nije samo u koritu i uskom obalnom pojasu.
Neretva se štiti i zaštitom šuma od prekomjerne sje e i požara, od nestru no lociranih
legalnih i divljih deponija otpada i od svih drugih radnji u slivnom podru ju. Ne
zaboravimo: svi zahvati ovjeka u prirodi sa svojim negativnim posljedicama završe u
vodama Neretve.
3. Zahtijevamo od svih nadležnih struktura vlasti, privrednih subjekata i institucija ija
djelatnost na bilo koji na in korespondira sa ekologijom da, u okviru svoga djelovanja,
u ine sve kako bi se sankcionisalo svako dalje devastiranje voda u slivu rijeke
Neretve. Ratna pustoš i poratno bezakonje širom su otvorili vrata zaga iva ima koji
bezobzirno truju vode, život u njima i oko njih. Zaustavimo ih!
4. Obale rijeka i vješta kih akomulacija napadnute su divljom gradnjom. Vikendice,
ugostiteljski objekti bez nužnih urbanisti kih rješenja, kampovi bez osnovnih
higijensko-sanitarnih normi, a sve eš e i proizvodni kapaciteti ije otpadne vode i
vrsti otpaci završavaju u koritima rijeka, direktan su atak na njihovu prirodnu
vrijednost. Zahtijevamo od nadležnih op inskih i kantonalnih organa ovoga podru ja
da što hitnije utvrde sve lokacije ovih i drugih zaga iva a i sprije e njihovo dalje
nezakonito i po prirodu štetno djelovanje. U tom cilju nužno je obezbijediti dosljednu
primjenu prostornih i urbanisti kih planova te za podru ja za koja takvi dokumenti ne
postoje što prije ih uraditi uz punu transparentnost i predo avanje gra anima uz javnu
raspravu.
5. Zahtijevamo da se zaustavi nekontrolisana ekspoloatacija šljunka i drugih resursa sa
obala i iz korita rijeka. Divlje separacije su direktan atak na prirodni okoliš ak i u
podru jima koja su godinama ranije bila kandidirana za nacionalni park i bila pod
strogom zaštitom.
6. U vodotocima Neretve, hidroakomulacija i pritoka izražena je pojava krivolova. Lov
mrežom, dinamitom, agregatom i sli nim nedozvoljenim sredstvima prijeti potpunom
istrebljenju pojedinih autohtonih ribljih vrsta. Toj pojavi doprinosi i "Elektroprivreda
BiH" neodgovornim pražnjenjem akumulacija u vrijeme mrijesta pojedinih ribljih
vrsta ime se uništava cjelokupni godišnji prirast. Nažalost, sa ovim pojavama do sada
se bore samo udruženja sportskih ribolovaca dok izostaje aktivnost nadležnih
kantonalnih i op inskih organa sa sankcijama za ovakve kriminalne radnje. Vrijeme je
da ovakav "inertan" odnos nadležnih promijeni!
7. Neretva i njene pritoke do sada su posmatrane i korištene isklju ivo kao energetski
potencijal. Široko rasprostranjene namjene i ljudske potrebe u planovima vlasti bile su
marginalnog zna aja. Zbog toga je izgra eno pet hidroelektrana – sve sa isklju ivo
energetskom funkcijom. ak i kada postoje odre ene mogu nosti za druge
funkcionalno ljudske potrebe (vodosnabdijevanje, navodnjavanje, kontrola plavnih
valova, oplemenjivanje minimalnih proticaja, rekreacija i turizam, održanje biljnog i
životinjskog svijeta) režim proticanja se stavljao isklju ivo u funkciju maksimalne
proizvodnje elektri ne energije. Zbog toga zahtijevamo da se režimi rada hidrocentrala
ravnopravno stave u funkciju drugih potreba ljudi i eko udruženja.
8. Dugoro no gledano, zahtijevamo da se izgra ene hidroakomulacije po isteku roka
ekonomske isplativosti i koncesionog roka adaptiraju i rekonstruišu kako bi se
isklju ivo energetska namjena stavila u ravnopravan tretman sa drugim namjenama u
funkciji ostalih ljudskih potreba.
9. Tražimo da se kona no, jednom i za uvijek, iz energetskih planova BiH isklju i
izgradnja hidroelektrana ne samo u gornjem toku rijeke Neretve, nego i u cijelom
slivnom podru ju ove rijeke. Sa dosadašnjih stotinjak kilometara izgubljenog rije nog
toka Neretve i Rame ovaj region je i više nego dovoljno dao za energetski bilans ove
države.
10. Sva ve a naselja na Neretvi: Konjic, Jablanica, Mostar, apljina uzimaju iz Neretve
iste vode a vra aju joj zaga ene. Niti jedna od pobrojanih naseobina nema ure aje za
preradu otpadnih voda. Istovremeno, treba zabraniti izgradnju svih drugih industrijskih
objekata, potencijalnih zaga iva a. Država je obavezna energi nije insistirati na
kontroli svih postoje ih zaga iva a obzirom da ve ina ne raspolaže sa ure ajima za
pre iš avanje otpadnih voda niti sa odgovaraju im deponijama za odlaganje vrstih
otpadaka. Ovo podrazumijeva i kontrolu i sankcionisanje brojnih deponija, me u koje
nerijetko spadaju neure ene i ne baš sretno locirane "zvani ne" gradske deponije.
11. Neretva je jedina rijeka Hercegovine. Opstanak ljudske zajednice na ovim prostorima
direktno je vezan za opstanak rijeke i kvaliteta njene vode. Zato je uvajmo ra unaju i
i na pravo onih koji poslije nas dolaze.
12. Sve navedeno ne može se posti i samo sankcijama. Pravo rješenje je razvoj ekološke
svijesti i savjesti. Za to je potrebna ekološka edukacija svih, a naro ito mladih. Zato
tražimo da ekologija zna ajnije u e u programe škola, da se propisi iz ove oblasti
usaglase sa evropskim standardima te da se steknu uslovi da našu Neretvu
kandidujemo za upis u registar prirodne baštine UNESCO-a.