Professional Documents
Culture Documents
' ' 1
i
-
*...: ! I -.-
Louis de Bernieres
DON EM M AN U EL I
N JE G O V P U T E N I R A T
Louis de Bernieres
Don Emmanuel i njegov puteni rat
Naslov izvornika
The War of Don Emmanuels Nether Parts
Copyright 1990 by Louis de Bernieres
Ali rights reserved
Prevela s engleskoga
Martina Anii
Ilustracija
Svjetlan Junakovi
Urednik
Neven Antievi
Lektura
Marija piranovi
Louis e Bernieres
Don Emmanuel
i njegov puteni rat
/UGORIT/INV
Zagreb, 2003.
prvo izdanje
Dosad izalo:
U p riprem i:
c / - e
- 5
potomci
Nepopravljivom i legendarnom
Don Benjaminu iz Popontea
ko ji m i je povjerio
nekoliko djece i tri konja.
Pieva bil je ka
BLISTAVI TRENUTAK
KAPETANA RODRIGA
FIGUERASA
Bila jc rana veer kad su se u petak pojavili kapetan Rodrigo Jose Figueras i nekoliko dipova punih kurvi i vojnika
iz voda - mukarci su doli kako bi se hvalisali i zastraivali,
a kurve kako bi se bavile svojim zanatom. Nitko nije volio
vojnike i neki su mukarci govorili kako ne bi otili kurvi koja
je u sebi imala vojnika. Jo su gori od gringosa, zato to se
prave da su gringosi, a nisu. Pljujem ja na njih.
Dok se dan hladio, a alkohol zagrijavao, napetosti su se
smanjile i stotine su seljaka stigle na leima svojih mula kako
bi pobjegli od svojih ena, svog tekog rada, svog siroma
tva, kako bi pronali zaborav i malo se proveselili. Vojnici
su gotovo prestali biti vojnici, a ak je i Figueras zamalo za
boravio da je bio u Sjedinjenim Dravama i da nikad niko
ga nije iskreno volio.
A li, oko ponoi, kad jc Consuelo ve bila posve iscrplje
na, a njezin betonski pod prekriven opucima cigareta i plju
vakom, kapetanu Rodrigu Figuerasu postalo je dosadno,
pa je odluio vratiti se kui u svoj ator uz rijeku. Poslao je
porunika i vodnika da skupe ljude koji su psovali dok su ih
izvlaili iz kupleraja i odvajali od njihovih boca. Nepravilno
su se postrojili na pranoj ulici, a kapetan je provjerio jesu
li sva dvadeset petorica prisutna, pa im zapovjedio da udu u
svoje dipove.
Oslonjen o glavni dip, profesor Luis, star dvadeset dvije
godine i najpitomiji ovjek na svijetu, njeno je ljubio sedam
naestogodinju Farides koja je bila najljupkija djevojka u ci
jelom okrugu.
Figueras se ugurao izmeu njih dvoje pa se neobrijanim
licem unio u Luisovo.
Tako dakle , a pljuvaka je poprskala Luisovu koulju,
tako dakle, ti sine seljake kurve, ti misli da moe stiskati
Upravo je kanio zgaziti opuak nogom, kad su se na dovratku ukazali Pedro sa svojom panjolskom muketom,
Hectoro sa svojim revolverom i kurva Consuelo s maetom.
Kapetane, ree Hectoro, naglaavajui svaku rije,
ako ne oslobodite djevojku i ne napustite smjesta ovo selo,
vae e tijelo biti hrana kajmanima u Pedrovu jezercu, a va
i e ljudi moi predati prijavak da je jedan smrdljivi sin bo
lesne krmae prestao sluiti sebi, jenkijim a i tobonjoj
vladi.
Znoj je curio niz sljepoonice kapetana Rodriga Josca Figuerasa, a tamne su se mrlje proirile ispod njegovih pazu
ha i na leima njegove vojnike koulje. Prkosno je zurio u
Hectora, no donja mu je usna drhtala. Vamos! ree on
svojim ljudima koji su, gotovo kao da se ispriavaju, u jednoredu izali. Farides se okrenula na bok i tiho plakala sve
dok joj nije prila kurva Consuelo, pokrila je dekom i proaptala rijei utjehe.
Dipovi su odgrmjeli u no, rastjerujui kokoi i podiui
oblak praine. Zaprepatena i ogorena grupa ljudi skupila
se na ulici, a Farides se pojavila drui, umotana u pokri
va. Srameljivo je poljubila Hectora i Pedra u obraze, pa
kleknula i obuhvatila dlanovima glavu profesora Luisa, dok
je netko drugi donio vode.
Kilom etar niz cestu, kapetan Rodrigo Figueras zapovje
dio je svom vozau da stane i izvadio neto iz kutije na stra
njem sjedalu dipa. Budui da su ga u Panami uvjebavali
gringosi, brzo se i tiho prikrao natrag. Kroz polje kukuruza
zaobiao je straare i izronio izmeu dva boravita odmah
pokraj grupe ljudi. Izvukao je iglu iz granate i u visokom je
luku zavrtio prema gomili, a onda zaronio natrag.
T ri dana poslije, dravni je radio objavio sljedeu vijest:
re) i malo se divila krdu od stotinjak raznovrsnih konja s rodovnikom koji su pasli na livadi. Pokuavala je uoiti svog
omiljenog palomina kad jo j je palo na pamet da bi mogla
skrenuti tok Mule. Iskopat u kanal od rijeke prema po
strojenju za proiavanje, pa ugraditi nekakva vrataca tako
da voda tee u kanal kad ima za tim potrebe. Osim toga, ne
u rei Hughu, ili e on smisliti neki razlog da to sprijei.
Pravit u se da je to dar za njegov roendan i tako, kad odem
u New York, neu morati troiti svoj deparac na to da mu
neto kupim.
Dona Constanza zamamno je napuila usnice prema vlas
titom odrazu u zrcalu, pa iznenada pomislila na Juanita.
Ubod tuge i aljenja istodobno je proao iza njezinih oiju i
kroz njezino srce. No onda se sabrala, u sebi duboko udah
nula, a tragovi esnaestogodinjakinje kakva je nekad bila
nestali su s njezina lica dok se oko nje sputao ogrta hlad
nog dostojanstva. Kad se odjenula i pojavila na doruku, bila
je od glave do pete prava panjolska plemkinja.
U toj zemlji, kao i u svim tim nemirnim zemljama, posto
jala su samo etiri drutvena sloja vrijedna spomena. Na dnu
drutvene ljestvice nalazilo se etrnaest milijuna Crnaca koji
su izravno potjecali od tisuu tristo robova, koje su konkvistadori uvezli kako bi sagradili divovsku utvrdu Nueva Sevilla,
a nakon to su spoznali kako su Indijanci vrlo neodgovara
jue roblje. Odbijali su se odrei svojih bogova i radije su
sami sebe nasmrt izgladnjivali nego da pristanu na nedostojanstvo. S druge pak strane, Crnci su bili iz razliitih dijelo
va Zapadne A frike i nisu imali zajedniki jezik, pa ih je bilo
vrlo jednostavno zbuniti i surovo ih prosvijetliti kranstvom,
na kraju krajeva, u sadanjosti koja je pakao, utjeha je kad
ovjeku obeaju rajsku budunost. Uz to njihov stoicizam i
nesavladiv smisao za humor, kao i velianstvena tjelesna gra
da i dranje, omoguili su im da, igosani i bievani, izvan-
U KOJEM FEDERICOV
ROMANTINI POTEZ
POPRIMA IRE
POSLJEDICE
U KOJEM
MUI
SE S E R G I O
S PROBLEMOM
KANALA
REM EDIOS
I
PISTACOSI
mjava
Remedios su odvele asne sestre iz misije M o n tfo rt, a A l11eda Braa od Boje volje i od toga ga je trenutka jedva v i
ala, je r su se dvije misije sporile oko bogate ostavtine po
bone udovice jednog latifundista.
Remedios je ostala u samostanu sve dok nije navrila es
naest godina. T ijekom boravka u njemu, njezin je prezir
prema vjeri dosegao takve vrhunce da su ga opatice nena
mjerno pogorale tim e to su je podvrgnule egzorcizmu.
Nakon to jo j je glavu tresao i stiskao sveenik ko ji se znojio i zapijevao, Remedios je zakljuila kako mora provesti
svoj ivot borei se u ime zdravog razuma. Napustila je sa
mostan, upivi od opatica samo njihov fanatizam i njihovu
bolesnu frigidnost.
Po odlasku je o tkrila da takoer mrzi i liberalno-konzervativnu koaliciju koja se sad nazivala N arodnom frontom .
Nije znala tko jo j je ubio roditelje ni za koga su oni glaso
vali, pa je nepristrano podijelila svoju mrnju izmeu obje
stranke i jednako ih okrivila. T o je bio razlog iz kojega je
odabrala jedinu preostalu mogunost, komuniste. Za Reme
dios, komunizam je bio privlaan iz dva razloga; prvi jc bio
utopistika vizija budunosti, a drugi vrlo jasna ideja o tome
Ikoje neprijatelj - svatko tko nije u P artiji i tko, prema tome,
mora biti dio sveope zavjere da se mase dre u potlaenosti.
Remedios je vrlo naporno radila kako bi uvjerila p otla
ene mase da postanu klasno svjesne i da se organiziraju, ali
je izgubila sve iluzije kad je shvatila da potlaene mase vie
vole biti neorganizirane, da se ne smatraju dijelom potlae
nih masa ( M o j djed je bio kapetan! ), te da i dalje glasuju
za liberale i konzervativce, ako uope glasuju, to nije in ilo
osamdeset posto stanovnitva.
Remedios je pokuala d op rijeti do tih osamdeset posto
nesvrstanih, no svaka nova organizacija stvorena kako bi se
oni imali kamo svrstati, na kraju bi se pretvorila u samostal-
GENERAL
SVOJ
PLANIRA
DOPUST
DON
EMMANUELOVA
NEDJELOTVORNA
DIPLO M ACIJA
NJEZINE
POSLJEDICE
AURELIO
JE
RAZBATINJEN
FEDERICOVI
JADI
MAJOR
FIGUERAS
PREKIDA
FIESTU
Na trenutak, Dona Constanza nala se izmeu svog hispanskog ponosa i prirodne sklonosti prema panici; nije jo j se
esto dogaalo da bude suoena s grupom uniform iranih
razbojnika znojna izgleda koji postavljaju udna pitanja. Z a
bacivi glavu i prezirno ih pogledavi, pronala je svoje do
stojanstvo i rekla: K akvi kom unisti?
Kakvi kom unisti? ponovio je Figueras. A ko ne znate
gdje su, onda ste sigurno jedna od n jih . Spustio je puku i
uperio je u trbuh Done Constanze.
Ona je frknula i svisoka mu odgovorila: Ja sam konzervativka i ponosim se time, a kad sljedei put budem vidjela
predsjednika Veracruza, osobno u ga obavijestiti o vaem
odvratnom ponaanju i nasilnom karakteru. Budite ljubazni
pa uperite tu puku u nekom drugom smjeru.
M a jo r je bio razapet izmeu straha i napasti da jo j se na
ruga. Nagon mu je govorio da je obori akom i ponizi, ali
mu je zdrav razum rekao kako netko tko je oito bogat i
dobro odgojen vjerojatno zaista poznaje predsjednika. Dona
Constanza baci pogled prema njegovu ramenu i ree: Va
broj je FN3530076. Ve sam ga upam tila.
nerazumijevanjem b uljio u pokolj oko sebe. M ierda m aricon , bile su jedine rijei koje su mu pale na pamet.
Ljuljao se dok je prilazio svojim ljudima, pogledao le, pa
se prekriio. V ra tim o se u logor , rekao je, lica blijeda
poput pepela.
V o jn ic i su napustili selo, u nespretnom pokuaju da to iz
vedu kriomice, a seljani su polako poeli izlaziti iz kua. Sta
ja li su na ulici ba kao prije vojnici, zbunjeni i zaprepateni.
Profesor Luis iskljuio je gramofon ko ji je sve to vrijem e
neprekidno ponavljao vesele tonove pjesme E1 Polio Del
V allenato . Pedro je razgovijetno progovorio: Za ovo mo
raju p la titi! Hectoro je izvukao pitolj iz pojasa, pa otiao.
ulo se deset pucnjeva kojim a je na onaj svijet odaslao ra
njene vojnike.
Kad su sljedeeg dana, u dipu i kamionu, Figueras i nje
govi ljudi odlazili, proli su pokraj tije la nekih od vojnika
koja su visjela sa stabala i koja su leinari ve napola ogulili.
Ispod tijela, psi su se b orili za komadie ko ji su otpali. F i
gueras se nije zaustavio. N ije stao sve dok nije doao do V allcdupara, grada u kojem je poslije uo da e mu dodijeliti
jo jedno odlikovanje za junaki otpor daleko nadmonijim
gerilskim snagama. Takoer e dobiti zapovjednitvo nad ve
im brojem vojnika, kako bi, svim raspoloivim sredstvima,
jednom zasvagda unitili komuniste.
AURELIOVA
NAOBRAZBA
MEU
NAVANTESIM A
FEDERICO
BITI
KAKO
GERILAC,
GENERAL
JE
UCI
FUERTE
UHIEN
JEDINI
NAIN
OD S E L J A K A
D A SE
NAINI
REVOLVERA
Pedro A revalo imao je dva mlaa brata, Gonzaga i Tomasa, ko ji su s n jim ra d ili na plantai banana i njegovu
malom imanju. O ni su u selu uli da se jaguncosi brae Carillo spremaju sljedee veeri doi po Pedra, i tako su uju
tro Tomas i Gonzago, s malom grupom campesinosa, otili
do policijske postaje kako bi objasnili da im treba oruje
kojim e zatititi Pedra od Carillosa. T rojica policajaca su
utno su ih sasluali, ali i rekli kako im ne mogu jednostav
no dati oruje. N arednik je upravo h tio predloiti da se on
i njegova dvojica lju d i vrate sa seljacima kako bi za titili
Pedra Arevala, kad je Tomas, nestrpljiv i usijane glave kao
i uvijek, izvukao revolver i zaprijetio da e zapucati ako im
oruje ne bude smjesta predano. Gonzago je skoio na svog
brata, a u naguravanju koje je uslijedilo, narednik je sluaj
no dobio metak u glavu. Campesinosi su potom b ili p risilje
ni svezati ostalu dvojicu policajaca, kako b i ih sprijeili da
uhite Tomasa zbog ubojstva iz nehaja. Uzeli su etiri puke
i neto streljiva iz oruarnice, pa se u grupi v ra tili do bara
ke Pedra Arevala, samo da bi o tk rili kako su stigli prekas
no. Pedro je visio sa stabla caracolee, a koliba mu je bila u
plamenu.
Izvan sebe od bijesa, grupa je otila do hacijende i zau
zela poloaje na stablima koja su je okruivala. Kad se A lberto C arillo pojavio na dovratku, njegova je tusta pojava
predstavljala metu koju nije bilo mogue prom aiti, pa g a je
salva hitaca sruila na koljena prije nego to je, pruen, pao
preko drvenih stuba. Na prozorim a su se smjesta pojavila
lica jaguncosa. V id je li su napad campesinosa, a kad su ovi
na njih zapucali, jaguncosi su se povukli.
Otpoela je dugotrajna opsada hacijende. Gonzago je
svojom maetom presjekao debelu crnu plastinu cijev koja
je dovodila u kuu vodu iz vodotornja, a isto je uinio i s
elektrinim kabelom generatora, zbog ega je pretrpio ozbi-
PARLANCHINA
NA SVOJE
ODLAZI
VJENANJE
A u re lio , ree Carmen, ljubei ga u obraz i majinski grlei. Sjeti se da strah uzrokuje upravo one stvari ko jih se
bojimo. I zato nikad ne bismo trebali poznavati strah.
A zapravo je Parlanchina o tkrila mukarce p rije nego to
su oni o tk rili nju. Remediosina je grupa pet kilom etara uda
ljenom stazom kroz dunglu prolazila prilino redovito na
svom putu od podnoja prema planini, a katkad bi prolazile
i vojne ophodnje. Parlanchina je bila opinjena i slijedila bi
ih tiho i djelotvorno, kao to bi slijedila i svaku drugu ivo
tinju. Promatrala je njihovo dranje, kako su se gerilci uvi
jek smijali, alili i buili, a vojnici se uvijek uljali, znojei se
i muei pod teinom svojih slijepljenih u nifo rm i i krcatih
naprtnjaa. P rim ijetila je kako nervozno iskolauju oi i kako
od straha zijevaju kao ribe na suhom. V id jela je kako se
prestrae svaki put kad nogom stanu na granicu, pa se po
ela poigravati s njima. Iz svog zaklona meu stablima, dok
bi ozelot uao uz nju, iznenada bi ispustila reei kaalj,
poput tigrea, zakriala kao papiga ili kriknula kao majmun
urlikavac. Sm ijuljei se oduevljeno, prenosila bi svojim ro
diteljim a kako su vojnici poskakivali od straha, padali na nos
i nasumce ispaljivali metke prema raslinju. Oni bi odm ahi
vali glavama i ko rili je, ali ona nije prestajala, zato to se uvi
jek nadala da e vidjeti Fcderica. Federico je bio tajni uz
ronik njezina sanjarenja i ona bi ga slijedila kad god bi
prolazio, kako bi mogla gledati njegovo lijepo, vitko tije lo i
njegovo naoito lice. Zatekla se kako razmilja o tome kako
bi bilo m ilovati njegov ravni trbuh i duge noge, a kad bi ga
ugledala, srce bi jo j poskoilo u grudim a i neto bi jo j zape
lo u grlu. Kad ne bi vidjela Federica, malo bi se utjeila m u
ei vojnike. No nitko je nikad nije vidio; vojnici nikad nisu
saznali da neke od svojih muka m oraju njoj zahvaliti, a Fe
derico nikad nije saznao d a je u njega zaljubljena najljepa
i najgovorljivija djevojka u cijelom Cesaru.
GENERALU
M ARIJI
SUDI
CARLU
FUERTEU
SE Z B O G
ZLOINA
PROTIV
CIVILIZACIJE
te malo oko sebe! Ja u vam rei stvari koje zna svaki seljak!
Nema pravde za one koji nisu bogati, je r nita se pred zako
nom ne moe obaviti ako ne podm iti suce i slubenike, a
p rije n jih policajce, ako ih uspije pronai. U cijelom ovom
okrugu dravni slubenici ne ele ni prstom m aknuti bez
mita, a ak ako ih i podm iti, lije n i su i izbjegavaju raditi!
G dje god ovjek pogleda vidi siromatvo! Zato? Zato to
mjesne slube sva javna sredstva preusmjeravaju u svoje de
pove! Nacionalna je to sramota koja nas sve teko pritie
sramnim teretom. Nepotenje je ovdje nain ivota, a vi, ge
nerale, predsjedate njim e! K oliko vrijede vaa ast i pote
nje pred svim tim? K o liko moe vrije d iti va ivot?
M o j ivot ne vrijedi nita , odvratio je general. Cijeli
svoj ivot m ukotrpno radim za domovinu, i uz Boju pomo,
u m rijet u m ukotrpno radei za n ju !
U m rije t ete zato to za nju niste nita uinili. Sepirili
ste se u svojoj napirlitanoj uniform i, odlazili na veere, p i
sali knjige o leptirim a dok je va narod propadao! Gadite mi
se! Franco je govorio s takvim prezirom d a je , kad je zavr
io, uslijedila duga tiina.
Daj, daj, Franco, ree Garcia blago, zar ozbiljno oe
kuje da general ovog trenutka ispravi obiaje stare etiristo
godina? T i zna, Franco, kao to i ja znam, da su ovu zem
lju p o k o rili barbari, nepismeni pohlepnici koji su unitili
prastare civilizacije. Danas nama vladaju o b ite lji onih koji
su od njih potekli, a jedina je razlika tovie nisu nepismeni.
U ovoj je zem lji uvijek b ilo tako kako si ti opisao. Ovo je
kranska zemlja u kojoj Bog nikad ne pokazuje svoje lice,
zemlja u kojoj se On stidi koraati medu nama! Sve to nije
generalova krivnja. A tko si ti, Franco, da govori o pravdi?
Pravde nema ak ni pred ovim sudom! Svi vi elite vidjeti
generala strijeljanoga, i svi ete rei kriv je kad za to doe
vrijem e, iako u srcima znate da je on neduan ovjek zave-
DONA
CONSTANZA
SE N E U G O D N O
IZNENAUJE
PISMO
KUI
La Estancia
M a chere Maman,
piem ti teka srca, je r se ini da e sve to moe poi nao
pako zaista i poi naopako. Zapravo, sve ide tako loe da oz
b iljn o razmiljam o tome da stavim toku na svoje oito uza
ludne napore i vratim se kui, u Francusku, je r ako nita
drugo, znam da me tam o eka topla o bitelj koja me voli,
iako, tko zna kakav bih tamo posao mogao dobiti nakon pet
naest godina bavljenja poljoprivredom u tropima?
Za poetak, ma chere Maman, Frangoise je strano bo
lesna. N jezino zdravlje ni u najboljim trenucim a nije bilo
sjajno, ali vruina i vlaga ovoga mjesta to liko su je izmodile
i iscrpile njezine snage da se ini kako se na njoj svaki ugriz
komarca pretvara u sve veu i sve bolniju ranu. V je ru j mi,
sve sam pokuao. N ajprije sam pokuao s lim unovim sokom,
zato to je njegova kiselina dobar antiseptik; strahovito pee,
ali uvijek je bio djelotvoran na m ojim vlastitim porezotinama i tropskim irevima. Poslije toga, pokuao sam s ljubias
tom masti koju koristim na stoci; ona pee jo gore, ali je i
beskorisna. Na kraju sam, a to ti govori do koje sam mjere
oajan, doveo mjesnog lovca koji je brujo, neka vrsta vraa.
Zove se Pedro, vrlo je visok i sjedokos, a u okolici je na ve-
NARODNOOSLOBODILACKE
SNAGE
JED N IM
ZBUNJUJU
AVANGARDU
UDARCEM
NARODNU
I NACIONALNU
VOJSKU
U KOJEM
SE
PLANOVI,
A JOSEF
RAZM ILJA
KUJU
SMRTI
NEDUNI
KAKO
SE
CONSTANZA
DONA
PRVI
PUT
ZALJU BILA
I IZGUBILA
NEKOLIKO
KILO G RAM A
N ije vano... nije vano... nije vano , rekla je Constanza, pokuavajui doi do dovoljno daha da dovri reenicu,
ja sam ve trip u t svrila.
Zaspali su u sjeni stabla. D ona Constanza oslonila je
glavu o njegov trbuh, a ruka jo j je zatitniki stezala one d i
jelove za kojim a je tako dugo udjela.
Probudila se prije njega. O tvorila je oi i p rim ije tila da
ruiasti jednooki gospodin gleda prema njoj. Pospano se
poela igrati s njim . Njeno ga je milovala i on se malo p ro
mekoljio. K liznula je rukom pod njega i obuhvatila mu tes
tise, pa se penis jo malo prom ekoljio. Zaigrana tim novim
oblikom eksperimentiranja, kakljala je dlaice njegove me
dice. Penis je poeo rasti i uspravljati se. Pomaknula je desnu
ruku kako bi obuhvatila testise, a lijevu pokrenula kako bi
je mogla pom icati gore-dolje po penisu. D o dirnula je njegov
vrak i on je poskoio kao da odgovara na elektrini ok, pa
je to pokuala jo jednom ili dvaput. Penis je sad bio tvrd i
snaan, a njegov se blistavi vrh nalazio tik pred njezinim
nosom. Podigla je pogled da provjeri spava li Gonzago jo,
pa nije mogla o doljeti napasti da pokua neto o emu je
dotad ula samo kroz doaptavanje u koli. Nesigurno je je
zikom prela preko vrha. Nije bilo loe. Im a okus po m eni ,
pom islila je. Izravnala je jezik i kruno njim e prela preko
vrha penisa, kao da uiva u lizalici. Dola je do zakljuka da
je tkivo nekako ranjivo. Lickala g a je cijelom duinom p ali
ce, najprije s jedne, pa s druge strane, a onda po sredini.
Provjerila je spava li Gonzago i dalje, pa se ugnijezdila meu
njegovim nogama kako bi mu lizala testise, drakajui vrhom
jezika podruje iza njih. Kad je izotrila pogled, mogla je vid
je ti da penis vid ljivo pulsira u ritm u kucanja njegova srca.
Protiv svih prijanjih oekivanja i predrasuda, shvatila je da
se odlino zabavlja. Jednom gaje rukom milovala, a onda je
kleknula i potpuno mu obuhvatila penis ustima. Isprva je is-
U KOJEM
PUKOVNIK
RODRIGO
FIGUERAS
ZABORAVLJA
NAELA
UGROAVA
PRVA
DVA
RATOVANJA
SVOJE
IZGLEDE
NESLUBENA
M O N AR H IJA
KATOLIKIH
KRALJEVA
tovani ...........
Budite ljubazni i javite se u krilo Sigurnosne slube
Vojne kole za elektrotehniku i strojarstvo u ...........
d a n a ........... 19... u ... sati. Prijavite se na recepciji i
priekajte. Radi se o rutinskoj istrazi. A ko iz bilo kojeg
razloga niste u mogunosti javiti se u naznaeno vrije
me, molimo vas da nazovete 47867132, radi promjene
dogovora.
G LO R IA
I DONA
CONSTANZA
S M I LJA JU
UROTU
DVOJE
N E V IN IH
b orio s nepoznatom pukom i njezinim nepoznatim otponcem kad je tigre, oiju blistavih i punih mrnje i velianstvena
gnjeva, skoio s grane. Njegove su goleme ape pale ravno
na Federicova ramena i oborile ga na lea. Tigre je zakopao
u n jih svoje pande i jednim je d in im ugrizom iupao Federicov grkljan.
Federico je um ro kao u snu. V e lika se tiina podigla u
njegovoj dui, a u tije lu nije osjeao nikakvu bol. Na trenu
tak je pom islio na Francescu i to kako je lijepa postala. Po
m islio je na Sergija i na to kako mu je otac oprostio to ga
je pokrao. Sa aljenjem je pom islio na mukarca kojega je
ubio i kojega nije spasio od leinara. Pomislio je na leinara
kojega je ubio za profesora Luisa. Pomislio je na svoju majku
kako priprem a arepe.
Pokuala sam te zaustaviti , rekao je glas koji nije bio
Remediosin glas. Je li Federico otvorio oi i ugledao Parlanchinu, ili ju je vidio samo u snu svoje smrti, to nije m o
gue rei. No ona je stajala iznad njega, golemih smeih oiju
punih suza, duge kose koja jo j je leprala oko lica. T i si dje
vojka iz m ojih snova , rekao je on. T i si divlja, prelijepa dje
vojka iz ume.
Ona se nasmijeila. I ti si, kao i ja, um ro kao djevac. Po
kuala sam te zaustaviti, ali si me odgurnuo. Dola sam te
povesti.
Federico je vidio kako je lijepa; vidio je kako jo j je koa
meka i savrena, kako su jo j propupale grudi, kako su jo j
duge i ravne noge. Ispruila jc ruku kako bi mu pomogla da
ustane i on je poao s njom, a da nije vidio kako tigar raz
dire njegovo tijelo, koje je bilo jednako prelijepo i savreno
kao i Parlanchinino. N ije ni uo ni vidio A u re lija kako se o
tro obraa maki koja se potom oduljala. V id io je samo
Parlanchinu pokraj sebe kako ga vodi za ruku, gleda iskosa
PROCVAT
P U K O V N IK A
ASADA
L IJE K O V IM A ,
MAKAMA
I S M IJE H U
La Estancia
M a chere Maman,
to lik o se toga dogodilo otkako sam ti posljednji put pisao,
M aman, da jedva znam otkud bih poeo! Zaista se nadam
da te moje prolo pismo nije previe potitilo; u to sam v ri
jem e i sam bio strahovito potiten, no otad su se stvari stu
bokom prom ijenile, najvie zato to sad ima nade za Frangoise.
Sjea li se da sam ti spomenuo bruja (neku vrstu arob
njaka) po imenu Pedro? N eki ga ljudi zovu E1 Legatero
zato to zna uhvatiti ivog aligatora. Moda se sjea da je
rekao Franoise neka jede ive koraljne zmije kako bi iz li
jeila rak, ali ona je odbila pojesti vie od jedne, pa jo j se bo
lest ne samo vratila nego i pogorala.
Pa, prije nekoliko se dana ponovno pojavio i rekao m i da
on i Indijanac u selu iz kojeg on potjee odravaju posebnu
iscjeliteljsku seansu i pozvao nas da i mi doemo. Rekao je:
Trebali biste doi oboje, zato to je Senora napola bolesna
i zbog vas . Strano me to zbunilo i nisam znao bih li se tre
bao u vrije d iti ili zakljuiti d a je to smijeno. Pa ipak, nisam
se usudio nita rei, zato to je ovjek bio vrlo ozbiljan, a oko
B ITK A
ZA
C H IR IG U A N U
P U K O V N IK ASADO
INI
MALU
POGREKU
POVRATAK
M ARIJE
POVRATAK VOJNIKA
Zastali su na rubu sasjeenih polja, pa je pukovnik Figueras stupio naprijed kako bi kroz dalekozor pregledao selo.
Sa strahom je uoio bedeme i utvrenja, no osjetio je olak
anje kad je p rim ije tio da u selu nema nikoga osim maaka.
Izraunao je kako s dvije tisue napadaa kojim a se nitko
nee o p rije ti, ima p rilin o dobre anse da preivi sukob. Za
svaki se sluaj ipak povukao u pozadinu svoje brigade i na
redio daljnje napredovanje s privrenim bajunetama. i
tava je brigada nonalantno napredovala preko spaljenih
polja kad je Josef virnuo iznad bedema i ispalio jedan rafal
iz strojnice. Raspalio je kroz red pjeaka i prom atrao kako
se ljudi bacaju na tlo. Prestao je pucati i iz sve snage zaurlao: Brzo, trebam nekoga! Strojnica se zaglavila!
V o jn ici su poskakali na noge i napali. U istom trenutku
vatru su o tvo rili druga strojnica, Josef i gerilci koji su nasum
ce pucali s bokova. U neshvatljivom uraganu metaka, vojnici
su se zanosili i padali punih pola sata. O ni koji nisu b ili m rtvi
pravili su se da jesu, ukljuujui i Figuerasa koji se bacio u
kanal za navodnjavanje i tamo m irno leao prije nego to je
oajno otpuzao dalje.
Strojnice su prestale pucati, gerilci su prestali pucati, a
dvije stotine vojnika odbacilo je svoje oruje i potralo u za
klon, dok je stampedo magaraca i mula ju rio kroz njihove
redove, obarajui ih na tlo i gazei ih. D vije su se stotine
opet podigle na noge, a H ectoro i seljani navalili su na njih,
gaajui ih iz blizine revolverima ravno u prsa, te im reui
udove i glave maetama. Hladno, H ectoro je sjahao i proe
tao kroz pokolj, reui grla onima koji su jo b ili ivi. Iznad
svakoga je od njih pljunuo i prom rm ljao: H ijo de Puta.
Iz cijele je brigade samo pedeset ljudi, ukljuujui i F i
guerasa, uspjelo pobjei i v ra titi se u logor, a onda su, osta
vivi za sobom svu svoju opremu, u kamionima o d ju rili na
trag u Valledupar. Figucras je s olakanjem prim ije tio kako
NASTAVLJAJU
NASTOJANJA
OLAFSENA,
ASADA
SE
OLAFA
PUKOVNIKA
I NJEGOVE
EKSCELENCIJE,
PREDSJEDNIKA
[a]
alje: Vojna kola za elektrotehniku i strojarstvo
Dragi gospodine Olsen,
ao nam je to ujemo da je vaa ki nestala, ali smo i
iznenaeni time to ste obavijestili Predsjednika da se
ona nalazi kod nas. Kao to vam je poznato, mi smo via
vojna kola i, prema tome, ne primamo zarobljenike,
ak ni u ratno doba. Mnogo sree s vaom potragom.
[b ]
M
alje: ef Gradske policije
Dragi gospodine Olsen,
piem vam u vezi s pismom koje smo nedavno p rim ili
iz Predsjednikova ureda, te u vezi s vaim posjetom u
drutvu pokojnog generala Correre. Ako elite pronai
svoju ki, moram vas podsjetiti na ono to sam vam tom
prigodom rekao.
[d]
alje: Sluba dravnog informiranja
Dragi gospodine Olsen,
proveli smo iroko ispitivanje glede boravita vae keri,
Regine Olsen. Nai podaci govore da je vaa ki bila
tajna lanica ekstremne ljevice i da je bila umijeana u
terorizam. Vjerujemo da je otila u ilegalu.
[e]
alje: Obavjetajni odjel Ministarstva vanjskih poslova
Dragi gospodine Olsen,
nae istraivanje sluaja nestanka vae keri Regine po
kazuje da je ona bila tajna lanica ekstremne desniar
ske organizacije Dvostruko C , tc daje ubijena u pukaranju izmeu njih i ljeviarske bande u K olum biji.
Zao nam je to vam upravo mi moramo prenijeti te tu
ne vijesti.
[f]
EGZODUS
GOSPODARSKO
PARK
UDO
INCARAM A
Buenos Airesa i M adrida! Ovdje je 1944. godine svirao Segovia, a uinio je to ponovno 1963. godine!
A li ne moemo spavati na lovorikam a! Namjera m i je da
do kraja mog mandata na voljeni glavni grad bude ne samo
glavni grad naeg ponosnog naroda, nego i ku ltu rn i glavni
grad civiliziranog svijeta! Posve u ukloniti sirotinjske etvrti,
le gradove bijede koji okruuju naa predgraa, a na n ji
hovu u mjestu podii park kakav svijet jo nije vidio! B it e
to park u kojem e nai zahvalni graani moi poi kako bi
se odm orili i rekreirali nakon to obriu znoj s ela poslije
napornog radnog dana!
Ovaj plem eniti govor, poslije kojega je uslijedio glasan
pljesak, bio je prethodnica vjerojatno najambicioznijem gra
diteljskom projektu u povijesti svijeta.
Prvi Bucnanoceov projekt bila je gradnja divovske auto
ceste koja je trebala prola ziti kroz samo srce grada. Na
m eunarodnim je tritim a namaknuo m ilija rdu dolara i
opustoio najstariju, povijesnu jezgru grada, zato to je bilo
predvieno da autocesta ima petnaest trakova. B ila je p o t
puno ravna, osim na mjestu gdje je morala zaobii norve
ko veleposlanstvo koje se odbijalo prem jestiti dok ne bude
pronaena Regina Olsen. Buenanoce je bez krova nad gla
vom ostavio tri tisue ljudi, a projekt nikad nije bio dovren,
zato to mu se urilo da pone s gradnjom parka. Posljednji
je dio autoceste zavravao na polovici mosta, a svi su se i
dalje do zrakoplovne luke vozili starim putem.
Buenanoce je razorio sirotinjske etvrti i silom preselio
tristo tisua ljudi. Kad su se oni ponovno uselili natrag, on
je form irao vlastitu, privatnu tajnu slubu ija je prvenstve
na zadaa bila da zastrauje stanovnike kako bi se zastalno
uklonili. Kad su izvrili tu zadau, zadrao ih je kako bi d r
ali na oku njegove zaposlenike i iskorjenjivali nezadovolj
stvo u gradu.
GENERAL
FUERTE
UIVA
GOSTOLJUBIVOSTI
VOJNE
POLICIJE
Brigadir je proitao izvjetaj pukovnika Figuerasa oiju razrogaenih od nevjerice, a osobito mu je teko bilo povjero
vati upravo u jedine djelie koji su zaista b ili istin iti - one
koji su do u pojedinosti opisivali poast maaka i poast sm i
jeha. itao je o Figuerasovim junakim napadima i protunapadima usprkos nevjerojatnoj premoi neprijatelja, kao i
o odvanoj akciji u pozadini, tijekom koje je Figueras sam
samcat dvadeset m inuta drao poloaj na mostu kako bi se
njegovi ljudi mogli izvui. Pozvao je sve preivjele i p ojedi
nano razgovarao sa svakim od njih. A onda je pozvao F i
guerasa.
Figuerasu su jo uvijek gorjele ui od brigadirove tirade,
a srce mu je jo uvijek bilo teko kao olovo zbog toga to je
degradiran u porunika, kad mu se general Fuerte, hodajui
poput ivog mrtvaca, naao na putu usred vjebalita. Figue
ras je zastao i pogledao otrcanog, unereenog stvora s ekinjavom bradom, praznim oima i m ochillama koje su zvec
kale, te s makom smotanom u naruju. T ko si ti? zapitao
ga je Figueras.
PREDSJEDNIK
OTKRIVA
AFRO DIZIJAKA
SVOJSTVA SM AN JENJA
BROJNOSTI
ORUANIH
SNAGA
DE TU
AGENA,
ASA A LA
SAL CON
BARRIGADA
LA
LLENA!
z a s l u e n a
GENERAL
k a z n a
FUERTE
POSJEUJE
ESKADRON
SMRTI
Louis de Bemiercs
DANI
DANI
UDA,
KLONUA
NJEGOVA
POSTAJE
ZANE
EKSCELENCIJA
STRUNJAK
M AGINO
DIJETE
TROSTRUKI
ATENTAT
NA G E N E R A L A
M ARIJU
CARLA
FUERTEA
POETAK
POSLIJEPRETPOTOPNE
POVIJESTI
GRADA
COCHADEBAJO
DE L O S G A T O S
V o jn ici nisu b ili puteni sve dok se svaki od njih nije sve
ano zakleo da vie nikad nee u vrijediti, o zlijediti ili potje
rati bilo koga, te da e neum orno raditi na raiavanju
blata. Prema napasnim su se i odleenim vojnicim a tijekom
sljedeih nekoliko mjeseci zapravo odnosili kao prema pre
zira vrijednim robovima, vezivali ih zajedno i tjerali da rade
pod prijetnjom oruja. Nevaljali i neskrueni g ro f ostao je
vezan uz obelisk jo mjesec dana, sve dok nije nevoljko p ri
stao raditi kao i svi ostali, no kako nije bio naviknut na to
da se prema njemu ljudi odnose s veselim prezirom , njegov
je estoki ponos na kraju ustupio mjesto alosnoj potitenosti, pa je poeo kopnjeti. Na kraju se ak i H ectoro saalio nad obesrabrenim ratnikom , a Remedios se, osjetljiva na
njegovu neprekidnu patnju, njegovu cifrastu udvornost punu
potovanja, njegovu duboku m elankoliju i njegove neobine
izriaje, poela zaljubljivati u njega i donositi mu darove u
obliku ukusnih zalogaja.
Tijekom ovih dogaaja, ali i prije njih, otac G a rd a nasta
vio je u mislima razraivati pojedinosti svoje nove teologije.
Nakon to jc prom islio o neshvatljivom zlu svijeta, spoznao
je kako to zlo nije stvorio Bog, ve da je on stvorio due.
Ono to se zapravo dogodilo b ilo je to da je Bog stvorio
Vraga kozmikim previdom i zapravo je Vrag bio odgovo
ran za stvaranje svijeta i za to to je varkom namamio due
da se nastane u tijelim a. Jedini nain da se ovjek izbori za
povratak Bogu bio je taj da posve zanijee vraje stvaranje,
odbije jesti meso kako se ne bi umijeao u postupak seljenja
dua i smanji Vraje kraljevstvo tim e to e se o d b iti raz
mnoavati.
Kad je na trgovima poeo propovijedati Novo Evanelje,
o tkrio je da nije uspio preobratiti gotovo nikoga, pa je bio
prisiljen priznati da ak ni on sam nije u stanju probaviti
praktine zahtjeve nove vjere. Poslije mnogo tjedana ozbilj-
SPROVOD
CARLA
GENERALA
M AR IJE
FUERTEA
DAROVI
IVOTA
435
camac jedan duh, zato onda ima tako mnogo bogova, tako
mnogo ljudi, tako mnogo biljaka i tako mnogo ivotinja?
Z ato to je svaki duh komadi jednoga duha. Ovaj duh
je moda nokat s Pachacamacova prsta, a onaj drugi moda
vlas s njegove glave.
Ispriaj mi opet, Papacito, zato postoje razliiti narodi.
Razlog je taj to je Pachacamac, kad je vid io kako se
ljudi raaju, nainio veliku zdjelu u kojoj e ih oprati. Prvi
ljudi koje je oprao izali su najii, zato sto je voda bila najia, i to su b ili bijeli ljudi. Onda je oprao sljedee ljude, ali
voda je ve bila malo prljava, pa kad su izali, b ili su to In
dijanci. A onda je oprao i posljednje ljude, a voda vie nije
bila jako ista i tako su nastali crni lju d i.
Papacito, uvrijeeno je prosvjedovala Parlanchina, zar
e rei da sam ja prljavija od tebe?
N e , ree A urelio. Ne, Vava. T o je samo pria koju su
smislile neznalice. Pravi je razlog taj to Pachacamac izbje
gava dosadu tako to nikad ne naini dvije iste stvari, tako
da na cijelom svijetu ne postoje dvije stvari koje su jednake.
Sve je narode uinio razliitim a od svih drugih naroda, a
svaku osobu drugaijom od svih drugih osoba. T o je pravi
razlog.
A sad mi ispriaj, Papacito, kako je Manco-Capac po
stao Inka.
Dosta pria , odgovorio je A u re lio , ponovno siui tuak. Reci mi, zato mi nisi rekla da e ro d iti dijete?
Parlanchina se nasmijala. Zato to sam znala da si ve
p rim ije tio kako mi se napuhnuo trbuh i kako su mi narasle
grudi.
To e b iti dijetc-uh , ree A u re lio . M anje nego ivo,
vie nego m rtvo.
Za nakladnika
Branko otari
G rafiki urednik
Davor Horvat
G rafika priprem a
A lgoritam DTP
Korektura
Jozefina Stipanevi
Tisak: ZT Zagraf
Louis de Bernires
Hi
The W er o f
da Emmanuel's
N ether Parts