UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE

ELASTIČNOST MATERIJALA
(Seminarski rad)

Profesor: Prof. dr. Hrustem Smailhodžić

Student: Ejub Hećo

Asistent: Almir Bećirović , mr. sc.

Travnik, Decembar 2014
Sadržaj

1.UVOD......................................................................................................................................3

2.MEHANIČKA ISPITIVANJA MATERIJALA..................................................................................
2.1.Ispitivanje na zatezanje...................................................................................................................
2.2.Hukov dijagram.............................................................................................................................
2. 3. Ispitivanje udarne žilavosti.........................................................................................................
2. 3. 1. Ispitivanja na Charpyjevom (Šarpijevom) klatnu............................................................
2.4. Ispitivanje tvrdoće........................................................................................................................
2.4.1.Ispitivanje tvrdoće po Brinelu.............................................................................................
2.4.2.Ispitivanje tvrdoće po Vikersu............................................................................................
2.4.3.Ispitivanje tvrdoće po Rokvelu...........................................................................................
3.ZAKLJUČAK........................................................................................................................23
4. LITERATURA......................................................................................................................24

1.UVOD

2

. .metalografska ispitivanja. koje nastaju kod proizvodnje. Svakodnevni tehnički razvoj prati izvođenje novih i uvršavanje postojećih metoda i postupaka ispitivanja. O temeljnim mehaničkim svojstvima materijala kao što su tvrdoća i čvrstoća znale su i stare civilizacije(Egipčani. odnosno nova područja primjene.periodična kontrola stanja materijala nakon određenog vremena eksploatacije.određivanje pogodnih veličina za karakterizaciju svojstava materijala i njihovo kvantitativno izražavanje u obliku upotrebljivih karakteristika. tehnika konstruisanja. koje je usko povezano s drugim naukama u inžinjerstvu kao što su: mehanika čvrstog tijela.tehnološka ispitivanja.Grci). . . Ispitivanje materijala je područje nauke o materijalima. pa tako imamo sljedeće vrste ispitivanja materijala: . Sve veći broj raznovrsnih materijala u primijeni i sve oštriji zahtijevi u pogledu kvaliteta nametnuli su potrebu da se izvrši standardizacija i propisu osnovna svojstva raznih vrsta materijala. Veoma rasprostranjena primjena metala kao građevinskih materijala pripisuje se prvenstveno njihovim veoma podesnim mehaničkim osobinama koje se ispituju jednim od mehaničkih postupaka ispitivanja. Ispitivanja materijala se vrše ne samo radi utvrđivanja osobina prilikom proizvodnje ili prijema već i u svrhu utvrđivanja načina upotrebe i odgovornosti ali i u cilju poboljšanja osobina kako bi se dobili materijali za nove proizvode. Temeljni zadaci ispitivanja materijala su: . .hemijska ispitivanja. . 3 . .a samim tim i stadardizacija postupka ispitivanja.kontinuirana i široka automatizirana kontrola promjena svojstava materijala.fizička ispitivanja.Cilj ispitivanja materijala je određivanje temeljnih i uporabnih svojstava materijala. tehnika proizvodnje i prerade i tehnika automatizacije.mehanička ispitivanja. prerade i obrade materijala s otkrivanjem mogućih grešaka materijala.istraživanje slučajeva raznih oštećenja i uzroka lomova mašinskih dijelova u eksploataciji. . Podjela ispitivanja materijala se vrši na osnovu svojstava materijala.ispitivanja bez razaranja.

dinamička izdržljivost. tvrdoća.MEHANIČKA ISPITIVANJA MATERIJALA Kako bi bili u mogućnosti da izvšimo pravilno dimenzionisanje dijelova izrađenih od datih materijala. napon tečenja. neophodno je da poznajemo mehanička svojstva datih materijala. modul elastičnosti. ćvrstoča nekog čelika. U ovom seminarskom radu će biti obrađena mehanička ispitivanja materijala i tehnološka ispitivanja materijala. Eksploataciona svojstva pokazju otpornost materijala u upotrebi. žilavost. Tehnološka svojstva materijala pokazuju njegovu sposobnost za obradu različitim postupcima. 2.Temeljna svojstva materijala su mehanička : čvrstoća. Najvažnija 4 . Karakteristika materijala predstavlja mjerljivu veličinu materijala. npr. Hemijska svojstva su hemijski sastav materijala i otpornost na koroziju. izduženje. koje se može brojčano odrediti pomoću standardizovanih metoda ispitivanja.

tvrdoća. mogu biti još na savijanje ili uvijanje. uvijanje. obično su kratkotrajna (oko 10 min). smicanje. Statička opterećenja na zatezanje. savijanje. a neka od njih mogu biti i dugotrajna kod ispitivanja puzanja i relaksacije (od 45min do100 000 sati). Dinamička opterećenja mogu biti udarna (brzina udara Charpyjeva klatna obično je 5. zamor i puzanje. Ovaj seminarski rad sadrži samo obrađene metode ispitivanja čvrstoće na zatezanje i ispitivanje žilavosti sa stvarnim primjerima.5 m/s) ili promjenljiva (s istosmjernim ciklusima nazatezanje ili pritisak). b) Prema brzini djelovanja opterećenja na: statičko i dinamičko. Slika 1. 5 . Dinamička promjenljiva opterećenja osim na zatezanje i pritisak.Opća podijela mehaničkih svojstava i uvjeta ispitivanja je sljedeća: a) Prema načinu djelovanja opterećenja na: zatezanje. pritisak.mehanička svojstva materijala su: čvrstoća. uvijanje i smicanje. pritisak. žilavost. savijanje. kombinacije kao zatezanje i pritisak itd.

1. kidalici. Na slici 2. Kod statičkih kratkotrajnih ispitivanja. kao što su: napon tečenja. o čemu ćemo govoriti kasnije. za puzanje. Na slici 2.1. data je jedna univerzalna kidalica koja se u zadnje vrijeme može sresti u svim dobro opremljenim laboratorijima. suženje itd. c) prema temperaturi ispitivanja: na sobnoj.1. epruveta. jer ono daje najviše važnih upotrebnih svojstava. kako je to već obrađeno pod b). puzanje na temperaturama +400.Slika1. .2. 2. Najčešće se vrše ispitivanja na sobnoj temperaturi (između 10 i 35 °C). d) prema trajanju djelovanja opterećenja na: kratkotrajna i dugotrajna.Ispitivanje na zatezanje Ispitivanje zatezanjem ubraja se u najvažnija mehanička ispitivanja materijala.Jednostavno se izvodi i lako se izračunavaju temeljna svojstva. postepenom porastu jednoosnog opterećenja sve do njezinog loma. +500. dok je na slici 2. pri tome mašina mora osigurati jednako prenošenje sile na epruvetu u uzdužnom pravcu uz istovremenu registraciju opterećenja na skali manometra s klatnom. zatezna čvrstoća.).). +600C itd. izduženje (istezanje). Prve eksperimente zatezanja na žici radi određivanja zatezne čvrstoće izvodio je Leonardo da Vici.1. Zbog svega navedenog se u mehaničkim laboratorijima najčešće vrše ispitivanja zatezne čvrstoće i žilavosti materijala. na povišenoj i na sniženoj temperaturi. odnosno kidanja.). -Dobijeni podaci o svojstvima materijala najviše se koriste za proračun i dimenzionisanje elemenata mašina i konstrukcija.1 data je slika dvije kidalice na kojima se vršiloispitivanje epruveta u našem slučaju. data šema jedne takve univerzalne hidraulične kidalice. refleksija itd. dinamička izdržljivost itd. Važnost ispitivanja zatezanjem vidi se iz sljedećeg: -Daje najbolji opis ponašanja materijala pod opterećenjem. -Iz svojstava otpornosti materijala mogu se približno odrediti idruga važna svojstva za praksu (kao tvrdoća. kao i crtanje dijagrama na bubnju. zatim pod kontrolisanim uvijetima na temperaturi 23±5 °C (npr. ispitno tijelo. tzv. udarne radnje loma -20 °C) i na povišenoj temperaturi (npr. te na sniženoj temperaturi (npr.1.3.[1] 6 . izlaže se u mašini. -Dobijeni podaci omogućavaju jednostavnu kontrolu tehnoloških procesa raznih proizvoda i svojstava novih materijala. modul elastičnosti.

Kidalice na kojima se vršilo ispitivanje (kapaciteta 300 kN)[6] Slika 2.1.1.2.Slika 2.1. Univerzalna kidalica [6] 7 .

kvadratnog i pravokutnog presjeka.Slika 2. Za ispitivanje čvrstoće koristimo epruvete kružnog.1. Za ispitivanja na zatezanje.2 prikazani su detalji jedne suvremene kidalice koja podatke o vrijednostima sile i deformacije daje digitalno. -Epruveta ili ispitni uzorak je tijelo standardizovanog oblika i mjera izrađena od uzorka i pripremljena za ispitivanje 8 . Definicije za uzorak i epruvete su: -Uzorak je komad metala odabran za ispitivanja. od kojih se dalje obrađuju epruvete za ispitivanje. Šema univerzalne hidraulične kidalice [6] Na slici 2.1. Podatke o sili i deformaciji obrađuje računalo koje na monitoru ispisuje sliku dijagrama ispitivanja. Tako pripremljene uzorke zovemo epruvetama. Uzorak materijala koji se ispituje obradi se na određeni oblik i dimenzije propisane standardima. iz matrijala isjecaju se uzorci za ispitivanje.3.

Površina tijela mora biti fino obrađena bez ogrebotina i tragova obrade. 10. prikazana je jedna standardna epruveta kvadratnog presjeka. sl. b) duge: l0 = 11.4. 8.. 20 i 25 mm ).1. Ove epruvete se izrađuju kao normalne i proporcionalne.stadardna epruveta Na slici 2.65√A0 / mm/ .Slika 2.1. se vidi da je mjerna dužina epruvete dobivena tako da se sa svake strane od stvarne dužine oduzme po pola promjera. Prilikom ispitivanja poseban uređaj crta dijagam F –l . 2.4. Proporcionalne epruvete se koriste kada nema dovoljno materijala za izradu normalnih epruveta. a prijelaz s tijela na glavu epruvete mora biti izveden s propisanim zaobljenjem r.1. Standardne epruvete se izrađuju obilnim hlađenjem da se struktura materijala ne promijeni jer ona utječe na čvrstoču. d0 / mm/ — nazivni promjer epruvete ili promjer prije ispitivanja (standardiziran na d0 = 6. Na 9 . I one se izrađuju kao: a) kratke: l0 = 5. kvadrat ili pravougaonik.4. Njega možemo i sami nacrtati ako u tijeku ispitivanja za određenu vrijednost sile F očitamo apsolutno produljenje epruvete l. a koja također može biti krug. b) duge: l0 = 10d0 / mm/ .4. l0 / mm/ — mjerna dužina epruvete.1. gdje je: A0 / mm2/ — površina poprečnog presjeka epruvete. Normalne mogu biti izrađene kao: a) kratke: l0 = 5d0 / mm/ . 18. 14.3√A0 / mm/ . 16. 12. lp / mm/ — stvarna dužina Iz slike 2.

M-lomna čvrstoća ili čvrstoća materijala L-tačka loma Izazvane deformacije mogu se podijeliti na elastične i plastične. kontrakcija. ravnomijerno izduženje.trenutnoizdu ž enje epruvete Izduženje je osnovna karakteristika sposobnosti deformacije. Pored niza svojstava čvrstoce o kojima je bilo riječi pri ispitivanju zatezanjem.1.2. Slika. određuje se i sposobnost deformacije i to: jedično izduženje. a tek u trenutku postizanja maksimalne sile zatezanja nastaje lokalizovana 10 . stvarno izduženje. Do postizanja maksimalne sile zatezanja cijelokupna mjerna dužina epruvete l 0 se postepeno i ravnomijerno povećava.ordinatu se nanese sila F u određenom mjerilu.5. Spajanjem tako dobivenih tačkica nastaje dijagram naprezanja F –l. dijagram naprezanja F –l[3] E-granica elastičnosti.mm l. također u određenom mjerilu. a na apscisu odgovarajuća vrijednost apsolutnog produljenja l . ¿ l lo l0-početna mjera dužine epruvete.

Napon pri kojem izduženje počinje brže da raste naziva se granica tečenja (tačka T).1. sve do tačke M kada napon dostiže 11 . Pri porastu naprezanja iznad ove granične vrijednosti. na osnovu dijagrama kidanja.6. jer se pri rasterećenju epruveta potpuno vraća u svoj prvobitni oblik i veličinu. prestaje proporcionalnost između naprezanja i deformacija i izduženje počinje rasti brže.1. Na ordinati registruje se sila F[N] a na apcisnoj osi trenutno izduženje ∆l [mm]. Hukov dijagram).što ilostruje sljedeća slika 2. poprečni presjek se stalno i ravnomjerno smanjuje po cijeloj mjernoj dužini epruvete. Najveće naprezanje do kojeg je izduženje proporcionalno naprezanju naziva se granicom proporcionalnosti.2. a deformacije su elastične. Pri opterećenju od tačke O do P zavisnost produženja epruvete o sili je linearna.Raspored deformacija po dužini epruvete[3] Trenutak postizanja maksimalne sile pri ispitivanju zatezanjem je vrlo teško odrediti ali se za određivanje ravnomijerne deformacije ipak najčešće koristi ovaj kriterijum jer daje za praksu zadovoljavajuće rezultate. Daljim povećanjem napona. slika 2. u odgovarajućoj razmijeri. preko granice tečenja. dolazi do plastičnih deformacija.deformacija odnosno povećanje dužine u jednom uskom intervalu.2. Dijagram kidanja crta mašina za vrijeme ispitivanja. 2.Hukov dijagram Prilikom ispitivanja zatezanjem ponašanje materijala može se pratiti na dijagramu kidanja.6. dijagram napon σ– jedinično izduženje ε (Slika 2.1. Da bi se uklonio utjecaj dimenzija probnog uzorka konstruiše se.

Ispitivanja na Charpyjevom (Šarpijevom) klatnu U mnogim slučajevima u mašinstvu materijali su izloženi udarnim opterećenjima tj.1. Na Charpyjevu klatnu (Slika 2. Ispitivanje udarom po Charpyju(Šarpiju) je jedno od najstarijih mehaničkih ispitivanja materijala u eksploatacionim uvjetima a služi za utvrđivanje njegove otpornosti prema krtom lomu.slika 2.svoju maksimalnu vrijednost i kada dolazi do suženja epruvete i nastajanja vrata na epruveti. dinamičkim opterećenjima. sa brzinom obično 5 do 5.2. Ovim ispitivanjem određuje se sposobnost materijala da apsorbuje izvjesnu količinu energije prije nego što dođe do loma. zarezane epruvete (s U-zarezom ili V-zarezom . Ispitivanjem udarom procijenjuje se krtost materijala izloženog udarnom opterećenju.[1] Slika 2. 3.1) ispituju se jednim udarcem.2. poslije tačke M dolazi do smanjenja napona sve do pucanja epruvete u tački K. Ispitivanje udarne žilavosti 2.5 m/s. 3. 1. Hukov dijagram 2.2.2)[2] 12 .

Kao rezultat mjerenja gleda se razlika između početne potencijalne energije koju posjeduje klatno i krajnje energije.Slika 2.3.2. Pri ispitivanju epruveta se postavlja centrično na oslonac s razmakom od 40 mm.3.1 Charpyjevo klatno Jos dva primijera koja ilostruju princip rada ovog ispitivanja na slikama 2.3.3. a klatno slobodnim padom udara tačno u njezinu sredinu sa suprotne strane od zareza i lomi je jednim udarcem. Što se 13 .3.3. Slika 2.3.2 i 2. Slika 2. pošto se jedan dio energije gubi na sami lom.

koja omogućava brzo. . znatno tvrđeg tijela (opšta najprihvtljivija tehnička definicija). moraju biti tačno definisani. Na kraju da kažemo da ispitivanje udarne žilavosti predstavlja vrlo prosto.3.1. [1] Tvrdoća je otpornost ispitivanog materijala prema prodiranju drugog. Različita ispitivanja tvrdoće mogu se podijeliti u tri grupe: . b i za date ulazne podatke dobili smo sljedeće rezultate.3.4.4.elastični odskok (rijetko se koristi).3.otpornost prema rezanju ili abraziji. odnosno standardizovani uvjeti ispitivanja. sila i vrijeme njezinog djelovanja na tijelo. brzo i jeftino ali veoma pouzdano utvrđivanje svojstava materijala injegovog stanja pri normalnim. pri čemu ne smije biti veće rasipanje vrijednosti od 30% u odnosu na minimalnu propisanu vrijednost. povišenim ili sniženim temperaturama. Mi smo ispitivali dvije epruvete standardog oblika kao što je dato naslici 2. Standarde epruvete za ispitivanje na Carphyjevom klatnu[1] Za utvrđivanje važnog svojstva-žilavoti materijala ispituju se tri epruvete na propisanoj tempraturi. a rezultati se mogu koristiti za procijenu i drugih mehaničkih svojtava. date u tabeli 2. kao što su utiskivač. Ispitivanje tvrdoće se koristi za kontrolu.veći di o energije potroši na lom to znači da je materijal žilaviji.[1] 2. a)u – zarez b) v – zarez Slika 2. lako i jednostavno određivanje važnog mehaničkog svojstva – tvrdoće na malom uzorku praktično bez njegovog razaranja.4. Da bi se rezultati ispitivanja tvrdoće mogli međusobno upoređivati.otpornost prema prodiranju 14 . . [1] Način izvođenja ispitivanja i priprema uzorka su prosti. Ispitivanje tvrdoće Ispitivanje tvrdoće je vjerovatno najraširenija i najsvestranija metoda ispitivanja materijala.

dubina otiska [mm] Kod Brinellove metode je tijelo koje se utiskuje u metal (po ovoj metodi se mjeri isključivo tvrdoća metalnih materijala) kuglica od kaljenog čelika. Tijelo koje se utiskuje naziva se penetrator ili indentor.prečnik kuglice [mm] d . a u materijalu ostaje otisak oblika kalote. Iznimno za mjerenje tvrđih materijala koristi se kuglica od tvrdog metala. . i površine nastalog oblika u materijalu. Kod ove metode se tvrdoća određuje na temelju veličine otiska.A.ispitivanje po Brinelu.sila utiskivanja [N] D . 2.[1] Tvrdoća po Brinelu određuje se na osnovu izraza: HB= = [1] Gdje je: F . a sila kojom se opterećuje kuglica F takva da veličina proizvedenog otiska (d) bude u slijedećem omjeru s promjerom kuglice D: d=(0.ispitivanje po Rokvelu.24 0. 5 i 10 mm). Brinell objavio je 1900. Kuglica se pritišće određenom silom.6)D 15 . .1.prečnik otiska [mm] h . kojom se u ispitivani materijal utiskuje tvrda čelična kuglica određenog prečnika. 2. godine postupak prema kojemse tvrdoća definiše odnosom određene sile.4. 2. Promjer čelične kuglice D može biti od 1-10 mm (1.Ispitivanje tvrdoće po Brinelu Šveđanin J.ispitivanje po Vikersu.5.Ovdje će se obraditi slijedeći postupci ispitivanja tvrdoće: .

Slika 2.što znači da je kuglica promjera D=10mm opterećivana silom F=29420N (3000 kp) u trajanju od 15 sekundi.4. odnosno ukoliko je d>0.1.Otisak je relativno velik. a ne na uzorku) Uređaj s kojim mjerimo tvrdoću pokazat ćemo na slici 2.2. S kuglicom od kaljenog čelika dozvoljeno je tvrdoću mjeriti do vrijednosti HB=450. dovoljno je mjerno povećalo -Jednostavna priprema površine . dok se za tvrđe materijale mora koristiti kuglica iz tvrdog metala.dovoljno je i grubo brušenje -Metoda je selektivna . Vrijednost izmjerene tvrdoće Brinellovom metodom piše se na slijedeći način . pa prema "stupnju opterećenja (X)" treba izabrati odgovarajuću silu . Iz ovoga je vidljivo da je kod mjerenja tvrdoće po Brinellu rezultat mjerenja ovisan o primijenjenoj sili.6D znači da je sila (F) bila prevelika.npr: HB10/29420/15=165. Skica penetratora i otiska kod Brinellove metode[5] Ukoliko je promjer otiska (d) manji od 0. 16 .[5] Prednosti metode: -Lako mjerenje veličine otiska. pa funkcionalno ili estetski nagrđuje površinu (ukoliko se tvrdoća mjeri na proizvodu.4.mjerno područje od 0-450 jedinica za čeličnu kuglicu Nedostaci: -Ne mogu se mjeriti materijali visoke tvrdoće -Tvrdoća je ovisna o opterećenju.24D znači da je primijenjena premala sila (F).

2.Slika 2. Ovakav kut nije odabran nasumce.Ispitivanje tvrdoće po Vikersu R. Ovo svojstvo je važno jer se tvrdoća mekanih i tvrdih materijala može mjeriti primjenom iste sile. Utiskivač ima oblik prave piramide sa kvadratnom osnovom i uglom između naspramnih stranica od 136°.dijamanta za penetrator. bez obzira na veličinu primjenjenog opterećenja. Naime. Prvi nedostatak uklonjen je primjenom najtvrđeg materijala . već zbog činjenice da se utiskivanjem penetratora s tim kutom dobivaju vrijednosti tvrdoće neovisne o primijenjenoj sili. kao što se i tvrdoća istog materijala može mjeriti s različitim opterećenjima. pa je primjenom ove metode moguće mjeriti i najtvrđe materijale.Smith (Smit) i G. kod Vickersa je penetrator istostrana četverostrana piramida s kutom između stranica od 136°.4.4.E. Vickers je svojom metodom uklonio glavne nedostatke Brinellove metode.I. koristi dijamantna piramida kako bi otisci bili geometrijski slični. a drugi geometrijom penetratora. Ovdje tvrdoća nije ovisna o primijenjenoj sili. 17 . Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Brinelu[6] 2.Standerland (Sanderlan) predložili su da se umesto kuglica.2. kao utiskivač pri ispitivanju tvrdoće.

4.2.sila utiskivanja [N] d .Slika 2. 18 . Nedostaci: -potrebna brižljiva priprema površine uzorka na kojoj se obavlja mjerenje -za mjerenje veličine otiska potreban je mjerni mikroskop. Skica penetratora i otiska kod Vickersove metode[5] Tvrdoća po Vikersu određuje se na osnovu izraza: HV= Gdje su: F .dijagonala otiska [mm][1] Prednosti: -tvrdoća je neovisna o primijenjenoj sili -moguće mjerenje tvrdoće i najtvrđih materijala -moguće je mjerenje tvrdoće vrlo tankih uzoraka te čak tvrdoća pojedinih zrna (kristala) jasno primjenom male sile -Vickersova metoda jedina je primjenjiva u znanstveno istraživačkom radu na području materijala -otisak je vrlo malen pa ne oštećuje površinu (važno pri mjerenju tvrdoće gotovih proizvoda).

Stoga za mjerenje veličine otiska nije dovoljno mjerno povećalo kao kod Brinella već mjerni mikroskop.4. HV5=400. znači da je sila utiskivanja iznosila 5 kp odnosno 49 N). Upotreba određene sile ovisi od debljine uzorka. Moguće je mjeriti i vrlo tanke uzorke prim jenom male sile. d2) baze piramide otisnute u materijalu. Vrijednosti tvrdoća izmjerenih po Vickersovoj metodi odgovaraju približno vrijednostima Brinellove tvrdoće. Obilk utiskivača i otiska kod ispitivanja tvrdoće po vikersu[1] Pomoću mjernog mikroskopa mjere se dijagonale (d1.3. Kod viših vrijednosti tvrdoća razlika se povećava. Primijenjena sila (F) varira od 49 N (5 kp) do 981 N (100 kp). Nadalje upotrebom male sile moguće je mjeriti tvrdoću pojedinih zrna (kristala).098 N. Pored toga osim finog brušenja potrebno je i poliranje uzoraka kao što se to radi u metalografskoj pripremi. kao i kod Brinella. tvrdoća računa na osnovi veličine otiska. Mikrotvrdomjeri koji rade po Vickersovoj metodi raspolažu čak i sa silom F=0. 19 . Kod Vickersa se.Slika 2. U određenim uvjetima može se koristiti i manja sila. Uz simbol HV. pri rezultatu mjerenja navodi se kao indeks i primijenjeno opterećenje u kp (npr.

i obrnuto.2 mm i podijeljena je na 100 dijelova. Ukupna moguća dubina prodiranja iznosi 0. Ta točka je i početni položaj za mjerenje dubine prodiranja. Skala je okrenuta naopako.Ispitivanje tvrdoće po Rokvelu Kod ove metode se u metal (po ovoj metodi se mjeri tvrdoća samo metalnih materijala) utiskuje dijamantni stožac (engl.HRC metoda) ili kuglica od kaljenog čelika (engl.HRB metoda). pa početnom položaju pripada vrijednost 100.4. Jedna podjela iznosi prema tome 0. za razliku od Brinellove i Vickersove. "cone" .Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Vikersu[4] 2. i predstavlja jedan stupanj tvrdoće po HRC metodi.4. Nakon 20 . Penetrator je dijamantni stožac s vršnim kutem od 120°. a najvećoj mogućoj dubini prodiranja 0. mjeri dubina prodiranja penetratora.2.002 mm.3.4. Kod Rockwellove metode se. a ne veličina otiska. Tvrdoća se po HRC metodi mjeri na slijedeći način: U položaju 1 penetrator se predopterećuje silom F=100 N što za posljedicu ima prodiranje penetratora ispod površine uzorka. Razlog tomu je činjenica da se manjoj dubini prodiranja (tvrđi materijali) pridružuje veći broj koji karakterizira veću tvrdoću. "ball" .

3. u ovom položaju se očitava tvrdoća na skali tvrdomjera. svaki tvrdomjer koji mjeri tvrdoću po Rockwell-ovoj metodi ima mjerni sat čija je skala podijeljena u stupnjevima HRC. Slijedi rasterećenje glavnog opterećenja (F=1373 N).Shematski prikaz mjerenja tvrdoće po HRC i HRB metodi Po HRC metodi gotovo isključivo se mjeri tvrdoća toplinski obrađenih čelika. Slika 2. ostaje samo predopterećenje (F=98 N). Postupak mjerenja je puno brži nego kod Brinella i Vickersa. tj. a penetrator se uslijed elastičnosti materijala vrati u položaj 3. a mjere se najčešće materijali tvrdoće između 20 i 70 HRC. te za praćenje efekata postupka toplinske obrade čelika. Taj položaj ne predstavlja tvrdoću po HRC-u jer je penetrator opterećen ukupnom silom (1471 N). Tvrdoća se mjeri na osnovu izraza: ε= Konačne vrijednosti tvrdoće po ovoj metodi dobivaju se na osnovu sljedećih izraza: Za kuglicu: HRB =130- 21 [1] . Naime. no selektivnost metode slabija. Zato se metoda najviše koristi u pogonskim uvjetima.4. u prijemnoj kontroli poluproizvoda.predopterećenja (F=98 N) slijedi glavno opterećenje (F=1373 N) pa je u položaju 2 penetrator opterećen s ukupno 1471 N. mjerno područje je podijeljeno na 100 jedinica. Naime. Ova dubina predstavlja tvrdoću.

Stoga se ova metoda koristi gotovo samo u pogonima. tvrdoća se očitava na skali tvrdomjera -Nije potrebna brižljiva priprema mjerne površine. Uređaj koji se koristi za ispitivanje po vikersovoj metodi prikazana je na sljedećoj slici: Slika 2. Čitavo mjerno područje je od 0 do 100 HRC (teoretski) praktički od 20 do 70 HRC.4. gotovo isključivo na toplinski obrađenim čelicima.4. Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Rokvelu[4] 22 .Za konus: HRC =100- [1] Prednosti metode: -Mjerenje je brzo. Nedostaci: -Slaba selektivnost metode. Nepreciznost: ± 2 HRC.

[3]Dr. [2]Doc. Mirsada Oručević .grad. Dr.asp?pid=1759 23 . dipl.ing.Zenica 2006.dr. godine. dip. Mr.vorax. tako da se mozemo pouzdat u ovu vrstu mjerenja. godine. Sead Pašić. Mersida Manjgo.Beograd 1987 [4] http://www. Mr.rs/E_Biblioteka/OWP_2010/Materijali1/lekcija1.Mašinski materijali.ac.bg.ing.maš:Ispitivanje materijala – predavanja. Raza Sunulahpašić:Ispitivanje metalnih materijala – mehanička i tehnološka ispitivanja. Ove vrste ispitivanja su najzastupljenija.ZAKLJUČAK Ovim seminarskim radom smo obradili par oblasti u vezi mehaničkih osobina i objasnili pricipe rada a također smo i prikazali instrumente na kojima se vrše ta ispitivanja. Mostar 2002. 4. Ivan Vitez.maš.html [5] http://mit. Određene metode pokazuju veliku preciznost i pozdanost.3. Vladislav Đukić.html [6] http://info.mas.hr/gf/index. LITERATURA [1]Dr.hr/dokumenti/hr/mjer_tvr_hr.