You are on page 1of 22

CESTE – skripta iz cesta

PS / - ovo skripta nikako ne daje dovoljno znanja da bi se prošlo na ispitu, ali vrijedi pročitati ☺… Neki
naslovi fale, a i gradivo nije obrađeno u potpunosti i dovoljno detaljno …

ELEMENTI CESTE ( STACIONAŽA, OS CESTE, NIVELETA )
STACIONAŽA – je udaljenost od početka trase do bilo koje točke duž trase mjereno po
osi ceste. Početak trase tj. stacionaža 0+000, 00 je unaprijed odabrana točka. Svi prilozi
projekta, svi opisi, lokacije pojedinih radova i vođenje tehničke dokumentacije
međusobno su povezani i imenovani stacionažom.
OS CESTE – Tlocrtni položaj ceste definiran je sa osi ceste koja se geometrijski sastoji
od pravaca i geometrijskih krivina te kružnih lukova. Os ceste prolazi sredinom kolnika
izuzev krivinama kod kojih je primijenjeno proširenje kolnika. Minimalni geometrijski
elementi osi ceste su određeni opisima.
NIVELETA – je presječnica vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom
površinom kolnika. Rješavanjem položaja nivelete ceste određuju se visinski elementi
trase. Geometrijski se niveleta sastoji od pravaca kojima su sijecišta zaobljena kružni9m
lukovima položaj pravaca određuje se nagibima u postocima jednom ili više odabranih
visinskih točaka. Tlocrtno se niveleta poklapa sa osi ceste osim u posebnim slučajevima
(autoceste priključci na čvorištima ).

PODJELA CESTE ( JAVNE CESTE )
Ceste i gradske ulice dijele se na: javne ceste i neokarakterizirane ceste
JAVNE CESTE def.: je površina od općeg značaja za promet kojim se svatko može
slobodno koristiti uz uvijete određene zakonom i koju je nadležno ministarstvo proglasilo
javnom cestom.
JAVNE CESTE –
- magistralne – su državne i javne ceste koje povezuju velike gradove pojedinih
regija.
- Regionalne ceste (županijske) – koje povezuju veća naselja unutar županija
- Lokalne ceste – su javne ceste koje progušćuju mrežu županijskih cesta
PREMA NAMJENI JAVNE CESTE SU –
- autocesta
- cesta rezervirana za promet motornih vozila
- cesta za mješoviti promet
- cesta za pojedine vrste prometa
NEKATEGORIZIRANE CESTE –
Sve površine koje nisu javne ceste , a koristi ih veći broj korisnika ( seoski, poljski,
šumski putovi, nekategorizirane gradske ulice, putovi na nasipima za obranu od poplave).

CESTOVNA VOZILA (VRSTE, DIMENZIJE, OSOVINSKO
OPTEREĆENJE)
VRSTE VOZILA PREMA VRSTI POGONA-

-

-

ZAPREŽNA VOZILA – u poljoprivrednim područijima na lokalnoj cestovnoj
mreži zbog relativno male brzine vožnje, nepouzdanog upravljanja, oskudnih
signalnih uređaja i sigurnosne opreme zaprežna vozila ometaju sigurno i brzo
odvijanje prometa pa je njihovo kretanje na prometnicama i u gradovima
ograničeno ili zabranjeno.
BICIKLI – je vozilo koje se sve više upotrebljava u ravničarskim predjelima.
Biciklističkom se prometu ne poklanja dovoljno pozornosti što naročito dolazi do
izražaja u gustim i rekreacijskim prostorima gdje
neizgrađena mreža
biciklističkih staza direktno utječe na smanjenu sigurnost i način odvijanja
prometa.
MOTORNA VOZILA – ima uređaj za kretanje, sva ona motorna vozila osim onih
koje se kreću po tračnicama.
PRIKLJUČNO VOZILO – predviđeno da bude motorno vozilo, ono je bez
vlastitog pogona.
SKUP VOZILA – čini motorno vozilo i priključna vozila u različitim
kombinacijama.

VRSTE VOZILA PREMA NAMJENI –
-

PUTNIČKA VOZILA – je motorno ili priključno vozilo je namijenjeno prijevozu
putnika i prtljage.
KOMBINIRANA VOZILA – su motorna vozila s više tragova po konstrukciji
izvedeni za prijevoz putnika i tereta.
TERETNA VOZILA – vozila namijenjena prijevozu tereta.
SPECIJALNA VOZILA – namijenjena prijevozu specijalnih osoba i tereta.
RADNA VOZILA – to su vozila sa ugrađenim radnim strojevima ili opremom za
određene svrhe.
VUČNA VOZILA – vozilo namijenjeno vuči.
PRIKLJUČNA VOZILA – to su vozila bez vlastitog pogona.

NAJVEĆE DOPUŠTENE DIMENZIJE –
NAJVEĆA DULJINA –
-

osobni automobil max 6 m,
autobus, teretno motorno vozilo, specijalno i radno vozilo 12 m

-

osobno i teretno vozilo zglobna konstrukcije (trolejbus) 18 m
priključno vozilo jedna osovina 6 m, dvije osovine 10 m, tri i više osovine 12 m
tegljač s poluprikolicom 16.5 m
autobus s prikolicom za gradski promet 20 m
osobni automobil s prikolicom 15 m
zaprežna kola 10 m

NAJVEĆA DOPUŠTENA ŠIRINA 2.5 M
NAJVEĆA DOPUŠTENA VISINA 4 M
Motorna i priključna vozila, a i skupovi vozila moraju imati take uređaje da pri vožnji u
krug od 3600 opisana površina kruga vanjskog promjera 24 m ne bude šira od 6.3 m pri
tome najizbočenija točka vozila mora biti vođena po kružnici promjera 24 m.

NAJVEĆE DOPUŠTENO OSOVINSKO OPETERĆENJE –
Ispitivanja su dokazala da osovinski pritisak bitno utječe na trajnost kolničkih
konstrukcija.
Najveća dopuštena masa vozila na motorni pogon 40 tona s tim što osovinsko opterećenje
ne smije prelaziti 100 KN, a da je razmak između osovina 1 m.

BRZINA KRETANJA VOZILA ( VR, VP, VO )
RAČUNSKA BRZINA – računska brzina je brzina na temelju koje se određuju granični
elementi trase u tlocrtnom i visinskom položaju kao i elementi u poprečnom presjeku, ta
brzina predstavlja maksimalnu brzinu sigurne vožnje po mokrom kolniku pri normalnim
uvjetima ( čist kolnik, dobra vidljivost, pridržavanje propisa…) Računska brzina u km na
sat ne manja od 60 km na sat na magistralnim cestama i 80 km na sat na autocestama. Za
računsku brzinu usvaja se jedna od dvije veličine:1. prethodna brzina i 2. očekivana
brzina.

Računska brzina usvojena je u idejnom projektu, mjerodavna je za određivanje
svih elemenata trase i poprečnog presjeka u idejnom i glavnom projektu. Računska brzina
mora biti osigurana na što duljim dionicama pri čemu te dionice ne smiju biti manje od
10 km na autocestama i cestama I. Razreda tj. ne manje od 5km na cestama ostalih
razreda.
Na cestama III, IV, i V. Razreda Rb se iznimno može mijenjati na dionicama
duljine 24km ako bi troškovi građenja na tim dionicama bili neopravdano visoki.
PRETHODNA BRZINA - prethodna brzina je polazna brzina za određivanja elemenata
ceste. Za ceste III., IV., V razreda prethodna brzina predstavlja računsku. Za autoceste i
ceste prvog i drugog razreda prethodna brzina predstavlja brzinu na temelju koje se
određuju tlocrtni elementi trase za oblikovanje osi u prvoj fazi i izradi idejnog projekta.

CESTE PO RAZREDIMA
I.
II.
III.
IV.
V.

prosječni godišnji dnevni promet, broj motornih vozila u 24h > 12000
-//- 7000-12000
-//- 3000-7000
-//- 1000 – 3000
< 1000

OČEKIVANA BRZINA
Za autoceste i ceste prvog i drugog razreda očekivana brzina predstavlja računsku brzinu.
Očekivana brzina vožnje određuje se na temelju krivinske karakteristike, širine kolnika i
rubnih trakova.

OTPORI KRETANJA VOZILA (UNUTARNJI I VANJSKI)
Unutarnji otpor se javlja u samom vozilu a uvjetovan je načinom gradnje vozila
izvedbom i održavanjem vozila. Unutarnji otpor se može podijeliti na otpore koji se
javljaju kod prijenosa snage motora na pogonske kotače prijenosnim dijelovima stroja i
na otpore u ležajevima osovina. Ovi otpori spadaju u područje strojarske tehnike.
Vanjski otpori su otpori između naplatka kotača i kolnika, otpor zraka, otpor
uzdužnog nagiba, otpor krivina. Ovi su otpori mjerodavni za stabilnost vozila odnosno
udobnost i sigurnost vožnje i područje su proučavanja građevinsko prometne tehnike.
Otpor klizanja – uslijed trenja između gume kotača dolazi do otpora klizanja koji ima
slijed protivan kretanju vozila ovaj otpor je preduvjet za pokretanje i zaustavljanje. Otpor
zraka nastaje uslijed pritiska zraka na vozilo, a otpor nagiba se javlja kada se vozilo kreće
cestom u usponu.

PROMETNO OPTEREĆENJE, PROPUSNA MOĆ CESTE, RAZINA
USLUŽNOSTI
Prometno opterećenje (količina prometa ) je broj vozila koji prolazi određenim
presjekom ceste ili prometnim voznim trakom u određenom vremenskom razdoblju.
Podaci o postojećem prometnom opterećenju dobijaju se brojanjem vozila, a podaci o
planiranom prometnom opterećenju složenim postupcima po raznim metodama
prometnog planiranja.
Prometno opterećenje pokazuje znatne oscilacije tijekom godine, mjesec, tjedna i
dana, a pored toga zavise i o položaju prometnice ili čvorišta u prostoru aktivnostima u
tom prostoru.
Propusna moć je najveći broj vozila koji može u određenom vremenskom
razdoblju proći određenim presjekom ceste ili traka, najčešće se koristi vremensko
razdoblje od jednog sata.
Razina uslužnosti R.U.C. je kvalitetna mjera koja označava bilo koju kombinaciju
uvjeta vožnje koja se može pojaviti na određenoj cesti i traku kada prima različite
količine prometa. Ta mjera uključuje: brzinu, vrijeme putovanja, prekid, sigurnost,
udobnost vožnje i prijevozne troškove.
Razina uslužnosti:
A, B, C, D, E, F
A – velike brzine puna sloboda pretjecanja
B – brzine djelomično ograničene
C – ograničene brzine i manevriranje
D – bitno ograničena brzina i manje mogućnosti manevriranja
E – mogući su trenutni zastoji ta RUC je približno ravna propusnoj moći ceste
F – velike smetnje zastoji, prisilni tok brzina od 0 – 50 km/h

ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA AUTOCESTE

Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviđena izgradnja cestovnog trupa.
Humus je površinski sloj tla koji sadrži organske tvari u takvoj količini da mu u
građevinskom pogledu nepovoljne karakteristike.
Temeljno tlo (uređeno sraslo tlo) je sraslo tlo na kojem se izgrađuje nasip, a obrađeno je
tako da zadovoljava propisane geomehaničke uvjete.
Nasip je dio cestovnog trupa izgrađenog od zemljanog kamenog ili miješanog materijala
na miješanom tlu.
Posteljica je uređeni završni sloj nasipa, a u usjeku je uređeno sraslo tlo, koji svojim
fizikalnim i kemijskim osobitostima zadovoljava tražene uvjete tako da mogu kod štetnih
posljedica primiti opterećenje kolničke konstrukcije i prometa.
Kolnička konstrukcija je sustav koji se sastoji od određenih materijala ugrađenih u više
komponentnih međusobno povezanih slojeva. Svrha je kolničke konstrukcije da prihvati
prometno opterećenje te da ga prenese na posteljicu smanjenom do te mjere da ne dođe
do kakvih štetnih posljedica niti za posteljicu niti za samu konstrukciju.
Kolnik je gornja površina kolničke konstrukcije po kojoj se odvija promet sastoji se od
jednog ili više voznih trakova.
Rubni trak je dio kolničke konstrukcije izvan širine kolnika obilježen bojom. Na
asfaltnim zastorima rubni se trak označava crtom (rubna crta).
Bankina je dio trupa koji osigurava bočnu stabilnost kolničke konstrukcije. Na nju se
postavlja prometna signalizacija i sigurnosna oprema.
Planum je završena površina bilo kojeg sloja trupa ceste izrađena po nacrtima s
predvidivim uzdužnim i poprečnim padovima.

VOZNI TRAK
Vozni trak je pojas koji služi kretanju jednog prometnog traka. Širina voznog traka
ovisi o širini vozila (max 2.5 m) i bočnom sigurnosnom razmaku između vozila. Taj
razmak ovisi o računskoj brzini što znači što je veća računska brzina biti će veće širina
voznog traka.
Ukupna širina kolnika ovisi o broju i širini voznih trakova. Broj trakova određuje se
prema značaju ceste, gustoći prometa i zahtjevnoj propusnoj moći ceste.
Širina prometnih trakova na kolnicima autocestama i cestama s četiri i više prometnih
trakova iznose :
- prethodna brzina 120 km / h 1. kategorija terena širina prometnog traka 3.75 m
- prethodna brzina 120 km / h (100) 2. kategorija terena
širina prometnog traka 3.75 m (3.5 m)
- prethodna brzina 100 km / h 3. kategorija terena širina prometnog traka 3.5 m
- prethodna brzina 70 km / h 4. kategorija terena širina prometnog traka 3.25 m

RUBNI TRAK, RUBNA CRTA
To je učvršćeni dio cestovnog presjeka koji se nalazi između bankine i kolnika ili između
kolnika i staze za bicikliste i pješake. Rubni trak kolniku daje oštru konturu, a širina mu
ovisi o širini prometnog traka.
PROMENI TRAK (M)

RUBNI TRAK (M)

3.75
3.50
3.25-3.0
2.75

0.50
0.35
0.30
0.20

Razlika između rubnog traka i rubne crte je u tome što je rubni trak izveden kao
posebni element kolničke konstrukcije, dok je rubna crta označeni dio prošireni dio
kolničke konstrukcije označen rubnom linijom. Širine rubnih crta su od 0.15 do 0.20 .

BANKINA ILI BERMA
Neposredno uz rubni trak na djelu ceste u nasipu i u zasjeku nalazi se bankina. Izrađena
je od zemljanog materijala i zasijana travom. Bankina služi za smještaj prometnih
znakova, smjerokaznih stupića, zaštitnih ograda, zaustavljanju vozila u nuždi, a samo
iznimno prometnih pješaka. U usjecima se bankina izvodi kao berma, neposredno uz
rigol. Širina bankine ovisi o širini prometnog traka.
ŠIRINA PROMETNOGTRAKA (m)
3,75 - 3,50
3,25

ŠITINA BANKINE (m)
1,50
1,20

3,00 – 2,75

1,00

ŠIRINA BANKINE UZ ZAUSTAVNI TRAK IZNOSI 1M

PROMETNI SLOBODNI PROFIL
U horizontalnom smislu prometni profil obuhvaća sve vrste voznih trakova i rubne
trakove, a visina iznad kolnika iznosi 4m.
Slobodni profil čini prometni profil povečan za zaštitnu širinu i visinu. Slobodna
visina od 4,5m mjeri se uvijek od najviše točke kolnika pri čemu treba voditi računa o
mogučoj potrebi ojačanja kolničke konstrukcije, ako je na cesti predviđen tramvajski ili
trolejbusni promet, slobodni profil treba prilagoditi tom prometu. Ako je predviđena
zaštitna ograda, visina slobodnog profila na rubovima se smanjuje za 50 cm. Minimalna
udaljenost zaštitne ograde od prometnog profila iznosi 50cm, a udaljenost prometnog
znaka iznosi 50cm, ako postoji zaštitna ograda i zaustavni trak tj. 75cm ako ne postoji.
Minimalna zaštitna širina kada nema zaštitne ograde ovisi o računskoj brzini i kreče se od
1,2m (Vr 50km/h) do 2,5m ( Vr 120km/h).

POPREČNI NAGIB KOLNIKA U PRAVCU I KRIVINI I UZDUŽNI
NAGIB
POPREČNI NAGIB KOLNIKA U PRAVCU
Kolnik ceste u pravcu može imati nagib u poprečnom smislu :
- jednostrani nagib
- dvostrani nagib
- dvostrani nagib sa zaobljenom srednjom trećinom
- te parabolični oblik
Jednostrani nagib se koristi do širine od najviše tri prometna traka.
Dvostrani nagib kolnika se teško postiže kod zastora koji se valjaju. Lako se primjenjuje
kod zastora od cement betona i od cement makadana.
Primjena dvostranog nagiba sa zaobljenom srednjom trećinom uobičajan je kod gradskih
ulica. Ovakav oblik poprečnog presjeka primjenjuje se naročito kod zastora koji se
učvršćuju valjanjem.
Poprečni nagib paraboličnog kolnika ima dvostruku vrijednost prosječnog poprečnog
nagiba, a vozači izbjegavaju vožnju uz rub iz tog razloga ovakav profil se više ne izvodi.
Poprečni nagib kolnika u pravcu mora odgovarati zahtjevima dobre odvodnje, što
je cestovni zastor gušći i manje hrapav, to mu je poprečni nagib manji. Na hrapavijim
zastorima i na onima na kojima mogu lakše nastati neravnosti npr. Zastor od tučenca daje
se poprečni nagib 4%, a na svim suvremenim zastorima 2,5%.
Od ovih se vrijednosti može odstupati u iznimnim slučajevima i uz odgovarajuće dokumentirano
obrazloženje.

Poprečni nagib kolnika u krivinama, u svim krivinama kolnik mora imati jednostran
poprečni nagib spram unutarnje strane krivine. Maksimalan poprečni nagib u krivinama
iznosi 7%(iznimno 9%), a minimalan 2,5%
Na cestama ulica naselja maksimalan nagib je 4% iznimno 6%.
U visinskom se položaju cesta označuje niveletom, a uzdužni nagib ceste u
postocima tj., koliko se metara cesta diže ili spušta na duljinu od 100m.
Minimalan uzdužni nagib ceste iznosi od 0,2 – 0,5%. Uzdužni nagib ceste može biti i u
usjecima i u zasjecima 0% samo ako se za prihvaćanje oborinske vode predviđa
odgovarajući kanalski sistem.
Maksimalni uzdužni nagib ceste ovisi o razredu ceste i konfiguracije terena. Ceste
višeg reda imaju manje uzdužne nagibe od onih nižih reda. Najveći se uzdužni nagib
primjenjuje kod planinskih cesta.
Vrijednosti maksimalnog uzdužnog nagiba se kreće 4-12%. Zavisno o terenu i
razredu ceste.

ODVODNJA CESTE
Pouzdana i efikasna odvodnja cesta, vrlo je važna zbog stabilnosti gornjeg i donjeg

ustroja ceste. Voda se može pojaviti kao površinska procjedna i podzemna.
Za dimenzioniranje uređaja za odvodnju potrebno je poznavanje hidroloških prilika i
parametara, potrebni su podaci dobiveni dugogodišnjim opažanjem (20-30g). Parametri
su količina i intenzitet oborine, visinu, učestalost i trajanje oborine, temperatura
oscilacije, trenje i dubine smrzavanja.
Uređaji za odvodnju
Trapezasti i trokutasti jarak, rigol, slivnici, drenaže…..

PROPUSTI
Propusti su objekti kojima se poprečno propušta voda kroz trup ceste. Lokacija
propusta ovisi o odnosim atrupa ceste i okolnog terena, kao i o količini vode koju treba
prihvatiti. Propusti se u većini slučajeva projektiraju i grade kao tipski elementi, za
veličinu propusta treba provesti hidraulički proračun.
Prema obliku propusti se dijele na: cijevne, svođene i pločaste, prema materijalu
mogu biti od betona, AB, od prednapregnutog betona, kameni i metalni. Prema načinu
građenja mogu biti monolitne konstrukcije montažne i polumontažne konstrukcije.

MATERIJALI ZA GRAĐENJE CESTA
U cestogradnji vlada pravilo da se kod građenja koriste što više materijali s trase. Ovom
se zahtjevu najčešće može udovoljiti kod zemljanih radova na izvedbi donjeg ustroja.
Materijali:
Prirodno sraslo tlo
za izradu donjeg ustroja.
Prirodni kamen
prirodno usitnjen – (pijesak i šljunak)
Umjetno usitnjen – ( kameno brašno, pijesak, kamena sitnež,
drobljenac, lomljeni kamen.

Za donji ustroj
Umjetni kamen
klinker i šljaka
za podlogu i zastor
Vezna sredstva
cement, vapno, bitumen i katran.
Za podlogu,
zastor i stabilizacije.

ZIDOVI ( POTPORNI, UPORNI, OBLOŽNI)
Vođenje trase na nestabilnim terenima često izaziva potrebu za gradnjom zidova koji se
izvode u isto vrijeme sa zemljani m radovima.
Zidove prema položaju i funkciji djelimo na: potporne, uporne i obložne.
Potporni zidovi nalaze se ispod kolnika i preuzimaju tlak od tla i od prometnog
opterećenja.
Uporni zidovi nalaze se iznad kolnika i preuzimaju tlak od tla u usjeku
Obložni zidovi zaštićuju stabilne kosine usjeka, koje su osjetljive na djelovanje
atmosferilija, oni nemaju nosivu funkciju. Debljina im je od 30-50cm, a nagib zavisi o
materijalu usjeka i kreče se od 3:1 – 10:1

ELEMENTI KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

ZASTOR je završni dio gornjeg stroja, izrađuje se u dva ili više slojeva, površinski sloj je
trošivi (habajući), a donji sloj je vezni.
NOSIVI SLOJ (podloga) prenosi statička i dinamička opterećenja na donji stroj ili
temeljno tlo. Planum mora imati dovoljnu nosivost i kod nasipa i kod usjeka(planum je
završna površina bilo kojeg sloja trupa ceste) Nosivi sloj mora biti u poprečnom nagibu
radi odvodnje 3-4%.

PODLOGE CESTOVNIH ZASTORA
Podloga je onaj dio učvršćenja ceste na koji se polaže zastor. Prometno opterećenje
prenosi se na zemljani trup. Za trajnost zastora stabilnost podloge je od velikog značaja.
Da ne dođe do promijene na zastoru podloga mora imati odgovarajuću debljinu i
nosivost, a poprečni i uzdužni nagib je jednak onome koji ima zastor. Prema prometnom
opterećenju mjesnim prilikama., ekonomičnosti raspoloživim građevnim materijalom
odabire se vrsta i debljina podloge.

-

Vrsta podloga su:
podloga od lomljenog kamena
podloga od šljunka
podloga od uvaljanog drobljenca
podloga od uvibriranog drobljenca
podloga od drobljenog materijala od postepene granulacije
podloga od obrađenog bitumena
podloga od cementnog betona
podloga od standardiziranog tla

ZASTOR OD CEMENTNOG BETONA
Prvi zastori od cementnog betona izrađeni su u engleskoj 1865.g. betonski zastor se
ubraja u krupne zastore, manje je osjetljiv na temperaturne promjene, pod prometom
ostaje hrapav, a pri vlažnom vremenu površina mu nije glatka i klizava. Betonske
kolničke konstrukcije sastoje se od:
- betonske ploče koja čini zastor, položene na podlogu
- ploča zbog krutosti prenosi opterećenje na veliku površinu, pa je opterečenje
posteljice manje nego kod drugih kolničkih konstrukcija
- na dobro nosivim kamenim nasipima ploča može biti izvedena bez posebne
podloge
- podloga može biti od: nevezanog kamenog materijala ili kombinacija sloja
nevezanog kamenog materijala s gornjim slojem vezano bitumenom ili
cementom.

zastor od cementnog betona mora imati postojan zemljani trup kod tla osjetljivog na
smrzavanje mora imati zaštitni tamponski sloj. Debljina betonske ploče 16 – 20 cm dok
za pješačke i biciklističke staze debljina ploče iznosi 10cm.
Prema načinu izvedbe razlikujemo:

Izvedbu ploče na cijeloj
debljini od iste vrste betona
Izvedbu u dva sloja tako da se
na donjem sloju ploče
odgovarajuće debljine izrađuje
završni habajući sloj od 6-7cm
(min 5cm) s visokokvalitetnim
agregatom.

Radi sprječavanja nastajanja pukotina uslijed prometnog opterećenja i temperaturnih
promjena betonski se kolnik dijeli uzdužnim i poprečnim razdjelnicama. Razdjelnice
mogu biti prostorne pritisnute i prividne.
Prostorne razdjelnice razdvajaju betonske ploče po cijeloj debljini i omogućavaju
rastezanje ploča i u novije vrijeme se izvode samo na priključcima betonskih kolnika na
objekte, mostove, vijadukte ili za odvajanje betonskih ploča od krutih građevina na cesti,
kao što su: okna, zidovi i rudnici.
Pritisnute ili radne razdjelnice se primjenjuju kod prekida rada ili ako se izvodi
samo polovina širine kolnika.
Pritisnute razdjelnice razdvajaju betonske ploče po cijeloj debljini, ali se na ovim
razdjelnicama ne ostavlja prostor za rastezanje, pa nije omogućen temperaturni rad
betonske ploče.
Prividne razdjelnice služe da beton kod prekoračenja čvrstoće na vlak puca na
razdjelnici tako da na ploči ne nastaju nepravilne i nekontrolirane pukotine. Nakon što su
betonske ploče potpuno stvrdnule, a razdjelnice osušene i očišćene zalijevaju se masom
standardno propisane kvalitete.

TAMNI ZASTORI

površinske obrade

površinske obrade tamnim veznim sredstvima su tanke prevlake na zastorima koje služe
za zaštitu zastora od drobljenca, od djelovanja prometa i atmosferilija i i za zatvaranje i
zaštitu otvorenih tamnih zastora . površinske obrade nisu samostalni zastor.
Površinska se obrada dobiva prskanjem tamnog veznog sredstva po postojećem
zastoru, prekrivanjem neobrađenim ili lakim veznim sredstvom obavijenim agregatom i
valjanjem.
Prema načinu izvedbe razlikujemo jednostruku i dvostruku površinsku obradu.
Kao vezno sredstvo primjenjuju se destilirani bitumen, razređeni bitumen, bitumenske

emulzije i katran. Kameni agregat koji se koristi za pokrivanje mora biti čvrst, otporan na
udar, i postojan na utjecaje atmosferilija.
Površinske obrade prikladne su za održavanje oštećenih tamnih zatora, za zaštitu
betonskih zastora koji su se počeli trošit, za ohrapljivanje tamnih glatkih zastora, te za
zatvaranje asfaltnih i katranskih makadamskih zastora.
ZASTORI OD ASFALTNIH MAKADAMA
Služe zs laki i srednji promet i kao nosivi slojevi za težak promet, prikladni su za
primjenu ako se očekuje slijeganje zemljanog trupa ili nosive konstrukcije kolnika, u tom
slučaju služe kao privremeni zastor, a nakon konsilidiranja tla i podloge te odstranjivanje
neravnina dobra su podloga za konačni zastor. Sami ne mogu nositi opterećenje od
prometa pa se zato moraju polagati na čvrstu podlogu potrebne nosivosti koja je sigurna
od smrzavanja, podloga može biti nova ili postojeća, izvodi se na principu makadama
vezanim nekim tamnim veznim sredstvom.
ZASTOR OD ASFALTNIH BETONA
Asfaltni betoni se izvode po principu minimum šupljina. Što znači da se kameni kostur
sastavlja od kamene sitneži pijeska i kamenog brašna, tako da u mješavini ostaje po
mogućnosti što manji obujam šupljina. Kod ovih zastora mineralni kostur nije sam za
sebe nosiv, već se čvrsta veza postiže veznim sredstvom koje obavija i sljepljuje zrno.
Zastori od asfaltnih betona polažu se na nosive slojeve kao što su stari ili novi zastor od
drobljenca, stari zastor od kocaka, betonska podloga, stabilizirano tlo…..
Izrađuju se vrućim postupkom, vezno sredstvo je bitumen, prema položaju u kolničkoj
konstrukciji slojevi asfaltnog betona mogu biti vezni i habajući.
ZASTOR OD LIJEVANOG ASFALTA
Asfaltna masa koja se sastoji od kamenog brašna pijeska i sitneži te bitumena kao veznog
sredstva, a od asfaltnog betona se razlikuje po tome, što se prikladnim sastavom dobiva
plastična masa koja se može ugrađivati ručno i ne mora se valjati. Lijevani asfalt je
jednolična masa, nepropusna za vodu i otporna na djelovanje kiselina, podloga za lijevani
asfalt, mora biti čvrsta i stabilna. Na pješačkim putovima lijevani asfalt se polaže u sloju
2,5cm , a na kolnicima 4,5cm, ako je debljina veća od 3cm polažu se u dva sloja.
Površina se posipa pijeskom ili kamenom sitneži i uvalja laganim ručnim valjkom.
Primjena je velika, gradske ulice, mostovi, rubni trakovi, dvorišta, pješačke staze, peroni
na kolodvorima, terase, podovi radionica i skladišta, izolacije u visokogradnji…..
ASFALTNI TEPIH
Asfaltni tepih je tanki asfaltni pokrov, koji se polaže, na gotove cestovne zastore, za
obnovu trošnog sloja. Izrađuje se u sloju debljine 2,5 – 3,00cm , razlikuju se otvoreni i
zatvoreni asfaltni tepisi. Kod otvorenog asfaltnog tepiha kameni agregat, je sastavljen po
principu makadama, stabilnost se postiže međusobnim uklještenjem kamenog zrna
kojemu se lome rubovi pod prometom tako da se stvara finije zrno i utiskuje u zastor.
Zatvoreni asfaltni tepih ima granulometrijski sastav sličan asfaltnom betonu, naknadno
sabijanje pod prometom je manje, a zastor je nepropusan za vodu.

RAZDJELJIVANJE PROMETNIH TOKOVA
Zahtjevi prometne sigurnosti i propusne moči u čvorištima traže primjenu prostornog ,
horizontalnog, vertikalnog i vremenskog razdjeljivanje prometnih tokova.
Horizontalno razdjeljivanje prometnih tokova vrši se proširenjem kolnik au
čvorištu, dodatnim voznim trakovima.
1. trakovi za skretanje ( za čvorišta u razini)
2. trakovi za usporavanje i ubrzavanje ( spojene rampe i čvorišta izvan razine)
vertikalno razdjeljivanje prometnih tokova, svojstveno je čvorištima izvan razine, u
kojima se vođenjem glavnih voznih trakova na različitim visinama smanjuje broj
konfliktnih točaka, te isključuje najteža prometna radnja križanje.
Vremensko razdjeljivanje obuhvaća sva zbivanja koja su ovisna o vremenskom
slijedu vozila( pretjecanje, promjena voznih trakova, uplitanje, isplitanje…) princip
vremenskog razdjeljivanja, naručito je izražen kod rješavanja čvorišta u jednoj razini s
primjenom prometne signalizacije.
Prostorno razdjeljivanje izravno utječe na građevinsko oblikovanje čvorišta, a
vremensko razdjeljivanje, izravno će utjecati na njegovo prometno – pogonsko
oblikovanje kod čvorišta na kojima je primijenjen princip prostornog i vremenskog
razdjeljivanja građevinsko i prometno pogonsko oblikovanje čine jedinstvenu cjelinu.

PROMETNE RADNJE U ČVORIŠTIMA
Čvorišta su točke u cestovnoj mreži na kojima se povezivanjem dvije ili više cesta
križaju, isprepliću, spajaju ili razdvajaju prometni trakovi. Na čvorištima cesta i ulica
uslijed prometnih radnji koje nisu svojstvene otvorenim dijelovima trase naručito su
naglašeni problemi propusnosti i sigurnosti prometa.

KLASIFIKACIJA PROMETNIH RADNJI

najjednostavnija prometna radnja je isplitanje, a najteža i najopasnija je križanje. Težina
prometne radnje ovisi o međusobnim odnosima glavnih i sporednih tokova, što je veći
broj konfliktnih točaka u čvorištu, veći su zahtjevi za sposobnost vozača.

PROMETNE POVRŠINE POSEBNE NAMJENE

veliko odmorište je potpuno odvojeno od prometnice radi zaštite od buke i ispušnih
plinova. Odmorišta služe za kraći ili dulji odmor.
Povoljna mjesta su vodotoci, lijepi pogledi, spomenici……
Odmorišta su potrebna na duljim i na većim usponima.
AUTOBUSNA STAJALIŠTA
Ukoliko je na cestama predviđen autobusni promet potrebno je predvidjeti autobusna
stajališta.
Stajališta mogu biti smještena.
- uz prolazni vozni trak
- odvojeno zeleni pojasom ili otokom od traka

na stajalištima je potrebno urediti površine za čekanje minimalne širine 1,5m i duljine
jednake pretpostavljenoj duljini vozila (min.12m).
BENZINSKE POSTAJE
U manjim se mjestima benzinske postaje lociraju na ulazima i izlazima mjesta, kod
gradova i većih naselja se lociraju unutar grada. Na otvorenim cestama razmak između
benzinske postaje25-50km.
PARKIRALIŠTA
Načini postavljanja parkirališta:
- uzdužno postavljanje
- koso postavljanje
- okomito postavljanje

OPREMA CESTE
Cesta se oprema prometnom signalizacijom i sigurnosnim uređajima.
Prometna signalizacija se dijeli na vertikalnu horizontalnu i svjetlosnu. Određuje se i
postavlja prema zakonu o sigurnosti prometa na cestama i pravilniku o prometnim
znakovima.
Vertikalna prometna signalizacija.
Prometni se znakovi dijele u
četiri osnovne grupe:
- znakovi opasnosti
- znakovi izričitih naredbi
- znakovi obavještenja
- dopunske ploče.
Znakovi se postavljaju s desne
strane kolnika ukoliko posebni
uvjeti ne zahtijevaju drugačije,
na nesigurnim i nepreglednim
mjestima često je potrebno
postaviti znak s obje strane ceste
ili iznad kolnika.

Horizontalna signalizacija
je dio cjelokupne
signalizacije, i ne može
biti zamijenjena znatno
pridonosi sigurnosti
prometa. Horizontalno
iscrtavanje mora biti
usklađeno sa znakovima
vertikalne signalizacije.

Svjetlosna signalizacija.
Povećanjem gustoće prometa propusna moć je ograničena kapacitetom čvorišta. Za
osiguranje sigurnosti propusne moći uvode se vertikalne i horizontalne signalizacije i
odgovarajuće oblikovanje raskrižija. Uvođenjem svjetlosne signalizacije vrši se osim
prostornog ili vremenskog dijeljenja tokova uzimajući u obzir značenje pojedinih
smjerova tako da svako vozilo prolazi čvorištem sigurno i ne smetano.
Sigurnosna oprema ceste.
1. elastične ograde
2. smjerokazni stupići
3. kilometarske oznake
4. telefon
5. zaštitna ograda na autocestama.