Izvod iz knjige ³Sport, kapitalizam, destrukcija´, Ljubodrag Simonovi , ³Lorka´, Beograd, 1995, Email: comrade@sezampro.

rs TAKOZVANI "SOCIJALISTI KI SPORT" Jedna od najve ih zabluda, koja je stvorena i sistematski pothranjivana od staljinisti kih ideologa, je ona o tzv. "socijalisti kom (komunisti kom) sportu". Gra anski ideolozi su sa odu evljenjem prihvatili ovu podvalu. Njima nije palo na pamet, iako su uporno tvrdili da je sve to dolazi sa Istoka "propaganda", da dovedu u pitanje "socijalisti ke" i "komunisti ke" predznake, "previ aju i" injenicu da su se mnogi marksisti ki teoreti ari sa Zapada najo trije suprotstavljali teoriji i praksi sovjetskog "socijalizma", i da je u samom SSSR-u veliki broj marksisti kih kriti ara staljinizma bio likvidiran ili je morao da napusti zemlju. O igledno je da je ideolozima "slobodnog sveta" bilo najva nije da pla e radnike u svojim zemljama sa "aveti komunizma", svode i Marksovu viziju socijalisti kog (komunisti kog) dru tva na praksu staljinizma. U tom kontekstu treba sagledati i zvani ni odnos Zapada prema sovjetskom sportu. Ubedljivu dominaciju sovjetskih, i isto noevropskih, sportista na svetskoj sceni Zapad je nastojao da prika e kao rezultat "manipulacije" i "zloupotrebe" sportista od strane "komunisti kog totalitarizma" istovremeno dok je, naravno nezvani no, inio sve, uklju uju i i imitiranje Isto ne sportske prakse, da prevazi e bolni inferiorni polo aj u kome se na ao. I nakon raspada "isto nog bloka" i Sovjetskog Saveza, "socijalisti ki sport" je, imaju i u vidu rezultate koje je postizao, ostao nedosti ni uzor "Zapadnom" sportu. Velike nedoumice, u nastojanju da se razvije slobodarska telesna kultura, je izazvao tzv. "marksisti ko-lenjinisti ki" projekt telesnog vaspitanja (sporta) u SSSR-u. Ve odredba "lenjinisti ki" upu uje na prilago avanje Marksove kritike kapitalisti kog dru tva, ija realizacija pretpostavlja do svojih krajnjih protivure nosti razvijeno gra ansko dru tvo u ijim "nedrima" su stvorene mogu nosti za "skok iz carstva nu nosti u carstvo slobode" (Engels), uslovima postrevolucionarnog sovjetskog dru tva (stvaranjem od nje pozitivisti ke "teorije socijalizma", odnosno, sredstva za pribavljanje "nau nog" legitimiteta praksi "realnog socijalizma") koje se gradilo na razvalinama poretka koji jedva da je zakora io u kapitalizam i koji nije sadr ao ni jednu bitnu mogu nost za iskorak,a kamo li za prevazila enje gra ansko-kapitalisti kog sveta. U pole ini "nove socijalisti ke fizi ke kulture" se nalazi shvatanje, koje je u SSSR-u postalo vladaju e nakon sloma revolucionarnog radni kog pokreta na Zapadu, da je mogu e "izgraditi socijalizam" na temeljima nerazvijenog gra anskog dru tva oslanjanjem na "sopstvene snage" i "uzimanjem od kapitalizma onog to je korisno za razvoj socijalizma". Koriste i se ovom mehanicisti kom logikom, vladaju i ideolozi SSSR-a su "prevideli" da "preuzimanje" institucija kapitalisti kog dru tva istovremeno zna i uspostavljanje onih dru tvenih odnosa koje je Revolucija nastojala da ukine. Iz "nasle a" kapitalisti kog dru tva bi e preuzeti principi koji postaju neprikosnovene ideje vodilje u razvoju misli i prakse u SSSR-u. Istinske socijalisti ke ideje, koje proisti u iz Marksovog slobodarskog humanizma, odmah nakon Revolucije e biti odba ene kao "levi radikalizam". Ono to se kod Marksa, u odnosu prema razvijenom kapitalisti kom dru tvu, pojavljuje kao (konkretno) utopijski projekt, u post-revolucionarnom (pogotovu u staljinisti kom) periodu progla ava se za utopisti ku ma tariju. Umesto prevazila enja sporta i uspostavljanja slobodarske telesne kulture, na emu su posebno insistirali "proleter-kultisti" (suprotstavljaju i se "maniji" obaranja rekorda), dolazi do uspostavljanja "socijalisti kog sporta" i "socijalisti ke fizi ke kulture" koji beznade no ostaju u okvirima kapitalisti kog ideolo kog horizonta. Nekriti ni odnos prema sportu podrazumevao je nekriti ki odnos prema kvantitativnom sravnjivanju kao osnovu odre ivanja ljudske "vrednosti" i kao posrednika u me uljudskim odnosima; prema tehniziranom i operacionalizovanom umu i u vezi s tim prema industrijskoj "estetici" (mehanizaciji

tela); prema neljudskom obra unu izme u ljudi u "krvavim sportovima" kao to je to boks (na kome je posebno insistirao Lun arski, jedan od vode ih li nosti u post-revolucio-narnom sportu) koji zadr ava epitet "plemenita ve tina"; prema raskidanju veza sa nacionalnim kulturama i uspostavljanje "uravnilovke" na osnovama telesnih "kvaliteta"; prema institucionalnoj degradaciji ene na bi e "drugog reda"; prema dualizmu tela i duha, "disciplinovanju tela", odnosno, prema kasarnskom drilu koji se svodi na obra un sa Erosom, ulima, duhovno u, spontano u, ma tom, to zna i sa igra kom prirodom oveka bez ijeg osloba anja i razvoja nema istinske ljudskosti. Tek u ovom kontekstu postaje jasna sva pogubnost, za celovit razvoj ljudske li nosti i istinskih me uljudskih odnosa, Lenjinovog shvatanja da su sport, gimnastika i drugi oblici telesnog ve banja mnogo va niji za mlade nego pitanja iz domena njihovog seksualnog ivota. Pozivaju i se na jedan od najreakcionarnijih stavova gra anske misli, "u zdravom telu zdrav duh" (1) Lenjin je zna ajno doprineo uspostavljanju represije nad telom koja je svoj najvi i izraz dobila u "stahanov tini" koja, po an-Mari Bromu, predstavlja "birokratsku smrt tela". Radi se o sistematskom potiskivanju autenti nih ljudskih potreba i o stvaranju mazohisti ko-produktivisti kog karaktera koji najvi e odgovara karakteru uzornog gra anina iz vremena prvobitne akumulacije kapitala. I pored toga to je pridavala izuzetan zna aj postizanju ve ih rezultata (rekorda), krajnji cilj postrevolucionarne sovjetske sportske pedagogije nije bio stvaranje sportiste-rekordera, ve pre svega lojalnog ("idejno svesnog") i upotrebljivog ("korisnog") "sovjetskog gra anina". U "Rezoluciji o fizi koj kulturi" iz 1925. godine, nagla ava se da fizi ka kultura nije samo sredstvo za pobolj avanje zdravlja, za telesno obrazovanje, razvoj kulturnih i radnih kvaliteta, kao i za pospe ivanje vojne obuke, ve i sredstvo za "vaspitavanje masa", to pre svega zna i za stvaranje karaktera uzornog gra anina koji odgovara "potrebama vremena", odnosno, zahtevima koje pred dru tvo postavlja partijska vrhu ka. Istovremeno, fizi ka kultura dobija zadatak da usmerava radnike i seljake da se, preko partijskih,sindikalnih i organa sovjeta, uklju e u dru tveni i politi ki ivot. Ona postaje prvorazredno politi ko sredstvo za integraciju ljudi u uspostavljeni poredak. to se ti e takmi enja ono, po Nikolaju Sema ku, predsedniku Vrhovnog dr avnog saveta za fizi ku kulturu u postrevolucionarnom periodu, "treba, u krajnjem, da slu i kao sredstvo za uklju ivanje masa u izgradnju socijalizma". (2) Govore i 1934. godine komsomolcima u Dnjepropetrovsku, M.I. Kalinjin, jedan od vode ih sovjetskih pedagoga tog vremena, konstatuje: "Ovde bi, me utim, trebalo obratiti pa nju na tu veoma zna ajnu oblast aktivnosti Komsomola, na fizi ku kulturu. Sport je dobra stvar, ona vas izgra uje. Ali i pored svega toga, on je pomo na delatnost i ne e biti dobro da ona postane sama sebi svrha, stvar pukog obaranja rekorda. Mi ho emo da se ljudi razvijaju na sve na ine, ho emo da dobro tr e i plivaju, da hodaju brzo i elegantno i da im svaki deli bude zdrav - jednom re i, ho emo da budu normalni i zdravi, sposobni za rad i odbranu, ho emo pravilan razvoj svih njihovih telesnih kvaliteta uz istovremeni razvoj njihovih mentalnih kvaliteta. Tokom na ih brojnih poseta vojnim kolama drug Voro ilov je obratio posebnu pa nju ovim pitanjima. On je rekao da treba da izbegavamo puko obaranje rekorda, da ne treba da se anga ujemo u sportu radi samog sporta i da sport treba da bude podre en op tim pitanjima komunisti kog obrazovanja. Jer ono to mi inimo nije stvaranje i razvoj samo sportista, ve gra ana koji u estvuju u izgradnji sovjetske dr ave, ljudi koji mora da imaju ne samo sna ne ruke i dobru probavu,ve prvenstveno iroke politi ke vidike i organizacione sposobnosti. Otuda, istovremeno sa pridobijanjem novih miliona radni ke mlade i za pokret fizi ke kulture i uzdizanjem sporta u na oj zemlji do najvi eg nivoa, Komsomol mora da obezbedi da na i sportisti poseduju jasno uobli ene poglede na politi ka pitanja i stvari od op teg zna aja. eleo bih da me lanovi Komsomola razumeju na pravi na in. Ne u da misle da elim da zauzdam njihov entuzijazam. eleo bih da shvate koliko je va no da se u svim oblastima na eg ivota i rada stvari korektno organizuju i na

bolj evi ki na in." (3) U predve erje Drugog svetskog rata fizi ka kultura i sport se razvijaju pod sloganom "sve za odbranu zemlje sovjeta". Govore i, u decembru 1938. godine, kolskim nastavnicima, Kalinjin nagla ava zna aj fizi ke kulture za razvoj "kolektivnog drugarskog duha" jo od kolskih dana koji treba da omogu i izgradnju " eli nog zida" koji e za titi SSSR od zapada koji "vreba pogodni trenutak da uni ti Sovjetski Savez". (4) Nakon Drugog svetskog rata, u vreme hladno-ratovskog obra una i pojavljivanja sovjetskih sportista (kao i sportista "socijalisti kog lagera") na me unarodnoj sceni, dolazi, prvo u praksi a zatim u teoriji, do definitivnog napu tanja (proklamovane) predratne pedago ke koncepcije. Sportske pobede i rekordi postaju jedan od najzna ajnijih sredstava poretka u borbi za presti u svetu i za u vr ivanje vlasti u zemlji, a sportisti, shodno tome, borci na prvoj liniji fronta. Postizanje rekorda ("za svoju zemlju!") postaje osnovni i neprikosnoveni smisao sportskog anga mana. Uklju ivanjem nauke, sport postaje industrija koja se bavi proizvodnjom rekordera (rekorda), a fizi ka kultura "naj ira baza za razvoj vrhunskog (rekorderskog) sporta". Umesto kritike jednostranog telesnog aktivizma i potpuno podre ivanja sportu, koje od ljudi stvara asocijalne li nosti i telesne i mentalne invalide, dolazi do divinizacije rekordera i oni dobijaju status "heroja socijalizma". Profesionalizacija je neminovni nastavak uspostavljenog razvoja sporta: sportisti dobijaju svojevrsni status dr avnih najamnika. Naravno, i za to je prona eno odgovaraju e "socijalisti ko" opravdanje. Postajanjem me unarodnog sporta delom svetskog show-business-a i industrije zabave, dolazi do komercijalizacije "socijalisti kog sporta" koja e se, nakon raspada "isto nog bloka" i Sovjetskog Saveza, okon ati tako to e zapadni kapital kupiti, za male pare i bez ikakvog otpora, "socijalisti ki sport" da bi od njega napravio svoj reklamni pano. Ono to je, u kontekstu ovog razmatranja, najva nije je da se itav porces "preobra aja" sporta u SSSR-u odvijao pod pla tom "progresivne promene u socijalisti kom sportu". Nikada se nije desilo da se (Marksovi) humanisti ki ideali socijalizma (komunizma) su elje sa realno u uspostavljenog "socijalizma". Pod ideolo kom maskom "borbe za komunizam" odigrao se bespo tedni obra un s kriti kom mi lju koja je mogla da uka e na pravu prirodu "socijalisti kog sporta", a to zna i i na pravu prirodu "realnog socijalizma". I dok na Zapadu marksisti ki mislioci kritikuju nehumanost sporta i razotkrivaju njegovu politi ku pole inu, u SSSR-u i drugim "socijalisti kim" zemljama neprikosnoveni autoriteti u sportskoj pedagogiji i sportskom pokretu postaju li nosti kao to je to Pjer de Kuberten koji je itav svoj "olimpijski" ivot posvetio obra unu sa slobodarskim radni kim pokretom i idealima socijalizma, i koji je itavu svoju pisanu zaostav tinu poklonio nacistima poveravaju i im zadatak da sa uvaju njegovu olimpijsku ideju "od izvitoperenja". Pod razli itim ideolo kim maskama, Kuberten i sovjetska birokratija bili su jedinstveni u najbitnijem: sport je institucija koja slu i o uvanju uspostavljenog poretka dominacije. Njihov zajedni ki neprijatelj bila je radni ka klasa kao mogu i subjekt dru tvenih promena. Na tragu takve orijentacije do lo se dotle da Huan Antonio Samaran , ovek koji je etrdeset godina bio jedan od vode ih li nosti u fa isti kom pokretu panije i koji se nikada nije odrekao svoje fa isti ke pro losti, bude progla en (uz presudnu podr ku sovjetske birokratije) za predsednika Me unarodnog olimpijskog komiteta u Moskvi, glavnom gradu zemlje kojoj je fa izam naneo neopisiva zla i usmrtio vi e od dvadeset miliona ljudi. Ideolozi "realnog socijalizma" u horu su isticali "emancipatorski" karakter "socijalisti kog sporta" podrazumevaju i pod tim pre svega "masovnost", aktiviranje ene, postizanje rezultata (rekorda) kao izraza "progresivnih stremljenja" i t.sl. to se ti e "masovnosti", treba re i da su nacisti manijakalno insistirali na "masovnoj" fizi koj kulturi i sportu ("Kraft durch Freude"). To su radili i u SAD ("Recration programm" i drugi), pogotovu se to de ava danas kada je "fizi ka kultura" postala jedan

od glavnih oblika konzumerskog aktivizma i borbe za opstanak u sve surovijoj svakodnevici kapitalisti kog dru tva. Nije, dakle, masovnost sama po sebi ono to razlikuje kapitalisti ko dru tvo od socijalisti kog, ve njena priroda: da li se radi o slobodarskoj aktivnosti ili se radi o integraciji oveka u poredak u kome je uspostavljena vladavina kapitala i dr ave nad ovekom. Ovde treba re i i to da je tzv."masovna fizi ka kultura" postala i zvani no "naj ira baza za reprodukciju vrhunskog sporta", to zna i da su milioni dece podvedeni pod "sportske programe" (u emu je prednja ila biv a Isto na Nema ka) ije norme i metode rada diktira tzv. "vrhunski sport" koji je postao vrhunsko telesno i mentalno uni tavanje oveka. Zloupotreba dece, pod firmom "progresa", dobila je monstruozne dimenzije. U tom kontekstu treba sagledati i "emancipaciju ene" putem sporta. To prakti no zna i da je i sport postao proctor (sve bezo nije) eksploatacije ene. Da stvar bude gora ena je postala,zbog biolo kih ograda sa kojima se (i pored sve ve e upotrebe "stimulativnih sredstava") sve dramati nije su eljava tzv. "mu ki sport", glavna "vu na snaga" u obaranju rekorda i sredstvo za dokazivanje "progresivnog" karaktera poretka. Na pravi polo aj "emancipacije" ene u sovjetskom sportu (dru tvu) ukazuje i podatak da je, do 1972. godine, uprkos dominaciji sovjetskih sportistkinja na svetskoj sceni i velikom broju ena-trenera, samo jedna ena, i to svega tri meseca, bila na jednom od rukovode ih polo aja u sovjetskom sportu. (5) Kada je re o "marksisti kom" legitimitetu "socijalisti kog sporta" treba re i da za Marksa socijalizam nije dru tveno-ekonomska formacija,ve prelazni period ka komunizmu u kome dolazi do ukidanja (prevazila enja) kako osnovnih kapitalisti kih (ekonomskih i svojinskih) odnosa, tako i institucionalne sfere gra anskog dru tva. Radi se o "odumiranju" (Engels) gra anskih institucija, to zna i i sporta, a ne o "izgradnji socijalizma" - njihovim "ja anjem" (Staljin). Marks insistira na tome da radnici kao udru eni subjekti ("asocijacija") uzmu neposredno u e e u upravljanju ukupnom dru tvenom reprodukcijom (podru tvljenje), dok staljinizam insistira na u vr ivanju institucija, odnosno, vlasti nad ovekom (podr avljenje). Dru tvo kao zajednica slobodnih stvarala kih li nosti, dakle, zajedni ki ivot koji nije posredovan niti podre en represivnim institucijama gra anskog dru tva (tzv."javna sfera"), ve je uvek novi, razvijeniji, po svojim oblicima i sadr ajima bogatiji proizvod stvarala kog ljudskog aktivizma - to je jedan od osnovnih izazova Marksovog humanizma koji je su ta suprotnost staljinizmu koji dru tvo svodi na svojevrsni radni logor. Sovjetska koncepcija fizi ke culture (sporta) nije samo odstupanje od osnovnih postulata Marksove kritike gra ansko-kapitalisti kog dru tva i njegovih institucija, ve i od Marksovog "uputstva" radnicima, iz 1866.godine, o upotrebi telesnih ve bi kao sredstva za telesno ja anje i vaspitanje radni ke mlade i. (6) Marks nagla ava zna aj telesnog vaspitanja prvenstveno kao sredstva za klasno osve ivanje i klasnu integraciju radni tva - radi borbe protiv bur oazije, to za Marksa zna i protiv eksploatacije i porobljavanja. Klasno ujedinjeni radnici su revolucionarni subjekt promene, dakle, slobodni od tutorstva bur oazije, dr ave, partije. Telesno, kao i duhovno i politehni ko, obrazovanje ne slu i zato da od oveka (radnika) stvori lojalnog i upotrebljivog "gra anina", ve je to autenti na aktivnost slobodarski usmerenog oveka koji nastoji da "sru i sve odnose u kojima se nalazi kao poni eno i ugnjeteno bi e" (Marks) i da stvori svoj(istinski ljudski) svet. U sovjetskoj doktrini fizi ke culture (sporta) ne postoji klasna integracija jer su radnici ve "osvojili vlast" (u Revoluciji) i time ukinuli klasno dru tvo, to zna i i sebe kao klasu. U "novom" dru tvu oni su, kao pojedinci, svedeni na "gra ane" koji se nalaze u podani kom odnosu prema vlasti (dr avi, partiji), a kao kolektivitet na amorfnu i nesvesnu "radnu masu" ili na "radni narod". Ideolozi staljinizma svode oveka, poput crkve, na "ovcu" koju njeni "pastiri" (partijska vrhu ka) treba da odvedu u "raj" ("komunizam") i da je usput, naravno, i aju i muzu do mile volje. ovek je po svojoj prirodi "dobar", ali ne i dovoljno odrastao da mo e da odgovara za svoje postupke i preuzme odgovornost za dru tveni razvoj. Tzv. "istorijski materijalizam" postaje sudbinska sila koja, preko

partijske vrhu ke koja u svojim rukama dr i klju eve "svete tajne", upravlja ljudskim ivotima i odre uje pravac razvoja dru tva. oveku jedino preostaje da bespogovorno veruje u "nepogre ivost vo a" i da pokorno izvr ava ono to se od njega zahteva. To nije svest emancipovanog gra anina, nego svest podanika. Radnik nije vi e revolucionarni subjekt u borbi protiv kapitalisti kog, a za komunisti ko dru tvo, ve deo "radnih masa" koje su svedene na oru e partijske vrhu ke za "izgradnju socijalizma". Umesto aktiviranja oveka da prevazi e institucije gra anskog dru tva, njegov osnovni zadatak postaje "borba za njihovo ja anje". Fizi ka kultura nije vi e oblik samoorganizovanja radnika i sredstvo za ja anje njihove klasno-slobodarske svesti, nego instrument za podre ivanje oveka i njegovog pona anja (samo)volji vladaju e "elite". Otuda ideolozi sovjetske fizi ke kulture (sporta) pod njom pre svega podrazumevaju organizaciju, norme, "op te ciljeve" diktirane partijskim dekretima, zna i, mehanizam za dr anje "masa" pod kontrolom. "Samoinicijativnost" je dobrodo la, ali samo kao sled vladaju eg duha. Poput "bur oaske" fizi ke kulture i "bur oaskog" sporta, "socijalisti ka" fizi ka kultura i "socijalisti ki" sport su postali jedno od najzna ajnijih politi kih sredstava vlasti za uni tavanje kriti ko-menjala ke (klasno-slobodarske) svesti radnika i za njihovu integraciju u uspostavljeni poredak - to je su ta suprotnost Marksovoj ideji o slobodarskom telesnom aktivizmu. Marksova misao je vi eslojna. Kada se obra a mladim radnicima savetuju i ih kako da se bore protiv kapitalista Marksova misao o fizi koj kulturi ostaje u okvirima gra anskog poretka. On preporu uje radni koj mlade i "telesno vaspitanje, onakvo kakvo se daje u gimnasti kim kolama i preko vojnih ve bi" /pod.K.M./(7), dakle, ono koje je stvoreno u gra anskom dru tvu i koje je privilegija aristokratske i bur oaske mlade i, da bi telesno oja ali i razvili borbeni klasni duh to, u krajnjem, treba da omogu i osvajanje vlasti.Za razliku od gra anskih pedagoga koji telesno vaspitanje pretpostavljaju duhovnom razvoju, Marks "duhovno vaspitanje" stavlja na prvo mesto, odnosno, telesno vaspitanje sagledava u kontekstu celovitog ljudskog razvoja. Telesne ve be nisu sredstvo za stvaranje karaktera "uzornog gra anina", ve sredstvo za razvoj slobodnog oveka. Vaspitanje radni ke mlade i nosi u sebi impuls ljudske emancipacije, to je rezultat Marksovog shvatanja da se proletarijat ne bori za ispunjenje posebnih klasnih interesa, to je karakteristi no za bur oaziju i predhodne klase, ve za realizaciju op te-ljudskih interesa. "Poverevaju i" proletarijatu "misiju" da oslobodi oveka ( ove anstvo) od plja ke i tiranije, telesno vaspitanje radni ke mlade i dobija slobodarsku dimenziju. Radnik se, zna i, jo nije oslobodio dominiraju ih oblika telesnog vaspitanja, ali se odnosi prema njima kao prema sredstvu koje e (zajedno sa pla enim proizvodnim radom, duhovnim i politehni kim obrazovanjem) "uzdi i radni ku klasu znatno iznad nivoa vi ih i srednjih klasa" (aristokratije i bur oazije). (8) Superiornost radni ke mlade i se zasniva na celovitom razvoju njihove li nosti to otvara mogu nost da neposredno upravljaju ukupnom dru tvenom reprodukcijom. U pitanju je pragmati na logika koja, "u datim uslovima", polazi od "op tih zakona, na ije po tovanje prisiljava dr avna vlast", ijim "sprovo enjem u ivot" radni ka klasa "pretvara u svoje oru e tu vlast koja se sada iskori ava protiv nje". /Pod.K.M./ (9) O igledno, re je o nastojanju da se legalnim sredstvima iskoriste legalne mogu nosti koje pru a kapitalisti ki poredak da bi se ostvarili klasni (potencijalno op te-ljudski) ciljevi. Gra anske institucije treba da postanu oru e radni ke klase za borbu protiv kapitalisti kog poretka. Ako pravi cilj revolucionarne borbe proletarijata nije osvajanje vlasti, pogotovu ne njeno o uvanje uz upotrebu institucija gra anskog dru tva (Engelsov stav o "odumiranju" institucija gra anskog dru tva u socijalizmu), ve ukidanje odnosa vlasti (pot injenosti), mo e se postaviti pitanje kako je mogu e posti i bitan pomak napred upotrebom sredstava koja, kao takva, spre avaju oveka da razvije svoje istinske ljudske mo i bez ijeg razvoja nema otvaranja novih vidika? Uzmimo za primet telesne ve be koje Marks preporu uje proleterskoj mlade i. Radi se o militaristi kom drilu, odnosno, o "disciplinovanju" deteta koje se svodi na potiskivanje seksualnosti, ulnosti, spontanosti,

ma tovitosti... Umesto po tovanja li nosti, deca se svode na obezli ene izvr ioce ve bi koje se svode na imitiranje rada strojeva i koje su, po svojoj prirodi, obra un sa svim onim to pru a mogu nost za razvoj duhovno bogate individualnosti - osnovni razlog zbog kojeg ih je gra anska pedagogija koristila za stvaranje "uzornog gra anina". Upravo polaze i od Marksovog epohalnog stava da ovek menjaju i svet menja sebe, mo e da se postavi pitanje koliko se svet ustvari promenio ukoliko je ovek, kao li nost, ostao u duhovnom horizontu kapitalisti kog dru tva? Borba za emancipaciju oveka putem gra anske telesne culture (sporta) vodi se na terenu gra anskog dru tva. Ona postaje na in integracije radnika u poredak u kome dominiraju vrednosti gra anskog dru tva. To je odli no uo io Kuberten. Iako fanati ni antisocijalista, on je, u vreme krize evropskog kapitalizma, podr ao ideju o organizovanju "radni kih olimpijada" da bi horizont budu nosti radni tva zadr ao u okvirima dru tva u kome dominira borba izme u ljudi za pobedu postizanjem ve eg rezultata (rekorda). On je shvatio da (eventualna) politi ka pobeda radnika ne zna i i kraj kapitalisti kog dru tva ukoliko osnovni principi tog dru tva i dalje ostanu vladaju i. Mogu nost da svako slobodno upra njava sport ne zna i da ovek ostvaruje svoju istinsku slobodu u sportu. Uzmimo za primer boks u kome se na najo igledniji na in izra ava duh modernog sporta. Da li se istinska sloboda oveka mo e potvrditi kroz nano enje telesnih povreda drugome oveku, koji je sveden na "protivnika", pri emu je ubistvo sastavni deo rizika "sportske borbe"? Ili kroz nastojanje da se, sve bespo tednijim uni tavanjem organizma,ostvare to "bolji rezultati" (rekordi)? "Vladati u glavama", putem telesne kulture i sporta, to je osnovni zahtev Kubertenove "utilitarne pedagogije" koja e mu pribaviti po tovanje olimpijskih bogova modernog doba. Interesantno je da gra anski ideolozi, koji su do skora tvrdili da na Zapadu ne postoji "kapitalizam" ve "industrijsko dru tvo", sada trijumfalno izjavljuju da je "kapitalizam pobedio socijalizam". U emu se ta pobeda sastoji, kada je re o sportu? Ako je re o tome da je Zapadni kapital, bez ikakvog otpora, postao gospodar biv eg "socijalisti kog sporta", to samo zna i da je on promenio vlasnika ne menjaju i svoju prirodu. Polo aj sportiste najbolje govori koliko su se promenili odnosi. U "realsocijalisti kom sportu" sportista je bio najamnik dr ave, a itav "sportski pogon" - "reklamni izlog" vladaju eg sistema. Nakon pobede "demokratije", sportisti postaju najamnici kapitalisti kih firmi, a sport njihov reklamni prostor i banalni show-business. Kada se tome doda da su, kao i kod nas, vo e "novog sporta" upravo oni koji su desetinama godina bili na elu "socijalisti kog sporta", postaje jasno da je "kapitalizam" pobedio utvaru koju su, rame uz rame sa ideolozima staljinizma, stvarali ideolozi "slobodnog sveta". Odnos gra anske misli prema tzv. "realnom socijalizmu" pokazuje svu njenu apsurdnost. Marksova ideja socijalizma (komunizma) svodi se na "model socijalizma" koji je na istoku do iveo krah i time se dokazuje da je (Marksov) socijalizam "zauvek propao", to zna i da nema alternative kapitalizmu. U strahu za kapitalisti ki poredak, njegovi ideolozi su digli staljinizam na nivo sudbinske sile koja je u stanju ne samo da zaustavi, ve i da okon a istoriju! Da li se treba odre i borbe za istinski humano dru tvo samo zato to je iskasapljena i izobli ena Marksova misao postala pokri e za staljinisti ki varvarizam? Treba li se, slede i istu logiku, odre i Betovena ija su dela redovno bila na programu fa isti kih festivala smrti? ta tek re i o idealima "slobode, jedanakosti, bratstva" za kojima ideolozi "slobodnog sveta" redovno pose u dok vrli predstavnici tog sveta ine najgnusnije zlo ine? Tvrditi da je staljinizam otelotvorenje duha Marksovih ideja o socijalizmu (komunizmu) bilo bi isto to i re i da je fa izam otelotvorenje osnovnih principa Francuske gra anske revolucije. Raspad "real-socijalisti og" poretka na Istoku skinuo je sa ple a marksizma najve u balast. "Isto ni greh" levi arskog pokreta, pogotovu na Zapadu, proisticao je iz svo enja marksizma na staljinisti ku ideologiju, odnosno, Marksove ideje socijalizma na praksu staljinizma. Ideolozi kapitalizma vi e od

pola veka su pla ili radni ku klasu zapada (Isto nim) "modelom socijalizma", istovremeno ga koriste i kao sredstvo za obra un s Marksovim revolucionarnim humanizmom. to se ti e straha od "propasti socijalizma", radi se, zapravo, o kraju iluzije da je na Istoku "socijalizam (ve ) pobedio", kao i da se voluntaristi kim "projektima", na temelju nerazvijenog gra anskog dru tva, mo e "do i u komunizam". Pokazalo se da robovi prikovani za galiju nikada ne e do i u "obe anu zemlju" ukoliko se ne oslobode okova - i preuzmu kormilo. Ono to propada nije socijalizam, nego poredak koji je svoj opstanak gradio na bespo tednom tla enju radnika. O emu se zapravo radilo najbolje govori injenica da su glavni nosioci desni arskih ideja, nakon "pobede demokratije", postali upravo ljudi iz vrhova biv e vlasti. Ideja socijalizma (komunizma) bila je i ostala jedini pravi odgovor na sve dublju krizu egzistencije koju stvara kapitalizam i koju nije u stanju da razre i. Da nije tako, odavno bi bespo tedni juri i kapitala zbrisali marksizam sa istorijske pozornice. Upravo sa istorijskog aspekta gledano, stvari dolaze na svoje mesto. xxx Fusnote 1)Kod:James Riordan,"Marx,Lenin and Physical Culture",Journal of sport history, vol.3 (1976) nr.2,158.s. 2)N.A.Semashko,Puti sovetskoi fizkultury,22.p,u:James Riordan,Sport in Soviet Society,97.s, Cambridge University Press,London,1977./ 3)M.I.Kalinjin,On Communist Education,Naklada literature na stranim jezicima, Moskva,1953. 4)Isto, 5)Uporedi:Riordan,Sport in Soviet Society,406.s. 6)Uporedi:K.Marks,"Instrukcije delegatima Privremenog centralnog ve a",u:K.MarxF.Engels,Dela,27.knj,157,158.s,Prosveta,Beograd,1979.U "Kapitalu" Marks se poziva na Roberta Ovena i njegov "fabri ki sistem" iz kojeg je ponikla "klica vaspitanja budu nosti,koje e za svu decu iznad izvesnog doba starosti spajati proizvodni rad s nastavom i gimnastikom,i to ne samo kao metod za pove avanje dru tvene proizvodnje nego i kao jedini metod za proizvo enje svestrano razvijenih ljudi."/Dela,I t,21.knj,428.s./ O formiranju ljudskog karaktera i planovima za obuku dece, u koju spada i sticanje zdravog tela kao osnovnog uslova sre nog ivota,vidi: Robert Owen, A New View of Society, 27.s, MacMillan, London,1972. 7)Marks,Instrukcije delegatima..,157.s. 8)Isto,158.s. 9)Isto,157.s. x x x