tlillLlo'l'llKA

Aucusr CrsAIutc

FtsRNAND ts]RAUDEt

UREDNIK

Albert Goldstein

NASLOVZVORNIKA
Fernand Braudel
CMlisation mat6rielle, dconomie et capitalisme,

)(\f-XVIII'

siEcle

IGRA
RAZMTBNE

tome 2
LES

JEtx

DE

r'fcrnNcr

copyright @ lgTg byArmand Cofin 6diteur, Paris

aln a ciuilizacij a, ekonomij a. i
kupitaliza.m od X/. do WIil. sto$ee a
M aterij

D u b r a. a k a c e I e b rini, #ilT"r, i t an, Li er k a. D ep o I o,
Ksenij a Jantin, Kantnela Kraiina, Miri a.na. O buli en,
Vi{nja OgrizouiA

pziNa r srnuiNa ruoarctJa

Mirosla,u Brandt

oBJ VIJMNJE oVE KNJIOE PoTPoMooLI
MTNTSTARSTVO PRoS###BOT_TEXT###111'B

I KULTURII RnPtJIll.lKll

-nupunlrCxl noND zA KtJL'llJltu

Ar r( il rsr' (

SUr
I

IRV

I'SKII

MtNt!t'rAlts'tvo zNANosl], ll]llNol,ooull t lNFoltMAllKlt llllPl,lll,lKll llltv^l'sKll

IC

lris^ritxr Z,A(iRlirI

r992

SadrZaj

Ilil l)(;( )V()lt

9

Poglaulje 1
INSTRUMENTI RAZMJENE

l'iutttt Gourout
tt nutk osohite z,

EyROpA: rOreitcr
rl. tr-Irricc poput dana5njih

I

llrlf

I

tt,rrlr

r\,1

NA DONJOJ GRANTCI RAZIUENE

I tr)nice
st: rnnoZe i specijaliziraju

lllt r
l,rrl rnor:t posredovati
ihrf,rl l.orrrlona
Ir

I

27
32
34

N,rllrr rllc l>i bilo radunati
l:tillr rk:r islina, ewopska istina
I
I

r

lll{r' t' granica ali granica koja
trinice
f

H1l r

llr

I

41

lrlir.r I rr)ista

frlrr rl r';rzinc
I lrrr'.rrrl

1B

19
21

se pomide

i;;rlizacija i hijerarhizacija idu wojim tokom

,rrrl ()svajaju sviiet

42
4B

53
55
63

64

Jlrrrlozi Polcta
I'rr r'r'llk:r aktiwrost torbara

66

lt,r lt l(' torbarenje arhaidno

76

71

E\iROPA: KOLESA NA GORNJOJ GRANICI RAZTUENE

lirlrrrovi, staro orude koje se stalno preinadava
I l irrlovi u svetkovaniu

llrllrrr'lj;r sajmova
trrlrrrovi i kruZenja
AiltIil s;tinlova
hl'r, rrrlil:t, skladiSta, magazini,

llrrrr'
I
I

I Arrrstcrdamu, triiSte

wijednosti

t I r rrrrlonu we zapodinje
I I'r ll f c nuZno iii u Pariz?
ilrrru
lr;

iitnice

iznovt

c inovllc

r"t'tttl;l trJnicc i

dtr(ani

I

r

llrrrltrskl barrk:rll

llrrlzl irrvt ltralo, trll z:tt() lnll sx,tn()v:r
I lr op:r f cdrraka slr svllctorrr
/.rL lltrdnc llllx)tcz('

94
9B
102
108
113
115

a svurr IzvAN DyRoPE?

rrrlr.'rrljiv;r pc>vr{irra ()sn()vnog tdiSnog prostora
1r'll('r l)c(llxril lll vclctrgOvaca?
I'r

BO

B5
B9
91
o')

118
124
125
129
132
140
141

l\t14lttt'llr;
t,rrrvririt)A liittimn I'llr,ls'l'l

'l'll(;()v(:l l't'l((;()vlNsKl ()lrl'l(:Al
()dl:rscl I ptlvt':tcl
Opticai I ntlctrlcc
Bez zatvartnil knrge nctrra poslova
O teSkoiama povrataka
Trgovinska suradnia
MreZe, izreSetkanosti i owaiania

t52
r 5.1

t57
r62

TRGOVACKI YISAK VRUEDNOSTI, PONUDA

t65
171

174
177

Po"nuda ipotrainia: Primum mobile
Sama potraZnja
Sama ponuda

I NJIHOVA GEOGRAFIJA

Tvrtke u svom prostoru
Gradski prostori
Trii(ta sirovina

NACIONALNE EKONOMUE I TRGOVAdKA RAVNOTEZA

>Trgovadka r avrtoteia*

groike koie treba Protumatiti
Francuska i Engleika prije i posliie 1700. godine
Engleska i Portugal
Istodna ErroPa, zaptdna EwoPa
Za globa'lne ravnoteZe

Indiia i

180
185
190
194

sruEsrrrr rRzrsTE
TrZi5te koie samo sebe regulira

PROIZVODNJA

ZEMUAI NOVAC

Kapitalistidki preduvj eti
Br6lnost, inercija, produktirT rost seljadkih masa
Bij eda i preiivliavanie
Dugo trajanje ne iskljuduie promjene

Prckoraiiti branc

Ilub<lvi tt srctt Ilvropc
Kapitaliz.ltrrr I tlt'trgo ktttt'ts(vtr
Kltplt ;t t lz;tttt I :ttttt't'lttk t' 1tl;tt tt ;th'

mr1:rv

330
335
338
340

it( ilr.r r;rstavc poljoprilTede od predindustrije
providnost
I rr lr rst ri jrt
r

..r

llll;r prcbivaliSta

341

344
346
349
352

',r lo rr 1p:rdovima i gradovi na selu

l'o..rojt' li inclustriie

Ir1iovtiicchovi

\

t't lt t.t:ss.ystern
l( t,\ss;yslem

- piloti?

(nakladnisWo)

r

230

1.,r

i)o

t,,

357
362
36zt

366
375
378

;tl i radr.rnovodstvo
t trrrlrrstrijskim profitima
/,rf,rrrr W:tlthcra G. Iloffmanna (7955)

h,rl ril

2)<
226

2i3

245

Poglaulje 3
KAPITALIZAM U GOSTIMA

Kaoitalist ili kaPitalisti
Kaf italizam, sairim nedavno nastala riied
Realnost kapitala
Fiksni (stalni) i opticaini kapital
Hvatanje kapitala u mreZu raiuna
Vainost sektorske aoalize

niic

KAPII'AIIZAM I PREDINDUSTNI]IA

t r t\,('r'()sinrki lllodCl
Vr llr'rli ll llourginova shema i izvan Ewope?

222

TRANSPORT

381
385

I KAI'ITAIISTIdKO

POD UZEdE

r1rrrctti prolnet
l( I lIi r r() l>rod:trswo

391

399

N,t ntofu
ll,rf rrrrovodstvcne istine: kapital i rad
BII^{NCA, I'RI]IE NEGATIVNA BII.{NCA

I r 1iov:rrYk:t

VISINE TRGOVAdKOG DRUSTVA

hijerarhija

421
423

ij;rlizaciia samo u bazi
I r 11, rr,:trtki trspieh
l','r.rl rrrli ivadi fondova

',1'r r

255
259
261

263

)'7'7

280
281
aa1

285

428
432
437

hrr'tlltiil>lnke
ili skriva ili kola

443

Nu\,.r( sc

KAPITALISTIdKI IZBOR I STRATIJGIJA

266
269
273

404
412

Poglaulje 4
KAPITALIZAM U SVOJOJ KUCI
S

ItI

KAPITAI, KAPITALIST, KAPITAIIZAM

22)
324
325

ri,rl trrattcttskc

251

Riied >kapital<

Na Zapadu vlasteoski reZim
U Montaldetr

',lr

247

Kroz visestolietno wijeme
MoZe li danainje doba wiedoditi?

318

r,'.lr;rrrskl prxlcrl
i',t,rlrt ( (I!t,l str p<xlrtrCja u tnatriini
I

211

199
203

236
240

Kina

l'l'r't'r;rli't'trr:t

tllolrlrY:rrr slrrt;rl ritttsktlg scl:r podctkot.n XlX. stoljcCa

u Njemadkoj
llrrlnlci i industrijski kapitalizam
llrrrIrrici Novog wijeta
',,'1, )t'ljczo, ugljen
ll.r r rr rl:rl<ttrrc i tvor-nice
I rlrtr('li Varrrobais u Abbeyilleu

206

Dragocjene kovine

Vr rrcll j:r

Nr

I POTNAZNJA

Trgovadki viSak wi j ednosti

TRZISTA

I'i7

310
312
314

rr vl'llt'tttt'Lttl:t XIV

Itll/u l):ulr:l: llt'lc

l5()

Armenci i Zidovt
Portugalci i Spaniolska Amerika: 1580-1640'
MreZe u sukobu, mreZe osudene da nestanu
Maniine osvaiaiu

.108

l'l.rrrt :r)r' tt;r.f ;rrrr;rlkl
I'r )\,r.rl;lk rr st t t' livt 0ll<'

NIA

lr,rpit:rlistidki duh
I r 1',.r,irr:r na vclike udallenosti
I
llrli)rnlirati se

ifirl,

450

ili glavni zgoditak

r'(:nciia bez konkurenata,<
rt, r1 1opoli na rlrcdur)arodnoi razini
',
f

1,,.r

'r i

r

l(

(r

rrrr:rlt'ni poktr5aj monopola: triiSte grimizom 1787.

l'r r llrlrrrlst tlt()nctc
l..r.rr

rlcrlrt:t rxlgatl:rrri;t

290
292
291

llrlt\cci r:tzvitkl
l!,'llr;ur(lll n:r rlnrltva

295
.t0 I

I

DITI,IS,IYA
I )r

r:".tv;t:

I llo1 1 11Y;1111i;1 rl

trt$tv:t

r,olrrljlt s ttt:tkt

z:tttt;tlta

453

458
464
468
474
477
482

I KOMPANUE
489
494
496
499

Vt'lllit'

tt

pinr,;rlLc

k r rtlll

'l'r'olrto pt;tvlLr
lirrglt'skc kotttp;tttllt'

r,tttll( llll,lltl

pl (

l I lotll

lll\

I

^;(){)

\o)
5()5
5()9

Krlntpettlf t: I kottlrttrktrrr<'
Konrpnnlf c I trgovairka slolrtxl:l

512

PREDGOVOR

()Pril' 'r'l(( )-lN() I )l.tlilJ liN.,li

-

I\t14luul.le 5

DRUSTVO ILI >SKUP SKUI'OVA(
DRUSIVI'NE ItUUIul{l I IJIi
Pluralitet dr-uStava
Vertikalno promatranie: ograniden broj privilegiranih
DnrStvena pokretl j ivost

Kako dokuiiti promjenu?

526
<)o
536
5"10

Sinkronizam dru5wenih konjunktura u Ewopi
Teorija Henria Pirennea
U Francuskoi gentry ili plemswo po halji
Od gradova do drJava
Revolucija i borba klasa
Nekoliko primiera
Red i nered
Ispod nulte todke
lzlaz izpa"kla

542

544
548
555
562
567
572
575
584

SVEPRISTJTNA DRZAYA

DuZnosti dti,ave
OdrZavanje reda
Tro5kovi nadmaiuiu primanja i pribjegavanie zaitll.tt

Kastilijski >juros<< i rasientos.<

Engleska financijska revolucija: 768A-17 56.
BudZeti, konjunkture i nacionalni proizvod
Porazgovarajmo o financijerima
Od Dtraitantsa" do opieg zakuPa

Politidka ekonomija driavt: merkantilizam
Nedovr5ena drlava nasuprot dru5wu i kulturi
Driava, ekonomija, kaPitalizam

587
5BB

<o)
596
599
603
609
613
619

627
632

CryILIZACUE NE KAZU I,A'IJEK NE

Priznrti pravi udio Sirenja kulture: model islama
Kr56answo i trgovina: neslaganje oko lihvarswa
Dali je puritanizam jednak kapitalizmu
Retrospektivnt geografijt objainjava mnoge swari
Da li je kapita,lizamjednak razumu?
Novo umijeie i,ivljenia: u Firenci XV. stoljeia
Dugo wijeme, druga vizija wijeta
IGPITALIZAM IZVAN E\IROPE
na velike udalienosti

635
640

648

65t
65+
662
665

Nekoliko argumenata i intuiciia Norrnana Jacoba

666
670
680

ZAKLJUiAK

687

iuda trgovine
Politika,

a joS viSe

NAPOMENE

dru5wo

689

li ',,, lri p'stojula moguin()st da svc budc jcclnostavno, rckao bih
rl,r rrr',rf sv('zirk ispitujc ()no sto jc iznad prizemlja materiialnog
'' r\ r rr,r li, ji jc sadriaj prvog svcska ovog djcla
vise
- ncposredno
l, ,rr, rr . r'[,rrornsk og l.ivota, tc iznad njcga, kapitalistidko
djelova,1, l.rLr';l slik:r kuic s katovima dobro nam prcdodava rcalnost
t,n,r r, lrrrtluii d:r ih namcic u njihovu konkrctnom znadenju.
Izrrr.tlrr )lnatcrij:rln()!I zivota< (u smislu veoma clementarnc
I lr,r,'rrriit') i ck.nrmsk,g zivota, dodirna powsina, koja nijc
irr ;r1 r'f' rr lrLr, rn;rtcriiilizira sc tisuiama skromnih todaka: trriitima,
rlr,,uurrr;r, rl'govinanra... 'l'c su todkc ujcdno i prekicli: s jcclne
.rrr,rr(' r'litrrr.rrrski ).iv<>t sa svojim razmjenama, svoiim novccm,
':r r,rrnr r'r'rrriitirn:r isv<ljim razvijcnijim, visim srcdstvima, mjcstima
i,r rrl'.,r';rrrjt', lrrrrzlrm:r ili sajmovima; s druge strane >materijalni
.!rr,r.,,,t' t'korrt>nrij:r, pod prinudnim znakom samodovoljnosti.
I lrr rr.rrrri:r lr<r('injc na pragu razmjcmbene ufijeclnosti.
I I r r',rrr rlr.g<lm svcsku nastcljao sam proan alizirati cjetoktry,,r,r/ r[r (' r';rzln j('nc, <ld clcmcntarnc trampc do, ukljudivii i njcga,
rr'rf rr',,r'r'it'rri1t'131<irpit:rlizma.l'<>lazc(i od sto jc moguie pailji:tlj-cg
I rrt rrrr,rlrrift'g o1-risiv:rnj:r, nastoiao sam proniknutiu zakonitosti'1
rrr, Ir,rrrr/,rrr(', rrcktr vrstr-rtt1ttc ckonomskcpovijcsti (kaostopostoji
r,/f . ,, lr,('( rgrrrli jrr), ili, ako vam sc svida drugadiji jczik, tipotogiju
ili
nttt,lt'l tli gt'trttrtrriktr k<tju {c moci fiksirati bar smisab nc-li6lik,,
H1rr, rrrlr rijt'i'i, rrt'krliko oi:ipilcdnih rcalnosti, a cla ipak sp()mcnuta
srltt'tt ltt tt'if('s/ r'l(' lrtrrlr' Prc:tjr:r:rn<) str()!la, a tipologijtt ncp<l[litn:r
rltl n,rroiilo 1lol1)un:l il rl:r rn<ldcl lludc $to jc m<lguic rn:rn;'c
nr:rr.nl,ltrzir';rrr i provjcr';rv:ln, :l rlrr nlrm [4ramatika nc clajc kljut
fr rll,,r rlr ck.,rr.,rrrskrlg ll()v()ril, uz prctp()st:rvku d:r <ln p<lstrlji i rl:r
ir ;r rl,ilr i rsli l.r'oz prrlslor i vrijt.rtrr'. llgl:rvrrorn, r:rclilo s(: () l-r;llx)l.g

I 't'r'r I i'r

lir'l tt,rn,l llt rttt,lr'l / l,r1t,t t,t ,ttlt'ttt'

()l(() l.llzllrrliiyosti li:rko lri sc slrt)zll:ll(';rrlilitrl:rt'ii(', ('v()ltl('ir(',:l
jcclllk6 tlrl<o i li()lcln(' silt' lioit' otlt'7;tvltitt tt':ttliciottltllrn t'ccl i
,rintcrnc silc< 6 ktljirnlr gov()ri.f cltn-l';tul Sltrtrc. l)irklc, o studiii na
spoiu druStvcnog, politidktlg i ckonomskog'
za takvo krctanjc postoiala jc samo jcdna mctoda, a to jc
promatranje, ponavljano svc dok sc ne istrosc oii, tc pozivanic na
iazlirjte clruge znanosti o dovjcku, a io5 vi5e sistematsko usporcdivanjc, naroaito iskustava iste prirode,bezbojuni da nas, zbog
sistema koji su prilidno slabo pomidni, za vriicme tih nuznih
konfrontacija previ5c ne zbuni anakronizam. Radi se o komparativnoi mctocli koju jc vi5e od svih preporudivao Marc Bloch,
u t o1., sam ja primjcnjivao prcma perspektivama dugogtr2ia'nja..
Na danasnjem stupnju nasih spoznaia imamo na raspolaganiu
mnogobr<tjnc podatke kojc ic moguic usporcclivati u vrcmcnu i
tako cla nam se dini da ne pristupamo icdnostavrlim
prosioru
^usporcdcnim
iskusMma proistcklim iz igre sludaja, nego da gotovo sami ekspcrimcntiramo.'fako sam sazdao knjigu na pola puta
izmedu povijcsti, kao prvog poticaia, i drugih znanosti o dovjeku.
U sukobu izmedu obrazaca i promatranja, ncprcstano sam
natlazio na ustrajnu oprcku izmeclu normalne i dcsto rutinski
ostvarivan c razmiembene ekonomije (u XVI[. st. bismo )e nilrzvali
i oncvisc, usavrscni jc ckono?nijc (koju bismo u XVIII.
priroclnont)
-st.
nazvali utttjetnotn tuoreuinorzzl). Siguran sam da je takva pocljela opipljiva, da pokretatke sile i ljudi, dini i mentalitcti na tim
iazlidiiim'katovirna nisu isti. Da pravila trZi5nc ekonomijc koja sc
nalaze na odrcclcnim razinama, kao sto ih opisujc klasiina ekonomija, mnogo rjeclc funkcioniraju pod svoiim spoliasnjim likom
sloboclnc konkurcncije na visoj zoni, a to jc zona ratuna i Spckulacije . Tu podinje zona mraka, slabe osvijetljcnosti, zona aktivnosti
oniir koli-su upuicni u tajnu, zakoie smatram da su u korijcnu
onoga Sto poclrazumijevamo pod rijedju kapitalizam koji jc akumulicija moii (koja utcmeljujc razmjcnu jednako i dak visc na
oclnosu sile nego nauzaiamnosti potreba) i dru5ryeni parazitiTam,
neizbjeLan ili ne, kao i toliki drugi. Ukratko, postoji hijcrarhija u
t goridkom sr.ijctu, dak iako, kao i u svim hijerarhijama uostalom,
visi katovi ne bi mogli postojati bez onih niLlhna kojc se naslanjaju.
Napokon, ncm<>imo zlrboraviti da ncposrcdno ispod samih razmjcnl 6n6 5to sam u ncclost;rtku troljctrl it,rattt nnzv.ro tt'tct.tariiulrtinr titlololr, ('ini tr stoljt'iirnl Stitrog p()rctklt n:tjk<lnt1-rltktnijtr
z( )l)tl.
I t)

t

t 'r t t

Nlt'tlutirrr, rrct't'li ('itllrrt'srrltlt'ltli :.il)()r'r)()nl joS sllot'ttijottr
,,r I oglrcl<r'izrncrltr rrckolit<o l<rtlov:t cliottolrtijt'*- d'irr jcrticu Slo srtttt
rrlrrrtrijclrio rilci' ktrltitrrli.zrrttt tla bih ozt-t;ti'io nrrjviSi k:tt!'S:ttn:r
ttlt'( furltiltrli.zttnr javlja sc u sv<ljoj zrclosti i cksplt>zivnoj sn:tzi
r r lo liilsr)o, tck poi:ctkorn XX. stoljciit. Nc znadi li obiljciiti kapiurlrz.rrrr u l)Lrn()rn njcgovu sntislu datumom njcg<tvttpt"ctuo.g rodcnja,
iorrrlrr ltaciti prtd<>br:tn<)m t:ti datum u razdobljc izmcdu 1400. i
lli(X). isto Sto ipodiniti najgori grijch koji molc podiniti povjcsnr(:u' - a t() jc grijch anakrc>nizma? Istina je da timc baS nisam
l,r cviSc' uzncmircn. l)ovjcsnidari izmi5ljaju rijcdi, etikctc, kako bi
rrrr;rtrrg <rznatili problcmc i razdobljtt: stogod.i5nji rat, rcncsansa,
I r r r r r ;r n izam, rcformac ija... Za ovo podrudjc koje nijc prava trZi5na
,'l,orrornijzr, vci vrlo dcsto njcna odita suprotnost, trebala mi jc
g,r rst'lrnrr rijcd. A rijcd kapitalizarn upravo se neodoljivo nametala.
/,ri,trr r)c uzcti u sluZbu tu rijcd koja cvocira slike, zaboravljajud
trrrlrrn n:r svc lu(nc raspravc kojc jc poticala i koje jo5 uvijek
i, rl i i't'!'
;
l'r'c:ma pravilima koja upravljaju konstruiranjcm svakog moi l l,r, iS:rr> sam u ovom svcsku oprezno od jednostavnog ka sloZcrrrl('rn. .fudcraSnja ekonomska dru5tva daju, naimc, osnovnom
Irr(rnr:rtranju bcz potc5koia baS clno Sto obidno nazivamo opt tt t rf t,nt ili triiinont ekonontijorn.. Dakle, u prva sam dva poglavll.' lttslrtuttettti ranttjene i Pfiuredcr. p't"cl'rxa ttiiitinut' nastojao
rr;rsirli trlnicc, torbarcnjc, duiane, sajmovc, burze... Zasigurno s
l,r rviic pojcdinosti. Nastojao sam izdvojin pravila razmjene, ako
r,rl,r'rr pravila postojc. Iduia dva poglavlja: Proizuoclnja. ili kapitt tli:(tntttgostintcti Kapitalizantu suojoj kuCi doti(u, na margini
, |l rr (';r.iit, raznovrsnc problcmc proii;vodnje; todno odreduju, ali
to ;t' lrilr) nuZno, smisao onih gla'rmih rijcdi u raspravi koju smo
l,r rlrv;rtili: kapital, kcrpitalist, kcr.pitctlizctrn;napokon, poku5avaju
.,rrr;r'stiti kapitalizam scktorski, i toj >tipologiji< odrediti granicc i
l, r1'rirro ()tkriti njcnu prirodu. J'imc stiZcmo u sredi5te na5ih tcSL,rir,:rli nc i na kraj naSih muka. I'osljednje i doista najnuZnijc
poku5ava smjestiti ckonog,,,1gl;rvljc Dtultuo ili
"skup sleupoua<
rrrlu i kapitalizam u opii
okvir dru5wcnog rcalitcta izstan kojcg
nr',1;r lt(:tn:r svojc pr:lv() zna(cnjc.
M crl u t i m, o Jri s i va ti, analit ir rti, usp<lrcdivati, obj a5n jav ati znar r lrrrslrrviti sr: rrrrji'c5ic izvan povijcsnc pridc, zna(i zancmariti ili
'..rrrrovolirro r:rzoriti ncprckinuti sliicd povijcsnih vrcmcnii..f cr t:r
\ r .'nr('llrr lroslojr'; nlt(i (crno ilr rr trc(<lj i posljcclnj<tj knjizi <lvo1i
,l;r'l;r: l/t'i.it,tttt, rt,i.it,ttt. llil tit'rrro rllrklt', n:l str:rltican'l1l ()v()ll svcsk:r,
r

r

lt

l:t,t'ttrttttl llt',ttr,lt'l / l.ritit t tt. tttlr'ttt'

nil stul)nirr l<oji prt'tlrotli, rur kojt'ttt st'r,t'iit'tnc nc lx)Stujc Ll sv()tI)
p()vczlln()rn kronoloSkont sli.ictltr, vci g:t sc up()trclrljav;r ka<t srcdswo za promatranjc.
Moja zada(a nijc timc ipak bila pojcdnostavljcna. Zapo(iniao
sam detiri, petputa poglavlja koja 6ete ditati. Predavao sam o njima
na Colldge^cle France i na Hautes ttudes. Napisao sam ih, a zatim
sam ih s kraja na krajpisao iz podetka. Henri Matisse je, pridao mi
je to jedan od njegovih prijatelja koji mu je pozirao, obidavao
zapotetr i po deset puta svoj c*eizbacaiuii prethodne icdnogza
drugim u ko5aru za sme1e i to dan za danom, da bi saduvao tek
posljednji za koji je mislio da je na njemu, napokon, prona5ao
distoiu i jednostavnost linije. NaZalost, ja nisam Henri Matisse.
Stovi5e, rrisam siguran niti da je moj posljednji rukopis onaj
najdi5ii, onaj Sto najvi5e odgovara onome Sto mislim i Sto pokuSavam misliti. Da bih se utje5io, ponavljao sam samom sebi redenicu engleskog povjesnidara F. 'W.. Maitlanda (1887) da
>jednostarrnost nijc polazi5te, ncgo cilj<2, ponekad , uz malo sreie,
todka prispijeia.

l.t

l'rt,qlrtt,lft I

T

I{STRI.IMtr I\tT I RAZ MJtr I{E

N,, p.ri sc poglcd ckonomija sastoji ocl clva velika poclrudja:
proizvodnjc i potro5njc. Ovdjc svc zavr5ava i sve se uni5tava, clndjc
.,r't'
;rr riinjc i opct zapo tinjc izpodctka. >Dru5tvo<, pi5c Marx1, >>nc
rrrozr' prcstati proizvoditi isto kao Sto nc moZe prestati konzurnrr';rti.< Otrcana istina. Proudhon kaZc gotovo isto kada potvrdujc
,l.r jt'r:rditi i jcsti prividno jcdini ljudski cilj. Meclutim, izmcdu t;r
r lr',r svijcta uvladi sc i trcii, uzak aliZiv poput rijeke, i prepoznatljiv
rr.r lrrvi poglcd: rtzmjcna ili ako'Zelite trZi5na ekonomija
- ncr lo1'1'(gp1, isprckidana, ali ncumitna vci u stoljeiima koja pr<>
r r( ,r\/:r <rva knjiga, a zasigurno rct olucionarna. Unutar cjelinc koja
uf ,()r'r)() tcZi staroj rar,moteli iiznjeizlazi samo dabi joj sevratila,
Ir zrirxr ckonomija jc podrudjc promjcne i prinova. Marx je nirzivit
.,lr"r'rrrrr <rpticaja (cirkulacijc)2. Uporno tvrdim da taj izraz nijc
',r ('ln() |r;rbran. Bez sumnjc, rijcd cirkulacija koja jc u ekonomiju:l
r ril,r iz liziologije, pokrivir prcvi5c stvari istowemeno. Ako molcmo
l' rvi('r'()v;rti G. Schcll cu", izdi:adu Turgotovih sabranih djela, ov:rj
f
fr' zclio napisati Rasprauu o cirkulaciji, djelo u kojcm bi govori<r
,, l,;rrrl<itma, o [;rwclvu sistcmu, o krcditu, o tedaju i o trgovini,
rr,r;rokon o rasko5i, to jcst gotovo o svcmu Sto sc tada smatral<l
r lrrrrrrrrnij(>m. Ztr rijcd trli5na ckonomija danas i sama ncma
1rr rr:,irr:ni smisao koji bcskonadno nadllazi jednostavnc pojm<lvc:
, rr l,rrl;rcijc i razrnjcnlr5?
l);rklr:, tri svijcur" IJ prvom svcsku ovog djcla poscbno sm<r
urlr'slo rllli potxrSrrji. ti p<lglavljima koja slijcdc bavit icrno sc
,ptrr';rjt'ln. 'l'cil<i prol;lcrrri pr'<lizv<ldnjc d<>ii ic na posljcdnjc
rrrlr'slo". Nt'zrtto l<rtlio llistnrl nrogli <lsp<lriti Marxu iti I'rouclhontr
,1,r.'rr lritrri. Nt'g() zlll() ito jc prorturtrlrdLl Ltnitlrag,:r to jc: prlvjt'snl{ .u', lt'ilio lloi'r'li s 1lr'<lizvotlrrjorn, (irrr z:rnrrScnirn porllrrrljt'nr

lir't'ttrttttl

llt

rtrttlr'l f

l,rit

I tt.t I t'tt

tt t tt' ntlt'ut'

liojt' it' lt'Slio ()rn;raiii r lioit' jt'

n('(l()volino popis;tno. ()1ltit'lrj,
n;rl)l'()liv, irnlr lrr I)r'(:(ln()sl St() g:r.;t'lrrlitl l)r'()lr)iltrilti. tJ rrjcrrr sc svc
rnii:c: i Llp()z()l';rvil lul r)i(:r)a l<r'cttrrjlr. Zvukovi trliSti stiZu ncizr>stavn() do naSih u5iju. I)oista bcz hvalisanja mogu naii trgovcc,
prodavadc i prcprodavatc nzt ltialtu u Vcncciji oko 1530. i vidjcti
ih sa samog prozora Arctinovc kuic koji sa zadoyoljstvom promatra tu svakodnevnu prcdstavuT; mogu uii, oko 1688, pa dak i
prijc, u amstcrdamsku l\urzu i nc izgubiti se u njoj, to jest Zelio
sam rcii ulagati bcz mnogo pogre5aka. Georges Gurvitch bi mi
odmah prigovorio da sc <tnr-s laleo pfinletljiuo izlaLe opasnosti da
bude nevaLno i drugorazrcdno. Ja u to nisam tako siguran kao on
i ne mislim da se 'I'urgot, uhvativ5i sc u ko5tac sa cjelokupnom
ckonomijom svojeg vre lrrclra,mogao skroz naskroz prcvariti daju6i prr.cnstvo cirkulzrciji. Osim toga, da li je nevirLno da je titava
gctrczakapitalizma strogo po\rezana s razmjenom? Napokon, proiz:rodnja je po<ljela rada, daklc, obavezno i osuda ljudi na rrzmjenu.
_Napokon, tko bi i pomislio doista minimalizirati ulogu triiitct? Cak i kad jc clcmcntarno, ono ic prvcnstveno mjesto ponude
i potraZnje, obraianj'abliZnjcmu, abez toga ne bi bilo ekonomije
u uobidajcnom smislu rijcdi, vci bi postoiao samo Livot>>zafirorcn<<
(na engleskom jcziku entbeclcler./) u samodovoljnost ili nc-ekonomiju. TrZiStc jc oslobaclanje, otvaranje, pristup jednom drugadijem svijetu. 'lo znati isplivati na pow5inu. Ljudska aktivnost,
viS kovi ko j e r azrn-:,je n j u j c m o, p r <>krze pol ako kr oz tu u s ku p u kotin u
u podetku jednako tc5ko kao Sto je deva iz Svetog pisma pro5la
kroz u5icu igle. Zatirn su prolazi postali Siri, mnogobrojniji, da bi
dru5wo na kraju trkc postalo >dru5wo opieg trZi5ta<8. Na kraju
trke, znaii kasno i nikada, or.isno o razliditim regijama, istovrcmcno i na isti nadin. Nc postoji, dakle, jednostavna i pravocrtna
povijest razvoja trLr(ta.'I'u sc dotidu tradicionalno arhaidno, moderno, wlo moderno. Cak i danas. Izrazite slike je doista lako
doseii i prikupiti, nijc, dak i kad se radi o Ewopi, koja je povla5ten
sludaj, lako todno ih smjestiti jcdne u odnosu prema drugima.
Dalitau neku ruku natuknuta pote5ko(aproizlaziiz toga Sto
jc na5c polje promatranja, od XV. do XVI[. stoljeia joS nedovoljno
u svojcm trajnnju? Idcalno polje promatranja moralo bi sc protcgnuti na sva svjctska trliSta, od njihovih podctaka do na5ih dana. 'l'o
jc golcmo poclrui'jc kojc jc jr"rdcr r.rmijc5alo u sp()r ikonoklastitku
str':l:it K;rrl:r l'ol;rnyi;r'). it'tttrlirn, rl:r lijc m<lgu(c obuhv;rtitijcdnim
olrj;rirricrrjt'rn pst'trtlo lrliitt' sl;trt' lllrllil<lrrijr', linijt'r':rzrnjt'rrt' prilt

tttt'tt I I t\

l:

til lt't It,

yoS

\

' rttr
*i], trr,'lt'
J

'$

S5_

l,
t

rr,'r

t' t lt

ilrt. l'ttttlr: tli Iiitrllo. (,ltnftrrcciouu slika, I 494. (Venecija, Akacle-

t, t,l i \(t

l.: ( i i t'tt t ttlt tt t )

l5

I ic,tt tt

tt

tt

I

llt', t, tt I d

/

I,q,'(,,'t t :, t t lt' I t.'

ntitivrrog sl:ln()vrriilvir 'l'r'olrri:trrtlsliol.g otorljlt (()tot'i tr Solornor-rl"ull). r'cd.) u
skorn n)()l'r.r, sjcvcroistoi'uo otl l)itgrttit*(ivitrcjc.
prcdindustrijskc
i
trliSta
srcclrrjovjck<>vnc
i
llvvrijcrnc
darra5njc
ropc'/ Nisam sasvitn uvjcrcn.
LI svakom sludaju ncicmo sc odmah na samom podetku igre
zaworiti u opicnita tumadcnja. Na podctku iemo opisivati. Prvo
Rvropu, bitnog svjcdoka kojcg poznajemo bolje od ostalih . Zatm,
ne-Ewopu, jer niti jcdan opis ne bi vodio do valjanog podetka
tumadenja ako nc bi doista obi5ao svijet.

I,IVROPA: KOTACICI NA DONJOJ

GRANICI RAZMJENE
l)rrkle, prvo Dvropa. Ona jc vci prije XV. stoljeia iskljudila najrrrl'raidnije oblike razmjene. Cijcne za koje zrtademo, lli za koje
rrrrsluiujemo da postojc, 'r.ci su od KI. stoljeia nepostojane cljerrr:ro, Sto dokazuje da vci postoje doista >>moderna< trZi5ta koja
nlogu, premaprilici, povcZu li se jedno s drugim, skicirati sisteme,
vr.'zc, od grada do grada. Doista, samo trgovi5ta i gradovi imaju
t)r'ava trZi5ta.

r

1180

165

1185

1'195

1. PruJE\TTDMENOST KOLEBANJA CIJENA U ENGLESKOJ
l'r't'rna D. L. Farmeru: >Sttrnc Prices Irluctuations in Angevin EngJand<.: Tlce

Ecortontic

llislorlt

Reuieto, 7956-1957, str. 39.

f)<rtrcbno je istaii istodobni rast ciiena razliditih Litarica naLr rrr loSc icwe iz 7201. godine.
Scoska trliStall su skrajnjc rijetka, a postoje joS i u XV.
.,trrljciu, ali jc broj njihov zanemariv. Zapadnjadki je grad sve
1r|r rgrrt:t<r, svc podvrgnuo svojem zat<onu, svojim zahtjevima, svo1r'rn rurdzoru. 'l'rlistc jc postalo jednim od njegovih kolesa12.

I

(t

t7

l:t't-ttrtiltl llt,ttt,lr'l y' l.t1t,t t,t. nt/t'itt'
(

)lttrttt'

tltttrrrstt

I t'^'tt tt'r' l)()l)u I

jilt

ll sv<>jcm osnovnom clbliku, tr'l.nicc postojc i danas, one su privrcmcno >na oclgocli<<, da bi sc odrcdcnog dana pred na5im odima
obnovilc, na uobidajcnclm mjcstu u na5im gradovima, sa svojim
ncrcdom, zbrkom, povicima, jakim mirisima i svjeZinom svojih
namirnica. Juicr su bile llotovo iste: nekoliko nogara, vo5tano
platno protiv kiSc, st akom prodavadu pripada numcrirano, unaprijcd uwrclcno savjcsno ubiljeZcno mjcstol3 koje je trebalo
platiti prcma volji r4asti ili vlasnika; gomila kupaca i mnoSwo slab<r
plaicnih radnika, trg ncodrcdcnog i aktivnog proletarijata: icnd.
koje ljuSte gra5ak a snlatraju ih okorjclim blebctuSama, prodavada
oguljcnih 'Zaba (tc ittbc doktzc u Zcncvul" i Parizl5 u ditavim
tovarima Sto ih donosc ntzrzec), nosada, pometada, kodijaSa, prodavada ili prodavadica )>na crtro<(, strogih kontrolora koji prenose s
oca na sina svoj kukavni posao, trgovaca-preprodava(.a prepoznatljivih po njihovoj odjeii, scljaka i scljakinja, graclanki u potrazi
za namirnicama, slu5kinja kojc robu (kako to ponavljaju bogati)
skupljc zaradunav';rju gazclama ncgo Sto su je platile (nekada sc
govorilo: >potkivati papudu<)16, pekara koji na trLnici prodaju
vclikc hljcbovc, mesarc koji svojim brojnim stolovima zakrduju
ulice i trgovc, grosista (prodavad ariba, sira ili maslaca na veliko) 17,
ubirada zakupnina... Napokon, posvuda izloLena roba, brcZuljci
maslaca, hrpe povria, gomilc sira, voia, riba s kojih kaplje voda,
divljadi, mcsa 5t<> ga mcslrri komaclaju na licu miesta, neprodanih
knjiga kojih otisnuti list<>vi slulc zazamatanje robclS. Sa scla stiZc
i slama, drvo, \runar, kucljclja, lan, pa dak i platno iz seoskih
tkaonica.
Ovo se clcmcntarno trZiStc zadrialo u istom obliku stoljeiima
zasigurno zbogtogl Sto jc u svojoj surovoj jednostar,rrosti nepobjedivo kad uzmcmo u obzir svjcZinu lako pokvarljivih namirnica
koje isporudujc a koje su doncsenc izrarmo iz wtova i polja u
okolici. ZadrL'alo sc i zbog niskih cijena, jcr je elemenrarno rZiSte,
na kojcm sc proclajc prije svcga >>iz prve ruke.,l9, najizravniji,
n:rjprovidniji oblik razmjcnc, onaj koji jc najvi5e nadgledavan i
z:rSti(cr.r ocl prijcv:rr:r. I)lr li i najvaljaniji? Boileauova Krtjiga obrtii
(rr:rl.risrrrr;r otPrilikc l 27l\)t\ t() izriait() tvrdi: >>Jcr istina jc da namirnit't'rlol;tzc tt;t sinn() triiSlc i rlrrrljc sc: vicli dir li su d<tltrc ivaljanc
ili rtr'( ) i,'r'otl slr';tt'i ( )kojc sr'prorlrrjrr l'ut silt])()ln trliStu svi

I ttt

I

t'tt tttr'tt

I

I

ttt :

ttt

fr'ttt'

tlio, isironurirti illogltli,,. (( iitrr';rrti tt'list it'tr ot'i11itt:tlrr
rr,r :,1;lt'oli'itttt'trsliottt. lr.lto Strl it'lo ttt'itlt'i tlrtrgtlit'tt lt'ltsttt. llitl).
pr {'\/.). l'r't'nr:r rtit'ttlti'l<ottl izt':tzrt, ttl ic tt'govittlt iz t'ttl<c lt t'ttl<tt, oi'i
tltt'i (l lrrttrl--itt* I lrrttr/, rltt14<:-itt-Attge I lctttdal\zt, tl;tl<lcr llclx)sr ,.r lpll ;lrZrnjctr:t: otto Sttt sc 1tt'tldlrjc, pr{ldltjc sc <ldtnltlr, tlno Sto sc
l, r rlrrr jc rrzirtut sc odtn;th i istog sc trcnutk:r napl:riujc; krcdit jcdvit
,l,r rlirr svoju r-rlog,u ocl jcdrrtlg trZi5ta na drug<>22. Ovltkltv v(r()lllll
'.t,rriti;r r;tztnjcnc prirnjcrl.iivan ic vci u I'tlmpciima, u ()stiji ili u
r rrrrsl<orn 'l'imgadu, pa tlrk i stoljciima i tisuiliciima ranijc: stilr:r
1r'(iri'k:r imala sv<ljc trlnicc; trlnicc su postt>jalc u klasitnoj Kini
l,,rrr i tr lirr:ronskom I)giptu, u Ilabil<>ni jt,gdicicraz.micnn postojala
r,rl.o r';lr-lozj. I)vropljani su opisali Sarcno bljc5tavilo i organizaciju
rr /ni('Lr >'l'laltcca, blizu 'l'cnt>chtitlanzt<, (Meksiko124 itrLnica crnc
\lr ilic kojc su >>srcdcnc i civiliziranc<<, a tijcm rcdu su sc divili
rr.,lrrl<os skromnosti razmjcnlt25. tI Etitlpiji sc trZnicc po svon't
1,o:,tlrrrl<u gubc u nctdi vrqmcna26.

1r()l1 t rlolriti

(

irtul.oui i trinice

Ir zrricc u urbanim cjelinama opicnito rade jcdnom ili dva putlr
r ;t'r lno. Kako bi ih opskrbilo, sclu jc potrebnovriicmc da proizvcdc
r .,.rlitrpi namirnicc, tc da <>dvoji jcdan dio svojc radnc snagc z,l

lrrrrrlrrv:rnjc (najradijc sc to prcpu5ta 'zcnama).Istina, u vclikirn
jc to tr
1ir .rtlovirna trZnice tclc tomc da radc svakodncvno, kao Sto
jc
l',rriztr gdjc bi sc u nadclu (a acsto to doista i bilo taktl) trcll:rlt'
, ,r lll;rr,:rti samo srijcdorn i sr-rbotom27. LI svakom sludaju radilc onc
1,,'riorliino ili stalno, tc clcmcntarnc trlnicc prcdstavlj;tju, ptr
",r'o jt'n) lrroju i ncutnornom ponzrvljanju, najvciu od svih p()zl'lillill
r.rzrn jcn;r, izmcdu scla i grada, kao Sto ic to zaptrzio Adanr Srnitlr.
:,t()ll;l str igradskc vl:rsti dvrsto prcuzclc u svojc rukc njihovtr
,,r rlrrrriz:rciju i njiht>v<l nadziran jc:za njih jc to bil<> livotnt> pitlrnic.
lllrr':rvt) tc najblilc vlasti, brzc u kaLniavaniu i izdavanju propis;r,
rtlili'r:t nadtiru cijcnc. Na Siciliji, prodavad koji trali cijcnu stllrt()
.,.r jt'rllrn >!l,t'an()( viSr-r <ld clnc <tdrcdcnc, molc vrl<l lak<l z:tvrlili
,,.,rrrlcn n:r g:rliju! 'l'rtl<:tv jc slutaj zabiljclcn 2. srpnja l(rll. tr
l'.rlt'r'rrrrr28. tl (lhitcatrclrrr-lu2') pckari trcii put:r uhvaCcni tr grcit'i
,, l r.rt'l rri srr ncrnil icc iz r-rtrtrnnitcnidkih koliclr svczltni konol-lt'i t'txt
jc K:trlo ()rlc:rttsl<i
f 'r)l)ul l<olxrsit':t<.'l':t pt'ltl<slt sc7c cl<t 1417. k:rd:r
rl,ro srrt'ilI)ll l)r:tv() ttltclzot'lt t-t:tcl pckttrirnlt. Zlrjctltriclt ic trsllit'ti
r.,lroriti rrliirlltttjc lc l<ttzttt' tt'li I (r02. gotlittc.
lt)

lirt'tttttttl

lt,'.,u.1.,1

/

lg,'.,

t'.t : t,t

l\lt'tlrrtiltt, ttili tltrlrit;tu;t', triti klrzrri;rvirrrj(' llisr.l oncrrrol3,uiili
It'zttit'tt tt ttit'ttr)nl l)l'ot'r'lrlrr, tr rricrrorrr tutrlirrr:rnju, ovisn<) opotrtLrrii, p;r r,i('l:ll(() rrirriclr srrrjt'stil:r u s;lrr)()nr srcu gradskog Zivota.
llrrtlrrtri rll jc ltrrpt:i posjcitrjrr trr.vrdcnog dana, trlnicaje prirodno
srt'rliitc rlrustvcrrog, ziv()tir. ondjc sc ljudi susreiu, ondje se dogovrrr':rju, uz:rjlrmno vrijcdlrju, ondjc prelaze s prijctnji na udarce;
rrrrdjc sc dogadaju nczgodc , azatimpodinju parnice koje otkrivaju
sukrivn jc, ondjc dr>lazi do manje ili vise rijetkih intervenci jastraie,
ncsumnjivo spektakularnih ali i opreznih3o, ondje se pronose
glasinc o politidkim i drugirn novostima. u grofoviji Norfolk se
upravo na jar,rrom mjestu trLnicc u Fakenhamu, u godini 1j34.
glasno kritiziraju djcla i namjcrc kralja Henrika VIII31. uostalom,
na kojoj se englcskoj trlnici ne mogu tijekom godina duri vatrcne
rijedi propovjcdnika? 'I'a jc osjctljiva gomila tt za svaku pobudu,
pa i onu dobru. Trinica jc takoder omiljeno mjesto za poslor,rre
ili obitcljskc nagodbc: >U mjcstu Giffoni, u provinciji salermo, u
XV. stoljcdu vidimo po biljcznidkim zapisnicima da se trhnoga
dana, osim prodajcLivelnih namirnica i proizvoda lokalnog obitni5tva, ostvaruic vcii postotak (nego obidno) zemljisnih kupoprodajnih ugovora, ugovora o dugotrajnom zakupu, daror,nica,
zcnidbenih ugovora i ustanovl jenja miraza.<<3z Trznicom sc sve
ubrzava. Stoga, logiino, i prodaja u prodavaonicama. l'ako u
Lancastcru, u l]nglcskoj, krajcm XWI. stoljeia,'William Stout, koji
drZi trgovinu, uzima dodatnog pomoinika>ort tbe market anfair
dcr.yso33. To je, nesumnjiv., opic pravilo. pod uvjetom clakako, da
trgovine ne moraju trznog ili sajmenog danapo sluZbenom nalogu
ostati za$rorenc, kako sc to dogada u mnogim gradoima3a.
sama mudrost izrcki o njoj dokazuje da jetrLnicanasla svojc
mjesto u srcu dru5wcnog Livota. Evo nekoliko primjera35: >Na
trinici se prodajc sve osim tihe razboritosti i dasti.< >>Tko kupi ribu
dok je jos u moru (prije negoli je uhvaien a) izlaie se opasnosti da
dobije samo njen miris.< >>Ako dobro nepoznajes umijeie kupovanja i prodavanja, tllnica ic te tomu nauditi.< Buduii da na trznici
nitko nije sam, >misli na scbe sama, ali misli i na trZnicu<<, to jest
na druge. Mudrom dovjeku, kaLe )edna talijanska poslovica >>uctl
piil auere cmtici in. piazza cbe denari nella cctssot<<, viie wijedi
imati prijatelje na trLnici, ncgo novce u kasi. odoljeti napastima
trlnica uzor je mudrosti i za danainji dahomejski folklor. >>prodavadu koji vidc: 'Dodi i kupi'mudro ie biti odgovoriti: 'Ne trosim
viSc ocl ()n()gil St<l im:rm'<.ll(,
t()

I

l.,tt.,

PAriz, trinicct krultortt i trhtica peradi, Qttcr.i
(Pctriz, C a.ntaualet, otis ak Giraudon)

cles

tt.s I t' t t

tttt,tt

I

I

n I :,

n

l.'ttt'

Attgttstirts, oko 1670.

TrZnice se mnoZe

i specijaliziraju
Nakon Sto su ih sc gradovi domogli, trZnice rastu s njima. MnoZe
se i rasprskavaju u gradskim prostorima koji su premalenizaniih.
A kako prcdstavljaju modernitet koji naprcduje, njihovo ubrzanie
ne prihvaia nikakvc zaprcke; nckainjeno nameiu svoje neprilidnosti, otpatke, svojc Lrporno gomilanje. ltje5enje bi bilo odbaciti
ih prema gradskim vratima, izvan gradskih zidina, prema predgradima. Tako sc dcsto radi kad se stvara nova trZnica, kao u Parizu
na trgu Saint-Ilernard, u predgradu Saint-Antoine (2. oLujka
t643); ili (listopada 1660) >izmedu vrata Saint-Michel i opkopa
na5eg gradaPariza u ulici d' Enfer i na watima Saint-Jacques...37
Medutim, stara sastajali5ta, u srcu gradova i dalje se odrLavaiu; dak
i dinjenica da ih sc prcmje sti za par koraka postaje aferom, kao
onda kada je 1667. trZnicu trcbalo preseliti sa samog mosta Saint-Michel na jcdan njegov kraj38, ili, pola stoljeia kasnije, iz ulice
Mouffctard u obliZnje dvori5te palade Patriarches (u svibnju
L7tSl:t. Nova nc odgoni onu staru. I kako se zidine premje5taju s
rastom aglomcracija, trlnicc mudro smje5tene na periferiji, jedn<lg lijcpog dana p()n()v() sc nadu unutar bcdema i ondje ostaju.
2t

l

t ttttttrl llnttrtlt'l /

lyt rt

t

irtntlr'ttt'

ll l',tt'izrr, l';ttl;trtrt'nl, srr<'i, Polit'ilshi rrrrrrrjcsrrici (potcvSi od
l(r(r7) lrt'zrrrtlrto ilr n;rslrlc t,adri;tti u v:rljanim granicama. Ali
r rz;r l rrtl.' l'ir l<o r:l i c:r Sai nt-l l orrori pos&ljc 1 67 8. ncprohodna zbog
>trinicc koja sc ncdopuStcno smjcstila blizu i isprcd klaonice
Quinzc-Vingts, u ulici Saint-Honor6, gdje u trZne dane vi5e Zena
i prcprodavadic?r, kako sa scla, tako i iz grada, rasprostire svoju
robu nasrcd ulice i tako prijcdi prola:Zcnje ulicom, premda bi ova
trebala uvijck biti slobodna kao jedna od najpromernijih i najvainljlh pari5kih ulica<<40. llila jc to odiglcdna zlouporreba; mcdutim, kako jc sprijcditi? Osloboditi jcdno mjesto zna(i zakrditi
dru go. G otovo pcdcset go di n a kasn i j e mala trinica Qui nze-Vin gts
joS je uvijck na istom mjcstu kada2S.lipnja 17L4. komcsar Brussel
pi5e svom pretpostavljcnom u ChAtclctu: >>Gospodine, danas sam
primio 'Ziilbu gradana s podrudjzr male trZnice Quinze-Vingts gdjc
radim, protiv prodavadica sku5a koje bacaju Skrge svojih sku5a,
Sto jc vrlo ncugodno zbog srnrada koji sc Siri ditavom trZnicom.
Ililo bi dobro (...) zapovicditi tim icnama da Skrge stavljaju u
koSare koje bi kasnijc ispr;rznilc u dvokolice za odvoz, kao Sto to
dine Zcne kojc lju5tc gra5ak.,.arJoS je skandalozniji, zbogroga ier
se odrZava na trg,u isprcd crkve Notre-Dame u Vclikom tjednu,
I;oire du Lart (Sajam slaninc), naime velika trinica na koju oni
siroma5 ni i m an j c siro m aS ni P arilani dolaze kupovati zalihu S unke
i ploda slaninc. Javnu vagu sc postavlja pod sam trijem katcdralc.
Dolazi do neduvcnog guran ja, jer svatko Leli da se njcgova kupljcna roba iirvaic prije robc onog drugoga. Pr5te po5alice, grubc
Salc, dolazi do krada. Sami straZari Francuske garde, koji su
zadt\eniza rcd, nc pona5aju sc ni5ta bolje od ostalih , a grobari iz
clhliLnje bolnicc Hdtcl-Dicu dozvoljavaju sebi burleskne iale.a2
Svc to ncic sprijcditi da vitcz Gramont 7669. dobije pravo da
osnuje >>no\,,u trZnicu izmcdu crkve Notre-Damc i otoka na kom
jePala(a<<. Svake subotc dolazi do straSnogzastoja prometa. Kako
osigurati prolazvjcrskim povorkama ili kraljidinoj kodijia3 natrgu
crnom od ljudi?
Jasno, dim sc oslobodi ncki prostor, trZnica ga sc dodcpa.
Svakc zime, u Moskvi, kad se zamrzne Moskva, prodavaonice,
barakc, pultovi smjcstc sc na ledaa. To jc doba godinc kad,a zbog
lakoic transporta szronicam;r po snijegutrc zbogT.amrzavanja mesa
izaklanih livotinja na zr;rku, uodi i na drugi danlk>zi(anatrinicirrnir clollrzi do rcrlovitog Jxrvc(anja razmjcnaa5. U Londonu, u
rlohrr trt'rrolrii':rjt'rrilr zirnsliih hllrlnoc:r u XVII. stoljciu, upravo je
1tt';tzttik Slo st' l)() snu'zltrrloj rijt't i rn()gu prcvoziti klrrncvtrlskc

I

tt

tIt

tt tttt'tt I I ttt : ttt lt'ttt'

na Tenui 165-3. Ouct gycruttra koja je-leprodttciranta u. kniizi
Iiilutarclcr Robirtsorta, 'l'hc Ilarly Iinglish Coffee l-louses, preclsta,uliu

Sctjctrrt

zaleclerxl rijeci. s liieue stronc,
(Fototekcr'A. Colht)
Lonclonskirttost.
lrnrclonsiiTouer'; u clnry1ottt ltlattu

raskoi sajntoua koji

se oclr'Zcrucritt ttcr,

povorke, jcr karncval >p<t ditavoj Ilngleskoj traje od lloliia dtr
clana nakon svcta'l'ri kralja<. >Kolibe koje su ujcdno i krdmc<,
golcmc dcWrtinc volova kojc se peku na otvorcnom, Spanjolskrr
vino i rakija privladc svc stanovnisfvo, ponekad i samog kralja ( 13.
sijcdnja 7(t77)a6. tt sijcinju i vcljadi 1653. ip;rk, svc ic manjc vcsclo.
Ncduvcnc hladno6c izncnadilc su grad; prcma usiu 'l'cmzr-:
ogromnc santc lcda prijctc da smrvc ncpomidnc brodgvc. Ncd1;stzrjc hranc i robc, cijcnc su tri puta, dctiri puta viSc, ulicc, zakrtcnt:
gomilama snijcga i lccla, ncplrhodne su. ziv<-tt jc pgbjcgas nir
)tamrznutu rij eku ; o n a posta j c put za kol a s n ami rn i ca mt i t".r k ot i j c
zr iznajmljivanjc; prodavadi, trgovci, obrtnici na ni<li gradc d:riiirrc. Impr<tvizirana jc monstruozna trlniclt kojar isklrzujc doscg
l;rojnosti u golcmom glavnom gradu - a tak<l jc divovskrt r-l:r
ir.glc<ltr poput >golcmgg sajma<<, piSc toskanski o{cvid:tc - irtstro,
6rlmllr stilu i >>varalicc, l:rkrdijirSi, svakojaki izurnitclii ltrkltv(tirtrt i
ltotlvttl:t, klrko lri st' tloi'cpltli tnlt k:rkv:t nrlvcll,,47. I zltisl:r, tlti

l:.'t't,(u,tl llr.tutl.'l /

l,L:,,tt, tt :,nlt,tt(,

ItttI

i'ctvrti<, i to joi nll)()H() viit'rrt'go ito jc

l<t

l;ttttrltt<tt

t t r tttr,t

t

I

l

t.tt :,,1

rlri 'llrl<,s<.lti\l

z:t Vctrr.'cijr.r.

()visr-ro rl robi kojir sc nir njirna produjc, postojc r:rzlr(. niltkrivcnc trlnicc. 'l':rk<> ltostoji iitna tri.niclr (u 'l'oulr>usctr vr:(
l'2O3)5'1, zatim vinska, kolna, trlnica cipcla, krznt (u njcrn:ri'l<irn
gradcrvima Krntiltaiiser, Pclzbctiiser, scbttliltaiise) a u ()orlitzu, u
p<ldrudju u k<ljcm sc uzgaja tzr skupocjcna bojidbcna biljka p()sr()ii
iak i trlnic a za sat.55
U XVI. stoljciu u trgovi5tima i gradovima Iinglcskc ni(:u
mnogobrojnc natkrivcnc trlnicc razliditih imena, tcsto na tr<l3lrk
nckog bogatog mjcsnog trgovca koji to dini iz vclikoduSnosdt6. tl
Amicnsu u XVII. stoljciu orvorcna jc trLnicaprediva usrcd grada,
iza crkvc saint-Firmin-cn-Castillon, na dva koraka od vclikc ili
)',itnc trinicc: tu sc obrtnici svakoga dana snabdijcvaju prcdom
zvanom sa)tette, >s kojc jc nakon prode5ljavanja vunc skinuta
rnasnoia i opicnito jc isprcdcna na malim kolovratima(<: radi sc o
proizvodu koji u grad isporuduju prelje iz obliLnjih scla57. Isto

Bretantja, ',xatkriuena
Giraudott)

trhica

u l;ctou€tu (kraj

xw. stoljeia). (otisak

ncobidni skup pods jeca nasajam (flce Fcilr on the Tbames, 16g3.)
Jedna nevjesta gravura prikazujcta) dogadaj ad,anam ne clotarava
slikovitu gu'hruag.
Posr,'uda je porast razmjcnc doveo gradove do toga daizgracle
svojc balles, to jcst natkrivcne trlnice oko kojih posloji ri,znica
na slobodnu prostoru.'I'akvc natkrivene trhnice..&inom su stalne
i specijalizirane. zna<lemo mnogobrojne trznice platnopl*e. 'rakva
trLnica postoii dak i u omanjcm gradu kao sto je carpentras5o. u
Ilarceloni se crlct dels clt"aps_smjestila iznadB:urze (ta unict5t1.
Londonska Blctcktaell Hall52 sagradena "].397, rekonstruirana
7558, uni5tcna u poZaru 1666, ponovo sagradena L672, izuzetno
jc vclika. Prodaja drg,, ogranidavana na nekoliko clana u tjednu,
postaic u XVIII. stoljciu dnevnom, i country clotbiers obidavaju
ncpr<rdanc k<>madc osravliati u skladistu clo icluieg trLnog d,ana.
()ko l(16o. rl trlnic:r im:r svojc prodavade, stalnc-namjestenike,
r'itrrvtr slolt'rrrr orgrrrriz:rciirr. vc( prijc ovog procvata Rasinghall
strt'r'|, rr hoioj sc rr:rl:rzi cio sklol'r z,d;.nia, vcc ic >>srcc poslilvnc

tirko mcsarski stolovi sloZcni jcdan do drugog u natkrivcnom
pr()storu postaju prava natkrivena trLnica. Tako je u Evrcuxu5s;
'r;ftim u 1'roycsu, u jcdnom mradnom hangaru59;i u Vcncciji, gdjc
su Beccarie, vclikc gradskc mcsnice, skupljene od 1339. na nckoliko koraka od trga llialto, u staroj Ca'Querini, s ulicom i kanal<tnr
koji sc takoder zovu Ilcccarizr i sa crkvom San Mattco, crkvom
rncsara koja Ce biti sru5cna tck podetkom XD(. stoljeia.6o
l\ijc(. balle m<>'Zc claklc imati vi5e od jednog znatcnj.;t, <>tl
o[>idnc pokrivcnc trl.nicc do kompliciranog zdanja i organizacijc:
ll:rllcs kojc su vrlo rano postale >trbuhom Pariza<<. fa golcrna

gradcvi

na

p()tj c ac iz <lobr lri

Ii

p a Au gu sta.6

1

T ada je izgr ad,cnivc

Ii

ka

cjclina na prcdjclu Champcaux, u blizini groblia >>Innoccnts<,
kojcm ic tck 17tJ6.62 <>duzcti namjcnu. Mcdutim, z.avrijcmcvclikc
rcccsijc izmcdu 1350. i 1450. closlo je do neodriavanja Hallcs:r.
Koliko jc kriva za to rcccsija, toliko jc kriva i konkurencija oblilnjih
trgovina. U svakom sludaju, krizaHallesa nijc tipitno pari5ka. Orr:r
jc odigledna i u drugim gradovima kraljcvstva. Ncodrlavanc:
zgradc postaju ru5cvinc. Irojcdinc sluZc za <>dlaganjc smci:r iz
susjcdstva. U Parizu, natkrivcna trlnica tkalaca >slulila jc prcnr:r
izvjc5tajima iz 7484. cl<> 1487. bar djclomidno kao garai;r tt kr;Ijcvska topnitka vutna kola<6:r. l><>znat<> nam jc misljcnjc Robcr.t;r
vjcrskih gr;rdcvina kao >inclikatora,.iprcl<irrc li
njilrtrvit ir.gr;tclnja, k:to Sto sc to dogodilo s klrtcclrulonr tr lkrlqgrri
1223, s k:rtcrlrlrlorn rr sicni l2(r5, ili sa crkvonr s:rntu M:rr.i:r rtr.l lrir.t'

S. Lopcz:r6a <t ul<>zi
sc:

lt,ttt,

l;t,t

ilruttl lltittt,ltl ,/ l,q,tt ttt:Utlt'ttt'

I

u lrn('n( t I lOl

I 1O.1, lr, l(' r.rriurrri zn:rli lirizt'. N'Iolt'rrro li i nlrtI't ivt'ttt' lt.i.ttit't', lioiilr lrot'ijt'sl ttilirtrllt rrisrrro lloliuS:rli ocrtati u
t'jt'lirri, pronr:rkrrtrli rr islo tloslojlrnstvo >indikatrtra<<? Ako je odg()v()l' pozitiv:rrr, opor':rvuk ic biti navijc5tcn u Parizu izmeclu
15,13*1572. pyrclirrc, u godinarna koie su vi5e manje posljednjc
godinc tog razdoblj'd. Zdk<>n kralja Franje I (2O. rujna 1543) koji
jc l)arlamcnt potvrdio 11. listopada, tek je prw znak. Ostali ic
slijcditi za njirn. Njihov jasni cilj: prije svega uljep5ati Pariz, a ne
obdariti ga snaZnom organizacijom. A ipak powatak aktivnijcm
'/.iv<>tu, polet glavnog grada, smanjenje brojnih rgovina i prodajnih punktova u blizini natkrivene trLnice nakon obnovc Hallcs,
dine taj din posebnim trgovadkim pothvatom. U svakom sludaju,
na zaw5etku XVI. stoljeia, Halles koje su se preobrazilc, ponovo
pronalaze svoje staro djelovanje iz vremenaLuja Svetog. I u tome
postoji izt jesna >>fefle S&nSa<<65.
Nikakav plan Hallesa ne rnoLe otkriti pra\,.u sliku tc golcmc
cjeline: natkriveni prostori, otkriveni prostori, stupovi koji nosc
arkade obliZnjih kuia, trgovadki Zivot koji osvaja rubnc dijclove i
koji iztlati korist u isto wije me i iz nereda i iz zakrtenosti i stvara
i jedno i drugo na svoju korist. Savary (176L)66 kaic dr sc ro
mije5ano trZi5te nijc mijenjalo od X\{I. stoljeia. Ne vjerujcmo u ro
previSe: postojalo je stalno krctanjc i unutarnje premjc5t;tnjc. K
tome i dvije novosti u XWII. stoljeiu: 7767 . godine ')itna tri.nica )e
preseljena i ponovo sagradcna na mjestu nekada5njc palatc Soissons; krajem stoljeda bit Ce obnovljena trinica morskom ribom,
tr inica koZ om, a r.ins ka tr'Lnica p re mj eStc na izv an w ata S a i n t-Il c rnard. A i dalje se stalno pojavljuju projekti za preuredcnje a vcd i

za preseljenje Hallcsa. Meclutim, golema povr5ina (50.000

m2

zemlji5ta), ostala je, dosta logidno, na mjestu.
U natkrivenim zdanjima nalaze se samo trLnice suknom,
platnom, usoljenom ribom i svjeZom rnorskom ribom. Mcclutim
oko ovih zdanja i naslanjajuii se na njih, diZu se na otvorcnom
iitna trinica, trLnica bra5nom, maslacem u grudama, svijeiama,
predivom, bunarskomuLadi. Oko >stupova< su se smjestili, kako
su mogli, staretinari, pekari, obuiari i >drugi siroma5ni me5etari
pari5kih trgoyaca koji su platili rZi5ninu, zakupninu<<. >>1. oiujka
(1 6 57 ) <<, kaiu dv a hol an ds ka67 puffrika, >vidj el i s mo staretin arni c u
koja sc nalitzi uz Hallcs. T'o jc velika galerija koju drZe srupovi od
klcs:rn:r k:rmcn;r ispod kojc su sc smjestili svi prcprodavadi starih
otlijt:l:r. (...) l)vlr putil tjcdno sc <>drl:rva javna prodaja. (...): tada
svi ovi st:rrt'lirr:rri, rrrcrlrr l<ojirrr:r jcr vclik l'tr<>j 7,id<-tv:r, r:rsprostiru
.'r

t

l,\

I t',t

tttt,tt!

I

trt :

t

svrljtt t'olltt. II l<ojt'gotltlolt;t otttttl:t pt'ottt'lt', tloslrlrr jrr vlrrn rrjilroyi
strrlni povici: Krustti ourlttt.ut Itrdrtttjc!, Atrrrstti tt.it\clrtrt ktrltttlit!, i pojcdinosti o svojoj r<lbi kojc uzvikuju nc bi li privtrlili
lirrpcc da udu u njiht>vc <luianc. (...) Nc bistc vjcrovali koliko
,tljcic inamjc5taja imaju: vidi sc vrlo lijcpih komada, ali jc opasn<r
lirrpiti ih ako sc u to nc razumijctc jcr su trgovci vrl() sprctni u tonrc
tlrr popravc i zakrpe nc5to staro tako da izglcda ka<> novo<<. Kak<l
su tc prodavaonicc slabo osvijctljcnc, >vjcrujctc da stc kupili crno
odijclo, akadizadetc na danjc svjetlo ono jc zclen<> ili ljubidast<r
(ili) puno mrlja kao leopardovo krzno<.
Ukratko, trZnice, spojenc jedne s drugima, pune nagomilanih
<rtpadaka, usmrdene rlbe, zaprljane vode, lijepe Hallcs, >ujcdn<r
su jcclna od najruLnijih i najprljawiih detvrti Pariza<<, priznajc
l'iganiol de la Force (1742)68. Isto su tako glalmo mjesto zi glasnc
prcpirkc i Satrovadki govor. Ton daju prodavadice kojc su brojnijc
od prodavada; na glasu su kao >najprostije gubice u ditavom
l':rrizu<<. >Hcj! 'l'i besticlnice! Reci! Kurvetino! Djevojduro! Odi u
kolediMontaigu! srami se! stara olupino! Bezobraznicc! prostado,
pijana si k'o badva.<'fako govore u beskraj piljarice u XVIL
stoljciu6e. No, bez sumnje i kasnije.

Grad mora posredouati
M:r kako zamr5cna i osobita bilata centralna pari5ka trinica, ona.
s:rmo ukazuje na sloZenost i nuZnost opskrbe velikog gradakoji jc
vrlo rano prcrrra5io uobidajene proporcije . Cim se London razvi<>
rr:r nadin koji nam je poznat, a isfi uzrociproizsrode iste posljedicc,

cngleski jc glavni grad opsjednut mnogobrojnim neuredcninr
trlnicama. U ncmoguinosti da ostanu u starim prostorima koji su
ntnjlhbili odrcdcni, prcplavljuju susjednc ulice od kojih svakaz;r
scbc postajc ncka vrsta spccijaliziranogtrLlitat tako se na jcdn<>rn
prodajc riba, na drugom povric ili perad, itd. U clizabctinsko d<>[ra
tc trlnicc svakim danom svc viSc zakrduju najprolaznijc ulicc
glavnoga grada. 'Ick ic vcliki p<>iar iz l6(t6, Great Fire, omoguiiti
cl:r sc uvcdc opii rcd. vlasti tada grade, kako bi osl<lbodilc uliccr,

'l'ak<l sc dobiv:rjrr
ogradcnc trlnicc kojc su pod vcdrim ncbom, ponckc ocl njih srr
sPccijalizir'anc, to jcst post:rju trZiStc n:r vclikr>, lr n:r clr.r-rgirnu st:
rrotllr jrr rlrzl i i'i ttr r':lzn( )vrsn:r roltir.

Siroka r.danja koja

1

okruluju prostrana dvoriSta.

il lt'tt.'

l,'t'i

itrtntl llt,ttttlr'l /

l1\t

rt t tt : ttt/r'tt,'

l t, \ ! t't t iltt't t I

I ttt : ttt lt,ttr,

l.r'irtlc'rrlurll, rurjprostriuliiil orlsvilr. t4()v()r'ilo st'tllt jt'tlt jvt'tilr
u livropi - lrJ(li l)()glc:du l)l'iz()l'c kojc trtoTctt)() uslx)l't'tliti s
pariSkim Ilallcs. Ali, nctnrt sLllI)ltic, s nclto viSc t'cdlt. l,clrtlt'rtlurll

l'rt t'izrt ltttttlttrtrr<\i<:c .tltd<:rttr, i dntge ribe uputtorlx zanxabuna, trEnici
u l)t'tt()t,t /tltrtrrt ltntrluttut oblatni. Attottirnna grauura, iz uretttt'tttt I:t'trtttIt,. (h'ttItittt,I .tit't1f ifu', oIisrtk Il .N.)

II

Ilttllt.r;

je u dctiri zgrddc ()kulli() svc tt'lt-ticc kojc su pr<tcvulc 1.lrijc l(r(r(r.
oko prvobitnog mjcsta na kojcm sc nalazi(), u ulicanxt (it'rtcr:church Strcct, Cornhill,'l'hc Poultry, Ncw lrish Strcct, Iiltstchc:r1;.
U jcdnom dvori5tu 100 mcsarskih stolova nudi govcdc mcs(), u
jednom drugom ih jc 1 40 rczcrvirano za drugc vrste mcsil, tanlo
se opet prodaje riba, sir, maslac, davli, kovna roba... U svctnu
>trZnica-grdosija, predmct gradskog ponosa i jedna od najvciilt
zanimljivosti grada<. Jasncl, rcd, kojcga jc Lcadenhall bio simbol,
trajao jc samo ncko vrijcmc. Kako jc i dalje rastao, grad jc nadma5io mudra rjc5enja i ponovo sc na5ao sa starim te5koiama, vci
od 1699, a bez sumnjc i ranijc, stalci su ponovo zaposjeli ulicc,
smje5tali su ih ispod kuinih portala, preprodavadi su se raStrkali
cijclim gradom usprkos zabranama koje su bile uperene protiv
skitnidkih trgovaca. Najslikovitijc od tih ulidnih vikada svakako srr
bilc preprodavadice ribc kojc svoju robu nose u ko5arama na glavi.
Na lo5cm su glasu, rugaju im sc, ali ih i izrabljuju. Ako su imalc
dobar dan, sigurno 6ctc ih navcder naii u krdmi. Imaju jednak<r
pogan jezik i jcdnako su zrgrcsivnc kao i piljarice s trZnice Hallcs.To
No, vratimo se u Parir..
Kako bi osigurao svoju opskrbu, Pariz mora organizirati
golcmo podruijc oko glavnog grada: ribe i Skoljke dolazc iz
Dieppca, Crotoya, Saint-Valdrya: >>Sretali smo<<, kaZe putnik
(1728) koji prolaziblizu ova dva posljcdnja grada >>ribare u ribolovu (sic). Medutim, ncmoguie jc doii<, dodajc on, >do tc ribc:
koja nas okruZuje sa svil-r strana (...). Svu odnose uPariz<<7l. Sircvi
dolazc iz rcgijc Mcaux; maslac iz Gournaya, blizu Dicppca, ili iz
lsignya;Zivotinjc z'a,klanjc s trlnicc u Pisslnr, Sccaux lliizdalcka, iz.
Ncuboerga (u Champagni nap.prev.); dobar kruh iz Goncssc:t;
su5eno povric izCaudcbcca, u Normandiji, gdjc trLnica radi svakc:
subotc72... Iz toga proizlazi da stalno trcba uvoditi novc mjcrc i
onda ih modificirati. Glavno jc za5tititi zonu koja sluZi z;t izrlnu
opskrbu grada, dopustiti slobodno djelovanjc proizvodada, prcprodavada i prijcvoznika, skromnih sudionika, koji ncprcst,rn()
snabdijevaju tLnicc vclikih gradova. Sloboclna djclrttnost
profcsionalnih trgovaca prcbadena jc daklc itvtn gntnicrt ovt'
<rblilnjc zonc. Urcdbom policijc u Chlitclctu (16'2'2), tt'govci st:
m()gu b:rviti opskrbom litom; tck izvan radijus:r ocl tlcscl tnilirr :r
iz.vtn 7 rnilj:r kupovitrotn livc stokc (l(r35); izvtn 2(l rnilj:r ktrpotr

)

lit't'irtrtttl

llt'tt

tttlrl / lgt'tt

t'tt

: tttlt'ttt'

lin()nllt'l;rrli L{r1r:,r'n,l/r

,1 "ltt'tttrlit't's,,ilirrlloviltortrrivitrilr(l(r(r5);

izr,:rrr .l rrrilic l.rrpovittotn sl;tllirtvtttlttc rillc it<l <ld p<ltctka XVII.
stolit't'rr/t; izvlrrr lO rrriljrr lirrgrovirrorn vinu na vclikoT/l.
l)ostojc i clrrrgi lrrolrlctni; jcdan od najvciih je opskrba konjirrur i sloliorrr. I)o rrjilr sc dolazi na budnim ffLnicama koje ie
koliko jc to rrrogtric, biti odstranjcnc na periferiju ili i:aran gradskilr bcdcrna. Ocl pl';lznog, zclnlji5ta blizu il'ournelles koje jc dugo
lrilo trlnica konja, nast:lt ic kasnijc l'lacc des VosgesT5.Parizjc tako
ncprc:st:rnr> okrr-r7cn krunom trLnica, z pravo prljavih sc{rrtiitct.
.f cdnc sc zawara1u, drugc vci iduicg dana otvaraju i okupljaju iste
ljudc i livotinjc. Na jcdnoj takvoj trinici, odigledno Saint-Victor,
ima 7(t67, prcma iskazima odevidacaT6, >>viSe od tri tisuic konja
(odjcdnom) i doista jc dudcsno Sto ih ima toliko jer jc trlnica
otvorcna dva puta tjcdno<. U stvarnosti, trgovina konjima prodire
u ditav grad: ima >>novih< korrja k<-:)i dolaze iz provincilc ili iz
inozemstva, ali jo5 vi5c onih >starih, to jest onih koji su (...)
odsluZili, koji su jcftini, a kojih sc >gradaniiele otarasiti (ponckad)
a da ih nc Salju na trZnicu< i otuda mno5tvo me5etara i potkivada
koji su posrednici u slulbi trgovaca konjima i trgovaca-vlasnika
konju5nica. U svak<>j dctr,'rti, osim toga, postoie i iznajmljivadi
konja77.

Velike trZnicc Zivotinjama i satne su golema okupljaliSta: u
Sceauxu (svakog poncdjcljka) i u Poissyu (svakog dctvrtka), na
detiri stranc na vratima toga maloggradiia (na Portc aux l)amcs,
Porte du Pont, Porte dc Conflans, Porte de Paris)78. 'I'u jc prcko
lanca dobavljada orgirniziranaliva trgovina mesom, a ti isti d<lbavljadi na trZnicama posuduju ljudima novac za kupovinu (i zatim
im ga ti ljudi vraiaju); tu su zatitn posrednici, dogonioci Q;riblins,
bdtonniets), koji kupuju 'livotinjc po ditavoj Francuskoj i, napokon, mcsari koji ba5 svi nisu bijcdni trgovci na malo; neki su dak
utemeljitclji burZoaskih dinastijaTe.
Prema jcdnom zapisu, 7707. sc na pari5kim trZnicama svakodnevno prodaje, u okruglim brojevima, 1.300 goveda, 8.200 ovaca
i g()rovo 2.000 tcliia (100.000 godi5nje). 1707. godine nabavljadi
>koji su osvojili trLnicc u Poissyu i Sceauxu Lale se da su trLnice
<rko l'ariza kao i u Pctit-Mc>ntrcuilu<8o zatvorene (iz:ran njihove
korrlrolc). T;rpirmtimo da jc trZi5te mesom koje snabdijeva Pariz
r':rs1'rrostrto po vclili<>nr diiclu lrrancuske, kao Sto su razasuteizone
iz ltojilr glrrvni gr';r<l rcclovito ili ncrcdovito doprema svoje Zitoso.
'l';rlivtr l'ilsl)r'()strilrrjt'nost post:rvlja pitanjc ccsta i veza
je
- a to
zrr;r(,r jrro gril;rrrit'liojt' jt'g()l()\,() t"tctnoguic dak ni u glavnim crtama
It t

I ttt

I t' t t

t

tt

r't t I

l rlt ? t t, l('t,.'

itloi,iti sill)'r() tt ttcli,olilto riicii. llittto ic tl:r su r.r slu/.lli opsltt'lrt:
l)ariz:r :ttrg;tiit'ttni i vodct'ti tol<ovi - r'ijt:kc Ytltltlt:, Atrllc, Mltt'trc,

Oisc kojc utjcdu u Scinu, zt i Scitrlt sitlnlI. Nzt ttlku riickc Scinc kt'62
r-tkr-rpn<l njih 26 u 1751t. g<>dini
gracl, ri.tr.vijaju sc >lukc<<
- kojc
jc
cijcnanrlt.
p()
nilim
gdic
svc
trlnicc
Sarolikc
i
dudcsnc
ujcdno
su
Dvije najva:Lnijc su luka Grdvc, gdjc pristajc uzvodni promct: lito,
vino, drvo, sijcno (za ovo posljcdnjc izglcda da jc ipak naivaLniiir
luka f'uilcric) i luka saint-Nicolltss2 koja prima robu 5t<> dolazi
nizvoclno. Na rijcdnoj vodi, bczbr<>j brodova, tcretnih lada a 6d
cloba Luja XIV i >skcla<, malih barki koje su na raspolaganjy
klijenata, kojc su, naimc, ncka vrsta fijakera koji voze po vodi83,
slidnih tisuiama >gondola< kojc na Temzi, uzvodno od Londonskog mosta, ljudi vi$e volc upotrijcbiti nego drndave gradskc
kodijc8".
Kako god se dini slolcnim, sludaj ParizarnoLe sc usporediti
s dcset ili clvadcsct drugih, slidnih sludajeva. Svaki veliki grad
zahtljcva zonu za opskrbu u skladu sa sr.ojim vlastitim dimcnzijama,. Tako sc z sluZbr-r Madridu u X\rIII. stoljeiu organizirlt
pickom j ern a mobi I i zaciitt vc i inc transp ortnih^sredstava Kastil i j c,
sto 1" gotovo unistilo ditavu ckonomiju zemljest. u Lisabonu, ak<l
6cmo povjcrovati'l'irsu dc lolini (1625), sve je wlo jednostavn(),
voic, snijeg koji donosc sa scrra d'I]strcle, hrana koja stiZe usluznim morem, ,stanovnici dok jcdu, sjcdcii za stolom gledaju kak<>

se ribarske mrcLe punc ribom (...) uhvaienom pred njihovim
watima.<<86. lJLivanie jc r.a o(i, kai.e jcelan iz:rieitai iz srpnia'fahu stotine, tisuie ribarskih bro-kolovoza 7633, gledati na
clica87. Prozclrljiv, lilen, nc<>sjctljiv, grad ie pojesti more. Meclutim,
slika jc prcvisc lijcpa. LJ stvarnosti, Lisabon ima neprestanih tcskoia okb prikupljan )a Tita za svakodnevnu prchranu. Uostalom,
Sto je ncki grad gu56c nascljcn, to ic niegova opskrba neizvjcsnija.
Vcnccija oa XV. stoljcia mora u l\{adZarskoj kupovati goveda koja
konzumirass.Istanbul koji u XVI. stoljeiu doseZe, moLda,700.000
stanovnika , proidirc stada ovaca s Balkana, Lito sa Crnog m6ra i
izll,gipta.Ipak, cla nad timc nijc bdjela silnidka sultanova vladavina,
iui giacl doiivio porcmciajc, skupoic, tragidnc gladi kojih,
""tit
uostalom, tijckom godina nijc ostao po5tedcn89.

ll

I't't tttuttl

llt,ttt,l,'l

Sl.ttfut

/ llit,t

t rt -

iltlr'ttr'

rtr't t I I lt t.: ttt lr'tt

j Itttrtlotttt

Na svoj n,railt, slr-ri:lrj Lonclorrlr slr-rZi k:ro primjcr. On uvodi u igru,
nttttcrtis ntttttuulis, svc dcga sc nrolcmo prisjctiti u vezi s metropolama kojc su prcrano imalc svcstrana prigrada. Bolje osvijetljcn
povijcsnim istraZivanjcm od ostaliheo, dopu5ta nam da izdvojimo
zakljudkc koji nadilaze tck ono pitoreskno i anegdotsko. N.S.B.
Graser je imao pravo da u njcmu vidi tipidan primjer von Thuncnovih pravila o zonskc>j orgztnizaciji ekonomskog prostora. Takva
sc organizacija" izgradila oko l,ondona ditavo stoljeic prije nego
okoParizae2.Kadajc jcdnom stavljcna u sluZbu Londona, njegova
jezona uskoro obuhvatila gotovo ditavprostor engleske proizvodnje i trgovinc. U XVI. st<lljciu ona u svakom sludaju na sjeveru
dodiruje Skotsku, na jugu La Manche, na istoku Sjeverno more,
na kojem je priobalnzr plovidba od bitne vaZnosti zanjen svakodnerrni Livot, a na zapadu tMalcs i Cornwall. Na tom prostoru,
mcdutim, postojc i rcgijc kojc su IoSc ili slabo iskori5tavane to
jest ncupokorcnc
kao Ilristol i podrudje oko njega.Kao zaPariz
(i kao na Thuncnovoj shcmi), najudaljenije regije tidu se trgovine
stokom. Walcs u njoj sudjcluje vci od XVI. stoljeia, a mnogo
kasnijc i Skotska, nztkon ujcclinjcnja s Englesk om 77O7 . goclinel
Srce londonskog trZlita su oeito zemljeuzTemzu, rcgije koje
su u blizini, a imaju lak pristup svojim vodcnim putevima i uz njih
gradovc-postajc (Uxbridge, Ilrcrford, Kingston, Hampstead, Watford, St. Albans, Hcrtfbrd, Croydon, Dartf<rrd) koji su sc stavili u
sluZbu glavnog grada tc mclju pScnicu iiz;voze bra5no, priprcmaju
slad, otpo5ilju namirnicc ili manufakturne proi't:vode u smjeru
golemog grada. Kada bismo raspolagali uzastopnim slikama te
>mctropolitanskc< trLnicc, vidjcli bismo kako se Siri, buja iz godine u godinu, u ritmu porasta samoga grada (1600. godine najviSe
2r0.000 stanovnika, 77OO. godinc 500.000 ili dak vi5e). I sveukupno pudanswo finglcskc takodcr ne prestaje rasti, ali sporije. Ne
moZcmo sc stoga bolje izraziti ncgo Sto to dini jcdna povjesnidarka
koja dajc naznanjc da jc London na putu da pojede Englesku, >ls
going to eat up Ilnglan d<<e3. Zar nije i sam Jakov I govorio: >Witb
tinte England uill only be ktnclon.<eL? Ovi su izrazi u isto wijeme
todni i nctodni. U njima ima potcjenjivanja i precjenjivanja. To Sto
London proZdire nijc samo ono unutar Engleske, nego, ako mo'lrcmo tako rcdi, i ono ir.v ana, bar 2 f 3, a m<>ida 3 4 ili t ak 4 5 nj ene
/
/
v:rnjskc trgovinces. Mcclr,rtim, i':rk ojatan trostrukim apctitom krunr', r,oisl<t' i rnorrr;rrict', l.onrlon ip:rk nr: prolclirc svc, nc p()ti.iniava
i.,

I t t t I t' tt t

Trhtica Eastchectp tt Lortdorttt 1598. Opisao ju. je Stotu (Suruq,, o.l
Lotr.don) kao trbticT{. rnesont,. Mesctri stanuju tt kuCanna s obje strartc
ulice kcro i peienjari koii proclaju uei clogotouljena jela,. (Fototeka, A.
Colin)
sve ncodoljivoj privladnosti svog kapitala i svojih visokih cijcnl.
Stovi5e, pod njcgovim utjccajcm raste nacionalnaproiztrodnja nrr
cngleskom selu i u malim gradovima >koji su vcii distributeri ncgo
Sto su potro5adi<96. I'ostoj i i:t:vjesna uzajamnost pruZenih usl uga.

A pod za5titom Londona izgraduje sc zapravo modcrnitct
cngleskog Livota.Ilogaienjc scla nadomak Londona postajc <ldiglcdno i putnicima, te tako zna'llo da u swatiStima rade slu5kinjr:
>koje su poput dama, buduii da su vrlo uredno odjevenc<<, da str
scljaci dobro obudeni i hranc se bijclim kruhom, tc da nc n()sc
nanulc kao francuski scljak, a ponckad dak i ja5u97. I'o ditavorrr
svom prostranstvu IJnglcska i dalcka Skotska, a i Walcs dotzrkntrti
su i preoblikovani pipcima urbane hobotnicceS. Svaka rcgija kojtr
dotakne London nastoji sc spccijal izirati, izmijcniti, k<lmcrci jrr I ir.irati, u joS ogranidcnim sckt(>rima, jcr sc unutar m<>dcrnizir':rrrt'
rcgijc tcsto zadrira stari scoski rclim sa svojim {arm:tnt:t i tr:rtlici<ln:rtninr kulturama.'l';rko u Kcntu, iuZnr> od'l'cmzc, s:rsvirrr lrlizrr
Lonrlorur, virlirno voinj;tkc i hrncljiStu koji snrrlltlijcv;rju gl;rvni

t'

I,cnutiltl llnttrdrl ,/ llgtrt nt:tnlrtto

grad, itli slttn Kt:ttt ost:tjt: isti, sit svojirrr sclj:rt'irtr:r, Titrrirn ltoljinra,
uzgojcm st<lkc, svojirn gustinr Sum;rnra (skr<lvi$tirna drumskih
razbojnlka) i izobiljcm divljadi: ftzana, jarcbica, tctrijcba, prepelica, divljih patki...i vrstc cnglcskc srrnadice, bjelorepke
tako
je malcna da dostajc tck za jcdan zalogaj, ali ne postoii- ni5ta
ukusnijcg od tog zalogaja<<.ee
Iduia pojava do kcljc dolazi zbog organizacije londonskog
trillta jest raspad (koji je, sagledamo li opseg njegovih zada1a,
neizbjeLan) tradicionalne trZnice,br. openmarketa koja je javna,
otvorena trLnica, koja postavlja u odnos licem u lice gradskog
proinrodada-prodavada i gradskog kupca-potrosada. Distanca
postaje suvi5e velika izmcdu jednog i drugog, adabije puk mogao
savladati. Trgovac, taj treei dovjek, vei dugo se, sigurno od )ilII.
stoljeia, pojavljuje u Engleskojkao posrednikizmedu sela igrada,
narodito u trgovini Zitom. Malo pomalo, rasprostiru se posrednidki lanci izmedu proizvodada i trgovca na veliko s jedne strane,
iizmedu ovog i preprodavada s druge strane, i tim ie lancima proii
najveii dio trgovine maslacem, sirom, proizvodima iz seljadkog
dvori5ta, voiem, povriem, mlijekom... U toj se igri gube, rasplinjuju propisi, navike i radicije. Tko bi rekao daCe trbuh Londona
ili trbuh Pariza postati revolucionarni! Bilo je za to dovoljno da
narastu.

I rtt

t

ru tttt,ttl

I

I'tt: t t t.lt't t r,

sl:rrrovnik:r, zn:ri'i rl:r svrrko ocl ti[r trtjc:stit inut tr llnrsjcku z:r svojt'
r:rzrnjcnc 6.000 do 7.(XX) osoba, to jcst da unutar svojih granic:r
okuplja, takodcr, u prc>sjcku 1.000 stanovnika. Stoga jcdna rgov r t k a a gl o m c rac i ja p <> dr iuu mi j cva za Liv <'tt sv <t jih r az.mj cn a u k r u p r

Prosjedna povr$ina tr2iSta

:

f-l vise od 1o0oo0 jutara
f-_-] oo 70 oo1 do 1oo 0oo jutara
P-)
od 55 001 do 70 000 iutara
LlA
H.<<l
I \l od 4s 001 do ss 000 jutara
W
IE
ffi

-37s01
oA

do45oooiutara

30000 do 37500 jutara

manie od 30ooo jutara

Najbolje bi bilo raiunati
Ove

ie nam evolucije biti jasnijc ako budemo raspolagali broj-

kama, bilancama, >serijskim< dokumentima. Amoii 6emo ih sakupiti u velikom broju, kako to pokazujekar:a koju smo posudili iz
odlidnog rada Alana llvcritta (L967) koji se odnosi na englesko i
vel5ko trListe od 1500. do L64O.1oo; ili karta koju smo nadinili o

trinicama u generalitetu Caen (Generaliteti su financijsko-poreska okruija Sto su postojala u Francuskoj prije Revolucije
Red.)
1722; ili izvje5taj o bavarskim trZnicama u XVI[. stoljeiu- Sto ga
daje Eckart Schremmerlol. Mc<lutim, sve ove studije, pa i druge,
tek otvaraju smjer daljih ista:Zivanja.
Ostavlj aj uii po strani pet ili Sest sela ko ja su izuzetno saduvala
svoje trZnice, u Englcskoj u XVI. i XVII. stoljeiu radunamo da76o
gradova ili trgovi5ta ima jcdnu ili vi5e ffilnica i njih 50 u Walesu,
daklc okruglo 800 mjcsta u kojima se trZnica odrLava redovito.
Ako smatnrmo dlr ukupn<t u <lltjc tcmljc ima otprilikc 5,5 milijuna
l"t

2. GUSTOdA GMDOVA-TnZNTCA U ENGLESKOJ r ###BOT_TEXT###TALESU 1500-1680.

Radunajuii po grofoviji srednju zonu koju opskrbljuje svaki grad-trZnica, A.
Everitr dobiva brojke kgie se kreiu i viSe od 100.000 akri (ili 1.500 hcktara,
ako 1 akr iznosi 150m') na krajnjem sjeveru i zapadu, do manje od 30.000
akri, ili 45O hektara. Sto je odredena regija guSie naseljena, to je powsina koju
pokriva trZnica manja.
Prcma A. Everittu, >The Market Town<<, u: Tbe Agra,ria,n llislory of Englancl
ancl Walles, p.p. I. Thirsk, 7967, str; 497. (Napomena rcdaktora: ltadunanjc
izncscno u ovoj legendi ne slaZe se s podacima naSih enciklopcdijir u rnjcrarnir
i utczima: 1 akr nijc 150 m', nego 4.O46,87 m', pa stoga ni 100.000 akri nijc
1.500 nego 40.468,7 hektara.)
J5

lie'ttttttul ltfiuttlrl

/

l14t

rt

t rt

: tttlr,ttt,

In rI

t't, n,t'rt

!

I nt : ttt lr,ttt,

It() l)l'oil<rr zit (l

tlo ,/ pttllt vt'trrt orllrroj;r vl:tslilr)gsl:ltr()vniStv:r. lstt:
propot'cijt: tlill:lTilIt() i rr lLtv;trslioj rr:r kr':rjrr XVlll. stoljcCa: rlndjc
sc raauna po jcclr"ra tr'Trrictr r.t 7.300 stan()vnikal02. Mcdutim, ta
podudarnost nas nc bi trcbala navcsti da mislimo cla jc to neka
pravilnost. Proporcijc sc sigurno mijcnjaju izrazdoblja u razdob-

vrrir,Nl ' I

aDD ,,

ilr

..);

o
TREV ERES{2)

.D

LA DEL

!HAN0t

o

)

a

COLLEV LL

IERI!Y

ilj,*,,,,, O
-

OBALLER.,,Z

aoLo

m

CAUMONT

p

THOn CNY

o

f

cevner,r,

Mmrur

rsr

3

ViLLERS

BMErl

SPpfVPnLsr2

L^lilLLESttr

Merr O VLLtiFLt

cim€r,r'

aLA

a

HAYE PIsNEL

a

aq
\.\o.
O1

a
I
a aoa

a

roO
2
5
godiSnie

15

a
a
'... .t .a -. Ca'

O-ltr2isnidanutjednu

Broj godisnjih samjova koji su se odrzavali u svakom mjestu

0

'j'-ot

l

1

o-*tj

50km

4. 'r'RzNrCI I SAJMO\ar U GENERALTTETU CAEN 172r. COr)rNrl
koju )c n:rdir.rio c. Arbellor na re_nreljuokruinog arhiva calvados (svezanj c I j5li)..1.-c. l,r.r.ror
,(' rrav('() 6 rlo<l:rhrih sajttrova (Saint-Jean-du-Val 1, i3erry 2, Mortain i, Vassy'2; koii nisu rltijr.ti rr
t_tovtt kitrtu. IJkupno 197 sajrnova koji veiinom tra.iu 1 dan, neki 2 ili rlana, avcliki
3
sajanr rr {)rrt.rrrr
l5 tlittra. 'l () i('st, tlktrpn() 22"J sainrcna dana godiSnje. K tomc, u sycnlu 85 trZiinih rlirl:r tj<rlrrp, itrr
lirxli(rrjt' it.rt<>si 4./r2ll trZiinih tlrrne. Ilroj stlnovnika u gcncralirctu krcc.c sc izrlcrlrr ((x) i (r2g.(xx)
llrrrli. Nit'liovrr lxrvrlirrt i7n()si (tll)rilik('ll-524 knrz. Orlgovalirjur<i prcgl<rli onrogu<(ili 5i k.risrr<.
rrslxrlr.<llx. 1ro Ii:rrtr.rrskortt l)r()s(()r.u.
Krrr t:r

3. U(X) ()rlnrx)V^-',r'RlNrCA rJ INGr.r]SKOJ I \rAr.ItSU,1500*1640.
svuki gr:rrI irrlr b:rr it'rlrrrr, it obiino i vi5c trlnica. K trlnicama bi trcbalcr
tlrrrl;rti s:rjrrriltrr. lsli izv.r llro iz;r prt'tlrotlntr kartu, str. 468-47-).

Itt

l;cntrrtttl llttttttlt'l / l,qnt t'tt:tttf t'ttt'

ljc, od rcgijc do rcgijc. A trcbir l)l'il)aziti nit t() nit koji jc n:ttin izvrscn
radun.
Znademo, u svakom sludaju, da u Engleskoj u XII. stolje6u
vjerojatno ima viSe trinica nego u clizabetinskoj Engleskoj, iako je
broj stanormika u jedno i drugo doba gotovo jednak. To moZemo
objasniti bilo veiom aktivno5iu, dakle Sirim djelovanjem svake
jedinice u elizabetinsko doba ili prevelikim brojem trZnica u
srednjovjckovnoj Engleskoj, buduii da su se vlastela bacila na to
da swore triiita bilo iz pitanja dasti bilo zbogimladenja koristi. U
svakom sludaju, u mccluvrcmcnu jc bilo >nestalih trllilta<<ro3, iednako zanimljivihbez sumnjc po sebi samima kao i >>nestali gradovi<< oko kojih je, ne bez razloga, novija historiografija podigla
toliko bukc.
S poletomXVI. stoljcia, narodito nakon L57O, stvaraiu se nova
trillita ili se ponovo radaju iz svog pepela, odnosno iz svojeg
drijemanja. Koliko sukoba oko njih!Vade se stare povelje, kako bi
se doznalo tko ima ili ie imati pravo naplate ffine daibine, tko ie
preuzeti tro5kove oprcmanja: fenjer, zvono, ktli,, vaga, trgovine,
podrumi ili hangari za iznaimljivanje. I tako dalje.
U isto wijemc, na nacionalnoj ljesMci dolazi do podjele
razmlena merlu trZnicama, ovisno o prirodi ponudene robe, o
razdaljinama, o lakoii ili tc5koii pristupa i priievoza, ovisno o
geografiji proizvodnje i jednako tako i potroSnje. Nekih 80O gradskih trZi5ta koja je nabrojio Everitt rasprosffanjeno je, prosjedno,
na prostoru kojcga radijus iznosi 7 milia (11 km). Oko 1600.
godine iito kopnenint puterix ne putuje vi5e od 10 milja, najde5ie
ne vi5e od 5; goveda se krciu na razdaljinama do L1 milja; ovce
od 4O do 70; vuna i proizvodi od vune na20 do 4O. U Doncasteru,
u Yorkshireu, na jednoj od najvciih trZnica \runom, kupci u doba
Karla I dolaze iz Gainsborougha (21 mllia), Lincolna (40 milja),
'Warsopa (25 mllja), Pleaslcya (26 mllia), Blankneya (50 milja). U
Lincolnshireu, John Hatchcr de Careby prodaje svoje ovce u
Stamfordu, svoje volovc i krave u Newarku, kupuje svoje junce u
Spilsbyu, ribu u Bostonu, vino u Bourneu, a robu rasko5i u
Londonu.
Ovakva rasprSenost govori o sve veioj speciializaciji trZnica.
gradova i trgoviSta u Engleskoj i Walesu, bar 300 njih je
800
Od
ogranideno na ekskluzirrnc djclatnosti: 133 na trgovinu iitom,26
na trgovinu pivskim sladom; 6 na trgovinu voiem,92 na trgovinu
govedima;32 natrgovinu ovcama; 13 na trgovinu konjima; 74 na
trgovinu svinjama; 30 na trgovinu ribom; 21 n'd trg<lvinu divljlrdi i
l8

I tt

t I t.tt tttr,tt.l

l

tr t.: il,

lt,t tt,

pt'r';rrli; l2 n:r lrgovinrr rrr;rslrrccrn isirorn; vist: ocl 3o rrir tr.ggvilrr
sirovorn ili prcdurorn vullorrt; '27 ili visc na trgovinu vrrrrc:r'rirrr
srrl<rroin; II na trg<>vinu proizv<ldima <>d kozc; 8 na trgovinrr
l;rrrcrrirn pr<lizv<>dima; najman jc 4 na trgovinu proizvoclirna od
hrrrljcljc. A da nc nabrajamo uskc i onc u najmanju ruku nc_
oi'r:kivanc spccijalnosti: u'wymondhamu je trgovina ogranidcn;r
rur rlrvcnc ilicc i slavinc.
spccijalizacij'a trLnica bit (e dakako u XWII. storjciu svc
tl.rti.cni1a, i to ne safflo u Iinglcsko j. Zbogtoga, kada bismo imali
rrrogucnosti da statistidki obiljeLimo njene etape u preostalclj I)vr.Pi, dobili bismo ncku vrstu karte ewopskog porasta koja bi
lirrisno nadomjestila posvc dcskriptirme podatke kojima raspol;rlcmo.
Ipak, a to je najvaLniji zakljudak koji proizlazi iz Everittova
rlit'l:r
demografskim rastom i usponom Engleske od XVL cl<r
xvll. -stoljeca, ta oprcmljcnost redovitim trznicama pokazujc sc
li;ro ncjcdnaka, unatod specijalizaciji i koncentraciji i unato8 porrro(i od stranc sajmova
drugog oruda razmjene na kojc
- tograzmjene
( ('rfr() se jos watitiro4. Porast
pogoduje pribjegavanjr.r
rr.vim slobodnijim i izravnijim saobraiajnim kanalima. 'l'onrc
r l.prinosi, kao Sto smo vidjcli, i rast Londona. otuda i
bogatstv<r
()il()lla Sto Alan Dvcritt u ncdostatku bolje rijedi naziva priuata
t t t r r rk e t, koj i j e zapr av o tek n adin da se izbjeenu j arme trLniie,
op en
ttttrrltet, koje se stroze nadziru. osnivadi tihprivatnih trZnica desto
:'rr lrutujuii trgovci na ueliko, dak pokuiarci ili torbari: dolaze <1<t
s.rrnih scoskih kuhinja kako bi utaprijed kupili iito, je(am, ovcc,
vunu, perad,. zc(.je i ovdje krzno. Tako dolazi do provale trLnica
f )r'('r)ra sclu. ccsto ti dosljaci drzebazu u swatistima, u tim nadom;t'st'irna trlnica kojih jc velika uloga jos u povojima. oni stalno
lrrrluju iz jedne grofovijc u drugu, iz grada u grad, sporrrzurrrijcvajuii se ovdje s nckim vlasnikom trgovine, ondje s nckim
p,l<uiarccm ili trgovccm na veliko. Ponekad i oni sami igraju
rrl.g,u trgovaca na vcliko, posrednika za svaku robu, jednako
sgrrcmnih da doprcmc jcdam pivaru iz Nizozemske kao i cla na
It;rltiku kupc ral koja jc traicna u Bristolu. ponekad se udruluju
lrrr rlv<>jica ili trojica, kako bi podijelili rizik.
'log prido5licu s vi5c lica proklinju, mrzc zbog njcg<>vih
Itrl<:rvstina , z.bot4 njcgr>vc wrdokornosti i krutclsti, a o t()mc g()v()rc
rlo nrilc v<rljc proccsi koji sc p<lkrccu. ovi novi oblici razmjcnc, zzr
liojc jr: tkrvoljno d:r ilr kupac p<>wrdi obidnom ccduljicom pa da i
t;r potvrtlir rlt'firritivno obavczujc produvada (k<lji dcsto nc zlla
lr)

li't'tttttttl llttttt,lt,l /

l.ut

rt

t

rt..

tttlr'ttr,

I

I I r t,g Lc s l,:r r, i. s

(u

l, i, r r,t

tt t

t

t.tttttr,tt ! I ttt :

r,,

rops li,(t, i,s I i. n,a

l'riuate rncu'ket nijc samo cnglcska stvarn()st. (-lini sc cla jc i

zakuptilca fanrte clolctzi lta. trzliclt proclauctti iiuu peracl. Ilustracij(].
iz n

f.

tk opis a p o lt r anj er r og tt

7.J)

(Fototeka A. Colbt)

lhiti.s

b M us

eunzu, iz go dirt

e 1 5 9g .

(lg.

1

i

2 2,

ditati), uzrokuju nesporazumc i dak prave drame. Medutim, za
trgovca koji goni svoje rovarnc konje ili nadgleda utovar psenice
uz ri)eke, surovi posao putnika ima svojih draii: proputovati
Englesku od Skotskc clo cornwalla, pronalaziti oct swatista do
swati5ta prijatclje ili ortake, imati osjeiaj pripadnosti inteligentnom i poduzetnom poslovnom svijetu
a sve dobro zaraduju(i.
Upravo u tome jc rcvolucija koja se -iz ekonomije prelijeva u
drustveno ponasanjc. Nije sludajno, misli Everitt, da se ove nove
aktir,rrosti razvijalu u isro vrijcme kad se porr,rduje politidka skupina independenatct Nakon gradansko g rata, kad se oko 161*7.
ceste i putevi ponovo slobodno owaraju Hugh peter, kornvolsko
brundalo uzviknuo je: >rPrclijcpe li promjene! Vidjeti ljude kako
se ponovo kreiu od Ildinburga do Land's Enda na Cornwallu, a
da ih nitko ne zaustavlja na samim nasim watima; ponovo vicljeti
vclikc putcvc kako su <>livjcli; duti vozara zviLdatrkako bi ohrabrio
svoju zilprcgu; vidjcti tjcdnu poitu na sv()m uobidajcnom putu;
virljt'li lrrrl;r lill<o sc vcst'lr', tlolint. l<:rko sc srnijrr!<l()5

rr;r

l(ontincntu trgovac svc skloniji putovanju. Pamctni i aktivni st:rnov_
rrik Bascla, Andrcas ltyff, koji u clrugoj polovici XVI. stoljccrr
ncprestano kruZi u svim smjcrovima
prosjcku 30 putrrvinjl
- uuenig
piodi5njc
rekao je o sebi samom: >I{ab
Rulc gehabt, cla.ss
ttilch der -sattel nicbt an clas tlinterteil gebraitnt bitn; imao sarrr
t:rko malo odmora da mi sedlo nikada nije prestalo grijati strai..jicu1o6. Nije lako, istina je, s informacijami koje posjcclujcmr,
uvijek uvidjeti razliku izmeclu sajamskih prodavada koji sc prcscljavaju sa sajma na sajam, i trgovaca kojiiele kupovati na samorn
izvoru proizvodnje. Medutim, sigurno je da se pos.r,.uda u Iivropi
irrvna trinica odituje u isto wijeme kao nedovoljna i previsc n;rilglcdavana i da su, kamo god usmjerili promatranje, zaobilanti
putevi i skretanje vci upotrijebljeni ili ie to uskoro bid.
Jedna biljeska iz Delamareova d)ela Trait6, objavljcnog
trarmju L693. u Parizu, upozoravana prijevare sajamskih trg<>vrit'a'
>koji, umjesto da svoju robu prodaju natri.nici Halles ili na
favninr
trinicama, prodaju je po swati5tima (...) i drugdje otoz. On jo5 k
(ome donosi briiljiv popis svih sredstava kojimi se sluze mlinari,
p ckari, mesari" nekorektni trgovci i s akuplj ad i zalihakoj i to p
ost:r j u
zloupotrebom ili nabrzu ruku, kako bi se opskrbilipo niioj cijcni
i na Stetu uobidajenih dovozanatrLnicer.8. vei oto r3sl. g,r.iinu
u Eweuxu, u Normandiji, branitelji javnog reda prijavljuju pr<>iz_
voclade i preprodavade koji se sporazumijevaju >idosaptavajuci sc
potilo, govoreii pomoiu znakova, pomofu duclnih ili taynih rilcii<. Drugo izttrtanje pravila je to sto preprodavadi iclu u susrct
scljacima i kupuju o_{ljih njihove proizvode >prije nego sto ih ovi
d<>vezu do trlnice<<1o9. Isto tako u carpentrasrr,-, Xi{I. stoljc(tr,
prgdavadice powia izlaze na pur^eye kako bi po niskoj cijcni kupilc:
robu koja se_dovozi na trZnicullo. To je prakia koja postoji u svirn
gradovima111. trako u Londonu jos usred xyrn. ri.riy"ir, to jcsr u
travnju 7764, o njoj govore kao o prijcvari. ylacla, kako o lornc,
kaie jedn<l diplomatsko dopisivanjc, >>morara bi sc bar rn:rlo
pobrinuti za prig<>vorc kojc u narodu p<ltidc prcvclik:r skupo(:r
namirniczr; a tim vi5c 5t<> sc ti prigovori tcmcljc na zloupotr.cbi lioj:r
bi s.pravom mogla biti upisana na ratun onih koji vlarJaju (. ) j..
jc gl:rvni rrzr'ok toj skupo(i (...) pohlL:p:r rn()n()polist:r kojirnrr vr.vi

ttt

ltt

tr.

lit't'tttttul llnttttlt'l /

l,tit

tt

t tt

-'

tttlt',tt'

In

ovai glavni grad. Odncdavno imaju obidaj da predusreiu trZi$ta,
time Sto izlaze u susret scljacima i uzimaju tovare robe te ih zatim
preprodaiupOCijenamakojeimseudinezgodnima...<<112.
opot i soj<, dodaje jo5 na5 svjedok. Ali soj koji postojiposvuda.
A posr,.u da posto j i i mn ogobroj no, obilno, uzalud proganj ano
ono pravo krijumdarcnje koje se izruguie uredbama, carinamai
tro$arinama. Oslikano platno iz Indije, sol, duhan, vino, alkohol
sve mu je dobro. U D6lu, u pokrajini Franche-Comtd (1. srpnja
-1728),
>trgovina prokrijumdarenom robom obavljala se jarrno...
jetrgovac
jer
imao odvaZnosti povesti akciju da mu se plati 9ij9na
za tu wstu robe,,11l. >Prcuzvi5eni gospodine<<, pi5e jedan od sluZbenika Desmaretsu (posljednjem generalnom nadzorniku za duge
vladavine Luja XIV), >dak i kada bismo postavili voisku po ditavoj
bretonskoj i normandijskoj obali, krijumdarenje ne bismo mogli
nikada izbjeei<<rr4.

Tr1iita i trZiita:
trZiite radom
Izravn<r ili ncizravno triistc, raznolidna razrniena, ne prestaiu
szfitrrk:rvrtti ckon<lmijc, pa i onc najmirnije- Oni ih potresaju,
rlrrrpli Cc: rctli: oni ih olivlitritr. Il svltkom sludaju, icdnog lijcpog

rtt tttt'tt I I nt.: ttt lt'ttt'

logii'no (1t' livc llrol;tziti tr'TiStcrrr, nc s;ulr() lrroizvorli slt zt'tttljt'
rli industrijski proizvodi, ncgo i zcrnljiSnt> vlasni$tvt), n()v:lc koii sc
prcmjclt:r lrrlc od bilo kojc drugc robc, rad, ta dtlvjckttva nruklt,
tl;r nc kalcm<l dovjck sam.
Dakako, u gradovima, trgoviStima i sclima, uvijck su post<tjitlc
t r':r nsakcij c oko ku ia, grad i I iSta, stanova za iznajmlj ivan j c. Ztnimliivo jc ne to Sto s dokumcntima u ruci moZemo uwrditi da sc u
v111.it> stoljeiu u'Zcnevi prodaju kuic, ili da sc u isto vrijcmc u
Irircnci iznajmljuju zcmlji5ta na kojima (e se zattm graditi kudcrr('.
V;rlno je Sto moZemo uoditi da sc te razmiene i transakcije umno).;wtrju i kako se ocrtava ju zameci trilita nekretninama koja ic
it'dnog lijepog dana otkriti svoj pomak prema spekulaciji. U tu
svrhu potrebno je da tc transakcije dosegnu odredeni opseg. Tak<>
vc6 od XVI. stoljeia postoje varijacije najamnina u Parizu (uklf udiv5i i onih za du(anc): njihovc cijene zahvaiene su bez gre5kc
uzastopnim valovima konf unkture i inflacijel17. Ato iednajednosl;rvna pojedinost dokazuje sama po sebi: u Ceseni, gradiiu okruTcnom poljoprivrednim bogatstvima Emilije, dokument tr
i'r,najmljivanju duiana (lT.listopada 1622), sludajno saduvan u
gradskoi knjiZnici, uglavljen jenavee unaprijed otisnutom obrascu: bilo je dovoljno ispuniti bjeline izatrmpotpisatills. Spekulacijc
imaju joS i moderniji naglasak: >>poduzetnici<< i njihovi klijenti nc
rrpisuju datum odmah danas. U Parizu, spekulacije su djelomidno
rnoguie u XVI. stoljeiu na dugo wemena praznom prostoru na
I'r6-aux-Clercs119, blizu Scine, ili na jednako praznom prostoru
'l'ournelles na kojcm ie konzorcij koji vodi predsjednik Harlay,
1594, zapoten plodnu izgradniu prekrasnih ku(a dana5njeg trga
Vosges; te ie kuie zatim iznajmljivati poznatim plemenita5kim
obiteljimalzo. U XVII. stoljciu spekulacije su na dobrom putu uz
rub predgracla Saint-Germain, ali i drugd1e121. Pod Lujem XV i
Lujem XVI glavni grad je pun gradili5ta i nekretnine upoznavaju
jo5 sjajnije dane. U kolovozu 1781. godine, iedan Venecijanac
obavje5tava prljatelja s kojim se dopisuje da ie lijepa promenada
uz Palais-Royal u Parizu poru5ena, stabla oborena >>nonnostante
le morntorazioni di tutta la cittd.<<; vojvoda od Chartresa, istina,
posjeduje projckt >da ondje sagradi kuie koje Ce zatlrm iznaim-

r

Prodauatic& pour1a. i njezht. rtxaga.rut'c. >>Moia liiepa blitua, nr.oi krasni
ipirt at lo. Dra orez, 1 6. st o lj ete. (Zbirka Vio I let)

tI

l;n);r,

ljivati...<122

Zazemljiite, evolucija je ista: >>zemlja<< propada zbogtrii(ta.
U Bretanji, od kraja )ilII. stoljelar2s, a bez sumnje i drugdjc, a
zasigurno i prije kraja )ilII. stoljeia, vlastelinstva sc prodaju i
prcprodaju. U Iivropi r:rspolaZcmo, Sto sc tidc zcmlji5nih pr<lditi:t,
.lJ

l;rnutntl llntutlcl

/

ll4nt t'tt.:trtfi,ttt'

scrij()tIl cijt'rutl'l'r ltojt' llllnt lo otl;tjrr lc nrsllol:ricrrro llrojninr olt:rvjc5tcnjirnit () ltjilr()vorn st:rlnorn p()rastu.'l':rko u Sptrnjolskoj l55tt,
prcma rijctima jcdnog vcnccijanskog ambasadorar2t, >>... i beni
cbe si soleuano lasciare a otto e dieci per cento si uenclono cr
quqlro e cinque<<, zemlji5na dobra koja su se obidno ustupala uz
8 do lOYo, to jest L2,5 ili 10 puta umnoZen njihovprinos, prodaju
se uz 4 do 5Y", to jest po cijeni 25 ili 2O puta veioj od prinosa sa
tezemlje, dakle dvostruko su skuplja >>zbogobilja novca<<. U XUII.
stoljeiu zakupevlastelinskih dobara u Bretanji ugovaraju u SaintMalou trgovci na veliko zahvaljujuii lancima posrednika koji sezu
doParizai do Ferme g€n€rale126. Novine primaju oglase o prodaji
imanja1z7 . Za ovime ne kasni niti reklama. U svakom sludaju, sa ili
bez reklame, zemljapo ditavoj Ewopi neprestano, kupnjom, prodajom, ponovnom prodajom, mijenjavlasnike. Odigledno je da je
taj pokret posvuda vezafi uz ekonomsku i dru5tvenu preobrazbu
koja liSava vlasni5tva stare zemljoposjednike, vlastelu ili seljake, u
korist, novoobogaienih gradana. Vei u )OII. stoljeiu u pokrajini
I'Il e-de-Franc e umnoLavaju s e >vl aste la b ez zemlj e << (izr az Marc a
Blocha) ili >seignettries-croupions<<, kako kaZe Guy Fourquin128.
(L e croup i on : trtica u koko 5 i, p o sl j e dn j i ostatak p otro5 e no g imanj a
-nap. red.)
Dugo ierno se waiati na trZiSte novca, bilo ono kratkorodno,
bilo ono dugorodno: ono je bit ewopskog rasta i znakovito je d,a
seposvudanerazlvijau istom ritmu ili s istom djeloworno5iu. Ono
Sto je, naprotiv, sveopie jest postojan)e davalaca novca i mrete
lihvara, kako Zidova tako i Lombarda ili Cahorsina, ili, kao u
Bavarskoj, samo_stana koji su se specijalizirali za posudivanje
novca seljacimal2e. Svaki putkad naidemo na obavje5tenja,vidimo
da je lihvarenje prisutno, i to u dobru zdravlju. To wijedi za sve
civilizaclle svijeta.
Naprotiv, trgouctnje noucefit o roku moie postojati samo u
vi5im ekonomskim zonama. Vei od XII. stoljeia javlja se rakvo
trZi5te u Italiji, Njemadkoj, u Nizozemskoj. Sve sc stjede da ga
ostvari ondje: akumulacijakapitalA,, trgovina na udaljenost, mudrolija mjenice, >dekovi< rano nastalih drZar,rrih dugova, ulaganja
u obrtni5wo i industriju ili u brodogradnju i prekomorskapurovanja koja prekomjerno rastu vei prije XV. stoljeia, a prestaju biti
individualnim vlasni5tvom. zatrm ie se veliko trziste novca premjestiti prema Holandiji. Kasnije prema Londonu.
Ali, mcclu svim tim raspr5cnim trZi5tima, najvalnijcje, prema
gtc:rliSttr ovr: knjigr:, lrliitc: r.:rclom. ()st;rvljirrn po str:rni, k:ro i Marx,
,t

I ttt

I

rtt tttt,tt I I

n

t.; t tt

klilsi(rri sltri:rj rol)stvlt,.prizivanog ipuk cla sc llrodtrii i pprrpv.,
olivilro. 7;t ms jc pr<lblcm cla viclinril kak<l tovjck, ili lxrr njcplov
rad, p'stajc r.ba..f ak duh, ka. st<> jc bio'l'h<>mis I I'bbcs ( I5ilJ7679) mogao jc vcc rc(idajc >>snaga (mi bismo rckli rarlna.snaga;
svakog pojcdincaroba<, stvar
lgja sc normarno nucli na razmjcntr
usred konkurencijc na trzistul3l
taj pojam jos nijc u".rm,,
- iako
udomaien u tom razdoblju. A svida
mi seilrrdal.to razmisljanjc:
l"!og_ nepoznarog konzuia Francuske u Genovi t<o;i po svom
cluhu bez sumnje kasni za svojim wemenom: >>To je prvi puta,

Monsinjore, da dujem da se tr.rdi kako dovjeka moZemo smatrati
novcem(. Ricardo ie pisati jednako: >Rad, kao i svaka swar koju
moZemo kupiti ili prodati...<<r32
Ipak, nema sumnje: trzi5te rada
realnost ako ne i ka<r
- kao
kon_cept
nije pronalazak industrijske
ere.
TrZiste rada je on<r
trZi5te na -kojem je dovjek, ma otkud dolazi,lisen svojih tradicionalnih >proizvodnih sredstava(<, uz pretpostavku aa ih je ikacl posjcdovao: zeml)e, razboja, konja, dvokolice... Njemu ostaju cJa ih
po_nudi samo njegove Sake, ruke, njegova >>radna snaga,,. I, clrrkako, njegova vjestina da radi. iovjek koji se tako izna]mljujc ili
prodaje, prolazi kroz usku usicu trzlita i izrazi iz tradicionalnc
ckonomije. Ta se pojava odituje neobidno jasno kad se racli <r
rudarima srednje Ewope. samostalni obrtnici koji su radili u
malim skupinama bili su prisiljeni u XV.iXVI. stoljeiu potpasti pod
kontrolu trgovaca koji su jedini sposobni pribaviii .ro.iu" pot
"bont
za znatr:a ulagan)a koja zahttjeva opremanje dubokih rudnika.
tako su postali najamnicima. zar nisu tu presudnu rljet. 1549.
izrekJi suciJoachimsthala, malog rudarskof grad,a,, eeskol, ,1cdandaje novac, drugi obavljaposao( (Der eiie gibt das Geld, ier
andere tut die Arbeit)? Im1 li bolje formule o ranom suodcnju
Kapitala i Rada133? Istina, jednom uspostavljeno, najamniswo miric i nestati, kao Sto se to dogodilo u madarskim vinogradima u
'lokaju s 1570-im godinama, u Nagybanynu 1575.
loclinc, u
szcntgyorgy Bazinu 1601. godine; posvuda se uspostavla scosk<r
kmetstvot3a. Medutim, to je osobitost istodne nvrope. Na zapadu
su desto rano izvrseni prijelazi na najamnistvo, i to ye ncpowatna
p<>java, ali se rijetko govori o tome koliko su ti prijcl'azibilibrojni.
vci od )ilII. stolje(atrg Grdve u parizu, i u njcg.v.j blizini,
t.g >>Jurdc<, prcma Saint-Paul-des-Champsu, pa trf{ na vrlru
saint-ccrvaisa, >blizu kuie conscrvc<<, uobidajcna su mjcsta vr.lrov:rnjlrt35.lz 12tt8. i 1290. saduvani su zanimljivi raclni ugovor.i iz
t'igl;rnc u blizini I)iirccnzc, u l,omb:rrdilit't0. Izrncclu l'25j. i l.i7g,

lrt

t

t,

l

ntttrul llntutlcl

/

lgn, nt,:n,1,'n.'

l)rclnil tlolirunt'rrtirnrt lrolvrtlrrrrur ztuttlcrno rllr nrr 1'rortug:rlskorn
sclu vc( postojc nrtjamni rirdnicir't7. 1393. ir.bij;. u Auxcrrcur-J8, u
Ilurgundiji, Strajk radnika u vinogradima (:odsjctimo sc da jc grad
napola uroni en u ratarski iiv ot i da j e vinograd predmet neke wste
industrije). Taj nas dogadaj obavje5tava da se u ljetno doba svakoga dana, u ranu zoru, na gradskom trgu sastaju nadnidari i
poslodavci, pri demu poslodavce desto zastupaiu neke wste predradnika, takoztrani closiers. To je jedno od prvih trilltarada u koje
moZemo zaviritt, s dokazima u ruci. U Hamburgu 1480, Ta.gelobner, dnermidari, dolazili su na Trostbriicke u potrazi za predradnikom. Vei u tome vidimo >providno trZi5te radom<<139. U doba
Tallemant des R6auxa, >>u Avignonu su sluge koje se moglo unajmiti dekali na mostu<<140. Postojala su i druga trirsta, na sajmovima
za>>unajmljivanje< (>od Svetoglvana, Svetog Mihajla, Svetog Martina, Svisveta, Boli(a, Uskrsa...,,"'), .tu kojima se seoski sluge i
slu5kinje prepu5taju ispitivanju wbovatelja @ogatih seljaka ili
vlastele, kao Sto je bio gospodar Goubervilleala2), poput stoke
kojoj je kvalitetu slobodno proradunati i provjeriti. >Tako svako
malo trgovi5te ili veliko selo Donje Normandije oko 1560. posjeduje svoje najmili5te koje slidi na trZnicu robljem i sajam.<<143 U
Eweuxu sajam magaraca na Dan svetog Ivana (24.lipnja) ujedno
je i dan unajmljivanja sluZindadilaa. U wijeme iefrre ili berbe
dopunska radna snaga se slijeva sa svih strana i zapolljava prema
obidaju, za norac ili za naknadu u naravi. Sigurno je da se tu radi
o velikom pokretu: to od wemena do wemena dwsto potvrduje i
kao ono oko
neka statisttkala5 .Ili pak, todno mikro-promatranje
gradila Chiteau-Goutier, u pokrajini Anjou, u X\{I. i XVIII. stoa ono pokazuje kako sve vrvi od >>dnerrnidara<< za>>sjedu,
lje1rula6
piljenje,- cijepanje drva; za podrezivanje vinograda, zaberbu; za
plijevljenje, okopavan)e, za rad u vrtu (...), za sadnju pow(a; za
ko5nju i spremanje sijena, za Le6ru, zavezanje slame u snopove,
za mla(enje i di5ienje Lita...<<. Jedan rztrle!;taj koji se odnosi na
Parizt47, navodi, samo za poslove u luci sijenom, >>utovarivade,
nosade, trhono5e, kodija5e, vezate u snopove, dnerrnidare...<. Ti
nas popisi kao i drugi podjednaki, navode da razmi5ljamo, buduii
dajeizasvake rijedipotrebno, u urbanom kao i seoskom dru5tr,'u,
zamisliti plaieni rad koji je vi5e manje dugotrajan. iini se da onaj
bitni dio ponude rada, zbogbroja, treba nesumnjivo smjestiti na
selo gdje Zivi veii dio stanovni5wa. A jedno drugo upo5ljavanje
kojc jc stvorio razvitak modcrnc driave wbovanjc jc plaicnih
vojnik:r. 7.na sc gdjcr ih sc moZc kupiti; <>ni znaju gdjc sc mog,u
.l(t

I

ns I rrr tttt,tt

t

I

nt.:

t

proclati: to jc lritrro llntvilo U'liStu. lsto tul<o z:r slulirr(';rtl, onu z;l
rad u kuhinji ili orru u livrcji, s t<ltno utvrclcnonr hijcrlrrhijorn, vrlo
ran() p()stoji, u l)arizu od XlV. stoljcCa, u Nurnltcrgu sigr-rrno otl
l42Lt4tt, ncka vrsta agcncija z.a z.atp<>iljavanjc.
S godinama, trZi5ta radom postaju sluZbcna, njihov:r prurvil:r
postaju jasnija. Liure commode des adresses cle Pafis ta 169'2.
godinu, autoraAbrahama du Pradcla (pscudonim nckog Nic<ll:rs;r
de Bl6gnya) daje PariLanima obavijcsti takve vrstc:r4e: trcb:rtc li
sluZavku? Otidite u ulicu Vanncric, u >>ured prcporuditcljicli<;
slugu iete naii na Marchd Neuf, kuhara na trgu Grdvc<. 'l'rcblrtc li
>>pomoinika u poslu<? Ako ste trgovac idite u ulicu Quincampoix;
ako ste kirurg, u ulicu Cordeliers; ako ste ljekarnik, u ulicrr
Huchette; zidari i pomoini radnici za >>obitne zidarskc posl<>vc,.
nude svoje usluge na trgu Grdve; medutim, >postolari, bravlrri,drvodjelje, badvari, puSkari, pedenjari i drugi zapo5ljavaju sc
sami tako da dolaze u radionice<<.
U cjelini, istina ie da povijest najamni5tva ostaje slabo poznatom. Ipak, pokusna nam istrrtivanja govore o porastu najarnrrt'
radne snage. U Engleskoj, pod dinastijom Tudora, >>dokeuano jt'
da (...) vi5e od polovice, to jest dvije treiine kuianstava prima birr'
dio prihoda u obliku nadnice<<150. Podetkom XVII. stoljeia u hrrnzeatskim gradovima, narodito u Stralsundu, masa najamnikzr nc:prestano raste, da bi dosegla u svemu oko 5OYo stanorzni5tva Dr. Zlr
Pariz, uodi Revolucije, brojka ie prijeii 5Uo/o152.
Razvitak zapo(.et prije toliko wemena jo5 nije do5ao dak rri
izdaleka do svoga kraja; Turgot to iali u jednoj usputnoj rcdcnici:
> Ne postoji takva cirkulacija rada<<, kaie on, >kao Sto jc optic;rj
novca rr.153 Ipak, pokret je zapo(.eo i ide prema svemu Sto buduinost moZe donijeti u toj domeni promjena, prilagodavanja, tr
takoder i patnji.
Naime, nitko ne sumnja daprljelaz na najamni5wo, ma k:rkvi
bili njegovi motivi i ekonomske koristi, nije bio popraicn i izvjcsnim dru5wenim padom.'U XVIII. stoljeiu o tomc svjedodc mn()!.1,obroj ni Straj kovi 5a i odigledno radnidko nestrpl j en je. J ean--l irc(l u cs
Ilousseau je govorio o tim ljudima kojima je >prtljagazatas sprcrnljcrra ako ih uwijedimo: oni odnose svoje ruke i <ldlazc.rrt55 I)rr li
.ic ta osjctljivost, ta druStvena svijest, doista roclcna s prcduvjctirnir
vclike industrijc? Bcz sumnje, nije. U Italiji, po tradiciji, slik:rri str
obrtnici koji radc u svojim radionicama s namjcStcnicinta, koji str
vrlo tcsto njihova cljcca. Kao i trgovci, i <lni vodc svojc krrjigt.
r:r(:una: imam<l knjigc ll>rcnza Lotta, Iluss:rna, lr:rrinirti:r, (irrt.r'1

tt

lt,t

l

t'ttrrtttl

llt,ttt,lr'l / l.t', tl t i, :,il1t',tt'

l rt \ t

t,t

rttt',t

I

l,\t

:,tt ft',t('

t'irr;r1"". 'l'r'1-ior':rr' l(' r,:urro vl:rsrrili t;rrliorticc i on slrrlr:t rr tlolit'rtj s
l<lijcntirrrrr k<ljilr nltt'rrtllllt' llrittt;1. l'orllotlr)it'i, lllr t;tlio i sittovi, vcci
pripr;rvni d:r sc pobrurc, u rrrrjlroljcrn su sluaaju najamni radnici.

l'oSto smo to rckli, bcz mukc icmo shvatiti povjcravanja slikara
IJcrnardina Indijc svom prijatclju s kojim se dopisuje, Scipionu
Cibi: Alcssandro Acciaioli i llaldovini, imuini slikari, ieljeli su ga
uzcti u svoju sluZbu. On jc odbio Leleti saduvati svoju slobodu i
neLele(inapustiti svojc vlastite poslove >>per un vil salario<<157. Bilo
je to 1590!

I
1

ri
1r

TrZiite je granica
ali graruica koja se pomiie
TrZiSte jc, doista, granica, kao podjela izmedu dvaju rijednih
tokova. Nciete jednako Livjcti ovisno o tome da li ste s jedne ili
druge stranc granicc. Jcdni su osuclcni na to da se snabdijevaju
iskljudivo na trZnici, a to jc izmcdu ostalih sludaj svilarskih radnika
iz Messine158, koji su prido5licc u grad i zarobljenici su vlastite
opskrbe (mnogo vi5c ncgo Sto su t<l plemiii ili gradani koji desto
posjcduju zemlju u okolici, vrt, powmjak, to jest vlastitc izsrore).
A kada se ovi obrtnici umorc zb<>g toga Sto moraju jesti kruh
napravljcn od napola gnjilog >Zita s mora(, a koji im trgovci
prodaju po visokoj cijcni, oni ic moii (a na to se odluduju oko
1704. godine) otiii u Kataniju ili u Milazzo kako bi promijenili
posao i trZnicu koja ih hrani.
Za one koji nisu stalni posjctioci, one koji su izopieni ili
udaljeni od trZnice, ona sc prikazuje kaowsta izuzetnogpraznika,
putovanja, gotovo kao pustolovina. rto j" prilika za>presumir<, da
se dovjek osjeti vaZnim, kako kaZc Spanjolac, da se pokaie, da se
uzoholi. Mornar je, kako to obja5njava jedan trgovadki udZbenik
iz sredine XV. stoljcia, obidno wlo priprost; on je >priglupoga
duha te i kada pije u krdmi i kada kupuje kruh na tr2nici on sebe
smatra vainim<<; jednako kao i Spanjolski vojnikl6o, koji izmedu
dvaju vojnih pohoda sludajno zastale na trZnici u Zaragozi (L645)
i divi se gomili svjeLe tunjevine, pastrvama boje lososa, stotinama
razliditih riba izvudcnih iz mora ili iz obliLnje rijeke. A Sta ie,
napokon, kupiti rfl novzlc koji nosi u kcsi? Nckoliko sarclinas
solpcsucla.s, nr:kolik<l s:rrclin:r stla(:cnih u soli, kojc ie vlasnica

(/ Madiarskoj tt XVIil. stol,jetu clortose suirtitt
t t elnriertj e. (Autorou clo kunt eri)

u.

Debrecinsko staleifut

lirdme s ugla ispcii za njcga i kojc (.e, zalivene bijelim vinom, biti
njegova gozba.
Ilazumije se da upravo scoski Zivot ostaje par excellencezonit
izvan(ili bar napola izsran) trZnicc, zona samopotro5nje, samodostatnosti, okrenutosti scbi samoj. Seljaci se ditavog Livota zadovcl
llavaju onim Sto su proizvcli vlastitim rukama ili onim dimc ih
susjedi snabdijeva jt a zamjenu za nekoliko proiztroda ili usluga.
Istina, mnogi od njih d<>laze na trZnicu u gradu ili trgovi5tu.
Mcdutim, oni koji sc zadovol)avajutime da ondje kupe neophodni
ieljczni leme5 za svoj plug ili da prodajorn jaia, maslaca, nc5to
pcradi ili povria namaknu novac za svoie najamnine ili porczc,
nisu doista udruZcni u trZi5nc razmiene. Oni ih tek dotidu. 'l'akvi
su i normanski seljaci >koji donose za 15 do 2O soua namirnica
na trZnicu pa s tim (sic) nc mogu uii niti u krdmu...<<161. (lcst<> scltr
.\I,IKA NA S'I'IIANI 5O/51:
'l rbr,it:tr. rt Arttutcrpenu. Attortirtuti nta.jstor s kra.ia. XVI . stolie:tu. Mrts<':t:

lio'yll

t[<'s

llcttttx-orts It Arrttucrpcntt. (Coqryrigltt A. ('. L., Ilnmcllcs)

li't'tttrttrl llr,ttt,lrl

/

l.t:,

(t, (,; tnl.',tt'

sll()l)l';l(rll s Fl,l';l(l()nl slln() lx)sr'('(lslv()nt tt'!.1()veil iz sl)()nlcnut()g
gr';rtlrr.i l i ;tosrr:dstvtrrn z:r k r-r prr i ka vl ustcl i nstva iz mjcstat 6 2.
( lcsto s m o svraia li pei.nju niL t^j zivot po strani koj ega postoj
anjc nitko nc moZe porcii. Medutim, postoje stupnjevi i, Stovi5e,
izuzcci. Mnogi se seljaci uvclikc koriste trZnicom: engleski >>zakupnici<<, kako bi unovdili svoj urod, a da ne bi morali vise svake zime
presti i tkati vunu ili kudjelju ili lan, redoviti su kupci na trznici
kao i njihovi snabdjevadi; scljaci iz vclikih zbitihili ra5trkanih sela
iz Ujedinjenih pokrajina (ta sela ponekad broje 3.000 do 4.000
stanorrnika) proiznodadi su mlijcka, mesa, slanine, sira, industrijskih biljaka, a kupci su iita i ogrjelrrog drva; uzgajivati stoke iz
Maclarske koji izvoze svoja srada prema Njemadkoj i Italiji, a koji
takoder kupuju Zito kojcg ncmaju dovoljno; svi seljaci-powiari
iz prigradskih predgrada na kojc se rado poziva)u ekonomisti,
ukljudeni su u gradski zivot koji ih jc obogatio: o bogatswu Monrreuila, u blizini P'ariza, zbog njcgovih voinjaka bresaka sanjari
(1783) Louis-s6bastien Mcrcierl63; a rko ne zna za poret tolikih
opskrbnih sredi5ta oko Londona, Bordeauxa, Angoul6mal6at. To
su, bez sumnje izuzeci na razini scoskog svijeta koji predstavlja
8o-9o/" ukupnog svjetskog stanormi5tva. Medutim, ne zaboravimo
da su i siromasna sela zaraiena zavodljivom ekonomijom. Novdanice stizu do njih razliditim putevima koji prelaze okvire trhnica
u pravom smislu rijedi. A za to se zauzimaju putujuii trgovci,
Iihvari iz trgovista i scla (sjctimo se Zidovskih lihvara po selima
sj everne rtalije)165, poslodavci ruralnih industrija, bogati gradani
i obogaicni zakupnici koji su krcnuli u potragu zaradnominagom
kako bi njihova zemlja bila obradena, pa dak i vlasnici seoikih

duiana.

Unatod tome, kad se sve zbroji, trinica ie u uskom smislu te
rijedi ostati za povjcsnidara starc ekonomije test, >indikator<< kojepu.wijednosr nikada neie potcjeniti. Bistra A. cvetkova ima pravo
kada iz toga izvladi neku wstu ljeswice sa stupnjevima, ba bi
odmjerila ekonomsku snagu bugarskih gradova uz Dunav, prema
velidini poreza na trzi5nu prodaju, uzimajuii u obzir da se porezi
ondje plahju srebrnim asprima i da postoje vei specijalDirane
trlnicel66. Dvije ili rri zabiueSke oJassyr, u Moldaviji, upuiuju da
jetaj grad u XVIL stoljeiu imao >>sedam mjesta na koja se slijevala
roba a od kojih neka nose imena po glarrrim proizvodima koji se
na njima-prodaju, pa tako postoji ninica iizama, ninica b,rainor,tx...<<167 Eto, otkrivcna nam je odreclena podjela trgovadkog
i.ivorit. Arthur Young idc joi daljc. rr.laze6 iz Arrasa u kolovozu

I

It\ I t tt tttt',, t l t1t.:

ttt lt,, tt,

l7u,tt, srrsrt'rtr' >>llrr slolirr j;rl< nutglrr':l(':l r)lrlovlrt'rrilr (...) llrivitlrto
vrlo l:rglrrrirrr lr:r'r'lorrr i rnnoStvo ntuSl<:rr:tc:r i 7r:rr:r<, rlovol.ino rllr st.
obilno snubdijc tr'7nic:r. I tako sc dcSava du >vclik dio rudnc sllill.l,(.
sa scla usrccl i,cLvc nc radi, jcr m<>ra snabclijcvati gr;rcl, lr za t;rkvrr
bi opskrbu graJa u linglcskoj bilo p()trclln() 40 puta nr;rnjc ljtrrli.
Kad slidno mnoStvo danguba zuji tak<> p<> trlnici, sigururn s;lll)(,
takljutuje on, >da jc zcmlji5ni posjcd prctjcran(> raskomadan,,',,n.
Znati li to da bi trZnica na kojoj ncma mnogo ljucli, na kojoj sc nc
zabavlja niti ne dangubi prckomjcrno, bila znakom modcrnr:
ckonomije?

Ispod razille trinice
Kako se triiina ekonomija Siri i potiskuje zonu srodnih i niiilr
djelatnosti, tako trinice rastu, dolazi do premje5tanja granic:r, tlo
preinake temeljnih djelatnosti. Na selu je novac doista rijetko pr.lrvi
kapital ; upotreblj av a se za kupnju zernlje, a takvim kupnj ama, r r'Z i
sc za dru5tvenim promaknuiem
no, jo5 viSe, on se zgric i trrv;r:
sjetimo se novcaiu Zenskim ogrlicama srednje Ewope, kalci,it i
plitica madZarskih seoskih zlataral6e, zlatnih kriLeva francuskih
scljakinja iz doba uodi Francuske revolucijelTo. Novac, ipak, igr;r
ulogu ru5itelja starih wijednosti i rarrnoteZa. Seoski najamnik, tiji
sc radun nalazi u poslodavdevoj knjizi, dak ako od gazde i dobiv:r
takav predujam u naravi da mu na kraju godine takoreii nikacl:r
nc ostane u ruci gotova novca171, stekao je naviku da raduna tr
nrrvdanim iznosima. Na dugi rok, u tom je sadri.ana promjc:n:r
rnentaliteta. Promjena radnih odnosa koja olaksava prllag<rd:rvanja modernom dru5tr,,u, ali koja se nikada ne w5e u krlrist
n:rjsiroma5nijih. Nitko nije bolje od mladog baskijskog ckonorrriste-povjesnidara Emiliana B erndndeza de Pine dat72 p<>kaz;r,,t
koliko na seosko vlasni5wo i stanormi5tvo Stetno djelujc ncum()ljivo napredovanje trZi5ne ekonomije. U XVI[. stoljciu l]askija
tcii, kratko i jasno, da postane >>nacionalno trZi5tc<<, a <ltucJir
ytr oizlazipoveiana komercijalizaclja seoskog vlasniStva, nap<lkon,
kr<>z trliite prolaze crkvene zemlje i slidne ncdodirljivc zcnrljt',
l<:ro sto su majorati. (Nadelno neotuclivi posjcdi vclikaskih obitclji
l<oji sc prcnosc s ()ca na sina i uzk<>je jcvazan plcmiiki nlrslov.
I{cd.) zcmlji5no sc vlasniStvo najcdnom konccntrir:r u ncl<olir<o
rrrku, pa ckrluzi do svc vc(cg, siromascnja vcc iorurl<o llijcrlrrilr
sclj:rk:r koji str <lclsrrrl:r primorurni cl:r u vcicnr brojrr rrt'go il<:rrl:r
.

1i

l;<'rnttntl llrdt(ld / l,qnt rrt:tttft'ttt'

prolazc kr'oz usku prrl<otirrtr tr'l.iitu nrtlrr, lrilo tr 14,r';rrlu, lrilo nu sclu.
Upravo jc trli5tc, rastuii, prouzrokovalr> tc vrtlogc ncpovratnih
rezultata.'fa cvolucija rcproducira, ntutcttis rnutanclis, proces
koji je mnogo ranije dovco do velike eksploatacije engleskih
>zakupnika<.
Tako thl*te suraclujc s velikom povije5iu. iak i ono najskromnije ljeswica je ekonomske hijerarhije, zasigurno one najniZe. Stoga, svaki put kada trLiita ncma ili jebeznadajno ili kada
gotov novac, wlo rijcdak, ima gotovo eksplozirmu wijednost,
promatran je ie zasigurno na nultom planu 'Zivota ljudi, ondje gdje
je svatko primoran da proizvodi gotovo sve. Mnogo je seoskih
dru5tava predindustrijskc llvropc 'zivjelo na toj razini, na margini
trZi5ne ekonomijc. Putnik koji se u to upusti, moZe s nekoliko
novdiia, po smije5noj cijeni, nabaviti sve proizvode sa zemlie. Ada
bismo se susreli s takvim izncnadcnjima nije nuZno da, kao majstor Manrique173, idcmo u Arakaniju kako bismo oko 1630. kao i
on izabrali 4 koko5i za svega detiri reala ili sto jaja za 2 reala.
Dovoljno je da se udaljimo od glar,rrih puteva, da krenemo planinskim stazama, da se naclemo na Sardiniji ili da se zaustavimo na
neuobidajenom pristani5tu istarske obale. Ukratko, iivot triiita
koji je tako lako uhvatiti prcdcsto sakriva povjesnidaru neki dublji
Livot, oskudan ali autonoman, wlo desto samodostatan ili koji teZi
da bude takvim. To je ncki drugi univerzum, neka druga ekonomija, neko drugo dru5tvo, neka druga kultura. Otuda zanimljivost poku5aja poput onih Michela MorineauarT4 ili Marca
CattinialT', koji, jedan i drugi, pokazuju ono Sto se dogada ispod
razinetrZT(ta, ono Sto mu promide i ono Sto, sve Lr svemu, odmjerava mjesto seoske samopotro5nje. U oba sludaja, povjesnidarov
put ie bio isti: iitna ie trlnica, s jedne strane, napuden prostor koji
ovisi o toj rZnici, a s druge je strane potraZivanje nekog stanovni5wa kojega je potro5nju moguie izradunati prema unaprijed
poznatrm normama. Ako k tome poznajem lokalnu proizvodnju,
cijene, kolidine koje se slijevaju na trZnicu, one koje se odmah
tro5e na mjestu i one kojc se iztroze ili uvoze, mogu zamisliti Sto
se dogada ili Sto se mora dogadati ispod razine trZi5ta. Da bi to
udinio, Michel Morineau je krenuo od grada srednje velidine
Charlevillea; Marco Cattini od jednog trgovi5ta u pokrajini Modena
koje je bilo mnogo bliie seoskom Zivotu, u pomalo udaljenoj
oblasti.
Analogno uranjanje, ali pomoiu drukdijih sredstava, uspio je
izvrliti Yvcs-Maric-llcrcdrT6 u svojoj ncdavnoj tezi o pobuni se7.t

I

nt

I

r u ttt

t'ttt I r.ti I 1,.l.',t.(

ljaka u Akvitarrifi u XVll. stoljciu. Na svjctlosti tih llolruttll, ot't
rckonstruira mcntitlitctc i t-ttotivaciic stant>vni$tva ktlji prctcsttr
izmidu povijcsnim sp<>znajama. Narodit<> mi sc dopad:t ono St<r
govori o naprasitom narodu iz scoskih krdmi, tih mjcsta crupcijc.
Ukratlio, put je otvorcn. dak ako se mctode, srcdswa i pristupi razlikuju (to vei znamo), ostaje twdnia da neie biti potpunc
povilesti, narodito ne poviicsti selA, dostojne tog imena, ako nc
bucle moguic sistematski istraZivati Zivot ljudi ispod katattiiita.

Ducani
iztlati dobit) b i I lr
'l'c
skudcne,bezbroine ielije drugo su
je konkurcncija duiana.
elementarno orucle razmiene. Ono je analogno i razlidito, jer jc
trLnicau wemenu isprekidana, dok duian funkcionira gotovo bcz
zastoja. Bar u nadeiu, 1cr uz pravilo, ako ono postoji, ide niz'

Prva konku rc n c i j a tr Lni cama (ali r azmi ena iz nie

izuzetaka.
Tako dcsto riic(. suk,koja postoji u muslimanskim gradovima,
prevodimo rijcdju tr'znica. A suk je desto samo ulica oividena
duianima koji su spccijalizirani za ffgovinu istom robom, a takvc

su ulice uostalom postoialc u mnogim gradovima zapada. u

Parizusu po mesnicama kojc su sc nalazileuzSaint-Etienne-duMontve6 Xt. stoljciu dali ulici dc la Montagne-Saint-Genevidvc
"
ulica177 (rue des Boucheries). 1656. takoder u
ime Mesarska
parizu, >u blizini groblja saint-Innocent (sic)... 1l3aju svoje dgiane svi trgovci Leljizom,bakrom, bijelim limom<,178. U Lyonu 1643.
,nalazirio p"rad u spccij aln im duianim a, naT rLnici peradi, u ul ic i
Saint-Jeani 17e. posioje ulice s rasko5nim duianima (vidi plan
Madrida, str. 56), pa tako i Merceria, ulica kojavodi od trga svetog
Marka do mosta Rialto, a sudeii prema toj ulici, kaLe iedan putnik
(1680) >>dirava Vcnecija ostavlja dojam rasko5i<<18o; ili duiani na
ilevernol strani Starc luke u Marseilleu, gdje se na malo prodajc
roba s Levanta a >koja je tako traLena da se prostor od dvadcsct
kvadratnih stopa<(, biljcLi predsjednik de Brosses, >iznajmljujc za
50O libri<181. fe su ulice neka wsta specijaliziranih trZnica.
Drugi izuzeci: irxan livropc se javljaju dvije nepozn^tc poi:tvc. I'rcma pridanju putnika, Scduan, to iest gornji bazcn Yangtzc
Kiang:r koji Kinczi ponovo osvajaju u XVII. stoljciu, konstclacii:r
jc rirsprscnih osamljcnih kuia, zarazliku od onc pravc Kinc gcljc
it zfiiio n:rst:rnjivanf c przrvilo; ali, u srcdini tc raspr5cnosti, clilu sc,

l:!,fldnd llret*ltl /

Igr(t fttzu1lntc

I

ns I

rttrrten I I ft t:t,t

l(tr(

o(

!
a:
1.1

r\.

PLAZA

MAYOR

-o\

!o
\i e)rd

SITNICARI

DRAGUUARI
SVILARI
SUKNARI

TRGOVCI RUBENINE

5. MADRID I NJEGOVI RASKOSNI DUdANI
Glavni grad Spanjolske se nakon 1560, u XVII. stolje6u, preobraia u sjajni
grad. Dudani se mnole. Oko Plaza Mayor grupiraju se duiani prema svojim
specijalitetima. Prema M.Copella, A.Matilla Tasc6n, Los Cinco Gremios

mayores de Madrid, 1957.

na prazlJ,om pl'ostoru, skupine dudandiia, ))cr.o-tiena, koji igraju
u I o gu s t a lnerg2 tr inic e. I dalj e, prem a isk azima putnikA, to j e s lu d aj
i otoka Cejlona u X\rII. stoljeiu: nema trinica, samo duiani1S3. S
druge strane, vratimo li se u Ewopu, kako da nazoyemo te barake,
te da5dare koje se dliunabrzu ruku i po samim pari5kim ulicama
i koje uzalud1776. godinezabranjuju uredbama? To su leteii stalci
poput onih na trLnicama, ali na njima se prodaje svakodnermo,
kao u duianima184. Da li je tu kraj na5ih sumnii? Ne, jer u Engleskoj
poneki trZni lokaliteti, kao'STesterham, imaju svoje redove (rotu)
sitnidara i trgovaca mirodijama mnogo prije nego Sto su imali
trZnicu185. I jo5 je mnogo duiana i na samoj trinici; ova se otvara,
a oni nastavljaju prodavati. Ne znadi li, isto tako, dinjenica da imate
u natkrivcncrjtrZnici grad:r l,illca, na primjcr, mjcsto zaprodavanjc

Bok uz bok, dutan, pekara i suknara, u. Arnsterdcrlnu. NaslikaoJctcohrts
Vrel, boltutclska ikola, WII. stolje6e. (Antsterda.nt, zbirha I I.A. Wetzlu.r.
Otisak (iironclort)
17

lir't'ttrtttrl llntrt,lt'l /

l.rt

tt t tt..,ttlt,,tt,

us()li('ll(' r'ilrt' is;rotl lt go

;l(;l rivi('2()rn trr()l'sk()tr) rilx)rn, spaianjc

trlnicc i tlrrtt;rrr:r lr"'i'
Mcdurinr, r:rkvc ncizvjcsr-rr)sri nisu sprijcdile dinjenicu da se
du(an podinjc razlikctvati od trznicc, i tcl s godinama sve vise i vise.
Kad sc u XV. sroljciu gradovi radaju ili ponovo raclaju na
ditavom zapadu i kada ponovo ozivljuju trilnice, urbani polet
uspostavlja todno razlikovanjc izmedu sela i gradova. u ovim
posljednjima se koncentrira industrija u nastajanju, i, dosljedno
tome, aktivno obrtnidko stanovnistvo. prvi duiani koji se istog
ffenutka pojavljuju zapravo su radionice (ako mozemo tako reii)
pekara, mcsara, postolara, krpada obuie, kovada, krojada i drugih
obrtnika na malo. Taj obrtnik je na podetku prisiljen iza(iizrrro;.
radionice, ne ostajati u duianu uz koji gaipakvete njegovrad >kao
puiaza njegovu kuiicu<<l'7, prisiljen je iii prodavati svoje proizvode na trZnicu ili u natkrivcnu trZnicu. Gradske vlasti, nasiojeii
obraniti potrosade, to mu nameiu, buduii da je trznicu tit<se
nadzirati ncgo duian u kojcm gotovo svatko postaje svoj gazdaiS8.
Medutim, vci wlo rano obrtnik ie prodavati u vlastitorn duianu,
to jest >na svom prozoru<( u at'enxerxu innedu trznih dana. Tako
ova djelatnost s prekidima doprinosi da i prvi duian bude mjesto
isprekidanc prodajc, otprilike kao i trLnica. U mjestu Evora, u
Portugalu, oko 1380. mcsar rcZe meso u svom duianu, a prodaje
ga na jcdnoj od triju trlnica u rjcdnulse. Za stanovnika grada
strasbourga iznenadcnjc jc vidjeti u Grenobleu 1643. da rnesari
mcso re'Lu i prodaju kod scbc, a nc na trlnicama, i to >u svojim
duianima, kao Sto dinc i drugi trgovci<l9o .rJ parizupekari prod.aju
obidni kruh i onaj luksuzni u svojim duianima, a veliki kruh
prodaju na trznici svake srijedc i subotelel. u svibnju 171g. jo5
jednom jcdan zakon (uspostavlja se Lawov sistem) potresa stabilnost novca; tada >pckari ili iz strah a rli iz zlobe nisu na trznicu
donijeli uobidajenu kolidinu kruha; u podne se na javnim mjestima vi5e nije moglo naii kruha; najgore je sto su istog dana
poskupili kruh za 2 ili 4 soua zapola kilograma i istina je<1, dodaje
toskanski ambasado1192, a mi smo tome svjedokom, ,rda u tim
stvarima ovdje nema pravog rcda koji se drugdje nalazi<<.
Daklc, prvi koji su imali duiane bili su obrtnici. >pravi trgovci
slijede iza njth; oni su posrednicL razmjene; oni se neprimfetno
uvladc izmcclu proizvodada i kupca, ogranidavajuii se na io da
kupuju i prodaju a da nikada nisu svojim rukama proizveli (bar
nc u p()tprrnosti) ftrbu l<r>ju nudc. oni su poput uvoda u pojavu
li:rlritrrlisrid'kog trgovr';r l<ojcg ic clclinirao Marx a koji p<>iazi <>rl

I

tt t I t'tt ttt t'tt

I

I

tt t : rrt lr'tt

Dobavljadi robe za trgovinu
't75G-1777.
Brojke oznadavaju broj dobavljada
u svakom mjestu

o

50

_rcqm-

eve r no

(r.

l)()ttAVLfl(;t st't't'lt("tAItA AIItt^IIAMA t)tiN't'A

t7. M.Jtis't'A

KiltKIly s't'tit,iltiN

I'n'rrr:r'l'.S. $/ill:rrr, Alrr:rllrrn I)t'rrt of'Kirkby Stt.plrt.n,

197O.

t'

l;tt'tttrrul lhtttulcl / lgtrt nt:tttlrttr

Vlasnica sitrtiictrije u Skotskoj iza suoje tezge, oko 1790; izntedrt
ostalog orta prodaje glaue ieiera, zeleni iaj koji zourt ltyson, sukno,
litrttnte, suijede(?). Zlahrc rtauhice i ogrlica ocl jantara poturdlrjlt
njeno blagostat{e. (People's Palace, Glasgou, otisak Muzeja)
novca N, nabavlja robu Il, da bi sc redovito watio novcu prema
shemi N-R-N: >>On sc od svognovca odvajasamo uzzadnjumisao
da ga powati.( U isto vrijcme seljak, obratno, najdesie dola:zi
prodati svoju robu na trZnicu da bi odmah kupio ono Sto mu treba;
on polazi od robe ivra1a se na nju, prema planu R-N-R. Obrtnik
takocler, buduii da svoju hranu mora traLitinatt.Znici, ne ostaje u
poloiaju posjednika novca. Mcdutim, izuzeci su moguii.
Posredniku, osobi sa strane, a njihov broj uskoro raste,
namijenjena je buduinost. A.zanimanas upravo ta buduinost, vi5e
nego podeci koje je te5ko razmrsiti, iako je proces najvjerojatnije
bio jednostavan: putujuii rgovci koji su preZivjeli propast Rimskr>tr; Carstva, izncnadcni su podcv5i od XI. stoljeia, a najvjerojatnijc joS i r:rnijc, polctom g,rad<>v;r: ncki od njih prestaju putovati i

l

nr l,'u,n.'n I I n c

t

n

ft,tt

t

(t

I

ukljtri'tr jrr sc tr gr':rtlsl<ir zrrrrirtutnjir. 'l'it st: pojlrvrt nc clopl:rclir nckog
odrc:dorog rllrrrr, r-r odrcdcnr>j obllrsti. I)o tc pojlvc nc cl<lllrzi, $to
sc titc N.icrn:rdkc i lrrancuskc, na primjcr, u Xlll. stoljc(tr, vc(
podcv5i od Xlll. str>ljciare'r.'l'zrko >pra5njava noga<( vcC u clolxr l,uj:r
XIII prcstajc sa sv<>jim lutalatkim iivotorn i smjc5ta sc kraj <>lrrtnikn, u da5dari slidnoj njih<>voj, a ipak raz.liilt<>j, s tim da (c razlikr
vremcnom postajati svcizraicnijom. Pckara u XVIII. stoljc(u g()tovo je jednaka onoj izXY. ili dak iz prcthodnog stoljcia. Mcdutinr,
izmedu XV. i XVil. stoljcia, trgovadki duiani i trgovadkc mctoclc
promijenit ie sc naodiglcd.
Pa ipak, rgovac-duiand:itja ne izdvaja se isprva iz dru5tva
obrtnika u kojem je dobio mjesto kad se ukljudio u gradski svijct.
Njegovo porijeklo i zbrka koja iz njega proizlazi, ostaiu za nicgir
neka vrsta ljage. JoS oko 7702. godine jedan foancuski iizvjclurj
<>brazlaLe: >Istina jc da se trgovce smatralo prvima medu obrtnicima, ali ni5ta viSe.<lea Ipak, radi se o Francuskoj, gdje dak kacla
postane >>veletrgovac<<, trgovac ne rjesava ipso facto problcrn
svoga dru Sweno g p oloLaja. P osl anici iz trgovadk og z:ranja o j adur i
su zbog toga jo5 1788. i uwrcluju da jo5 i tog datuma veletrgovcc
smaffaju >>kao one koji pripadaju donjim dru5tvenim klasam:r<<re5.
'l'ako se nc bi govorilo u Amsterdamu, Londonu, pa dak ni tr
Italijile6.
Na podetku, a desto i nakon XD(. stoljeia, trgovci koji imajrr
duiane prodavat ic robu bez razllke da li je dobavljena iz prvc,
druge ili reie ruke. Njihovo pruo, uobidajeno ime: sitniiar (mcrcicr) indikatir,,no je: potjede od latinske rijedi nxerx, met'cis, aznl.(i
roba uopie. Uzrcdica kaLe: >Sitnidar prodaje sve, ne izradujc
niSta.< (Mer"cier uendetu'de tout,faiseur de rien).I svaki puta k:rrl
dobijcmo obavjcStenja o spremi5tima sitnidareva duiana, u njim:r
nailazimo na najncobidniju robu, bilo da se radi o Parizu u XV.
stoljeiul97, Poitiersul98, Krakowu'99, Frankfurtu na Majni2oo, ili
pak u XWII. stoljeiu o duianu Abrahama Denta, sbopkeeper"a v
Kirkby Stephenu, malom westmorlandskom gradiiu u sjcvcrnoj
llnglcskoj20r.
U duianu ovog trgovca-sitnidara, prodava(.azatini., dijc posIove moZcmo pratiti zahvaljujuii njegovim vlastitim papirima od
1716. do 1776, prodajc sc svc. Na jednom mjestu daj (crni ili
zclcni) razliditih kvalitcta uz yisoku cijenu, bcz sumnjc zb()g t()llrr
(t<> Kirkby Stcphcn, u unutra5njosti
zemlje, ncma koristi od prol<rijumtarcnc robc; 7.atim dolaz.i ScCcr, mclasa, bra5no, vino i
ltnrttcly, piv<1, jabuk<lvada, jcdam, hmclj, sapun, krcda, (aclno

I tts I t'tt tttt,tl

I;rnutrul llntudtl ,/ l1;nt nl;ntlotrt,

crnilo, pc:p(:(), v()s1ll(, loj, sviic(c, tlttltittl, littttttti,ll:ttlt'tlti igrtlldicc,
ocat, graSak, pilpar., uobitajcni zatini, nlacis, klinti(i... kod
Abrahama l)cnta nalazimo i svilcnc tkaninc, vunu, pamuk i sav
krojadki pribor, igle, kopde, itd. Pa dak i knjige, dasopise, almanahe, papir... Ukratko, bilo bi bolje navesti ono dega u du6anu
nema: roi 1$to je teSko objasniti), iaia, maslac, sir, zasigurno jer ih
u obilju ima na ttinici.
Glami kupci su logidno stanormici gradi(a i okolnih sela.
Snabdjevadi (vidi kartu na str. 59)'o', rastrkani su na sasvim drukdijem prostranstr,rr, iako nikakav vodeni put ne prolazi Kirkby
Siephenom. Medutim ,prlievozkopnom, bez sumnje skup, redovit
je iprijevoznici prihva62;o zaiedno s robom i mjenice kojima se
Abriham Dent sluZi pri pladanju. Kredit je doista desto u upotrebi,
bilo u korist kupaca, bilo u korist samogvlasnika duiana, kada se
radi o njegovu odnosu s vlastitim dobavljadima.
Abrahamu Dentu nisu bile dovoljne djelatnosti trgovca. on
kupuje pletene darape a daie ih izradivati u Kirkby stephenu i
okblici. lako postaie industrijski poduzetnik i trgovac svojih vlastitih proizvoda, namijenjenih obidno engleskoj vojsci posredni5Wom londonskih trgovaca na veliko. A kako ovi s njim izravnavaiu
radune dopustajuii mu dananjih same ispostavlja mjenice, Abraham Deni postaje, dini se, dealer mjenicama: mjenice kojima
rukuje znatno nadilaze obim njegovih vlastitih poslova. Dakle,
rukovati mj enicam a znati posudivati novac.
Pri ditanju knjige T.S. \Millanaimate utisak da jeAbrahamDent
trgovac-vlasnik duiana izvan serije, dovjek koji se bavi mnogim
poslovima . Moidaje to istina. Medutim, L958, u jednom gradidu
Spanjolske pokrajine Galicije, upoznao sam obidnog vlasnika duiana koji mu je neobidno nalikovao: kod njega ste mogli naii sve,
sve naruditi i dak naplatiti bankomi (ek. zar duian ne odgovara,
j ednostarrn o, zbr o|u lokalnih potreba? A na vlasniku j e da se snade
kako bi u tome uspio. Izgledadaie onaimrinchenski sitnidar izxtr.
stoljeia, dije knjige raduna posjedujemo2o3, takoder vanserijski...
On obilazi trinicei sajmove, kupuje u Ntirnbergu, u Nordlingenu,
ide dak do Yenecije. Aipak on je samo obidni trgovac sudimo li po
njegovu jadnom obitavalistu, jednoj jedinoj, siromasno narrrjestenoj sobi.

(t)

I

I f.t t rn l(t t.,

a i hii u'ct r hizacij a
idu suojim lokom

S pccij

o

Li.zucl.i

Kako trajc, ckonomska cvoluci ja izmiilia i drugc oblikc spccijaliziranib ducana. Pomalo se podinju razlikovati ducani koji prodaju
prema vagi: prodavadi mirodija; oni koji prodaju prcma ar$inu:

iuknari ili krojadi; oni koji prodaju na komade: trgovci icljcr.arijom; koji prodaju upotrebljavane predmete, odj^gfu ili namjcStaj: staretinari. Ovi su najbrojniji: u Lilleu th l7l6.2oa godinc ima
vi5e od tisuiu.
Zattm, posebni duiani, oni kojima pomaLe ramoi >>usluga<,
kao Sto su duiani apotekara, posudiva(.awzzalog, mjenjada, bankara, swati$tara, koji je wlo desto posrednik u prijevozu putevima
i, napokon, krdmari, tih >trgovaca vin-om koji drLe stolove i stolnjake i primaju vas kod sebe na hranu,,205, a koji se u XVI[. stoljc(u
posv.rda mnoie na zgrrtanje postenih ljudi. Istina ie da su ncki
opasni, kao ona krdma >u ulici Ours<<, u Parizu, koja >je^^slidnijlt
skrovistu razbojnikaili varalica nego kuii postenih ljudi<206, uniltod dobrom mirisu kuhinje obliZnjih pedenjarnica. Ovom popisr.r
rlodajemo pisare i hkbiljeanike, bar one koje se vidi u lyonskinr
ulicama kako >sjede u svojim duianima poput postolara i dckaju
to su rijedi jednog putnika koii prolazi kroz grad
klijente<
16,'43.zot godine. Medutim, od XVII. stoljeia postoje i bogati biljcfinici.Isto tako, obratno, ima javnih pisara koji su previ$e siromasni da bi imali duian, poput onih koji rade na otvorenom okt>
groblja Saints-Innocents, u Parizu, uz stupove, i koji, ipak, svojc
JZepore ispunjaju s ne5to sitni5a, jer tako ig velik broj sobara,
sluskinja i jadnog svijeta koji ne zna pisatizos. Postoje takoclcr
duiani s javnim djevojkama, kao Sto su u Spanjolskoi casas de
ca/vte. U Sevilli >u Ulici zmlie (en la calle de la Setpiente)<<, kai'c
Iturlador Tirsa de Moline'oe, (...) >>moZes vidjeti Adama kako sc
skiie po krdmama poput pravog Pornrgalca (--.), pa iak i aktl
ko5taju svega 'jedan dukat, to su zalogaii koji vam brzo iscrpu
kcsu...<<

Ima, napokon, duiana i duiana.Imatakodcr trgovaca i trg<>v:rca. Novacbrzo nameie svoje podjele, on gotovo odmah otvrtril
lcpczu starog obrta >sitnidarA<<: na whu nekoliko vrlo boglrtih
trg()vaca spccijaliziranlh za trgovinu na dalcko; na dnu sirclmalni
prcprodavadi igala ili vo5tana platna, oni o kojima uzrctic:r totn<r
krrZc: >rrt:rli sitnidar, mala ko5ara<<, i 7a kojcga sc dlrk niti slu$kin jlt'
(t I

lit't'ttttttrl llttt tttlt,l /

l,t:t tt,'tt..,,tlt,il(,

I t t t I t'

tt tttr,tt

I

I *t

;

tiI

lllll'()ait();tl<tl ittt:t Itt'Sto ttstt'tlcvirrr', nt. lli trtllrl;r. ()1lrlt' je
llrlrvilo:
posvud;r sc skupin,l tr'!l()v:l(':r ;roklrslrv:r trztli(i iz.na{ <lsialih.
LJ
lrircnci, Arti Mag4irtri razlikuju sc <'t<r Arti Minori. u Parizu, ocl
uredbe 1625. do zakona od 10. kolovoza 177(). dast trgovaca
prcdstavljaju six cor"ps: po rcdu, suknari, trgovci mirod*ijama,
mjenjadi, zlatari, sitnidari, krznari. f)rugi.r,rh, u Maclridu jesttinco
,
Grernios Mayores kojih ic financijski uloga biti znatna u XVIII.
stoljciu. U Londonu ro su Dvanacst udrulcija. u Italiji i u slobod_
nim njcmadkim gradr)r,ima, p.djcla je jos izraLenija:krupni trgovci su p<rstali plcmswo, parricijski stalcz; oni clrLe vlast u vclilim
trgovadkim gradovima.

Ducani osuejaju suijet
ono glavno, s nascg stanovista, jest 5to trgovci-vlasnici duiana svih
kategorija osvajaju, prozdiru graclove, sve gradove a uskoro i sama
scla, gcljc sc podevsi od XVII. stoljcia a nerrodito u XWII. stoljeiu
nastanjuju ncvjcsti sirnidari, svratistari posljednje kategorije i krd_
mari. ovi posljcdr-rji su i lihvari u malom, ali i >organizatori
skupnih zablLvarr, anailatzim. na njih na francuskom selu jos u XD(.
i )o(. stcrljciu. tI scosku krimu sc islo >igrati, razgovaratt, piti i
razonocliti se... raspravljati s vjcrovnicima i duzniciria, s trgovcem
i klijcntima, ugovarati prodaju na rrznici, zakljutivati 2uk"rp"...,,.
_s
Ne_kak9p1>put doma za siroma5nc! Nasuprot crLvi, krdma je drugi

pol

sela21o.

. Tisuie svjcdodanstava potwduje poret duiana. u XVII. stoIjciu to ic potop, poplava duiana. 'codine 1606, Lope de vega
moie re(izaMaclrid,

koji jc postao glarmi grad: ,Todo ie ha uunfto
tiendas >, sve sc prctvorilo u duiane2rl. Tienda osim toga postaie
omiljeni okvir radnjc pikaresknih romana. u Bavarst<oj trgovci
postaju >brojni kao pckari,<2l2. u Londonu 1673. francuski am_
basador, istjcran iz.svojc kuie koju zele srusiti >da bi sagradili
nove zgradc< uzalud tra:zi stan, >a to je tesko povjerovati,.,
on
>kada se radi. ovako vclikom graclu... (Meclutim), kako jefrse
veiina
velikih kuia bila sruscna otkctda sam oudje i'preuredena u
duiane i malc sranove zatrgouce. malo ih ostali zaiinajmljivanje<,
a^i cijcna
prema Danielu Defocu, ta pro_
jc
-im pretjcrana2l3.
lifcracija du6ana
je postala >r.txonstr-Ltouslyrrzr4: 7663. ie u tom
vclikom gradu bilo sarno 50 do 6o nter-ceria; krajcm itoljcia ima
ih 300 d<> 400; rask.sni clrri;rni sc prcurccl
vclik:r srcrlsrva,

"i" "i.

l rgouin a r as k o i rt ont, ro b ottt, u M adrtdu, u 2. p o louici XVI il . s t : dt r Li t t t t i
stq.rina. [Jkras usporediu s onint ito ga opisuie Defoe gouoreti o ttttuittr
lr;ndonskint. trgouhr,anta s poietka stoljeta.. Slika prentcr' Lttistt l)ttn'l rr
rllca.zaru, Madrid, Mtuej Lazaro. (Foto Scala)
'

.

jcdan bolje od drugog, prekrivaju se ogledalima, ispurtjlrvrritr
pozlaienim stupovima, svije6njacima i brondanim ukrasittt:t, itrI
tlobri Defoe smatra ekstravagancijom. Medutim, jcdan li';tnctrslii
On <l Sto t I ll i i' lr r I
r utnik (77 28) odu Sevl j en j e pred prvim izlozirna:
jc
je
on, >>to staklo l<ojc it'
ncmamo (u Francuskoj)<, zabllieiio
otridno wlo lijepo i vrlo sjajno. Duiani su njimc okrulcni i obii'ttr I
sc r<rba sla:Zeizanjega, ato je duva odpra5inc, a pri tomc )ciz'loi'crt;t
pogled sa svih strilnit(2 r5. [ ] istrt
1rr rglcdima protraznikaipruLalijep
vrijcme duiani se Suljaju prema zapadu kako bi slijcdili t",v,vtti
gracla i selidbe bogatih ljudi. Dugo je PaterNoster" Rotu bio n jiltovrr
rrlic:r, a onda jc jcdnog lijcpog dana ispr;fi.nicnt u k<lrist Ottrt'ttt
()orclenct koji ic biti zvijczda svcfia dcsct godina. T,ittittt (lc tt lttotli
>>

1

lt't I t'

l;r,t'iltuttl ll,rtutlt,l r/

lNt

t, t tt:rrtl,'rt.,
/

ttili htrlgttlt' I lill, p:r orrtl;r litttttttl

(,'()tt,'1, l;rttt lrttnh .

/l'rr,/ ili

H<tttttclsclitclt. Mcclutilrt, svistr 1.gr':rtlovisrrp:rtrrit'i. N jilrovist.tltrrl;rni
mnoZc, oni prisvajaju njihovc ulicc z,a ir.lag;n'tjc robc, sclc sc iz
detvrti u detr,rt2l6. l'oglcdajtc kako sc kavanc raspr()stiru po l)ari2u217, kako obale Scine s Petit Dunkerqtteor.tx, kclji odu5cvljava
Voltairea218, istiskulu galeriju Palade, gdjc jc rrgovadki Zamor bio
velika gradska predstava u doba Corneilleazte. Qafoi ntalene graclske aglomeracije doLivljavaju podjednake promjene. Tako su se
na Malti od podetka XVI[. stoljeia u skudenom novom gradu La
Valeta >duiani sitnidara i trgovaca na malo<<, kale jedan podrobni
imjeitaj2zo, >tako razmno'zili, da niti jedan od tih trgovaca nemoLe
viSe osigurati u potpunosti sredstva za Zivot. Stoga su prisiljeni
krasti ili ubrzo propasti. Oni nikada nemaju dobro uvedene radnje
i Zalosno je vidjeti toliko mladih ljudi koje su progutali ti du6ani,
koji su progutali i tek dobivcne miraze njihovih iena, ili nasljedstvo njihovih otaca, i sve ro zbog sjcdiladkog i dokonog zanima-

I

i,7'.,,^ /,',,r,,,,,,,.,- /',',,.
..f Jt

ny.tt't.^

r

'/

r'd

tt.'tttq.,r

l

\)

l.''

(
"a1)

tt)

.19o.

I

. t

)

friirrr, >>Lt?xct occupatione sedentaria et cosi poltroncx<. Isti
kreposni izvjestilac ljuti se Sto se u malteskim kuiama mnole
predmeti od zlata i srebra, >>nekorisni i mrM< kapital, Sto se
mu5karci i Lene i djeca koji nisu visokog porijekla kite finim
platnom, ogrtadima od dipke i, Sto je jo5 veii skandal, daseputane
voze u kodijama, uvijene u svilu. Bar, dodaje on, i to bez imalo
humora, da im se nametne taksa, buduii da u tom pogledu postoji
zabrana, )>Lt x t6t xto al mese pa- dritto d'abitid Kako je sve
relatir,rro, ne radi li se tu vei o nekoj wsti potrosadkog drustva kojc

se pomalja?

Mcdutim, postoji stupnjevanje; kad je 1815. J.-8. Sayponovo
ugledao London nakon nckih dvadesetak godina (prvi put je
boravio u Londonu 1796), upravo jezaslijepljen: neobidni duiani
nude robu uz popust, posvuda ima varalica kao i plakata, onih
>>ncpokretnih< i onih >pokretnih<<, koje prolaznici )>mogu ditati a
da ne izgube niti trenutka<<. u Londonu22l su upravo izmisljcni
ljudi-rcklame.

Razlozi poleta

U duhu dana5njcg bismo jczika rckli da jc posvucla postojao
nc<rbidni p()rast rasp<ldjclc, ul'trrnnjc r:rzmjcnc (o tcmu svjccloCc:
(r'7nicc i s:rjrnovi), tl'ijtrrnl'(trz fiksrrrr trgovinu tr ducanirn:r i iir-c-

It j2 .,.

,,

l,,l,rrr prrliiki pckitr jc pr()Pao - 2li. lipnja 1770. Cospodin Guesn6e, maistor pekar u I':trizt't'

l,,,,l,,l,,i,rv,r svoj str:t:ri pr<rl trgovadkinr su<lottr u Parizu i prikazule, prema pravilu, aktivna i pasivnit
,lrrlrrv;rrrj:r l)irnkr()t(:ril, nri bisnro rckli svoju aktiw i svoiu preivu. Reproclucifilna stnrnic:l, ptv;r tt
,1,,.,1,.,, .rl 4 slr';rrrict:, rr:r jasan nadin pokaztrjc seriju prodaja na krcdit- Pasivnar tlugovani:t ctitr<'
l.rrlxrvril<. lrr.irirrir, t:rkorl<:r rr:r krc<lit. Nai pckar posjctluic duian, >>instrumcntc(, k<lla i konil z;r
r..lxrrrrkr., rr rrkrrgrrroj vrijcrlnosti orl (r.60O libri, a nanrjcStaj u vriiednosti <>d 7.40ll litrri. N<'krr sr'
,'ri,rrr.l, n<. rrJrlrrii, rlr( j<' rrrirjst<lr pt:kirr skloPio tlogrtvttr sir svojinr vicr()vnicimil. Natlitnlo st'tllt stl
rrlr'1,rrvr rlrr)rrir.i sl'rlili nir vrijr.rr<'svo!:r rltrgovirnia (Archivcs rlt'la St'inc, I)' Il", I l, sl)is 52()).

l,.'t'ttttrul llruruh,l

/

l,qnt trt.tttqlt,ttt,

I ns I

rrtnu',t

t

I nutrt lt'rrt'

r'irri

rl:r lri tr XVlll. stoljt'itr svt: lliltl 1-rt'ipt'ltvno z:t ictlittt:rktivlri
,,prr7;rtliztrrn< cl:r srr sittri trgtlvci t;rd:r imali sv<114 glitsn<lgtlv<lrnika.
ll l,onclorru, k;tclit ih lrt>xov<> ministltrstvo l7{tft. pokuSitv:t ()p()rczov:lti, usk<lr<l sc 1-rovladi prcd >opiim nczadgvt>listvgm (k6jc jc

taj dirr) mcdu nar<td<tm<1227. l'rcmda vlasnici du(anit nisu
prcma prilici oni sc bunc. Il
a to jc <>tiglcdna istina
rr:rrocl
l';r|izu k sc 1793. i 1794. sankilotisti rcgrutirati, u svom povc(cm
rlijclu, iz t<-sg poluprolctarijata sitnih vlasnika du(ana228. A to Cc:
potrrknuti na vjcrovanjc jcdnom izvjestaju koii fc na prvi p<>glcd
lrristran, a prcma koicm sc u Parizu oko L79O,20.000 trgovaca
i,itrritara nalazi na rubu propasti229.
Nakon toga, a prcma na5im spoznajama, moZemo utwditi:
da su porast stanovni5tva i dugorodni polet ekonomskog
tjv<'tta, zatim Zelja >trgovca-sitnidara<< da ostane kod kuie, prouzlokovali porast posrcdnika pri raspodjeli. To sto su ti agenti bili,
iirri sc, suvi5e biojni, dokazujc, u naimanju ruku, daietai pol(:t
lrr.cthodio ekonomskom usponu, da mu iskazuje pretjerano povicrcnjc;
da su stalnost prodainih todaka, dinjenica da su duCani
r I rr ljc oryoreni, publicitct, cjcnkanjc, ogovaranja, morali djcl<lvati
rr k6rist cluiana. tI njcga se jcdnako ulazi kako bi se raspravljlltr
k:ro i da bi se kupovalo. To jc kazaliste u malom. Proditajtc Onc
z:rlravne i vjcrojatnc dijalogc kojc 1631. zamiilia autor dielaBom'
.rit,ois Polizto iz Chartresa. Ali zar niie Adam Smith, u iednom od
r-ilctklh trcnutaka duhovitosti, usporedivao dovjeka koji govori i
i ivcrtinje koje ne posjcduju tu povlasticu: >Teznja za razmicnonl
prcdmcta vjcrojatno jc posljedica moguinosti razmjene rijci'i...<<23r. Za narode koji su razgovorljii, razmjena rijedi je ncopIro<Ina, dak ako nakon toga ne slijcdi uvijek irazmiena prcdmctzt;
da je, mcclutim, glavni razlogprocvata duiana bio kreclit.
l'r,nad razinc duiana trgovac na veliko daje kredit. Potrebno jt:,
tlrrklc, i cla trgovac na malo plati nesto Sto bismo danas nazvlii
Ir':rsiranom mjcnic6m. Guicciardini Corsi232, krupni firentinski
rr-gtrvci, prcma prilici uvoznici sicilijanskogLita (posudili su n()vac
( ialilcu, Sto i danas tojvclikoj obitelji sluZi na dast), prodaju papar
iz svr>jih sklacli5ta prcprodavadima za(ina uz plaievni rok <ld ltl
rrrjcscci, kako o tomc svjcclodc njihove knjige raduna. A zasigurntr
rrisu prvi u tomc. Mcdutim, vlasnik duiana i sam daje krcdit svojint
ktrpclma, i to dcsic bogatima ncgo onima drugima. Krojat dlrjt:
lircclit, pckar clajc krcdit (uz pomoi dvijc drvcnc da5dicc2JJ na kojc
sc svakodncvn() urczujc isti broj crtica, a od kojih jcdna tlstltjc

t/it./.v;r(.)

Apotekarou dudant: fresker. iz claorca Issogne u Vctl d'Aosti, kraj XV.
stoljeCa. (Foto Scala)

njcm usluga) tercijanrcg sektot"ct koji jc povezan s opiim ranitkom ckonomijc.
Taj bismo polet rnogli ukrasiti mnogim brojkama, radunamo
Ii odnos izmedu broja stanovnika i broja du1ana222; ili postotak
obrtnidkih duiana i duiana-prodavaonica; ili prosjednu velidinu
ili prosjedni prihod duiana. \Terner Sombart223 iznosi svjedodanstvo Justusa Mrisera, vrsnog povjesnidara, pomalo turobnog
promarada koji 7774. uwrdujc za svoj grad Osnabruck da su se
>sitnidari u posljcdnjih 100 godina gotovo utrosrrudili, dok je
obrtnika gotovo za polovicu manje<<. Povjesnidar Hans Mauersbcrgzza tr.rdi potpuno isto i iznosi brojke koje se odnose na niz
velikih njcmadkih gradova. Pomoiu nekoliko pokusnih ispitivanja
(nadinjenih prema popisima imovine nakon smrti), jednoga nadinjenog o Madridu Filipa 1V225 i dvaju ispitivanja o duianima
katalonskih i denovc5kih prcprodavata na Siciliji iz XWI. stolje(a226, moZcmo ustanoviti osrednje, lo5e duiane, ugroZene, koji
po likvidaciji ostavljaju samc dugove. U tom malenom svijctu,
pr()past jc svakodncvn:I. Cini nam sc
a t() nam sc doista sam()

-

(tt)

liarrtttnl lhttuilat / llptt nt.:tttlt,ttt,

pck:lru ,r (lruFl,u uzinlil ktrllrrt'); krt'rrr;rr tllrit. kl't.tlir'f l'l: pil:rt. isllisu jc
krcdom svoj tckuCi dug nrt ziclr:; rrrcs:lr clljc l<rcclit. Ilpozrr:ri) slrn
obiteli, kazc Dcfoc, kojoj jc dohodak iznosit> vi$c tisuca libri
godi5nje, a koja je mesara, pckara, sitnidara i sirara pla(alatakg cla
bi platila 100 libri odjednom, ostavljajuii uvijek 100 libri clugazts.
Icadimo se da je gospodin Fournerat, kako to navodi LiureZommode des a.dresses (1692)236, staretinar pod trijemovima Hallesa,
a koji, kako sam tyrdi, ll.,oie snabdjeti >dovjeka pristojnim odijelimaza detiri zlatnikagodi5nje<, kladimo se da taj snabdjevad wlo
posebnom >konfekcijom< nije uvijek plaien unaprijed. Isto kao i
tri udruiena trgovca staretinara u ulici Neuve, u zupi Svete Marije
u Parizu, koji nude svoje usluge za>>syeisporuke u sludaju korote,
kapute, flor i_owatnike, dak i za crna odijela koja se nose na
ceremoniji<<237.

Trgovac koji ima poloiajkapitaliste u malom Zivi izmedu onih
koji mu duguju novac i onih kojima on duguje. To je nesigurna
ravnoteza, uvijek na rubu propasti. stavi li mu >dobavljad< (to jest
posrednik povezan s trgovcem naveliko ili sam trgovac na veliko)
noZ pod grlo, dolazi do katastrofe. propadne li bogati kupac,

prodavadica ribe se nade u Skripcu (L623): >podela samzaradivatt
za Livot<<, povjerava se ona, >>kada sam se najednom na5la na
jednom jedinom srebrnjaku<23'
sitan novac
- kako jedatajjesrebrnjak
kojiwijedi svega 10 dinara, trebashvatiti
ostalanaposljednjoj
pari. svaki vlasnik duiana izlo'zenje moguinosti takva neugodnog
dogada)a: da bude plaien kasno ili da uopie ne bu de p la(.i. 1 edai
orttiar, FranEois Pommerol, powemeni pjesnik, iali se 1632.239
na svoj poloLaj: >Il faut peiner et pour estre pay6 patienter quand
on est d€lay6^< (Treba se namuditr, akad dode wijeme da se plati
valja imati strpljenja, jer to odgadaju to jest, tada ste ir*a odgadanja
Naidemo li sludajno na pisma malih trgovaca,
- nap. prev.).
posrednika,
snabdj evada ovakvo j e j adikova n) e najop(enitij e. >ponovo vam pisemo ove retke kako biste nam rekli kada iete biti
voljniplatiti nas<<, 28. svibnja 1669. >Gospodine, r.rlo samzaduden
damojatako desto oda5iljana pisma nallaze na tako malo od,aziva,
a dastan bi dovjek trebao odgovoriti...<<, 30. lipnja 7669. >Nismo
mogli vjerovati da (ete, nakon Sto ste tvrdili da (ete doii i urediti
radun ottfibez rijedi<, 1. prosinca 1669. >>Ne znam na koji nadin
vam treba pisati, uvidjevSi da se ne obazirete na moja pisma...<,
28. srpnja 1669. >vei Sest mjeseci vas molim da mi posaljctc vasu
uplatu...<<, 18. kolovoza7669. >>Jasnovidim dame vasa pism:l samo
zabavljirju...<(, 11. tr:rvnja 1(t76. Sv:r su ov:r pisma napisali raz.litifi
7o

I t tt I t'tt

tttt'tt I I tt t :

ttt

rr.govt'i iz l.grirtllr l,yonlr2'io. Nisrtrn l)()n()v() t-tltslto ltisttto Iirrtitog
vit.r'ovnik:t koji upozorava krivca da (c do(i u (irctrolllc isltttt
rzvr-iiti pr:rvdu silom. A jcdan trg,ovac iz llcimsa, suvrcnlcl'lil< l,trj;r
\lV, prisu<Iitclj sklon prcsuCivanju, citira uzrcdicu: >A prastar
t tntsi-n gcrruain, d. remdre fits de putain.<2al lllri posudivlrrrju
lrr';rliC, pri vraianju kurvin sin).
'l'a Scpava namirivaniauzrok su lancu ovisnosti i ptltc$k<>(lr.
lr list<>padu 7728. na sajmu Presvete Hostije u Dijonu, prilidno jc
rlrrlrrr) i5la prodaja platna, ali ne i prodaja vunenih ili svilcnih
rli;rrrina. >... Uzrok je bio u tome Sto su se trgovci na malo Lalili na
.,1:rlr promet, a kako im oni kojima prodaju ne plaiaju, oni nisu
l,;rtlri i;tvr5iti nove nabavke. S druge Strane, trgovci na veliko k<lji
r k rl;tzc na sajmove odbijaju dati kredit na kreditveiini rgovaca n,l
rrrrrlo koji im ne pla(aiu.<<242.
Medutim, postavimo uz ovu sliku onu koju nam dajc Dcfilc,
l.of i nadugadko objaSnjavadaielanac kredita osnova trgovinc, cllt
r,t' dugovi medusobno izravnavaiu i da na tai nadin dolazi ckr
rrrrrnaZanja trgovadkih djelatnosti i prihoda. Zar niie loSa strlttlrt
r l r i vskih dokumenata u tome Sto sakupl iaiu za poviesnidara stc (' t t('vr:, procese, slomove, a ne redovito odvijanje poslova? St'ctrri
1roslovi, kao i sretni ljudi, nemaju povijesti.
l

,r

l' rcuelika

aktiunost torbara

lorbari su najde5ie bijedni trgovci koji >>nose oko wata< ili jcdn()stavno na ledima wlo oskudnu robu. A ipak dine znatnu mitsu
rrlroslcnih u razmjeni. Oni ispunjavaju praznine svakodncvnih
rrrrc7a raspodjele u gradovima, ali jo5 vi5e u trgovi5tima i sclirnlt.
lr:rk<r su te praznine mnogobrojne, njih ima posvuda, i t<> jcr
tiiljclje wemena. Posvuda zanjlh postoji cijela litanija imcn:t; r.t
rr';rncuskoj ih zovu colporteur, contreporteur, porte-balle, nrcrf
< t,lot, camelotier, brocctnteur ; u Engleskoj ba.taker, buclttsar,
Itt,tt-)t cbapman, pedla.r, packman; u Njemadkoj svaka ih rcgij:r
l,

r'sti na svoj nadin Hocke, Hueker, Grempler, Hausierer, Aust^uJUr

:r kalu i Pfuscher (sva5tar), Bonhasen ; u Italiji nazivttiu ilt
tttt,t'cictjuctlo, itu Spanjolskoj bubonero. Imaju svojc poscbn<> intc
r rr ist<rtnoj l)vropi: na turskom sElyar satici (Sto znadi u isttr
vrijt'rrrc i torbar i sitni trgovac); na bugarskom serglcliiitt (<td
trrrsl<og satyi); krbar (ocl turskttg, torba) ili xrbar i sraherr, ili
p;i< Atronrar ili krantar, na srpsk<lm i hrvatsktlm jczikrrul't 1r'iit'i'

ltt tt'

l