You are on page 1of 9

Dobrica osi - Vreme smrti

Roman Vreme smrti je roman epopeja. Po tematici je istorijski roman. Ovim romanom
osi se pridruio piscima koji su za temu uzeli Prvi svetski rat na tlu Srbe. osiev
stvaralaki pristup Prvom svetskom ratu razlikuju se od svih prethodnih. Dok su ostali pisci
ovaj rat sagledavali parcijalno, samo jednim delom, izvan sopstvenog stvaralakog
konteksta, osi ovaj rat i njegovo vreme sagledava u kontekstu individualne i nacionalne
istorije od kraja 19. veka pa do Drugog svetskog rata. Time je roman Vreme smrti samo
segment iroke poluvekovne istorije Srbije. Posebnu dra predstavlja injenica da su junaci
ovog romana proistekli iz Korena, a nastavljaju romaneskni ivot u Vremenu
zla i Deobama.

Zamisao o romanu kao o istoriji zemlje i naroda najpotpunije je ostvarena u vremenu smrti,
sloenoj knjievnoj kompoziciji od nekoliko samostalnih celina. U njemu je prikazano jedno
od najteih i najsudbonosnijih razdoblja u istoriji Srbije a to je od jeseni 1914. pa do prolea
1916.godine.
Vreme smrti sastoji se od 4 knjige. U prvoj osi opisuje prilike u Srbiji posle Cerske bitke i
drugu Poorekovu ofanzivu, u drugoj Kolubarsku bitku, u treoj epidemiju tifusa i valjevsku
bolnicu i u etvrtoj veliku neprijateljsku ofanzivu i povlaenje preko Albanije.

Prolog prve knjige donosi nam vesti o ubistvu austrougarskog prestolonaslednika Franca
Ferdinanda u Sarajevu, ultimatum Austro - Ugarske Carevine Srbiji, odgovor nae vlade,
pisma evropskih vladara jedni drugima u kojim se vajno trude da izbegnu rat a u stvari
mobiliu svoje vojske. Treeg avgusta Nemaka je objavila rat Francuskoj, 4. avgusta Velika
Britanija je objavila rat Nemakoj. Tako je poeo Prvi svetski rat. A poeo je napadom na
Srbiju. Austro - Ugarska carevina uputila je na Kraljevinu Srbiju, svoju "Kaznenu
ekspediciju" da je satre i sebi otvori put za Bosvor i Istok. Prvi meci ispaljeni su na srpske
vojnike, prva granata baena je na Beograd i sruena prva kua. Prva pobednika veanja
civila i ena, ubijanja dece i staraca, silovanja i pljake, prva ruenja pravoslavnih crkava i
trovanja seoskih bunara izvrena su avgusta 1914. na delu srpske teritorije okupirane od
vojske Ausro - Ugarske Carevine. U kasnu jesen 1914. u selu Prerovu, odakle potiu glavni
likovi iju e sudbinu pisac pratiti, dobo poziva metane pred optinu da uju imena
ranjenih, poginulih ili nestalih. Tu je Aim Kati bivi radikalski prvak i seoski gazda sa sinom
orem, trgovcem, njegov unuk orev sin jedinac, Adam je na frontu. Tu je, Tola Dai,
prvi komija, siromaak i nadniar, koji je etiri sina ispratio u rat. Jedan je ve poginuo. Na
njihovo ogromno olakanje, Katia i Daia nema na spiskovima.

Za to vreme, u Niu, koji je trenutno ratna prestonica, predsednik vlade Nikola Pai je na
velikim mukama. Izvetaji sa bojita su sve loiji. Vojska je iscrpljena, gladna, bez odee i
municije. Saveznici ne alju ni municiju, koja je ve plaena. Jo trae da Srbija ustupi
Bugarskoj pola Makedonije kako bi i oni uli u rat protiv Austro - Ugarske i Nemake. To im
je uslov za dalju pomo u municiji i ratnom materijalu. Vrhovna komanda ga poziva da hitno
doe u Valjevo da se zajedno dogovore ta valja initi. Vojvoda Putnik, iskusni ratnik i heroj
Balkanskih ratova, izvetava ga da je vojska pred katastrofom. Pai se pita ta da ini pred
tom istinom i koje to sudbnosne odluke mogu doneti skuptina i vlada pa da ta istina ne
postane sudbina Srbije. On, koji je odbio ultimatum Austro - Ugarske, jer se njim rui
nezavisnost i poniava nacionalno dostojanstvo njegove zemlje, koji je shvatio njihovu
mrnju i prezir, njihovu reenost da nas zgaze i unite, nikako ne moe da se pomiri sa
kapitulacijom. Poniavajui su mu i zahtevi saveznika da se ustupi teritorija Bugarima koju
su Srbi oslobodili u Balkanskim ratovima i na kojoj su ostavljali svoje kosti. Pai zove na
razgovor Vukaina Katia, opozicionog lidera koga zovu i "moralni ma Srbije", starijeg sina
Aima Katia, da uje njegovo miljenje.

Vukain, koga je otac poslao u Pariz na studije uveren da e od njega stvoriti kolovanog
narodnog tribuna koji e se boriti za ideje radikalskog pokreta ali u gunju i opancima, vratio
se posle kolovanja prepun novih ideja. Bio je uverenja da Srbija treba da raskine sa
patrijarhalnom sveu i okrene se Evropi. Suprotna politika miljenja i enidba sa kerkom
voe liberala dovodi do svae i potpunog razlaza oca i sina. Iako obojca mnogo pate zbog
toga, ni jedan od njih ne prua ruku pomirenja. Aim nikada nije upoznao svoga unuka
Ivana, koji sada ima 20 godina i dobrovoljac je u akom bataljonu, ni osamnaestogodinju
unuku Milenu koja, se po izbijanju rata prijavila kao bolniarka.

I Vukaina, kao i Paia, more teke misli. Kako na sutranjoj sednici skuptine obrazloiti
svoj stav a ne biti izdajnik? On smatra da trba dati Bugarima pola Makedonije i time
obezbediti mir na istoku. U isto vreme odllno nastaviti rat a od saveznika traiti da nam
posle podele garantuju ujedinjenje sa svim jugoslovenskim narodima. I u privatnom ivotu
Vukain je rastrzan izmeu brige za svoju decu, sve veeg nerazumevanja ene Olge i
dunosti prema otadbini. Pai nudi Vukainu mesto u vladi jer eli da sudbinu Srbije
odluuje i opozicija. Kako je vojska na frontu pred slomom, nema vremena za zasedanje
skuptine. Vlada hitno dolazi u Valjevo na zajedniki sastanak sa Vrhovnom komandom.

Vojvoda Putnik saoptava stanje svojih armija i zavrava reenicom - Srpska vojska je
uinila ta je mogla. Predlae da se povedu pregovori sa neprijateljem to dovodi
zgranutosti svih prisutnih. Pai nikako ne moe da dopusti sebi da moli za milost
neprijatelja koji nas tako mrzi. Iznosi pred oficire saveznike zahteve znajui da e ih sve to
veoma pogoditi, razljutiti i ukloniti nesagledivo opasnu klonost. I Vukain obrazlae svoje

miljenje ali nailazi na burno negodovanje. Za sve prisutne, to je nacionalna izdaja.


Zakljuak sednice je: - Ne damo Makedoniju i borimo se do pobede.

Genaral ivojin Mii jedini optimista meu visokim oficirima zahteva da se svi to mogu da
nose puku upute na front: andarmi, pisari, poslednja odbrana, pa i aki bataljon.
Poslednje rei Vukainu oduzimaju dah. Ne moe re da kae. Ni da die. Vrhovna komanda
se seli u Kragujevac a general Mii na svoj zahtev biva postavljen za komandanta Prve
armije. Oajni Vukain odlazi da se vidi sa kerkom. Pred bolnicom se posle 21 godine
susree sa bratom orem koji ga moli da urgira za Adamovu prekomandu u pozadinu.
Ogorenom oru ne uspeva da objasni da ne moe nikoga da moli i da za svoju decu to
nije uinio. Milena je odbila da napusti bolnicu a Ivan e na front. U Skoplje, gde je aki
bataljon na vojnoj obuci, stie naredba da se kree na front. Neki to primaju sa
oduevljenjem, a neki sa stahom i zebnjom. Ivan Kati, student filozofije, kratkovid, veno
zamiljen i u potrazi za ivotnim istinama, Bogdan Dragovi student prava, socijalista sanja
revoluciju, Bora Pub kockar, cinik, nosi traume iz detinjstva od kad mu je otac ubijen, Danilo
Istorija, Srbin iz Preka, zanesen srpskim junatvom, preplivao Savu i doao u Srbiju da se
bori. Svi oni imaju razliite predstave o ratu.

Krajem novembra aki bataljon stie u Kragujevac. Poslednje vee pred odlazak na front
Ivan Kati provodi sa ocem i drugovima u kafani. Vukain je na stanici doekao voz sa
acima. Kada ih je video kako iskau iz voza zaneti i samouvereni, zapanjio se. Ta njihova
neoekivana, izazovna, ak raskalana snaga iupala ga je iz oaja. U depu je imao
Paievo pismo za Ivanove stareine koje nije traio, koje ga je srdilo i muilo, pod ijim se
teretom slamao kao nikad u ivotu. Konano je odluio nee sinu sramotom da menja
sudbinu i pocepao pismo. Sada moe da kae Paiu da nee u njegovu vladu.

To vee pred dolazak u jedinicu donee i Ivanu i Vukainu mnogo radosti i mnogo bola. Prvi
put su njih dvojca otvoreno razgovarali kao odrasli ljudi. Vukain je ispovedio sinu svoj
razlaz sa ocem i omoguio Ivanu da ga bolje shvati i uveri se u njegovu ljubav koju nije
mogao da ispolji. Vukainu ostaje kajanje za proputeno vreme, to se vie nije bavio
sinom, pruao vie nenosti. Rastaju se pred kasarnom mukim zagrljajem i poljubcem.
Vukain odlazi u no i zamilja pismo ocu: - Noas sam, oe, konano odbio da uem u
Paievu ratnu vladu. A mog sam Ivana, dobrovoljca, ispratio na front poto sam unitio
Paievo pismo koje bi ga izvuklo iz streljakog stroja i rova. Tako bi i ti postupio znam. U
ovoj zemlji zato i jesmo oevi. Da potvrujemo Amravovu veru... Da rtvujemo sinove.
aki bataljon poslednji put spava u kasarni. Vreme smrti tek dolazi.

Kompozicija

-poetak rata
- front: narod u borbi i povlaenju
- Suvoborska bitka
- valjevska ratna bolnica
- odbrana, pa pad Beograda
- povlaenje naroda, sa stokom i preostalom imovinom na jug Srbije
- povlaenje naroda i vojske preko Albanije

Likovi
Vreme smrti ima veliki broj likova iz razliitih drutvenih slojeva, razliitog obrazovanja,
mentaliteta, karaktera, vaspitanja, ivotnih opredjeljenja i ideala - od seljaka, preko
zanatlija i intelektualaca do politiara i vojskovoa. Lik u ovom romanu ima svoju optu i
posebnu umjetniku funkciju. Pod optom umjetnikom funkcijom podrazumijeva se siejno
i tipoloko funkcionisanje lika u romanesknoj strukturi: iniciranje zbivanja i radnji, na jednoj
strani, i prezentiranje odreenog tipa ljudske zajednice, na drugoj strani - s obzirom na
socijalno porijeklo, mentalnu strukturu, karakterne osobine itd. Pod posebnom umjetnikom
funkcijom podrazumeva se da odreeni likovi apliciraju neku ideju, viziju ili politiki problem.

Vukain Kati - tip intelektualca i aplikacija egzistencijalnog problema raspinjanja izmeu


opteg interesa (dunosti i poziva) i porodice. U Vukainu Katiu su koreni ondanje
intelektualno - politike Srbije. Njegov cilj je bio duhovno obogaivanje i uzdizanje srpskog
naroda, zaostalog, neobrazovanog i neprosveenog. Borio se za ideje, a ne za vlast: - Hou
znanjem da sluim ovoj zemlji. Progresu hou da sluim. Srbiji su potrebne fabrike i
profesori, a ne stranke i politiari. On je bio onaj redak ovek koji eli vlast, a sme svakom
da kaze istinu. Politiar, a od vlasti vie voli istinu, govorili su za Vukaina Katia.

kolujui se u Evropi Vukain je shvatio da se ta Evropa, od koje je srpski narod oekivao


tako mnogo, uvek brine samo za svoje interese. Shvatio je da je Srbija, iako je sa
saveznicima, sama u ovom ratu. Znao je da srpski narod treba sam da se brine za svoju
sudbinu. Mrzio je prizemne ideje i shvatanje naroda, suenu i sebinu sliku gledanja naroda
na opte interese. Kako god rat zavio, znao je da e sudbinu srpskog naroda odrediti velike
sile, kao i uvek do tada.

Ratovi nas ravnaju: jednaka nam je mo, jednako delo i nada, jednak nam je i vek, bio je
moto kojeg se pridravao Vukain Kati. Pridravao ga se i u ratu, kada je zahvaljujui svom
poloaju mogao da omogui da Ivan ne ode u rat. Nije mogao to da uradi, jer je oseao da
tako izneverava svoje principe, a i bojao se da ne povredi sina, zbog ne potovanja njegove
odluke. Vukain nije intervenisao da ne bi izgubio dostojanstvo, ponos i oseaj morala u

oima drugih i time doivio sebe kao promaenog. Iako tako postupa, Vukain mnogo voli
svoga sina. Tu ljubav pokazuje u trenutku kada saznaje da je Ivan nestao u borbi i da je
zarobljen. Ta ljubav se moe videti i iz pisma koje mu alje.

Vukain poinje da razmilja o svojoj porodici, tek tad shvata da bi mogao izgubiti Ivana
zauvek. Poinje da shvata da je uvek bio razapet izmeu dunosti i porodice. Njegova
porodica je trpila zbog njegovih ideala: - Kako je to iveo odriui se bavljenja decom i
injenja sitnih prijatnosti njima, kako to da nije oseao kolika je radost raditi, poslovati,
initi u ljubavi. Pitao se zato je sve njeznosti poklanjao Mileni, a prema Ivanu je imao
sasvim drugaiji odnos. Iz straha da ne ponovi gresku Aima Katia nije elio da utie na
Ivana. Pustio je da se sam formira kao linost. U jednom trenutku ipak je osetio da je i on
kao i Aim "izgubio" sina.

Olga Kati - tip supruge i majke. Lik Olge Kati je jedan od najcjelovitijih enskih likova u
romanu. Ona je jako vezana za porodicu, elegantna i otmena, nikad ne gubi neposrednost i
ljudsku humanost. Olga je oslonac muu i brina majka deci. U odnosu prema njima ona je
njena, paljiva, odana i iskrena.

Njen odnos prema Vukainu obelezen je ljubavlju (Ona ga je volela ba takvog: zanetog,
asnog, bandoglavog. Strogog prema sebi i svakome...). Divljenje, ponos, sreu i neuspehe
sve je vezivala za Vukaina i sve je delila sa njime. Prvi vei nesporazum i sukob izmeu
Olge i Vukaina zapoinje kada on odbija da intervenie i preko veza spase sina od frontova
i stradanja. Tada se sukobljavaju njena ljubav i njegova ideja. U Olgi se javlja sumnja u
njihovu ljubav.

Ubrzo se u njoj javlja oseanje praznine i neispunjenosti. Postaje svesna da je ivela jadno;
ivela je u iluzijama. Ona zaista nije imala pojma ni ta je ovek, ni ta je to ljudski ivot u
ovoj zemlji. A za to niko nije kriv, ni Vukain. Svesno je uivala u obmanama bogatstva i
gospodstva, sa svakojakim iluzijama o svom ponosu, elela za okolinu da bude "srena
ena". Ona je od roenja u svemu bezbedno ivela, sve te svoje 43 godine bez samostalne i
znaajne odluke, bez ijednog ozbiljnog rizika i sve do rata i bez velike patnje. Po tome,
trebalo bi da je srena. Ali ona je bila srena samo dok su joj deca bila mala, dok im je bila
neophodna, dok su samo nju, oca i igracke volela. Kako je uviala da je deci, to vie rastu,
sve manje potrebna, kako ih njena nenost sve manje raduje, kako su Vukainu politike i
nacionalne brige postajale i pred njom jedine njene brige, ona je svojim utanjima i
samoama sve jae oseala neku promaenost i beznaajnost sopstvenog ivota.

Dr. Radi e u njoj otkriti vrednosti ene koje e ga vezati za nju. Javie se ljubav koju i
Olga i Mihajlo Radi preutkuju, suzdravaju. Odolevaji toj ljubavi Olga brani svoju
prolost, brani sve ono to je bilo, brani onaj period svog ivota u Beogradu, kada je za sve
bila "srena ena". Pravo Olgino razumevanje Vukainove linosti poinje kada je od njega
dobila pismo u kojem govori o Ivanu, o sebi i svojim oseanjima. Tada shvata da ga nije
dovoljno razumela ni poznavala. To mu i priznaje. Tada e ga zavoljeti punom ljubavlju, jer
ga je upoznala u novom svetlu.

ivojin Mii - tip vojskovoe i ratnika, aplikacija problema jugoslovenskog ujedinjenja.


Vojvoda Mii je istorijska linost. Ima osobine i vrline naih predaka: odvanost, hrabrost,
otroumnost, pa je zato najizrazitiji predstavnik srpskog kolektiva. Ostavlja utisak uvek
budnog, odlunog, mudrog, iskusnog, humanog i nimalo subjektivnog, zabrinutog, uvek
suzdranog i skromnog komandanta. Komandanta koji ne ratuje za pobede i slavu ve za
ivot i opstanak.

Narod mu je verovao, jer je ivojin Mii bio isti kao i oni: - Vidi li narode, ta je general?
General, a isti k'o mi. ivojin Mii, a lii na sve srpske vojnike! Ako mu skine injel i
apku, videe ga za plugom i motikom. ovek isti ko mi. (Tola Dai)

Mii hrabri, tjei, ali, saosea, pati i voli, jer je svestan da rat vode obini ljudi, oevi,
braa i domaini - narod. Kada se obraa vojsci govori jednostavnim jezikom svojih boraca i
seljaka. Njegova re je utjena, ljekovita, prepoznatljiva i bliska. On voli, potuje i ceni
svoje vojnike. eli da uje ta taj vojnik misli, ta mu smeta, na koga je kivan i zato. U
nagonu za samoodranjem vojvoda Mii je video mogunost trajanja i obnove snage za
nove borbe koje su predstojale srpskom narodu. Smatrao je da onaj ko se bori za svoj
opstanak sme vie i moe due da trpi od onoga koji se bori za pobedu.

Mii je bio protiv jugoslovenskog ujedinjenja. Smatrao je da to ujedinjenje ele samo


politiari i pesnici, a to nije po volji naroda: - Ujedinjenje vekovima razjedinjenih naroda
vredi onda ako se u to ujedinjenje ravnopravno ulau krv i kosti! A ja se bojim ujedinjenja
za koje se bore politiari i novinari, pesnici i profesori.

Nikola Pai - tip politiara i dravnika i aplikacija politikog pitanja odnosa Srbije i
saveznika. Srpska politika i diplomatija u Prvom svetskom ratu oliena je u liku Nikole
Paia, radikala.

U svom politikom delovanju Pai se rukovodi nekim principima koji su postali njegova
ivotna pravila. Za njega je narod i njegov interes ispred svega. U kontaktima sa narodom
nije oholi i samouvereni politiar, nego skroman i jednostavan graanin i jedinka iz toga
naroda. U poslovima politike narod je za Paia vrhovno merilo. Moe u politici ii u obraun
sa pojedincima, ali ne i sa narodom, jer onda je i smisao politike obezvreen. Snaga
samokontrole samosavlaivanja je znaajna vrlina Paieve linosti.

Njegov ivotni pricip je optimizam, ne toliko to je po prirodi optimista, nego zato to


smatra da politiar mora da bude optimista, mora da bodri narod i uliva mu veru. Pai sve
podreuje politikom cilju. On je tu da vodi politiku i da u tome postigne cilj koji je postavio,
bez obzira na sredstva koja e morati da upotrebi. Meutim, Pai je spreman da prihvata
kompromise koji e dovesti do sporazuma. Glavno njegovo "oruzje" jeste strpljenje,
trpljenje i tolerancija.

Iako se u svom politikom i dravnikom delovanju rukovodi svojim principima, on im nikad


ne robuje, ume da odstupi, da preuti i oprosti, da odobri i ono to on lino ne odobrava.
Uvek vodi rauna o situaciji i trenutnim okolnostima. U tome je veliina njegove ljudske
linosti, zato on deluje ljudski, narodski. Pai iz "Vremena smrti" je politiar i dravnik.
Njegov lini i porodini ivot gotovo da ne postoji. Kao politiar i dravnik usmeren je ka
cilju izbavljenja srpskog naroda iz zla.

Vreme smrti - etvorotomnim romanom Vreme smrti Dobrica osi se pridruuje piscima
koji su za romansijersku temu uzeli Prvi svetski rat na tlu Srbije: Branislavu Nuiu, Stevanu
Jakovljeviu i Rastku Petroviu. osiev stvaralacki pristup Prvom svetskom ratu razlikuje se
od svih prethodnih. Dok su spomenuti pisci ovaj rat sagledali parcijalno, samo jednim
delom, izvan sopstvenog stvaralakog konteksta osi ovaj rat i njegovo vreme sagledava u
kontekstu individualne i nacionalne istorije od kraja 19. veka pa do Drugog svetskog rata.
Time je roman Vreme smrti samo segment iroke istorije poluvekovnog ivota Srbije.
Posebnu dra predstavlja injenica da su junaci ovog romana proistekli iz Korena a
nastavljaju romansekni ivot u Vremenu zla i Deobama. Prikazano je delovanje diplomatije,
Skuptine, Vlade, Genaral - taba; pokreti vojski, bitke atmosfera fronta i bolnice. Ovaj plan
je ispunjen i delovanjem velikog broja istorijskih linosti, koje su spona izmeu opteg i
pojedinanog, istorijskog i ljudskog. Ove linosti pojavljuju se u dvostrukom svetlu: kao
linosti koje stvaraju istoriju i ostavljaju tragove u njoj, i kao linosti koje imaju individualna
svojstva, izraena u isto intimnim trenucima njihovog istorijskog ivljenja i delovanja vojvoda Mii i Nadeda Petrovi, na primer.

Roman je zahvatio dve kalendarske godine Prvog svetskog rata, ali je vremenski to nepuna
godina od izbijanja rata do povlaenja preko Albanije. U njemu su na najbolji nain
aktivirane sve osnovne epske supstance: vreme, prostor, dogaaj i linosti. Prostor je irok:
cela Srbija je poprite ratnih zbivanja i nesrenih sudbina, ali se, unoenjem dokumentarne
grae, prostor proiruje na Evropu i njene glavne gradove, u kojima se javljaju odeljeci
golgote Srbije. Dogaaji su razvijeni i isprepleteni: osnovni dogaaj je rat, ali se on grana u
bezbroj epizoda i situacija, koje zahvataju razliite krajeve, gradove i sela, opte i
pojedinano, narod, porodicu i pojedinca. Ratni vihor je zahvatio ne samo narod nego i veliki
broj pojedinaca, od onih koje je istorija upamtila do onih koji su potonuli u zaborav,
ostavivi svoja stradanja i podvige istoriji naroda kome su pripadali.

Dokumentarna zasnovanost - Istorijskoj verodostojnosti prikazanih dogaaja i sudbina


doprinosi obilje dokumentarne grae, koja se unosi ne kao ilustracija, kao uzgredno
sredstvo, nego sistematski, promiljeno, sa jasnom umetnikom intencijom. Od
nebelestrikih javljaju se pisma, zapisi, leci, proglasi, naredbe, depee, estitke, izjave
novinski tekstovi. Najee se jedan oblik javlja u kontinuitetu, u manjim ili veim
odlomcima - Ivanova pisma roditeljima, zapisi kralja Petra, proglas prestolonaslednika
Aleksandra vojsci. ei je sluaj da se isti oblik javlja u vidu kolaa - pisma zarobljenika,
enska pisma zarobljenicima, novinski tekstovi. Najee se oblikuje kola razliitih
nebeletristikih oblika-pisama, depea, novinskih tekstova, zapisa.

Zapisi Neznanog Bolesnika javljaju se kontinuirano kroz deo tree knjige kao posebne celine
izmeu poglavlja. Epilog romana je kombinacija dokumentarnog materijala (28
dokumenata) i narativnih segmenata koji imaju kopulativnu funkciju.

Govor dokumenta nadomestio je Paievu obavezu da sve to prikae narativnim sredstvima,


to bi zahtevalo razgranavanje prie, uslonjavanje siea, uvoenje i oblikovanje novih
likova.<br>Pria se doivljava kao svedoenje, a pievo oblikovanje prie kao nastojanje
da se obezbede ralevantne injenice.

Narod i pojedinac - Narod (Srbija) ima istaknuto mesto u romanu Vreme smrti. To je i
razumljivo kada se ima u vidu pieva intencija da napie istorijski roman o stradanju i
patnjama Srbije u Prvom svetskom ratu. Narod je olien u masama vojnika koji ginu za
odbranu zemlje, u ranjenicima koji umiru po bolnicama, u masi koja protestuje pred
Skuptinom, u kolonama koje se povlae kroz popaljenu Srbiju. Ali narod je skup
pojedinaca, zbir pojedinanih sudbina; to nije kompaktna nego vrlo heterogena masa koju
ine razliiti karakteri, mentaliteti, htenja, elje, doivljaji, stradanja, patnje, radosti, sitna
zadovoljstva, pakosti, niske strasti. Veliki broj pojedinaca koji se ne izdiu iznad mase, kao

izrazite individualnosti, ali ipak, nekom svojom crtom karaktera, postupkom, reju - grade
mozaik narodnog mentaliteta.

Sloenost ljudskog sveta ovoga romana utoliko je vee to se ovde sreu istorijske i fiktivne
linosti. Svi njegovi likovi su precizno i paljivo vajani, dovoljno specificni i individualizovani
tako da svaki pojedinac predstavlja svet za sebe: originalnost karaktera, psihologije, svesti i
misli. Tako je predoena sloena i bogata slika jednog naroda sa bogatim registrom naravi poloticari (Pai, Vukain Kati), vojskovoe (ivojin Mii, Radomir Putnik), vojnici (Bogdan
Dragovi, Gavrilo Stankovi, Luka Bog, neznani Bolesnik), graani (Olga Kati, Nadeda
Petrovi), itd.
________________________________

You might also like