You are on page 1of 60

SADRŽAJ

PREDGOVOR
1.UVOD…………………………………………………………………………………………5
1. 1 Predmet istraživanja
1 .2 Cilj istraživanja…………………………………………………………………………….6
1. 3 Metode istraživanja……………………………………………………………………..…..6
1. 4 Hipoteza…………………………………………………………………………………….7
1. 5 Struktura rada……………………………………………………………………………….8
2. POJAM I DEFINICIJA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA………………………………………8
2. 1 Podjela finansijskih tržišta…………………………………………………………10
2. 2 Determinante finansijskih tržišta…………………………………………………..11
2. 3 Elementi finansijskih tržišta………………………………………………………..12
3. MEĐUNARODNA RAZMJENA…...………………………………………………………13
3. 1 Ekonomske aktivnsoti, ekonomske transakcije, međunarodni finansijski tokovi….17
3. 2 Međunarodna likvidnost……………………………………………………………19
4. DEVIZNO TRŽIŠTE……………..…………………………………………………………23
4. 1 Pojam i značaj deviznog tržišta……………………………………………………...23
4. 2 Karakteristike deviznog tržišta……………………………………………………...24
4. 3 Uslovi funkcionisanja deviznog tržišta………………………………………….......25
4. 4 Pojam i značaj deviza…………………………………………………………….….26
4. 5 Devizni kurs………………………………………………………………………....28
4. 6 Funkcije deviznog tržišta……………………………………………………………32
4. 7 Organizovanje deviznog tržišta……………………………………………………...33
4. 7. 1 Decentralizovani model deviznog tržišta……………………………………....34
4. 7. 2 Centralizovani model deviznog tržišta…………………………………………34
4. 8 Instrumenti deviznog tržišta………………………………………………………...35
4. 9 Transakcije na deviznom tržištu……………………………………………………37
5. TEHNIKE POSLOVANJA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU…………………………………37
5. 1 Poslovanje banke za vlasitti račun…………………………………………………..37
5. 2 Swap poslovi………………………………………………………………………..39
5. 3 Špekulativni poslovi………………………………………………………………...39
5. 4 Pokrivaje kursnih razlika…………………………………………………………...39
6. ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE U BiH……..………………………………………40
7. VALUTNI ODBOR U BiH…………………………………………………………………..42
7. 1 Osnovne karateristike valutnog odbora……………………………………………...43
7. 2 Reforma bankarskog sektora u BiH………………………………………………….47
7. 2. 1 Perspektive kretanja bankarskog sektora u BiH-prilike i prijetnje……………...50
7. 3 Tržište kapitala…………………………………………………………………………..51

Devizno tržište BiH

8. ZAKLJUČAK………..………………………………………………………………………55
9. LITERATURA……………………………………………………………………………….56
10. POPIS TABELA……....……………………………………………………………………59

2
Međunarodna finansijska tržišta

Devizno tržište BiH
PREDGOVOR
Finansijski sistem jedne zemlje koji predstavlja podsistem privrednog sistema te zemlje na
kojem djeluju finansijska tržišta sa finansijskim učesnicima i finansijskim instrumentima.
Finansijski sistem treba da omogući nesmetano funkcionisanje privrednog sistem, kao rasta i
razvoja nacionalne ekonomije, tj. mehanizam putem kojeg se vrši transfer finansijskih sredstava
između različitih djelatnosti i subjekata privređivanja, kako bi se obezbjedio nesmetani tok
kretanja finansijskih sredstava između javnog sektora, sektora stanovništva, sektora privrede i
inostranog sektora
Financijsko se posredovanje najviše odvija preko banaka i financijskih tržišta. Novi globalni
trendovi deregulacije i internacionalizacije su podstakli razvoj financijskih tržišta, institucija, a
osobito tržišta kapitala. Nebankarske financijske institucije i financijska tržišta postaju sve više
značajna i globalni financijski sistem se podijelio u tom smislu. Shodno tomu, globalni
financijski sistem se trenutačno ogleda u dva modela financijskog sistema: "anglosaksonski" i
"kontinentalni". Anglosaksonski financijski sistem naglašava financijska tržišta i nebankarske
financijske institucije na štetu banaka. U proteklih dvadeset godina desio se značajan razvoj
financijskih tržišta i instrumenata unutar ovog sistema, koji se smatra najrazvijenijim u svijetu.
Kontinentalni model pridaje manje značaja financijskim tržištima i financijskim instrumentima,
što za posljedicu ima veću ulogu za banke, koje su krucijalne financijske institucije sistema. U
kontinentalnom sistemu, banke su univerzalnog tipa - financijski supermarketi koji nude cijeli
dijapazon usluga, uključujući usluge financijskog tržišta (emitiranje i prodaju vrijednosnih
papira, financiranje i financijsko upravljanje). Financijski sistem BiH generalno slijedi
kontinentalni model, u kom banke imaju vodeću ulogu i u kom su financijska tržišta i instrumenti
manje razvijeni. Financijsko tržište BiH ima tržište kapitala, ali nema razvijeno tržište novca.
Instrumenti financijskog tržišta su relativno nerazvijeni (bez ijednog inovativnog instrumenta).

Financijska tržišta su aktivna, podložna trenutnim promjenama i cijeli svijet ovisi o njima je oni
predstavljaju ogledalo za kontrolu poslovanja preduzeća od strane investitora (štediše), poticanje
preduzeća da postigne veću efikasnost.
U funkcionisanju finansijskog sistema jedne zemlje devizno tržište ima veliki značaj jer
predstavlja povezanost nacionalne privrede sa međunarodnim okruženjem, a ta povezanost je
izraz realnih ekonomskih tokova: međunarodne trgovine, međunarodnih usluga i kretanja
stanovništva, koji dovode do ekonomske aktivnosti vezane za inostranstvo, odnosno aktivnosti
izražene u novcu koji je različit od domaćeg, kao i kretanja kapitala (investicije, špekulativni
kapital, dobit, saldiranje) između različitih zemalja.
Danas sve prisutnija globalizacija najbolje je vidljiva kada je riječ o savremenom deviznom
tržištu. U prilog tome ide, u prvom redu, način na koje suvremeno devizno tržište funkcionira.
Funkcioniranje deviznog tržišta moguće je zahvaljujući visokoj razini tehničkog i tehnološkog
razvoja te sofisticiranoj komunikacijskoj tehnologiji. Tehnički i tehnološki razvoj omogućio je
globalno povezivanje državnih ekonomija do stupnja na kojem skoro da i nema privrednih
subjekta koji se ne pojavljuje na pojedinom deviznom tržištu i time postaje dio svekolikog
3
Međunarodna finansijska tržišta

Najvažniji učesnici su velike komercijalne banke. komercijalni kupci deviza – multinacionalna kompanija. centralne banke. brokeri i dileri. već ga čini svjetska mreža učesnika međusobno povezanih savremenim komunikacijskim sredstvima gdje se trgovanje odvija na specijalizovanim deviznim berzama i u sistemu međusobno povezanih banaka. tog tržišta. specijalizovani za trgovinu devizama. što objedinjeno čini 24-satno svjetsko devizno tržište. Najveći promet obavlja se preko specijalizovanih brokera devizama na međubankarskom tržištu. 4 Međunarodna finansijska tržišta . Velike komercijalne banke su ’’Market makersi’’. spremni u svakom trenutku kupiti ili prodati devize po određenoj cijeni.Devizno tržište BiH deviznog tržišta. Devizno tržište ne postoji kao organizovano centralno mjesto trgovanja. koji povezuju banke uz nisku proviziju.

tako i sa stanovišta svjetske ekonomije. usporeno sprovođenje reformi u fiskalnom sektoru i bankarskom sistemu i čitav niz drugih faktora. nerazvijenost tehnologije. Istovremeno. kao i liberalizacija kretanja novca i kapitala. tj. veliki spoljni dugi. S obzirom da nacionalne mjeri. ekonomsko . sve više upućuju nacionalne ekonomije. Devizno tržište ima veliki značaj za zemlje u razvoju. i upravo on predstavlja ekonomije ne predstavljaju zatvorene ekonomske sisteme jer svaka zemlja je u većoj ili manjoj odraz njenog nacionalnog. njihove monetarne sisteme i valute jedne na druge. ono ima značajnu ulogu kako sa stanovišta jedne zemlje. Nepostojanje svjetskog novca. ono što usporava proces tranzicije je i nepostojanje adekvatne zakonske regulative. Sve su to faktori koji ograničavaju razvoj jedne nacionalne ekonomije i usporavaju njen napredak ka razvijenim tržišnim ekonomijama. Provođenje mnogih reformi kod zemalja u tranziciji je uzrokovalo mnoge poteškoće u funkcionisanju deviznog tržišta jer zemlje u tranziciji su suočene sa nizom problema koje bi trebale prevazići kako bi se uključile u savremene ekonomske tokove. Devizno tržište omogućuje zemljama u tranziciji njihovo uključivane u međunarodne ekonomske tokove. UVOD 1. nizak nivo stranih ulaganja u pokretanje proizvodnje i zapošljavanje. To ukazuje na činjenicu da je razvoj deviznog tržišta uslovljen razvojem ostalih segmenata jedne nacionalne ekonomije. a jedan od ograničavajućih faktora je svakako i nepovoljna politička i socijalna situacija. kako ekonomski. nepostojanje međunarodnog jednstvenog sredstva plaćanja je uvjetovalo nastajanje deviznog tržište koji predstavlja mehanizam putem kojeg se vrši zamjena valute jedne zemlje za valutu druge zemlje i koji ujedno predstavlja jedan od najznačajnijih elemenata finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema. a istovremeno obezbjeđuje informativnu funkciju. publikovanjem kurseva. što omogućava ekonomskim subjektima da pravovremeno i tačno utvrde uticaj svojih deviznih obaveza i potraživanja na bilans poslovanja. međunarodne trgovine.finansijskog suvereniteta. spora i neprilagođena administracija. jer ono obezbjeđuje utvrđivanje odnosa vrijednosti jedne nacionalne valute prema drugoj. visok nivo nezaposlenosti. visoki gubici u poslovanju preduzeća. pa tako i politički upućena na saradnju sa drugim zemljama.. Međutim. proces privatizacije još uvijek nije završen što dodatno usporava dalji razvoj. konkretno u našem slučaju je to Bosna i Hercegovina.Devizno tržište BiH 1.1 Predmet istraživanja Svaka zemlja ima svoj novac koji koristi kao zakonsko sredstvo plaćanja. odnosno devizno tržište ima veliki značaj za svaku ekonomiju. Pored toga. Razvoj međunarodne podjele rada. ali isto tako ni nacionalna ekonomija ne može biti razvijena ako njeno devizno tržište nije dostiglo 5 Međunarodna finansijska tržišta . Kao takvo. automatski ograničava i razvoj i fikasno funkcionisanje deviznog tržišta u zemljama u tranziciji. postojanje gore navedenih problema. siva ekonomija je izuzetno prisutna u cjelokupnoj privredi. nelikvidnost privrednih subjekata. visoka inflacija. Sa ciljem boljeg razumijevanja trenutne situacije u ovim zemljama ukazaćemo na neke od osnovnih problema prisutnih u njima. Osnovi problemi sa kojim se susreće su: deficit tekućeg računa platnog bilansa (veći uvoz od izvoza).

Devizno tržište u BiH i uopšte u zemljama u tranziciji se ne može razviti bez određenih temeljnih promjena u sadašnjem ekonomskom sistemu. kao i na promjene koje je neophodno izvršiti u postojećem sistemu kako bi devizno tržište ostvarilo određeni stepen razvoja i kako bi jedna ekonomija uopšte. ono što usporava dalji razvoj tržišta kapitala je mali broj investitora. određeni makroekonomski pokazatelji upućuju na značajne pomake u cjelokupnom razvoju BiH. proces tranzicije joj je nametnuo brojne reforme koje ona mora provesti u što kraćem vremenskom periodu. Razlog tome je prije svega činjenica da je izvoz u ovim zemljama mnogo manji od uvoza što dovodi do oskudice deviza. U cilju što boljeg razumijevanja trenutne situacije na deviznom tržištu u Bosni i Hercegovini. Da bi jedna zemlja u tranziciji mogla napredovati mora da ima dobro razvijeno devizno tržište i finansijski sistem. još uvijek se nažalost ne može reći da ima razvijeno devizno tržište.2 Cilj istraživanja Cilj ovo pristupnog rada je upoznavanje sa pojmom deviznog tržišta. deviznim rizicima kojima su izloženi učesnici deviznog tržišta. ali i da se bez potpunijeg i svestranijeg razvoja deviznog tržišta ne može pokrenuti ni ekonomski razvoj ovih zemalja. a samim tim i u razvoju finansijskog sistema i deviznog tržišta koje ćemo dataljno objasniti kroz ovaj pristupnom radu. koja je zabilježila značajne rezultate u ekonomskom razvoju ali. a reforme se odnose na sve segmente političkog i ekonomskog života. i na kraju. konkretno u našem slučaju BiH. Jedan od problema sa kojim se susreću zemlje u tranziciji. 6 Međunarodna finansijska tržišta . Ukoliko BiH želi da ostvari napredak na putu jedne stabilne ekonomije. u nastavku ćemo se ukratko osvrnuti na stanje u našoj zemlji. kako otkloniti te postojeće probleme. kao ni tržište finansijskih derivata. a samim tim i na devizno tržište koje je prilično nerazvijeno u BiH. posebno Bosna i Hercegovina. Cilj mog istraživanja je ukazati na osnovne probleme deviznih tržišta kod zemalja u tranziciji. S druge strane. koje se rangiraju kao najlošiji tržišni materijal. pa tako i BiH je nedovoljna razvijenost deviznih tržišta. Jedan od nedostataka je i nepostojanje tržišta za korporativne ili vladine obveznice. ali i nepostojanje adekvatnih propisa koji se odnose na ovaj segment finansijskog tržišta. 1. S obzirom da su devizna tržišta u zemljama u tranziciji prilično nerazvijena. Bosna i Hercegovina. a sve u cilju približavanja deviznim tržištima razvijenih zemalja. U zemljama u tranziciji devizno tržište je na relativno niskom stepenu razvijenosti u odnosu na devizno tržište ekonomski razvijenih zemalja. Ipak.Devizno tržište BiH određen stepen razvoja. uz razvijeno devizno tržište. sa deviznim sistemom i deviznom kontrolom. njegovim funkcionisanjem. kao i slaba ponuda tržišnog materijala jer se na berzama u BiH još uvijek trguje samo akcijama iz procesa privatizacije. devizno tržište je sastavni dio cjelokupnog finansijskog sistema jedne nacionalne ekonomije i njegov značaj je izuzetno veliki za datu ekonomiju. u ovom radu ću nastojati ukazati na osnovne probleme sa kojima se susreću ove zemlje. te ocjenjivanja stepena njegovog razvoja. tehnikom poslovanja. mogla napredovati u skladu sa savremenim tržišnim principima Kao što znamo.

1. jer samo na taj način zemlja može a privlači strane investitore u našu zemlju. koji predstavlja ogledalo svih međunardnih ekonomskih odnosa jer ukazuje na svakodnevne poremećaje u finansijskom sektoru. determinante finansijskuh tržišta. političkom. finanijska tržišta. elementi finansijskih tržišta.955830 KM = 1 euro. 7 Međunarodna finansijska tržišta . međunarodna likvidnost. prema kojem CBBiH ima sužena ovlaštenja u vođenju monetarne politike. Na kraju. Druga prepreka je formiranje deviznog kursa na tržištu. U prvom dijelu ćemo se upoznati sa nekim osnovnim pojmovima kao što su: finansijski sistem. tako i ostalih elemenata koji su sastavni dio deviznog tržišta. ova pretpostavka nažalost nije ispunjena u BiH. s obzirom da se u BiH primjenjuje sistem Valutnog odbora. perspektive kretanja bankarskog sektora u BiH-prilike i prijetnje Analizirati razvijnost i uređenost tržišta kapitala u BiH razvijati tržište kapitala. privredni sistem. devizni kurs fiksiran zakonom u odnosu 1. koja ima velikog uticaja na devizno tržište. rad je podijeljen u šest dijelova. 4 Struktura rada U cilju što detaljnijih objašnjenja kako navedenih. U okviru trećeg dijela razrađena je međunarodna razmjena. ekonomske aktivnosti.51292 eura. što znači da se on ne može mijenjati bez obzira naddjelovanje tržišta. opet prema sistemuValutnog odbora. ekonomske transakcije i međunarodni finansijski tokovi. Analizirati stanje valutnog odbora u BiH (Currency board) 1.Devizno tržište BiH Postoji još niz ograničena u BiH koji koče razvoj deviznoh tržišta u BiH.’’ Iz definisane osnovne hipoteze proističu sljedeće pomoćne hipoteze:     Analizirati postojeću siutaciju u BiH Analizirati razvijenosti i uređenost i reforma bankarskog sektora u BiH . 3 Hipoteza Glavna hipoteza ovog rada je: ‘’Bosna i Hercegovina kao tranzicijska zemlja treba da izvrši sve neophodne reforme u svim segmentima društvenog i ekonomskog života koje joj je nametnuo proces tranzicije u što kraćem vremenskom periodu a sve u cilju održavanja potpunijeg i svestranijeg razvoja deviznog tržišta. ono što u velikoj mjeri utiče na razvoj deviznog tržišta je i veći uvoz od izvoza koji dovodi do odliva deviza iz Bosne i Hercegovine. jer je u BiH. U drugom dijelu ćemo se upoznati sa samim pojmom i definicijom finansijskih tržišta. ekonosmkom sektoru i bez kojeg se ne može pokrenuti ni ekonomski razvoj ove zemalje.odnosno 1 KM =0. Jedna od pretpostavki za efikasnog funkcionisanja deviznog tržišta je sprovođenje mjera intervencije Centralne banke na deviznim tržištima. podjela finansijskih tržišta.

swap poslovi. koju sam koristila prilikom identifikacije deviznog tržišta. pokrivanje kursnih razlika. zatim organizaciju deviznog tržišta. banakarskim sektorom u BiH. U šestom dijelu je obrađen valutni odbor BiH. firme i multinacionalne kompanije. U sedmi dio ima za cilj da nas upozna sa deviznim tržištem u zemljama u tranziciji. gdje razlikujemo centralizovani i decentralizovan i model. uslovima funkacionisanja deviznog tržišta. upoznavanje sa pojmom deviza i devizni kurs. kao pojam i značaj deviznog tržišta  Metoda posmatranja je korištena prilikom prikupljana podataka. 8 Međunarodna finansijska tržišta . sa karakteristikama deviznog tržišta. literature I drugo. centralne banke). U petom dijelu je obrađena analiza postojeće situacije u BiH. odnosno sa postojećim stanjem u Bosni i Hercegovini. špekulativni poslovi). Kroz ovaj rad korištene su sljedeće metode:  Metoda deskripcije koju sam koristila prilikom definisanja pojmova i činjenica vezan za ovaj pristupni rad  Metoda analize i sinteze. tehnike na deviznom tržištu (poslovanje banaka za vlastite račune.Devizno tržište BiH Četvrti dio ima za cilj da nas upozna sa pojmom i značajom deviznog tržišta. te učesnike i instrumente deviznog tržišta. subjekti na deviznom tržištu (komercijalne banke. intrumenti deviznog tržišta. refoma bankarskog sektora.

to je jedan dinamičan organizam u kome se kontinuirano dešavaju raznovrsne ekonomske i društvene promjene. a drugi se tiho gube. želja i interesovanja kupaca radi poznavanja i praćenja tržišne potražnje. Nešto više ćemo obrazložiti devizno tržište. mogu se definisati kao organizovana mjesta na kojima se susreću ponuda i tražnja za različitim oblicima finansijskih instrumenata (ili aktive). omogućavaju povezivanje investicionih subjekata. doprinose privrednom razvoju. Da bi se neki proizvod mogao prodavati. Finansijsko tržište je mjesto susreta ponude i tražnje sa različitim oblicima finansijske aktive. jer nema važnijeg zadatka od stalnog pronalaženja novih kupaca i zadržavanja postojećih. dok tržište predstavlja uređeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjene. Svojina i tržište predstavljaju dvije osnovne institucije privrednog sistema. Na finansijskim tržištima se određuju cijene finansijskih sredstava. Ona omogućavaju normalno i nesmetano funkcionisanje nacionalne ekonomije. kojima nedostaju finanijska sredstva. omogućavaju alokaciju slobodnih finansijskih sredstava. Imaju veliki značaj za razvoj proizvodnje. U širem smislu. kao i moguće sankcije u slučaju ako se jedan od učesnika u razmjeni ne pridržava ustaljenih pravila ponašanja. U užem smislu. Preko finansijskih tržišta omogućava se efikasno korišćenje finansijskih sredstava jedne nacionalne ekonomije. Pojavljuju se i novi ponudbeni artikli. usmjeravanjem tokova finansijskih sredstava od onih subjekata koji raspolažu viškovima sredstava ka onim subjektima kojima ta sredstva nedostaju. kao organizovana mjesta na kojima dolazi do susreta ponude i tražnje za različitim oblicima finansijskih instrumenata. odnosno obrazuju se cijene korišćenja finansijskih 9 Međunarodna finansijska tržišta . Zato je neophodno upoznavanje potreba. Na osnovu ovoga može se reći da tržište predstavlja uređeni i ustaljeni mehanizam robne razmjene. Šta više. i štednih subjekata. Može se definisati kao ukupnost odnosa ponude i tražnje koji se na određenom prostoru i u određeno vrijeme ispoljavaju povodom razmjene roba i usluga. Na njemu se svakodnevno pojavljuju novi prodavci i kupci. Finansijska tržišta predstavljaju najznačajniji i najosetljiviji dio ukupnog ekonomskog i finansijskog sistema svake zemlje.Devizno tržište BiH DEVIZNO TRŽIŠTE Kroz ovaj seminarski rad detaljnije ćemo vas upoznati sa samim značajem finansijskih tržišta. dok neki stari nestaju. Može se posmatrati u širem i užem smislu. Na osnovu ovoga svaki učesnik u razmjeni može da predviđa reakcije drugih učesnika na aktivnosti koje on preduzima. povećanje društvenog proizvoda i ostvarivanje akumulacije. Ukoliko nema tržišta nema ni biznisa. kao i njihovom podjelom. koji raspolažu viškovima finansijskih sredstava. Na tržištu ne postoji poželjnija alternativa od stalnog prisustva na njemu! Tržište nije statican i nepromjenljiv potencijal. čime se obezbjeđuje efikasnije poslovanje u privredi. U daljem tekstu navešćemo osnovne funkcije finansijskih tržišta u kojim se ogleda sam njihov značaj: finansijska tržišta. finansijska tržišta postoje svuda gdje se obavljaju finansijske transakcije. jer su potrošači za njih izgubili interes. Svojina određuje ko će biti učesnik na trištu i kako će se ponašati u tržišnoj razmjeni. za njega treba da postoji tržište. Ta uređenost tržišta znači da postoje određena definisana pravila ponašanja kojih treba da se pridržavaju učesnici u razmjeni. jer dovode do povećanja mobilnosti finansijskih sredstava.

mnogi drugi subjekti se pojavljuju kao držaoci (holderi) deviznih sredstava. kao što su naročito. Devizno tržište BiH čine sve kupovine i prodaje deviza. privatne firme. Primjera radi. Danas. između banaka 2. Kroz devizni kurs se domaće cijene efektivno prevode u strane cijene i obrnuto. kupoprodaja jedne vrste deviza za drugu. između banaka i drugih osoba. Osnovna uloga deviznog tržišta je formiranje deviznog kursa. koji ulaze u transakcije kupoprodaje očekujući zaradu od deviznih transakcija. Kupovina i prodaja deviza na rok može se vršiti po tečajevima o kojima se dogovore ugovorne strane. Međutim. institucionalni investitori i slično. na deviznom tržištu nacionalna valuta proda za inostanu valutu kojom će ta roba da se plati. Devizna tržišta postoje od kada postoji međunarodna trgovina robama i uslugama i ako bi se išlo u historiju. Na deviznom tržištu se obavljaju poslovi kupoprodaje domaće valute za devize. a koje imaju uticaja na tekući bilans. prvo je potrebno da se ona na međunarodnom robnom tržištu kupi. da bi se roba uvezla. pored trgovaca koji omogućavaju izvršenje transakcija koje su posljedica izvoza robe i usluga. Na deviznom tržištu kupuju se i prodaju strana sredstva plaćanja. Osnov za postojanje ovog tržišta je međunarodni platni promet. razlike postoje. Domaća valuta je Konvertibilna marka (KM).Devizno tržište BiH sredstava. na tržištu su aktivni i razni špekulanti. samo što je predmet razmjene različit. tako i od načina njegovog funkcionisanja i motiva njegovih aktera. ali i da se potom. Takođe. odnosno da nosilac deviznih sredstava kupi raspoloživa sredstva i da ih proda drugim subjektima radi plaćanja njihovih obaveza prema inostranstvu. Postojanje deviznog tržišta je direktno uslovljeno obavljanjem međunarodnih ekonomskih odnosa. Pored njih. usklađuje se devizni kurs i upravlja deviznim nacionalnim rezervama. Finansijska tržišta omogućavaju smanjenje troškova spajanja subjekta koji želi da proda. sa subjektom koji želi da kupi određeni finansijski instrument. Formiranje deviznog kursa je pod uticajem centralne banke i ona kupovinom i prodajom deviza utiče na visinu kursa. komercijalne banke. dolazi i do smanjenja troškova u vezi sa pribavljanjem određenih informacija koje se mogu dobiti na finansijskim tržištima. Devize se mogu prodavati i kupovati promptno i na rok. Mjenjanje deviznog kursa uslovljava i promjenu cijena. Na njemu se utvrđuje devizni kurs i upravlja se deviznim rezervama. a one proizilaze kako zbog nastanka deviznog tržišta. koji se pojavljuju kao značajni sudionici na deviznim tržištima. Obrnuta je situacija kad se roba izvozi. Devizna tržišta su povezana sa novčanim i tržištima 10 Međunarodna finansijska tržišta . Osnovna pravila funkcionisanja deviznog tržišta i tržišta roba i usluga skoro da su ista. Finansijska tržišta omogućavaju da se smanjuje rizik iz poslova koji se obavljaju na ovim tržištima. poslovi zaštite od deviznog rizika i kao mnogobrojni drugi poslovi. trgovanje kratkoročnim hartijama od vrjednosti. moglo bi da se zaključi da su postojala od vremena kada su poslovala kao klirinške kuće zamjenice. Banke mogu međusobno kupovati i prodavati devize neposredno i na deviznom tržištu. Ekonomske transakcije sa inostranstvom se uglavnom realizuju na dva tržišta. koje se obavljaju u Federaciji: 1.

One mogu da budu promptne . Pored toga. zadnja cijena koja je realizovana u toku dana je ona cijena koja se može koristiti za zaključivanje legalnih transakcija između banaka i njihovih klijenata. Za kakvu imovinu ćemo se opredjeliti . u određeno vrijeme i taj metod se zove fixing.i transakcije na termin. kao specifična roba. uključuje sva potraživanja koja glase na inostranstvo. promptni i terminski devizni kursevi.zavisi od naših procjena koji ćemo prinos od takve imovine ostvariti u budućnosti. Razlog štednje se nalazi u želji da se obezbjedi pokriće buduće potrošnje.da se izvršavaju u relativno kratkom roku po zaključenju . Opredeljenje za devize je opredeljenje za bilo koju drugu imovinu koju imamo. Jedna od osnovnih funkcija deviznog kursa jeste obezbjeđenje veze između domaćih i inostranih cijena roba i usluga. telefonom. Tako je moguće upoređivati cijene na domaćem i inostranom tržištu odnosno produktivnost rada u domaćoj privredi sa produktivnošću rada u privredama drugih zemalja. već su se transakcije obavljale među bankama u priznatim centrima. U zemljama engleskog govornog područja devizna tržišta nisu imala tradicionalno mjesto na kojem bi se trgovalo devizama. pored odnosa ponude i tražnje na deviznom tržištu. značajna forma deviznih transakcija su svap transakcije koje postoje onda kada se promptna kupovina jedne devize kombinuje sa terminskom prodajom deviza. Posebno. kada se transakcija izvršava u nekom danu u budućnosti.Devizno tržište BiH kapitala. Pojam deviznog kursa takođe zahtjeva objašnjenje i definisanje pojma devize i valute. devize . sa ekranima na kojima se nalaze cijene svih svjetskih valuta. deviza. Deviza je širi pojam koji. faksom i drugim modernim sistemima komuniciranja.akcije. obveznice. Na modernim deviznim tržištima telefone su zamjenili kompjuteri i moderna sredstva komunikacije. Budući da je riječ o specifičnoj imovini buduća vrijednost deviza će zavisiti od kamatnih stopa i očekivanih promjena kursa te valute u odnosu na druge valute. a koliki će ti depoziti biti po volumenu zavisi od očekivanja koliko će taj depozit vrijediti u budućnosti. cijene inostranih roba i usluga moguće je preračunavati i izražavati u nacionalnoj valuti. Devizne transakcije se odvijaju na deviznom tržištu koje može da bude organizovano i over the counter. imati uticaj i ekonomska politika zemlje poreko valute. Zahvaljujući deviznom kursu. Devizne transakcije podrazumjevaju prodaju i kupovinu jedne valute za drugu. 11 Međunarodna finansijska tržišta . Da bi devizni kurs u potpunosti i uspješno ostvario ovu funkciju potrebno je da bude realan i u stanju ravnoteže da je devizno tržište veoma važan segment i činilac ukupne privrede zemlje. na cijenu devize će. kao što je moguće cijene domaćih roba i usluga izražavati u inostranoj valuti. Na deviznom tržištu ključni akteri su ovlašćene banke. Pod valutom se podrazumjeva inostrani novac u vidu papirnih novčanica (banknota) i kovane monete. predstavlja mjerilo vrjednosti u zemlji koja je emitovala konkretnu valutu. pored valute. U tom smislu se i formiraju tzv. Kako se sve transakcije obavljaju javno. U evropskim zemljama je tradicija da se devizni dileri sastaju na određenom mjestu svakog dana. brokeri i centralna monetarnaustanova u funkciji intervenijenta. Shodno tome.

osiguravajuća društva. Ako se finansijsko tržište posmatra sa šireg aspekta. kao i rasta i razvoja nacionalne ekonomije i cijelokupni društveni prospearitet. inflacija.2 Valja istaći da u literature ne postoji univerzalna definicija finansijskog tržišta.ppt 2 Kumalić Jusuf:''Poslovne finansije''. prodaje i sa istom trguje. odnosno nude finansijska sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i potražnje organizovano formira cijena. 1 Putem finansijskog sistema i njegovih elemenata obezbjeđuju se slobodna novčana sredstva. Prema nekim autorima. poslovne banke. tada ono postoji tamo gdje se obavljaju finansijske transakcije. djeluju finansijska tržišta sa finansijskim učesnicima i finansijskim instrumentima. Prema tome. s obzirom na njegove osnovne funkcije. a tempo promjena ne pokazuje znakove usporavanja. U opće faktore spadaju: 1 http://www. posredničke finansijske organizacije). Promjene su uzrokovane brojnim faktorima.Devizno tržište2. koji predstavljaju niz spremnih prava. koji je podsistem privrenog sistema te zemlje. oktobar 2007. a posebno se zbog njihove važnosti i uticaja izdvajaju: novac. U okviru finansijskog sistema jedne zemlje. Razvijenost financijskog tržišta.  visoko konkurentno tržište finansijskih instrumenata. Brojne su promjene kod finansijskih tržišta.Devizno tržište BiH 2. naprotiv promjene i njihov tempo postaju dinamičniji. 12 Međunarodna finansijska tržišta . nego.  mehanizam preko koga se finansijska aktiva kupuje. 136. od finansijskih tržišta i finansijskih instrumenata (vlasnički instrumenti. nužno investiranje i ulaganje u tokove reprodukcije.  organizovano mjesto i prostor na kome se traže. finansijsko tržište se definiše kao:  mjesto gdje se trguje različitim oblicima finansijske aktive. monetarna politika.ekonomskog sistema svake nacionalne ekonomije. od velikog je značaja finansijski sistem za funkcionisanje privrednog i ukupnog društveno . predstavlja njegovu mjerodavnu razvijenost nacionalne privrede i njene uključenosti u savremene svjetske ekonomske tokove. POJAM I DEFINICIJA FINANSIJSKOG TRŽIŠTA U literaturi se uglavnom naglašava da u najširem smislu riječi tržište predstavlja mjesto gdje se sučeljavaju ponuda i potražnja za robom. penzioni fondovi. koncentracija kapitala. koje dijelimo na: opće i tržišne.. Bihać. svaki finansijski sistem sačinjava veći broj finansijskih institucija (centralna banka. dugovni instrumenti. Razvoj finansijskog tržišta determiniraju brojni faktori. Efikasan finansijski sistem ima za cilj da omogući nesmetano funkcionosanje privrednog sistema. Prema tome. str. derivatni instrumenti). investicioni fondovi. štedionice. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću. uslugama i novčanim sredstvima.

poslovanje vrijedonosnim papirima na velikom broju tržišta tokom 24 sata). odnosno nejedinstvene klasifikacije. Najčešća podjela finansijskih tržišta je na:  Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnih papira. Osnovne klasifikacije su one prema postupcima u vezi emisija vrijednosnih papira.  Devizno tržište. o 90-te = kulminacija po raspadu komunističkog bloka. Dostupnost jeftinijih kompjutera i sofisticiranih komunikacijskih sredstava ima snažan uticaj na finansijska tržišta (aktivnosti su podržane elektronskim hardverom. Novi obrasci međunarodnih plaćanja uzrokovani rastom cijena nafte u 70-tim proizvele su mehanizame koji su mogli odgovoriti novosnastalim finansijskim tokovima:    Postepeni oporavak svjetske ekonomije (veći tovi štednje…) Smanjenje stope inflacije ohrabruje: Povjerenje ljudi u finansijske vriednosne papire. 1 PODJELA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Finansijsko tržište je zapravo jedinstveni sklop finansijskih tržišta. Klasifikaciju finansijskih tržišta je teško urediti.104.Devizno tržište BiH  intetelektualna konverzija političke elite prema snazi tržišta kao instrumentima ekonomske promjene: o 70-te = dominacija socijalističkih i keynesijanskih opažanja o ekonomskoj ulozi države. str. o 80-te = naglasak na tržište kao sredstvo postizanja socijalnih i ekonomskih ciljeva. 3 Finansijska tržišta dijelimo na:  Kreditna tržišta na kojima se trguje zadružnicama i kreditima. 3 Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta''.  Tržište kapitala.  Tržišta vlasničkih udjela na kojima se trguje dionicama i od njih izvedenim oblicima. Pomak prema fluktuirajućim tečajevima i nepostojanim kamatnim stopama dovodi do razvoja novih načina savladanja nesigurnosti u međunarodnoj trgovini i kretanju kapitala (nova tržišta i finansijski proizvodi za podešavanje za različite vrste rizika). 2. Međuzavisnot i povezanost finansijskih tržišta je uzrok tome. te modalitetima finansiranja. Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću. pa postoje brojne. april 2011. 13 Međunarodna finansijska tržišta .

Podjela finansijskih tržišta Redni broj 1. Aspekt Mjesto obavljanja transakcije Nacionalne ekonomije Podjela    Lokalna Nacionlana Internacionalna   Nacionalno Internacionalno  Instrumenata duga (obveznica) Vlasničkih instrumenata (dionica) Osnovne vrijednosni papire Hibridne VP Derivatne VP Promptne Terminske Prirodne finansijske active kojom s etrguje   4. opcija. futures tržišta. tržišta koja nisu homogena nego zapravo predstavljaju skup tržišta koja se nadoponjuvaju. obveznica. uz konstituciju određene literature vezano za finansiranje i finansijski menadžment. Emisije vrijednosnih papira    Novčana (uključujući tržište novca) Tržište kapitala Primarna Sekundarna Organiziranja i organizacione strukture   Međubankarska tržišta Berze 4 14 Međunarodna finansijska tržišta . Vremena plaćanja i isporuke 6. 2. kredita. izvršiti sljedeće podjele finansijskih tržišta. državnih vijednosnih papira. 3. 8.4 Očito je da se podjela finansijskih tržita može vršiti prema više kriterija. Vremena plaćanja i isporuke 5. izvozna potraživanja. Tabela 1. Mogle bi se. potraživanja po kreditnim rizicima. pa i konkuriraju jedno drugo.Devizno tržište BiH U praksi postoji vise tržišta: tržište dionica. Roka dospijeća finansijke active      7. leasing.

Devizno tržište BiH  OTC (over the counter) Izvor: Mersud Ferizović: ’’ Razumijevanje finansijskih tržišta’’.  autonomnost centralne banke u vođenju monetarno-kreditne politike. tokovi.  otvorenost domaćeg tržišta novca i kapitala. Stoga je neophodno uspostaviti navedene ograničavajuće faktore i iste održavati u cilju razvoja finansijskog tržišta kao i cjeline i njegovih muđusobno uslovljenih dijelova.  formiranje cijena vrijednosnih papira (saglasno ponudi i potražnji vrijednosnih papira na finansijskom tržištu).  razvijen finansijski sistem (finansijske institucije. april 2011. bez obzira da li se radi o lokalnom.  poštovanje zakonske regulative (uređena pravna država). 2 DETERMINANTE FINANSIJSKOG TRŽIŠTA Za razvoj i funkcionisanje finansijskog tržišta postoji niz ograničavajućih faktora.  finansijski instrumenti (predmet trgovanja na finansijskom tržištu). 2.  stabilnost kupovne snage novca i deviznog kursa (stabilno održavanje cijena deviznog kursa).  visoki stepen razvoja privrede i društva (visoki nacionalni dohodak. 2.  autonomnost privrednih subjekata kreiranje i relacije poslovne odluke.  široka lepeza vrijednosnih papira podobnih za trgovanje na finansijskim tržištima. instrumenti). nacionalnom ili međunarodnom finansijskom tržištu.  tržišni uslovi privređivanja (djelovanje zakona ponude i potražnje). 3 ELEMENTI FINANSIJSKOG TRŽIŠTA Temeljni elementi finansijskog tržišta su:  tržište (mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja za finansijskim instrumentima).  autonomnost poslovnih banaka i razvijen bankarski sistem. Ekonomski fakultet Univerziteta U Bihaću. Savremena teorijska i praktična iskustva ukazuju da se u dijelu razvoja i efikasnog funkcionisanja najviše prisutne slijedeće determinante:  vlasnički odnosi (isti tretman dati svim oblicima vlasništva). kao i njihova povezanost sa međunarodnim tržištem novca i kapitala.  koncentracija i mobilizacija finansijskih sredstava. 15 Međunarodna finansijska tržišta . radi formiranja odgovarajućeg nivoa štednje i ponude kapitala) Svaka navedena determinanta ima poseban uticaj na razvoj i funkcionosanje finansijskog tržišta i njegovih dijelova.  jedinstveno finansijsko tržište (stadardizacija i jednoobraznost).  učesnici na finansijskom tržištu (odnosi se na finansijske institucije i posrednika).

U teoriji i praksi. pored podjele finansijskog tržišta na perfektno i inperfektno. Prosutni su troškovi kliringa (kod trgovine sa finansijskim derivatima). Treba istaći. bilo putem posrednika. Zato se i kaže. Cijene se na perfektnom finansijskom tržištu formiraju u zavisnosti od kretanja ponude i potražnje. Razmjena i saradnja na međunarodnom nivou ima ključni element i atribut: inostranost. Uže finansijsko tržište se identifikuje sa berzom i berzanskim poslovanjem. Prema tome. Inperfektno (nesavršeno) tržište predstavlja realnost. tako da na njih nemaju nekog posebnog uticaja ni kupci ni prodavci tržišnog materijala. ono nije teorijska tvorevina već predstavlja realnu (praktičnu) tvorevinu.Devizno tržište BiH Razvijenost finansijskog tržišta nacionalne ekonomije mjeri se putem razvijenosti naprijed navedenih osnovnih elemenata. Finansijsko tržište u širem smislu se identifikuje sa vanberzanskim poslovanjem. na tržištu su prisutne provizije i naknade posrednika u prometu za tržini materijal. Prema tome.pravnom ili drugom odnosu stranac. na ovom finansijskom tržištu se susreće ponuda i potražnja sa različitim oblicima finansijske aktive. Nesavršeno (inperfektno) finansijsko tržište ograničava aktere (učesnike) u trgovanju putem različitih trgovačko – administrativnih ograničenja (ograničenja slobode trgovanja kupcima i prodavaocima).. Teoretski stavovi o perfektnom (savršenom) finansijskom tržištu polaze od izuzetno velikog broja kupaca i prodavaca sa relativnim malim kapitalom. najveće vanbankarsko finansijsko tržište jeste OTC koje je locirano u SAD-e. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću. MEĐUNARODNA RAZMJENA Međunarodni privredni odnosi sastvani su dio ukupnih društveno . na inperfektnom finansijskom tržištu cijena finansijske aktive se formira uticajem kupaca i prodavaoca aktera finansijskog tržišta. 5 Kumalić Jusuf:''Poslovne finansije''. str. bilo direktno. često je prisutna i podjela na finansijsko tržište u užem i širem smislu riječi.ekonomskih odnosa i predstavljaju jednu historijsku kategoriju. pri čemu se obavljaju finansijski poslovi i zaključuju finansijske transakcije.5 3. Finansijsko tržište u širem smislu najčešće je organizovano preko međubankarskog tržišta i informatičkog sistema. Bihać. da je visina cijene finansijske aktive na finansijskom tržištu rezultat ravnotežnog odnosa između ponude i potražnje. oktobar 2007. Međunarodni privredni odnosi se ostvaruju se samo u slučaju kada je jedan od sudionika u privredno . da je savremeno finansijsko tržište više teorijska nego praktična tvorevina. porezi i druge dadžbine. Već smo ranije istakli da se finansijsko tržište može definisati kao mjesto gdje se proizvodi i usluge mogu kupovati i prodavati. 16 Međunarodna finansijska tržišta . Na ovom tržištu ne postoje transakcioni troškovi. U načelu se može govoriti o perfektnom i inperfektnom (nesavršenom finansijskom tržištu). vrijeme trgovanja. Dakle. organizaciju i način funkcionisanja trgovine sa finansijskom aktivom. jer ovakvo tržište predstavlja tačno određeno mjesto za trgovinu. Na njemu se zaključuju kupoprodajni poslovi koji se odnose na finansijsku aktivu i obnavljaju se poslovi vezani za finansijske transakcije.

Devizno tržište BiH
Međunarodni privredni sistem ima tri međusobno povezana sistema, i to: politički, ekonomski i
pravni. Međunarodna razmjena uvjetovana je i i poticana međunarodnom podjelom rada, koja je
sa svoje strane uslovila i mogućnosti svake zemlje pojedinačno. U rastućoj podjeli rada potican
je i razvoj specijalizacije koja je uticala dalje na razvoj međunarodne trgovine i razmjene uopće.
Sa povećanjem međunarodne podjele rada i specijalizacije, koja dalje potiče međunarodnu
trgovinu i razmjenu, raste i ekonomska međuzavisnot između pojedinih zemalja. Podjela rada je
uzročno - posljedično povezana sa usavršavanjem proizvodnih snaga čovječanstva, a podjela
rada doprinosi razvoju specijalizacije, što omogućuje niže cijene proizvoda i veću konkurentnost,
te time i zadovoljavanje potreba na višem nivou.
Međunarodna razmjena dopušta državama specijaliziranja u područjima komparativne
prednosti.6 Logična posljedica pravila komparativne prednosti je da u razmjeni učestvuju dvije
zemlje i dvije robe, u kome jedna zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji jedne robe,
druga zemlja ima komparativne prednosti u proizvodnji druge robe.7
Shvaćanje problematike međunarodne privredne razmjene različito je, što je i dovela do
formiranja više različitih teoretskih koncepata, a to su:
 merkantilistička,
 koncepcija liberalizma u vanjskog trgovini u klasičnoj političkoj ekonomiji,
 protekcionistička teorija međunarodne razmjene,
 neoklasična teorija međunarodne razmjene,
 intervencionostička doktrina građanske neokejnesijasnke škole,
 globalna koncepcija međunarodne ekonomske razmjene.
Prema H. G. Johnsonu, argumenti uvođenja ograničenja slobode međunarodne razmjene dijele se
u sljedeće grupe i to argumente koji su temeljeni na:
 nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na sniženje,
 nesavršenosti tržišta proizvodnih faktora, te
 argumenti mlade (nejake) industrije.
Imobilnost faktora proizvodnje izaziva razlike u apsolutnim i relativnim troškovima proizvodnje
robe/usluga između nacionalnih ekonomija. Robe/usluge u kojima se rad koristi kao dominantan
faktor proizvodnje, proizvode se u uz manje troškove u zemljama u kojima je rad obilan faktor,
troškovi proizvodnje hrane su manji u zemljama koje imaju plodnije zemljište i povoljnije
vremenske uslove.
Makroekonomski razlozi posebnog proučavanja međunarodne razmjene proističu iz postojanja
različitih nacionalnih valuta koje omogućavaju zemljama da vode posebne makroekonomske
politike, sa različitim implikacijama (u jednoj zemlji je npr. inflacija, a u drugoj je nema ili ima
6

Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta'', Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću, april 2011,
str.251

7 Bašić M., Vilogorac E.:''Osnove ekonomije'', Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2008.,str.200.
17
Međunarodna finansijska tržišta

Devizno tržište BiH
deflacija, stope ekonomskog rasta su različite, u jednoj zemlji postoji višak kapitala, a u drugoj
zemlji višak rada) na ekonomiju zemlje.8
U međunarodnoj razmjeni postoje:
 osnovna načela i to:
- načelo slobodne trgovine,
- načelo slobode prometa,
- načelo slobodnog transfera novca, te

-

druga načela proizišla iz međunarodnog privrednopravnog ugovaranja, a to su načela:
najpovlaštenije nacije,
reciprociteta,
nacionalnog tretmana,
minimalnih prava,
preferencijalnog prava,
nediskriminacije i
otvorenih vrata.

Međunarodna razmjena jedne zemlje, otvorene zemlje, odnosno otvorene privrede je povezana s
privredama inostranstva kroz tri grupe veza:
 međunarodna razmjena roba i usluga,
 međunarodna mobilnost faktora proizvodnih faktora i
 međunarodna razmjena nacionalnih valuta.9
Međunarodnom razmjenom se vrši povezivanje cijena troškova pojedinih zemalja učesnika u
prometu i povezivanje kamatnih stopa na različita sredstva finansijske aktive. Međunarodnim
kretanjem kapitala omogućuje se finansiranje neravnoteže u tekućem bilansu plaćanja.
Međunarodna razmjena svake zemlje u osnovi je odraz prvenstveno unutrašnjih zbivanja
u privredi, proizvodnje i potrošnje, ponude i potražnje viškova i manjkova tržišnih dobara u
privredi koja je otvorena prema svjetskom tržištu. Objektivne, materijalne i troškovne tržišne
okolnosti reguliraju se ekonomskom intervencijom i tako određuju tržišni uvjeti za kretanje roba
usluga i kapitala između domaćeg i svjetskog tržišta.
Osnovni razlozi uvođenja odnosa sa inostranstvom su uticaji spoljnih faktora na nacionalnu
ekonomiju i specifičnosti relacije na međunarodnim ekonomskim odnosima u odnosu na
funkcionisanje nacionalne ekonomije.

8

Bašić M., Vilogorac E.:''Osnove ekonomije'', Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2008.,str.199.

9

Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta'', Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću, april 2011,
str.253.

18
Međunarodna finansijska tržišta

Devizno tržište BiH
Vrijednost jednost robe određuje količina utrošenog rada obavljenog pod prosječnim uslovima
privređivanja, a prosječi uslovi su u privrednom smislu okruženje unutar granica date zemlje. Pa
tako kao odrednice okruženja se mogu navesti sljedeći faktori:
 resursi kojima zemlja raspolaže,
 klima, konfiguracija tla,
 geopolitički položaj,
 kultura, tradicija, religija, politički sistem,
 stepen razvijenosti i uključenost u međunarodne asocijacije.10
Kad se razmjena obavlja u okvirima jednog okruženja, svi subjekti imaju jednake pretpostavke
za djelovanje. Međutim, nastup na tržištu drugog okruženja (druge države) je i susret sa
različitim okruženjem i uslovima privređivanja. To drugo okruženje može biti povoljnije i
nepovoljnije.
Skoro nijedna zemlja nije autarhična (samodovoljna, da vlastitom proizvodnjom podmiruje sve
potrebe), stoga je međunarodna razmjena sasvim normalna pojava. Međunarodna razmjena se
temelji na različitosti resursa, tj. na različitosti uslova privređivanja u istim granama privrede.
Doprinos međunarodnoj razmjeni su dali industrijska revolucija, društvena podjela rada i razvoj
saobraćaja.
Jedna od bitnih prednosti koje pruža međunarodna razmjena, odnosno zemlja sa otvorenom
privredom je da stanovništvo može da koristi proizvode i usluge koji se ne mogu naći u zemlji, a
takođe ukoliko je izvoz veći od uvoza, dolazi do punjenja državnog budžeta što je
proporcionalmno boljem životu stanovništva u globalu. Danas gotovo da nema zemalja sa
zatvorenom privredom, što je potpuno razumljivo imajući u vidu značaj međunarodne
razmjene.11
Najglobalizovaniji vid međunarodnih ekonomskih odnosa oduvijek je bila međunarodna
trgovina. Međunarodni tokovi roba snaženi su kroz dinamičan rast proizvodnje indutrijskih i
poljoprivrednih proizvoda, a jedne strane, ali i kroz liberalizaciju svjetske trgovine, s druge
strane. Novoindudstrijaliziranije zemlje i Kina daju značajan doprinos rastu međunarodne
trgovine.12
Međunarodna trgovina i međunarodni ekonomski odnosi su naročito dobili na značaju u
savremenim tržišnim uslovima u procesu globalizacije ekonomskog i političkog sistema. Potrebe
za međunarodnom trgovinom su uslovljene najrazličitijim faktorima kao što su različit nivo
10http://www.google.ba/#hl=hr&sclient=psyab&q=medjunarodna+razmjena&oq=medjunarodna+razmjena&gs_l=
hp.3..0i30l3.1201.6351.0.6862.25.17.2.4.4.1.39

11http://www.google.ba/#q=medjunarodna+razmjena&hl=hr&prmd=imvns&ei=v6oOULjQKOqn4gSkkYD4BA&start
=10&sa=N&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.r_qf.,cf.osb&fp=64cc8079c1cf2731

12 Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta'', Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću, april 2011,
str.256.

19
Međunarodna finansijska tržišta

javni kapital se plasira u oblicima bilateralnih ili multilateralnih zajmova i ekonomskih pomoći.  Ekonomske pomoći.13 Međunarodna kretanja roba prate kretanje novca i kapitala. odnosno međunarodna trgovina pruža niz prednosti koje se ispoljavaju kroz veću mogućnost potrošnje koja je jednaka razlici uvoza i izvoza i predstavlja preduslov za razvoj privrede. zajmova. tokovima novca i kapitala. Međunarodna razmjena obuhvata pored razmjene internih dobara i obavljanje najrazličitijih proizvodnih i neproizvodnih usluga po nalogu i za račun inostanih državljanja. a pogotovo u savremenom poslovanju kada je postignut visok nivo tehnike i tehnologije. ali i danas podsticana željom čovjeka i svim društvenim formacijama da poboljša svoj način života i životni standard uopšte. a pogotovo kad je riječ o trgovinskoj razmjeni. Otvorena privreda. razvojem informatičkih i drugih telekomunikacionih tehnologija. razvojem i pr oširivanjem uloge međunarodnih. ekonomskih i drugih organizacija. zemlje koje imaju negativnu razliku između vlastite štednje i investicija. Značaj međunarodnog transfera i kapitala za zemlje u razvoju posebno se sagledava upravo u okviru problema u vezi sa finansiranjem razvoja. Spoljnotrgovinska razmjena je u pošlosti. a može biti plasiran u više oblika međunarodnog transfera:  Kredita. nauke i komunikacija. Samim tim je poželjano da svaka zemlja ima međunarodnu ekonomiju i da vodi međunarodnu politiku.Devizno tržište BiH prirodnih bogatstava u svijetu. Privatni kapital se plasira u obliku kredita ulaganja. Zahvaljujućimeđunarodnoj trgovini robama i uslugama. može bti javni ili privatni. potrebno je da uspostavlja međunarodnu saradnju u svim segmentima privrede. međunarodna podjela rada na koju utiče nivo specijalizacije i tehnologije koji je stečen u određenim zemljama. U svijetu dominiraju zemlje koje imaju otvorenu privredu. Kapital koji se plasira u deficitarne jedinice.14 Da bi se jedna zemlja razvijala i napredovala. bez obzira na postojeći sistem društvenih odnosa i stepen dostignuća privrednog razvitka i mnogih razloga. a jedna od osnovnih potreba za međunarodnom trgovinom je što za finalni rezultat ima specijalizaciju i razvoj zemlje u cjelini. ne može da se izoluje od kretanja u svjetskoj privredi. 13 14 20 Međunarodna finansijska tržišta . a ta otvorenost podrazumijeva razmjenu dobra i usluga sa inostranstvom odnoso privreda koja ostvaruje uvoz i izvoz. ekspanzijom globalističkih i drugih procesa privrede sve zemalje su toliko povezane da preduzimanje svih mjera na samodovoljnosti i autarhičnosti ostaju bez uspjeha. Nijedna nacionalna privreda u svijetu. koja kao što je već pomenuto. ne samo njenih pojedinaca. odnosno plasiran preko država ili privatnih subjekata.  Ekonomskih ulaganja.

kako za nerazvijene tako i za razvijene zemlje. zatim dolaze usluge saobraćaja i turizma. 15 3. ekonomske transakcije i međunarodni finansijski tokovi I međunarodna razmjena se mora. njihovih deviznih. Preduzeće   Robni krediti od dobavljača Bankarski krediti Trgovački papiri inozemnog 15 21 Međunarodna finansijska tržišta . U domaćim i međunarodnim transakcijama sredstava se mogu osigurati različitim instrumentima u međunarodnim transakcijama pojedinih sektora privrede. zapravo plaćanje između pojedinih institucionalnih sektora u privredi zemlje. U suštini. U međunarodnom poslovnju je od izuzetnog značaja zaštira domaće proizvodnje. Finansijske transakcije definiraju se kao finansijski tokovi. carinskih.Devizno tržište BiH Najveći značaj po obimu razmjene ima uvoz i izvoz. odnosno realne tokove prate novčani tokovi. Postoji veliki rizik u poslovanju usljed čega postoji potreba poznavanja i najudaljenijih tržišta na svijetu. kretanje roba i usluga prati kretanje novca. Razmatranje finansijskog aspekta međunarodne ekonomije znači razmatranje finansijskih transakcija u međunarodnoj ekonomiji. prenosom novčane protuvrijednosti. a one su predmet izučavanja u oblasti međunarodnih finansija. Glavni instrumenti u međunarodnim transakcijama pojedinih sektora privrede Redni broj Sektor domaće privrede Instrumenti finansijkskih transakcija  1. Tabela 2. ako je postignut dogovor o razmjeni. 1 Ekonomske aktivnosti. Međunarodne finansijske transakcije su transakcije plaćanja između pojedinih nacionalnih privreda. valutnih sistema. završiti transakcijom.

Ekonomske transakcije izražavaju se u obliku stanja ili tokova. Tokove pratimo: sedmično. Međunarodni finansijski tokovi su prije svega uslovljeni finansiranjem međunarodne razmjene. april 2011. na početku ili pak na kraju godine za koju se vrši obračun. Država    Mjenice i obveznice Zajmovi od inozemnih filijala Dionice Depoziti vanjskih rezidenata Akceptiranje izvozno-uvoznih mjenica Trgovački papiri Mjenice i obveznice Zajmovi od filijala Mjenice i dugoročne obveznice Međudržavni zajmovi (uključujući i pomoći) Krediti od međunarodnoh institucija (MMF. Stanja su veličine ekonomske pojave u nekom vremenskom period. Ekonomske transakcije dijelimo na. Osnovne podjele tokova su na:  kapitalne i  tekuće transakcije. Ekonomske aktivnosti imaju za posljedicu određene ekonomske tokove koji stvaraju. potrošnja ili razmjena ekonomskih dobara). WB I. Stanja su: vrijednosti imovine i potraživanja i određenoj tačci vremena. BS) Izvor: Mersud Ferizović: ‘’Razumijevanje finansijskih tržišta’’. Tokovi izražavaju kretanje vrijednosti ekonomske pojave po jedinici vremena.  realne i  finansijske tokove.  realne ( proizvodnja. Ekonomske aktivnosti su nužne za održavanje i razvoj društva.Devizno tržište BiH      2. mjenjaju prenose ili pak uništavaju ekonomske vrijednosti. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću. mjesečno i godišnje. Postoji jasna i snažna međuovisnost realnih i finansijskih tokova. Međunarodne finansijske transakcije višestruko nadmašuju vrijednosti međunarodne trgovinske transakcije jer finansijske transakcije ne služe sami u finansiranju trgovačkih tokova nego i za povećanje štednje i fondova.  finansijske transakcije. 22 Međunarodna finansijska tržišta . Banke    3. a danas su društva otvorena sa snažnim ekonomskim vezama s drugim društvima.

i time figurira kao rezervna valuta.16 U zlatnom standardu kao osnovno sredstvo međunarodne likvidnosti služilo je zlato. a nije razmjenjivana za zlato. bez obzira na to što je ono u sistemu MMF demonetizirano.aspx?id=33005&Page= 23 Međunarodna finansijska tržišta . te za otklanjanje prolaznih deficita u platnoj bilanci. str. na prvom mjestu zlato. Valuta koja preuzima na sebe ulogu međunarodnog (svjetskog) sredstva plaćanja predstavlja sredstvo rezervi međunarodne likvidnosti. 2 Međunarodna likvidnost Međunarodna likvidnost (engl.262. njem. Sastoji se od svih sredstava kojima raspolažu službeni monetarni organi jedne zemlje koja se upotrebljavaju u međunarodnim plaćanjima pa su ta sredstva ujedno njezine međunarodne monetarne rezerve. Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću. U suvremenom međunarodnom monetarnom sistemu međunarodnu likvidnost čine razne komponente kao što su devize. svaka sa svojim određenim mogućnostima i slabostima u održavanju vlastite valute. international liquidity.17 Sistem slobodnog važenja ili sistem papirnog važenja postoji onda kada novčana jedinica nije definirana u određenoj količini zlata ili ako je ona i definirana u određenoj količini zlata. MMF kreira koncem 60-ih godina specijalna prava vučenja koja danas u međunarodnim plaćanjima znače isto što i zlato (popularno se zovu "papirna valuta"). kovetibnilnost jedne valute u drugu i u sredstava rezervi s kojima se regulira postizanje ravnoteže putem promjenje deviznog kursa. internationale Liquidität) je sposobnost izvršavanja obveza plaćanja inozemstvu. razklika između štednje i investicije. rezervna pozicija u MMF i plemeniti metali. Fond je osnovan da: 16 Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta''. Pored funkcije međunarodnog platežnog sredstva. valute. različitim strukutrama i obimima rezerve. zapravo nema konvertibilnosti. a pored njega i devize koje su glasile na zlatne valute (tzv.Devizno tržište BiH 3. Da bi se količina svjetskih rezervi likvidnosti povećala.hr/main. te rezerve služe za intervencije centralne banke na deviznom tržištu kako bi se devizni tečaj održavao na određenim (prije propisanim) granicama. svaka s vlastitim politikama u vezi s uravnoteženjima razlike u razvoju. pa za papirne novčanice emisijske banke nemaju obavezu zamjenjivosti. razlika između vlastite proizvodnje i potrošnje. Poslije Drugog svjetskog rata stvoren je savremeni monetarni sistem kojeg čine skup međusobnih sporazuma i institucija kojima se regulira likvidnost. april 2011. 17 http://limun. zlatne devize) među kojima se isticala engleska funta. isto kao što je to nekad bilo zlato. Postavlja se pitanje kako osigurati likvidnost na međunarodnom nivou? Različite su zemlje s različitim vlastitim novčanim sistemima.

ogleda se u njegovom doprinosu stabilizaciji privrednih aktivnosti i cijena. osigura sredstva zemljama članicama tako da se mogu pridržavati pravila ponašanja dok ispravljaju ili pokušavaju izbjeći neravnotežu u platnoj bilanci i utemeljitelj institucija u kojoj se države mogu savjetovati i surađivati na međunarodnim monetarnim pitanjima. dobrovoljno učlanjene.regionalne monetarne organizacije zemalja u razvoju. jer prednost vide u zajedničkom dogovaranju u okviru ove institucije. ali samo pod uslovom da preduzmu mjere za eliminisanje tih poteškoća. MMF nije ni jedno ni drugo.regionalne meonetarne organizacije razvijenih zemalja .  svjetska trgovinska organizacija-WTO  nekoliko regionalnih organizacija: . MMF nema nikakav autoritet nad domaćom ekonomskom politikom svojih članova. Zato MMS ima sposobnost da:  izbjegne monetarne šokove (uvjetovane gubitkom povjerenja u neka sredstva rezervi i njegovu zamjenu za drugo ili zbog neravnoteže u platnom bilansu). Neki tvrde da je to jaka politička institucija koja se služi manipulacijama. 24 Međunarodna finansijska tržišta . odnosno MMF je institucija koja pozajmljuje novac svojim članovima koji imaju probleme sa finansijskim obavezama. Efikasnost MMS. Međunarodni monetarni sitem se sastoji od:  tri svjetske organizacije (direktno osnovane ili je njihov osnivanje potaknuto konferencijom u Bretton Woodsu)  međunarodni menetarni fond-MMF  svjetska banka –WB. doprinos stabilnosti valutnih tečajeva sa strateškim ciljem ostvarenja svjetske konvertibilnosti i smanjenja neuravnoteženosti međunarodne platne bilance država. Tri su osnovna pitanja koja se postavljaju u analizi međunarodnog monetarnog sistema:  povjerenje koje je uslov njegove likvindosti. a sve u cilju postizanja što stabilnijeg međunarodnog sistema poslovanja. konvertibilnosti valuta i plaćanja vezanih uz transakcije na tekućoj bilanci.  djeluje anticiklički na privredna kretanja. MMF je međunarodna kooperativna institucija koju čine 182 zemlje. Polazište u postavljanju svrhe i zadataka Fonda jest ravnomjeran razvoj međunarodne trgovine i njezina doprinosa privrednom razvoju.  osigurava optimalan rast ( u skladu s porastom svjetske trgovine i potrebama međunarodnih rezervi). drugi je poistovećuju sa Svjetskom bankom i tako dalje. Postoje različita definisanja MMF-a.  kontrola obima međunarodne likvidnosti u interesu stabilizacije.  veličina razdiobe koristi (ili troškova) koje u međunarodnom monetarnom sistemu rezultiraju.Devizno tržište BiH    upravlja pravilima ponašanja u vezi s politikom valutnih tečajeva.

Taj sistem je nailazio na poteškoće u vrijeme nastajanja monopola i koncentracije kapitala. također je došlo je do opadanja životnog standarda. Njegovi članovi zajedno rade na uspostavljanju stabilnog svjetskog rasta. Podsticanju ekspanzije i uravnoteženog rasta međunarodne trgovine. Pružanju mogućnosti zemljama da koriguju platnobilansnu neravnotežu finansiranjem i I uoptrebom sedstava Fonda uz izbjegavanje mjera koje mogu biti destruktivne za nacionalni i internacionalni prosperitet. Neke države su težile skoro potpunom eliminisanju upotrebe novca a druge su prodavale svoju valutu ispod realne cijene da bi smanjile poslovanje drugih zemalja. realnog dohotka i razvoju produktivnih resursa svih zemalja. MMF radi na pronalaženju načina da se preduhitre. Kvote imaju različite uloge i služe za:  Utvrdivanje broja glasova. Ovakva praksa je poznata pod nazivom kompetitivna devalvacija. koji treba da omogući njihovu realizaciju.  Utvrdivanje maksimalnog iznosa sredstava na korišćenje.Devizno tržište BiH Do potrebe za organizacijom kao što je MMF došlo je poslije velike ekonomske krize 30-ih godina ovog vijeka. Ciljevi MMF-a sadžani su u članu 1 Sporazuma o osnivanju Međunarodnog monetarnog fonda. i da obezbjedi Zadatak MMF-a nije smo rješavanje problema pojedinih zemalja već i funkcionisanje međunarodnog monetarnog sistema kao cjeline. Pri uključenju u MMF svaka zemlja članica deponuje odredenu sumu novca. U skladu sa ciljevima mehanizma Međunarodnog monetarnog fonda. Odnos između novca i vrijednosti roba je postao nejasan. pri tome on treba da doprinosi unapređivanju i održavanju visokog nivoa zaposlenosti. U skladu stim treba smanjiti trajanje i smanjiti stepen platnobilansnih neravnoteža. Oni se sastoje u:      Unapređenje međunarodne kooperacije. uključivao je:    Sistem fiksnih deviznih kurseva. Pul likvidnosti koji je formiran doprinosom zemalja članica. kao rezervnoj valuti. a koji treba da dopuni primarnu međunarodnu likvidnost baziranu na zlatu i dolaru. Veliki broj država sa Velikom Britanijom na čelu moralo je da napušta zlatno pravilo. Unapređenju stabilnosti deviznih kursova. Deviznu kontrolu (politika skretanja izdataka) kao metod dekuražiranja destabilizirajućeg kretanja kratkoročnog špekulativnig kapitala. održavanje deviznih aranžmana između zemalja i izbjegavanje konkurentskih devalvacija. zvanu “quota subscription”. kontrolišu i dešavaju finansijske krize. Uspostavljanju multilateralnog sistema plaćanja za tekuće transakcije i eliminaciji deviznih restrikcija koje ometaju razvoj svjetske ekonomije. 25 Međunarodna finansijska tržišta .

Također. saradnja. Ukoliko bi neka zemlja mijenjala kurs nezavisno od institucije MMF-a. Najveći depodent su Sjedinjene Države. počelo je sa primenjivanjem individualnih metoda za odredivanje kursa domaće valute. U svom nastanku. morala je da se konsultuje i saraduje sa ostalim članovima MMF-a prije same promjene. Ovaj sistem je imao svoje prednosti u odnosu na staro pravilo zlatnog važenja-održavanje kurseva stabilnim i predvidivim. Moje je mišljenje da razvijene svjetske zemlje a posebno SAD. Slom se nazirao početkom 70-ih. ali tokom godina nailazio je i na velike slabosti.sve veće međunarodne nelikvidnosti. svi članovi MMF-a morali su da se pridržavaju istih metoda računanja vrijednosti njihovog novca u odnosu na valute drugih zemalja. Sistem stalnih deviznih kurseva bio je u upotrebi oko 25 godina. predhodno otpisanog sistema deviznih kurseva. Neke zemlje su formirale svoje prema kursevima vodećih ekonomskih sila. Napuštanjem. Iako je ovakvo mišljenje 26 Međunarodna finansijska tržišta . Međunarodni monetarni fond je institucija bez koje bi današnja ekonomija izgledala nezamislivo iz razloga što MMF postoji da predvidi i riješi sve probleme i poteškoće na koje međunarodni monetarni sistem nailazi. Jedini zahtjev je bio da zemlje više ne koriste zlato kao osnovu za određivanje vrijednosti valute i da informišu članove o načinu denominovanja vrijednosti svog novca u odnosu na strani. U tim vremenima SAD su definisale vrijednost dolara prema zlatu.Devizno tržište BiH  Bazu za dodjelu SDR. tako da je jedna unca zlata vrijedila $35. Uglavnom se primjenjivao slobodan kurs. Sukobljavanja u finansijskom pogledu između zemalja nikada nisu ništa dobro donijela. u cilju stabilnosti svoje ekonomije. Pri ukljućivanju u MMF sve zemlje su morale da izraze vrijednost svoga novca u odnosu na zlato ili u odnosu na dolar. a ko imaju u interesu donošenje neke odluke koja bi njima odgovarala. Medutim bitno je napomenuti da stavovi zemalja u razvoju čijih glasova ima procentualno manje nisu marginalizovani jer se mnoge značajne odluke u Fondu donose kvalifikovanom većinom od 70% ili 85%. Zbog toga su se dogovori. pa ako djeluju jedinstveno mogu da utiču na odluke. Svi kursevi su bili fiksni i odstupanja su mogla biti najviše do 1%. tako da je odlučivanje proporcionalno deponovanim sredstvima. prvenstveno američkog dolara. nestabilnost rezervnih valuta. odnosno. konsultacije i kompromisi unutar jedne organizacije pokazali kao dobro rješenje u savladavanju svih finansijskih poteškoća. mogu lako da privole još neke zemlje (ZUR) čiji su im glasovi neophodni da bi izglasali takvu odluku. onda bi ta zemlja izgubila pravo korištenja sredstava Fonda. Ukoliko je neka zemlja članica željela da promijeni kurs svoje valute. Svaka zemlja učestvuje u odlučivanju sa onoliko glasova koliko je sredstava deponovala u Fondu. novac je vrijedio onoliko kolika je bila njegova vrijednost na tržištu. ugrožavao je međunarodni monetarni sistem. Funkcionisanje postojećeg zlatno-deviznog standarda je došlo u krizu zbog nedostajućeg kapitala .

. Banja Luka. saldiranje) između različitih zemalja. u institucionalnom smislu. kroz funkcionisanje deviznog tržišta. izražavao ponudu i tražnju za inostranim novčanim jedinicama.Devizno tržište BiH pogrešno. Iz ovih odnosa rezultira ponuda i tražnja deviza. pa da dođe do prvog susreta ponude i tražnje deviza.19 18 Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta''. Ono što se ne može osporiti MMF-u je njegova zasluga za uspostavljanje i održavanje monetarne stabilnosti u svijetu. DEVIZNO TRŽIŠTE 4. str. izostalo bi postojanje deviznog tržišta. 4.sigurno je da snaga zemalja zasnovana na ekonomskoj moći često nadjačava snagu argumenata slabije razvijenih zemalja.. devizni kurs. 19 Blaben M. april 2011. pa se sa tim sredstvima pojavljuju na domaćem. ali u svijetu s brojnim nacionalnim valutama devizna tržišta igraju nezamjenjljivu ulogu u snadbjevanju esencijalne mašinerije za međunarodna plaćanja. Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću. međunarodnih usluga i kretanja stanovništva. a drugi dugovanje. koji dovode do ekonomske aktivnosti vezane za inostranstvo. kao i kretanja kapitala ( investicije. odnosno brojnijih zemalja članica. dobit. odnosno aktivnosti izražene u novcu različitom od domaćeg. Grubušić Z. Devizno tržište je uvijek bilo mehanizam koji je. a njihov susret predstavlja devizno tržište. neophodnim za obavljanje poslovanja ekonomskih subjekata sa inostranstvom i obezbjeđivao pretvaranje nacionalne valute u valutu stranih zemalja i upravo takva funkcija deviznog tržišta proizilazi iz samog principa funkcionisanja svjetskog novca u uslovima postojanja različitih nacionalnih valuta. Univerzitet za poslovne studije.18 Međusobna povezanost nacionalnih finansijskih tržišta ostvaruje se. špekulativni kapital. određujući cijenu. odnosno inostranom novčanom tržištu. 2009 27 Međunarodna finansijska tržišta . Stojanović M:'' Globalni finansijski menadžment. kao dio nacionalnog finansijskog tržišta. O deviznom tržištu govorimo u onom momentu kada dođe do kontakta između domaći i sranih deviznih rezidenata u sferi ekonomski transakcija i kada ovi kontakti dovedu do određenih devizno – pravnih poslova. Posredstvom ovog tržišta. Ova povezanost izraz je realnih ekonomskih tokova: međunarodne trgovine. vlasnici novčanih sredstava transferišu strana sredstva plaćanja u domaća.267. 1 Pojam i značaj deviznog tržišta Uz pretpostavku postojanja samo jedne valute. Dovoljno da jedan domaći devizni rezident zasnuje potraživanje u stranoj valuti. deviznog kursa i razmjene valuta. i obrnuto. transferu fondova i kupovne snage od jedne do druge valute.

 Na poslovanje deviznog tržišta utiče veliki broj makroekonomskih faktora. kako bi se što više olakšalo poslovanje. devizna politika.  Devizno tržište predstavlja vezu između finansijskih tržišta različitih zemalja. satelitska komunikacija) i lakšu trgovinu velikog broja učesnika u različitim finansijskim centrima. kao što su: mjere ekonomske politike. mjere ograničenja uvoza. 3 Uslovi za funkcionisanje deviznog tržišta 28 Međunarodna finansijska tržišta . Imajući u vidu da se na deviznom tržištu trgovina odvija 24 časa dnevno. Tako danas imamo jedno globalno. 4. Na primjer. Fantastičan razvoj telekomunikacija u posljednjih pedest godina omogućio je direktno povezivanje (telefon. ili podizanja i smanjivanja carina mogu imati ogroman povratan uticaj na povećanje ili smanjivanje ponude i tražnje za devizama. Njegova organizovanost i efikasnost su često ogledalo funkcionisanja zakonitosti u jednoj zemlji a 4. Trgovanje se odvija na specijalizovanim deviznim berzama i u sastavu međusobno povezanih banaka. devizno tržište gdje se trgovina valutama odvija non-stop. definišu se rigorozna pravila poslovanja koja su vrlo često usklađena između različitih zemalja. već ga čini svjetska mreža učesnika međusobno povezanih savremenim komunikacijskim sredstvima. često se u formi metafore konstatuje da na deviznom tržištu sunce nikad na zalazi.  Ovo tržište je veoma osjetljivo na političke uticaje i poremećaje. od ponedjeljka do petka. riječ je o novcu. stanje platnog bilansa. internet. koji predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u nekoj drugoj zemlji. 2 Karakteristike deviznog tržišta Devizno tržište ima više specifičnosti koje ga razlikuju od drugih segmenata finansijskog tržišta i koje mu daju poseban značaj. što objedinjeno čini 24-satno svjetsko devizno tržište. svjetsko. otvorenu ekonomiju. posebno kreditno-monetarne politike. nivo privredne aktivnost.  Veliki uticaj ima spoljno-trgovinske politike. Devizno tržište ne postoji kao organizovano centralno mjesto trgovanja. Ono nije fizički ni prostrono ograničeno nego postoji svuda gdje se vrši razmjena valuta.Devizno tržište BiH Devizno tržište predstavlja takav tip nacionalne ekonomije koja održava ekonomske veze sa drugim nacionalnim ekonomijama tj. itd. a neke od njih su:  Finansijski instrument koji je predmet trgovine – devize su same po sebi specifične.  Usljed velike osjetljivosti poslova na ovom segmentu finansijskog tržišta. Devizno tržište je neformalnog karaktera što znači da devizno tržište ne bi trebalo posmatrati kao određeno mjesto na kome se trguje različitim valutama.

To obavezuje centralnu domaću monetarnuu instituciju na održavanje kursa svoje valute intervencijama na deviznom tržištu. Tendencija globalizacije finansijskog tržišta daje funkcionisanju deviznog tržišta novu fundamentalnu ulogu. liberalizovan platni promet sa inostranstvom. S tim u vezi akumuliranje monetarnih rezervi je neophodan elemenat za odtržavanje deviznih kursova u granicama predviđenih limita i funkcionisanje sistema u cjelini. Prema tome. 4. Devizno tržište je mehanizam koji izražava ponudu i tražnju za inostranim novčanim jedinicama. postojanje pariteta domaćih i inostranih cijena liberalizovan robni promet sa inostranstvom. vrši se integracija deviznih i drugih segmenata finansijskih tržišta. neophodnim za obavljanje poslovanja ekonomskih subjekata sa inostranstvom i obezbjeđuje pretvaranje nacionalne valute u valutu stranih zemalja. Strani partneri su zainteresovani za sticanje potraživanja u domaćoj valuti ukoliko im je obezbjeđena ne samo mogućnost konverzije nego i sigurnost u domaćoj valuti u smislu njene vrijednosti. Postojanje spoljne konvertabilnosti pretpostavlja da su prethodno ispunjeni sljedeći uslovi kao: 1 2 3 4 5 6 unutrašnja privredna stabilnost koja se odlikuje privređivanjem uz relativno nisku stopu inflacije i nezaposlenosti. Ova funkcija deviznog tržišta proističe iz samog principa funkcionisanja svjetskog novca u uslovima postojanja različitih nacionalnih valuta. Devizno tržište. pored povezivanja nacionalnih finansijskih tržišta. kao i zbog deregulacije. Pored toga.Devizno tržište BiH Osnovna svrha organizovanja deviznih tržišta sastoji se u svaranju institucionalnih uslova za nesmetano funkcionisanje konvertabilnosti. čime se istovremeno djeluje na stabilnost deviznih kurseva. Da bi devizno tržište moglo uspješno da funkcioniše potrebno je da postoji izvestan stepen dinamičke uravnoteženosti ponude i potražnje deviza. pod uticajem promjene novih tehnologija i komunikacija. izražava i njihovu međusobnu uslovljenost. prvi uslov koji mora biti ispunjen da bi se formiralo slobodno devizno tržište je postojanje spoljne likvidnosti valute. Normalno funkcionisanje deviznog tržišta u velikoj mjeri je uslovljeno odgovarajućom intervencijom centralne banke. postojanje spoljne ravnoteže koja se ogleda u ravnoteži platnog bilansa. U vezi s tim procesom. kroz koju se uzajamno prepliću nacionalni i globalni faktori ekonomskog razvoja. postojanje dobro oraganizovanog bankarskog aparata i odgovarajućih kadrova. Suština ove intervencije sastoji se u nastojanju da se obezbjedi stabilnost deviznog kursa i usklade ponuda i tražnja deviza. 4 Pojam i značaj deviza 29 Međunarodna finansijska tržišta . savremeno devizno tržište konstituiše posebne i nove strukturne oblike.

ne smo u zemljam. i to kratkoročna potraživanja..22 Razlikujemo:  Konvertibilne valute (čvrste) . str. kako se često tvrdi je simbol nacionalnog suvereniteta.20 U našoj praksi riječ valuta ima višestruko značenje i zapravo podrazumijeva:  Novčani sistem neke zemlje u cjelini. Banja Luka.  Nekonvertibilne (meke) – valute koje se ne mogu zamjeniti za zlato ili za druge valute i služe isključivo u unutrašnjem prometu.a najčešće je to treća valuta. zatim primljeni akreditivi. 2009.. U devize spadaju potraživanja domaćih rezidenata po tekućim računima kod inostranih banaka. Valuta jedne zemlje. mjenice koje glase na inostrane valute i vučeni su inobanke. 70 30 Međunarodna finansijska tržišta .. čekovi.valute koje mogu slobodno da se mijenjaju za zlato ili za svaku drugu valutu i to u neograničenim količinama. ali i  Rok dospijeća plaćanja neke obaveze. 20 http://hr. tj. sredstvo plaćanja u toj zemlji.Devizno tržište BiH Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje. 22 Blaben M. april 2011. str.  Klirinške ili obračunske – valute pomoću kojih se obavljaju međusobna plaćanja i obračunavanje na bazi međunarodnog dogovora. 275.  Crnoberzanske – valute čiji se kurs formira na crnoj berzi ilegalno. i koje su povezane posebnim dogovorom o valutnom području.  kratkoročna potraživanja u inostranom novcu ili devize. Stojanović M:'' Globalni finansijski menadžment. o čijoj je valuti riječ. itd. 21 Novac jedne nacionalne ekonomije javlja se u inostranstvu u dvije vrste:  efektivni inostrani novac ili valuta. Deviza kao pojam se uglavnom odnosi na potraživanja u inostranoj valuti. kreditna pisma.. Univerzitet za poslovne studije.org/wiki/Valuta 21 Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta''. suprotno sa devizno – valutnim i kontrolnim propisima. Grubušić Z. Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću.  Novčana jednica neke zemlje.wikipedia.  Transferbilne – valute koje mogu da se upotrebe za plaćanje i u drugim zemljama.

toga da li su valute na koje glase konvertibilne ili ne. kreditna pisma. devize mogu da se grupišu u dvije grupe: slobodne i vezane valute. Potraživanja koja imaju tretman deviza bila bi potraživanja po tekućim računima kod inostranih banaka. potraživanja koja bi mogla da se koriste samo za dogovorene vrste plaćanja. da se konvertuju za druge devize. nisu konvertibilne u drugim valutama. nego po isteku unaprijed ugovorenog roka.  Vezane devize (meke. zdrave) su potraživanja u inostranstvu u takvim vrstama inostranih sredstava plaćanja kojima bi njihovi vlasnici mogli da raspolažu slobodno za plaćanja potraživanja u zemlji ili za plaćanja u nekoj drugoj zemlji.  Čvrste devize – kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute čija je kupovna moć postojana. U sadašnjim uslovima. i u značajnoj su mjeri konvertibilne za druge valute. to znači da inostrani devizni rezident kao korisnik potraživanja u inostranstvu dobija devize koje prestavljaju potraživanja u inostranoj valuti. drugih zemalja. u inostranim sredstvima plaćanja. čekovi i mijenice koje glase na inostrane valute. Devize predstavljaju kupovnu moć u inostranstvu. Za imaoca deviza (domaći rezident) one nisu novac jer će imalac deviza dobiti novac kada proda devize na deviznom tržištu ili kada ih prikaže kod neke banke za naplatu. klirinške) glase na kratkoročna potraživanja u inostranstvu.  Slobodne devize (konvertibilne. potraživanja sa kojima može odmah da se raspolaže i to u zavisnosti od karaktera deviza.Devizno tržište BiH Devize kao potraživanja u inostranoj valuti predstavlja specifičnu robu koja se kupuje i prodaje na deviznom tržištu. od režima korišćenja valuta. 31 Međunarodna finansijska tržišta . primljeni akreditivni nalozi.  Meke devize – kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute čija kupovna moć nije stabilna.imaju stabilan valutni kurs.  Konvertibilne devize – kao kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute su one devize koje mogu da se slobodno mijenjaju. I još razlikujemo:  Prompotne devize – potraživanja u inostranim valutama koja su dospjela.  Klirinške devize – potraživanja iz inostranstva koja rezultiraju iz potraživanja zemlje sa kojom se razmjena i plaćanja vrše putem kliringa. Sa privredno – političkog aspekta. za druga kratkoročna potraživanja u inostranim valutama na bazi utvrđenog pariteta. devize su potraživanja koja posjeduju jedna nacionalna privreda u valutama drugih nacionalni privreda tj. sa makro – ekonomskog aspekta. telegrafski nalozi i druge hartije od vrijednosti koje glase na inostrane valute. čvrste.  Terminske – potraživanja u inostranim valutama koja ne mogu odmah da se koriste.

Univerzitet za poslovne studije.24 U međunarodnoj razmjeni formiraju se i cijene robe i usluga. dok se pod pojmom ‘’devize’’ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. 2009. ali i snažne potrebe za sve većim transakcija. Grubušić Z. 5 Devizni kurs Intervalutarni kurs (tečaj) ili šire..Alijagić ''Monetarna politika''. Interna vrijednost se ogleda u kupovnoj snazi koju neka valuta koja se postiže na domaćem tržištu. Eksterna vrijednost se formira u intervalutarnim odnosima putem devizno – valutnih kurseva. tada kažemo da banka ‘’X’’ ima devizno potraživanje prema banci ‘’Y’’ u navedenom iznosu. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću. a posebno za devize.Devizno tržište BiH Svaka valuta ima dvojaku vrijednost:  internu i  eksternu. devizama stranim sredstvima plaćanja. Domaća banka ‘’X’’ drži 1 milion njemačkih markca /DEM) na svom korespodentnom računu kod neke njemačke banke ‘’Y’’.373 32 Međunarodna finansijska tržišta . Termin ili pojam ‘’valuta’’ odnosi se na efektivni novac. ali i cijene pojedinih valuta. Danas u svijetu ima 200 valuta zemalja. koje se dobijaju u vidu deviza. Ako npr. devizni kurs je cijena neke strane valute izražene u domaćoj valuti (u domaćem novcu). Valutni kurs je cijena novčane jedinice jedne (obično inostrane) zemlje izražene u novčanim jedinicama druge (obično domaće) zemlje.25 23 Blaben M. Devizni kurs pokazuje koliko se valutnih jedinica jedne zemlje može zamijeniti za određeni broj valutnih jedinica druge zemlje. svjetskom valutom. Bihać. posebno za dolarom. Dvostruki je uticaj na vrijednost izvoza ili uvoza uticajem promjene količine i cijena roba i usluga u devizama. te uticajme promjene deviznog kursa. Banja Luka.. str. 203. str. koji se uspostavljaju na deviznim tržištima ili ih propisuje država. odnosno potražnje za valutama pojedinih zemalja. Tako na kursnim listama imamo posebne kurseve za efektivnu. Svjedoci smo rasta internacionalne eksapnzije u globalnim finansijama i investicijama u proteklom periodu. 68 24 M. jer se međunarodna transakcija zapravo sastoji od dvije kupnje:   Kupnje robe i usluge i Kupnje valute..23 4. Stojanović M:'' Globalni finansijski menadžment.

27 http://www. april 2011. o vremenska neusklađenost između plaćanja za uvoz i naplata za izvoz. Banja Luka. kao npr. 276.. Strana valuta se traži da bi se pomoću nje pribavile strane robe i usluge ili da bi se izvršilo investiranje i kupovina hartije od vrijednosti.22 KM Indirektni način izražavanja (kotiranja) deviznog tečaja je obrnut od direktnog i to jekada cijenu domaće valute izražavamo u nekoj (ili nekim) stranim valutama. 25 Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta''. Određuje ga ponuda i tražnja valuta. Stojanović M:'' Globalni finansijski menadžment..: 1 KM = 1 DEM = 0.. str. 1 DEM = 1 KM1 USA $ = 2. 72. str. Direktno kotiranje deviznog tečaja je kada cijenu neke strane valute izražavamo u domaćoj valuti. Devizni kurs omogućava uspostavljanje veze između nivoa cijena u zemlji i inostranstvu. dok se pod pojmom „devize“ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. Termin ili pojam „valuta“ odnosi se na efektivni novac. 26 Kada je u pitanju način izražavanja deviznog tečaja ili tzv. Univerzitet za poslovne studije. npr.Devizno tržište BiH Devizni kurs je cijena valute jedne zemlje izražena u valutu druge zemlje.5 € Pri direktnom notiranju kupovni tečaj je niži od prodajnog. 26 Blaben M. a kod indirektnog notiranjakupovni tečaj je viši27 Devizni kurs se određuje pod uticajem:   objektivnih (ponuda i potražnja za devizama) i subjektivnih faktora u koje ubrajamo: o osnovni trend tržišta.devizni kurs. U vrijeme čistog zlatnog standarda. Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću. devizni kurs je bio određen na osnovu toga koliko je zlata sadržano u jedinici nacionalnog novca. osnivanje preduzeća i sl. način kotiranja (ili notiranja) deviza.. Grubušić Z. imamo:   direktno kotiranja deviznog tečaja i indirektno kotiranje deviznog tečaja.com 33 Međunarodna finansijska tržišta . Napuštanjem zlatnog standarda se javlja više teorija koje pokušavaju da identifikuju faktore koji utiču na visinu deviznog kursa. 2009.

375. promjene uslovima na novčanom i tržištu kapitala. Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću. 29 http://bs. nekad (rjeđe) zvani i propisani devizni kurs.30 Postoje dva osnovna sistema (vrste) deviznih kurseva u praksi imamo različite modalitete (varijante) deviznih kurseva. 34 Međunarodna finansijska tržišta .28 Osnovne vrste deviznih kursova su:   fiksni devizni kursevi i fluktuirajući (slobodni ili fleksibilni devizni kursevi): Fiksni devizni kurs (fixed exchange rate). monetarne i fiskalne mjere vlada odnose se na kurseve (kontrole kurseva). tržišna očekivanja u vezi s terminskim kursevima. monetarnih vlasti uz mogućnost da se 28 Mersud Ferizović: '' Razumijevanje finansijska tržišta''. kurs će se formirati na onom nivou koji izjednačava ponudu i potražnju deviza bez obzira na visinu kursa koji će tada nastati. najčešće zlatom (što se naziva zlatni standard). je tip režima razmjene valute gdje je vrijednost određene valute usklađena tj. ali se neće formirati na bilo kojem nivou.  Rukovodno fleksibilni devizni kursevi kod kojih se devizni kurs stabilizira na određenom nivou intervencijom države. str.. Bihać. već na unaprijed utvrđenom (od države) nivou. 279. kurs će isto predstavljati odraz odnosa ponude i potražnje. već prema svakodnevnom djelovanju ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu.org/wiki/Fiksni_devizni_kurs 30 M. Svi devizni kursevi u suštini zavise od ponude i potražnje deviza jer se kao i svaka druga roba (oni su specifična) ponašaju po osnovnom ekonomskom zakonu – zakonu vrijednosti koji se manifestira kroz zakon ponude i potražnje. Valuta koja koristi fiksni devizni kurs se naziva fiksna (fiksirana) valuta. 203. kao npr. špekulativna kretanja kapitla zbog političke. društvene iekonomske situacije. Kako se mijenja vrijednost referentne valute tako je prati i vrijednost vezane valute. Ovi kusrevi stalno teže da ponudu i potražnju deviza uravnoteže i zato stalno osciliraju (fluktuiraju). Kod fiksnih deviznih kurseva. ili nekim drugim sredstvom određivanja vrijednosti. april 2011.Alijagić ''Monetarna politika''. vezana s tečajem neke druge valute (najčešće sa eurom ili američkim dolarom).29 Fluktuirajući devizni kursevi koji se danas primjenjujusu kursevi koji se ne formiraju na bazi službenog pariteta. Kod fluktuirajućih deviznih kurseva. kao što smo kazali. Kao suprotnost ovom vidu razmjene imamo plivajući devizni kurs. tj. odnosno s korpom drugih valuta.Devizno tržište BiH o o o o o pregovaračku snagu subjekta u vanjskoj trgovini. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću. str.wikipedia.

Bihać. a u zavisnosti od ekonomskih kretanja u nacionalnoj i međunarodnoj trgovini. 31 M. kada država želi da je snizi. Druge prednosti fiksnog deviznog kursa je da redukuje troškove transakcija i rizik deviznog kursa.68%. Tada.31 Za fiksne devizne kurseve je karakteristična niska nepostojanost deviznog kursa (prosječna apsolutna promjena 0. To je razlog za što države fiksiraju devizni kurs za drugu valutu. do 1971. bi mogle da ih steknu fiksiranjern valute za drugu valutu. Zemlje koje imaju manjak partnera za razmjenu. Tržištu kapitala u svijetu su danas postala prevelika za fiksiranje deviznog kursa. 35 Međunarodna finansijska tržišta . postoji dva ili više deviznih kurseva sa specijalnim funkcijama. naročito one u razvoju.31% kod fleksibilnih) i visoka nepostojanost rezervi (14. a 4. 203. ne postoji mogućnost prilagodavanja rigidnih cijena uvoza i izvoza u kratkom roku i dolazi do pada domaće zaposlenosti i autputa." Oni koji zastupaju hard peg kao njegove prednosti ističu uticaj na stabilniju ekonornsku sredinu. Vrlo malo zemalja je uspjelo da održi svoj kurs fiksiran za drugu valutu duze od 5 godina. U slučaju fiksiranja valute za drugu valutu. Dakle.59% kod fluktuirajućih). a 2. ili sa drugom zernljom koja se fiksirala za istu valutu.  Višestruki devizni kursevi su item (model) kurseva gdje pored jednog oficijelnog (zvaničnog) kursa kao osnovnog kursa. kao i menadžeri koji određuju najamnine očekuju da će inflacija biti niska u budućnosti. prednost fiksiranja se ogleda u tendenciji ka integraciji i jačanju tržišne razmjene sa zemljom za čiju se valutu fiksirala. recimo dolar. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću. fiksni devizni kursevi. stiče se utisak da je ekonomska situacija stabilna. pri fiksnom kursu. Radnici. str.Devizno tržište BiH izvrši promjena kursa u određenim periodima.20% mjesečno. Što se tiče inflacije. Fiksni devizni kursevi sprečavaju kompetitivnu apresijaciju i depresijaciju. Ovo je varijanta fiksnih deviznih kurseva pri čemu se dozvoljavaju češće promjene kurseva ovisno o kretanju izabranih indikatora (cijena na veliko. troškova života. konkurenstke izvozne sposobnosti). održava se nizak nivo inflacije za svaki nivo autputa. što naravno ne mora biti tako.376. Kao posljedica činjenice da nema fluktuacija deviznog kursa. kao i prihvatanje iste valute (EMU) pronađu regionalnoj ekonomskoj integraciji zbog olakšavanja procesa razmjene. mnoge zemlje su fiksirale svoje valute za dolar u okviru Bretton Woodskog sporazurna. Problem ovog režima se javlja kada u državi dođe do iznenadnog i permanentnog pada potražnje za njenim izvozom. Fiksiranje deviznog kursa valuti "velikog" susjeda eliminiše rizik I podstiče međunarodnu razmjenu i investicije. Upravo ta nemogućnost prilagođavanja šokovima je veliki nedostatak fiksnih deviznih kurseva. koji potencijalno djeluje destimulisući na trgovinu i investicije.Alijagić ''Monetarna politika''.  Klizajući devizni kursevi je model kursova koji liči na mini devalvaciju (zakonsko smanjivanje vrijednosti ili cijene domaće valute u odnosu na strane valute). brzi ekonornski rast i smanjenje inflacije. pribjegava fiksiranju kursa i čak prihvata drugu valutu. Od 1946.

Osnovna svrha postojanja ovog tržišta je u tome da omogući nesmetano obavljanje međunarodnog platnog prometa i održavanje međunarodne likvidnosti zemlje. Fleksibini devizni kursevi omogućuju ograničavanje kratkoročnog priliva kapitala i podupiru stabilnost finansijskog sistema. usklađuje ponudu i tražnju posredstvom deviznog prometa u zemlji i deviznog prometa sa inostranstvom. U odnosu na fluktuirajuće devizne kusreve fiksni devizni kursovi garantuju određenu kursnu stabilnost a time i izvjesnost. i omogućava obavljanje deviznog prometa sa inostranstvom. može biti poželjniji zbog veće stabilnosti koju daje valuti. Monetarna politika je samostalna upravo zbog nemješanja države u vidu određivanja margina kretanja kursa. Normalno funkcionisanje deviznog tržišta u velikoj mejri je uslovljeno odgovarajućom intervencijom centralne banke. uslovila je nastanak mnogih rasprava i radova na temu izbora deviznog kursa. Na ovaj način. što vodi ka polarizaciji režima. Time se stimuliše tražnja za domaćirn proizvodirna i ekonomija se vraća na željeni nivo autputa i zaposlenosti brze nego što bi se proces odigrao u slučaju fiksnog deviznog kursa.deviznog kursa. Jedan od osnovnih prigovora koji se upućuje sistemu fluktuirajućih deviznih kursova je neizvjesnot i nesigurnost poslovnih transakcija zbog mogucih učestalih oscilacija deviznog kursa. Prednost i fleksibinih deviznih kurseva se ogledaju u tome što fleksibilnost omogućuje nezavisnost rnonetarne politike i dopušta prilagođavanje šokovima. usklađuje zahtjeve za prodaju deviza sa zahtjevom za njihovu kupovinu. Upravo ta vječita dilema između dvije krajnosti u smislu izbora između fiksnog i fleksibilnog deviznog kursa. domaća privreda se povezuje sa inostranstvom. 4. Prilagođavanje eksternim šokovima je omogućeno tako što se na recesiju reaguje monetarnom ekspanzijorn i depresijacijom valute. Ono predstavlja vezu nacionalne privrede sa međunarodnim okruženjem. Na njemu se.Devizno tržište BiH Ekonomisti generalno smatraju da je plivajući kurs u mnogim okolnostima bolji od fiksnog kursa. Fleksibilnost deviznog kursa je uvijek predstavljala oružje za jačanje inostrane konkurentnosti. Svojim djelovanjem devizno tržište ostvaruje sljedeće osnovne zadatke i funkcije:     omogućava vlasnicima deviza da ih pretvore u nacionalnu valutu. 36 Međunarodna finansijska tržišta . Mada fiksni kurs. a drugim licima da nabave odgovarajuća sredstva za plaćanje u inostranstvu. najbolje vidi efikasnost jedne nacionalne ekonomije. Ubrzana integracija na finansijskim tržistima natjerala je monetarne vlasti da izaberu između stabilnosti deviznog kursa i rnonetarne nezavisnosti. 6 Funkcije deviznog tržišta Devizno tržište ima veliki značaj u funkcionisanju finansijskog sistema jedne zemlje. preko cijene domaće valute . posredstvom deviznog kursa koji se formira na deviznom tržištu. Suština ove intervencije sastoji se u nastojanju da se obezbjedi stabilnost deviznog kursa i usklade ponuda i tražnja deviza. zato što je u stanju da reaguje na promjenu situacije na deviznom tržištu. u određenim situacijama.

da će prodati neograničene količine deviza ako se traže po gornjem intervencionom kursu. pri čemu se intervent (centralna banka) obavezuje da će na deviznom tržištu otkupiti neograničene količine deviza ako se nude po donjem intervencionom kursu. Kroz devizni kurs domaće cijene se efektivno prevode u strane. odnosno do stvaranja nestabilnog kursa nacionalne valute. što zahtjeva promjenu pariteta nacionalne valute. obimu i dospjeću. Devizno tržište smanjuje transakcione troškove učesnika. a ovo neminovno dovodi do devalvacije i revalvacije. kada se govori o tzv.Devizno tržište BiH Osnovna funkcija deviznog tržišta sastoji se u formiranju deviznog kursa. Razlika između njih naziva se marža i izražava se u poenima. Drugim riječima. U platnom bilansu zemlje mogu nastati suficiti ili deficiti. jer se na njemu otklanja skup proces traženja odgovarajućeg instrumenta plaćanja po valutnoj strukturi. Uloga deviznog tržišta je u tome da pruža zaštitu nacionalnoj valuti od špekulacija sa deviznim kursom i od drugih vrsta finansijskog rizika. odnosno. gubi mogućnost interlokatorne arbitraže. Ovo tržište obezbjeđuje informativnu funkciju. Devizna tržišta se mogu organizovati na različite načine. obezbjeđujući koordinirano kretanje kurseva tako da se. Utvrđivanje deviznog kursa vrši se u okviru intervencionih mjera. odnosno u utvrđivanju odnosa vrijednosti jedne nacionalne valute prema valutama drugih zemalja. On se formira međuodnosom ponude i tražnje za devizama. Izražavanje deviznog kursa naziva se notacija i ona može biti dvojaka:  direktno i  indirektno notiranje. međubankarskom deviznom tržištu. Kada nastupe ovakvi monetarni problemi. dok se kod indirektnog notiranja jedinica strane valute iskazuje u protivvrijednosti domaćeg novca. 4. Kod direktnog notiranja kupovni kurs je manji od prodajnog. svjetsko tržište. publikovanjem kurseva subjekata koji posluju sa inostranstvom. savremenim komunikacionim sredstvima. zadatak deviznog tržišta je da otkloni dalje ispoljavanje negativnih pojava usklađivanjem odnosa ponude i tražnje deviza. u normalnimu slovima. u globalno. devizni kurs predstavlja cijenu novčane jedinice zemlje izražene u novčanoj jedinici druge zemlje. sve cijene se moraju promjeniti. 7 Organizovanje deviznog tržišta Nacionalna devizna tržišta povezana su. koristi parametre aktivnosti nacionalnih deviznih tržišta ukontinuitetu. Trgovina devizama je 24-časovna aktivnost koja. uzimajućiu obzir vremenske razlike. dok je kod indirektnog notiranja kupovni kurs veći od prodajnog. Ova tržišta se mogu formirati i kao 37 Međunarodna finansijska tržišta . Kod direktnog notiranja jedinica domaće valute iskazuje se u protivvrijednosti strane valute. i obrnuto. Ona su najčešće u sastavu tržišta novca. Kada se on mijenja. Promjene u deviznom kursu imaju značajne konsekvence za privredu. Na deviznom tržištu formiraju se kupovni i prodajni kurs.

Kod neposredne trgovine preko banaka. kada se nazivaju devizne berze. Ono obuhvata transakcije komercijalnih subjekata i pojedinaca sa bankama i drugim učesnicima na tržištu i neposredne transakcije učesnika. na kojima se neposredno obavljaju poslovi kupovine i prodaje deviza između učesnika privrednog i društvenog života. takozvana "crna tržišta" ili "crne berze deviza". bez obzira da li su obavljene na institucionalizovanom ili na neinstitucionalizovanom deviznom tržištu. Decentralizovano devizno tržište obuhvata: 1) neposrednu trgovinu preko banaka. način plaćanja i druga važna pitanja. 38 Međunarodna finansijska tržišta . 4. učesnici. Obaveza da se devize kupe/prodaju po ponuđenom kursu otklanja svaku mogućnost da se na duži period u toku dana kotiraju kursevi različiti od kurseva drugih banaka. prodavnicama. Deviznom tržištu pripadaju sve transakcije u vezi sa stranim sredstvima plaćanja. Ako je rizik veći. Svaka banka. i sl. i spred će biti veći. Pored ovih institucionalizovanih oblika. koja se sastoji u anonimnosti i smanjenju transakcionih troškova. po kojoj je spremna da proda određenu valutu. izražava procjenu banke o rizicima koji su uključeni u trgovinu. polazeći od kurseva prethodnog dana. da aranžiraju transakcije i pripremaju odgovarajuću dokumentaciju za izvršenje transakcije. ulicama. kao i transakcije na deviznoj berzi.mejkera. jer su definisana pravila poslovanja.24 časa dnevno. Ovo znači da je organizaciona forma deviznog tržišta mješavina institucionalnog i neinstitucionalnog karaktera. Brokeri posluju kao posrednici. Takvi poslovi obavljaju se na trgovima.Devizno tržište BiH samostalne institucije. U ovim slučajevima riječ je o institucionalizovanim deviznim tržištima. kao osnovnih učesnika i 2) trgovinu preko brokerskog tržišta. Raspon između kupovnog i prodajnog kursa zove se spred. banke igraju ulogu market . čiji je zadatak da se informišu kod banaka o kupovnim i prodajnim kursevima i da ih prenose drugim zainteresovanim bankama. Trgovina posredstvom deviznih brokera ima prednost u odnosu na neposrednu trgovinu. mogu postojati i neinstitucionalizovana devizna tržišta. 7. Devizno tržište je višeslojni mehanizam. vrlo brzo može utvrditi tržišni raspon prodajnog i kupovnog kursa. 1 Decentralizovani model deviznog tržišta Jedinstveni kurs na decentralizovanom deviznom tržištu utvrđuje se mehanizmom arbitraže. Trgovina preko brokerskog tržišta podrazumijeva uključivanje u trgovinu deviznih brokera. Trgovina devizama na ovim tržištima obavlja se neprekidno . vrijeme. Postoje dva modela organizovanja deviznog tržišta: a) decentralizovan model i b) centralizovan model. Nacionalna devizna tržišta povezana su savremenim komunikacionim sredstvima u svjetsko tržište. Na početku dnevne trgovine banka utvrđuje kurseve valuta kojima trguje i to kao kupovnu cijenu.

teleksom ili elektronskim putem. U zemljama koje imaju konvertibilnu valutu. Devizno tržište danas je tržište bankarskih depozita koji se prenose sa jednih na druge vlasnike transferima: pismom. 2 Centralizovani model deviznog tržišta Centralizovano devizno tržište pretpostavlja funkcionisanje devizne berze na kojoj banke razmjenjuju salda deviza iz svoje dnevne pozicije (skup priliva i odliva deviza) i na kojoj se. kao i vrijeme.com 33 http://www. u okviru SWIFT-a sigurnost transfera je apsolutna. Utvrđenju početnog kursa na deviznoj berzi prethodi evidentiranje ponude i tražnje od strane berze kroz naloge za kupovinu i prodaju. kao reprezentante potraživanje./nova_ekonomika_deviznih_kurse 39 Međunarodna finansijska tržišta .32 4. čime se otvara dnevni sastanak. odnosno ponude i tražnje za devizama.org/berze_i_finansijskatrzista/lekcije/dodaci/dodaci_lekcija 34 www. 7. sredstva se prenose sa računa na račun. odnosno druge kompozitne valute i dr. ali ne i zanemarljiv. Nalozima za transfere. Međunarodna plaćanja. sa jednog na drugog korisnika prenosi se samo vlasništvo nad njom. a da valuta ne napušta nikada zemlju porjekla. 32 http://www. rijetko bilježe pojavu operativnih rizika tj. Mjenice i čekovi su platni instumenti kojima se takođe inicira transfer sredstava sa računa. način plaćanja i isporuke i sva ostala značajna pitanja. devizne berze predstavljaju najvažniji segment deviznog tržišta. Pored stranih novčanih jedinica (papirni i kovani novac).deviznotrziste. 8 Instrumenti deviznog tržišta Instrumenti deviznog tržišta su platni instrumenti koji sadrže potraživanje izraženo u stranoj valuti. formira jedinstveni kurs. čekovi.. specijalna prava vučenja. Iako se nekada i sam pojam deviza isključivao za te instrumente.33 Za devizne berze je karakteristično da na njima dolazi do organizovanog susretanja kupaca i prodavaca.sef. na osnovu ponude i tražnje. danas je njihov značaj manji u porođenju sa transferima. tako da će se raspon kurseva brzo korigovati. Iako se dnevno prenose na hiljade naloga.Devizno tržište BiH Bilo kakva razlika izazvaće pretjeranu ponudu/tražnju drugih banaka.. a to znači da su pravila poslovanja na berzi tačno definisana. Depoziti su aktiva u stranoj valuti koju banka drži u domicilnoj zemlji te valute.rs/. koji danas imaju neznatno učešće u ukupnoj deviznoj trgovini. međunarodni platni instrumenti su: transferi. posebno elektronski.34 4. učesnici. Berza utvrđuje početni kurs strane valute na osnovu evidentirane ponude i tražnje.knowlwdge_bank. rizika od strane zaposlenih u bankama.

knowlwdge_bank. str. nego i da posjeduju sopstveni račun u inostranstvu. sasvim bi neopravdano bilo ne spomenuti i ostale učesnike na deviznom tržištu. a čekovi kada je riječ o deviznim transakcijama pojedinaca (kao i bankarske kartice).36 Učesnicima na ovom tržištu smatraju se samo oni privredni subjekti koji devizna potraživanja kao svoju imovinu drže u skladu sa propisima na svojim računima koje imaju van granica nacionalne ekonomije. kao svoju imovinu drže na računima u inostranstvu.Devizno tržište BiH Mjenice igraju posebnu ulogu ako je riječ o bankarskim akceptima. 9 Subjekti na deviznom tržištu Osnovna podjela učesnika na finansijskom tržištu.35 4.org/berze_i_finansijskatrzista/lekcije/dodaci/dodaci_lekcija 36 Mersud Ferizović: ''Finansijska tržišta''. što znači da ta sredstva ne smeju biti pod nekom blokadom. Učesnici na ovom tržištu su i banke i druge berzansko-finansijske institucije koje je centralna banka za to posebno ovlastila. Kako smo rekli da se devizno tržište može posmatrati kao međubankarsko devizno tržište gdje dominantno mjesto imaju komercijalne banke.  nebankarske fnansijske institucije (osiguravajuće kompanije). Pored komercijalnih banaka učešće na deviznom tržištu ostvaruju i:  firme koje se bave spoljnotrgovinskim poslovima. i to radi tržišnih operacija na deviznom tržištu. koji se obavljaju između finansijskih institucija tih zemalja. ne samo da učestvuju u trgovini na deviznom tržištu. ali čija uloga nije zanemarljiva. U ovu kategoriju učesnika spada i sama centralna banka u ulozi interventa i kontrolora. Ovo znači da su osnov obavljanja tržišnih operacija na deviznom tržištu finansijski odnosi između dvije ili više zemalja. već slobodna i transferbilna.. kao i da se bave deviznim transakcijama jednim dijelom nacionalne imovine dislocirane van granica nacionalne ekonomije. 35 http://www. pa tako i na deviznom tržištu jeste na imaoce i korisnike sredstva i posrednike. Učesnici na ovom tržištu mogu biti samo one poslovne banke i druge berzansko-finansijske institucije koje svoja devizna sredstva. Ukupnost odnosa između ovlašćenih banaka i berzansko-finansijskih institucija čini korespondentsku i kontokorentnu politiku.292. koja predstavlja skup instrumenata i mera bez kojih se teorijski i praktično ne može zamisliti postojanje i funkcionisanje deviznog tržišta. 40 Međunarodna finansijska tržišta . Učesnici na deviznom tržištu mogu se podjeliti na: a) neposredne i b) posredne učesnike. april 2004.  centralne banke. Neposredne učesnike na deviznom tržištu čine poslovne banke i druge berzansko-finansijske institucije koje je za to posebno ovlastila centralna banka.koji možda nemaju tako značajnu ulogu u smislu obima trgovanja. Ove institucije treba da budu ovlašćene od centralne banke. Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću.

Stoga je učešće centralnih banaka više u cilju intervenisanja na deviznim tržištima. Njihovo učešće na deviznom tržištu nije u formi stalnog igrača. Pravila koja važe na ovom tržištu regulišu procedure trgovine. Nebankarske fnansijske institucije – osiguravajuća društva. Komercijalne banke imaju najznačajniju ulogu u realizaciji većine međunarodnih transakcija. One kupuju i prodaju valute neophodne za normalno funkcionisanje njihovog biznisa. povremeno. u formi kupovine ili prodaje određenih valuta. Intervencije centralnih banaka na deviznim tržištima. način izvršenja. i veća od samog obima intervencije iz razloga što intervencijama na deviznom tržištu centralne banke šalju signal učesnicima na deviznom tržištu (i ne samo njima) o monetarnoj politici koju sprovode i efektima iste na devizni kurs. rokove izvršenja. Obim intervencija centralnih banaka na deviznom tržištu po pravilu nije velik (osim u slučaju fnansijskih kriza. iako su oni najčešće izrazličitih zemalja. imaju za cilj održavanje određenog nivoa deviznog kursa ili pak sprječavanje značajnijih oscilacija deviznih kurseva. penzioni fondovi – takođe predstavljaju značajne učesnike na deviznom tržištu. i kada je to potrebno. Ova pravila obavezuju sve učesnike.Devizno tržište BiH Devizno tržište je standardizovano. prije bi se moglo reći da one ulaze sa klupe rezervnih igrača. 37 4. Transakcije komercijalnih banaka sa svojim flijalama u inostranstvu ili s korespondentima u inostransvu i Devizne transakcije među centralnim bankama radi uticaja na kurseve I na kretanje kapitala. i one na deviznim tržištima trguju sa bankarskim depozitima denominiranim u različitim valutama. 37 41 Međunarodna finansijska tržišta . ili špekulativnih napada na valutu) ali je snaga i uticaj informacije koju ta intervencija nosi daleko značajnija. Firme i multinacionalne kompanije koje imaju razgranat biznis u različitim zemljama su takođe značajni učesnici na deviznom tržištu. Cijene koje se formiraju na deviznom tržištu su dvojne: • Ponuđene (bid) cijene po kojima je kupac spreman kupovati devize i • Zahtjevane (asked) cijene po kojima je prodavac spreman prodavati devize. U potrazi sa sigurnim i konstantnim prinosima nebankarske fnansijske institucije prenose svoje fondove sa jednih na druga finansijska tržišta i n ataj način postaju značajni učesnici na deviznim tržištima. Centralne banke imaju veoma značajnu ulogu na deviznim tržištima. načinplaćanja i sl. 10 Transakcije na deviznom tržištu Transakcije na deviznom tržištu odvijaju se kao:     Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata. Devizne transakcije među komercijalnim bankama u zemlji.

1 Poslovanje banaka za vlastite račune Pored poslovanja kojim likvidiraju naloge svojim klijenata. banke su u situaciji da arbitriraju i izaberu onu varijantu kupovine ili prodaje deviza koja im obezbijeđuju najveći profit. nego pokrivanje vlastitih potreba po najpovoljnijem kursu. personalne osnove. Dnevne cijene pojedinih deviza izražene u kursu notiraju po vrijednosti (direktno) i njima se označava vrijednost deviza u valuti domaćeg tržišta i indirektno (rijetko pri čemu se navodi koliko je deviznih jedinica potrebno dati za jedinicu domaće valute). a to znači da učesnike na deviznom tržištu možemo klasifkovati u tri kategorije: • nešpekulanti (hedžeri) su oni učesnici na deviznom tržištu koji žele da se zaštite od rizika promjene deviznog kursa. 5. Za realizaciju kupoprodajnih ugovara kod promptne trgovine tj. Pod diferencijalnom arbitražom podrazumijevamo pravi arbitražni posao izračunat na zaradu iz razlike kurseva na pojedinim deviznim tržištima. U tu svrhu banka zaključuje kupovinu deviza na jednom tržištu po nižem kursu i istu devizu istovremeno prodaje na drugom tržištu po višem kursu. govorimo o arbitraži za izravnavanje. banke se javljaju na deviznom tržištu za vlastite račune s ciljem postizanja određenog finansijskog efekta. 42 Međunarodna finansijska tržišta . Cilj arbitraže za izravnavanje nije postizanje profita na bazi razlike kursa. kupoprodaje valuta u datom trenutku vremena. potrebno je jedan do dva dana. Prethodno pomenute učesnike na deviznom tržištu posmatrali smo sa institucionalne tj. Ukoliko banka kupuje devize da bi zadovoljila potrebe klijenata kvantitativno ili po asortimanu.Devizno tržište BiH Razlike među njima je marža (spread). Zahvaljujući postojanju razlika deviznih kursova na različitim deviznim tržištima. učesnike na deviznom tržištu možemo posmatrati i sa funkcionalne osnove. TEHNIKE POSLOVANJA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU 5. ali i mogućnost uvođenja raznih oblika devizne kontrole. Međutim. Banka ima interesa za ovakve poslove sve dotle dok na razlici kursova obezbijeđuje pokriće troškova transakcije i određeni profit. Poslovi istovremene kupovine i prodaje deviza na raznim deviznim tržištima nazivaju se arbitražnim poslovima. • špekulanti su oni učesnici na deviznom tržištu koji kupuju (prodaju) valute za koje očekuju da će im se vrijednost u budućnosti promjeniti takoda će ponovnom prodajom (kupovinom) ostvariti proft i • monetarne vlasti u većini slučajeva predstavlja centralna banka kojaima mogućnost intervenisanja na deviznim tržištima.

odnosno cijenu od koje akcije počinju ponovo da rastu. Swap poslovi vezani za kamatne stope se obavljaju između kompanija iz različitih zemalja kada obje strane vide korist od kamatne stope u zemlji one druge kompanije. te restriktivnoj monetarnoj politici izračunatoj na sužavanje devizne potražnje. Zbog njih je inostrana banka. Valutne swapove sprovode kompanije u cilju povezivanja globalnog tržišta kapitala. špekulanti se u kratkom roku oslobađaju akcija sa namjerom da ih ponovo kupe kada dostignu suport nivo. Najjednostavniji kamatni swap posao je kada se dvije kompanije dogovore da razmjenju povremene isplate po osnovu kamatnih stopa i steknu prednost nižih stopa u drugoj zemlji. nakon čega će akcije prodati i ostvariti profit. terminski kurs. Pri kupovini akcija. Znači da se danas swap ne zasniva samo na arbitriranju situacije na raznim novčanim i deviznim tržištima (kamatna arbitraža) i ocjeni rentabilnosti posla preko faktora: promptni kurs. Razlozi koji dovode do pojave swap posla na ovakvoj osnovi nalaze se u zidanju spoljnotrgovinskih i deviznih ograničenja. 3 Špekulativni poslovi Špekulativni poslovi su berzanske transakcije čiji je osnovni cilj velika zarada u veoma kratkom roku.html 43 Međunarodna finansijska tržišta . Ukoliko očekuju negativna kretanja na berzi. Kada se radi o savremenom swap poslu. najčešće komercijalne prorode. špekulant očekuje pozitivna kretanja i rast cijene akcije u kratkom roku. kao eksponent izvoznika. ali sa različitim rokovima dospjelosti naziva se swap poslom Predmeti swap poslova se zamjenjuju po jednoj cijeni danas. /Devizno trziste/ekonomski-recnik. Swap poslovi su dakle spot i terminska transakcija istovremeno. troškovi posla. Ove poslove prati povećani rizik. Ona treba da obezbijedi određenu korist i pokrije eventualni gubitak iz swatransakcije. koji je prihvatljiv zbog mogućnosti velikih dobitaka. 2 Swap poslovi Istovremeno kupovina i prodaja deviza koju vrši isti partner. Rentabilnost operacije koja stoji iza swap posla je u centru pažnje. spremna da proda konvertibilnu valutu za domaću. a banka uvoznika da promptno kupi konvertabilnu valutu za domaću da bi je po dospijeću prodala na terminskom tržištu na konvertabilnu devizu i po nepovoljnijem kursu.Devizno tržište BiH 5. uz dogovor da razmjene glavnicu o ugovorenom roku. banka uvozničke zemlje je zainteresovana da za vrijeme trajanja swap operacije stečenu devizu efektivno koristi prema ranije utvrđenom planu. a po isteku roka ugovora se zamjenjuju ponovo između istih subjekata po ugovorenoj cijeni. 5. Iza savremene swap operacije stoje posebni motiv. Valutni swap znači da će kompanije prodati svaka svoju valutu onoj drugoj. internu valutu zemlje uvoznika. koja se ostvaruje kupovinom po niskim cijenama i prodajom povisokim cijenama. Informacije o budućim kretanjima hartija od vrijednosti se uglavnom dobijaju od insajdera ili na osnovu podataka koji nisu dostupni svim učesnicima na berzi. 38 38 http://www. kamatna stopa.

špekulacija je stabilizirajuća. Osnovni cilj sudjelovanja trgovaca na terminskom deviznom tržištu je osiguranje spoljnotrgovinskih transakcija od rizika promjene deviznih kursova. Dakle. hedžeri ne žele na deviznom tržištu pokriti rizike koji mogu rezultirati iz spoljnotrgovinskih transakcija. a porast cijena la kupovini. Više se ne očekuje povratak u prvobitno stanje. on će kupiti francuske franke koje će potom isporučiti na terminskom tržištu i ostvariti zaradu. Špekulanti mogu na rast cijena gledati kao na pokazatelja koji ukazuje da će cijena imati tendenciju rasta ili na pad kao tendenciju daljeg kretanja cijena ka nižem nivou. Privatna špekulacija na deviznom tržiptu može biti stabilizirajuća i destabilizirajuća. 44 Međunarodna finansijska tržišta . Oni se žele osloboditi kursnih razlika koji su povezani sa direktnim investicijama u inostranstvu. ako špekulanti i uvoznici kupuju manje više. Međutim. špekulant će ih prodati na terminskom tržištu. na primjer. špekulacija nije uvijek stabilizirajuća. Za razliku od trgovaca. ako se može očekivati pad cijena francuskog franka. Defanzivna strategija kompanija u odnosu na valutna kretanja u svijetu bila bi ona strategija kojom transnacionalne kompanije realizuju hedžing posao tačno u visini očekivanog gubitka. Sa takvim očekivanjima će pad cijena voditi prodajama više nego kupovinama. odnosno raspolaganjem određene imovine u inostranstvu. sa većom sigurnošću. Osnova špekulativnih poslova je pretpostavka da će u toku vremena doći do razlika u deviznim kursovima. na terminskom deviznom tržištu pojavljuju se subjekti koji obavljaju određene spoljnotrgovinske transakcije kao što su trgovci i hedžeri. Pokrivanje predstavlja takvu transakciju osiguravanja od rizika promjene deviznih kursova koja se odnosi na osiguranje identifikovane i kvalificirane vrijednosti. Njima se često prigovara da pod izgovorom osiguranja od gubitka ostvaruju realne prihode. ofanzivne strategije transnacionalnih korporacija. poremećaj deviznih kursova pojedinih valuta. Ukoliko u međuvremenu stvarno dođe do porasta tečaja. Ako u roku dospijelosti na terminskom tržištu dođe do stvarnog pada kursa na promptnom tržištu.Devizno tržište BiH Znatan dio akrivnosti na deviznom tržištu odnosi se na špekulativne transakcije. Najvećim dijelom hedžing poslovima bave se transacionalne korporacije. te da zbog toga i podstiču kretanje kapitala u međunarodnim razmjenama. znači onda kada poslovima hedžinga ne ostvaruju profit. Naime. dok je prihod kojeg hedžer ostvaruje realan. špekulant prodaje francuske franke uz profit. 5. Hedžing poslom hedžer nastoji realizovati određeni prihod kojim bi kompenzirao eventualni gubitak do kojeg može doći usljed promjene deviznokursnih odnosa među pojedinim valutama. hedžing-posao je zaštita od mogućeg gubitka. Špekulant. 4 Pokrivanje kursnih razlika Pored arbitraže i špekulanata. Međutim. ne ka prodaji. te u uslovima kada se ne očekuje. očekuje da će uskoro cijena francuskog franka porasti u odnosu prema belgijskom i kupuje veći iznos francuskih franaka. Poslove osiguranja od rizika kursnih promjena koje zaključuju trgovci na terminskom deviznom tržištu konvencionalno nazivamo pokrivanje (covering). Hedžing poslovi transnacionalnih korporacija izračunati na realizaciju profita spadaju u domen tzv.

714 miliona KM što predstavlja smanjenje od 42. godini ostvarila uvoz u vrijednosti od 15. Inače. gubljenje tržišta. godine kada su ukupne SDI iznosila 681. uokviru kojeg posluju dvije berze: Sarajevska i Banjalučka berza hartija od vrijednosti. trgovina. Bosna i Hercegovina je zemlja koja u poređenju sa zemljama regiona nažalost bilježi najskromniju pokrivenost uvoza izvozom od 53%. broj nezaposlenih lica je jedan od najvećih nakon 2007. što je za 2. Priliv nove radne snage. Što se tiče uvoza. Uspostavljeno je i tržište kapitala. na znatno osiromašanje stanovništva. Napredak je zabilježen u i bankarskom sektoru u kojem su sprovedene najuspješnije reforme i koji predstavlja razvijeniji dio finansijskog sistema BiH. zapravo. pri čemu su potencijalni sukobi između onih koji imaju posao i onih koji ga nemaju. Prosječan broj zaposlenih lica u BiH u 2011.2006. pa je od 1. godine. Nizak stepen zaposlenosti i nedostatak finansijskih sredstava. godini prosječan broj nezaposlenih lica iznosio 529.5% (ili 12.5 hiljada. ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE U BIH Zapošljavanje je već duži period jedan od najvećih problema u FBiH. ali i otpuštanja zaposlenih lica dodatno su uticali na povećanje broja nezaposlenih. godini su iznosila oko 391. Konačno je sprovedena i reforma poreskog sistema. Kod zemalja s nižim nivoom per capita dohotka uočljivo je znatno veće učešće spoljnotrgovinske razmjene u BDP-u. na najtežu konsekvencu globalne krize u BiH – uporedno djelovanje dva krajnje negativna uzroka nezaposlenosti – strukturalnog i cikličnog..1.621 hiljada. Prema novim revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana ulaganja u 2011.215 miliona KM. Značajan rast primjetan je i u drugim granama kao što je građevinarstvo. ukazuje na to da će problem zapošljavanja i nezaposlenosti biti težak i dugotrajan proces. smanjenje kupovne moći i potrošnje stanovništva i dr.2 milijarde KM. godini iznosio je 691.6% manje u odnosu na 2010. godini dosegnuo vrijednost od 8. Broj nezaposlenih lica u BiH se tokom 2011. tj. povećanje cijena kapitala. što je rezultiralo rastom uvoza od 14%.Devizno tržište BiH 6. Problem zapošljavanja je isuviše kompleksan da bi se mogao tako brzo i jednostavno riješiti. godinu.5 % u odnosu na ulaganja u istom periodu 2010. što je za 0. Rast BDP-a je posljedica značajnog rasta industrijske proizvodnje. dok se izvoz povećao za 15. Rast i održavanje nezaposlenosti izaziva/izazivaće veliki pritisak na budžet zemlje. Ovu oblast usložnjava uticaj svjetske ekonomske krize koja se direktno odražava na zapošljavanje. 45 Međunarodna finansijska tržišta . BiH je bila jedina zemlja u regionu u kojoj se nije primjenjivao PDV. podrazumjevaju veliki trošak za nezaposlene i značajan gubitak potencijalnog outputa na nivou makroekonomije.9% i u 2011. smanjena su direktna strana ulaganja. Bosna i Hercegovina je u 2011. saobraćaj i finansijsko posredovanje koje u BiH doživljava ekspanziju. Iako je stopa rasta broja nezaposlenih sporija u odnosu na 2010. Krizom je također uslovljeno i gubljenje radnih mjesta i dotadašnje postojanje neravnoteže. posebno prerađivačke industrije. poljoprivreda. Gotovo da nije potrebno obrazlagati da dugoročni karakter dosadašnje strukturalne nezaposlenosti u BiH i kratkoročne ciklične nezaposlenosti.5 milijardi KM. godinu. počela primjena poreza na dodatu vrijednost – PDV. iskorištenost kapaciteta. odnosno neusklađenosti ili nespojivosti između tražnje i ponude rada ukazuju.7 hiljada lica) više u odnosu na 2010. godine konstantno uvećavao. U BiH je u 2011.

godinu iznosi 6.4 470 93 K2 160 149.7 mil.16% i manja je za 0. Treba ipak uzeti u obzir da su krediti dati sektoru stanovništva imali negativan trend rasta dijelom 2009. jednostavnije rečeno.5 61 K3 134. Ukupna ponderisana prosječna EKS na kredite u 2011. Iako su ukupni prihodi smanjeni za 0.6% g/g).1 108 K4 184.3%.3 mlrd. što upućuje na zaključak da je rizik naplate kredita još uvijek visok. a i zaduživanje domaćih banaka kod nerezidenata je bilo smanjeno. Bh. Ukupni krediti dati domaćim sektorima na kraju 2011. kreditiranje sektora stanovništva se poboljšalo tokom godine. Krediti dati sektoru stanovništva čine 43. Strane direktne investicije U milionima KM 2009 2010 2011 K1 -6. kao i pad kredita nerezidenata u stranoj valuti. KM57.9 mlrd. U BiH je u 2011. odnosno. Na negativan godišnji rast inozemne pasive uticao je pad prenosivih i ostalih depozita nerezidenata u stranoj valuti iz kategorije depozita isključenih iz novčane mase.8 postotnih bodova). banke manje su držale sredstava u inozemnim bankama i manje su ulagale u inozemne vrijednosne papire ili je vrijednost već posjedovanih vrijednosnih papira pala u odnosu na prošlu godinu. tako da stopa rasta za 2011. Najveće učešće u ukupnim kreditima imali su krediti plasirani nefinansijskim preduzećima (51. godinu.Devizno tržište BiH Tabela 3. 46 Međunarodna finansijska tržišta . S druge strane. i gotovo cijelu 2010. ostalih finansijskih institucija. KM i veći su u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 5. bh.2 32. godinu.4 postotna boda).gov.7% g/g).dep. Negativan rast inozemne aktive prvenstveno je uzrokovan padom ostalih depozita i vrijednosnih papira (osim dionica) u stranoj valuti nerezidenata.0% g/g. godini poslovalo 28 banaka. neprofitne organizacije i ostali) imaju skromno učešće u ukupnim kreditima.0 postotna boda) i inozemna aktiva (-0.8% ukupnih kredita.4 29. negativan doprinos rastu ukupne pasive dali su depoziti centralne vlade.5%) koji su u promatranom razdoblju iznosili 7. dok su negativan doprinos rastu dale pričuve kod Centralne banke (-1. ukupni rashodi zabilježili su daleko veći pad (-17. dok su ostale stavke pasive dale pozitivan doprinos rastu ukupne passive. te je stopa rasta u 2011. Ostali sektori (sektor vlade. ostvarena na smanjenu osnovicu. Uprkos negativnom trendu rasta s početka godine. KM. nerezidenti su držali manje sredstava na bh.3% u odnosu na prošlu godinu. Iako su poslovni rezultati bankarskog sektora bolji i kreditna aktivnost veća u odnosu na prošlu godinu. ukupan finansijski rezultat iznosio je 174. godini iznosila je 8. godine iznosili su 15. bankama.42 postotna boda u odnosu na 2010.ba/dokumenti_politika/Mjesecne_informacije/info2012/?id=1494 Prema privremenim podacima.6 130 Izvor: http://www. prenosivi depoziti drugih sektora u stranoj valuti i inozemna pasiva. banke još uvijek se suočavaju s povećanjem iznosa dospjelih potraživanja po kreditima i poslovima lizinga (35. Većina banaka bile su u većinskom stranom vlasništvu. tako da njihovo kretanje ne može uticati na kretanje ukupnih kredita. Najveći doprinos rastu ukupne aktive dala su potraživanja od domaćih sektora (4. Ponderisane prosječne efektivne kamatne stope na kredite zabilježile su pad u odnosu na prošlu godinu.

Tokom vremena sistemi valutnih odbora su uvođeni i napuštani iz raznih političkih i ekonomskih razloga. Ovaj model se pojavljuje kao povoljno rješenje za dvije grupe privreda: male i otvorene. tj. fleskisibilnost tržišta rada. U prvu grupu mogu se svrstati one zemlje koje su 47 Međunarodna finansijska tržišta . Njegov uspjeh zavisi od drugih elemenata: ekonomske politike. U novije vrijeme napuštanje se veže za ulazak u valutnu zonu.5 mil. preko koje su političku uticaji na manipulaciju količinom novca u opticaju postali mogući. kretanje kamatnih stopa i sl. slab rast plata).2% g/g).5 mil KM i zabilježili su stopu rasta od 12.Devizno tržište BiH U 2011. 7. Jedan od osnovnih razloga za uvođenje valutnog odbora u tranzicijskim zemljama jeste. zbog čega je iI mikrofinansijski sektor 2010. prednosti i nedostaci u usporedbi sa ostalim monetarnim aranžmanima? Jedino nakon toga moguće je identificirati koji su to ključni uvjeti ostvarivosti i održivosti aranžmana valutnog odbora. KM. godine ostvario negativan finansijski rezultat.4% g/g) u odnosu na rashode (27. Napuštanjem sistema valutnog odbora zemlja ulazi u fazu rasta inflacije. Schuler i Hanke (1993). kao i siromašnijeg dijela populacije. Zemlje koje su uvele valutni odbor mogu se svrstati u dvije grupe u odnosu na makroekonomske uslove koji bi bili u zemlji u trenutku uvođenja valutnog odbora. VALUTNI ODBOR U BiH Veoma je teško pristupiti analizi uvjeta od značaja za održivost aranžmana valutnog odbora prije nego što se ukratko definiraju i objasne njegove najvažnije karakteristike. Ukupno plasirani krediti na kraju 2011. pad zaposlenosti. ona je i dalje prilično nepoznata i nedefinirana. Sistem valutnog odbora razvijen je u Velikoj Britaniji početkom devetnaestog vijeka i od tada je ovaj model monetarne politike primjenjivalo preko 80 zemalja ili regiona. Vodeći stručnjaci za oblast CBA. čvrste fiskalne politike i fleksibilnosti njenih instrumenata. Za razliku od 2010. godine kada je ostvaren negativan finansijski rezultat. velika osjetljivost centralnih banaka na političke pritiske za prekomjerno finansiranje deficita budžeta i poteza centralnih banaka koji su često izazivali visoku inflaciju i nestabilnost cjelokupnog sistema. definiraju valutni odbor kao “monetarnu instituciju koja emitira novčanice i kovani novac koji u potpunosti imaju pokriće stranom „rezervnom“ valutom i u cijelosti su zamjenjivi u rezervnu valutu po fiksnoj stopi i na zahtjev kako je utvrđeno zakonom”. Zasigurno. Upravo taj dio tržišta je i najviše pogođen nepovoljnim ekonomskimkretanjima zadnjih godina (rast nezaposlenosti. Naspuštanje sistema uglavnom je završeno prelaskom na klasičnu centralnu banku. vodi se stručna i naučna rasprava da li je vrijeme valutnog odbora prošlost ili je on još uvijek adekvatan za jedan broj zemalja u tranziciji. godini u BiH poslovalo je 25 MKO: 21 mikrokreditna fondacija i 4 mikrokreditna društva. godini ostvaren je pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 26. zasigurno. godine iznosili su 601.7% g/g. zahvaljujući bržem rastu ukupnih prihoda (48. u 2011. Iako je ideja aranžmana valutnog odbora prisutna već više od dva stoljeća. pa u stagnacije u razvoju. a treba imati na umu da je sektor MKO prvenstveno okrenut kreditiranju manjih preduzeća i privatnih obrta. Od pojave valutnog odbora pa sve do danas. prije svega od nivoa početnih rezervi. s naglašenom orjentacijom na međunarodnu razmjenu i one privrede koje su imale visoko izraženu makroekonomsku nestabilnost. najveći nedostatak ovog modela je svjesno odricanje monetarnih vlasti od niza instrumenata monetarne politike. na koji način on funkcionira i koje su razlike. Mogući razlog smanjenja jesu i dalje vrlo nepovoljne kamatne stope na kredite MKO.

Promjene u potražnji novca prilagođavaju se endogenim promjenama u međunarodnim rezervama putem bilansa plaćanja (BOP). pospješuje spoljna trgovina kao i direktne i portfolio investicije. Aranžmanom valutnog odbora ne zamjenjuju se depoziti denominirani u domaćoj valuti u rezervnu valutu. On doznačuje vladi svu dobit iznad iznosa koji mu je potreban za pokriće troškova i održavanja rezervi na zakonski utvrdenom nivou. Prema definiciji valutni odbor ne raspolaže disrekrecionim ovlastima. a samim tim se obezbjeđuje i stabilnost cijena. Domaći novac se automatski emituje i povlači od priliva i odliva deviza. Same tržišne sile određuju količinu novčanica. koja u svakom slučaju služi kao i rezervna valuta. 1 Osnovna karakteristike Valutnog odbora Aranžmanom valutnog odbora održava se neograničena konvertibilnost po fiksnom kursu između njegovih novčanica i kovanog novca s jedne strane.Devizno tržište BiH imale izraženu monetarnu i valutnu nestabilnost. i ovo pravilo se definiše zakonom. Obje grupe zemalja prolaze kroz kompleksan proces tranzicije ka tržišnoj ekonomiji polazeći sa relativno niskog stepena razvoja. Valutni odbori moraju raspolagati rezervom od najmanje 100% svojih obaveza (kovani novac i novčanice u opticaju) kako je utvrđeno prema zakonu. Ukoliko postoji pokrivenost izdatog domaćeg novca rezervama u stranoj aktivi ona garantuje konvertabilnost domaće valute. Odbor ostvaruje prihod (emisioni prihod) iz razlike izmedu kamate ostvarene na njegova rezervna sredstva i izdatka održavanja kovanica i novčanica u opticaju (obaveze). Održavanje valutnog odbora u njegovom baznom konceptu iziskuje najveću moguću transparentnost i određen konzervativizam u smislu korištenja njegovih ovlasti. Aranžman valutnog odbora neostvaruje nikakav utjecaj na ponudu novca. te ne može utjecati na inflaciju iz istog razloga. budući da je historijsko iskustvo pokazalo da kada se značajna povećanja diskrecionih ovlasti unesu u aranžman valutnog odbora. Sistem valutnog odbora jedan je od načina kontrole monatarne i devizne politike po kome se domaća valuta zamjenjuje za stranu valutu po fiksnom deviznom kursu. to može da dovede do smanjenja kredibilnosti što često može dovesti do neodrživosti. kamatonosne vrijednosnice denominirane u rezervnoj valuti (ili robi). umjesto varijacija u neto domaćim sredstvima. zlato ili neki drugi oblici devizne aktive. aranžman valutnog odbora nije u stanju ponuditi kredit državi ili drugim sektorima. Za razliku od centralne banke. Pošto postoji 100% pokriće rezervnom valutom. 7. ali su obično raspolagali sa 105 . Emisija domaće valute se vrši uz potpunu konvertabilnost. a u drugu grupu zemalje sa malom i otvorenom ekonomijom koje imaju nedovoljno iskustva u vođenju monetarne politike. kako bi ostvarili neophodni faktor zaštite u slučaju da kamatonosne vrijednosnice kojim raspolažu izgube na vrijednosti.110%. što bi inače bio slučaj s okvirom koji podrazumijeva aranžman centralne banke. i rezervne valute ili roba s druge strane. i zbog toga ne može emitirati fiducijarni novac. kovanog novca u opticaju koji aranžman valutnog odbora emitira te stoga i ukupnu ponudu novca. 48 Međunarodna finansijska tržišta . nego se deviznim kursom koji je utvrđen određuju uvjeti arbitraže između lokalnih depozita i rezervne valute. Kao rezerve aranžman valutnog odbora drži visoko kvalitetne. pri čemu se ovo rug odefinira kao novčanice i kovani novac plus depoziti koji se drže kod poslovnih banaka. moguće je održati fiksni devizni kurs kao pokriće za izdati domaći novac mogu da služe devize.

kamatne stope i ponudu novca. pravična raspodjela prihoda. ekonomski rast. čija je druga poluga finansijska politika dizajnirane da ublaže fluktuacije stope ekonomskog rasta i nezaposlenosti. što dovodi do veće ukupne inflacije u zemlji s aranžmanom valutnog odbora nego što je to slučaj sa zemljom za čiju se valutu domaća valuta veže. Na isti način. To nije bio slučaj u BiH. Shodno tome. Konvergencija inflacije u kontekstu režima fiksnog tečaja može predstavljati probleme budući da na cijene dobara koja nisu predmet vanjske trgovine utjecaj ima relativni rast produktivnosti. Budući da je rastuća potražnja uobičajeno pristrasna u pravcu usluga. stabilnost cijena. u kojoj je nivo inflacije po isteku perioda konvergencije bio čak i niži od onog registriranog. anchor country). inflacija bi trebala konvergirati sa stopom inflacije u zemlji čija valuta služi kao nominalno sidro. One su zapravo sačuvale određene elemente diskrecione monetarne politike. Rrastuća produktivnost podrazumijeva rastuće prihode i potrošnju. u mjeri u kojoj se paritet kupovne moci održava. uravnoteženost bilansa. 49 Međunarodna finansijska tržišta . što predstavlja većinu dobara kojima se ne trguje. izuzev razlike u premiji za rizik na domaćim tržištima. Sveukupni cilj ekonomske politike jedne zemlje redovno uključuje: postizanje pune zaposlenosti. u nastojanju da se postigne odgovarajući odnos u kompromisu izmedu kredibiliteta aranžmana valutnog odbora i njegove sposobnosti da utjece na inflaciju. Može se reći da je aranžman valutnog odbora vid centralne banke koja se odrekla skoro svih diskrecionih ovlasti i postala pasivnim posrednikom u monetarnoj politici.Devizno tržište BiH Aranžmanima valutnog odbora promovira se „strogo budžetsko ograničenje” u javnim finansijama u kojim se rashodi mogu finansirati isključivo putem poreza i ostalih doprinosa i instrumenata komercijalnog duga. U suštini ne postoji kontrola tokova kapitala u zemlji s aranžmanom valutnog odbora. dok cijene u sektoru cijim dobrima se ne trguje rastu bržim tempom. zemlje za čiju se valutu domaća konvertibilna valuta veže (engl. uglavnom putem instrumenata obaveznih rezervi i zajmodavca u krajnjoj instanci. odnosno u kojoj relativne razlike u kupovnoj moći ostaju konstantnim. potražnja može pojačati reakciju na strani ponude. Monetarna i fiskalna politika jedne zemlje. što je slučaj u kojem je BS efekat manje izražen. Stoga. Savremeni su valutni odbori su odstupili od izvornog okvira aranžmana valutnog odbora. tj. Zemlje sa savremenim aranžmanom valutnog odbora u velikom broju slučajeva jednostavno ne uvoze monetarnu politiku sidrišnih zemalja posredstvom prethodno opisanih transmisionih mehanizama prijenosa. ona uvozi monetarnu politiku zemlje čija valuta služi kao nominalno sidro. Stoga cijene dobara namijenjenih trgovanju slijede kretanja cijena u zemlji za čiju se valutu veže domaća valuta. domaća inflacija u zemlji s aranžmanom valutnog odbora usko je povezana s inflacijom zemlje čija valuta predstavlja nominalno sidro. kamatne stope u aranžmanu valutnog odbora trebaju konvergirati i tijesno pratiti kamatne stope u zemlji za čiju se valutu veže. Ti ciljevi mogu biti ujedinjeni u jedan harmoničan cilj da se postigne najviša ili bar adekvatna stopa samoodrživog neinflatornog rasta. To je bio rezultat konstantnih deflatornih pritisaka izazvanih visokom stopom nezaposlenosti u BiH. Kao i kod kamatnih stopa (koje prate kamatne stope zemlje izvorišta deviznih rezervi s premijom rizika) razumno je očekivati da će inflacija države s aranžmanom valutnog odbora biti viša uslijed višeg rasta produktivnosti.

Monetrana politika ima dva osnovna motiva. U tom smislu bi ključni cilj bio reducirati deficit tekućeg računa. javne potrošnje i fiskalnih opterećenja koja su glavna smetnja jačanju konkurentne sposobnosti BiH privrede uz istovremeno stimulisanje samoodrživog rasta. uz priznavanje uspjeha. leži u visokom i stalnom deficitu tekućeg računa. Ovo zahtijeva jačanje vanjske konkurentnosti. Jak bankarski sektor je vrlo važan za samo povjerenje u valutni odbor i u cijeli stabilizacioni proces. koja je definirana zakonom i sprovodi se na specifičan način kroz aranžman valutnog odbora. 2. valutni odbor ima izražene nedostatke u smislu nemogućnosti fleksibilnije monetarne politike kako bi se uticalo na određene pozitivne pomake. koje nameću pravilo punog pokrića. ekonomske aktivnosti. 3. Komercijalne banke onda ovaj problem rješavaju međubankarskim ugovorima i kratkoročnim kreditima linija kod matičnih banaka. pokazuje izraženu zavisnost od monetarne politike centralne banke za čiju valutu je vezan (odnosno pokazuje sve nedostatke fiksnog deviznog kursa) te je posebno izražen problem realnosti kursa i teško je upravljati 50 Međunarodna finansijska tržišta . Ovi prigovori imaju praktičnu podlogu u činjenici da je stopa rasta niska. Valutni odbor u BiH podrazumijeva slijedeće: 1. pa bi u tom smislu trebalo uskladiti rast produktivnosti radne snage sa rastom bruto plata u privredi kao cjelini. Osnovni zadatak valutnog odbora u BiH je finansijska stabilnost u smislu deviznog kursa i inflacije. Potencijalna opasnost za održivost Valutnog odbora u narednom periodu. Ograničene mogućnosti obima sterilizacije i jednostavne monetarne operacije. što dovodi do povećanja izvoza. a to su :  čvrsta nominalna veza monetarne politike  nemogućnost vrlo teškog donošenja političkih odluka u periodu kompleksnog političkog mišljenja u BiH. ali istovremeno ograničava monetarne vlasti da finansiraju deficit budžeta. puna konvertabilnost KM pasive CB BiH u sidro valutu. također ne daju mogućnost monetarnim vlastima da pruže podršku bankama kad one imaju problema sa likvidnošću. nedovoljnoj konkurentnosti domaćih preduzeća na međunarodnom tržištu i enormno visokoj javnoj potrošnji (veliki broj zaposlenih u javnom sektoru oko 35% od ukupnog broja zaposlenih (čije plate rastu monogo brže od rasta produktivnosti radne snage). Monetarna politika je najvažnija funkcija Centralne banke BiH. Međutim. koji je uslovljen u uslovima tranzicije makrofinansijske politike ka tržišnom poslovanju. zatim. ipak se pripisuju primjedbe bazirane na rezultatima rasta i zaposlenosti. stopa nezaposlenosti visoka i da je ekonomija još uvijek na niskom stepenu razvoja. Vanjska konkurentnost zavisi od razvoja i fleksibilnosti tržišta rada. novih radnih mjesta i domaće štednje. ali i njenim glavnim sektorima. fiksni kurs određen zakonom. Međutim. sistemu valutnog odbora u BiH. punu pokrivenost stranom valutom za svaku KM pasivu CB BiH.Devizno tržište BiH Valutni odbor se kao metod pokazao vrlo efikasan u smirivanju inflacije u kratkom roku.

Međutim. potrebno je imati na umu da fiksiranje deviznog kursa neće nužno voditi ka niskoj inflaciji. Upravo iz tih razloga aranžman valutnog odbora mogao bi bolje odgovarati malim otvorenim ekonomijama. Pored toga. povezani su sa stvarnom valutnom aprecijacijom. Uspjeh po pitanju niske inflacije u aranžmanu valutnog odbora bio je značajno bolji nego što je to bio slučaj sa ostalim fiksnim ili sa plutajućim režimima. Ovim dvjema karakteristikama eliminira se veći dio neizvjesnosti i rizika nominalnih deviznih kurseva čime se pospješuju trgovina. naročito ako je paritet ustanovljen na nivou niske vrijednosti ili ukoliko rezervna valuta ostvari deprecijaciju u odnosu na valute ostalih trgovačkih partneramatične zemlje. Većina aranžmana valutnog odbora opredijeljena je zakonskom ili čak ustavnom obavezom nazahtijevanu punu konvertibilnost domaće valute u rezervnu valutu prema fiksnom kursu. Promjene u monetarnoj politici zemlje za čiju se valutu domaća valuta veže bit će neprikladne za zemlju s s tim aranžmanom u kojim je bankarski sistem slab i gdje banke imaju ograničen pristup stranim sredstvima Posebna kritika ovom modelu također se upućuje zbog toga što se smatra da je držanje rezervi neefikasno.ba/kolumne/9191-ogranienja-i-nedostaci-valutnog-odbora-bih 51 Međunarodna finansijska tržišta . a naročito aranžmani valutnog odbora. Shodno tome. da se onemogućava 39 http://vidiportal. Fiskalni deficiti bili su značajno niži u aranžmana valutnog odbora. te pogoršanjem trgovinskog balansa i tekućeg računa. unutar aranžmana valutnog odbora postoje i jaki nedostaci i rizici:  Nedostaci koji se odnose na usvajanje valutnih odbora odnose se u prvom redu na gubitak diskrecione monetarne politike i gubitak instrumenta deviznog kursa za uravnoteženje bilansa plaćanja.Devizno tržište BiH asimetričnom makroekonomijom kakva je sistem BiH. Taj problem je kod nas posebno izražen u uslovima nepovoljnog trgovinskog i platnog bilansa i visoke stope nezaposlenosti. gubitkom konkurentnosti. Zemlje s aranžmanom valutnog odbora uvoze monetarnu politiku zemlje za čiju se valutu domaća konvertibilna valuta veže. investicije i ekonomski rast.39 Prednosti valutnog odbora su:  Niža inflacija i kamatne stope neposredne su i očigledne prednosti kredibilnog aranžmana valutnog odbora. Neto izvoz je kanal kroz koji se deviznim kursom može povećati output u poslovnom ciklusu. labavija je veza između deprecijacije valutnog kursa i poboljšanja u tekućem računu. Premda bi inflatorni nivo u zemljama sa aranžmanom valutnog odbora mogao ostati višim nego što je to slučaj sa zemljama za čiju se valutu njihova valuta vezuje.  Međutim. što je veća mobilnost kapitala. čini se da je zbog ovih prednosti aranžmana valutnog odbora optimalan izbor za malu zemlju u tranziciji koja želi ojačati makroekonomsku kredibilnost i izboriti se sa visokom inflacijom. Ovaj efekat ovisi o elastičnosti trgovinskih tokova u pogledu cijena i reakcija trgovinskih cijena na promjene deviznog kursa. nego što je to bio slučaj sa drugim režimima valutnog kursa. Fiksni devizni kursevi. Međutim. efekat koji deprecijacija deviznog kursa ima na stvarni dohodak može neutralizirati stimulaciju rasta neto izvoza.

godinu ipak ukazuju na nastavak postupnog ekonomskog oporavka te su relativno bolji izgledi za realan ekonomski rast blizu ili oko 2%. Naime. Kada je riječ o ekonomskim kretanjima u BiH. poticaje realnom rastu i oporavku ponajprije treba tražiti u eksternim činiteljima i jačanju apsorpscijskog potencijala tržišta zemalja Europske unije i regije za prije svega bh. u kojima je trošak odustajanja od instrumenta deviznog tečaja neznatan s obzirom na njihovu otvorenosti u trgovini. unatoč ekonomskim i drugim specifičnostima. kritičari valutnog odbora uočavaju da postoji dio domaćeg novca koji imaoci nikad ne konvertuju u rezervnu valutu. što je ipak znatno ispod pred-recesijskih prosjeka iznad 5%. On odgovara zemljama u kojima je prisutna tendencija da centralne banke nemaju potrebni kredibilitet za vodenje politika osmišljenih s ciljem da se postigne stabilnost cijena. kao i visokoj ovisnosti o stranim ulaganjima. U protekloj godini. 7. Makroekonomske projekcije za 2011. budući da u sklopu aranžmana valutnog odbora ne postoji mogućnost da se promijeni nominalni devizni kurs i jedininačin da se promijeni realni devizni kurs jeste putem promjene univou cijena. Ovi momenti s ekonomskog kuta gledanja nameću potrebu izmjene i jačanja njihovih unutarnjih proizvodnih potencijala. domaćom likvidnošću i računom kapitalnih transakcija. jednoznačno određen vanjskim neravnotežama. godine nedvojbeno je duboko obilježen širokim spektrom implikacija povezanih s recesijskim i ranim postrecesijskim ciklusom s kojim se suočava ukupan bosansko-hercegovački ekonomski sistem.5%. nesumnjivo odlikuje sporiji tempo ekonomskog oporavka. industrijskim proizvodima niske tehnološke razine. S druge strane. Objašnjenje činjenice jednostavno je. U primjeni modela valutnog odbora. Jasno je da nemogućnost aranžmana valutnog odbora da izvrši aprecijaciju ili deprecijaciju s ciljem da zaštiti privredu od vanjskih šokova proizvodi visoke troškove. Kao zaključak možemo konstatirati da je aranžman valutnog odbora posebno privlačan za male otvorene tranzicijske privrede. Svjedoci smo činjenice kako su prethodne dvije godine bile obilježene recesijskim i znakovima blagog post-recesijskog oporavka.Devizno tržište BiH korištenje raspoloživih resursa koji bi u sistemu diskrecione monetarne politike (djelimične rezerve) bili na raspolaganju. nakon što je u 2009. U tom svjetlu. broj banaka je u okviru bankarskog sektora smanjen za jednu preuzimanjem dijela aktive i pasive 52 Međunarodna finansijska tržišta . uz istovremeno upravljanje deviznim kursom. 2 Reforma bankarskog sektora u BiH Bosnu i Hercegovinu. praktično se odlučuje između njegovih dviju naglašenih osobenosti: kanala za uvođenje makroekonomske stabilizacije i ustupanja nadležnosti za upravljanje monetarnom politikom. godine je ostvaren realni porast BDP-a od 0. pri čemu slaba kupovna moć determinira svojevrsnu tromost osobne potrošnje stanovništva. posebno u slučaju zemalja u tranziciji. godini zabilježen pad ekonomskih aktivnosti. i dalje je evidentno odsustvo unutarnjih elemenata u jačanju rasta ekonomskih aktivnosti. tokom 2010. fiskalnim deficitima i strukturnim manjkavostima. Karakter kretanja u okviru bankarskog sektora tokom 2010.

ukoliko nisu izvozno orijentirane. Banke su odgovorile zahtjevima klijenata. Povjerenje u bankarski sektor se rapidno povećava. po globalnim i regionalnim standardima. u okviru njene nadležnosti. od čega 19 sa sjedištem u Federaciji BiH i 10 u Republici Srpskoj. Iskorištavanje prednosti snažnih financijskih kapaciteta koje proistječu iz djelovanja u okrilju velikih međunarodnih financijskih grupacija čini prednost u budućem zadovoljenju financijskih potreba različitih segmenata privrede te stanovništva. Na tržištu je djelovalo 29 banaka.Devizno tržište BiH bank ekoja je dugi niz godina bila u privremeno jupravi. Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je pokazao zadovoljavajući nivo zdravlja i odgovornost. Reforma bankarskog sektora je otišla dalje nego reforma bilo kojeg sektora u Bosni i Hercegovini iz razloga jer se bankarski sektor BiH se više približava modernom međunarodnom bankarstvu. prije svega zbog deficita tekućeg računa. Domaće privredne snage. One zapošljavaju značajan broj ljudi te snažno doprinose prihodima države kroz poreznu sferu. Činjenica je da banke teže dolaze do sredstava na međunarodnom tržištu. stoje na raspolaganju. bez obzira kakva im je vlasnička struktura. a to je pokazalo da je ova situacija totalno suprotna situaciji iz 90-ih godina prošlog vijeka. a ne kao negativnu pojavu na tržištu koju je moguće zamijeniti supranacionalnim institucijama. smatraju slabim. a ne poslovnom sektoru. Kako bi finansijski sistem BiH ostao stabilan CBBiH će pratiti situaciju i preduzimati mjere koje joj. Institucije u BiH se. visina stranih investicija u bankarskom sektoru veća je nego ukupno u ostatku ekonomije. kao i sve veća spoljna osjetljivost. Takođe se očekuje složen okvir fiskalnog upravljanja ogromnom vladom i smanjenje fiskalne fleksibilnosti koju prate velike potencijalne obaveze. Iz tog razloga je potrebno stvoriti snažnu razvojnu polugu na relaciji država – bankarski sektor. Odobravanje kredita se također povećava. Pri tome je potrebno voditi računa da su banke koje posluju u BiH privredni subjekti ove države. iako je povećanje zabilježeno uglavnom u zajmovima domaćinstvima. Finansijski sektor BiH ne možemo posmatrati u potpunosti odvojeno od globalnih 53 Međunarodna finansijska tržišta . CBBiH je već nekoliko puta isticala da će smanjena kreditna aktivnost dodatno otežati rad privrednicima i uticati na smanjenje ekonomske aktivnosti. što se najbolje moglo vidjeti početkom krize. a samim tim i bankama će biti ograničen broj kvalitetnih klijenata sa kojima će moći ubuduće sarađivati. pa je i u BiH prisutan problem plasmana. što se vidi u snažnom povećanju depozita. odnosno činjenica da su uslovi za dobijanje kredita nešto strožiji. Stoga država ima snažan motiv tretirati banke kao partnere. Banke u tom sistemu mogu imati ulogu kanala kroz koji se plasiraju sredstva razvojnih fondova privrednim subjektima. kada klijenti nisu mogli dobiti svoje depozite od banaka. kada su građani i kompanije povlačili svoje depozite. ali popratni uvjeti su vrlo ograničavajući i opterećujući za korisnika njihovih sredstava. Trenutna pozicija bosansko-hercegovačke privrede je takva da dominantno ovisi o potražnji iz inozemstva. Te institucije možda nude u početku vrlo dobre uvjete financiranja. udio stranog kapitala se također povećava. a BiH je među posljednjim državama po tranzicijskim promjenama. a čime će se podržati i izvozni sektor i domaće orijentirane subjekte. nemaju snažan potencijal za razvoj.

Konkurencija nebankarskih financijskihinstitucija je stalni izazov s kojima se suočavaju banke u svijetu već dugi niz godina. nezaposlenost i spoljnotrgovinski deficit. Međutim. s tim da i dalje treba nastaviti u pravcu unapređenja bankarskog poslovanja. Pored toga. Posebne poteškoće imaće realni sektor ekonomije. ono što predstavlja problem je prinudna naplata. ali su promijenile model poslovanja. Promjene koje su sprovedene u bankarskom sistemu su od izuzetnog značaja za razvoj deviznog tržišta BiH. Sporostu implementaciji suvremenih promjena regulatornih okvira također je jedna odprijetnji efikasnijem djelovanju bankarstva. Promjene koje su sprovedene u bankarskom sistemu su od izuzetnog značaja za razvoj deviznog tržišta BiH. Banke su sačuvale visok nivo likvidnosti. odnosno finansijskih tržišta širom svijeta. U sferi bezgotovinskih plaćanja. slabljenje vanjskih poticaja ekonomskom rastu i produbljivanje unutarnjih ekonomskih slabosti predstavlja jednu od ključnih prijetnji uspješnom poslovanju bankarskog sektora u razdoblju koje stoji pred nama. 7. domaće banke su uspostavile poslovne odnose sa bankama u inostranstvu putem kojih se obavlja međunarodni platni promet. odnosno nedostatak adekvatnih zakonskih propisa vezanih za ovo pitanje. Međutim.prijetnje i prilike Prijetnje perspektivi rasta i razvoja bankarskog sektora. postale su konzervativnije. uključujući i procjenu rizika. odnosno nedostatak adekvatnih zakonskih propisa vezanih za ovo pitanje.snažnija fokusiranost ECB-a na restriktivn emjere rasta kamatnih stopa i refleksije na eurizirani bankarski sektor u BiH kroz višu cijenu zaduženja u inozemstvu čini dodatno 54 Međunarodna finansijska tržišta . Kada je riječ o mikrokreditnim organizacijama tu je nešto složenija situacija nego u bankarskom sektoru i dobro je da je mikrokreditni sektor ušao pod nadzor agencija za bankarstvo i kreditni registar. što stvara potrebe provođenja programa informatičke naobrazbe od strane državnih institucija koji dakako ne bi bili od koristi samo u segmentu bankarstva negosu na dobrobit cjelokupne zajednice i podizanj ainformatičke kulture na višu razinu. 1 Perspektive kretanja bankarskog sektora u BiH . restriktivnije. 2. ono što predstavlja problem je prinudna naplata. Gotovinski platni sistem je postao ujedinjen uz KM koja je postala dominantna i skoro jedina valuta u upotrebi u BiH. pr ičemu je i podizanje transparentnosti u objavivanju informacija korporativnog ifinancijskog sektora od iznimne važnosti koja podiže samu sigurnost na jednu višu razinu. uspostavljena je poslovna mreža banaka na cijeloj teritoriji BiH. što je dovelo do porasta štednje. Povraćeno je povjerenje u bankarski sektor.Devizno tržište BiH dešavanja. s tim da i dalje treba nastaviti u pravcu unapređenja bankarskog poslovanja. Niska educiranost stanovništva u korištenju proizvoda elektronskog bankarstvaima uporište u općim karakteristikama samog sistema i lošoj informatičkoj kulturi u zemlji. Ono što je posebno značajno za bankarski sektor BiH je reforma platnog sistema. a kretanja će sigurno imati najveći uticaj na dva makroekonomska pokazatelja koji su veoma loši u BiH. značajno je povećan minimum bankarskog kapitala i uspostavljeno je osiguranje depozita.a ovi će činitelji svakako biti prisutni i u predstojećem razdoblju. a izazovi ekonomskog ambijenta i provođenje bolnih strukturnih reform i predstavlja nužnost. U isto vrijeme . ali i za bankarski sistem u cjelini. ali i za bankarski sistem u cjelini. sa jedne strane i sa druge strane od razvijenosti institucija i realnog sektora u BiH.

u kom banke imaju vodeću ulogu i u kom su financijska tržišta i instrumenti manje razvijeni. SASE (sarajevska burza) i BLSE (banjalučka burza). Poželjne su stimulativne mjere za privlačenje stranih investicija (pozitivni zakonski propisi.php?id=673&lang=hr 55 Međunarodna finansijska tržišta . Primjena univerzalnog bankarstva na temeljima načela ekonomije obujma. koji se trebaju neophodno i brzo prilagođavati standardima EU kao i drugi aspekti čime će se kreirati prihvatljiv poslovni ambijent i pretpostavke za poboljšanjekreditnog rejtinga države. Osim utjecaja svjetskih kretanja na domaće tržište dodatan problem je u dosada nedovoljnom angažmanu vlasti za 40 http://www. Vrijednosnim papirima se također trguje na dvije burze. porast stranih ulaganja te izravno rast zaposlenosti i zaposlenosti i općenito životnog standarda. Kao zaključak o trendovima i kretanjimau bankarskom sistemu u BiH može se reći da je u razvoju kao i svi drugi aspekti društva. ali i priliku u harmonizaciji okvira s Baselskim standardimai smjernicama Europske unije. 40 Tržište kapitala u BiH je o početka svjetske ekonomske krize suočeno s negativnim trendovima kao što su pad trgovanja. Zbog toga je tip univerzalnog bankarstva naglašeno prisutan u europskim zemljama. te raznolikosti proizvoda i usluga baziranih na potrebama klijenata jedan su od ključni hrazvojnih momenata u okviru postojećih.cbbh.). od kojih je jedno u Federaciji BiH. nedostatak stranih investitora na berzama i sl. ako ništa onda zbog činjenice kako zbog niske razine plaća stanovništvo odvaja 1/3 dohotka za esencijalne potrebe za hranom. dinamiziranje procesa organizacijskog redizajniranja banaka u cilju izravnog i neizravnog preuzimanja financijskih poslova drugih oblika financijskih institucija predstavljaju jedno i zadaću obzirom n avisok stupanj znanja. Također. vještina i kadrovske kapacitiranosti s kojim banke raspolažu u odnosu na druge institucije. Tržište kapitala BiH je organizirano i regulirano na dva tržišta kapitala. Instrumenti financijskog tržišta su relativno nerazvijeni (bez ijednog inovativnog instrumenta). Daljnji tehničkotehnološki razvoj bankarstva uz usavršavanje postojećih oblika kanala distribucije i elektronskog bankarstva uz edukaciju klijenata od strane banaka. Jačanje inflatornog pritiska i preraspodjela dohotka stanovništva u korist esencijalnih potreba s prijetnjom rasta NPL-ajedan je od utjecaja vrlo osjetljive prirode. Svjesni smo kako jedino stabilne financijske institucije mogu biti ključ mikro i makro financijske stabilnosti. Reregulacija bankarskog sektora i uvođenjen ovih okvira institucionalne regulacije nadzora bankarskog poslovanja (BASEL IIi BASEL III) predstavlja izazov. 3 Tržište kapitala Financijski sistem BiH generalno slijedi kontinentalni model. a drugo u RS. brza i efikasna administracija itd. 7. Financijsko tržište BiH ima tržište kapitala. ali i budućih karakteristika bankarskog sektorau BiH.Devizno tržište BiH opterećenje uzimajući u obzir i nisku razinu kreditnog rejtinga i troškove premije rizika s kojim se banke suočavaju jedn odulje vremensko razdoblje. full-service banaka. a pripadnost danom socio-ekonomskom prostoru stvara naglašenu potrebu za daljnji razvoj tzv. ali nema razvijeno tržište novca.ba/index. ali također i svih drugih sudionika na tržištu i dalje predstavlja priliku bankarstvu.

Neujednačeno kretanje berzanskih indeksa u svijetu i regionu kao posljedica globalnih ekonomskih tokova u 2010. godini. godine tržišna kapitalizacija počela opadati. kada indeksi počinju značajnije padati. te umjereni izlazak iz krize najrazvijenijih zemalja svijeta (SAD) daje realnu osnovu za očekivanje povećanja ulaganja SDU ulaganja prema Bosni i Hercegovini u narednom periodu. Proces privatizacije državnog udjela u vlasništvu nekih strateških preduzeća u 2011. Generalne karakteristike su da je tržište novo i nerazvijeno. Povećanja stranih direktnih investicija u svijetu. a posebno prema zemljama u razvoju i tranziciji (gdje su po prvi puta premašile ulaganja u razvijene zemlje).2011. ali će se u budućnosti ovakav trend mijenjati. Privatizacija najprofitabilnijih firmi iz oblasti telekomunikacije i energetike je odložena do daljnjeg.05. malog broja likvidnih 41 56 Međunarodna finansijska tržišta . jačaju i formiraju institucije važne za ovaj segment djelovanja i obrazuju kvalitetne i sposobne buduće zaposlenike kao nosioce razvoja tržišta kapitala u našoj zemlji. Zemlje u tranziciji se suočavaju sa brojnim problemima koji usporavaju proces investiranja i prikupljanja sredstava putem emisije vrijednosnih papira. godine kada sa radom počinju dvije berze. skromnog tržišnog materijala. a koji će i u budućnosti imati uticaja na priliv SDU svakako treba spomenuti da je 16. entitetski podijeljeno. godini još nije otpočeo. 41 Tržišta kapitala mogu ponuditi kompanijama i drugim učesnicima alternativu za finansiranje i investicije. visoki budžetski deficit i kriza eura uz smanjenje i kreditnog rejtinga većeg broja zemalja u eurozoni značajno su uticali na slab oporavak i oscilacije u ulaganjima u BiH tokom 2011. a evidentno je i kašnjenje velikih investicionih ulaganja u oblasti energetike po principu zajedničkih ulaganja sa stranim partnerima. Nastavilo se i u 2011. Cilj BiH je stvoriti takvo tržište koje će biti slično finansijskim tržištima razvijenih zemalja i koje će privući investitore za veća ulaganja u našu zemlju. godine (pad ulaganja u drugom kvartalu pa onda rast u zadnja dva). Nesiguran oporavak privrede. Od događaja koji su imali. Najvažniji korak za smanjenje rizika i poboljšanje klime za razvoj tržišta kapitala je nužnost da vlasti imaju jasnu viziju budućeg razvoja i u tom pravcu da razvijaju i ažuriraju zakone. Učešće stranih partnera u ovim projektima u narednom periodu bi znatno povećala direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini. Razvijanje povoljne investicijske klime kod nas stvara neophodne uslove i okvir u kome se može razvijati finansijski sistem.Devizno tržište BiH korištenje ovog kapitala u cilju pribavljanje novca za razvojne i druge projekte. Cijenimo da će daljim razvojem finansijskog tržišta i rastom likvidnosti tržišta vrijednosnih papira u Bosni i Hercegovini. Slično stanje je i na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi koje bilježe čak umjeren rast prometa i ukupne kapitalizacije u toku prvog polugodišta da bi krajem trećeg kvartala 2011. Sarajevska (SASE) i Banjalučka (BLSE). i postala pored velikih infrastrukturnih radova (Koridor 5 C) jedan od glavnih pokretača budućeg ekonomskog razvoja zemlje. Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini seže od 2002. doći i do rasta aktivnosti i mijenjanja dosadašnje investicijske "kulture". Usporeni pad tokom prvoga polugodišta prekinut je u osmom mjesecu.

usklađena je pravna regulativa na nivou BiH vezana za ovo pitanje i još je potrebno odobrenje državnih organa kako bi došlo do realizacije ovog projekta. Pored povećanja prometa. 42 http://cbbh. banke sa brokerskodilerskim odjeljenjima i osiguravajuće kuće. obje berze u BiH su zabilježile značajne rezultate u odnosu na početne godine svog rada. odnosno potrebno je povećati berzanski materijal za trgovanje. bankarstvo će nesumnjivo održati svoju vodeću poziciju u financijskom sektoru BiH i ekonomskom razvoju. a povećanje tražnje je u direktnoj vezi sa preduzimanjem radikalnih mjera u provođenju mjera ekonomske politike. Između 2008. pa se kao domaći i institucionalni investitori pojavljuju privatizacioni investicioni fondovi. dolazi se do zaključka da postoje realne pretpostavke za dalji napredak deviznog tržišta u BiH. ponovno je doživjelo rast u 2011. Ekonomski razvoj i financijsko produbljivanje će ići zajedno s većim financijskim tijekovima kroz tržišta kapitala. Naime. reforma bankarskog sektora je prilično uspješno sprovedena. što je dominantno determinisalo veličinu uzorka koji koristimo u našoj ekonometrijskoj analizi. Pored izdavanja visokokvalitetnih državnih hartija od vrijednosti koje će obezbijediti kredibilitet tržišta. i 2013. Ponuda u uslovima nedovoljne i niske tražnje neće povećati efikasnost tržišta. a značajan napredak bilježise i na tržištu kapitala.Devizno tržište BiH vrijednosnih papira i generalno malog interesovanja domaćih investitora. godini. Kao što je ranije navedeno. ali ono je malo i zauzima svega četiri posto finansijskog sektora te je stoga neophodno razviti nove instrumente trgovine na tom tržištu. ali da je potrebno još mnogo toga učiniti kako bi ono postalo efikasno tržište. Uporedo sa tim. Tržište kapitala u FBiH nakon pada u 2009. Tomu će značajno pomoći konačno rješenje vezano za financijski «paket» . Na osnovu ranije iznijetih podataka. a to je priprema za emitovanj edržavnih obveznica koje su posebno značajne za rješavanje pitanja kako unutrašnjeg . učinjen je još jedan korak ka napretku. a kao strani institucionalni investitori prisutni su zatvoreni i otvoreni fondovi i investicione kompanije. Tržišta kapitala mogu ponuditi poduzećima i drugim ekonomskim akterima alternativu za financiranje i investicije.tako i vanjskog duga. također. orijentiran ekonomskim pristupanjem u EU) kao i dolaskom stranih investitora. Međutim. i razvoj vođen konvergencijom (tj. Država sve više pojavljuje kao emitent vrijednosnih papira što ima pozitivan uticaj na razvoj tržišta kapitala. Kao i na većini novih tržišta i na bh. povećan je i broj učesnika na berzama. Uprkos svemu. i 2010. to nije dovoljan uslov da bi devizno tržište nastavilo svoj dalji razvoj.42 Teško je bilo govoriti o razvoju tržišta i efikasnosti tog tržišta koje se zasniva na takvoj ponudi. Navedeni podaci pokazuju da razvoj tržišta kapitala u BiH ide u željenom pravcu. te za kratkoročno finansiranje budžeta na svim nivoima. stvaranju pravne sigurnosti i boljih uslova privređivanja uopšte. s jedne strane. bolji institucijski okvir i bolja regulatorska supervizija.prestrukturiranje.ba/?id=693&lang=hr 57 Međunarodna finansijska tržišta . bolje korporativno upravljanje. tržištu kapitala je izražen problem nesinhronog trgovanja. neophodno i da privatizacija državnih preduzeća ide putem berzi. potrebno je podsticati ostale instrumente tržišta kapitalate učiniti to tržište atraktivnijim za strane investitore. To se prije svega vidi na obimu ostvarenog prometa koji se iz godine u godinu povećava.

formiranje deviznog kursa na deviznom tržištu je po sistemu valutnog odbora. koje u BiH postoji. ali. Činjenica je da su neke temeljne reforme dobrim dijelom završene. koje se rangiraju kao najlošiji tržišni materijal. mogla bi da kontroliše devizno tržište u BiH koje nažalost nije razvijeno. Sistem valutnog odbora bi trebao da bude fleksibilniji jer bi se na taj način omogućilo CBBiH da ima određena ovlaštenja na deviznom tržištu. Na osnovu postavljene osnovne i pomoćnih hipoteza dolazimo do zaključka da je devizno tržište odraz karaktera privrednog sistema. kao i slaba ponuda tržišnog materijala jer se na berzama u BiH još uvijek trguje samo akcijama iz procesa privatizacije. s druge strane. a to bi značila da BiH treba da provede određene započete reforme koje se odnose na društveni i ekonomski život.955830 KM = 1 euro.51292 eura. treba da unapređuje nedovoljno razvijeno tržište kapitala s ciljem privlačenja stranih investitora u našu zemlju. ono što je posebno značajno za razvoj deviznog tržišta Bosne i Hercegovine je prilično uspješna reforma bankarskog sektora koji i dalje doživljava ekspanziju i produbljivanje. Bez postojanja deviznog tržišta nema ni institucionalne povezanosti domaće i svjetske ekonomije odnosno ne postoji mogućnost za otvaranje nacionalnog prema inostranim tržištima. ali tako nije dovoljno razvijeno. Razvoj deviznog tržišta uslovljen je i razvijenošu tržišta kapitala. nema konvertibilnosti. tj. devizni kurs fiksiran zakonom u odnosu 1.odnosno 1 KM =0. treba se izvršiti unapređenje bankarskog sektora kako bi ono moglo da zadovolji određene evropske standarde. pa tako i zemalja u razvoju.Devizno tržište BiH 8. jer upravo je ono ograničavajući faktor. što znači da se on ne može mijenjati bez obzira na djelovanje tržišta zadnji ograničavajući faktor je taj da je uvoz veći od izvoza. Sva naprijed navedena ograničenja potvrđuju našu hipoptezu da se devizno tržište ne može razvijati bez određenih reformi. ZAKLJUČAK. a to su: da CBBiH ima sužena ovlaštenja u vođenju monetarne politike. Da bi se devizno tržište moglo razvijati u našoj zemlji potrebno je da izvoz bude veći od uvoza jer se na taj način omogućava priliv deviza. Postoji veliki broj faktora koji ograničavaju razvoj deviznog tržišta. Izvršavanje ovih reformi iziskuje dosta vremena. privredne strukture i ekonomske politike svake zemlje. ono što usporava dalji razvoj tržišta kapitala je mali broj investitora. S druge strane. Međutim. postoji i čitav niz drugih 58 Međunarodna finansijska tržišta . ali i da se bez potpunijeg i svestranijeg razvoja deviznog tržišta ne može pokrenuti ni ekonomski razvoj ovih zemalja. tj. Devizno tržište u BiH i uopšte u zemljama u tranziciji ne može razviti bez određenih temeljnih promjena u sadašnjem ekonomskom sistemu.

ba/#q=medjunarodna+razmjena&hl=hr&prmd=imvns&ei=v6oOULjQ KOqn4gSkkYD4BA&start=10&sa=N&bav=on.hr/main.wikipedia.ba/#hl=hr&sclient=psyab&q=medjunarodna+razmjena&oq=medjunar odna+razmjena&gs_l=hp.aspx?id=33005&Page= http://hr. a posebno ako želi dostići stepen razvoja ekonomski razvijenih zemljama./nova_ekonomika_deviznih_kurse http://www.2. Sarajevo 2008 M. april 2011 Kumalić Jusuf:''Poslovne finansije''..knowlwdge_bank. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću.0. Bihać II INTERNET            http://www.r_pw.org/berze_i_finansijskatrzista/lekcije/dodaci/dodaci_lekcija http://www. kako bi dostigla određeni nivo razvoja u poređenju sa zemljama u okruženju..1. LITERATURA I KNJIGE     Ferizović M. Ekonomski fakultet u Sarajevu.pdf http://www.org/wiki/Valuta http://bs.cf.Devizno tržište2.25. Vilogorac E.or.: '' Razumijevanje finansijska tržišta''.Alijagić ''Monetarna politika''. Bihać.6862.org/wiki/Fiksni_devizni_kurs http://www.:''Osnove ekonomije''. Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću.wikipedia.0i30l3.1201.google.. Ekonomski fakultet Univerzitet u Bihaću.html 59 Međunarodna finansijska tržišta .4.17.osb&fp=64cc807 9c1cf2731 http://limun. /Devizno trziste/ekonomski-recnik.r_gc. 2003.link-elearning.knowlwdge_bank. oktobar 2007 Bašić M.39 http://www.r_qf.org/berze_i_finansijskatrzista/lekcije/dodaci/dodaci_lekcija www.com/dlmaterijali/materijali//DLBER/sadrzajNJpdf/BER_11..6351.3.ppt http://www.4.google.rs/..Devizno tržište BiH reformi i koraka koje Bosna i Hercegovina mora preduzeti što prije.sef.2.

Glavni instrumenti u međunarodnim transakcijama pojedinih sektora privrede.ba/index. (str. 12) Tabela 2. (str.ba/kolumne/9191-ogranienja-i-nedostaci-valutnog-odbora-bih http://www. Podjela finansijskih tržišta.ba/dokumenti_politika/Mjesecne_informacije/info2012/? id=1494 POPIS TABELA    Tabela 1.gov.php?id=673&lang=hr http://cbbh.ba/?id=693&lang=hr http://www. 42) 60 Međunarodna finansijska tržišta .Devizno tržište BiH     http://vidiportal. Strane direktne investicije.cbbh. (str.19) Tabela 3.dep.