OSNOVE SOCIJALNE PEDAGOGIJE

(Slobodan Uzelac, Dajana Bouillet)

RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Pojam socijalna pedagogija prvi se put pojavljuje sredinom 19. st. u Njemakoj kao sinonim
za kolektivnu pedagogiju, koja je bila suprotnost tzv. individualnoj pedagogiji.
F. A. W. Diesterweg:
socijalna pedagogija oznaava obrazovnu akciju kojoj je svrha pomo siromanima u
drutvu, on prvi put socijalnu pedagogiju u ovom obliku spominje 1850. g u djelu Rukovo
za obrazovanje njemakih uitelja (prirunik)
propagirao reformu kolstva: umanjivanje utjecaja Crkve i politike na kolstvo, uz
istodobno jaanje socijalnih promjena

POECI RAZVOJA SOCIJALNE PEDAGOGIJE

Pioniri socijalne pedagogije: Vives, Comenius, Pestalozzi, Frobel pozornost su pridavali

siromatvu i drugim oblicima socijalne ugroenosti, zato to se tada socijalnopedagoka
perspektiva bavila nastojanjem da se odgojem rijee socijalni problemi
- sustavniji razvoj soc. pedagogije tek na prijelazu iz 19. u 20. st. motiviran specifinim
drutveno-ekonomskim uvjetima: INDUSTRIJSKOM REVOLUCIJOM
- Industrijska revolucija: uzrokovala velike probleme kao to su nezaposlenost i
osiromaivanje irih slojeva stanovnitva, sve intenzivniji razvoj kapitalizma zbog ega dolazi
do suprotnosti interesa kapitalista i radnika dolazi do revolucionarnog pokreta radnika koji
je trajao od 1848. do 1871.
- razvoj maloljetnikog kaznenog prava: toskanski kazneni zakonik iz 1786. koji uvodi
discerimento (rasuivanje, razboritost) kao temelj za kanjavanje maloljetnika u dobi od 12
do 14 godina francuski kazneni zakon preuzeo isto rjeenje
- DISCERIMENTO posebna maloljetnika ubrojivost koja je bila uvjet za njihovo
kanjavanje; maloljetnik kod kojeg se discerimento nije utvrdio, nije se mogao kazniti nego je
predan roditeljima ili upuen u popravni dom
- francusko ureenje maloljetnike odgovornosti posluilo kao uzor mnogim europskim
zemljama u 19. st. potpuno se ograniava kanjavanje maloljetnika i uvode se posebne
sankcije odgojne mjere
- nakon 1. svjetskog rata mnoge zemlje ustanovljuju posebna vijea i sudove za maloljetnike
danas takoer mnoge zemlje imaju posebne zakone o sudovima za maloljetnike
U 19. st drava postaje vie zainteresirana za odgojni karakter socijalne skrbi emu prethodi
nekoliko faza:
SREDNJI VIJEK: drutvo se nemilosrdno odnosi prema djeci kojoj treba
izvanobiteljska skrb, kranstvo podupire stav da su poniznost i slabost ovjeka koje
1

dolaze iz siromatva vrline koje uzdiu, pa tako nastaju prve javne institucije za
smjetaj i zbrinjavanje siromanih od strane Crkve
NOVI VIJEK: djeca i mladi bez sredstava za ivot alju se na prisilni rad, jer se
smatralo da su siromasi u takvoj potrebi zbog nedostatka volje za rad. Obrat u odnosu
prema siromanima dogaa se 1350. g u Engleskoj kada se prema njima poinje
provoditi represija: vjerovalo se da je prisilni rad sredstvo odgoja zaputene djece, pa
su sve radno sposobne skitnice prisiljavali na rad. Skitnja postaje delikt koji se progoni
i kanjava bievanjem, usijanim eljezom, odsijecanjem uha U drugoj polovici 19.
st. zbog porasti zaputenosti djece drava se interesira za socijalnu skrb postupno
se pojavljuje protivljenje iskoritavanju djeje radne snage i donose se zakoni o
ukidanju djejeg rada.

- zbog industrijalizacije koja se sve vie razvijala dolo je do promjena u funkcioniranju

obiteljskih struktura roditelji su radili i velik broj djece nije mogao dobiti potrebnu skrb
gubitak odgojnih potencijala obitelji velik broj novih socijalnih problema
- obrazovanje se smatralo vanim mehanizmom za rjeavanje tih problema obrazovanje
zajednice i obitelji socijalna se pedagogija razvila kao sustav organiziranih aktivnosti
drutva , usmjerenih ublaavanju socijalnih problema

NATORPOV KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJE

- Paul Natorp : na prijelazu iz 19. u 20. st. nastojao se suprotstaviti rascjepu njemakog
drutva, razvijajui koncept socijalne pedagogije
-

socijalna pedagogija = pedagogija koja dotadanju individualistiku pedagogiju

mijenja idealom zajednice, odnosno zajednitva
slijedi Tonniesovo shvaanje pojma zajednice: zajednica je pravi i trajni oblik
zajednikog ivota, a drutvo je prolazno i prividno
u drutvo se pojedinci okupljaju da bi ostvarili neke svoje sluajne zajednike ciljeve,
dok zajednica ne postoji sama po sebi, nego u osjeaju pojedinca da je postao dijelom
cjeline
tim se konceptom socijalna pedagogija izjednaava s pedagogijom, a pridjev
socijalna oznauje pripadnost zajednici
Natorpove osnovne misli:

ovjek je neprekidno pod mnogostranim utjecajima drugih, istodobno neprekidno djelujui na

druge. ivot pojedinca u svakom je pogledu obiljeen zajednicom, on govori i misli govorom
svoje zajednice i od nje preuzima zaokruenu sliku svijeta. Njegovim djelovanjem upravljaju
norme i vrijednosti zajednice. One su smjernice i vodilje njegovog ponaanja. Prema tome,
cijeli ivot ovjeka odvija se pod utjecajem njegove okoline, svijeta koji ga okruuje.
Odgoj je uvjetovan ivotom u zajednici i obrnuto oblikovanje ivota u zajednici oblikovano
je odgojem: pojedinac postoji samo u zajednici, zajednica ne postoji izvan pojedinca, a
zajednicu omoguuje odgoj i obrazovanje pojedinca.
-

teme socijalne pedagogije: socijalni uvjeti obrazovanja i obrazovni uvjeti socijalnog

ivota
drutveni problemi smatraju se odgojnim problemima
2

ciljevi socijalne pedagogije: izgraivanje jake svijesti o zajednici kao protutei

egoizmu pojedinca i klasnoj svijesti vraanje unutarnjeg jedinstva nacije koja je
bila ekonomski i politiki razjedinjena
sredstva za postizanje ciljeva: obrazovanje irokih slojeva stanovnitva, a ne
obrazovanje kao privilegiju bogatih

NOHLOV KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJE

-

Herman Nohl : razvija teoriju o drutvenom i dravnom odgoju u socijalnoj skrbi, to

oznauje terminom socijalna pedagogija interpretirao ju kao teorijski okvir
socijalnog rada

razvijao koncept obrazovanja usmjerenog narodu i zajednitvu , kako bi se ponovno

uspostavilo nacionalno jedinstvo: naglaavao potrebu za osnivanjem ruralnih kola,
poticanje umjetnikog i tjelesnog obrazovanja, obrazovanja orijentiranog na dobrobit
djece, te unutarnje reforme kole (uvoenje radnog odgoja)

utemeljio je samostalan kolegij socijalne pedagogije na Sveuilitu u Gottingenu

sudjelovao u pokretu skrbi o djeci i mladima socijalnopedagoki pokret na

temelju tog iskustva on pronalazi 3 izvora potrebe za socijalnom zatitom:

1. nova socijalna i moralna, tjelesna i duhovna nevolja uvjetovana razvojem

industrije, velegradova, slabljenjem soc. veza
- na nju bi socijalna zatita trebala odgovoriti besklasnim odgojem, utemeljenim na
pravednosti zakona, zajednice i rada, a nositelji novog drutva morala bi biti djeca
2. ope nevjerovanje i otuivanje od Boga na koje je potrebno odgovoriti ponovnim
uspostavljanjem kranske obitelji i naina ivota
3. nepotivanje osebujnih snaga ena , odnosno duhovno-moralnih temelja obitelji,
duhovnog materinstva, na koje treba odgovoriti buenjem enskog pokreta koji bi
uspostavio utjecaj ene u funkcioniranju sloenih drutvenih struktura.
-

izvorno sredstvo za postizanje kulturnog preporoda je pokret mladih

cilj odgoja: dobrobit i priznanje prava na ivot i sreu svake osobe, to omoguuje
razvoj osobitih sposobnosti

socijalna pomo i zatita odgojni je proces utemeljen na ljubavi i razumijevanju

odgajanika, a zadaa socijalne pedagogije odnosi se na obrazlaganje i razumijevanje
tog procesa

naglaava vanost interveniranja na preventivnoj razini, a ne samo onda kada problem

nastane brana savjetovalita, savjetovalita za dojenad i majke, djeji vrtii,
dnevni boravci,

odgoj i obrazovanje djece bi takoer dovelo do prevencije socijalnih problema

unapreivanje socijalnih vjetina odgajanika radi osiguravanja sposobnosti da
uspjeno vode vlastite ivote

ovjek treba toplo stanovati i dosita jesti da bi se u njemu probudila dobra priroda
naglaava socijalne i kulturne, a potcjenjuje bioloke i psihike initelje nastanka
poremeaja u ponaanju

RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

-

Nohlov i Natorpov koncept nalaze svoje protagoniste koji ih dalje razvijaju i

modeliraju, pa nastaju dva smjera socijalne pedagogije koji se razlikuju po definiranju
pojmova, ciljevima i zadaama:
1.
Socijalna pedagogija kao zasebno odgojno podruje, koje je nastalo kao
odgovor na odreene probleme modernog drutva
2.
Socijalna pedagogija kao odgoj za moralno ponaanje i kao opa zadaa svake
pedagogije

Socijalna pedagogija kao zasebno odgojno podruje:

-

glavna osoba: Klaus Mollenhauer razvija soc. ped. kao autonomnu disciplinu,
naglaavajui potrebu socijalnog kriticizma i emancipacije

tako se soc. ped. pribliila kritikoj sociologiji

kao temeljni problem istie odgojnu zaputenost koja iziskuje drutvenu pomo, a
posljedica je oteenja obitelji i odgoja, te opeg drutvenog stanja industrijalizacija

socijalnu pedagogiju definira kao teorijsku i praktinu povezanost sveukupnih

institucionalnih sredstava u prevladavanju nedostatka kolskog i obiteljskog odgoja

svrha socijalne pedagogije: korekcija socijalnih nedostataka u razvoju koje nije bilo
mogue prevladati drutvenim sredstvima

shvaena kao tree odgojno podruje pedagoko djelovanje izvan obitelji i kole
potreba otvaranja novih institucija orjentiranih na razlike izmeu potreba pojedinaca i
drutva

traio prerastanje soc. ped. iz puke pomoi u odgojno djelovanje prema svoj djeci, jer je
smatrao da nepovoljno stanje odgoja ugroava svu djecu i mlade

glavni ciljevi takve socijalne pedagogije:

1. osigurati djetetu razvoj i odgojni prostor koji odgovara njegovom stupnju zrelosti, a
koji nee ugroavati svijet odraslih
2. mladog ovjeka iz zatienog odgojnog prostora planski i svrsishodno uvoditi u
svijet odraslih, radi njegovog osnaivanja i opstanka u drutvu
3. odgoj mladog ovjeka za samostalan kritiki stav prema modernom drutvu, te za
izgradnju vlastitog stila ivota

- pojam socijalne pedagogije izjednaen s pojmom teorija pomoi mladima

Socijalna pedagogija kao odgoj za moralno socijalno ponaanje

-

njeni sljedbenici ponovno oivjeli Natorpov model, izjednaavajui socijalnu

pedagogiju sa socijalnim odgojem

socijalni odgoj = odgojno i samoodgojno djelovanje koje slui razvitku linosti

pojedinca u socijalnoj strukturi njegova svijeta i okoline, koje ga osposobljava za
odgovorno meuljudsko ponaanje i koje omoguuje humanu regeneraciju i nastavak
same kulture time to s pozicije odgoja zauzima stav prema drutvu

zastupnici toga shvaanja pojmom soc. ped. ele obuhvatiti raznolika nastojanja
praktinog socijalnog odgoja i sjediniti ih u sustavu jedne znanosti, sa sreditem
zanimanja u meudjelovanju odgoja i zajednice

rjeenja za posljedice industrijalizacije nastoje nai u vraanju tradicionalizmu,

socijalnoj odgovornosti i solidarnosti

globalni cilj socijalnog odgoja: izgradnja odnosa izmeu pojedinca i drutva u novim
drutvenim uvjetima, kako bi on bio optimalno koristan i za pojedinca i za drutvo (za
to je potrebna pedagoka briga i pedagoka odgovornost)

K. Hasse navodi dva glavna kruga zadaa socijalnog odgoja:

1. odgoj za moralni stav ovjeka prema ovjeku, koji se oznauje pojmom opih
socijalnih vrlina
2. odgoj pojedinca za aktivno ukljuenje u one zajednice koje su odreene prirodom
ovjeka i bez kojih nije mogue njegovo postojanje

oni zagovaraju openitost soc. ped. , ne elei je svesti na neko ogranieno podruje u
sustavu odgoja pridonosi stapanju te koncepcije s opom pedagogijom

izmeu 1929. i 1932. u ustanovama za prisilni odgoj izbijale su brojne pobune,

Giesecke navodi neke probleme zavodskog odgoja:
1.

Dijagnoza zaputenost bila je krajnje nedovoljna psihijatrija je na temelju

izvanjskih imbenika donosila samo odreene pretpostavke, te se nije mogla
donijeti odluka to je u tome uvjetovano naslijeem, a to socijalnom sredinom i u
kojoj mjeri se moe korigirati

2.

tienici u ustanovama ue ono to im je ondje potrebno za socijalno

preivljavanje, ali ne ue nita od onoga to bi im moglo zatrebati vani. Kako im
je u ustanovi sve odreeno, esto postaju nesamostalniji nego prije. Domovi su se
otvarali u izvangradskim podrujima, daleko od suvremene civilizacije, pa su bili
oteani kontakti s okolinom izvan doma.

3.

U domovima se nije uspjela oblikovati kvalitetna pedagoka sredina: rad koji su

tienici morali obavljati smatrao se pukim discipliniranjem, a ne bitnim
sadrajem zajednikog ivota.

4.

Prisutnost meusobnog nasilja i muenja tienika koja su se zbivala ispod

povrine naoko miroljubivog suivota.

5.

Odgojitelji nisu bili pedagoki osposobljeni stoga su bili skloni pokazivati svoju
snagu.

6.

Trajanje skrbnikog odgoja esto je imalo i gospodarsku pozadinu. Ponekad nisu

otputali onu djecu koja su najbolje obavljala poslove jer su im bili potrebni
npr. djevojke koje su se iskazale u glaanju, jer su bile potrebne za glaanje
gospodskog rublja.

7.

Domovi su diskreditirani u javnosti, smatrani su varijantom zatvora, a djeca koja

su tamo boravila stigmatizirana.

- za vrijeme pojave industrijskog i modernog drutva otvaraju se odgojni zavodi: izrazito

zatvorene i izolirane ustanove u kojima je prevladavala prisila, kanjavanje, strogost i
autoritarnost koncept socijalne integracije temeljen na strogoj disciplini dominirao do
50-ih godina 20. stoljea, kada se polako uvodi tretmanski koncept pojaavaju se
socijalizacijske, odgojne i korekcijske funkcije zavoda

RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE U HRVATSKOJ

prvi put se poinje pouavati u klopu Visoke defektoloke kole 1962. g, koja je
preimenovana u Fakultet za defektologiju (danas ERF), s odsjekom za socijalnu
pedagogiju (danas Odsjek za poremeaje u ponaanju)

s vremenom se mijenjala svrha izobrazbe socijalnih pedagoga: u samim poecima

odnosila se na podruje djelovanja odgojitelja u zavodskom tretmanu mladih, a 80-ih
prerasla u podruje prevencije poremeaja u ponaanju, odgoja, preodgoja,
rehabilitacije djece i mladih

danas se na studijskom smjeru poremeaji u ponaanju osposobljavaju strunjaci za

rad u primarnoj prevenciji, detekciji, dijagnostici, ranim intervencijama i tretmanu
osoba s rizikom ili ve postojeim problemima u ponaanju

proces pravnog odvajanja maloljetnika u posebnu dobnu kategoriju odvijao se kod nas
neto kasnije i sporije nego u Europi

u statutima nekih dalmatinskih gradova i primorskih komuna se odreuje gornja

granica kaznenopravne maloljetnosti, koja odvaja nedorasle osobe od punoljetnosti
poinitelja ta granica je bila 12 godina za djevojice, 14 za djeake

1879. Osnove nova kaznenog zakona za Hrvatsku i Slavoniju

1902. Zakon o prisilnom uzgoju nedoraslih stvorene mogunosti za prevenciju

delikvencije u dobi od 10 do 14 uvoenjem prisilnog uzgoja umjesto kanjavanja

Prva novela Krivinog zakonika 1951. g unijela promjene u pravni poloaj

maloljetnika sve odredbe vezane za maloljetnike izdvojene su u posebnu glavu
zakonika, zadrane su dobne granice maloljetnosti od 14 do 18, a ukinuta je podjela na
kazneno odgovorne i neodgovorne maloljetnike, uvedena nova kategorija mlai
punoljetnici kojima se ne mogu izricati iste kazne kao punoljetnicima nego imaju
poseban sustav sankcija (ine ih 8 odgojnih mjera i kazna maloljetnikog zatvora)

1977. donesen prvi nepotpuni hrvatski kazneni zakon, te Hrvatska odobrila mogunost
da samostalno ureuje poloaj svojih maloljetnika

Zakon o sudovima za mlade dovren proces izdvajanja kaznenog prava

maloljetnika u posebnu granu kaznenog prava u Hrvatskoj

 SUVREMENA SOCIJALNA PEDAGOGIJA

-

mogue je razlikovati socijalnu pedagogiju kao dio edukacijsko-rehabilitacijskih

znanosti, socijalnih znanosti i pedagokih znanosti

razvoj socijalne pedagogije u sklopu edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti

prepoznatljiv je u Hrvatskoj i Maarskoj, a najbogatiju praksu usavravanja socijalnih
pedagoga ima Njemaka

s obzirom da je u svakoj zemlji ona drugaije pozicionirana u sustavu znanosti,

postoje razliite definicije socijalne pedagogije!

Cameron (2004) : specifian predmet socijalne pedagogije je odnos individuuma i

drutva ili nain postizanja drutvenih ciljeva posredstvom pripreme djece i mladih za
drutveni ivot

u dokumentu Europskog ureda meunarodnog udruenja socijalnih pedagoga pod

nazivom Zajedniki program socijalnih pedagoga u Europi (2005): socijalna je
pedagogija teorija o nainima na koje psiholoki, socijalni i materijalni uvjeti te
razliite vrijednosne orijentacije potiu ili umanjuju mogunosti opeg rasta i razvoja,
kvalitete ivota i dobrobiti osoba ili drutvenih grupa.

u RH ona je shvaena kao uenje o odgoju za moralno socijalno ponaanje mladih s

poremeajima u socijalnom ponaanju

suvremenu je socijalnu pedagogiju mogue odrediti kao znanost, teoriju i praksu

preveniranja i ublaavanja tekoa socijalne integracije osoba s poremeajima u
ponaanju, poglavito pruanjem posebne pomoi u odgoju kako pojedincima, tako i
specifinim drutvenim grupama

PREDMET SOCIJALNE PEDAGOGIJE

-

neslaganje meu strunjacima isto kao i kod definiranja discipline

u RH je to sinonim za odgoj osoba s poremeajima u ponaanju

Meunarodno udruenje socijalnih pedagoga temeljna zadaa soc. pedagogije je

proces socijalne integracije radi podrke i pomoi socijalno iskljuenim osobama ili
rizinim skupinama, kako bi razvile svoje potencijale

H. Tuggener prepoznaje integrirajuu i razvijajuu funkciju soc. ped.:

1.

integrirajua funkcija = razvijanje osobnih potencijala osoba radi ukidanja

njihove socijalne segregacije

2.

razvijajua funkcija = rad na prevenciji socijalnih deprivacija pomou

osnaivanja, pomoi i oblikovanja pojedinca i drutvenih grupa

poznata je i podjela na defenzivnu i ofenzivnu socijalnu pedagogiju:

defenzivna soc. ped. = uklanjanje pojedinih simptoma socijalne depriviranosti ,uloga

socijalnog vatrogasca

ofenzivna soc. ped. = koncepti ljudskih prava kao njen temelj (ljudska prava su ona
koja su ovjeku prirodno dana i ona koja su ljudi meusobno ustvrdili kako bi mogli
ivjeti kao ljudska bia)
7

u Europi ipak prevladava rastereujua uloga socijalne pedagogije = ublaavanje

posljedica drutvene privilegiranosti

Predmet socijalne pedagogije usmjeren je na razumijevanje sustava socijalno

devijantnih osoba, njihova socijalnog okruenja i odgojnih potreba pojedinaca i
drutvenih grupa u svrhu njihove socijalne integracije.
-

ti se sustavi mogu podijeliti na brojne podsustave, a upravo takva ralamba dovodi do

predmeta socijalne pedagogije kako je shvaena u RH
SUSTAV SOCIJALNO DEVIJANTNIH OSOBA

DEVIJANTNA, ODSTUPAJUA, RIZINA PONAANJA ona koja nisu

usklaena sa postojeim vrijednosnim i pravnim sustavom drutva kojem pojedinac
pripada

takva ponaanja uz odreene uvijete mogu postati asocijalna, antisocijalna i

delikventna takva ponaanja dio su sustava socijalnih devijacija i imaju obiljeja
poremeaja u ponaanju

A. Heckert i D.M. Heckert razlikuju 4 tipa devijacija: negativne devijacije, pozitivne

devijacije, prekoraenje standarda uspjenosti i devijacije koje izazivaju divljenje

NORMA = specifian vodi za djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno

ponaanje u posebnim situacijama

normiranje upuuje na to da devijantnost ne postoji sama po sebi, ve zbog vrijednosti

koje nekoj pojavi pridaju drutvene grupe

u svakoj situaciji djeluju dva tipa normi:

PRESKRIPTIVNEoznauju oekivanja u pogledu prihvatljivog i poeljnog
ponaanja
PROSKRIPTIVNE oekivanja u pogledu zabranjenih i nepoeljnih ponaanja

norma se provode pozitivnim i negativnim sankcijama nagradama i kaznama

neformalne sankcije: pogled odobravanja ili neodobravanja

formalne sankcije: nagrada ili kazna koju izrie neko slubeno tijelo

sociolozi razlikuju:
FORMALNE NORME pisane, u obliku zakona koji definiraju neispravna
ponaanja
NEFORMALNE NORME openito jasne, ali nisu precizno zabiljeene (npr. pravila
o prikladnom odijevanju)

OBIAJI poseban oblik normi, oni ine najprihvaenija naela drutvenog ivota, a
njihovo krenje izaziva snane emocionalne reakcije i moralnu osudu

pravne, obiajne i religijske norme zajedno upuuju na odreeni moral

moralnost = pojavljuje se svugdje gdje pojedinac usklauje svoju individualnost sa

zahtjevima drutva, pa tako i u procesu odgoja
8

prihvaanje moralnih normi zasniva se na procesu INTERNALIZACIJE stvaranje

psiholokih navika pokoravanja dotinim normama, ak i u onim situacijama koje
ovjeka izazivaju da ih prekri

svako ponaanje treba cijeniti s obzirom na njegovu usklaenost s normama i na

usklaenost s osobom koja ga manifestira Zvonarevi razlikuje 4 kombinacije:
1.
PRILAGOENO PONAANJE : ponaanje pojedinca zadovoljava i njega
samog i zahtjeve okoline
2.
AMORALNA, KRIMINALNA, BUNTOVNA PONAANJA: zadovoljavaju
pojedinca, ali ne i okolinu
3.
ponaanje pojedinca ne zadovoljava njega, ali zadovoljava okolinu naruava
psiholoki integritet pojedinca, npr. neuroze
4.
ponaanje pojedinca ne zadovoljava ni njega ni okolinu potpuni gubitak
psiholokog i socijalnog integriteta, pojavljuje se u psihotinim ponaanjima

- da bi ponaanje bilo prilagoeno vana je ravnotea izmeu KONFORMIZMA i

INDIVIDUALIZMA socijalnopedagoke intervencije usmjerene su odgajanju nezavisnih
osoba koje e potovati sveukupna ljudska prava, te samostalno odluivati u kojim e
grupama sudjelovati i koje e drutvene norme internalizirati, pa e biti spremne prihvatiti
posljedice svojih odluka

SUSTAV SOCIJALNOG OKRUENJA (faktori)

svako ivotno okruenje utjee na poremeaje u ponaanju

RIZINI INITELJI individualna obiljeja, kulturni, demografski, socioekonomski uvjeti

ZATITNI INITELJI mogu biti isto kulturni, socio-ekonomski itd

moderna drutva nazivaju se drutvima poveanog rizika: globalizacija, razvoj ICT-a,

ekonomske promjene, poveane migracije stanovnitva, uzrokuju slabljenje
tradicionalnih veza i prenoenja vrijednosti iz generacije u generaciju

jaanjem osobnog identiteta gubi se mi-identitet, a time i osjeaj povezanosti sa

svojom obitelji, zajednicom ovjek upuen na samoga sebe, nema vie tolike
drutvene kontrole

mladi na ove suvremene promjene mogu reagirati na razliite naine:

1.

regresijom na tradicionalne i razvojno prevladane oblike miljenja i

ponaanja

2.

jaanjem konformizma, obezvrjeivanjem politikog angamana

3.

povlaenjem u sebe i otuenjem od drutvenih vrijednosti

4.

devijantnim nainom ponaanja

5.

radikaliziranjem razliitih oblika bunta i buntovnih naina razmiljanja

GRUPA skupina osoba meu kojima postoji odreena interakcija, pri emu se
ponaanja i aktivnosti svakog lana mijenjaju zbog prisutnosti ostalih pripadnika
grupe

moemo razlikovati:
REPRODUKTIVNE GRUPE (ivotne zajednice, npr. obitelj) i FUNKCIONALNE
GRUPE (interesne) , te PRIMARNE (manji broj osoba, intimnost lanova,
nespecijalizirani karakter udruivanja) i SEKUNDARNE (nastaju kao posljedica
udruivanja na temelju interesa)

drugi oblici drutvene organiziranosti:

ORGANIZACIJA vii pojam socijalne grupe koji podrazumijeva vou, raspodjelu
moi i odgovornosti
MASA povezano djelovanje snanih, ali prolaznih, nagonskih i emocionalnih
initelja, uz potiskivanje osobnih razliitosti
INSTITUCIJA

za procjenu utjecaja i odgojnih potencijala posebno su zanimljive grupe sa svojom

strukturom, grupnim procesima i uincima

SUSTAV SOCIJALNE INTEGRACIJE

SUBJEKTIVNA INTEGRACIJA: doivljavanje pripadnosti odreenoj socijalnoj

sredini uz prihvaanje njenih ciljeva i vrijednosti

OBJEKTIVNA INTEGRACIJA: prihvaanje pojedinca od strane ue i ire zajednice

najbolja integracija je ona koja sadrava optimalnu razinu obaju njenih oblika

kada se radi o osobama s poremeajima u ponaanju esto se rabi termin SOCIJALNA

REINTEGRACIJA ponovni proces sastavljanja ili ujedinjavanja dijelova u
kvalitetnu cjelinu, kojem je svrha preusmjeravanje nepovoljnih ishoda socijalne
integracije osobe

cilj odgoja u socijalnoj pedagogiji: izgradnja karaktera odgajanika, tj. sustava crta ili
tendencija ponaanja koji mu omoguuju da djeluje relativno dosljedno s obzirom na
norme

kada su poremeaji u ponaanju ve uznapredovali, esto potreban

PREODGOJ intenzivno, pojaano odgojno djelovanje kojim se kompenzira

dotadanji nedostatan ili neadekvatan odgoj; cilj mu je uklanjanje i supstitucija negativnih
stavova, navika, interesa
-

RESOCIJALIZACIJA proces mijenjanja oformljenog modela ponaanja;

organizirani proces ponovne socijalizacije

HABILITACIJA stjecanje sposobnosti

10

REHABILITACIJA kombinirana i koordinirana primjena medicinskih, socijalnih,

pedagokih mjera radi osposobljavanja individue da postigne veu funkcionalnu
sposobnost

TRETMAN kompleksan sustav akcija usmjerenih na postizanje pozitivnih

promjena djece i mladih kojima su dijagnosticirani poremeaji u ponaanju ; iri
pojam od odgoja osoba s poremeajem u ponaanju

Socijalna pedagogija obuhvaa dio sustava socijalno depriviranih osoba, dio sustava
socijalnog okruenja i dio sustava socijalne integracije, bavei se odgojem osoba s
poremeajima u ponaanju!!

SOCIJALNA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA

Na socijalnu je pedagogiju posebno primjenjiva znanstvena paradigma koja se temelji na

teoriji sustava, a ona se temelji na ovim tezama:
-

sustav je skup elemenata koji nisu zadani jednom zauvijek i ne moraju biti materijalne
prirode

sustavi su obiljeeni uzajamnim odnosima meu elementima

postoje otvoreni i zatvoreni sustavi, ovisno o njihovoj odvojenosti od okoline

jedan se sustav moe podijeliti na brojne podsustave

oni tee stanju ravnotee

socijalna pedagogija kao znanstvena disciplina usmjerena je razumijavanju procesa

transformacije poremeaja u ponaanju djece, mledih i odraslih osoba koji su shvaeni
kao bioloko-psihosocijalni sustavi

bioloko-psihosocijalni model prouavanja je nuan jer se znaenje poremeaja ne

moe razumjeti ako se on ne analizira kroz povezanost sa cjelovitom strukturom i
socijalnim kontekstom u kojem se osoba razvija

Socijalna pedagogija je znanstvena disciplina koja pomou determinanti biolokopsihosocijalnih injenica nastoji objasniti proces odgoja osoba s poremeajima u ponaanju,
ukljuujui i prevenciju tog fenomena.

SOCIJALNA PEDAGOGIJA U SUSTAVU DRUTVENIH ZNANOSTI

pripada edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima, koje su grana odgojnih znanosti

ima svoju razraenu metodologiju, te provodi kvalitativna i kvantitativna istraivanja
za socijalnu pedagogiju primjereniji je EDUKOLOKI PRISTUP objasniti
edukaciju znai istraivanjem otkriti kojim psihikim, gospodarskim, socijalnim,
politikim i drugim initeljima ovise aspekti odgoja i obrazovanja, te kakvo je njihovo
meudjelovanje, te meudjelovanje edukacije i okoline
osnovno istraivako pitanje socijalne pedagogije: kako odgoj djeluje na tretman
poremeaja u ponaanju, te na koji nain bioloko-psihosocijalne varijable djeluju na
nastanak poremeaja

11

INTERDISCIPLINARNI KARAKTER SOCIJALNE PEDAGOGIJE potreba za

uzajamnim djelovanjem i obogaivanjem razliitih znanstvenih disciplina
TRANSDISCIPLINARNI KARAKTER nadilaenje granica pojedinih znanstvenih
disciplina, te angairanje sveg raspoloivog relevantnog znanja; spoznaje dobivene na
ovaj nain ne pripadaju ni jednoj znanstvenoj disciplini posebno, ali su sastavni dio
svih disciplina koje i inae istrauju tu pojavu

ISTRAIVAKE METODE U SOCIJALNOJ PEDAGOGIJI

znanstvene zadae socijalne pedagogije:

pronalaenje zakonitosti prevencije i razvoja poremeaja u ponaanju

klasificiranje poremeaja u ponaanju s obzirom na njihove etioloke, fenomenoloke i
tretmanske aspekte
pronalaenje zakonitosti socijalnog funkcioniranja osoba koje imaju tekoe socijalne
integracije
pronalaenje zakonitosti strukturnih i funkcionalnih promjena osoba s poremeajima
ponaanja pod utjecajem specijalno programiranih stimulatora

ODNOS
DISCIPLINA

SOCIJALNE

PEDAGOGIJE

SRODNIH

ZNANSTVENIH

povezanost sa filozofijom, psihologijom, pedagogijom, sociologijom, socijalnim

radom, socijalnom politikom i medicinskim znanostima
povezanost sa filozofijom obje se discipline bave pitanjima o ovjeku i njegovoj
sudbini, bave se etikom i etikim naelima
povezanost sa sociologijom oslanja se na socioloke teorije koje objanjavaju
pojavu negativnih drutvenih devijacija
povezanost sa psihologijom soc.ped. se najvie se zanima za specifine socijalnopsiholoke probleme, za razvojnu psihologiju i poremeaje linosti
povezanost sa pedagogijom vrlo je povezana sa specijalnom pedagogijom jer obje
pripadaju sustavu edukacijsko rehabilitacijskih znanosti ; razlika je to se specijalna
vie usmjerava na obrazovanje osoba s tekoama, a socijalna pedagogija se time ne
bavi
razlika izmeu socijalne pedagogije i socijalnog rada u njihovom predmetu: soc.
rad se bavi humanizacijom uvjeta ivota irih slojeva stanovnitva, a soc. ped.
odgojem osoba s poremeajima u ponaanju

TEORIJE SOCIJALNE PEDAGOGIJE

devet koncepata:
psihoanalitiki koncept
humanistiki koncept
ego-psihologija i teorije samopoimanja
koncept teorije komunikacije i sustavna paradigma
model uenja ponaanja
kognitivni modeli
grupno-dinamika paradigma

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

12

8. tematski centrirana interakcija

9. integrativni modeli nastali u podruju socijalnopedagokih intervencija

SUVREMENA TEORIJSKA POIMANJA ODGOJA

-

autori su se opredijelili za shvaanje odgoja u uem smislu: socijalne radnje kojima

ljudi pokuavaju trajno poboljati sklop psihikih dispozicija drugog ovjeka, te
sauvati one komponente koje su procijenjene kao vrijedne
eljeni rezultat treba biti trajan, to pretpostavlja plansko postupanje i dugoronu
strategiju odgojnog djelovanja
odgojno djelovanje je normativno odreeno: odgajatelj prosuuje to je poeljno, a to
nepoeljno ponaanje
teorija socijalne pedagogije uzima u obzir ova polazita:
1. odgoj ne smije biti slijepo preputanje procjenama voditelja i bezgranino
djelovanje onome to odgajatelj ini, voenje ne smije samo po sebi biti svrha
odgoja , nego put koji e dovesti do osamostaljivanja osobe
2. odgoj je dvosmjerna komunikacija, poseban meuljudski odnos primanja i davanja
3. odgoj je kontinuirani proces u kojem odgajanik najaktivnije sudjeluje uz podrku
odgajatelja
4. odgoj je vrlo sloen, kompleksan i dugotrajan proces pri emu se rabe razni oblici,
metode, sredstva
5. odgoj se oituje u razvoju osobnosti i drutveno poeljnom iskazivanju i
zadovoljavanju potreba
6. pogrenim odgojnim postupcima moe se omesti optimalan razvoj djeteta i dijete u
njegovoj emancipaciji
7. odgoj se dogaa u konkretnom drutvu koje ima odreenu strukturu, mijenjanje
drutva utjee na sudjelovanje odgoja u tom mijenjanju
odgojna sredina psihiko, fiziko, socijalno, kulturno, vjersko okruenje u kojem se
razvija pojedinac
najvanije odgojne sredine obitelj, kola, vrnjake skupine, mediji, radne sredine,

s obzirom na sredinu u kojoj se zbiva odgoj, odgajatelj e birati izmeu razliitih

metoda koje se svode na: metodu pouavanja, metodu uvjeravanja, metodu
navikavanja i metodu spreavanja

METODA POUAVANJA nastoji se da odgajanik shvati i prihvati pozitivne i

opedrutvene vrijednosti ovjeka, temelji se na racionalnoj komponenti (shvaanju,
prihvaanju i spoznavanju sadraja)

METODA UVJERAVANJA prevladava emocionalna komponenta na temelju koje

se odreeni pogledi, stavovi i vrijednosti prihvaaju ili odbijaju, cilj je prenijeti
shvaanje o potrebi promjena u ponaanju
13

METODA NAVIKAVANJA aktivno djelovanje koje omoguuje da se sustavnim

radom i vjebanjem stvori poeljno ponaanje i usmjereno je na voljno-djelatno
podruje, a zahtjeva dosljednost, pedagoki takt, primjer, poticaj i kontrolu

METODA SPRJEAVANJA slabljenje negativnih i poticanje pozitivnih odgojnih

stimulansa , odvikavanje od nepovoljnih uvjerenja i navika, formiranje povoljnih
uvjeta za razvoj novih navika i uvjerenja

SASTAVNICE TEORIJA SOCIJALNE PEDAGOGIJE

odgoj osoba s poremeajima u ponaanju ukljuuje tri relativno samostalna podsustava

1. podsustav: NOSITELJI ODGOJNOG PROCESA(odgajanik, odgajatelj), a njegova

funkcija je transformiranje ciljeva i ostalih ulaznih i izlaznih informacija u konkretne
aktivnosti

2. podsustav: KONTROLIRANI ODGOJNI PROCES odnosi se na proces ije je

odvijanje ili ishodi kontroliraju odgojnim aktivnostima koje su poduzeli njihovi
nositelji

3. podsustav: INFORMACIJE skup podataka o stanju kontroliranog procesa,

analitiko-deskriptivni pokazatelji stanja, moraju sadravati sve relevantne podatke o
bio-psiho-socijalnim osobinama odgajanika, moguim ishodima odgojnog procesa i
raspoloivim radnjama

sastavnice teorija socijalne pedagogije jesu sve relevantne teorije iz srodnih

znanstvenih disciplina i teorije proizale iz socijalnopedagokog djelovanja, odnosno:
teorije primarne prevencije poremeaja u ponaanju, teorije detekcije i
dijagnosticiranja, teorije ranih intervencija prema rizinim ponaanjima, teorije
tretmana i teorije naknadnog staranja o djeci, mladima i odraslim osobama s
poremeajima u ponaanju

jednako su vane sve faze procesa od otkrivanja problema do tretmana

program socijalnopedagokog procesa kreirat e se tako da obuhvaa ova podruja

socijalnog funkcioniranja odgajanika:
1.
obitelj (odnosi, odgojni stilovi, komunikacija)
2.
kolovanje i/ili zapoljavanje
3.
slobodno vrijeme (ukljuivi odnose s vrnjacima)
4.
stavove, interese i navike
5.
specifine poremeaje u ponaanju

PROFESIONALNI IDENTITET SOCIJALNIH PEDAGOGA

profesija socijalne pedagogije oslanja se na koncept rada u ivotnom okruenju djece i

mladih, koji se moe definirati kao namjerna, prema cilju usmjerena upotreba
svakodnevnih situacija kako bi se djeci i mladima pomoglo da uspjenije rjeavaju
probleme s kojima se suoavaju tijekom odrastanja
14

kvaliteta socijalnopedagokih intervencija biti e vea ako se njihovo planiranje i

realizacija temelji na odreenim teorijskim konceptima

tijek i uspjeh procesa uvelike ovisi o osobinama osobe socijalnog pedagoga, one mogu
olakati ili oteati pomaganje odgajaniku

komponente profesionalnog identiteta socijalnog pedagoga: identitet, misija,

uvjerenja, kompetencije, ponaanje

VRIJEDNOSNE KOMPONENTE SOCIJALNOPEDAGOKOG POZIVA

socijalna pedagogije je moralna i etika djelatnost

osnovne etike vrijednosti: potenje, skrb za ope dobro, potovanje osobnosti svakog
pojedinca

PROFESIONALNA ETIKA = skup vrijednosti kojima profesija tei i koje promovira,

jasni ciljevi kojima bi se svi pripadnici odreene profesije trebali voditi

prof. etika je djelomino formalna (pisana), a djelomice neformalna

Prijedlog zajednike platforme socijalnih pedagoga u Europi dokument koji

opisuje naela socijalnopedagoke profesije:
Profesionalni rad soc. ped. utemeljen je na vrijednostima humanizma i demokracije,
jami jednakost i potovanje svih osoba, a posebna pozornost pridaje se individualnim
potrebama. Oni potuju i tite pravo na privatnost i autonomiju klijenta. Koriste se
svojom strunou kako bi unaprijedili kvalitetu ivota klijenata, pokazuju empatiju,
solidarnost s ranjivim grupama i zagovaraju socijalnu pravdu.

Etiki kodeks Hrvatske udruge socijalnih pedagoga istie ova vrijednosna

ishodita:
1.
vjera u vrijednost ivota svakog pojedinca
2.
vjera u mogunost rasta i razvoja te u postojanje potencijala za mijenjanje
svakog pojedinca
3.
vjera u razliitosti meu pojedincima, grupama i zajednicama
4.
usmjerenost dobrobiti korisnika, njihovih obitelji i zajednice
5.
prihvaanje multidisciplinarnog i multiteorijskog pristupa ovjeku,
meunarodnih deklaracija kojima se definiraju ljudska prava
6.
vjera u poboljanje kvalitete ivota buduih generacija
7.
potovanje drugih i njihovo poticanje na potovanje duhovnih, materijalnih,
kulturnih i prirodnih vrijednosti

takoer se naglaava odgovornost pedagoga za kvalitetu svog djelovanja, te za vlastiti

profesionalni razvoj, prema profesiji, djelatnosti i multidisciplinarnosti podruja
djelovanja
15

za etiko ponaanje nuno je postii internaliziranje propisanih standarda to

podrazumijeva sustavno educiranje i superviziju zavrenih i buduih pedagoga

KOMPETENCIJE SOCIJALNIH PEDAGOGA

profesionalna kompetencija = potencijal socijalnih pedagoga za aktivnost koja je u

odgovarajuem odnosu s odreenom zadaom, situacijom ili kontekstom u
socijalnopedagokom radu, a koja ukljuuje znanja, intelektualne, praktine i socijalne
sposobnosti, stavove i motivaciju

ukljuuje 3 elementa:
PROFESIONALNA ZNANJA spoznaje o djeci, njihovom razvoju, potrebama,
tekoama itd.
PROFESIONALNE VJETINE kognitivne, interpersonalne, socijalne, motorike
sposobnosti kojima se operacionalizira profesionalni identitet
OSOBNOST svi drugi osobni potencijali, od izgleda i osobina linosti, preko
ivotnih iskustava do posebnih talenata koje osoba rabi u svom radu

kompetencije se mogu podijeliti na 9 cjelina:

1. SPOSOBNOST INTERVENIRANJA: prikladno, promiljeno djelovanje u
konkretnoj situaciji
2. SPOSOBNOST EVALVACIJE: planiranje, organiziranje
odgovarajuih rjeenja s obzirom na budue intervencije

pronalaenje

3. SPOSOBNOST PRONALAENJA RJEENJA: podrazumijeva suradniki dijalog

meu pedagozima i strunjacima
4. SPOSOBNOST KREIRANJA PROFESIONALNOG ODNOSA:kreiranje osobnog
i profesionalnog odnosa s klijentima
5. SOCIJALNE I KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI: komunikacijske vjetine
6. ORGANIZACIJSKE SPOSOBNOSTI: planiranje i primjena socijalnoped.
aktivnosti i procesa
7. SPOSOBNOST DJELOVANJA U ZAJEDNICI
8. SPOSOBNOST OSOBNOG RAZVOJA I RAZVOJA PROFESIJE
9. SPOSOBNOSTI PROIZALE IZ PROFESIONALNE PRAKSE: metodika
znanja i kompetencije, poznavanje moralnih i etikih normi,

16

za stjecanje kompetencija vrlo je bitno neprestano struno usavravanje, cjeloivotno

uenje i supervizija od strane drugog strunjaka zbog neprestane izloenosti pedagoga
traumatskim i stresnim situacijama koje dovode do oteanih uvjeta rada

FUNKCIJE I
PEDAGOGA

temelj svakog socijalnopedagokog procesa je izgradnja kvalitetnog odnosa meu

njegovim sudionicima, uz potovanje socijalnog konteksta te primjenom specifinih
profesionalnih znanja, vjetina i sposobnosti, to ukljuuje definiranje uloga i
odgovornosti svakog sudionika procesa

funkcije socijalnopedagoke djelatnosti:

1.
uoavanje, prihvaanje i analiziranje potreba odgajanika
2.
pronalaenje i osmiljavanje odgojne strategije socijalnopedagoke
intervencije
3.
djelovanje usklaeno s akademskim znanjima, profesionalnim iskustvaom,
protokolom i procedurama
4.
komunikacija s lanovima interdisciplinarnog tima, timski rad
5.
neprestani razvoj osobnih potencijala i kompetencija
6.
provoenje razliitih aktivnosti i intervencija
7.
preveniranje i suoavanje sa kriznim situacijama i posredovanje u njihovom
rjeavanju
8.
rad na preoblikovanju socijalnih veza i odnosa, praenje procesa
resocijalizacije odgajanika

socijalni pedagozi prisutni su u svim segmentima interventnih mjera i aktivnosti

drutva usmjerenih na unapreivanje razvoja i napretka djece i mladih s poremeajima
u ponaanju ili onih kod kojih postoji rizik od nastanka tih poremeaja

u Hrvatskoj je njihova uloga jo prilino ukomponirana u dravne strukture (kola,

sudstvo, zavodi) gdje su pedagozi ee u slubi zatite drave i zajednice od moguih
posljedica poremeaja u ponaanju djece i mladih nego zatite njih samih

PODRUJA

PRAKTINOG

17

DJELOVANJA

SOCIJALNIH

TEMELJI, MO I GRANICE SOCIJALNOPEDAGOKIH INTERVENCIJA

(ZAKONI)

-postoji potreba za kreiranjem socijalne politike koja e se usmjeriti na:

o prevenciju i zatitu djece i mladih od delikventnog ponaanja,
o ustrojavanje pravosua, osiguravanje
o zatite temeljnih prava mladih za vrijeme boravka u institucijama,
o socijalnu reintegraciju
-bitno je da u prevenciji sudjeluje cjelokupno drutvo (zajednica, dravne uprave i upravna
tijela na regionalnim i lokalnim razinama, ira obitelj, kola, susjedstvo, vrnjake skupine,
nevladine organizacije) aktivno ukljuivanje u proces kreiranja posebnih programa
namijenjenih njihovoj dobrobiti i strunom tretmanu
-primarna odgovornost u zatiti najboljeg interesa djeteta pripada roditeljima, a dravi
pripada odgovornost da ih u tome podri, dopuni ili zamijeni ako je to nuno
-uitelji i struni suradnici duni su poduzimati mjere zatite prava djeteta te o svakom
krenju tih prava obavijestiti tijelo socijalne skrbi!
-Ustav Republike Hrvatske propisuje obvezu svih graana da tite djecu i nemone osobe;
posebna obveza drave:
1. da titi djecu i mlade
2. da stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie
ostvarivanje njihova prava na dostojan ivot
3. da osigurava osobitu njegu, obrazovanje io skrb tjelesno, duevno i socijalno
zaputenoj djeci
4. da osobitu panju posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu
roditelji
-zatita prava djece i mladih s poremeajima u ponaanju u Hrvatskoj: konvencije
Ujedinjenih naroda, konvencije Meunarodne organizacije rada, konvencije Vijea
Europe
-Odbori: za obitelj, mlade i port, za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za rad,
socijalnu politiku i zdravstvo, za obrazovanje, znanost i kulturu
-Ministarstva: znanosti, obrazovanja i porta; zdravstva i socijalne skrbi; obitelji, branitelja i
meugeneracijske solidarnosti; unutarnjih poslova; pravosua
-Zakoni koji pokrivaju osobe s poremeajima u ponaanju:
18

 o predkolskom odgoju i obrazovanju, osnovnom kolstvu, srednjem kolstvu,

zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zatiti, pravobranitelju za djecu, obiteljski
zakon, o zatiti od nasilja u obitelji, suzbijanju zlouporabe opojnih droga, zatiti osoba
s drutvenim smetnjama, o socijalnoj skrbi, kazneni zakon, o kaznenom postupku, o
prekrajima, o sudovima za mlade
-Centri: za odgoj, odgojne ustanove, odgojni zavodi, maloljetniki zatvori, domovi za djecu
bez odgovarajue roditeljske skrbi, domovi za djecu s invaliditetom, domovi obiteljskog tipa,
stambene zajednice i udomiteljske obitelji
svi su duni uloiti napore u realizaciji osnovnog prava: na obitelj i ivot s
roditeljima (tek kada se iscrpe sve mogunosti, slijedi institucionalni smjetaj)
= zakon o socijalnoj skrbi!
-problemi sustava zatite prava djece i mladih s poremeajima u ponaanju:
nedovoljna definiranost pojma poremeaji u ponaanju (osobito rizina
ponaanja)
necjelovitost mree socijalne zatite
nedostatni raspoloivi resursi (financije, osoblje, pogodnosti i oprema)
neprimjerena zatita od neostvarivanja prava
kompleksnost procedura (koja dovodi do zakanjele strune intervencije)
-potrebno: dosljedna provedba zakona, utvrivanje sustava izvrenja sankcija, zapoljavanje
dovoljnog broja strunjaka, programi i strategije, podrka obitelji u kvalitetnoj realizaciji
njene odgojne funkcije
7. POJMOVNA ODREENJA, DEFINICIJE I KLASIFIKACIJE POREMEAJA U
PONAANJU
POREMEAJI U PONAANJU = smetnje ponaanja, delinkventno ponaanje, socijalno i
antisocijalno ponaanje, disocijalno ponaanje, delikventno ponaanje, drutveno
neprihvatljivo ili neprilagoeno ponaanje,devijantno ponaanje, nesocijaliziranost,
nedovoljna socijalna integracija, opozicijsko ponaanje, poremeaju emocija i ponaanja,
emocionalni poremeaji, poremeaju u socijalnom ponaanju, rizina ponaanja
-ponaanje osobe ovisi o sredini u kojoj ivi, dobi, ukupnim bioloko-psihosocijalnim
osobinama i o trenutnom stanju te osobe
-poremeaji u ponaanju:
nedostatna psihosocijalna zrelost neke osobe
one pojave kojima osoba iskazuje svoj negativni stav prema obitelji, prijateljima, igri,
radu, uenju, pozitivnim drutvenim normama te korisnim pravilima ivota u zajednici

19

 ona ponaanja koja su s obzirom na specifino vrijeme, kulturu i oekivane norme

odstupajua
ona ponaanja koja su uvjetovana organski ili reakcijom na okoline zbog
viedimenzionalnosti, uestalosti i teine oslabljuju potencijale za razvoj, uenje i rad
zbog ega je potrebna posebna struna-pedagoka pomo
krajnje intenzivna prisutnost smetnji u ponaanju

-kriteriji prema se smetnja definira kao poremeaj u ponaanju:

o trajanje: 3 6 mjeseci
o intenzitet: blagi, umjereni i teki poremeaji
o prisutnost u odreenoj sredini (tei se pojavljuju u vie sredina)
o prisutnost veeg broja razliitih poremeaja
o socijalni i kulturni kriterij (iste smetnje se razliito procjenjuju)
o hitnost intervencije
o rezultati intervencije
-poremeaji koji se javljaju u djetinjstvu i adolescenciji:
hiperkinetiki (smetnje aktivnosti i panje)

poremeaj ophoenja (nedrutvenost ili prkosnost)

mjeoviti poremeaji ophoenja i osjeaja (depresije)

emocionalni poremeaji (anksioznost, fobije, tjeskoba, rivalitet)

poremeaji u socijalnom funkcioniranju

tikovi

ostali poremeaji (vezani uz hranu ili govor)

najea (uobiajena) podjela poremeaja u ponaanju:

1. eksternalizirana ponaanja: markiranje, kraa, ubojstvo, kriminal, razbojstvo,
pljake, bjeanje, hiperaktivnost, muenje, seksualno maltretiranje, trgovina
ljudima, svodnitvo, tunjave, svae, agresivnost, izderavanje, okrivljavanje, la
2. internalizirana ponaanja: depresija, povlaenje u sebe. beivotnost, povuenost
20

-smetnje u ponaanju (prema R.Winkelu): parcijalne, manje teke, prolazne, potencijalne

-rizinost: niska, srednja, visoka, vrlo visoka

ETIOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJU (TEORIJE)

-etiri kole koje su objanjavale poremeaje u ponaanju:

1. demonoloka kola za takve su poremeaje odgovorni nadnaravni
initelji (duh), esto su ih ubijali
2. klasina kola 17. i 18. st. pojedinac sam bira svoje ponaanje, poinitelje treba
strogo kanjavati; predstavnici Cesare Beccaria, Jeremy Bentham
3. pozitivistika kola 18. st. svaki in uzrokuju prirodni initelji (bioloki, psiholoki,
socijalni); zalau se za prilagoavanje kazne
4. kola kriticizma 19. st.- kriminalno je ponaanje odraz nejednakosti meu ljudima i
drutvenim grupama (manjina donosi pravila koja veina mora
slijediti
-nakon tih kola slijede cjelovitije teorije (monokauzalne):
A) bioloke razlog devijantnog ponaanja j genetiki ustroj ovjeka; predstavnik
Cesarre Lombroso opisuje roenog zloinca (mala glava, visoko elo, izboena vilica)
B) psiholoke kriminalno ponaanje zbog nie inteligencije, tekoa u adaptaciji,
niske razine tolerancije na frustraciju
C) socioloke teorija anomalije, teorija diferencijalne asocijacije, diferencijalne
identifikacije, teorija potkultura i kontrakultura, teorija delinkventne subkulture
-etioloke teorije poremeaja u ponaanju:
teorija privrenosti: John Bowlby - ljudi su roeni s predispozicijom ostvarivanja
privrenosti; presudno znaenje imaju njihovi odnosi s drugima (najvie se odnosi na
odnos djeteta i majke oko on nije u redu, to kasnije dovodi do problema u
ponaanju) sigurna privrenost, anksiozna privrenost, izbjegavanje privrenosti
teorija akcije: Talcott Parsons osoba se djeluje nastojei ostvariti svoje namjere,
potrebe, tenje, zadae, ciljeve sluei se odgovarajuim sredstvima, tehnikama,
procedurama i metodama, a njegove su akcije ograniene uvjetima i okolnostima,
normama i vrijednostima; poremeaji poremeaji ponaanja je neuspjeh sustava da
socijalizira pojedinca
funkcionalistika teorija: svaki drutveni oblik, institucija i pojava ima neku
funkciju, ovjek je pasivan proizvod sustava; poremeaji u ponaanju su bolest koja je
rezultat neuspjeha u socijalizaciji, psihikih povreda, trauma

21

 teorija znaenja: Chartes Morris- ponaanje je uvijek odreeno ciljem kojemu

ovjek tei; poremeaji u ponaanju su odgovor na iskustvo steeno u percepciji
znakova iz socijalnog prostora (krivo protumaeno znaenje neeg ili nekog u okolini)
ekoloko-sustavna teorija: Urie Bronfenbrenner socijalna se ekologija djeteta
sastoji od sustava u koncentrinim krugovima:
o mikrosustav roditelji, braa i sestre, vrnjaci, odgojitelji, uitelji
o mezosustav susjedstvo, obiteljski prijatelji, centri, ustanove
o egzosustav socijalne slube, zdravstvene ustanove, radna mjesta roditelja
o makrosustav kultura, vrijednosti, globalne promjene
-multikauzalna priroda poremeaja u ponaanju:
jedna pojava u razliitom spletu okolnosti moe izazvati razliite posljedice, iste
posljedice mogu biti rezultat razliitih initelja, jedna posljedica moe nastati zbog
puno uzroka
i uzroci i uvjeti i povodi = rizini faktori

OSNOVNI RIZINI INITELJI:

u obitelji: povijest problema jednog ili obaju roditelja, sukobi u obitelji, loa komunikacija,
loe odgojne metode
u koli: niska motivacija, sukobi s uiteljima nedemokratski nain pouavanja
u vrnjakoj grupi: antisocijalna ponaanja prijatelja, rizina ponaanja za vrijeme
slobodnog vremena, upotreba droge i alkohola
-njihov uinak mogu ublaiti initelji zatite i otpornost djece i mladih (zadravanje
kompetencije pod stresom i uspjena prilagodba), a za to je potrebno:emocionalna briga i
toplina, otvorenost i prihvaanje, samostalnost popraena strukturom i nadzorom, usmjerenost
prema postignuu te razvoj odgovarajuih normi i vrijednosti

DRUTVENO ZNAENJE POREMEAJA U PONAANJU DJECE I

MLADIH
-mladima je kao drutvenoj grupi zajednika pripadnost odreenoj dobnoj skupini, specifine
pripisane znaajke i njima odgovarajua drutvena uloga
-2 pristupa mladima: gledanje mladih kao resurs i kao problem; posljedice drugog vide se u
njihovom marginaliziranom drutvenom statusu (u tu skupinu najvie pripadaju devijantni
mladi)
-u Hrvatskoj se demografski udio mladih smanjuje
-najvei problem mladih: nezaposlenost broj visokoobrazovanih ljudi raste, ali jako sporo!
vano je razviti sustav koji e otvoriti mogunosti obrazovanja mladima slabijeg
ekonomskog statusa, onima koji imaju posebne obrazovne potrebe i onima koji su na druge
naine u nepovoljnom poloaju
22

 u kontekstu poremeaja u ponaanju: mladi bez kvalifikacija konkurentnost na

tritu rada im je minimalna: velika je vjerojatnost da e mnogi od njih biti
siromani
socijalna politika = sustav usmjerenih drutvenih intervencija (potpore i slube) u funkciji
prevladavanja socijalnih rizika, ublaavanja socijalnih nejednakosti, ujednaavanja ivotnih
mogunosti te poticanja drutvene solidarnosti i integracije
mladi: korisnici socijalnozatitnih intervencija
1. na kojima je primijenjena obiteljskopravna zatita (vie enskih) najvie
2. kojima su potrebne usluge socijalne skrbi (vie enskih)
3. tjelesno i mentalno oteeni (vie enskih)

4. drutveno neprihvatljivog ponaanja (vie mukih)

5. psihiki bolesna djeca i mladi ovisnici (vie mukih) najmanje
mladi: korisnici usluga socijalne skrbi
1. ostali oblici skrbi i usluga najvie
2. novana pomo
3. smjetaj (upuivanje) u ustanove i druge obitelji
4. skrbnitvo/usvojenje, odgojne mjere zatite i sigurnosti
5. pomo za osposobljavanje i rad najmanje
poremeaji u ponaanju = najrairenije pojava psihosocijalnih poremeaja djece; ne nestaju s
odrastanjem prognoza kasnijeg antisocijalnog ponaanja, ovisnosti i poremeaja linosti
-sve vie prisutan proces deinstitucionalizacije! ne radi se o manjem broju mladih s
poremeajima u ponaanju, ve je u pitanju porast!!
-israivanja u Zagrebu 1994, 1995 i 2006: prevladava lijenost (najvie), nezainteresiranost,
nedisciplina i povuenost, prkos, verbalna agrsija te neopravdano izostajanje s nastave
-problemi: nasilje, opijanje ( nesree u prometu, nasilje), drogiranje, bjeanje od kue
-poremeaji u ponaanju visokog rizika obuhvaaju 5% populacije (malo, ali ipak
zabrinjavajue), a kod 20% populacije se poiremeaji kreu na skali od visokog do niskog
rizika
potrebno: izravna prevencija maloljetnike delikvencije (a ne lijeenje posljedica!)
FENOMENOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJU
-poremeaje u ponaanju je teko razgraniiti, vrlo se esto preklapaju; vrlo se rijetko susree
dijete sa samo jednim oblikom poremeaja u ponaanju
23

sazrijevanje: progresivna integracija iskustva u promjenjivu, ali razumno stabilnu strukturu

koja odraava svoju stabilnost i identitet ak i kada se suoi s radikalni, unutarnjim ili
vanjskim promjenama u okruenju
zrelost: uzajamno proimanje potencijala koje osoba posjeduje i utjecaja sredine na njega
-nije svaka manifestacija psihosocijalne nezrelosti poremeaj u ponaanju, ali poremeaj u
ponaanju znai psihosocijalnu nezrelost!
PRETEITO PASIVNI (INTERNALIZIRANI) POREMEAJI U PONAANJU
1. plaljivost
u ranom djetinjstvu normalno
ako osjeaj straha nije razmjeran uzroku ili s objektom nije ni u kakvom
odnosu
uznemirenost, bljedilo, pojaano znojenje, koenje, napetost, zbunjenost,
neodlunost
manifestira se u svakoj prilici u kojoj se moe doivjeti neuspjeh, prigovor ili
podsmijeh, ako je dijete naglo stavljeno u novu situaciju (vrti) ili odvojeno od
poznatih odraslih osoba
esto popraena neurozama
uzroci: autoritaran stil odgoja, emocionalno hladan odgojni pristup, pretjerane
ambicije roditelja
izostanak tretmana moe dovesti do fobija i paninih strahova
2. povuenost
tiha i mirna djeca, nemaju stalne prijatelje, puno mataju
odraz osobne nesigurnosti i nepovjerenja, posljedica nezadovoljenih potreba za
pripadanjem i ljubavi
samoa (osoba sama bira) i usamljenost (nametnuta izoliranost)
esto obuhvaa: osjeajnu bol, interpersonalnu izoliranost, povlaenje,
socijalnu neadekvatnost, tjelesne manifestacije (ee bolesti)
esto postaju rtve nasilnikog ponaanja
tretman: postupno uvoenje u drutvo
3. potitenost
24

 prethodi depresiji
mrzovolja, otresitost, bezvoljnost, utljivost, povuenost, pasivnost, umor,
tjeskoba, plaljivost, zabrinutost, bolovi, nemiran san, nedostatak apetita,
promjene ritma spavanja, gubitak energije, negativno miljenje o sebi
krajnja posljedica: pokuaj ili izvrenje samoubojstva
4. nemarnost (zanemarivanje rada u korist igre) ili lijenost (nedostatak elje za
bilokakvom aktivnou)
pasivno ponaanje, nedovoljno odgovoran odnos prema radnim zadaama,
nedostatak radnih navika (izgovori)
tromost, bez inicijative, oekivanje poticaja i pomoi, izvrenje zadataka preko
volje, povrno, neuredno
uzrok: popustljivost roditelja, oekivanje neuspjeha nauena bespomonost
apatija, bezvoljnost
u kolskoj dobi najvie (djeca se prvi put suoavaju sa zahtjevima), u
adolescenciji bezvoljnost, ravnodunost, nedostatak zanimanja, dosada
tretman: transformacija ponaanja
5. neuroze
najee u djejoj dobi
sisanje prsta (nakon druge godine ivota), grienje noktiju, poveana
ceremonijalnost, mucanje, tepanje, tikovi, hipohondrija, poremeaji prehrane,
enureza i enkopreza (nemogunost nadzora mokranih i probavnih kanala),
poremeaj sna
6. deficit panje
simptomi se javljaju prije sedme godine i traju najmanje est mjeseci te
izazivaju hendikep u barem dva poruja (u koli i doma)
bitna naela kod tretmana: proporcionalnost, nestigmatizacija,
uinkovitost i najmanja mogua intervencija (bez prisile!)

nediskriminacija,

PRETEITO AKTIVNI (EKSTERNALIZIRANI) POREMEAJI U PONAANJU

1. nedisciplina (nepotivanje pravila i autoriteta)
25

 otpor, tvrdoglavost, nespremnost na kompromise, ispitivanje granica,

ignoriranje zapovijedi, svae
ako su roditelji zahtjevni, popustljivi, neodluni ili nejedinstveni
u intervalu od nepotivanja pisanih ili nepisanih pravila do poremeaja s
prkoenjem ili suprotstavljanjem (otvoreni ili prikriveni prkos)
tretman: dijete mora uvidjeti da prkoenje nema smisla, da se time ne postie
cilj
2. laganje
obrambena la, la iz navike, la s agresivnom tendencijom, la iz mate ili
la kao simptom bolesnog stanja
uzrok: odgojna zaputenost ili nepovoljni uvjeti razvoja (ako je patoloki)
tretman: kreiranje sredine gdje je laganje nepotrebno, dosljednost
zahtjevima, istinoljubivost odgojitelja
3. bjeanje iz kole, od kue i drugih odgojnih sredina
iz kole
uestalo kanjenje na nastavu, izostanak sa nastavnih sati, ranije naputanje
nastave, cjelodnevno izostajanje
uzroci: nedovoljno razvijene intelektualne sposobnosti, nepostojanje radnih
navika nepovoljna ua socijalna sredina, negativni stav prema koli,
poremeaji linosti ili u obitelji, slaba kontrola roditelja nad djetetom,
kolska fobija (djeca intelektualaca, ambicioznih roditelja, roditelja sa
izraenim natjecateljskim stavovima)
od kue
uzroci: nepovoljno obiteljsko okruenje, nedostatni nadzor i zanemarivanje
djeteta, neprimjereni odgojni postupci
skitnja: lutanje gradom bez doputenja starijih, kasno dolaenje kui,
izostanci iz kole, bjeanje od kue
tretman: djelovati na sve initelje koji su dijete motivirali na bijeg
4. hiperaktivnost
motoriki nemir, lako naruena pozornost, nedovravanje aktivnosti,
nesposobnost koncentracije, teko prihvaanje neuspjeha, vrlo nisko
samopouzdanje, lo uspjeh u koli

26

 tretman: kreirati sredinu koja podrava individualne razlike unutar

strukturiranog, ali fleksibilnog pristupa, pruanje rutine, realistina
oekivanja
5. agresivno ponaanje
fizika, psiholoka (verbalna) ili socijalna agresija
defenzivna, hostilna, instrumentalna agresija ili agresivna igra
vaan initelj nastanka delinkventnog ponaanja
slabiji obrazovni uspjeh, loe vladanje u koli (ometanje nastave, fiziki
obrauni sa suuenicima)
agresija u ranoj dobi je usko povezana sa kriminalitetom u kasnijoj dobi
tretman: promjena stavova i ponaanja, inzistiranje na potivanju pravila
mora biti lieno kanjavanja, vrijeanja, zanemarivanja i nedosljednosti
6. delinkventno ponaanje primjer krae
odrasli: stjecanje imovinske koristi, psihika bolest
djeca: elja za isticanjem, potovanjem, samopotvrivanjem, iskuavanjem
vlastitih snaga, nagon za posjedovanjem, zadovoljavanje potreba, interes,
emocionalni motiv, avanturizam, psihika bolest
kazneno pravo sankcije
7. nametljivo ponaanje, prosjaenje, druenje s osobama asocijalnog ponaanja

UZIMANJE PSIHOAKTIVNIH TVARI

zlouporaba droge = visokorizian, bolestan i drutveno neprihvatljiv nain zadovoljavanja
potrebe za osjeajem zadovoljstva i ugode; poveava se sa pogoranjem kvalitete ivota
-problem je izazvan utjecajem loim drutva i drutvenih grupa, koji u pojedincu stvaraju
napetost koja se manifestira osjeajem krivnje, stresom, priguenom agresivnou,
konfliktnou i seksualnom tenzijom
-razvoj ovisnosti ovisi o obiljejima linosti i iskustvu pojedinca koji uzima drogu, prirodi
ireg i aktualnog sociokulturalnog miljea u kojem se nalazi, farmakolokim uincima
psihoaktivne tvari, koliino droge, uestalosti uzimanja i nainu unoenja u organizam
ovisnik oslabljeni mehanizam samokontrole, visoka razina sklonosti eksperimentiranji i
rizinim ponaanjima, sklonost agresivnim i antisocijalnim ponaanjima, poremeaji u
ponaanju, prethodna iskustva s drogama, genetiki initelji, utjecaji vrnjakih grupa,
problemi u obitelji
27

najbolja zatita i prevencija kvalitetna i funkcionalna obitelj

drutvene strategije prevencije ispitivanje potreba, motiviranje, stjecanje aktivnih znanja
koje e se i horizontalno i vertikalno prenijeti, evaluacija postignua, provedba preventivnih
programa na mikrorazini, kontrola troenja sredstva i resursa, sustavnost, razvojnost,
individualizacija, personalizacija
POREMEAJI TIJEKA KOLOVANJA = markiranje, ponavljanje razreda, naputanje kole
bitno (prevencija): sposobnosti i povoljne obiteljske prilike, odgovornost uitelja, razina
kontrole uenika, odgovornost kole
-naputanje kole dovodi do prijevremenog prekida niza socijalizacijskih procesa uz
istodobno irenje prostora za djelovanje kriminogenih initelja dugorono najvei rizini
initelj za delinkventno ponaanje (vjerojatnost delinkvencije je deset puta vea kod onih koji
su napustili kolu od onih koji nisu)

ETIKI KODEKS SOCIJALNE PEDAGOGIJE

vrijednosna ishodita socijalnopedagoke profesionalnosti

odgovornost prema standardima socijalnopedagoke profesije

odgovornost za kvalitetu profesionalnog djelovanja u zajednici

odgovornost za vlastiti profesionalni razvoj, prema profesiji, poslodavcu, djelatnosti i

multidisciplinarnosti podruja djelovanja

28