You are on page 1of 27

Upotreba otrih alata

u preivljavanju u
prirodi

Mladen Pulji

Upotreba

Vatra (Priprema drveta za laku potpalu-poveanje povrine


struganjem, cijepanjem, sjeenjem. Izrada komponenti za primitivno
paljenje vatre. Osiguravanje dovoljne koliine drveta za dugotrajno
loenje vatre-ruenje stabala, ienje kronje, segmentiranje
trupaca, cijepanje.)

Zaklon (Prilagodba dostupnih umjetnih materijala za izradu zaklonaprekrajanje cerada, tkanina, najlonskih vrea, ueta... Pribavljanje i
prilagodba materijala iz prirode)

Izrada primitivnih oruja (Palice za bacanje, koplja, bacai koplja,


luk i strijela)

Obrada i priprema ulovljene ivotinje za jelo

Izrada raznih predmeta od drveta (Okvir za pilu, pribor za jelo i


pie, okvir za ruksak, sustavi draa posuda, zamke za ivotinje)

Alat kao oruje

Evolucija alata s otricom

Kameni alat

Bronani alat

eljezni alat

Alati s otricom su stari kao i ljudska vrsta

Prvi otri alati su od kamena i stari su oko 2.5 milijuna godina (istona
Afrika)

Do pojave drvenih drki na alatima (prije ~35 000 godina) kameni alat
se drao u aci zbog ega je imao uinkovitost od gotovo 100% - centar
teita alata se poklapao sa linijom djelovanja otrice.

Unato uinkovitosti, takvim alatom se mogla proizvesti vrlo malena


kinetika energija

Pojava drki daje alatima veliku mehaniku prednost i razvoj znatno


vee kinetike energije unato smanjenoj uinkovitosti (npr. sjekira70-90%)

Podjela alata prema primarnom nainu


prijenosa sile

zamahudarac
sjekira
maeta

potiskivanjepovlaenje
no
pila

Interakcija ovjeka, alata i okolia

Ljudski
faktori bitni
za rad s
odreenim
alatom
IMBENICI
USPJENOG
KORITENJA
ALATA

Relevantna
svojstva
alata

Relevantna
svojstva
okolia i
objekta na
koji se
djeluje

No

Drka i otrica iz jednog komada elika-full tang (vea vrstoa,


mogunost koritenja i nakon unitenja drke)

Izbjegavati preklopne noeve (unato postojanju sustava konice


otrice koja ju dri u otvorenom poloaju, takvi noevi ne mogu biti
sigurni i izdrljivi kao fiksni noevi)

Neprekinuti kontinuitet reznog brida-vei dio reznog brida je ravan,


pri vrhu blago zakrivljenje (sigurnije koritenje, lake otrenje)

Nenazubljena otrica ili lea noa (zubi oteavaju otrenje,


onemoguuju izvoenje brojnih radova-naroito s drvetom)

Dimenzije, teina? (duljina otrice oko 10 cm, teina oko 100-150 g,


debljina 3-5 mm-svestranost, lako i diskretno noenje, dobra kontrola
otrice kod preciznih radnji)

Vrsta elika? (ugljini elik zahtjeva veu brigu od nehrajueg,


omoguava dobivanje iskri udaranjem tvrdim kamenom po alatu)

Lakoa otrenja/zadravanje otrine (tvrdoa izmeu 57-59HRC)

Uoljiva boja drke ili vezice zbog lakeg pronalaska

Sjekira

Duljina drke i teina glave ovise o potrebama i znanju


koritenja (vee potrebe za ogrijevnim drvetom-vea sjekira)

Dobar izbor svestrane sjekire je duljina drke oko 50 cm i teina


glave oko 1 kg (mogue koritenje sa jednom ili dvije ruke,
relativno laka za noenje, iroki raspon moguih radova)

Dulja sjekira je sigurnija od krae! (pri promaaju ciljanog


mjesta dulja sjekira e vjerojatno zavriti u tlu za razliku od
krae koja e esto imati putanju prema nogama korisnika)

Rezni brid centriran u odnosu na drku

Godovi drvene drke u smjeru kretanja sjekire

Drka dovoljno tanka da apsorbira vibracije i ovalnog


(eliptinog) oblika zbog bolje predodbe o poloaju reznog
brida tijekom rada

Proirenje na kraju drke zbog sprijeavanja ispadanja sjekire iz


ruku tijekom zamaha

Dovoljno tanka otrica zbog lakeg sjeenja (blago konveksni


oblik oko 25)

Maeta

Vrlo opasan alat! (najdulji rezni brid od svih alata)

Debljina barem 2mm (vea debljina znatno poveava teinu)

Izuzetno bitna udobnost drke (svaka nepravilnost lako dovodi


do uljeva i bolova na dlanu)

Prva polovica otrice znatno manje koritena (pri otrenju se


vie fokusirati na gornju polovicu otrice)

Zbog mekoe elika otrenje je vrlo lako (najee oko 50-55


HRC)

Najee ugljini elik

Uzica na kraju drke? (odreeni autori zagovaraju uzicu zbog


sprijeavanja ispadanja iz ruke te ozljeivanja drugih osoba ili
gubljenja maete, drugi su pak protiv uzice jer ispadanje drke
iz ruke pri zamahu moe biti opasno jer maeta privezana na
uzici nastavlja svoje kretanje te tako moe zavriti u tijelu
korisnika)

Profil otrice

POTPUNO
RAVNI

DJELOMINO
RAVNI

KONKAVNI

KONVEKSNI

Prednosti konveksnog profila

Manje trenje pri prolasku


konveksnog profila kroz
materijal

Otrica sa konveksnim
profilom je izdrljivija i
manje sklona deformacijama

Pila

Vrlo siguran alat i jednostavan za koritenje

Prilino nepouzdan-vrlo lako postaje nefunkcionalan

Konusna otrica (podruje zubi deblje od lea ili lateralno


raireni zubi)

Rezanje u oba smjera najuinkovitije

Sigurno zakljuavanje otvorene otrice (kod preklopnih


pila)

Dugaki list pile mogue nositi s unutranje strane remena


te ga po potrebi razapeti izmeu savijenog tapa ili
drvenog okvira

Otrenje

Znanje koritenja otrog alata podrazumijeva i znanje pravilnog


otrenja

Cilj je dobiti i odravati razinu otrine poput britve-brijenje dlaka s


lakoom

Dobivanje visoke razine otrine ne mora nuno ukljuivati skup i


nedostupan pribor

Poetnici bi trebali uiti otrenje na manjem nou pa tek onda na


veim alatima, djelomino ravni (skandinavski) profil je najbolji za
uenje

Odbijanje svjetlosti na reznom bridu indikator je znaajnih oteenja


koja zahtjevaju skidanje metala na niim ili srednjim granulacijama

Abrazivne povrine djeluju na elik otrice poput pluga koji prolazi


kroz zemlju ostavljajui brazde iza sebe. Svaka sljedea, finija
granulacija trebala bi ukloniti tragove prethodne. Konaan rezultat je
otrica poput ogledala.

Formiranje ice bruenjem s obje strane otrice znai da su uklonjene


sve deformacije te se nastavlja sa simetrinim radom-svaki pokret
napravljen na jednoj strani radi se i na drugoj

rezni brid ne
reflektira svjetlost

sjee papir uz osjetni


otpor, ne brije dlake

sjee papir uz mali


otpor, brije dlake uz
vei pritisak

utvrivanje stanja
otrice

rezni brid reflektira


svjetlost (ne sjee
papir)

bruenje na niim
granulacijama (200600)

bruenje na srednjim
granulacijama
(~1000)

poliranje i skidanje
ice

Sigurnost

Dostupna prva pomo

Dostupan pribor za otrenje, alat odravati otrim

Svaki alat treba imati sigurnu i vrstu futrolu

Alat nakon koritenja vratiti u futrolu ili na sigurno mjesto

Ne izlagati sebe i druge putanji djelovanja otrice

Koristiti otricu samo kada je to potrebno

Ne koristiti otricu pri slabom svjetlu (iznimka je pila)

Kod sjekire i maete planirati udarce i koncentrirati se na


preciznost a ne na snagu udarca

Podruja
ozljeivanja
otrim alatima

U sluaju presijecanja femoralne


arterije, ukoliko se brzo ne
intervenira osoba moe iskrvariti
do smrti za nekoliko minuta!

Literatura

Bottorff, S. (2010), Sharpening Made Easy: A Primer On Sharpening Knives And Other Edged Tools,
Knife World Pubns.

Bridgewater, A. (1997), Mastering Hand Tool Techniques: A Comprehensive Guide on How to Sharpen,
Tune, and Use Classic Hand Tools to Add Power to Your Woodworking , Skyhorse Publishing

Canterbury, D. (2014), Bushcraft 101: A Field Guide to the Art of Wilderness Survival, Adams Media.

Cook, D. (2005), The Ax Book: The Lore and Science of the Woodcutter, Alan C. Hood & Company,
Inc.

Drake, F.M. (1968), Trail cutting machete, technical report no. 68-10, U.S. Army limited war
laboratory, enviroment and survival branch, Aberdeen Proving Ground, Maryland.

Fowler, E. (1998). Knife Talk: The Art & Science of Knifemaking, Krause Publications.

Fowler, E. (2003), Knife Talk II: The High Performance Blade, Krause Publications.

Freivalds, A. (2004), Biomechanics of the Upper Limbs: Mechanics, Modeling, and Musculoskeletal
Injuries, CRC Press

Hoadley, R. B. (2000), Understanding Wood: A Craftsman's Guide to Wood Technology, The Taunton
Press.

Hrisoulas, J. (1987). The Complete Bladesmith: Forging Your Way To Perfection, Paladin Press.

Juranich, J. (2000), The Razor Edge Book of Sharpening, Razor Edge Systems, Inc.

Kochanski, M. (2008), Bushcraft: Outdoor Skills and Wilderness Survival, Edmonton: Lone Pine
Publishing

Kochanski, M. (2012), Knife sharpening, Karamat Wilderness Ways

Kochanski, M. (2012), Survival Kit Ideas, Karamat Wilderness Ways

Kochanski, M. (2012), Tools of survival and survival training, Karamat Wilderness Ways

Kochanski, M. (2013), Basic Safe Travel and Boreal Survival Handbook, Karamat Wilderness Ways

Kochanski, M. (2015), Grand Syllabus, Instructor Trainee Program - Survival, Wilderness Living Skills,
Bushcraft, Karamat Wilderness Ways

Lee, L. (1995), The Complete Guide to Sharpening, Taunton Press

Mason, B.S. (1954), Woodsmanship, A.S. Barnes, New York.

McGorry, R.W. i suradnici (2003), Cutting moments and grip forces in meat cutting operations and
the effect of knife sharpness, Applied Ergonomics 34 (2003) 375 382

McGorry, R.W. i suradnici (2005), The effect of blade finish and blade edge angle on forces used in
meat cutting operations, Applied Ergonomics, 2005 Jan; 36(1):71-7

McLaren, P. (1929), Axe manual of Peter McLaren, America's champion chopper, Fayette R. Plumb

Mears, R. (2003), Essential Bushcraft, Hodder Pb.

Pivinen, M., Heinimaa, T. (2009), The usability and ergonomics of axes, Applied Ergonomics,
Volume 40, Issue 4, July 2009, Pages 790796

Peters, R. (2001), Woodworker's Hand Tools: An Essential Guide, Sterling.

Semaw, S., (2000), The Worlds Oldest Stone Artefacts from Gona, Ethiopia: Their Implications for
Understanding Stone Technology and Patterns of Human Evolution Between 2615 Million Years Ago,
Journal of Archaeological Science (2000) 27, 11971214.

Tresemer, D. (1981), Splitting Firewood, Green River Tools, Brattleboro, Vermont, USA

Verhoeven, J.D. (2004). Experiments On Knife Sharpening, Department of Materials Science and
Engineering, Iowa State University, Ames, IA

Verhoeven, J.D. (2005). Metallurgy of Steel for Bladesmiths & Others who Heat Treat and Forge
Steel, Iowa State University.

Weisgerber, B. (1999), An Ax to Grind, A Practical Ax Manual,


USDA Forest Service 1999.

Wiebe, R. (2012), Whittlin' Whistles: How to Make Music with Your Pocket Knife, Linden Publishing.