Professional Documents
Culture Documents
Euroatlantski
tjednik Ponedjeljkom...
Četvrtkom...
Tvrdnje Irana da je blizu sporazuma o nuklearnom programu tek trebaju biti potkrijepljene konkretnim akcijama, ocijenili su
dužnosnici zapadnih zemalja u subotu na Münchenskoj konferenciji.
Dužnosnici SAD-a i europskih zemalja odbacili su izjavu iranskog ministra vanjskih poslova Manušera Motakija od petka
da se Teheran "približava konačnom sporazumu". Motaki je izaslanicima izjavio da je Iran "ozbiljan" glede postizanja napret-
ka istaknuvši da je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad ranije prošlog tjedna sugerirao da će konačno pristati na
izvoz znatne količine urana za obradu.
Domaćin, njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, čija se zemlja pridružila stalnim članicama Vijeća sigur-
nosti UN-a u pregovorima s Teheranom je, međutim, odbacio Motakijeve izjave kao već poznate. On je rekao da je Iranu
upućen razuman prijedlog za rješavanje spora.
"Ako nema nečeg više od onog što čuli jučer onda, nažalost, moramo reći da to nije nova transparentnost", rekao je
Westerwelle. "Ne znači da je došlo do promjene. Takvo je stanje i s njime se moramo suočiti".
Motaki se iza zatvorenih vrata na marginama konferencije sastao sa čelnikom Međunarodne agencije za atomsku energiju
Yukiyom Amanom no nije poznato je li ponudio išta novo u vezi s prijedlogom za rješavanje iranskog nuklearnog pitanja.
Unatoč razgovorima o sankcijama Kina se nastavila opirati tom smjeru. U petak je kineski ministar vanjskih poslova Yang
Jiechi sudionicima konferencije rekao da Kina vjeruje u strpljenje i da su potrebni daljnji diplomatski napori.
EU-ova povjerenica za vanjske poslove Catherine Ashton rekla je da "se slaže s kineskim ministrom vanjskih poslova da
mogućnosti dijaloga nisu iscrpljene, ali je za dijalog ipak potrebno dvoje".
Manušer je izjavio u petak kako Iran vidi dobre izglede za zaključenje dogovora sa svjetskim silama o razmjeni svog slabo
obogaćenog urana za visoko obogaćeno gorivo koje se može koristiti u reaktoru za proizvodnju medicinskih izotopa.
"Ja osobno vjerujem da smo stvorili pogodan teren za takve razmjene u ne tako dalekoj budućnosti", rekao je Manušer Mota-
ki na konferenciji.
Šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle rekao je u subotu na sigurnosnoj konferenciji da je "dugoročni cilj osnivanje
europske vojske pod punim parlamentarnim nadzorom", dok se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zauzeo za
prevladavanje "blokovskog pristupa".
"Dugoročni cilj je europska vojska pod punim parlamentarnim nadzorom", izjavio je Westerwelle.
"EU mora odigrati svoju političku ulogu kao svjetski čimbenik" i "reagirati suptilno i brzo" na međunarodne krize, naglasio
je. "Želimo odlučno europsko upravljanje krizom", dodao je Westerwelle.
Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov rekao je da Europa i SAD trebaju prevladati svoj "blokovski pristup" sigurnosti te-
meljen na NATO-u, te da bi se umjesto toga trebao prihvatiti ruski prijedlog stvaranja novog sigurnosnog sustava.
Lavrov je rekao kako se po završetku Hladnog rata pojavila mogućnost da Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
(OESS), u kojoj se nalaze i SAD i Rusija, postane glavna sigurnosna organizacija u Europi.
"Nažalost, ta je prilika propuštena, a izabrana je politika širenja NATO-a, čime je Europa podijeljena", rekao je Lavrov.
Rusija je istovremeno otvorila novo poglavlje odnosa s NATO-om odobrenjem Nove vojne doktrine po kojoj je širenje NA-
TO-a proglašeno prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Rusije!
Westerwelle je također kazao da je Lisabonski ugovor "otvorio novo poglavlje" Europske unije, "demokratskije i parlamen-
tarnije" ali "ne predstavlja završetak već početak".
"Tim se ugovorom ocrtava politika sigurnosti i zajedničke obrane" te "njemačka savezna vlada želi nastaviti tim putom", ista-
knuo je on. Westerwelle je govorio u prisustvu Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove Catherine Ashton koja
je dosad bila rezervirana i suzdržana glede budućeg razvoja obrane u Europi.
Europska unija mora spojiti svoju "tvrdu i meku silu" i preuzeti odgovornost i pred svojim vratima i u najudaljenijim točkama
svijeta, rekla je u svom prvom velikom govoru o sigurnosnoj politici nova povjerenica EU-a za vanjsku politiku, Catherine
Ashton. "Moramo mobilizirati sve naše poluge utjecaja, politička, gospodarska oruđa uz ona za nadziranje društvenih i vojnih
kriza, u podršci jedinstvenoj političkoj strategiji", rekla je.
"Mnoge od tih prijetnji su međusobno povezane. Moramo utvrditi veze i onda odrediti i provesti sveobuhvatne strategije",
ustvrdila je.Ashton. U subotu je također rekla da Europska unija želi da se elitnim svjetskim skupinama zemalja koje donose
odluke pridruže i rastuće sile poput Kine, Indije i Turske. Kina, Indija, Južna Afrika, Brazil, Meksiko i Turska su "veliki poli-
tički i sigurnosni protagonisti sa sve većim političkim utjecajem", naglasila je Ashton i pozvala da se ta činjenica brzo usvoji.
"Europski odgovor trebao bi biti velikodušniji u davanju mjesta za glavnim stolovima globalne politike, od početak kada se
formiraju strategije, ne samo kada su potrebna sredstva za njihovu provedbu". Istovremeno bi te zemlje zauzvrat trebale dati
"pošten doprinos" svjetskoj sigurnosti i miru, istaknula je.
Zamisao koju je Rasmussen predstavio jest uspostava trajnog sustava u kojem bi glavni svjetski protagonisti mogli raspravlja-
ti o sigurnosnim problemima i strategijama. Inicijativa bi čak mogla voditi i zajedničkoj obuci ili planiranju.
"Uz nekoliko iznimaka, razni dijelovi međunarodne zajednice koji provode mirovne operacije još uvijek ne vježbaju zajedno,
mi zapravo ni ne planiramo zajedno, nismo
združeni na terenu... Za prekid te rascjep-
kanosti bit će potrebna prava kulturna revo-
lucija", kazao je Rasmussen.
Denis Avdagić
Ministri obrana NATO-a također su se složili da će Sjevernoatlantsko vijeće pozorno pratiti postepenu prilagodbu KFOR-a u
svijetlu novih situacija i sigurnosnog stanja. Također su se usuglasili da će tranzicija prema snagama odvraćanja uslijediti i
dalje u punim konzultacijama i transparentnošću s međunarodnim organizacijama na Kosovu i s lokalnim institucijama. Inače
u misiji KFOR trenutačno je raspoređeno deset tisuća vojnika u usporedbi s petnaest tisuća vojnika koliko ih je NATO imao
na Kosovu 2009. godine. Što se tiče uspostave kosovskih snaga sigurnosti RH pozdravlja napredak, obzirom da su te snage
ključne za izgradnju održive sigurnosti i stabilnosti, što je pretpostavka za trajno preuzimanje odgovornosti kosovskih vlasti
za svoju sigurnost. "Republika Hrvatska podupire smanjenje NATO snaga na Kosovu u skladu s postignutim napretkom na
području sigurnosti", rekao je između ostalog ministar obrane RH Branko Vukelić. Vukelić je istovremeno naglasio kako
daljnje smanjenje snaga mora pratiti razvoj situacije na području operacije te je istaknuo kako RH daje svoj doprinos misiji
KFOR sudjelovanjem dva transportna helikoptera i 20 vojnika.
Ministri su također razgovarali o resursima i obrambenoj transformaciji. Složili su se oko paketa mjera koji će osigurati ba-
lans računa Saveza. Osnovno načelo jest da NATO može dostatno financirati operacije i misije Saveza te stvoriti ključna stra-
teška ulaganja. Dodatni resursi će se uložiti u budžet ove godine, a NATO će modernizirati donošenje proračuna i štedjeti
gdje god može. "Štednja uključuje više suradnje koja će produbiti solidarnost među Saveznicima" naglasio je glavni tajnik
NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Uz to je upozorio da će paket mjera "osigurati da naši vojnici dobivaju potporu koju
trebaju na terenu i da ćemo moći obaviti ostale strateške investicije. Solidarnost u NATO-u je na prvoj crti bojišnice, ali uk-
ljučuje i odstupnicu. Takvu smo solidarnost vidjeli ovdje u Istanbulu".
Ministri su se usredotočili na tri glavna prioriteta: borbu protiv improviziranih eksplozivnih naprava, napredak medicinske
skrbi za vojnike i dostavu helikoptera koji su pogodniji za misije. Tijekom sastanka, NATO-ov glavni zapovjednik za tran-
sformaciju general Stéphane Abrial predstavio je svoj prijedlog za napretkom NATO-ovih savezničkih tehnika, obučavanja i
tehnologija koji bi trebali bolje štititi vojnike na terenu.
Saveznici su također raspravljali o postignutom napretku i predstojećim aktivnostima u 2010. godini u operaciji ISAF u kojoj
Hrvatska sudjeluje s 300 pripadnika OS RH, zatim o implementaciji strategije generala McCrystala kao i pitanju tranzicije
odgovornosti na afganistanske vlasti, a slijedom zaključaka londonske konferencije održane krajem siječnja 2010. godine.
Vedran Obućina
NATO trenutačno ima četiri bojna broda u operaciji Oceanski štit, koji su dio NATO-ove stalne maritimne grupe 1
(SNMG1). Radi se o: HDMS Absalon (glavni brod, Danska), HMCS Fredericton (Kanada), USS Boone (SAD) i HMS Chat-
ham (Velika Britanija). SNMG1 je multinacionalna pomorska grupa koja pruža NATO Savezu sposobnost brzog odgovora na
krizne situacije bilo gdje na svijetu. Sposobna i samostalna grupa, SNMG1 je jedan od četiri stalnih pomorskih elemenata
koji tvore fleksibilnu srž oko koje NATO gradi veće snage za širi opseg misija koje će upotrijebiti u nekonfliktnim evakuaci-
jama, postkriznim stanjima, protuterorističkim akcijama, odgovorima na krizu, operacijama embarga i slično.
Vedran Obućina
Pronalazak održivih rješenja zahtjeva doprinos nevladinih organizacija, civilnog društva, sigur-
nosnih i obrambenih stručnjaka, vodećih političkih i vojnih ličnosti, think tankova, akademika i
medija. Upravo je Security Jam uspio okupiti ovakve profile ljudi na jednom, virtualnom, mjestu.
Među poznatijim sudionicima pojavili su se Kai Eide, UN-ov posebni izaslanik u Afganistanu, Carl Bildt, ministar vanjskih
poslova Švedske, Dmitrij Rogozin, voditelj misije Ruske federacije u NATO-u, Jaap de Hoop Scheffer, bivši glavni tajnik
NATO-a, William E. Kennard, američki veleposlanik pri EU, Marc Perrin de Brichambaut, glavni tajnik OESS-a, admi-
ral Giampaolo di Paola, predsjedatelj NATO-ovog Vojnog odbora te mnogi drugi.
Svoj doprinos dali su i ugledni instituti poput SIPRI-ja, Chatham Housea i CSIS-a, a u ime OPSA-e raspravi se pridružio Ve-
dran Obućina.
Vedran Obućina
Denis Avdagić
Vedran Obućina
U Doktrini se ističe da je jedna od "glavnih vanjskih prijetnji" širenje NATO-a na istok prema ruskim granicama, kao i širenje
oružja za masovno uništenje te države koje posjeduju nuklearno naoružanje.
Taj strateški dokument objavljen je u vrijeme dok Rusija i SAD nastavljaju pregovore o novom bilateralnom sporazumu o
smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja.
Glavni tajnik NATO-a je u subotu ocijenio da Nova ruska vojna doktrina koja širenje NATO-a određuje kao prijetnju ne od-
ražava stvarnost i protivi se naporima da se poboljšaju odnosi između saveza i Moskve.
"Moram reći da ta nova Doktrina ne odražava stvaran svijet.... NATO nije neprijatelj Rusije", rekao je glavni tajnik NATO-a
Anders Fogh-Rasmussen agenciji Reuters na marginama konferencije o sigurnosti u Münchenu. "Ona ne odražava stvarnos-
ti i u jasnom je proturječju sa svim našim nastojanjima da se poboljšaju odnosi između NATO-a i Rusije".
Denis Avdagić
Ruski diplomat izrazio je uvjerenost da pitanje ulaska Srbije u NATO svakako treba rješavati referendumom, ponovivši ranije
izrečen službeni stav Moskve o tom pitanju, te istaknuo kako prije njegova eventualna raspisivanja treba proučiti iskustvo
neutralnih europskih zemalja - Austrije, Švicarske, Švedske koje su, kako je naveo, zadržale izvanblokovski status, iako su
susjedi zemalja koje su u NATO-u.
"To im ne smeta da vode miran život i da mirno grade vlastite institucije sigurnosti, ne predajući Bruxellesu svoj nacionalni
suverenitet", zaključio je Rogozin te preporučio da skupšti-
na Srbije i srbijanska javnost toj ideji posvete najveću po-
zornost.
Denis Avdagić
Kazao je kako je temeljna poruka što su je prenijeli bosanskohercegovačkim političarima bila ta da trebaju napokon sami
postići dogovor o otvorenim pitanjima, bez obzira na približavanje izbora najavljenih za listopad.
Lieberman je međutim također istaknuo kako se mora promijeniti razmišljanje po kojemu do okončanja tih izbora nije mogu-
će ništa učiniti.
ET/OPSA
Oko tri tisuće međunarodnih promatrača ocijenilo je da je prvi krug ukrajinskih predsjednič-
kih izbora, 17. siječnja, protekao u skladu s međunarodnim standardima unatoč nekoliko ma-
njih neregularnosti. Joao Soares, predsjednik je Parlamentarne skupštine Organizacije za
sigurnost i suradnju u Europi: "Ovi izbori bili su vrlo dobri, visoko kvalitetni…Oni su birači-
ma ponudili istinski izbor između različitih kandidata te je iskazan napredak u odnosu na pri-
jašnje izbore".
OESS nije uputio promatrače na ruske predsjedničke izbore 2008. godine zbog ograničenja ruske vlade. Lilija Šibanova
direktorica je neovisne ruske promatračke organizacije Golos. Ona kaže da je njena organizacija primala stane pritužbe oko
regularnosti izbora, te da su aktivisti Golosa na izbornim mjestima primjetili pomanjkanje kontrole, ovisnost izbornog povje-
renstva o vlastima, masivna kršenja prava na političku konkurenciju i izbornih procedura u cjelini. Pristup medijima prije
izbora također je bio problem. Tijekom ruske predsjedničke kampanje Dmitrij Medvjedev, koji je tada bio zamjenik premije-
ra, imao je najviše minutaže u vijestima državnih medija, a o oporbenim kandidatima se jako malo govorilo.
Medijski stisak Kremlja naveo je nekoliko istaknutih ruskih novinara da svoje programe prebace u Ukrajinu. Među njima je
Savik Shuster koji trenutno vodi političku emisiju iz Kijeva. Shuster ističe kako se njegov program odvija uživo, kako su
prisutne sve političke stranke, a zakonodavci govore i debatiraju. Predsjednički kandidati za ukrajinske izbore, Timošenko i
Janukovič traže podršku kandidata koje su porazili u prvom kruga, poglavito Sergeja Tihipka. Ovaj poduzetnik i bivši mini-
star ekonomije završio je izbore na trećem mjestu s 13 posto glasova. U zamjenu za podršku gospođa Timošenko ponudila
mu je mjesto premijera ukoliko pobjedi. Tihipko je izrazio spremnost da bude premijer neovisno tko pobjedi. Brojni Ukrajin-
ci kažu da je izbor težak. Protivnici Timošenka izražavaju bojazan zbog onoga što oni smatraju autoritarnom crtom te nesna-
laženje na polju ekonomije. Suparnici Viktora Janukoviča ukazuju pak na njegov kriminalni dosje te kažu da bi on služio
interesima oligarha. Janukovič tvrdi da su njegove dvije zatvorske kazne, za napad i oružanu pljačku, pogreške iz mladosti od
prije 40 godina.
U Moskvi, Jurij Traftov smatra da Ukrajinci ne trebaju brinuti. Kako kaže, Ukrajina ima demokraciju i Ukrajinci biraju
predsjednika. On smatra da je to dobro dodajući kako će birači, ne budu li zadovoljni, izabrati drugog predsjednika. Isto ne
vrijedi za Rusiju. U Rusiji i Ukrajini nije dopušteno služenje više od dva uzastopna predsjednička mandata. Ni ruski premijer
Vladimir Putin ni Dmitrij Medvjedev nisu isključili mogućnost ponovne kandidature. Vladimir Putin je rekao da će njih
dvojica odlučiti između sebe tko će se nadmetati za još jedan mandat. Tko god to da bude, malo tko sumnja da će taj i pobije-
diti.
Novo: Čelnik ukrajinske oporbe Viktor Janukovič proglasio je 8. veljače 2009. pobjedu u drugom krugu predsjednič-
kih izbora no njegova suparnica, premijerka Julia Timošenko, odbija priznati poraz. S više od polovinom prebrojanih
glasova Janukovič ima pet postotnu prednost pred gospođom Timošenko. On se rekao da se smatra izabranim pred-
sjednikom Ukrajine, a svoju suparnicu pozvao je da odstupi.
Tekstualne priloge, pisma, stajališta za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) šaljite svaki tjedan
do četvrtka za objavu u slijedećem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: mailto:opsa@opsa.hr.
U biltenu će biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadržaju
Euroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na više od 1000 adresa elektronske pošte...
ATS planira održati jesensku konferenciju na Kosovu kako bi promicala nova turis-
tička odredišta.
OPSA na Facebook-u
Pridružite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook
OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euroat-
lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku.
Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u
novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…
Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji
mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može po-
magati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*
Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra
donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku
ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike
stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!
Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-
dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači…
ET/OPSA
* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi
ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-
da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini.
Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni
odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj
kalendarskoj godini (2009.).
Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako
za primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-
rofitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svotu
izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.