ROMAN

Ranko Marinkovi, Kiklop. Naslov romana - Kiklop - upuuje na prisutnost alegorijske linije
znaenja u tekstu, koja putem motiva iz grke mitologije daje humanistiku kritiku suvremene
civilizacije. Proet je nizom citata i referencija iz djela Homera, Sofokla, Molierea, Gidea, te
osobito Dostojevskog i Shakespearea. Zagreb, u centru panje dezerter. Melkior Kresi. On
se kree po boemskom drutvu, smiljajui razliite negodnovtine. Toposi u kojima se kree
su kafana i pozorita. On eli umai dravi, te odlii smrati do te mjere da ne moe biti
mobiliziran. No, ipak, na kraju biva mobliziran svojom odlukom, prihvata rat kao neku vrstu
nunosti.
Kljuna metafora u romanu je ovjetina. Kiklop je politiko udo, metfora najgoreg mogueg
oblika moi. Rat je iracionalan, nezamisliv. Pitanje koje se postavlja u romanu jest : imamo li
mogunost stvoriti bilo koji oblik autonomije u odnosu na sistem? A ako je ovjek podreen
sistemu ta ga kontrolira, svijest ili tijelo njegovo?
Mimetika ifra romana je u politikom okrilju romana,, jer cijeli sistem morala je osmiljen,
apsolutna nevinost i humnaost partizanskog pokreta. Kiklop je prekretnik junoslavenske
politike knj.Nikad ekspresionizam ne dovodi u pitanje sistem titoizma , nego ironina
implicitna igra ,a njegovo temeljno sredstvo je ironija i cinizam. U sreditu je egzistencijlna
drama novinara kritiara. Sama radnja romana je iz preioda 1939-1941. kada je humanost data
na istinsku kunju.
Je li rat konstantan ? Pozivom na mit kae da je rat zaet u prapoetku, prije svetih knjiga.
Je li mit onda slika nacije, ako smo apsolutno dobri yato su nam bajke krvave?
Intimizam je preko jezika tijelo dovodio do krutosti morala. Princip mukosti je ideal
hrabrosti, mukost je univerzalni termin od stare Grke. Te imamo pojavu termina :
antimukosti, antierotizma, odbija ljubav...
Marinkovi je ovim romanom uardio neto ravno intelektualnom samoubistvu, on je prikazao
da su oni koji se brane i koji napdaju u principu isti, nuno se bave proizvodnjom ljudskog
mesa. Iako onda dolazimo u opreku zato Melkior odlazi u rat, pa odlazi jer je potopljen
apsurdom.
Kiklop je kompleksna knjievno-umjetnika tvorba koja ujedinjuje roman ideja, svijesti,
filozofski, ak i trivijalni (krimi i ljubi) - podjednako nalazimo sve elemente, kao i dva
oblika naracije: linearni i digresivni. S obzirom na pisca koji je erudit, govorimo i o ironikokontemplativnom intelektualnom romanu s dominantnom dijalokom polifonom strukturom.
Nastoji aktualizirati ideje jednog vremena i dati mu svojevrsnu dijagnozu. Narativni kontekst
posluio je tek za smjetanje brojnih asocijacija, refleksija i citata, a asocijativnost kao oblik
diskurzivnog, temeljno je sredstvo artikulacije knjievne teme. U Melkiorovu iskustvu
sudjeluje kroz aluzije i povijesno iskustvo (iskustvo povijesnoga!). Strah je jedina forma
njegova postojanja, koja ga definira u svakom novom iskustvu, ali isti taj strah ga i ponitava .
Likovi su najee u dijalogu, dijalog u intelektualnoj igri, esto sebi svrhovitoj i skokovitoj, a
nijedan lik pa ak ni Melkior nije potpuno ocrtan, ve svi djeluju pomalo nedoraeno i
nestvarno.
Temeljni problemi romana:
dezorijentiranost, besperspektivnost ovjeka u jednomspecifinom vremenu, ali i uope
egzistencijalni problemi ovjeka u stvarnom svijetu u tojurbanoj tehniziranoj civilizaciji koja unitava
ov. problem egzistencije i smisla ovjekova postojanja uope, razapetost ovjeka i snova,...djelo govori o
oneovjeenju ovjeka, svoenju ovjeka na ivotinju, na ovjetinu udehumaniziranom svijetu u
historijskim i drutvenim uvjetima koji negiraju svaku humanost.
SADRAJNO: KIKLOP (1965)

Novinski kritiar Melkior Tresi dane provodi iekujui poziv u vojsku i strepi, ne bi li
izbjegao vojnu slubu. Osim ljubavnice Enke, njegovo je drutvo uglavnom novinarsko (Ugo,
Maestro, Fernando), a zaljubljen je i u izvjesnu Vivijanu koja ide iz naruja u naruje, ali on
nikako ne dolazi na red. Svoju nesreu iivljava mazohistikim iivljavanjem na svakome tko
s njim dolazi u kontakt. Svoj duh trapi beskrajnim pitanjima o krivnji, budunosti i
ljudoderstvu. Nekoliko dana nakon poziva za vojsku dospijeva u bolnicu, zatim u ludnicu, ali
biva osloboen i ludnice i vojske. Nakon izlaska shrva ga jo vea praznina i strah. Maestro
poinja samoubojstvo i Melkior se, ve sasvim rastrojen, pokuava javiti u vojsku. Dok rat
bjesni, potpuno izbezumljen, on odlazi izvan grada i shrvan svojim porazom, etveronoke
plazi u zooloki vrt.
Radnja se na kompozicijskoj liniji razvija u vie linija/pria:
" Melkirovo gladovanje da bi izbjegao vojnu obavezu;
" umetnuta pria o sudbini brodolomca s broda "Menelaj";
" Ljubav Melkiora prema Vivijani;
" Maestrova bizarna smrt.
Roman je, dakle organiziran u tri kronoloki povezane vee cjeline, meusobno razliita
opsega:
" predratni Zagreb, iekivanje poziva, zagrebake ulice i kavane, prijatelji novinari
(ekspozicija);
" Melikor u vojsci, bolnica (zaplet);
" Melikorov povratak u graanski ivot, 1941. (rasplet)
Sve se zbiva u nekoliko mjeseci, od jeseni 1940. do proljea 1941.