UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET
POSLOVNO PRAVO

Tema: Dioniko drutvo

Predmet: Privredno pravni sistem i politika
-seminarski rad-

Kandidat: Hamza Hadi

Mentor: Doc.dr. Edin Arnaut

Kiseljak, maj 2015. god.

SADRAJ

SADRAJ..............................................................................................................................................2
1.

UVOD............................................................................................................................................3

2.

DIONIKO DRUTVO.................................................................................................................4

3.

OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA....................................................................................7

4.

4.

3.1.

Simultano osnivanje...............................................................................................................7

3.2.

Sukcesivno osnivanje.............................................................................................................7

3.3.

Odgovornost osnivaa............................................................................................................8

ORGANI DRUTVA.....................................................................................................................9
4.1.

Uprava....................................................................................................................................9

3.2.

Nadzorni odbor.....................................................................................................................11

3.3.

Glavna skuptina...................................................................................................................13

ZAKLJUAK..............................................................................................................................15

LITERATURA.....................................................................................................................................16

1. UVOD
Kao to je vjerojatno ve poznato, dioniko drutvo je drutvo kapitala. U dionikom drutvu ovlasti
imaju organi, a ne lanovi drutva te je ureeno tako da njegove organe ine glavna skuptina,
nadzorni odbor te uprava. Glavna skuptina je najvii organ upravljanja na kojoj dioniari ostvaruju
svoja prava, nadzorni odbor nadzire voenje poslova u skladu s odlukama glavne skuptine, aktima
drutva i propisima, dok uprava vodi cjelokupno poslovanje izmeu dviju glavnih skuptina na vlastitu
odgovornost.
Voenje poslova u dionikom drutvu uvelike ovisi o organizacijskoj strukturi drutva u skladu s
kojom se oblikuju odnosi izmeu njegovih dijelova. lanovi drutva (dioniari) mogu biti lanovi
organa drutva, ali glavna skuptina jedini je organ u kojem oni ostvaruju svoja upravljaka prava. S
obzirom na brojnost i pasivnost dioniara, oni teko mogu ostvarivati kontrolu nad upravom pa je zato
ZTD propisao nunu kontrolu putem nadzornog odbora koji nadzire poslovanje drutva (rad uprave) i
na taj nain odrava ravnoteu izmeu esto suprotnih interesa dioniara i uprave.
Upravljanje dionikim drutvom tako je odreeno ponajprije zbog toga to primarni interes dioniara
nije upravljanje svakodnevnim poslovima drutva ni kontrola njegova poslovanja ve ostvarenje
dividende kao dobiti drutva. Ostvarenjem dividende, dioniari drutva odnosno osobe koje posjeduju
dionice drutva, zadovoljni su poslovanjem poduzea te e zadrati svoje dionice u drutvu.
Iz toga proizlazi dobro poslovanje drutva, jer izdavanjem veeg broja dionica temeljni kapital se
poveava.

2. DIONIKO DRUTVO
Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome
kapitalu podijeljenom na dionice. Iako u dionikim drutvima najee dionice ima vei broj
dioniara, dioniko drutvo moe imati i samo jednog dioniara.
Osnivanje tvrtke u obliku dionikog drutva pogodno je za prikupljanje novanih sredstava veeg
iznosa i za velike projekte, koji teko da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe. Izdavanje dionica
koristi se i iz razloga kada tvrtka poinje raditi i treba kapital koji im osniva sam ne moe osigurati,
treba dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraivanje i razvoj i sl., eli se proiriti na nova trita
ili ui u novi posao i sl. S vie novca tvrtka moe poveati investicijska ulaganja i biti profitabilnija u
budunosti. Tvrtka izdaje nove dionice koje bivi ili novi dioniari mogu kupiti za odreenu cijenu
koju odredi tvrtka. Ukoliko je cijena prava i realna, tvrtka moe prodati sve dionice i tako nabaviti
novac za nove poslove. Dioniko drutvo je drutvo kapitala, a pojomom drutva kapitala u pravnom i
gospodarskom smislu obuhvaena su u nas dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou, a
u mnogim zemljama jo i komanditno drutvo na dionice. Ta se drutva meusobno razlikuju, ali
imaju i neke zajednike karakteristike po kojima ih razlikujemo od drutva osoba, drutva graanskog
prava, tajnog drutva i sl. Glavna im je zajednika crta da je u njih temelj povezivanja i udruivanja
kapital, a ne osoba. Kod drutva kapitala zakonom je propisan i odreeni minimum kapitala za njihovo
osnivanje (temeljni kapital) koji slui kao prag za pristup toj vrsti drutava, ali i kao podloga za
dobivanje zajmova i jamstvo vjerovnicima za obveze drutva.
Nema osobne odgovornosti lanova drutva kapitala, osim u sluaju zlouporabe okolnosti da lanovi
ne odgovaraju za obvezu drutva. Pravo glasa i ostala prava mjere se prema visini uloga, a ne po
glavama. Isto vrijedi i za sudjelovanje u dobiti drutva. Glavna obveza lanova je u ulaganju kapitala,
a ne sudjelovanje u voenju poslova. Drutva kapitala imaju svoje obvezne organe, od kojih je samo
skupina organ u kojem mogu sudjelovati svi lanovi pri donoenju odluka, ali to je pravo, a ne
obveza.
Nazivi pod kojima se dionika drutva javljaju u nekim stranim pravima:
- aktiengesellschaft (njemako, vicarsko, liechtensteinsko i austrijsko pravo)
- societe anonyme (francusko pravo)
- aktiebolag (vedsko pravo)
- company limited by shares (anglo-ameriko pravo)
- societa per azioni (talijansko pravo)
- naamloze vennootschap (nizozemsko pravo)

- delnika druba (slovensko pravo)

- akcionernoe obestvo otkritogo tipa (rusko pravo)1.
Osnivai drutva su dioniari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivai su i dioniari iji
ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut drutva mora usvojiti najmanje jedna
osoba.
Temeljni kapital i dionice glase na nominalne iznose izraene u valuti Republike Hrvatske. Najnii
nominalni iznos temeljnoga kapitala odreen je Zakonom o trgovakim drutvima, s time da taj iznos
mora biti i izraen cijelim brojem koji je viekratnik broja sto.
Nominalni iznos dionice ne moe biti manji od iznosa koji je odreen Zakonom o trgovakim
drutvima, s time da taj iznos mora biti i izraen cijelim brojem koji je viekratnik broja sto. Nitava je
dionica iji je nominalni iznos manji zakonom odreenog iznosa. Izdavatelji takvih dionica solidarno
odgovaraju imateljima za tetu koja im je priinjena izdavanjem dionica. Dionica je nedjeljiva.
Dioniar moe imati najmanje jednu dionicu; ne moe imati pola dionice.
Po pitanju znosa za koji se izdaju dionice, dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnieg
iznosa temeljnoga kapitala dionikog drutva. Takoer, dionice se ne mogu izdati za iznos koji je nii
od nominalnog iznosa, ali je doputeno izdavanje dionica za vii iznos.
Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate
punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je vii od nominalnoga. Iznos djelomine uplate mora se
naznaiti na dionici. U statutu dionikog drutva moe se odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev
dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na
donositelja za dionicu koja glasi na ime.
Dioniarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice).
Privremenice moraju glasiti na ime. Po sadraju prava koja daju dionice mogu biti redovne i
povlatene. Redovne dionice su dionice koje imatelju daju pravo glasa u glavnoj skuptini drutva,
pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda) i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske,
odnosno steajne mase drutva. Povlatene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlatena
prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog
iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno steajne
mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom dionikog drutva. Povlatena dionica moe biti
kumulativna i participativna. Kumulativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s
odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije isplate dividendi
imateljima redovnih dionica. Participativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s
1 esi, Z.: Pravo trgovakih drutava, Veleuilite marko Maruli, Knin, 2007.,

odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i dividendu koja pripada
imateljima redovnih dionica.2
Svaka dionica daje pravo glasa u skuptini drutva. Bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene
dionice. Ukupni nominalni iznos takvih dionica ne moe prei polovinu iznosa temeljnoga kapitala
drutva. Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju razliito pravo glasa u
skuptini drutva.
Dionica mora imati sljedee sastojke:
1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos,
2. oznaku vrste i roda dionice,
3. tvrtku i sjedite izdavatelja dionice,
4. tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja,
5. datum izdavanja i broj dionice,
6. faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice.
Isprava o dionici sastoji se od tri dijela. Prvi dio, plat dionice, mora sadravati sve sastojke koje mora
imati dionica a koji su navedeni naprijed. Drugi dio isprave o dionici je kuponski arak za naplatu
dividendi. Trei dio dionice je talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke
ako su iskoriteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadravati broj dionice na koju se
odnosi3.

2 Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine, Zagreb, 2000.

3 Ibidem

3. OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA

Osnivai dionikog drutva mogu biti domae ili strane fizike ili pravne osobe. Izjavom kod javnog
biljenika o usvajanju statuta osniva se dioniko drutvo. Temeljni akt drutva je izjava o usvajanju
statuta koja izraava slobodnu volju osoba koja ju daje i kojom osnivai potvruju svoju namjeru
obavljanja gospodarske ili neke druge djelatnosti u pravnoj formi dionikog drutva. Postoje dva
naina na koja se moe osnovati dioniko drutvo s glede formalno-pravnog postupka: simultano i
sukcesivno4.

3.1. Simultano osnivanje

Osnivai moraju kumulativno ispuniti slijedee uvijete: usvojiti i potpisati statut te dati izjavu kod
javnog biljenika; preuzeti sve dionice i dati izjavu o osnivanju drutva i izjavu o preuzimanju obveze
uplate dionica; uplatiti preuzete dionice; imenovati prvi nadzorni odbor i imenovati upravu dionikog
drutva; izraditi izvjee o provedenom osnivanju, obaviti reviziju osnivanja te imenovati revizore
osnivanja danom kod javnog biljenika; upisati dioniko drutvo u Trgovaki registar nadlenog suda 5.
Osnivai osnivaju drutvo preuzimanjem svih dionica drutva, usvajanjem i potpisivanjem statuta te
izjavom o osnivaju dionikog drutva. Drutvo je osnovano kada se upie u trgovaki registar.
Osnivai preuzimaju dionice izjavom danom kod javnog biljenika, a uplauju se novcem, ulaganjem
stvari ili prava. Prije upisa u trgovaki registar mora se, ako se ulozi uplauju u novcu, uplatiti
najmanje etvrtinu nominalnog iznosa svake dionice, a ako se dionica izdaje za iznos vei od
nominalnog iznosa dionice i cijeli iznos koji prelazi njezin nominalni iznos. Osnivai moraju u ispravi
ovjerenoj kod javnog biljenika imenovati prvi nadzorni odbor drutva i revizora za prvu ili za
preostali dio prve poslovne godine. lanove prvog nadzornog odbora moe se imenovati najdulje do
odravanja prve glavne skuptine drutva koja odluuje o njihovu radu u prvoj poslovnoj godini.
Nadzorni odbor imenuje lanove prve uprave.

3.2. Sukcesivno osnivanje

Za ovakvo osnivanje moraju biti ispunjeni kumulativno slijedei uvjeti: osnivai moraju usvojiti statut;
moraju preuzeti dio dionica, odnosno preuzeti obvezu njihove uplate; moraju uputiti javni poziv uz
prethodnu suglasnost Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske i izdati tzv. prospekt za upis
dionica; moraju upisati i uplatiti dionice nakon upuenog poziva; moraju izraditi izvjee o osnivanju
drutva, imenovati revizore osnivanja i obaviti reviziju osnivanja; moraju sazvati i odrati osnivaku

4 ugaj, M., ehanovi, J., Cingula, M.:, Organizacija, Fakultet organizacije i

informatike, Varadin, 1999.
5 Ibidem

skuptinu; moraju upisati drutvo u Trgovaki registar 6. Dionice se upisuju i uplauju sredstvima
plaanja i kod financijske institucije, a financijska institucija mora zainteresiranim osobama omoguiti
da razgledaju statut, izvjee o osnivanju i izvjee o reviziji. Ako upis dionica uspije, osnivai moraju
u roku od 15 dana po proteku roka za upis dionica koji je odreen prospektom rasporediti dionice
upisnicima. U trgovaki registar upisuju se: tvrtka drutva, sjedite drutva, predmet poslovanja
drutva, visina temeljnog, odnosno odobrenog kapitala, dan kada je usvojen statut, imena i prezimena
lanova uprave, predsjednika i lanove nadzornog odbora i njihov JMBG te prebivalite, trajanje
drutva i ovlatenja lanova uprave za zastupanje. Nakon osnivanja dionikog drutva ono poinje
obavljati svoju djelatnost, a u pravnom prometu prema treima ga predstavljaju njegovi organi:
skuptina, nadzorni odbor, uprava.

3.3.

Odgovornost osnivaa

Osnivai solidarno odgovaraju dionikom drutvu za tetu koja mu je priinjena zbog netonosti ili
nepotpunosti podataka to su ih dali u svezi osnivanja drutva. Oni isto tako odgovaraju i za to da
uprava dionikog drutva moe slobodno raspolagati s iznosima uplaenim za dionice drutva.
Neovisno od obveze da nadoknade drugu tetu osnivai moraju dionikom drutvu platiti iznose koji
nisu uplaeni i obetetiti ga za izdatke koji nisu prihvaeni kao trokovi osnivanja.
Ako osnivai s nakanom ili s grubom nepanjom otete dioniko drutvo ulogom u stvarima, odnosno
u pravima, preuzimanjem stvari, odnosno prava ili trokovima osnivanja, solidarno su obvezni da mu
nadoknade tako priinjenu tetu7.
Za tetu ne odgovara osniva koji nije znao za injenice na temelju kojih je nastala odgovornost za
tetu niti bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika za njih morao znati. Nastane
li dionikom drutvu teta zbog toga to dioniar nije sposoban za plaanje ili nije sposoban uloiti
stvar odnosno pravo, dionikom drutvu solidarno odgovaraju za tetu oni osnivai koji su prihvatili
sudjelovanje dioniara za kojega su znali da nije sposoban za plaanje niti za to da ispuni preuzetu
inidbu. Uz osnivae na isti nain odgovaraju i osobe za iji su raun osnivai preuzeli dionice. One se
kod toga ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti koje su znali ili morali znati
osnivai to su djelovali za njihov raun.
Dioniko drutvo se moe odrei zahtjeva za naknadu tete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku
tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skuptina dionikog drutva
i ako tome ne prigovori manjina koja raspolae ukupno s najmanje desetinom temeljnoga kapitala
drutva a prigovor se unese u zapisnik sa skuptine. To vremensko ogranienje ne vrijedi ako je onaj
6 Ibidem
7 esi, Z.: Pravo trgovakih drutava, Veleuilite marko Maruli, Knin, 2007.,

tko je odgovoran za naknadu tete nesposoban za plaanje i ako, da bi otklonio otvaranje steaja,
sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima.

4. ORGANI DRUTVA
4.1. Uprava
Uprava se sastoji od jedne ili vie osoba (direktori) iji se broj odreuje statutom. Ako se uprava
sastoji od vie osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. lanom uprave moe biti
svaka fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za
imenovanje lanova uprave.
lanom uprave ne moe biti osoba:
1. koja je kanjena za kazneno djelo prouzrokovanja steaja, povrede obveze voenja poslovnih
knjiga, oteenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili
steaja, neovlatenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog
zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomonosti presude kojom je
osuena, s time da se u to vrijeme ne rauna vrijeme provedeno na izdravanju kazne ili
2. protiv koje je izreena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili
djelomino obuhvaeno predmetom poslovanja drutva za vrijeme dok traje ta zabrana 8.
Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost. Ako se uprava sastoji od vie osoba, lanovi
uprave ovlateni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se moe odrediti i drugaiji nain
voenja poslova, ali se ne moe odrediti da se u sluaju razliitih miljenja lanova uprave smatra da
je donesena odluka za koju se odluila manjina. Ako su glasovi pri odluivanju jednako podijeljeni, a
statutom se za taj sluaj drugaije ne odredi, odluujui je glas predsjednika uprave.
Uprava moe donijeti poslovnik o svome radu, ako njegovo donoenje nije po statutu u nadlenosti
nadzornog odbora ili ako ga i bez odreivanja takve nadlenosti taj organ ne donese. Pitanja koja se
inae ureuju poslovnikom mogu se urediti statutom. Odluka uprave o poslovniku mora se donijeti
jednoglasno.

8 Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine, Zagreb, 2000.

Uprava zastupa drutvo. U tome je ovlatena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima,
pred sudom i drugim organima vlasti9.
Ako se uprava sastoji od vie osoba, a statutom se drugaije ne odredi, lanovi uprave ovlateni su
zastupati drutvo samo skupno. Za oitovanje volje prema drutvu dovoljno je da je ona oitovana
prema jednome lanu uprave. Statutom se moe odrediti da su za zastupanje ovlateni pojedini lanovi
uprave sami ili zajedno s prokuristom. Ako je na to ovlaten statutom, takvu odluku moe donijeti i
nadzorni odbor.
lanovi uprave potpisuju se u ime drutva pri emu moraju navesti tvrtku drutva i svojstvo lanova
uprave. Ovlast uprave da zastupa drutvo ne moe se ograniiti. lanovi uprave moraju se u odnosu na
drutvo u voenju poslova drati ogranienja koja su im u okviru propisa postavljena statutom,
odlukama nadzornog odbora i glavne skuptine te poslovnikom o radu uprave.
Uprava je duna da:
1. na zahtjev glavne skuptine pripremi odluke i ope akte ije je donoenje u nadlenosti glavne
skuptine,
2. pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skuptine,
3. izvrava odluke koje glavna skuptina donese u okviru svoje nadlenosti 10.
lanove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor drutva najvie na vrijeme od pet godina s time
da ih moe ponovno imenovati. Ponovno imenovanje uprave nije mogue ranije od godinu dana prije
isteka njihova mandata.
Nadzorni odbor moe opozvati svoju odluku o imenovanju lana uprave ili njezina predsjednika kada
za to postoji vaan razlog. Vanim razlogom naroito se smatra gruba povreda dunosti, nesposobnost
za uredno obavljanje poslova drutva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skuptini drutva, osim
ako je to uinjeno zbog oito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne
utvrdi sudskom odlukom. Opozivom lana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora
kojega su oni sklopili s drutvom.
Ako neki lan uprave nije imenovan, u hitnom e ga sluaju na zahtjev zainteresirane osobe imenovati
sud. Tako imenovana osoba ostaje lanom uprave sve dok se u skladu sa statutom ne imenuje lan
uprave na ije mjesto je on imenovan. lan uprave kojega imenuje sud ima pravo na na doknadu
trokova koje ima u obavljanju toga posla i na nagradu za rad. Ako se tako imenovani lan uprave i
drutvo ne mogu o tome sporazumjeti. o nadoknadi trokova i o plaanju nagrade odluuje sud.
9 Ibidem
10 Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine, Zagreb, 2000.

lanovima uprave drutva moe se za njihov rad dati pravo da sudjeluju u dobiti drutva. Ako se
lanovima uprave daje pravo da sudjeluju u dobiti tekue godine, njihov se udio obraunava prema toj
dobiti umanjenoj za gubitak iz prethodne godine i za iznose koji se po zakonu i statutu iz dobiti tekue
godine unose u rezerve drutva. Drugaije odreenje sudjelovanja lanova uprave u dobiti drutva
nitavo je.
Pri odreivanju ukupnih primitaka pojedinoga lana uprave (plae, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi
izdataka, plaanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o
tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja lan uprave i stanja
drutva.
Ako se nakon to se lanovima uprave odrede primanja tako bitno pogoraju prilike drutva da bi dalje
isplaivanje tih primanja za drutvo znailo teku nepravdu, nadzorni odbor, na zahtjev toga odbora
sud, ovlaten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja neme utjecaja na ostale dijelove ugovora
lana uprave s drutvom. lan uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjeseja s
time da je otkazni rok za to est tjedana.
lan uprave ne moe bez suglasnosti nadzornog odbora za svoj ni za tui raun obavljati poslove koji
ulaze u predmet poslovanja drutva, ne moe biti lan uprave ni nadzornog odbora u drugome drutvu
koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja drutva, a ne moe ni u prostorijama dionikog drutva
obavljati poslove za svoj niti za tui raun. Bez te suglasnosti lan uprave ne moe biti ni lan
trgovakoga drutva koji osobno odgovara za obveze toga drutva, ako se ono bavi poslovima iz
predmeta poslovanja dionikog drutva.
Drutvo moe dati kredit lanovima uprave, prokuristima i lanovima njihovih uih obitelji samo na
temelju odluke nadzornoga odbora. Odluka se moe odnositi samo na odreene ugovore o kreditu ili
vrste kredita a ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donoenja odluke
kojom se kredit odobrava. U odluci moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i
druge pravne radnje koje se u gospodarskome smislu mogu s njime izjednaiti. To ne vrijedi za kredite
koji ne prelaze visinu mjesene plae lana uprave.
Te odredbe primjenjuju se i na davanje kredita vladajuega drutva takvim osobama u ovisnome
drutvu i lanovima njihovih uih obitelji te na davanje kredita ovisnoga drutva takvim osobama u
vladajuemu drutvu i lanovima njihovih uih obitelji. U tim sluajevima odluku o davanju kredita
daje nadzorni odbor vladajuega drutva.

3.2. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor ima najmanje tri lana. Statutom se moe odrediti i vei broj lanova nadzornog
odbora s time da njihov broj mora biti neparan.

lanom nadzornog odbora ne moe biti:

1. lan uprave dionikog drutva,
2. lan nadzornog odbora u deset drutava,
3. lan uprave drutva koje je ovisno u odnosu na dioniko drutvo,
4. lan uprave drugog drutva kapitala u ijem se nadzornom odboru nalazi lan uprave drutva,
5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz Zakona o trgovakim drutvima o opim uvjetima za sudjelovanju
u radu dionikog drutva.
lanove nadzornog odbora bira glavna skuptina drutva. Statutom se moe predvidjeti da odreeni
dioniari imenuju odreeni broj lanova nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim
zakonom, u statutu se odreuje broj lanova nadzornog odbora koje biraju zaposleni.
Pravo imenovanja lanova nadzornog odbora mogu imati samo odreeni dioniari ili svakodobni
imatelji odreenih dionica. Imateljima odreenih dionica moe se statutom dati pravo da imenuju
lanove nadzornog odbora ako njihove dionice glase na ime i ako je za prijenos tih dionica potrebna
suglasnost drutva. Takve dionice ne ine poseban rod dionica. Dioniari mogu u nadzorni odbor
imenovati najvie jednu treinu lanova odbora. Ne mogu se izabrati zamjenici lanova nadzornog
odbora.
Ako u nadzornom odboru nedostaje broj lanova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi
odluke, lanove koji za to nedostaju imenovat e sud na zahtjev uprave nekoga lana nadzornog
odbora ili dioniara. Uprava je duna uputiti zahtjev sudu bez odgaanja, osim ako se ne oekuje da e
se broj lanova nadzornog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora.
lanovi nadzornog odbora biraju se, odnosno imenuju najvie na etiri godine i mogu biti ponovno
birani, odnosno imenovani.
Glavna skuptina moe opozvati lana nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je izabran. Za
odluku o tome potrebna je veina od najmanje tri etvrtine od danih glasova. Statutom se moe
odrediti da je za to potrebna vea veina a moe se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Imenovanoga lana nadzornog odbora moe u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i
zamijeniti ga drugom osobom. Ako vie nisu ispunjene pretpostavke za imenovanje lana nadzornog
odbora koje su odreene statutom, glavna skuptina moe imenovanoga lana opozvati obinom
veinom glasova.
Sud e na zahtjev nadzornog odbora opozvati lana toga odbora ako za to postoji vaan razlog. O
postavljanju zahtjeva nadzorni odbor odluuje obinom veinom glasova. Ako se radi o lanu koji je
imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioniari koji imaju dionice iji ukupni
nominalni iznos ini najmanje jednu desetinu temeljnoga kapitala drutva.

lan nadzornog odbora ne moe biti istovremeno i lan uprave, trajni zamjenik lana uprave, prokurist
ni punomonik drutva.
Uprava mora svaku promjenu u sastavu nadzornog odbora bez odgaanja objaviti onako kako se
objavljuju priopenja drutva i o tome izvijestiti registarski sud.
Nadzorni odbor nadzire voenje poslova dionikog drutva. Nadzorni odbor dionikog drutva moe
pregledavti i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju dionikog drutva, blagajnu, vrijednosne
papire i druge stvari. U tu svrhu odbor moe koristiti pojedine svoje lanove ili strunjake.
Nadzorni odbor podnosi glavnoj skuptini pisano izvjee o obavljenom nadzoru. U izvjeu duan je
posebno navesti djeluje li drutvo u skladu sa zakonom i aktima drutva te odlukama glavne skuptine,
jesu li godinja financijska izvjea napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama drutva i
pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje drutva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede
dobiti i pokria gubitka u drutvu. lanovi koji se ne slau s nekim dijelom izvjea ili s izvjeem u
cjelini duni su u pisanom obliku dostaviti glavnoj skuptini svoje primjedbe. Nadzorni odbor moe
sazvati glavnu skuptinu dionikog drutva. On to mora uiniti kada je to potrebno radi dobrobiti
drutva. Odluku o tome nadzorni odbor donosi obinom veinom glasova.
Voenje poslova dionikog drutva ne moe se prenijeti na nadzorni odbor. Statutom ili odlukom
nadzornog odbora moe se odrediti da se odreene vrste poslova mogu obavljati samo uz suglasnost
toga odbora. Odbije li nadzorni odbor dati suglasnost, uprava moe zatraiti od glavne skuptine da
ona dade potrebnu suglasnost.

3.3.

Glavna skuptina

Ako zakonom nije drugaije odreeno, dioniari u poslovima dionikog drutva svoja prava ostvaruju
na glavnoj skuptini. lanovi uprave i nadzornog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skuptine.
Glavna skuptina odluuje u pitanjima koja su izrito odreena zakonom i statutom dionikog drutva,
a osobito o:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor,
godinjim financijskim izvjeima i upotrebi dobiti,
davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora,
imenovanju revizora drutva.
izmjenama statuta,
poveanju i smanjenju temeljnoga kapitala dionikog drutva,
imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drutva ili radnji voenja

poslova drutva,
8. prestanku drutva.
O pitanjima voenja poslova drutva glavna skuptina moe odluivati samo onda ako to od nje
zatrai uprava drutva. Odluke o godinjim financijskim izvjeima i upotrebi dobiti i poveanju i

smanjenju temeljnoga kapitala dionikog drutva glavna skuptina moe donijeti tek nakon to joj
nadzorni odbor podnese izvjee u skladu sa odredbama Zakona o trgovakim drutvima.
Glavna skuptina odluuje o davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora. O davanju
razrjenice pojedinome lanu glasuje se odvojeno, ako tako odlui glavna skuptina ili ako to zatrae
dioniari iji udjeli zajedno ine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala dionikog drutva.
Davanjem razrjenice glavna skuptina odobrava kako su lanovi uprave i nadzornog odbora vodili
drutvo. To nema znaaj odricanja od zahtjeva za naknadom tete s naslova odgovornosti koji se moe
postaviti prema osobama kojima je dana razrjenica.
Rasprava o davanju razrjenice mora se voditi zajedno s raspravom o upotrebi tekue dobiti. Uprava
mora podastrijeti glavnojskuptini godinja financijska izvjea, izvjee o stanju dionikog drutva i
izvjee nadzornog odbora.
Glavnu skuptinu mora se sazvati u sluajevima odreenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada
to zahtijevaju interesi dionikog drutva. Glavnu skuptinu saziva uprava koja o tome odluuje
obinom veinom glasova. Za donoenje odluke o sazivanju glavne skuptine ovlatene su osobe koje
su trgovakom registru upisane kao lanovi uprave. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su
po zakonu i statutu ovlatene sazvati glavnu skuptinu. Sazivanje glavne skuptine objavljuje se u
glasilu drutva. Odluka o sazivanju glavne skuptine mora sadravati tvrtku i sjedite drutva, vrijeme
i mjesto odravanja glavne skuptine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj
skuptini te za koritenje pravom glasa. Ako u statutu nije drugaije odreeno, glavna skuptina se
odrava u sjeditu drutva. Kotiraju li dionice drutva na burzi, glavna skuptina se, ako statutom nije
drugaije odreeno, moe odrati i u sjeditu burze.
Glavnu skuptinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatrae dioniari koji zajedno imaju udjele
u visini od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala drutva i navedu svrhu i razlog sazivanja te
skuptine. Zahtjev treba uputiti upravi. Statutom se moe odrediti da to pravo imaju i dioniari koji
zajedno imaju udjele koji su manji od onih propisanih u ovome stavku. Dioniari u tom sluaju mogu
na isti nain zahtijevati i da se objavi predmet odluivanja na glavnoj skuptini.
Ne udovolji li se njihovu zahtjevu, sud moe ovlastiti dioniare koji su postavili zahtjev da sami
sazovu glavnu skuptinu, odnosno da objave predmet odluivanja na toj skuptini. Sud moe
istovremeno imenovati predsjednika glavne skuptine. Glavnu skuptinu mora se sazvati najmanje
mjesec dana prije dana njezina odravanja.
Dnevni red glavne skuptine objavljuje se u glasilu drutva zajedno s pozivom na skuptinu. Ako
dioniari koji zajedno imaju udjele u iznosu od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala drutva nakon
to je sazvana glavnu skuptina zahtijevaju da se objavi predmet odluivanja na glavnoj skuptini, to
se mora uiniti u roku od deset dana nakon to je objavljeno sazivanje glavne skuptine. Ako glavna

skuptina treba odluiti o izmjeni statuta ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako glavna
skuptina na njega dade suglasnost, moraju se objaviti prijedlog izmjena statuta, odnosno bitni sadraj
ugovora.

4. ZAKLJUAK
Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu ''lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome
kapitalu podijeljenom na dionice. Dioniari ne odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom za nastale
obveze u drutvu, nego samo do visine uplaenog temeljnog kapitala.'' 11 Dioniko drutvo moe imati
samo jednog dioniara.
Osnivanje dionikog drutva moe biti simultano (istovremeno) i sukcesivno (uzastopno). ''Kod
simultanog osnivanja osnivateljima dionikog drutva smatraju se samo oni dioniari koji pri
osnivanju drutva usvoje statut, dok kod sukcesivnog osnivanja osnivatelji su i oni dioniari iji ulozi
nisu u novcu.''12 Najnii iznos temeljnog kapitala dionikog drutva je 200 000,00 kn i podijeljen je na
dionice. Svaka je dionica razmjeran dio temeljnog kapitala drutva, ali i korporacijski vrijednosni
papir koji oznaava skup prava i obveza vezanih za lanstvo u dionikom drutvu.'' 13 Nominalni iznos
dionice ne moe biti manji od 10,00 kn.
Dioniko drutvo je pogodan pravni oblik za prikupljanje znaajnog kapitala za ostvarivanje poslovnih
ciljeva iz velikog broja izvora i bez osobne odgovornosti lanova. Ulog u dioniko drutvo se smatra
vlastitim kapitalom za koji se dobiva udjel u obliku dionica ijom se prodajom na tritu dobiva natrag
vrijednost uloga. Prava dioniara se dijele na imovinska i upravljaka prava. ''Imovinska prava su
pravo sudjelovanja u dobiti, pravo na ostatak koji preostane u likvidaciji, pravo na udjel u steajnoj
masi, dok su upravljaka prava, pravo na glasovanje, pravo sudjelovanja u radu skuptine, pravo
imenovanja organa drutva i sl.''14
Obvezni organi dionikog drutva su Glavna skuptina, Uprava i Nadzorni odbor. Uprava je ''sredinji
organ koji vodi samostalno poslove drutva i na vlastitu odgovornost. lanove Uprave bira Nadzorni
odbor. Nadzorni odbor je organ drutva koji nadzire poslovanje drutva i utvruje da li je ono u skladu
sa zakonom i statutom drutva i o tome podnosi pisano izvjee Glavnoj skuptini. Glavna skuptina je
organ u kojem dioniari ostvaruju svoja prava u drutvu i u kojem se izraava volja dioniara, a odluke

11 esi, Z.: Pravo trgovakih drutava, Veleuilite marko Maruli, Knin,

2007., str 109.
12 Ibidem, str 123.
13Mlikotin Tomi, D., Horak, H: Trgovako pravo-drutva, kolska knjiga, Zagreb,
2009., str 81.
14 Ibidem, str 94.

se donose veinom danih glasova.''15 Na kraju svake poslovne godine drutvo mora utvrditi kako je
teklo poslovanje drutva te odluiti kako rasporediti tekuu dobit. ''Uprava je duna izraditi godinja
financijska izvjea i predati ih Nadzornom odboru zajedno s prijedlogom rasporeda dobiti i tek nakon
utvrivanja istih od strane Nadzornog odbora i Glavne skuptine se donosi odluka o upotrebi dobiti.'' 16

LITERATURA
Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine, Zagreb, 2000.
ugaj, M., ehanovi, J., Cingula, M.:, Organizacija, Fakultet organizacije i informatike, Varadin,
1999.
Kovaevi, B.:Osnove ekonomije, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 1999.
esi, Z.: Pravo trgovakih drutava, Veleuilite marko Maruli, Knin, 2007
Mlikotin Tomi, D., Horak, H: Trgovako pravo-drutva, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

15 esi, Z.: Pravo trgovakih drutava, Veleuilite marko Maruli, Knin,

2007., str 145-152.
16 Ibidem, str 156. i 157.