You are on page 1of 8

STATSTIKA

1.Sta je populacija,a sta obelezje?Koje vrste postoje?


Populacija je skup svih elemenata koje posmatramo,pri cemu svi imaju neku istovrsnu ali
ne I istovetnu osobinu koja varira od elementa do elementa.
Osobinu koju posmatramo nazivamo obiljezje.
Obelezja tj. slucajne promenljive dijelimo na :
1.kvalitativne (koje se odredjuju opisno )
2.kvantitaivne (koje se odredjuju brojcano)
a) diskretne
b) neprekidne

2.Koje vrste tabelarnog prestavljanja imamo? Nacrtaj tackasti i linijski


dijagram ; kao i pitu i histogram za sled. tabelu :

Prosj. ocjena ( 6,7 ) ( 7,8 ) ( 8,9 ) ( 9,10 )


Br.studenata 20 40 10 30

Tabelarno prikazivanje podataka :


1.tabele sa pojmovnim,prostornim i vremenskim obelezjem
2.tabele sa numerickim obelezjem

3.Navesti primjer izracunavanja parametarskog ili neparametaskog stat. testa


Parametarske hipoteze : kod ovih hipoteza se pretpostavlja da neki parametar 0, koji
ucestvuju u raspodjeli obilezja uzima neku konkretnu vrijrdnost (0 = 0) ili se
pretpostavlja da je on veci ili jednak ( 0 0 ) ili jednak ( 0 0 ) od nekonkretne
vrijednosti.Ove pretpostavke zovu se nul-hipoteze ( H ) za razliku od hipoteze koja
pretpostavlja nesto suprotno,alternativno (H )
Neparametarske hipoteze : ( F (x) – F (x) ) kod ovih hipoteza se pretpostavlja da
raspodjela obelezja ima neki konkretan oblik.

4. Sta su bazni,lancani indeksi,sta invidualni i grupni indeksi i kako se


izracunavaju?
Bazni indeksi izrazavaju relativni odnos izmedju jedne pojave u vise vremenskih perioda
u odnosu na nivo te iste pojave u jednom (baznom) periodu.

Bi=

Lancani indeksi izrazavaju relativni odnos izmedju nivoa pojave u tekucem vremenskom
periodu u odnosu na predhodni vremenski period.

Li=

Invidualni indeksi pokazuju promjene samo jednog proizvoda.

Ip = Iq=

Grupni ideksi pokazuju relativne promjene za vise proizvoda.

Ip = Iq=

Ip = Iq=

5. Koje 4 komponente vremenskih serija postoje?


1. trend
2. sezonska kolebanja
3.ciklicna kretanja
4. neregularna kretanja,kolebanja

6. Navedi podjelu statistike


Statistika se dijeli na :
1. matematicku statistiku
2. primjenjenu statistika

7.Koje vrste dijagrama imamo?Navesti primjer kartograma i piktograma


Dijagrami mogu biti :
1. tackasti piktogram:
2. linijski
3. povrsinski kartogram:
4. prostorni

8. Sta je to slucajna promenljiva i koje vrste slucajne promenljive postoje?


Slucajna promenljiva je promenljiva velicina koja vrijednosti uzima sa odredjenom
vjeratnocom. Moze biti :
1. Bernulijeva raspodjela
2. Geometrijska raspodjela
3. Binomna raspodjela
4. Puasonova raspodjela
5. Uniformna raspodjela
6. Normalna raspodjela
A dijeli se na :
1.kvalitativne (odredjuju se opisno) ;
2. kvantitativne (odredjuju se brojcano)

9. Sta je interval povjerenja?Navedi primjer izracunavanja jednog.


Inerval povjerenja ili interval pouzdanosti je interval koji odredjuje granice u kojima se
krece vrijednost nepoznatog parametra 0
pr.: Intervala povjerenja za srednju vrijednost sa poznatom disperzijom:

10. Sta je statistika?


Statistika je nauka koja istrazuje varijabilne masovne
pojave,prikupljenjem,obradom,prikazivanjem podataka o tim pojavama I koja
kvantitativnim naucnim metodama otkriva njihove zakonitosti.

11. Sta proucava poslovna,a sta demografska statistika?


Poslovna statistika je statistika preduzeca,a demografska statistika je statistika
stanovnistva.

12. Sta je geometrijska vjeratnoca? I koje su njene osobine?


Ako su elemnti skupa tacke unutar neke geometrijske figure (prave,ravni ili prostor)
onda se ukupan broj mogucnosti moze prestaviti mjerom a broj povoljnih
mogucnosti za relizaciju nekog slucajnog dogadjaja A mjerom podskupa A .Koristeci
se time mozemo definisati geometrijsku vjeratnocu :

1. P(A) 0

2. P( )=1

3. P(A) = 1 – P(A)

4. P( )=0
5. P(A U B) = P(A) + P(B) – P(AB)

13. Koje vrste hipoteza imamo? Kako glasi test?


1. parametarske
2. neparametarske

14.Sta je trend,i koje vrste postoje?


Trend prestavlja razvojnu tendenciju pojave na dugi rok.
1.linearni trend
2.parabolicni trend
3.eksponenecijlni trend

15.Sta je primjenjena statistika?Navesti njene podjele?


Primjenjena statistika je statisticka metoda zasnovana na teorijskoj statistici,a
prilagodjena za istrazivanje u odgovarajucim oblastima.
Primjenjena statistika dijeli se na :
1.demografska statistika
2.ekonomska statistika
3.statistika drzavnih sluzbi
4.poslovna statistika

16. Kako vrsimo grupisanje podataka i kakvo ono mora da bude?Sta je apsolutna
frekvencija?
Grupisanje podataka vrsimo tako sto skup podataka rasclanimo prema modalitetima
obeljezja na gupe a zatim za svaki elemenat utvrdimo kojoj grupi pripada.Grupisanje
podataka moze da se vrsi prema pojmovnom,prostornom,vremenskom ili numerickom
obeljezju.Grupisanje podataka mora da bude :
1.iskljucivo
2.iscrpno
Broj elemenata u svakoj grupi nazivamo apsolutna frkvencija i obeljezavamo fi
( i redni broj grupe)
Zbir frekvencija jednak je obimu uzoraka.

17.Sta je diskretna slucajna promenljiva,a sta njen zakon raspodjele?


Diskretne slucajne promenljive mogu uzimati samo odredjen broj (konacan ili prebrojiv)
x , x ,….xi i taj skup slucajne promenljive X je Rx = { } konacan ili
prebrojiv.
Raspodjela diskretne slucajne promenljive je odredjena poznavanjem vjeratnoca slucajnih
dogadjaja Ai tj p = ( x = x )
Gdje je: i = 1, 2…
0 p 1
P=1
Zakon raspodjele prikazujemo u obliku : X :
18.Definisati pojmove statisticke hipoteze,statistickog testa i praga znacajnosti
Na osnovu statistickih i teorijskih istrazivanja moguce je postaviti odredjene pretpostavke
o posmatranom obeljezju koje se zatim provjeravaju na osnovu podataka dobijenih
uzorkovanjem.Te pretpostavke nazivamo hipoteze.
Postupak donosenja odluke da li neku hipotezu treba prihvatiti ili odbaciti nazivamo
statisticki test.
Rizik greske je vjeratnoca da smo prihvatili hipotezu iako ona nije tacna.
se naziva prag znacajnosti testa.

19.Sta je uzorak?
Dio populacije koji je izabran iz osnovnog skupa radi statistickog istrazivanja naziva se
uzorak. Broj elemenata u uzroku nazivamo obim uzroka.

20.Sta je srednja vrednost i koje 2 vrste postoje?


Srednje vrijednosti su vrijednosti koje na poseban nacin reprezentiraju celu statisticku
masu,tj zamjenjuju sve vrednosti u uzorku I karakterisu statisticku masu u cjelini.
Postoje 2 vrste srednjih vrijednosti :
1.izracunate srednje vrijednosti :
-aritmeticka sredina
-geometrijska sredina
-harmonijska sredina
2.pozicione srednje vrijednosti :
-medijana
-modus

21.Kako definisemo istrazivanje?


-pojmovno : odredjujemo obiljezje koje ima element da bi pripadao populaciji
-prostorno : moramo precizirati na kom prostoru vrsimo istrazivanje
-vremenski : moramo precizirati trenutak u kome vrsimo istrazivanje

22.Sta predstavlja populcaija?


1.Osobe ,
2.Ljudske proizvode ( materijalni I nematerijalni) ,
3.Kolektive i grupe

23.Kako razlikujemo populacije po velicini?


1. konacne populacije – podrazumijeva konacan broj elemenata
2. beskonacne p. – br.el. je beskonacan pa je nemoguce sagledati citavu populaciju

23.Koje vrste uzoraka postoje?


1. namjerno odabran uzorak
2. slucajan uzorak
3. kombinovan uzorak

24.Kako vrsimo sredjivanje podataka?


1.Rucno sredjivanje :
-primjenom postupaka klasiranja statistickog materijala
-biljezenjem znakova
2.Samo sredjivanje :
-signiranje
-sortiranje signiranog
-prebrojjavanje sortiranog
-unosenje dobijenih podataka

25.Zasto se vrsi grupisanje ?


Vrsi se da bi prikupljeni podaci bili pregledniji I da bi se moglo lakse pristupiti njihovoj
daljoj obradi. Ovako grupisani prikazuju se u tabelama ili grafikonima

26.Jednostavni stubici
Koriste se za prikazivanje velicine , nivoa jedne pojave , po modalitetima I vrijednostima
jednog obiljezja , tj po vremensko I prostornom obiljezju

27.Strukturalni stubici
Koriste se za slikovito prikazivanje promjena u strukturi jednog za dva ili vise perioda

28.Simetricni stubici
Cine specifican vid dvostrukih stubica koji su polozeni horizontalno I suprotno jedni
drugima. Primjenjuju se u demografskoj statistici.

29.Koje su osobine ocekivane vrijednosti kod diskretne slucajne promjenljive?


1. E (c) = c
2. E (cX) = cE(X)
3. E (X+Y) = E(X) + E(Y)
4. E (XY) = E(X) x E(Y)

30.Koje su osobine disperzije kod diskretne slucajne prom.? (str.39)


1.

2.

3.

31.Sta je matematicka statistika , podjela?


Matematicka statistika obuhvata principe ,pravila I metode koje se primjenjuju u svakom
statistickom istrazivanju varijabilnih pojava. Dijeli se na:
-teoriju estimacije
-teoriju provjere statistickih hipoteza
-teoriju planiranje eksperimenata

32.Sta je neprekidna slucajnja promjenljiva?


Slucajne promjenljive koje mogu uzeti bilo koju vrijednost iz nekog intervala nazivaju se
neprekidne slucajne promjenljive.
33.Sta predstavlja zakon raspodjele vjerovatnoca?
To je funkcija po kojoj svakom paru vrijednosti ( ) slucajne promjenljive ( X,Y)
pridruzujemo odgovarajucu vjerovatnocu .

34.Sta je mjera centralne tendencije?


To su frekvencije statistickih serija koje se grupisu oko srednje vrijednosti.

35.Sta je aritmeticka sredina i kakva moze biti?


Aritmeticka sred.predstavlja broj kojim mozemo zamijeniti svaki sabirak u totalu,a da
vrijednost totala ostane ista.
Aritmeticka sred.moze biti izracunata iz:
1. negrupisanih podataka (prosta aritmeticka sred.) ,
2. grupisanih podatka (ponderisana aritmeticka sred.) .

36.Sta su ponderi?
Frekvencije sa kojima svaka vrijednost obiljezja ucestvuje u izracunavanju arit.sred.
predstavljaju pondere, tj.pokazuju koliki je uticaj vrijednosti obiljezja koje odgovara toj
frekvenciji na vrijednost arit.sred.

37.Sta je geometrijska sredina?


Srednju vrijenost koja ima osobinu da proizvod vrijednosti obiljezja u jednoj statistickoj
seriji ostane isti I kada svaki element serije zamijenimo tom srednjom
vrijdnoscu,nazivamo geometrijska sredina (G).

38.Sta je harmonijska sredina?


Broj cijom reciprocnom vrijednosu mozemo zamijeniti reciprocnu vrijednost obiljzja
svakog elementa,a da se zbir tih reciprocnih vrijednosti ne promijeni, nazivamo
harmonijska sredina (H).

40.Sta je medijana?
Medijana je vrijednost koja uzorak dijeli na dva jednaka dijela,tako da se u jednom dijelu
nalaze svi elementi koji imaju vrijednost obiljezja manju ili jednaku od medijane,a u
drugom svi elementi cija je vrijednost veca ili jednaka od medijane (Me).

41.Sta je modus?
Modus je vrijednost numerickog obiljezja koja se najcesce javlja (Mo)
(odgovara joj najveca frekvencija) .

42.Sta je disperzija i kakva moze biti?


Odstupanje vrijednosti obiljezja svih posmatranih elemenata od srednje vrijednozti
nazivamo disperzija. Ona moze biti :
1. Apsolutna :
-varijacioni interval
-interkvartilni razmak
-srednje apsolutni odstupanje
-varijansa i standardna devijacija
2. Relativna:
-koeficijent kvartilne devijacije
-koeficijent varijacije

43.Sta je simetricna raspodjela? Kada je pozitivna,a kad negativna raspodjela?


Kada se vrijednost obiljezja svih elemenata iz uzroka ravnomjerno rasporede oko
aritm.sred. ,kazemo da postoji ravnoteza posmatrane pojave ,tj. simetricna raspodjela.
Ako je zbir pozitivnih odstupanja veci od zbira negativnih ostupanja,raspodjela je
pozitivno asimetricna, i obrnuto ako je zbir negativnih odstupanja veci od zbira
poz.odstupanja, raspodjela je negativno asimetricna.

44.Kakva moze biti ocjena parametra?


1.Tackasta ocjena - kad parameter ocjenjujemo nekom konkretnom vrijednoscu
2.Intervalna ocjena – kad odredjujemo dvije brojne vrijednosti izmedju kojih se nalazi
vrijednozt nepoznatog parametra.

45.Napisati gustinu raspodjele normalne promjenljive N (0,1)

46.Navedi osnovne pokazatelje dinamike. Kako se oznacavaju?

1.apsolutni porast- AP=

2.tempo razvitka- TR=

3.tempo porasta- TP= TR - 1

4.srednji tempo razvitka- STR=

5.srednji tempo porasta- STP= STR – 1

47.Nacrtaj tackasti i polarni dijagram?