You are on page 1of 16

Senzorna integracija u radu s

uenicima s autizmom
Mr.sc. Dragana Mami1
Centar za autizam, Zagreb
dmamic@net.amis.hr

UDK:371.14
Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 21.7.2009.

Prof. dr.sc. Rea Fulgosi Masnjak2


rea@erf.hr

Mr.sc. Ljiljana Pintari Mlinar3


ljiljana@erf.hr

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Saetak
Cilj ovog istraivanja bio je procijeniti senzornu integraciju
u uenika s autizmom. Ispitan je uzorak od 27 korisnika,
oba spola osnovnokolske dobi iz Centra za autizam u
Zagrebu.
U radu je primijenjen Sustav za procjenu i utvrivanje
disfunkcije senzorne integracije, Viola, 2002., (prijevod
i adaptacija pripremljena za standardizaciju, FulgosiMasnjak, Osmanevi, Lang, 2004.) u dvije vremenske
toke (inicijalno i finalno).

1 Dragana Mami je defektologinja i mentorica u Centru za autizam u Zagrebu, voditeljica programa


poticanja senzorne integracije, (su)autorica niza strunih i znanstvenih radova iz podruja rada s
osobama s autizmom.
2 Rea Fulgosi-Masnjak po struci je psihologinja, redovita je profesorica na Odsjeku za inkluzivnu
edukaciju i rehabilitaciju te voditeljica Kabineta za senzornu integracija pri Centru za rehabilitaciju,
Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Nositeljica je vie kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju. Bavi se podrujem dijagnostike i edukacijsko-rehabilitacijske
procjene te senzorne integracije iz kojih je objavila vie desetaka znanstvenih i strunih lanaka i
publikacija.
3 Ljiljana Pintari Mlinar, dipl. defektologinja, asistentica je na Odsjeku za Inkluzivnu edukaciju
i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta. Bavi se istaivanjem bio-psiho-socijalne
rehabilitacije djece s intelektualnim tekoama i funkcioniranja njihovih obitelji.
69

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Zbog utvrenih potekoa senzorne integracije za svakoga je ispitanika izraen


individualizirani program poticanja senzorne integracije koji su, osim voditelja
programa, provodili i edukacijski rehabilitatori tijekom cijele kolske godine.
Dobivene su statistiki znaajne razlike izmeu inicijalnih i finalnih rezultata,
to govori u prilog uinkovitosti primijenjenih individualiziranih programa
poticanja senzorne integracije u uenika s autizmom.

Kljune rijei
senzorna integracija, disfunkcija senzorne integracije, uenici s autizmom,
individualizirani programi poticanja.

Uvod
Razni istraivai posljednjih godina ukazuju na sve prisutnije potekoe senzorne integracije u djece (Yack, Sutton, 1998., Greenspan, Winder, 2003., Biel, 2007.,
Peske, 2007.), stoga se fenomenu senzorne integracije pridaje sve vea pozornost.
Kako bismo uspjeno komunicirali i sudjelovali u interakcijama s drugima, potrebno nam je odreeno stanje pobuenosti, odriva pozornost i emocionalni odgovori/
reakcije (Greenspan, 2004.). Tako je, primjerice, Jean Ayres usmjerila svoju pozornost
nainu na koji ovjek razvija svoje osjetilne sposobnosti, a koji je jednako vaan kao
i razvoj njegovih motorikih sposobnosti (Gschwend, 1999.). Od presudne je vanosti
proces ugraivanja svih osjetnih podataka u jednu cjelinu, to se naziva senzornom
integracijom odnosno umreavanjem osjetnih podraaja koji iz tijela i iz okoline stiu
u sredinji ivani sustav. Integracija svih ivanih impulsa dogaa se u kori velikoga
mozga koja se sastoji od globalnog sustava i vie pojedinanih, specifinih sustava.
Upravo globalni sustav omoguuje odluujue povezivanje svih osjetnih podraaja
koji stiu u sredinji ivani sustav (Gschwend, 1999.) u cjelovitu spoznaju pojedinoga
ljudskog bia kao odvojenoga, posebnoga tijela u prostoru. Osjeti nas odravaju na
ivotu. Na njih u svakodnevici kontinuirano ni ne obraamo panju, obino ih nismo
niti svjesni, to znai da smo dobro senzorno integrirani.
Senzorna integracija jest neurobioloka aktivnost koja omoguuje primanje i
obradu osjetnih informacija koje u mozak pristiu iz razliitih osjetila. Tekoe mogu
nastati zbog neadekvatne, nedovoljne, ili slabe senzorne obrade podraaja to se manifestira potekoama ili disfunkcijom senzorne integracije. Tek kada svi pojedinani sustavi skladno djeluju, tada dolazi do kvalitetne integracije na razini globalnoga
70

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

sustava, dobro smo orijentirani u okolini u kojoj se nalazimo, te okolinu i sebe u


njoj emocionalno primjereno doivljavamo i izraavamo se (Fisher, Murroy, Bundy,
1991.).
Kako svijet doivljavamo putem sedam osjetila, tako se i nain na koji se provodi senzorni unos i obrada odraavaju direktno na nae ponaanje i uenje. Kada se
govori o senzornom podatku, misli se na informaciju (podraaj) koja dolazi u taktilni
(dodir), vestibularni (kretanje i ravnotea), proprioceptivni (miii i zglobovi), auditivni (sluh), vizualni (vid) i oralno-gustativni (okus i miris) sustav. Dijete/osoba tako
moe biti prekomjerno osjetljivo na odreene podraaje i nedovoljno osjetljivo na
druge, ili moe izraavati kombinaciju ovih dviju vrsta osjetljivosti.
Osoba s disfunkcijom senzorne integracije ne moe uinkovito djelovati
(Kull-Sadacharam 1999.). Tipini problemi koje imaju djeca ili odrasli s takvim poremeajem su: potekoe uenja usprkos dobi primjerenoga ili ak vieg intelektualnog funkcioniranja, osjeaj manje vrijednosti i izrazito nisko samovrednovanje,
podlonost stresu, potekoe kontroliranja ponaanja, lako otklonjiva panja, kanjenje u razvoju govora, potekoe vakanja, gutanja i automatskog zatvaranja usta,
nedostatna usklaenost pokreta izbjegavanje penjanja, sklonost ozljeivanju, prekomjerni strah od visine, nedostatna ravnotea, promjene raspoloenja, izbjegavanje
koritenja ruku, potekoe pri zakopavanju gumba, patent-zatvaraa i sl.
Kako jedinstveno doivljavamo i primamo osjetne podraaje, tako se i senzorne potrebe svakog od nas razlikuju. Djeca s autizmom po svojim obiljejima pokazuju cijeli niz neobinih reakcija na osjetne podraaje i to na podruju taktilnog, auditivnog, vizualnog i olfaktornog te vestibularnog i proprioceptivnog sustava (Yack,
1998.). Ayres (2002.) je razvila terapiju senzorne integracije kao nain rehabilitacije
u kojem se intenzivnim poticanjem pomae razvoj integracijskih procesa i u osoba
s autizmom.
Autizam je sloen neurobioloki poremeaj koji karakteriziraju oteenja u komunikaciji i socijalnoj interakciji, ogranieni, repetitivni i stereotipni
modeli ponaanja, interesa i aktivnosti (Dijagnostiko-statistiki prirunik
mentalnih oboljenja DSM-IV, 1994.). Autizam je poremeaj u okviru ire skupine razvojno-pervazivnih poremeaja u koje je jo ukljuen Rettov poremeaj,
Aspergerov poremeaj, dezintegrativni poremeaj i nespecifini razvojno-pervazivni poremeaj. Zbog toga to je autizam neurorazvojni poremeaj, njegovi
simptomi mogu biti prisutni u razliitim kombinacijama i popraeni ostalim
tekoama poput onih u intelektualnom funkcioniranju koje moe biti i prosjeno i iznadprosjeno, no veina ovih osoba ima snieno intelektualno funkcioniranje u rasponu od blagog do izrazitog zaostajanja.
71

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Pojam autizma takoer podrazumijeva niz slinih, ali i razliitih klinikih slika s prevladavajuim simptomima poremeaja socijalne interakcije i komunikacije,
jezika, govora i mate, senzornih odgovora, ponavljajuih stereotipnih radnji i posebnih vjetina, i to u razliitom intenzitetu od slabih do naglaenih simptoma.
Ope je obiljeje tih poremeaja disharmonian razvoj s kvalitativnim i kvantitativnim odstupanjima na pojedinim razvojnim podrujima. Zbog neuroloke osjetljivosti, ogranienja u razumijevanju svijeta, komunikacijskih tekoa i tekoa u
formiranju linosti osobe s poremeajem iz autistinog spektra podlone su i razvoju
emocionalnih poremeaja te poremeaja u ponaanju (Wing, 1996.).
Specifino se potekoe mogu manifestirati i pojavom agresivnosti, autoagresivnosti, destrukcije, osamljivanja, preosjetljivosti i na svakodnevne, i na nepoznate
situacije, zatim pojavom preosjetljivosti ili nedovoljne osjetljivosti na zvuk, prizor,
dodir, te u nedostatku samokontrole ili nesposobnosti samosmirivanja i oputanja.
Uenici s autizmom razlikuju se od ostalih uenika i po svojim senzornim (osjetnim)
iskustvima. Tako neugodna osjetna iskustva mogu dodatno pridonijeti pojavi jo nekih neprimjerenih i nepoeljnih oblika ponaanja u djece s autizmom (Davis, Dubie,
2004.). Djeca s problemima senzorne obrade mogu se, recimo, u potpunosti zatvoriti
ne bi li tako izbjegli neugodne podraaje. Pronalaenjem samokontrolirajuega, repetitivnoga podraaja samopodravajua ponaanja mogu pomoi ueniku s autizmom da se smiri kada je podraaj postao prejak. Znanja o razliitosti senzornih iskustava predstavljaju temelje za razumijevanje ponaanja i planiranja programa rada
za uenike s autizmom (Rosenbaltt, 1995.). Nedovoljna ili slaba senzorna obrada
moe pridonijeti slici autizma, stoga je potrebno razmatrati vrstu i koliinu osjetnih
podraaja u okolini kao i reakcije svakog pojedinog uenika na te podraaje. Znajui
da je autizam teak poremeaj za dijete i njegove roditelje, kao i za strunjake, velik izazov predstavlja razvijanje i primjena postupaka koji se temelje na djetetovim
postojeim sposobnostima i potrebama s ciljem poboljanja uenikova cjelokupnog
funkcioniranja.

Ciljevi istraivanja
Kako u Hrvatskoj do danas nema sustavnih istraivanja o senzornoj integraciji
u populaciji djece s autizmom, u ovom smo istraivanju postavili sljedei cilj: procijeniti vrstu i stupanj senzorne integracije u uenika s autizmom te izraditi, primijeniti
i evaluirati individualizirani program poticanja senzorne integracije.

72

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Hipoteza
Budui da poticanje senzorne integracije ojaava uenikovo unutarnje upravljanje te on postaje sposoban za samousmjeravanje u svakodnevnim aktivnostima,
postavili smo sljedeu hipotezu: H-1 Primjena individualiziranih postupaka poticanja senzorne integracije rezultirat e poboljanjem osjetne obrade na osjetilnim
podrujima.
Primjenom individualiziranog program poticanja senzorne integracije doi e
do podizanja praga tolerancije na osjetne podraaje razliitih osjetnih modaliteta,
njihove modulacije i bolje senzorne integracije kod uenika.

Uzorak ispitanika
Istraivanje je provedeno na uzorku od 27 ispitanika osnovnokolske dobi,
polaznika Centra za autizam u Zagrebu. Prema Programu odgoja i osnovnog kolovanja uenika s autistinim poremeajem (1997.), osnovnim su kolovanjem obuhvaeni uenici u dobi od 7 do 21 godina, stoga je uzorak u ovom istraivanju inilo
18 uenika i 9 uenica kronoloke dobi od 7 do 20 godina.
Oni su obuhvaeni cjelodnevnim tretmanom odgoja, obrazovanja i rehabilitacije u Centru za autizam u Zagrebu. U dnevnom je tretmanu trinaest, a stacionarnom
etrnaest polaznika Centra.
Prema medicinskim anamnestikim podacima prikupljenim iz dosjea, uenici
osim dijagnoze poremeaja iz autistinog spektra imaju i ADHD sindrom (njih 5),
epilepsiju (njih 6), a 9 uenika prima medikamentoznu terapiju.
Svi imaju sniene intelektualne sposobnosti s dijagnozom mentalne retardacije, i to su 3 uenika s lakom, 1 s lakom prema umjerenoj, 17 s umjerenom, 2 s
umjerenom k teoj, a 4 su uenika s teom mentalnom retardacijom. Kod 17 uenika
govor se smatra nerazvijenim, a kod 10 uenika govor je djelomino razvijen te
obiluje nizom potekoa: eholalian govor, ogranien rjenik, neobina intonacija i
ritam govora te problemi iniciranja komunikacije.
U odnosu na manifestaciju ponaanja karakteristina su neprimjerena i neprihvatljiva ponaanja kao to su ispadi agresije (kod 4 uenika), autoagresije i destrukcija (4), agresija i destrukcija (4), perseveracijska i stereotipna ponaanja (7),
te impulzivna i nepredvidiva ponaanja (8). Uenici takoer pokazuju emocionalnu
disharmoniju koja se oituje u razliitim stanjima i promjenama raspoloenja.

73

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Mjerni instrument
Za procjenu senzorne integracije upotrijebljen je Sustav za procjenu disfunkcije senzorne integracije, Viola, 2002., (prijevod i adaptacija Fulgosi-Masnjak,
Osmanevi, Lang, 2004.). Iz sustava smo koristili: a) Opi upitnik, b) Listu za oznaavanje disfunkcije senzorne integracije kojom se procjenjuju sva ponaanja karakteristina za dijete (procjenu daje roditelj ili osoba koja najbolje poznaje dijete za
potrebe ovog istraivanja procjenu je izvrio edukacijski rehabilitator u suradnji s
voditeljem programa senzorne integracije), i c) Test disfunkcije senzorne integracije
(procjenu je provodio edukacijski rehabilitator voditelj programa senzorne integracije). Testom se ispituju sedam osjetnih podruja kroz 35 estica (taktilno, vizualno,
auditivno, vestibularno, proprioceptivno, olfaktorno i oralno).
Procjena je izvedena pojedinano sa svakim uenikom s autizmom u dvije
vremenske toke, inicijalno (u listopadu) i finalno (u svibnju) u kolskoj godini
2007./ 2008.
Kako bi individualizirani program poticanja senzorne integracije bio uinkovit vrlo je vano pruiti/prilagoditi senzorni unos djeci s disfunkcijom senzorne integracije u njihovoj prirodnoj okolini. Autorica Aquilla (prema Davis i Dubie, 2004.)
u svrhu opisivanja individualiziranih programa poticanja senzorne integracije koristi
termin senzorna dijeta i smatra da ona treba ukljuivati za svakog uenika sljedee elemente: raspored aktivnosti tijekom dana, pruanje senzornog unosa kroz
svakodnevne aktivnosti, mogunosti senzornog unosa putem rekreacijskih sadraja i
pasivnih oputajuih aktivnosti i to u interakciji s drugima.
Uenici s poremeajem iz autistinoga spektra meusobno su razliiti to
uvjetuje znatne tekoe u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Funkcionalnu komunikaciju nema 50% uenika, a 70-80% ima snieno intelektualno funkcioniranje.
Na planu socijalnog funkcioniranja takoer postoji raznolikost reakcija koje su u rasponu od osamljivanja i socijalne pasivnosti do osebujnoga, ali aktivnoga odnosa kao
i rigidnoga socijalnog ponaanja. Treina njih ima epilepsiju sa specifinom dobnom
pojavnou u pubertetu ili ranoj adolescenciji, to znaajno utjee na sveukupno
funkcioniranje (Peeters,1995.)
Kako bi pristupi ili terapijski postupci bili uinkoviti za svakog pojedinog
uenika potrebno je izraditi individualizirani program s jasno definiranim ciljevima i
nainima rada (Prizant, Weterby i Rydell 2000., prema Ljubei 2005.).

74

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Individualizirani program poticanja senzorne


integracije (IPPSI)
Da bi program bio dobro izraen i prilagoen ueniku, kljunu ulogu ima
sustavna procjena, praenje i opservacija ponaanja u odnosu na naine senzornih
unosa i obrade senzornih podraaja. Tako su prikupljeni svi relevantni podaci na temelju kojih je za svakog uenika izraen Individualizirani program poticanja senzorne integracije (IPPSI), program koji osim voditelja programa senzorne integracije
provodi i edukacijski rehabilitator u uionici. Program sadri naine postupanja, a
temelji se na najizraenijim potekoama u podrujima osjetne obrade uenika.

Primjer Individualiziranog programa poticanja senzorne integracije


(IPPSI)
(Dodatni materijal u prilogu 1.):
Inicijalna procjena pokazala je da uenik N.N. ima potekoe senzorne integracije i da se te potekoe manifestiraju u obliku pretjerane osjetljivosti na podruju taktilnog osjeta (osjeta dodira), vestibularnog (osjeta kretanja), proprioceptivnog
(osjeta pokreta), te nedovoljne osjetljivosti na podruju oralnog osjeta (osjeta okusa). Za realizaciju IPPSI vano je uskladiti meusobno proimajui dva pristupa to
istie i Lindsey, 2007:
a) Potrebno je prvotno prilagoditi fiziku okolinu uenika s obzirom na njegove senzorne potrebe: mjesto uenika u uionici i vrsta sjedala (pri emu treba uvaavati
potrebu za promijenjenim nainom sjedenja kao i promjenama poloaja tijela).
b) Podupirati uenikovu vlastitu sposobnost modulacije i integracije senzornih podraaja iz okoline i iz vlastita tijela. Tako emo uravnoteiti osjetne podraaje, podii
prag tolerancije na njih, te na taj nain utjecati na uspostavljanje bolje samokontrole i izbjegavanje frustrirajuih situacija. Cilj nam je da uenika postupno nauimo da sam moe odrediti kada je prezasien unosom osjetnih podraaja i da ih
sam moe regulirati.
Individualizirani rehabilitacijski program poticanja senzorne integracije provodio se prema propisanom godinjem edukacijsko-rehabilitacijskom programu
dvaput tjedno po dva kolska sata tijekom kolske godine u posebno opremljenom
kabinetu za senzornu integraciju (SI). Rad se izvodio sa skupinama uenika i u paru.
S obzirom na potrebe uenika s autizmom kao i zbog injenice da je prikladan senzorni unos potreban tijekom svakog dana (Biel 2007.), pouili smo edukacijske rehabilitatore kako uenicima pruati adekvatne senzorne unose.
75

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Individualizirani program poticanja senzorne integracije poinjao je pruanjem razliitih osobito vestibularno-proprioceptivno-taktilnih osjetnih iskustava
koja stvaraju bolju osnovu za uenje novih vjetina. Te su se aktivnosti protezale u
rasponu od velikih pokreta poput ljuljanja, skakanja/odravanja ravnotee i vrtnje na
trampolinu i razliitim loptama, vonje na razliitim daskama/platformama (istezanje i pruanje cijeloga kotano-miinog sustava), do specifinih taktilnih iskustava
s razliitim teksturama, stiskanja zglobova, ili relaksacije/stimulacije na stolcu za
ljuljanje u svjetlosnom kutku. Osnovno naelo programa poticanja senzorne integracije (SI) jest omoguiti upravljanje senzornim unosom, posebno onim iz vestibularnoga sustava (miia, zglobova i koe), tako da uenik spontano stvara adaptivne
reakcije koje integriraju te osjete. Uenici s autizmom esto izbjegavaju slijediti
svoj unutarnji poriv za initi stoga ih je potrebno poticati i usmjeravati u odabiru
aktivnosti koje e pomoi boljoj senzornoj integraciji.

Metode obrade podataka


Prikupljeni su podaci obraeni tehnikama deskriptivne statistike analize i
t-testom za male zavisne uzorke iz programskoga paketa SPSS.

Rezultati i diskusija
Na temelju individualne procjene provedene inicijalno i finalno utvrdili smo
specifine uzorke senzorne integracije. Rezultati su prikazani u Tablici 1.
Tablica 1.
Apsolutne i relativne frekvencije stupnja izraenosti disfunkcije senzorne integracije
(SI), inicijalno i finalno, N=27
Inicijalno

f%

Finalno

f%

Minimalan (0-5)

0 0,0%

Minimalan (0-5)

0 0,0%

Blag (6-10)

1 3,7%

Blag (6-10)

0 0,0%

Umjeren (10-30)

0 0,0%

Umjeren (10-30)

4 14,8%

Tei (31+)

26 96%

Tei (31+)

23 85,2%

Ukupno

27 100%

Ukupno

27 100%

Iz Tablice 1. vidljiva je raspodjela ispitanika s kliniki znaajnim potekoama senzorne integracije koja ukazuje da veina ispitanika po postignuima pripada u
skupinu s teom disfunkcijom senzorne integracije, njih 96% u inicijalnom testiranju,
te 85% u finalnom. U inicijalnom ispitivanju nije bilo ni jednog ispitanika u skupini
s umjerenom disfunkcijom senzorne integracije, dok su u finalnom ispitivanju bila 4
76

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

ispitanika ili 15%. S blagim tekoama bio je samo 1 ispitanik u inicijalnoj procjeni. Rezultati ukazuju na izrazito visoko izraenu disfunkciju senzorne integracije u
ispitanom uzorku uenika s autizmom. Takvi su rezultati bili oekivani i s obzirom
na druga istraivanja. Tako su Greenspan i Wieder, (1998.) na uzorku od 200 djece s
poremeajem iz autistinog spektra ustanovili da 94% njih ima neobine reakcije na
osjetne podraaje gdje 39% ispitanika izraava nedovoljnu osjetljivost, 19% pretjeranu osjetljvost, a 36% mjeovitu osjetljivost na podraaje. Ako pak usporedimo nae
inicijalne i finalne rezultate, vidljivo je blago ukupno poboljanje odnosno smanjenje
potekoa senzorne integracije.
Zahvaljujui utjecaju provedenih individualiziranih programa poticanja senzorne integracije, dolo je do poboljanja u osjetnoj obradi, to je prikazano u Tablici 2.
Tablica 2.
Razlike u inicijalnim i finalnim rezultatima, t-test po podrujima testa disfunkcije
senzorne integracije, N=27
M

vizualno

st.
dev.

st.
pogreka

interval od 95%
pouzdanosti
donji

gornji

1.0

1.7

stupnjeva
slobode

7.7

26

0.000

1.4

0.9

0.2

vizuomotoriko

2.3

2.4

0.5

1.4

3.3

5.2

26

0.000

auditivno

-0.1

0.5

0.1

-0.3

0.1

-1.1

26

0.265

olfaktorno

0.6

0.8

0.1

0.3

0.9

3.9

25

0.001

0.8

1.1

0.2

0.3

1.2

3.7

26

0.001

taktilno

2.0

1.7

0.3

1.4

2.7

6.4

26

0.000

vestibularno

2.1

2.5

0.5

1.1

3.1

4.3

26

0.000

oralno

Iz Tablice 2. vidi se da su inicijalno potekoe senzorne integracije bile prisutne na svim osjetnim podrujima, te da je dolo do statistiki znaajnog poboljanja
na svim podrujima osjeta osim na auditivnom podruju. Ovakvi su rezultati takoer
oekivani i moemo ih obrazloiti injenicom da su u ispitanom uzorku uenici s autizmom uz koji se vrlo esto javlja nerazvijen ili nedovoljno razvijen govor. Ve smo
napomenuli kako je komunikacija djece s autizmom vrlo esto oskudna. Varijable
testa za procjenu auditivnoga podruja odnose se na govorne sposobnosti i vjetine
komunikacije (zadaci zahtijevaju razvijen ekspresivni govor ponavljanje slijeda
znamenki i reenica), stoga su nai ispitanici bili neuspjeni u njihovom rjeavanju.
U svom istraivanju Bellis (2004.) takoer potvruje da uenici s autizmom imaju
znatne probleme u razumijevanju govora drugih i to zbog smetnji uslijed pozadin77

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

ske buke i loe zvune diskriminacije. Autorica navodi i injenicu da primjenom


primjerenih intervencija (npr. promjenama u okruju za uenje i komunikaciju te uz
odreene kompenzirajue strategije) djeca vie mogu aktivno participirati u uenju,
bolje sluaju, njihove se komunikacijske sposobnosti poveavaju, a to sve emocionalno ih osnauje.
Intervencije primijenjene u postupanju s ovim uenicima takoer su rezultirale
pomacima, posebice primjena zvunih stimulacija (prepoznavanja i otkrivanja zvukova) te Mozart-terapije zvukom putem izravnoga sluanja preko slualica. Kientz i
Dunn (1997.) otkrili su, usporeujui djecu s autizmom i bez autizma, da je 85% prisutna razlika meu njima. U prvom redu to je bila pretjerana osjetljivost na podruju
osjetila dodira i zvuka. Jedako tako pretjeranu osjetljivost na podruju osjeta dodira
i zvuka opisuje i odrasla osoba s autizmom (Grandin, 1986., Williams, 1992.).
Sastavni dio Sustava za procjenu je Lista za oznaavanje prisutnosti potekoa
senzorne integracije. Njome smo takoer izvrili inicijalnu i finalnu procjenu. Ti su
podaci prikazani u Tablici 3. i u Grafu 1.
Tablica 3.
Aritmetike sredine i standardne devijacije za sva ispitana osjetna podruja na Listi za
oznaavanje, N=27

1
2

4
5
6
7

78

st.pogr. M

Podruja osjeta

disf. inicij. taktilno

2.741

27

1.430

0.275

disf. final.taktilno

2.296

27

1.353

0.260

disf. inicij.vestibularno

2.889

27

1.476

0.284

disf. final.vestibularno

2.852

27

1.292

0.249

disf. inicij.proprioceptivno

3.333

27

1.710

0.329

disf.final. proprioceptivno

2.926

27

1.299

0.250

disf. inicij.sluh

4.259

27

2.011

0.387

disf. final.sluh

4.333

27

2.094

0.403

disf. inicij.vid

4.481

27

1.740

0.335

disf. final.vid

4.259

27

1.678

0.323

disf. inicij.miris

0.815

27

0.622

0.120

disf. final. miris

0.815

27

0.557

0.107

disf. inicij. okus

0.815

27

0.483

0.093

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Graf 1.
Inicijalni i finalni rezultati na Listi za procjenu disfunkcije senzorne integracije N=27

Prisutnost loe osjetne obrade ukazuje da su najizraenije potekoe na


podruju osjeta sluha (81%), zatim osjeta okusa (78%) i njuha (70%). Neto su manje izraene potekoe na proprioceptivnom podruju (56%). Iz rezultata je evidentan
pozitivan pomak do kojega je dolo na podruju osjeta okusa (37%), vestibularnog
osjeta (30%), proprioceptivnog osjeta (30%), dok je na podruju auditivnog osjeta
dolo do neznatnoga pogoranja. Poticajne aktivnosti na vestibularnom osjetnom
podruju, aktivnosti spretnosti i koordinacije velikih pokreta na loptama, aktivnosti
ravnotee na zibalima i disku, preuzimanja kontrole nad loptama, vonja na dasci
u svim smjerovima, irok spektar aktivnosti na trampolinu, ljuljanje na posebnom
stolcu za ljuljanje, intezivno pouavanje i izlaganje ugodnim mirisima imale su pozitivan uinak. Pri izradi individualiziranih programa bili smo svjesni i druge dimenzije osjetljivosti, odnosno reakcija uenika na podraaje, koja se odnosi na mjeru u
kojoj uenik kontrolira podraaj. esto se kod u enika s autizmom razvije druga
vrsta preosjetljivosti. U radu s djecom s autizmom, dok pouavamo i poboljavamo
integriranost jednog podruja, takoer moe doi do slabljenja osjetne modulacije
u drugoj aktivnosti ili osjetnom podruju. Promatranja ponaanja ispitanih uenika
pokazala su da je najslabija osjetljivost na oralnom podruju. Istraivanja su pokaza79

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

la (Kientz, M. i Dunn,W., 1997.) kako osjetni unos i njegov nedostatak mogu rezultirati
jedenjem i grizenjem nejestivih predmeta. To moemo potvrditi i ovim istraivanjem
u kojem su ispitivani uenici pokuavali poveati senzorni unos time to su grizli sami
sebe ili druge. Meutim, ako u individualiziranim programima ueniku osiguramo potrebnu i pravilnu vrstu oralnog unosa dolazi do normaliziranja oralne osjetljivosti (Ayres, 2002.). Praenje programa poticanja senzorne integracije (Mami, Fulgosi-Masnjak,
2008.) pokazuje kako poticanje i primjena postupaka na oralno-olfaktornom podruju s
uenicima s autizmom rezultira pozitivnim pomacima i poboljanjem na tom podruju.
Primjenjivane su aktivnosti kojima se nastojalo pomoi uenicima da poboljaju senzornu svjesnost oralnofacijalnoga podruja; kao i da fukcionalnije koriste sve pokrete tijela,
posebice podruje oko usta.
Program poticanja senzorne integracije izraen je prema rezultatima inicijalne
procjene za svakog ispitanika, a proveden je tijekom jedne kolske godine (od listopada
do svibnja). Ukljuivao je rad upravo na onim temeljnim vjetinama koje su procijenjene
kao nedostatne ili su slabo razvijene, a koje su potrebne da bi uenik s autizmom uspjenije ostvario socijalnu interakciju.
Kabinet za senzornu integraciju poticajno je opremljen biranim sredstvima i pomagalima koja potiu uenika na samoaktivnost. Takva oprema zadovoljava osjetilne
potrebe na svakom od sedam osjetnih podruja: proprioceptivno, taktilno, vestibularno,
oralno-olfaktorno, vizualno i auditivno. Koriste se velike stabilne lopte razliite veliine,
oblika i teksture, zvune, kvrgave i teke lopte, trampolin, obloene daske za vonju razliitih visina, stolac za ljuljanje, zibala, razliiti diskovi za ravnoteu i podupirai, koloristiki kutak sa svjetlosnom opremom kao to je vodeni stup, semafor, fontana, akvarij,
kaledioskopi, zatim podne taktile, podloci razliite teksture, zvune kutije, tube, velike
vree punjene stiropornim kuglicama, pribor s mirisima, mirisne svijee i ulja, te sustav
za provedbu Mozart-efekt terapije zvukom. Mozart-efekt metoda se zasniva na sluanju
glazbe i drugih odgovarajuih zvukova koji su akustiki izbalansirani i modificirani kako
bi se postigla udesna pojava naziva Mozart-efekt (Hedjever, 2004.).
Davis i Dubie (2004.) naglaavaju potrebu za dinamikom programa poticanja senzorne integracije i nude spektar ideja o realizaciji istih. Primjerice, kod potekoa senzorne obrade za taktilno podruje istiu vanost noenja teke odjee, sjedenje na vreama
punjenim razliitim sadrajem te eksperimentiranje s razliitim teksturama. U svome
smo radu takoer primijenili ovakve taktilne podraaje (stimulacije).
Od izuzetne je vanosti i primjena specifine opreme za osobe s autizmom prilagoene svakom ueniku, a koja se takoer kontinuirano koristila. Tu opremu ine prsluci, deke, obrui, jastuci punjeni teretom (utezima razliite teine ovisno o tjelesnoj teini
uenika).
80

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Rezultate ovog istraivanja smo i kvalitativno analizirali s aspekta osobnog


iskustva edukacijskog rehabilitatora, voditelja programa senzorne integracije. Zamijeeni su pomaci u uenikovu stjecanju sigurnosti i samopouzdanja u vlastite osjete
te u emocionalnom zadovoljstvu uenika koje se oitovalo na njihovim licima (zadovoljstvo, radost, veselje), u dranju tijela (oputenost, manje plaljivi u kretanju
u razliitim prostorima, spretniji i sigurniji hod), socijalnim odnosima (uvaavanje
drugih, i posebno ekanje na red, zajedniko sudjelovanje u aktivnostima). Budui
da su bili izloeni novim poticajima u interakciji s okolinom, to je pozitivno utjecalo
i na razvoj socijalnih vjetina.
Primijeeno je takoer da se ovim programom poboljava usmjerenost panje
na obrazovne sadraje to se oitovalo u uspjenijem izvravanju zadataka i dugotrajnijem zadravanju za radnim stolom. Stalna suradnja edukacijskih rehabilitatora,
nuna za provoenje IPPSI-a, takoer se istie kao njegova znaajna pozitivna posljedica.

Zakljuak
Edukacijski rehabilitatotori, strunjaci i znanstvenici duni su razvijati i primjenjivati nove pristupe u svom radu. Poticanje senzorne integracije jedan je od takvih pristupa, a njime se omoguuje cjelovit osjetilni i osjeajni doivljaj. Uinci poticanja senzorne integracije trajniji su upravo zbog snanih pozitivnih osjeaja koje uenici pritom
doivljavaju.
Znaajnu ulogu u razumijevanju ponaanja uenika s autizmom i planiranju individualiziranih programa ima poznavanje razliitih doivljaja koji nastaju uslijed senzornoga podraavanja i integriranja osjeta, zatim procjena osjetnih reakcija, te primjena
adekvatnih strategija ovisno o nainu na koji uenik prima podraaje (Yack, 1998.).
U ovom istraivanju cilj je bio poticanjem i primjenom individualiziranih programa ublaiti potekoe senzorne integracije u uenika s autizmom. Uenici s autizmom
individualiziranim su programima poticanja senzorne integracije dobili iskustva koja su
im pomogla u uspjenijem usvajanju adaptivnih vjetina i smanjila uestalost neprimjerenih i nepoeljnih oblika ponaanja.
Rezultati su potvrdili pozitivne i statistiki znaajne pomake u kvaliteti senzorne
integracije, nastale zahvaljujui utjecajima primijenjenih individualiziranih programa.
Najznaajnije promjene vidljive su na vestibularnom, proprioceptivnom i olfaktornom
osjetnom podruju (Lista procjene). Rezultati na testu disfunkcije senzorne integracije
(DSI) pokazali su da je pod utjecajem primijenjenih postupaka dolo do blagih pozitivnih
pomaka u osjetnoj obradi i to na vestibularnom, proprioceptivnom i vizualnom osjetnom
podruju.
81

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

Primjena individualiziranih programa poticanja senzorne integracije pokazala


se pozitivnim i kvalitetnim pristupom i metodom rada s uenicima s poremeajem
iz autistinog spektra. Fisher i sur. (1991.) napominju kako bismo kao profesionalci
trebali biti oprezniji u razumijevanju uzroka ponaanja jer, naalost, i kod mnoge
tipine djece s disfunkcijom senzorne integracije proputamo izvriti standardiziranu procjenu te u skladu s njom provesti primjeren program poticanja, a uenike s
autizmom to ini jo ranjivijima.

Literatura:
Agencija za odgoj i obrazovanje (2008.), Pouavanje uenika s autizmom. kolski
prirunik. Zagreb: Kikagraf.
Ayres, J., A., (2002.), Dijete i senzorika integracija. Zagreb: Naklada Slap.
Bellis,T., J., (2004.), Understanding Auditory Procesing Disorders, u: When the
Brain Can't Hear. American Speach Language Hearing Association.
Biel, L., Peske, N., (2007.), Senzorna Integracija iz dana u dan. Zagreb: Ostvarenje.
Davis, K., Dubie, M., (2004.), Sensory Integration Tips to Consider. Indiana Resource Centre for Autism.
Dijagnostikii statistiki prirunik mentalnih oboljenja DSM-IV, (1996.), Amerika
psihijatrijska udruga. Jastrebarsko: Naklada Slap. 67.80.
Fisher, A. G., Murroy, E. A., Bundy, A. C., (1991.), Sensory integration: Theory and
practice. Philadelphia: F. A. Davis.
Fulgosi-Masnjak, R., Osmanevi, L., Lang, M., (2004.), Sustav za procjenu disfunkcije senzorne integracije (Viola, S., G., 2002., prijevod i adaptacija pripremljena za standardizaciju), Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Grandin,T., (1995.), Thinking in pictures and other reports from my life with Autism.
New York: Random House.
Greenspan, S., Winder,S., (2003.), Dijete s posebnim potrebama. Zagreb:
Ostvarenje.
Greenspan, S., Wieder, S., (1998.), The child with Special needs: Encouraging
Intellectual and Emotional Growth. Reading. Mass:Addison-Wesley.
Hedjever, M., (2004.), Sluni Integracijski trening. Zagreb: Tara centar.
Jordan, R., Powell, S., (1995.), Understanding and teaching students with autism.
Rexdale. ON: John Wiley and Sons.
Kientz, M. i Dunn, W., (1997.), A comparison oft he perfomance of children with
and without autism on the sensory profile. American Journal of Occupational
Therapy, 51. (7), 530.537.
Kull-Sadacharam, K., (1999.), Neurofizioloki temelji senzorne integracije. Zagreb:
Teaj Akademija za razvojnu rehabilitaciju.
Mami, D., Fulgosi-Masnjak R., (2008.), Primjena Mozart terapije zvukom, pou82

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

avanje i primjena audio-vizualnih i oralno-olfaktornih stimulacija u radu s


uenicima s poremeajem iz autistinog spektra. asopis Autizam. Zagreb:
Centar za autizam.
Ljubei, M., (2005.), Obiljeja komunikacije male djece s autizmom. Revija za
rehabilitacijska istraivanja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
Peeters, T., Gillberg, c., (1999.), Autism Medical and Educational Aspects. Whurr
Publishers Ltd. London. 27. 41.
Program odgoja i osnovnog kolovanja uenika s autistinim poremeajem (1997.),
Zagreb: Ministarstvo prosvjete i porta.
Yack, E., Sutton, S., (1998.), Building Bridges through Sensory Integration. Weston. ON: Authors
PRILOG 1.
INDIVIDUALIZIRANI PROGRAM POTICANJA SENZORNE INTEGRACIJE (IPPSI)
Uenik: N.N.
Osjetno podruje/ potekoa
Taktilno:
Pretjerano reagira na tjelesna bolna iskustva i
na dodir (povlai se),
Pretjerano kakljiv.
Odbija neuredne aktivnosti (rad prstima,
ljepilom).
Ne voli biti dodirnut, osobito neoekivano.

Postupak
Primjenjivati vrst dodir i stisak cijelog tijela,
razliite vrste pritisaka i dodira na tijelo velikom
loptom, te raznim teksturiranim loptama.
Dopustiti slobodu izbora mjesta sjedenja u
prostoru.
Postupno provoditi razliite taktilne doivljaje
izmjene i vrste materijala
(hrapavo, glatko, mekano, otro).

Vestibularno:
Izbjegava ljuljanje, igre na igralitu, ne voli
podizanje od poda.
esto se njie, osjea nesigurnost na visini.

Poticati pravocrtno kretanje koje je umirujue,


ljuljanje na vrstoj i niskoj platformi uz pruanje
pomoi u penjanju, kretanju osobito na neravnom
tlu (vaan je osjeaj sigurnosti, pa tek onda
prihvaanja aktivnosti).

Proprioceptivno:
Naizgled ukoena i kruta, hvata predmete
prevrsto, ini se da stalno neto dri u rukama, rastee se, sjedi na rubu stolca.

Aktivnosti kretanja na niskim objektima (daska s


kotaima visine 10-ak cm).
Dozvoljavati ljuljanje na lopti ili koristiti podloak za
stolac dok izvrava zadatke za stolom.
Postupno uvoditi ljuljanje i skakanje uz fiziku
podrku.

Oralno:
Izbirljiva u odabiru hrane, voli zainjena jela,
preferira grubo strukturiranu hranu.

Postupno davati vie razliitih oralnih stimulacija


putem aktivnosti puhanja, podraivanja podruja
oko usta razliitim omiljenim igrakama
(razliite teksture i materijali), usmjeravati i nuditi
nekoliko ugodnih mirisa, npr. agruma.

Voditelj programa senzorne integracije: _____________________

83

D. Mami, R. Fulgosi Masnjak, Lj. Pintari Mlinar, Senzorna... napredak 151 (1), 69 84 2010)

SENSORY INTEGRATION IN WORKING WITH AUTISTIC


LEARNERS
Summary
The aim of this research was to establish sensory integration of autistic pupils.
The sample consisted of 27 participants of both gender from the Center for
Autism Zagreb. The system for evaluating and establishing dysfunctional
sensory integration (Viola, 2002) (translation and adaptation prepared for the
standardization, Fulgosi-Masnjak, Osmanevi, Lang, 2004.) was applied in
the research at two time periods (initial and final).
Due to the established difficulties relating to sensory integration, an individualized support program for sensory integration was developed for each participant. The integration was conducted by program leaders and rehabilitation
education throughout the duration of the school year. Statistically significant
results were obtained between the initial and final results, which is to the
advantage of the efficiency in applying individualized programs for sensory
integration of autistic children.

Key words
sensory integration, sensory integration dysfunction, autistic pupils,
individualized support programs

84