You are on page 1of 45

Kasna antika na Mediteranu

Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru


Podjela Carstva
• Teodozije – posljednji car jedinstvene
države
• prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva
dijela – dvije upravne cjeline iste države
• dvojica Teodozijevih sinova postaju
carevi:
– istok: Arkadije (Konstantinopol)
– zapad: Honorije (Milano, Ravenna)
• maloljetnim sinovima imenuje regente:
– na istoku: prefekt Rufin – uskoro
zamijenjen Eutorpijem – njega
nasljeñuje Got Gainas (magister
militum)
Teodozijev novac
– regent na zapadu: Vandal Stilihon –
jedini magister militum
• na zapadu: Stilihon nastavlja
Teodozijevu politiku prema Germanima
• istok: u Konstantinopolu raste otpor
barbarima u vojsci i na položajima
• sve veći raskol izmeñu Istoka i Zapada
– razvijaju se u dvije samostalne države
– Zapad u mnogo težem položaju Honorijev novac
Podjela Carstva
• 395. g. Huni provaljuju u Malu Aziju s
istoka – prve hunske provale u Istočno
carstvo
• 396. g. Vizigoti pod vodstvom Alariha – iz
Mezije pljačkaju Trakiju, Makedoniju i
Tesaliju
• zapadni magister militum Stilihon ih
smiruje – Alarih postaje magister militum
za Ilirik
• 396. – 398. g.: Stilihon guši ustanak
rimsko-berberskog stanovništva u SJ Stilihon s obitelji
Africi
• Got Gainas – po nalogu Stilihona ubija
prefekta Rufina – Arkadije poziva
Gainasa na odgovornost
• Gainas se pridružuje pobunjenim Gotima
– ulazi u Carigrad s gotskim četama
• nakon odlaska Gainasa i gotskih vojnika –
pobuna grañana protiv Gota – masakr u
gradu: pobijeno 7 000 Gota – Gainas
bježi – kasnije ga ubijaju Huni Arkadijev novac
Početak sloma na zapadu
• 401. g. Alarih napada Italiju – Stilihon ga odbija
403. g. kod Verone – Vizigoti dobivaju novo
zemljište uz Savu – plaća im se tribut
• zbog Alariha – Stilihon povukao vojsku iz Galije
– posljedice: Vandali, Alamani, Svevi, Burgundi i
Alani trajno probijaju limes i ulaze u Carstvo
• 405. Ostrogoti (Radagais) – prodiru preko
Dunava i Alpa prema Italiji – pobijeñeni kod
Firence – Radagais zarobljen i pogubljen
• Ravenna – zaštićena močvarom i lagunama –
postaje novo carsko središte
• 408. g. – Arkadije umire – Stilihon želi ostvariti i
stvarnu vlast na istoku
• senat i političke skupine protivne Germanima
vrše pritisak na Honorija – Honorije pogubljuje
Stilihona 408. g.
• Alarih 408. g. ponovno kreće na Italiju – traži
novu zemlju u Noriku – ne uspijeva zauzeti
Ravennu – grad štite i čete iz Istočnog carstva
• 410. g. – Vizigoti pljačkaju Rim – zarobljavaju
Honorije
Honorijevu sestru Galu Placidiju
• Alarih želi odvesti Vizigote u SJ Afriku – umire
iste godine u južnoj Italiji – sahranjen u rijeci
Busento kod Cosenze
Kratkotrajno sreñivanje stanja na zapadu
• prorimski orijentirani novi kralj Ataulf –
odvodi Vizigote iz Italije u južnu Galiju –
ženi se Galom Placidijom u Narbonni
• Vandali, Svevi i Alani – naseljavaju se
411. g. u Hispaniji – faktični kraj rimske
vlasti u Hispaniji
• novi magister militum Konstancije –
pacificira Galiju – sporazumi s Francima i
Burgundima o naseljavanju 413. g. –
Franci oko Triera, Burgundi oko Wormsa
s obje strane Rajne
• uspostavlja mir u Carstvu svedenom na
Italiju, Siciliju, dio Ilirika i manje dijelove
Galije, Hispanije i SJ Afriku
• Konstancije se ženi Galom Placidijom
nakon Ataulfove smrti – sin Valentinijan –
budući zapadni car (Valentinijan III.)
• Honorije imenuje Konstancija suvladarom
– istočni car Teodozije II. se protivi –
Konstancije umire 421. – Honorije umire
423. g. – bez carskog nasljednika Mauzolej Gale Placidije u Ravenni
Kratkotrajno sreñivanje stanja na zapadu
• nove borbe za vlast na zapadu – senat
izabire dvorskog pravnika Ivana za cara –
423. – 425. g.
• ist. car Teodozije II. – odreñuje 425. g.
Valentinijana III. za cara – majka Gala
Placidija postaje regentica do njegove
punoljetnosti
• uz nju: magister militum Aecije (429. –
452. g.) – održava zapadno Carstvo na
životu
• 429. g. Vanadali (Geiserih) se prebacuju
u SJ Afriku iz Španjolske – od 439. g.
kraljevstvo u Kartagi – razvijaju mornaricu
– gusarenje i pljačka mediter. obala
• Aecije odražava dobre odnose s Hunima i
Germanima – 436. g. uz pomoć Huna
pobjeñuje burgundskog kralja Gunthera
koji je prekršio savez s Rimom
• Burgundi preseljeni uz Rhônu i Saônu –
na bivši burgundski teritorij useljavaju
Alamani
• Franci – rimski federati u SJ Galiji – Teodozije II.

Klodion i Hilderik
Konačni slom Zapadnog rimskog carstva
• 441. – 445. g.: Huni (Atila i Bleda) napadaju
Istočno carstvo – prodor preko Dunava do
Carigrada
• osvojeni Singidun, Nais, Serdika i Filipopol –
poraz dviju carskih vojski – Teodozije II. prisiljen
plaćati tribut u zlatu
• Atila se okreće na zapad – preko Panonije,
Norika i Germanije – napad na Galiju
• Aecije poražava Hune, Ostrogote i Gepide 451.
g. na Katalaunskim poljima – uz pomoć Vizigota
(Teodorik I.), Burgunda, Franaka i Alana
• 452. g. Atila prodire u Italiju – uništava Akvileju
– Atilu od napada na Rim odvraća papa Leon I.
kod Mantove
• Gala Placidija umire 450. – iste godine umire
Teodozije II. na istoku – Marcijan novi car na
istoku – do 457. g.
• 454. g. ubijen Aecije – 455. svrgnut i ubijen
Valentinijan III. – početka kraja Zap. carstva
• germanske države na zapadu:
– Vizigoti vladaju područjem od Loire do Gibraltara Atila

– Vandali iz SJ Afrike pljačkaju Rim 455. g.: odvode


udovicu i kći Valentinijana III.
– Burgundi se šire na jug: zauzimaju Lyon
Bitka na Katalaunskim poljima
Konačni slom Zapadnog rimskog carstva
• Istočno carstvo – unutarnje borbe za vlast i
borbe s Ostrogotima – ne može pružiti
pomoć Zapadnom carstvu
• novi caru Rimu – senator Petronije – do 457.
g. – beznačajan vladar
• nasljeñuje ga Majorijan (457. – 461. g.) –
neuspjeli pohod protiv Vandala
• magister militum Ricimer postavlja Libija
Severa (461. – 465. g.) – beznačajan vladar
• 465. – 472. g.. Antemije – istočnorimski
vojskovoña – novi car na zapadu
• na istoku: Leon (Lav) I (457. – 474. g.) –
zajedno s Zap. carstvom: još jedan neuspio
pomorski pohod protiv Vandala Novac Romula Augustula

• 472. g. Antemije ubijen – car Anicije Olibrije


(472. – 474. g.) – smaknuo Ricimera
• 474. – 475. g. Julije Nepot – preživio pad
Zapadnog carstva u Diokl. palači do 480. g.
• 475. – 476. g. – vojskovoña Orest instalira
svog sina Romula Augustula u Ravenni –
zbog uskraćivanja podjele zemlje
germanskim vojnicima – skirski knez
Odoakar zbacuje s prijestolja Romula
Augustula 476. g. Granice Carstava 476 g.

• Istočno carstvo ga priznaje kao patricija i


carskog namjesnika u Italiji
Kultura kasnog carstva
• kršćanstvo – sve više pripadnika
zajednice – sve utjecajnije u 3. st.
• progoni u 3. st. – kulminacija poč. 4. st.
– Dioklecijan i Galerije – protivljenje
carskom kultu
• 313. g. Milanski edikt – poganski kultovi
su sve više potisnuti – kršćanstvo sve
više vezano uz državu
• crkvi su vraćena crkvena dobra –
biskupi stječu senatorske povlastice
• Konstantin Veliki poklanja papi
Lateransku palaču za sjedište – temelj
kasnije crkvene vlasti i države
• kršćanstvo sve više utječe na
svakodnevni život
– ukida se smrtna kazna pribijanjem na
križ 315. g.
– 319. g. službena zabrana privatnih
poganskih žrtava
– 325. g. zabranjene gladijatorske igre Pozlaćeno stakleno dno – Sv. Petar i Pavao
– iz opticaja se povlači novac s
poganskim simbolima
– smanjuje se pravo raspolaganja i
kažnjavanja nad robovima
Kultura kasnog carstva
• 325. – 1. ekumenski koncil u Niceji – osuda
arijanstva – spor oko Svetog trojstva –
podjela na arijanski istok i zapad sklon
nicejskom tumačenju
• kršćanski pisci: Jeronim iz Stridona (345. –
420. g.), Aurelije Augustin (354. – 430. g.)
• 4/5. st. – uspostava redovništva – Benedikt
iz Nursije – benediktinci
• car Teodozije – odriče se svih poganskih
ostavština – kršćanstvo postaje državna
religija – zabrana poganskih kultova –
razaranje i uništavanje poganskih hramova
• 381. g. – 2. ekumenski koncil u Carigradu –
Carigrad postaje sjedište crkve u Ist.
carstvu – potvrda nicejskih zaključaka
• 431. – 3. koncil u Efezu – osuda
nestorijanstva
• 451. – 4. koncil u Kalcedonu – osuda
monofizitizma – začetak raskola istoka i
zapada
• papinstvo u Rimu preživljava kraj Zapadnog
carstva – odvojeni kršćanski zapad i istok –
sve jača podjela – obilježje srednjeg vijeka Sv. Aurelije Augustin
Kultura kasnog carstva
• graditeljstvo – novi uzlet u 4. st.
• Dioklecijan – izgradnja palače u Splitu –
elementi luksuzne vile i vojnog logora
• upotreba okruglog luka i bačvastog svoda -
česta gradnja opekom
• Konstantinovo vrijeme i kasnije – izgradnja
velikih višebrodnih kršćanskih bazilika – Sv.
Petra, Sv. Ivan Lateranski – crkve u
Konstantinopolu
• u Ravenni – intenzivna izgradnja crkava za
vrijeme Gale Placidije Konstantinova bazilika Sv. Petra

• u Siriji – bazilike s dva zvonika – uzor u


srednjem vijeku – križarski kontakti sa Sirijom
• prilikom gradnji koriste se kameni elementi
starijih grañevina – stupovi, kapiteli, arhitravi
• kiparstvo – reljefi: kršćanski sarkofazi –
naracija – mitski, poganski prikazi često
kombinirani s prikazima iz Starog i Novog
zavjeta
• Konstantinov slavoluk – neposrednost
prikaza cara – obraća se izravno promatraču
• slikarstvo – razvoj mozaičke umjetnosti –
kršćanski prikazi iz apsida i luneta crkava u
Rimu i Ravenni Konstantinov slavoluk u Rimu
Kultura kasnog carstva
• pjesništvo i književnost:
– Prudencije (348. – 405. g.): prvi kršćanski
pjesnik – Psychomachie
– Grgur Nazijanac, Efrem Sirijac – himne
– biskup Ambrozije 370. g. uvodi pjevanje
orijentalnih himni na Zapadu
– klasicistička obnova – Kvint Aurelije Simah:
poganske rimske tradicije – Simahov krug
– Klaudije Klaudijan iz Aleksandrije –
pripadnik Simahovog kruga
• povjesničari:
– Amijan Marcelin (310. – 395. g.) – Sirijac –
piše na grčkom – 31 knjiga rimske povijesti
– do bitke kod Hadrijanopola 378. g.
– Eutropije (sredina 4. st.) – posvećuje
Valentu svoju rimsku povijest – korisne
informacije za 3. i 4. st.
– Euzebije (260. – 339. g.) – biskup u Cezareji Res Gestae – Amijan Marcelin

(Judeja) – “Povijest crkve” i “Konstantinov


život” –
– Zosim (kraj 5. – rano 6. st.) – Historia Nova
– povijest Carstva do pljačke Rima 410. g.
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vandali
• Vandali – zajedno sa Svevima i Alanima – oko 400.
g. pomiču se pred Hunima prema zapadu iz porječja
Tise – 406. pod Gunderihom prelaze Rajnu –
pobjeñuje Franke – ulaze u Galiju
• 408. g. odlaze u Hispaniju – 411. Honorije im daje
Hispaniju kao federatsku zemlju – Hasdinzi i Svevi u
Galiciji – Silinzi u Andaluziji – Alani na jugozapadu
Piren. poluotoka – početak meñusobnih borbi
• Vizigoti na rimski nagovor uništavaju Vandale na
sjeveru – Svevi takoñer ratuju protiv Vandala –
Vandali potisnuti na jug k Alanima – udružuju se
• osvajaju pomorske gradove – grade flotu – 429. g.
Geiserih vodi Vandale i Alane preko Gibraltara – oko
80 000 ljudi – osvajaju SJ Afriku – Kartaga osvojena
439. g. – uspostava kraljevstva – Rim im priznaje
neovisnost i suverenitet 442. g.
• rast vandalske pomorske moći – pljačkanje obala i
gusarenje – osvajaju Baleare, Korziku i Sardiniju –
455. g. pljačkaju Rim
• neuspjeli ratovi dvaju Carstava protiv Vandala –
priznati od Ist. Carstva 474. g. – “vječni mir”
• 477. g. Geiseriha nasljeñuje sin – apsolutistička
monarhija – nema izbora vladara – polagano Vandali pljačkaju Rim

slabljenje vandalske moći


• vandalsko kraljevstvo pada 533. g. – osvojeno od
Justinijanovog vojskovoñe Belizara
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Burgundi
• 413. g. – u okolici Wormsa –
plemenski savez pod kraljem
Gundaharom
• 436. Aecije uništava njihovu državu
zbog pokušaja širenja prema Belgiji
(Galiji Belgici) – 443. g. preseljeni u
Savoju i uz rijeke Rhônu i Saônu
• širenje države u borbama s
Alamanima i Francima – osvajaju
Lyon (Lugdunum) – novi glavni grad
• Gundobad (490. – 516. g.) – savez
s Istočnim carstvom i Teodorikovom
državom – ratovanje s Francima
• Gundobad mijenja stranu – prelazi
Francima (Klodvig) – rat s
Vizigotima i Ostrogotima
• nasljeñuje ga Sigismund (516. –
523. g.) – Burgundi postaju katolici
(prije arijanci) – obnova
neprijateljstva s Francima –
Sigismund gine u ratu protiv njih
• 532. g. bitka kod Autuna – konačni
poraz Burgunda pod Godomerom – Karta burgundskog kraljevstva
franački kralj Teudebert I. pripaja
burgundsku državu Franačkoj
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vizigoti
• 410. g. Ataulf – vodi Gote iz Italije –
naseljavaju se u južnu Galiju –
Narbonne: glavni grad – ženi se Galom
Placidijom (Honorijeva sestra)
• neuspjeli pregovori s Rimom: novi rat –
magister militum Konstancije ih tjera
na jug – Vizigoti osvajaju Bracelonu –
415. Ataulf ondje ubijen
• nasljeñuje ga brat Valija – sporazum s
Honorijem: potiskuju Vandale i Alane –
Honorije im daje područje izmeñu Loire
i Garonne – centar u Tolosi (Tolouse)
– “toloska država” (418. – 507. g)
• 451. g. Teodorik I. pogiba kao Aecijev
saveznik protiv Huna na Katalaunskim
poljima
• 462. g. Teodorik II. osvaja Galiju
Narbonensis (pristup na more) – do
475. g. Vizigoti osvajaju veći dio
Pirenejskog poluotoka – osim svevske
Galicije i baskijskih krajeva Vizigotsko kraljevstvo oko 500. g.

• nakon 480. g. Vizigoti osvajaju Arles i


Marseille – najveći opseg države pod
Eurihom (466. – 484. g.)
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vizigoti
• sve veći pritisak Franaka i Burgunda – 507. g. bitka
kod Vougléa u blizini Poitiersa – Klodvig pobjeñuje
Alariha II. – Alarihu su pomoć poslali Ostrogoti
(Teodorik Veliki) – Alarih pogiba u bici
• Vizigoti gube sva područja u Galiji – osim obalnog
područja od Rhône do Pireneja (Galija
Narbonensis) – sačuvano uz pomoć Teodorika
Velikog
• težište države se premješta u Kastiliju – novi centar
države postaje Toledo – “toledska država”
• Justinijan zauzima samo dio Andaluzije i Cordobu –
Vizigoti to uspijevaju ponovno osvojiti u 80-im
godinama 6. st. za vrijeme cara Mauricija
• Romani i Vizigoti se sve više miješaju – polako se
gube razlike – preuzeta kasnorimska uprava i
porezni sistem
• apsolutna monarhija organizirana po uzoru na
istočnorimsku – potisnuto germansko izborno
kraljevstvo
• tijekom 7. st. Vizigoti postaju katolici – nestanak
arijanstva
• proglašen Lex Romana Visigothorum (Rekesvint:
649. – 672. g.) – uveden jedinstveni pravni sustav
za Gote i Romane – pospješeno asimiliranje
• država sve slabija od kraja 7. st. – 711. g. osvajaju
je Arapi Zavjetna kruna kralja Rekesvinta
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Franci
• Franci – početkom 5. st. prodiru u Galiju
preko donje Rajne
• Klodion – prvi utvrñeni merovinški knez
– prodire do Somme – Aecije ga
prisiljava da prizna rimsko vrhovništvo
• njegov nasljednik Hilderik vlada u
Tournaiju – do 482. g.
Mač – arheološki nalaz iz Hilderikove grobnice u Tournaiju
• Hilderikov sin Klodvig I. (482. – 511. g.)
– osloboñenje od rimske vrhovne vlasti
– samostalna franačka država
• širenje na jug i istok – pobjeda nad
Siagrijem 486/487. g. kod Soissonsa –
Siagrije: sin rimskog namjesnika Egidija
– uzeo titulu “rex Romanorum”
• pobjeda nad Alamanima 497. g. –
uključeni u franačku državu
• 499. g. u Reimsu – Klodvig i 3 000
njegovih vojnika prihvaćaju katoličanstvo
– stječe naklonost crkve i pape
• 507. pobjeda nad Vizigotima –
Vizigotima oteta Akvitanija – od Loire do
Garonne
• Klodvig umire 511. g. – ostavlja snažnu
državu četvorici sinova – sinovi
nastavljaju širenje države – franačka
države opstaje do polovice 9. st. Klodvigovo pokrštenje
Europa oko 526. g.
Italija nakon 476. g.
• Odoakar vlada u Italiji nakon 476. g. u svojstvu
namjesnika Istočnog carstva – zapravo
samostalno – uz podršku rimskog senata i
pape Feliksa III.
• 480. g. ubijen Julije Nepot – Dalmacija
priključena Odoakarovoj državi
• Istočni Goti (Ostrogoti) – napuštaju federatsku
zemlju u Panoniji – kreću se po Balkanskom
poluotoku pod vodstvom Teodorika
• car Zenon (474. – 491. g.) dodjeljuje im zemlju
u donjoj Meziji – Ostrogoti i dalje predstavljaju
opasnost za Istočno carstvo
• Zenon daje Teodoriku titulu magister militum –
navodi ga da napadne Odoakara
• 489. g. – Teodorik prodire u Italiju – pobjede
na Soči i kod Verone – 490. na rijeci Addi
• Odoakar se povlači u Ravennu – nakon dvije i
pol godine opsade – predaje se 493. g. na
prevaru – ponuñena mu zajednička uprava s
Teodorikom – nakon predaje pogubljen
Romul Augustul predaje krunu Odoakaru
• od 493. g. – Teodorik vlada Italijom,
Dalmacijom i južnom Panonijom kao patricij
Istočnog carstva – istočnogotska država je u
državnopravnom smislu dio Istočnog carstva
Ostrogotska država
• Teodorik Veliki (493. – 526. g.) – prijateljske veze
s Carigradom – izgrañuje sustav saveza s ostalim
germanskim državama – nastoji uspostaviti
ravnotežu sila izmeñu Carigrada i Germana
• u Italiji – Goti naseljeni uglavnom na sjeveru – na
jugu ih gotovo uopće nema
• odvojeni od domaćeg romanskog stanovništva –
germansko i rimsko pravo – zabrana meñusobnih
ženidbi – arijanstvo i katoličanstvo: Teodorik
tolerantan prema katoličanstvu
• zadnji uspon gospodarstva i kulture antičke Italije
• savezi s drugim Germanima nesigurni – pomože
Vizigotima protiv Franaka i Burgunda 507. g. – ne
dopušta Francima i Burgundima izlazak na
Sredozemno more – savez s Herulima i Tirinzima
protiv Franaka
• pred kraj života Teodorik postaje nepovjerljiv
prema Romanima i Ist. carstvu – zatvara i papu
• nasljeñuje ga desetgodišnji unuk Atalarih –
regentica njegova majka Amalasvinta – prepušta
Burgundima Provansu – dobri odnosi s Istokom
Teodorikov mauzolej u Ravenni
• 534. umire Atalarih – nemiri: gotsko plemstvo traži
muškog suvladara – Amalasvinta se udaje
Teodabadom koji je ubija 535. g.
• Justinijan ovaj dogañaj koristi kao povod za napad
na ostrogotsku državu
Ostrogotska država – rat s Justinijanom
• vojskovoña Belizar (pobjednik nad Vandalima)
535. g. napada na dvije strane – preko Dalmacije
i s juga na Siciliji – poraz Gota kod Salone –
Belizar osvaja Siciliju i Napulj
• Ostrogoti biraju vojskovoñu Vitiga (Vitiges) za
novog kralja – on se povlači na sjever – ženi se u
Ravenni Amalasvintinom kćerkom
• 536. Belizar osvaja Rim, cijelu južnu i srednju
Italiju – Vitig ga 537. bezuspješno pokušava
preoteti
• Vitig poziva Franke i Teudeberta I. u pomoć –
Franci se bore protiv Belizarovih snaga –
napadaju i Ostrogote – osvajaju Milano, Veneciju
i Liguriju
• zbog lošeg položaja Vitig prihvaća carsku vlast
nad Gotima i Italijom – Belizar prihvaća ponudu –
u Ravenni zarobljava Vitiga i kraljicu – odvodi ih
540. u Carigrad zajedno s kraljevskom riznicom
• Ostrogoti biraju Totilu za novog kralja 541. g. -
ponovno osvaja južnu Italiju i Napulj – Belizar
ratuje s Perzijom Totilin (Baduilin) novac

• Totila traži od Carigrada priznanje svoje vlasti –


Belizar se vraća u Italiju – ratuje bez većeg
uspjeha – opozvan 548. g. – vraća u Carigrad
• ostrogotska vlast se za još neko vrijeme
učvršćuje u Italiji
Slom ostrogotske države – bizantska vlast u Italiji – Langobardi
• 551. g. Justinijan šalje novu vojsku pod vodstvom
Narzesa – napada Italiju sa sjevera duž
jadranske obale
• osvaja Veneciju i prijestolnicu Ravennu –
Ostrogoti poraženi kod Tadine sjeverno od
Spoleta 552. g. – Totila poginuo u bitci
• ostatak gotske vojske imenuje novog kralja Teju
– utvrñuju se na Vezuvu – uskoro poraženi –
poginula većina Ostrogota i kralj Teja 553. g.
• na sjeveru Italije svladani zadnji uporišta gotskog
otpora – Istočni Goti nestaju skoro u potpunosti –
ostatak se stopio s romanskim stanovništvom
• u Italiju sa sjevera prodiru franačko-alamanske
postrojbe pod vodstvom Leutara i Butilina
• Narzes poražava Leutara kod Capue – Butilin i
njegova vojska stradali kod Venecije od groznice
• 555. g. Italija postaje provincija Istočnog carstva
– Narzes prvi namjesnik
• Italija – opustošena i uništena dugotrajnim
ratovima – znatno smanjen broj stanovnika
• mir nije dugotrajan – 568. g. u Italiju prodiru
Langobardi – osvajaju Paviju 572.: prijestolnica
Karta s operacijama iz gotskog rata
nove langobardske države
• bizantska vlast ograničena na Veneciju,
Ravennu, Rim, Kalabriju, Apuliju i Siciliju –
konačan kraj antičke kulture i civilizacije u Italiji
Istočno rimsko carstvo
• Teodozije II. (408. – 450. g.) – Codex
Theodosianus – sve carske uredbe od
Konstantina nadalje
• nakon smrti Teodozija II. 450. g. – tri vojna
zapovjednika postaju carevi:
– Marcijan (450. – 457. g.)
– Leon (Lav) I. (457. – 474. g.)
– Zenon (474. – 491. g.)
• za vrijeme Marcijana i Leona – uklanjanje
germanskih plaćenika iz vojske – 471. g.
uklonjen magister militum Alan Asper
• gorštaci Isaurijci zamjenjuju Germane u vojsci
– isaurijski voña Tarasikodisa postaje car
Zenon 474. g. – prvi car kojeg je okrunio
carigradski patrijarh
• Zenon – uspješan vladar – stabilna država
Leon I.
• tolerantan prema monofizitima – sukob s
papom Feliksom III. – 484. g. monofizitska
šizma
• Anastazije I. (491. – 518. g.) – oženio se
Zenonovom udovicom
• sukob s Perzijom – prodori Slavena i Bugara
preko donjeg Dunava – zbog tih prodora car
gradi zid preko Trakije
• novi porezni sustav – priskrbljeno 320 000 funti Zenonov novac
zlata za državu blagajnu
Istočno rimsko carstvo – dolazak Justinijana na vlast
• zbog careve naklonosti monofizitima – pobune i
ustanci protivnika monofizitizma (ortodoksi) u
državi
• razvoj cirkuskih stranaka: plavi (ortodoksi) i
zeleni (monofiziti) – njihov utjecaj jača i izvan
cirkusa i stadiona – postaju politička i paravojna
snaga
• 518. – Anastazije umire – ostavlja političku
nesigurnost u državi Anastazijev novac

• novi car Justin (518. – 527. g.) – zapovjednik


carske garde – uz podršku gradskog senata i
vojske – utemeljitelj dardanske dinastije
• protivnik monofizita – priznaje zaključke
Kalcedonskog koncila – progoni monofizite
• 527. g. adoptira nećaka Justinijana i proglašava
ga suvladarom – Justin umire iste godine
• Justinijan I. na prijestolju – povoljna situacija:
– nestanak germanske opasnosti sa sjevera –
germanske države nestabilne i relativno slabe
– napunjena državna blagajna
– odlični suradnici: Belizar, Narzes, Ivan iz
Kapadokije (prefekt pretorijanaca, unutarnji
poslovi i financije), Tribonijan (pravni stručnjak)
– carica Teodora – snažna potpora
• Justinijan – ideja o ponovnoj obnovi cjelovitog
Carstva – borba protiv Germana-arijanaca Justinijan I. – San Vitale, Ravenna
Justinijan
• 532. g. – ustanak “Nika” – pobuna
najsiromašnijih slojeva protiv bogataša –
nositelji pobuna: zajedno stranke plavih i zelenih
• car popušta buntovnicima – otpušta omražene
činovnike Ivana iz Kapadokije i Tribonijana –
nemiri se ne smiruju
• Belizar s tri veteranske jedinice vraćene iz rata s
Perzijom guši ustanak u krvi – Ivan iz
Kapadokije i Tribonijan vraćeni na pozicije
• Justinijan provodi temeljite reforme – upravne,
financijske i pravne – borba protiv korupcije
• Corpus iuris civilis – 3 dijela: Codex Iustinianus, Sv. Sofija, Carigrad
Digesta, Institutiones
• obnova i izgradnja novog Carigrada – novi
karakter grada – nestaju carski forumi – nove
crkve – Hagia Sofia
• rat sa sasanidskom Perzijom na istoku – 539.
razorena Antiohija – 545. rat završen bizantskim
ustupcima – 562.: potpisan 50 godišnji mir
• osvajanja na zapadu – uništena vandalska i
ostrogotska država – osvojena JI Španjolska
• velika naprezanja države zbog tih ratova –
ljudska i financijska – teško održive nove
Justinijanova osvajanja na zapadu
zapadne provincije
• posljedica orijentacije na zapad – prekasno
uočena slavensko-avarska opasnost
Justinijanovi nasljednici
• Justin II. – Justinijanov nećak (565. – 578. g.)
• vojni neuspjesi: Slaveni preplavljuju velike
dijelove Balkana – Langobardi zauzimaju velik dio
Italije
• Perzijanci pustoše Siriju i Kapadokiju – rat na
istoku traje od 572. do 591. g. – Bizant uspijeva
povratiti Kapadokiju i dijelove Armenije
• Tiberije II. (574. – 582.) – preuzeo vlast od
mentalno bolesnog Justina II. – 579. g. velika
provala Slavena na Balkanu
• Mauricije II. (582. – 602.) – vojni zapovjednik na
istoku – izabran od Tiberija II.
• teški ratovi na Balkanu: protiv Avara i Slavena –
gubitak Sirmija, opsada Soluna, Slaveni na
Peloponezu – organizacija egzarhata: Ravenna i
SJ Afrika – gubitak svih teritorija u Španjolskoj
• 602. g. – pobuna vojske na Dunavu – uskraćeno
im zimovanje na državnom teritoriju – ubijen car i
sinovi
• zapovjednik vojske Foka postaje novi car – uvodi
teror protiv nepoćudnih grañana i aristokracije –
ulične borbe cirkuskih stranaka – grañanski ratovi
• raspad obrane Balkana – Perzijanci prodiru
duboko u Malu Aziju – pljačkaju Antiohiju 611. g.
• 610. g. – sin kartaškog egzarha Heraklije – novi
vladar – nove reforme i uspon države Fokin stup – posljednji spomenik podignut na rimskom forumu
Kultura kasne antike
• Teodorikovo vrijeme:
– graditeljstvo – nastavak na tradiciju iz doba
Gale Placidije – velike gradnje u Ravenni:
palača, Teodorikov mauzolej, nadbiskupska
kapela, San Apollinare Nuovo (arijanska
dvorska crkva)
– znanost: Kasiodor – sedam slobodnih
umijeća: gramatika, retorika, dijalektika,
muzika, aritmetika, geometrija, astronomija
– povijest: Jordanes – Povijest Gota
• Justinijanovo doba – novi uzlet kulture na Mozaik s prikazom Teodorikove palače
istoku – odjeci i utjecaji na zapadu
• graditeljstvo – centralne grañevine s
kupolama – Sv. Sofija, San Vitale
(Ravenna), San Apollinare in Classe
• slikarstvo – mozaična umjetnost na
vrhuncu – San Vitale, San Apollinare in
Classe
• slikarstvo – razvoj ikona – enkaustika
• historiografija: Prokopije iz Cezareje
– Historikon: povijest Justinijanovih ratova
– Peri ktismaton: o Justinijanovim
grañevinama – hvali cara kao dalekovidnog
vladara
– Anekdota: “tajna povijest” – prikazao cara
kao ubojicu i demona, marionetu carice- San Vitale, Ravenna
bludnice
Kultura kasne antike

Mozaik iz crkve San Vitale u Ravenni – car Justinijan s pratnjom


Kultura kasne antike

Mozaik iz crkve San Vitale u Ravenni – carica Teodora s pratnjom


Rimska Dalmacija i
Panonije u 5. st.

Dioklecijanova podjela iliričkih provincija


Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.
• 401/402. g. – Alarihovi Vizigoti se
naseljavaju u južnoj Panoniji uz Savu
• 405. – 410. g.: Alarih vodi Vizigote u
Italiju – mir u Panoniji od 410. g.
• 427. g. – Rua (Ruga) na čelu Huna –
Panonija Druga (Secunda) i Savija pod
hunskom vlašću – Siscija vj. ostaje pod
rimskom vlašću
• 433. g.: Huni priključuju svojem teritoriju
Panoniju Prvu – postaju federati – 441.
g.: Huni osvojili Sirmij
• Atila nasljeñuje Rugu – dobiva od Zap.
carstva titulu magister militum – od Ist.
carstva titulu bazileja
• 451/452. – Atilin pohod na Galiju i Italiju
Avitov novac
• Atila umire 454. g. – iste godine
gepidski kralj Ardarih pobjeñuje Hune –
Huni se povlače iz Panonije na
crnomorsko primorje
• zapadni car Avit (Eparchius Avitus, 455.
– 456. g.) posjetio 455. g. Panoniju –
posljednji boravak nekog rimskog
vladara u Panoniji
Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.
• 437. g. Gala Placidija oženila sina
Valentinijana III. Licinijom Eudoksijom –
kćerkom Teodozija II. – Dalmacija
predana kao svadbeni dar Istočnom
carstvu
• Dalmacija je još uvijek relativno mirna i
sigurna – utočište za brojne izbjeglice iz
unutrašnjosti
• 454. g. u Dalmaciji upravitelj Marcelin –
vlada iz Salone prilično neovisno u
odnosu na Istočno i Zapadno carstvo –
snažna mornarica – 468. g. ubijen na
Siciliji za vrijeme rata protiv Vandala
• od 455. g. – Ostrogoti (Istočni Goti)
zauzimaju Panoniju – 457. Valamer
osvaja Slavoniju
• Tudimer 469. ujedinjuje Ostrogote –
poražava ostale ujedinjene Germane u
Panoniji – 471. g. napada Istočno Salona – Manastirine
carstvo – umire kod Niša (Naisa)
• nasljeñuje ga sin Teodorik – 476. g.
Teodorik podupire Zenona – saveznički
odnos s njim – začetak ostrogotske
države u Panoniji
Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.
• Marcelinov nećak Julije Nepot – gotovo
samostalan vladar u Dalmaciji – sa
svojom vojskom ruši Glicerija s carskog
prijestolja u Rimu 474. g. – Glicerija
postavlja za salonitanskog biskupa
• 475. g. – J. Nepot svrgnut od Oresta –
za cara postavio svog sina Romula
Augustula – Julije Nepot u Saloni ostaje
legitimni vladar Zapada
• 476. g. – Odoakar svrgava Romula
Augustula – Istočno carstvo ga priznaje
kao rimskog patricija i carskog
namjesnika u Italiji – kralj Italije
• 480. g. u Saloni ubijen Julije Nepot od
bliskih suradnika Viatora i Ovida –
Odoakar postaje vladar Dalmacije i
Panonije Savije Novac Julija Nepota

• 488. g. Teodorikovi Ostrogoti


poražavaju Gepide u Panoniji Sekundi
• 489. g. kreću na poticaj cara Zenona u
Italiju – Odoakar poražen i ubijen
• 493. Teodorik postaje kralj u Ravenni –
vlada u Italiji, Dalmaciji i Panoniji Saviji
kao patricij Istočnog carstva
Hrvatski povijesni prostor u sklopu Ostrogotske države
• 504. g. – Teodorik pokorava Gepide i
osvaja Panoniju Sekundu i Sirmij – 505.
osvaja sjev. Meziju i Singidun
• gotski teritorij se dijeli na dvije upravne
cjeline:
– Dalmacija i Panonija Savija – Salona
– Panonija Sekunda i sj. Mezija – Sirmij
• na čelu svake cjeline – gotski comes –
zapovijeda gotskom vojnom posadom –
upravlja i civilnom vlašću
• Teodorik ostavio institucije rimske uprave u
provincijama – odvojeni sudovi za Gote i
Romane – zabranjeni meñusobni brakovi
• gospodarski i kulturni uspon u Dalmaciji i
Panoniji pod gotskom vlašću
• salonitanski nadbiskup Honorije II. gradi
križnu baziliku – pokraj starije iz 4. st.
(graditelji biskupi Simferije i Hezihije)
• 530. i 533. – dva crkvena sabora u Saloni –
na saborima sudjeluje i sisački biskup –
dokaz šire jurisdikcije salonitanske
nadbiskupije
• 535. – početak rata izmeñu Istočnog
carstva i ostrogotskog kraljevstva Episkopalni kompleks u Saloni
Gotski rat
• 535. g. – Justinijanove snage zauzimaju
Sirmij – grad je pridružen metropoliji u
gradu Justinijana Prima (u južnoj Srbiji ili
Makedoniji)
• carski vojskovoña Mundo zauzima Salonu –
Goti je odmah preotimaju i šalju pojačanja
• vojskovoña Konstancije dolazi sa novom
snažnom flotom i vojskom s juga – Goti
napuštaju Dalmaciju – do kraja 535. g.
samo P. Savija ostaje u gotskim rukama
• 537. g. – novi gotski pokušaj ponovnog
osvajanja Dalmacije – gotska flota poražena
pred Salonom – gotska se vojska povlači u
Saviju
• Salona i Dalmacija postaju mjesto
prikupljanja carskih četa za Italiju
• u zaleñu – Gepidi 536. g. ponovno osvajaju
Srijem – Langobardi ulaze u Panoniju Primu
i Sekundu – pojava Slavena na Donjem
Dunavu
• 548. g. gotska flota pod Indulfom pustoši
kraj izmeñu Makarske i Salone – zadnji
pohod Gota u Dalmaciji
• Narzes prolazi kroz Dalmaciju pri završnom Gotski rat na karti

pohodu na Italiju 551. g. – 552. osvaja Istru


– 553. rat završen
Hrvatski povijesni prostor u 6. st.
• Dalmacija i Istra – velika razaranja
gradova u ratu – obnova pod novom
upravom
• Istra spada direktno pod Ravenski
egzarhat – gradnja novih crkava:
Eufrazijeva bazilika u Poreču, Sv.
Marija Formoza u Puli – obje
sagrañene zalaganjem ravenskog
nadbiskupa Maksimijana
• obnova Salone i drugih gradova u
Dalmaciji – novi uzlet u priobalnom
dijelu Dalmacije
• od 547. g. – snažnije provale Slavena
na Dunavu – 558.: prodiru do Termopila
i Galipolja
• 547/548. g. – Langobardi pod
Audoinom naseljavaju meñurječje Save
i Drave – uz Justinijanovu dozvolu
• 567. g. Langobardi (Alboin) i Avari
uništavaju gepidsko kraljevstvo
(Kunimund) u Bačkoj i Srijemu Unutrašnjost Eufrazijeve bazilike u Poreču

• Avari jačaju – 568. g. Langobardi sele


iz avarskog susjedstva u Italiju
Hrvatski povijesni prostor u 6. st.
• Avari i Slaveni zauzimaju cijelu Panoniju –
osim bizantske Sekunde – Podunavlje je
postalo središte avarskog kaganata
• 568. – 582. g. – izmjenični sukobi i pregovori
oko plaćanja danka izmeñu Bizanta i Avara
oko Panonije Sekunde i Sirmija – 582. g.
Bizant prepušta Sirmij i Sekundu Avarima
• Slaveni se naseljavaju uz Savu, Dravu,
Blatno jezero – prodiru duboko u alpska
područja (Norik)
• od 578. g. Slaveni iz Sklavinije u Vlaškoj
prelazeći Dunav neprestano ugrožavaju
Bizantsko carstvo – 584. Slaveni prodrli do
Soluna
• 592. g. car Mauricije – protjerao Avare s
desne obale donjeg Dunava i Trakije –
očistio Balkan od Slavena
• 593. – 597. g. bizantski stratezi Prisko i
Petar s promjenjivim uspjehom ratuju protiv
Sirmij
Slavena u na lijevoj obali Dunava
• 597. g. avarski kagan Bajan pošao na
rimsku Dalmaciju – bizantske snage ga
poražavaju negdje na prostoru današnje
Bosne
• 599. g. avarsko-slavenske čete provaljuju
preko Dalmacije i Istre sve do Italije
Hrvatski povijesni prostor u 7. st.
• oko 600. g. papa Grgur I. javlja solinskom
biskupu Maksimu o slavenskom prodiranju
kroz istarski prolaz
• 601. g. nove vijesti o takvim provalama u Istri
– iste godine bizantske snage na Tisi zarobile
8 000 Avara i Slavena
• 611. g. nove provale Avara i Slavena u
Dalmaciju, Istru i Italiju
• 610. – 641. g. – u vrijeme cara Heraklija –
Slaveni masovno prodiru na Balkan – naselili
Dalmaciju, Meziju, Trakiju i Grčku sve do
Peloponeza
• stradavanje mnogih gradova: Singidun,
Skardona, Delminij, Narona, Epidaur i Salona
– stanovništvo bježi na otoke – naseljavanje
Dioklecijanove palače
• oko 614. g.: tradicionalna datacija pada
Salone i propasti rimske (bizantske) Dalmacije
– vjerojatnije se to dogodilo desetljeće poslije
• u ovom turbulentnom razdoblju – propast
antičke civilizacije u većem dijelu Dalmacije –
moguće i doseljenje Hrvata u ovo vrijeme Dioklecijanova palača

• oko 641. g. – papa Ivan IV. šalje opata


Martina u Istru i Dalmaciju – Martinov
zadatak: otkup crkvenih relikvija i zarobljenika
od pogana – vj. Slavena
Kasna antika na Mediteranu – izmak antike na
hrvatskom povijesnom prostoru
• Literatura:
Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba
hrvatske kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91
Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata
I: Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 –
38
McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York:
Cambridge University Press, 2007
Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004
Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007
Povijest, sv. 5, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007
Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih
knjiga, 1925
The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest,
Lexington: Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980
The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,
Oxford: Oxford University Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 7, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974