You are on page 1of 10

Kasno carstvo

Zapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeđi

Vojnički carevi
• 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na
germanskom limesu
• 235. – 285. g.: razdoblje vojničkih careva – kaos i grananski ratovi – propadanje države u
svim vidovima
• vojni zapovjednici (uglavnom barbari s granice) – izmjenjuju se kao carevi – grananski
ratovi careva i protucareva po cijeloj državi
• u slijedećih 50 godina; samo jedan car od njih tridesetak doživio prirodnu smrt – ubili ih
protucarevi ili njihova vlastita vojska
• povremeni raspad države na nezavisne dijelove – pojedine provincije ili više njih – 262. –
272. g.: palmirska država – Zenobija i Valbalat – uzurpatorska država obuhvaćala Bliski
istok, Egipat i Malu Aziju
• raste barbarski pritisak izvana: Alamani, Goti, Vandali, Franci, Langobardi – prodiru
duboko u državu – limes zapušten i u rasulu – anarhija i opći kaos
• Alamani i Franci – Rim napušta 260 .g. područje s desne obale Rajne – tek Dioklecijan
ponovno uspostavlja čvrsti limes na Rajni
• od 240. g. – Goti upadaju u Rimsko Carstvo preko donjeg toka Dunava – s brodovima
prolaze kroz Bospor i pljačkaju grčke otoke
• Trajan Decije (249. – 251. g.) – ronen kod Sirmija – poginuo u borbi s Gotima i Karpima u
Dobrudži (SI Bugarska)
• 270. g. – Klaudije II. Gotički – pobijedio Gote kod Naisa – protjerao ih s Balkana
• za vrijeme Aurelijana napuštena Dacija 271/2. g. – prodor Alamana u Italiju 271. g. –
Aurelijan ih uspijeva pobijediti nakon teškog poraza kod Placentije
• Aurelijan protjeruje barbare iz Ilirika, Trakije i Mezije
• uspon sasanidske Perzije na istoku – trajni neprijatelj rimskoj državi – kasnije i Bizantu –
sve do arapskih osvajanja u 6. i 7. st.
• visoki porezi zbog vojnih napora – pljačkanje i razaranje u ratovima – propadanje obrta i
trgovine – osiromašenje stanovništva
• visoka inflacija u državi – obezvrjenivanje novca – pojava naturalne razmjene
• sve više kršćana u državi – protivljenje carskom kultu – novi progoni kršćana pod Trajanom
Decijem
• od 268. g. carevi iz Ilirika: Klaudije Gotički, Aurelijan, Prob – postupan izlazak iz krize i
stabilizacija države
• nakon Karove smrti – Numerijan i Karin proglašeni Augustima – Karin vlada u Rimu –
Numerijan uskoro ubijen na istoku

Dioklecijan na vlasti
• Numerijanovi zapovjednici u Nikomediji – izabiru Diokla (Diocles) za novog cara – uzima
latinizirano ime Dioklecijan (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus)
• 285. g. pobjenuje Karina na rijeci Margus – ostaje jedini car u državi – završetak gran.
ratova i razdoblja vojničkih careva
• Dioklecijan se prihvaća srenivanja stanja u državi – imenuje prijatelja Maksimijana 285. g.
suvladarom (Cezarom) na zapadu Carstva
• odlazi na istok – urenivanje stanja u Siriji i na ist. limesu – pobjeda nad Perzijom – za kralja
Armenije postavlja Tiridata III. odgojenog u Rimu

1
• 286. g. Maksimijan se proglašava Augustom – Dioklecijan se vraća s istoka – obojica ratuju
protiv Alamana na desnoj obali Rajne
• Maksimijan sam srenuje stanje u Galiji i ratuje s uzurpatorom Karauzijem u Britaniji
• Dioklecijan se vraća na istok – usput pobjenuje Sarmate na Dunavu
• 287. g.: Dioklecijan – Iovius; Maksimijan – Herculius

Dioklecijan – uspostava tetrarhije


• 293. g. – uspostava tetrarhije:
– Maksimijan (August) u Mediolanu (Milanu)
– Konstancije Klor (Cezar) u Trieru
– Dioklecijan (August) u Nikomediji – Galerije (Cezar) u Solunu
• Dioklecijan 294. i 295. g. pobjenuje iznova Sarmate – gradi novi sustav utvrda na lijevoj
obali Dunava – nasuprot već postojećim vojnim logorima kao mostobrane – Ripa Sarmatica
• 295/296. g.: novi sukob s Perzijancima – Narzes protjeruje Tiridata III.i pobjenuje Galerija
• Galerije uspijeva 298. g. uz pojačanja s Dunava pobijediti Narzesa i osvojiti Ktesifon – 299.
g. sklopljen mir: Rim dobiva nova područja izmenu Eufrata Tigrisa – Tiridat III. vraćen na
prijestolje u Armeniji
• Dioklecijan u Egiptu pobjenuje uzurpatore Domicijana koji se proglasio Augustom i Ahila
297/298. g.

Dioklecijanove reforme
• Dioklecijan sebe i suvladare prikazuje kao obnovitelje države
• nestanak zadnjih tradicija republike i principata – purpurna odjeća cara i zlatna kruna –
orijentalni način štovanja: proskineza
• Rim gubi značaj kao glavni grad države – senat postaje gradsku organ uprave u Rimu –
Italija postaje jedna od provincija
• teritorijalna reogranizacija države – 4 prefekture (Orientis, Illyrici, Galliarum, Italiae) – 13
dijeceza – 116 provincija
• smanjenje provincija radi bolje kontrole nad činovništvom u njima – odvajanje civilne
(vicarii i praesides) od vojne uprave (duces)u provincijama
• reforma grananskog pravnog sustava – kraj klasičnog perioda rimskog prava
• kodifikaciju carskih konstitucija – dva pravnika porijeklom s istoka – Gregorianus (Codex
Gregorianus 291. g.) i Hermogenianus (C. Hermogenianus 295. g.)
• reforma vojske – povećanje broja vojnika s 390 000 (cca. 285. g.) na oko 580 000 za
njegove vladavine
• 1:25 (omjer vojnici : muškarci) – raste na 1:15
• konjaništvo – osnova vojske – bolja pokretljivost – oklopljeni konjanici i konjanici-strijelci
– većinu vojske čine barbari (ponajviše Germani)
• gospodarstvo u službi vojske – zabrana napuštanja pojedinih zanimanja – obavezno
nasljenivanje
• znatno pojednostavljenje poreznog sustava – capita i iuga: po glavi i po zemlji
• monetarna reforma 293. g. – pokušaj obuzdavanja inflacije – uvonenje novih novčanih
nominala
• neuspjeh novog sustava – 301. g. car prepolavlja vrijednost novca ediktom – devalvacija
• Dioklecijan odredio najviše cijene pojedinih proizvoda u cijeloj državi – maksimizacija
cijena – edikt De pretiis – vrlo štetna odluka za slobodno tržište

2
Kraj Dioklecijanove vladavine
• zalagao se za povratak starorimskih tradicija – progoni istočnjačke kultove – uključivo i
kršćane od 299. g.
• 303. g. – izdaje u Nikomediji “Edikt protiv kršćanstva” – uzrok: protivljenje kršćana
carskom kultu i deifikaciji – veliki progoni kršćana -nastanak kršćanskih mučenika
• Dioklecijan se 303. g. vraća u Rim – 304.. polazi u pohod na dunavski limes iz Ravenne –
vraća se u Nikomediju
• abdicira 305. g. zbog bolesti – povlači se u palaču kod Salone – umro vj. 311. g. –
Maksimijan se takoner povlači na imanja u Kampaniji
• zapad: Konstancije Klor (August) – Sever (Cezar)
• istok: Galerije (August) – Maksimin Daja (Cezar)
• Dikolecijanova ostavština – apsolutna monarhija – tetrarhija – definitivni kraj principata –
uvod u novi sistem koji će se razviti za Konstantina: dominat

Konstantinov uspon
• 306. g. umire Konstancije Klor – Konstantin novi August – proglašen od britanskih legija
• u Rimu – Augustom proglašen Maksencije – Maksimijanov sin
• Sever – isprva takoner želi postati August – odriče se vlasti 307. g. – Maksencije ga
pogubljuje
• 308. g. – sastanak careva u Karnuntu – zapad: Licinije (August), Konstantin (Cezar) – istok:
Galerije (August), Maksimin Daja (Cezar)
• Maksencije – uzurpator u Italiji – protjeruje oca Maksimijana koji bježi Konstantinu koji ga
daje pogubiti 310. g.
• 311. g. – Galerijeva smrt – neposredno prije ukida edikt o progonu kršćana
• 312. g. – Konstantin kreće na Maksencija – bitke: Torino, Verona, Milvijski most – In hoc
signo vinces – poraženi Maksencije se utapa u Tiberu
• Konstantin podiže na forumu svoj kip s križem – znak pobjede – izjednačava kršćanstvo sa
starim vjerovanjima koja ne dira – zadržava titulu Pontifex Maximus

Konstantin i Licinije
• 313. g. Milano – Konstantinov edikt o vjerskoj toleranciji – pridobiva kršćane: početak
povezivanja države i crkve
• Licinije u savezništvu s Konstantinom – uklanja Maksimina Daju na istoku – postaje istočni
August
• 314. g. počinje sukob Konstantina i Licinija – bitka kod Cibala – Licinijev poraz – sklopljen
sporazum – iliričke provincije prelaze pod Konstantinovu vlast – Licinije ostaje na vlasti na
istoku
• Konstantin – brani limes od Germana i Sarmata – Licinije na istoku vodi protukršćansku
politiku – novi sukob s Konstantinom
• 324. g. – bitke kod Hadrianopola i Krisopola – Licinije poražen i interniran – ubijen 325. g.
• Konstantin Veliki – ostaje jedini vladar u cijelom Carstvu
• proglašava svoje sinove Cezarima: Krisp i Konstantin II. 317. g. – Konstancije II. 324. g. –
Konstans 333. g.

3
Konstantinove reforme
• centralizacija uprave i vlasti – težnja k apsolutnoj monarhiji – daljnje razvlašćivanje senata
• zadržava Dioklecijanovu podjelu države – novo – tri prefekture u Carstvu: istočna, zapadna,
središnja
• strogo oporezivanje – razrezivanje poreza po veličini i kvaliteti zemljišnog posjeda – svake
5. godine
• nova prijestolnica – Konstantinopol (nekadašnji Bizancij) – 330. g.
– strateški položaj
– simbolika novog kršćanskog Rima
– zabranjeni stari kultovi
– gradnja brojnih crkava
– unutarnja organizacija po uzoru na Rim – senat, Kapitol, besplatna opskrba žitom
• Rim i Konstantinopol odvojeni od teritorijalnog ustroja države – upravu u njima drže 4
senatska prefekta – vojna i civilna vlast
• car postaje Kristov zastupnik – gospodar države i crkve – dominat (dominus) – apsolutni
vladar – zadržana poganska božanska obilježja vladara – orijentalni dvorski ceremonijal
• 328. i 332. g. – Konstantin II. pobjenuje Alamane i Gote – novi napad Perzijanaca

Konstantinovi nasljednici
• 337. g. – Konstantin umire u Nikomediji – sahranjen u Konstantinopolu
• vlast preuzimaju 3 sina – Konstantin II., Konstancije II. i Konstans – uskoro počinje njihov
menusobni sukob
• Konstantin II. – pogiba 340. u bici protiv Konstansa kod Akvileje
• 340. – 350. g. – Konstans na zapadu – Konstancije II. na istoku – stalni napadi Germana,
Sarmata i Perzijanaca
• 350. g. – Magnencije Magnus detronizira i ubija Konstansa
• 351. g. Konstancije II. poražava Magnencija kod Murse i 353. g. u južnoj Galiji –
samoubojstvo Magnencija – Konstancije II. ostaje jedini vladar do svoje smrti 361. g.
• car postaje Julijan – Konstancijev nećak – pobornik neoplatonizma i stare rimske religije
• nastoji potisnuti kršćanstvo i obnoviti stara vjerovanja – Apostata (otpadnik) – pogiba 363. u
borbi sa Sasanidima
• 363. g.: Flavije Jovijan – opoziva Julijanov edikt protiv kršćanstva – prepušta Perzijancima
područja istočno od Tigrisa i Armeniju – Jovijan umire 364. g.

Valentinijan i Valent
• vojska izabire dvojicu braće – panonskih vojnih zapovjednika za Auguste
• Flavije Valentinijan (364. – 375.) na zapadu – Flavije Valent (364. – 378.) na istoku
• Valentinijan uspijeva održati limes na Rajni i Dunavu – 364. – 368. g.: prodire na desnu
obalu Rajne – rezidenciju seli u Trier
• 370. g. – pohod protiv Pikta u Britaniji – vodi ga vojni zapovjednik Teodozije – budući car
• 372. – 375. g.: ustanak u Mauretaniji – 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska
vojska potisnuta iza Drave
• Valentinijan i Teodozije uspijevaju potisnuti napadače i uspostaviti limes
• Valentinijan umire 375. g. – nasljednik sin Gracijan
• Istočni i Zapadni Goti potisnuti od Huna – pokreću se prema Carstvu – 376. g. Zapadni Goti
(Vizigoti) naseljavaju se kao federati u Meziji – uz dozvolu Valenta – njih 70 000
• uskoro pobuna zbog sukoba s carskom upravom – kreću pod Fritigernom na Carigrad
• Gracijan zauzet borbama s Alamanima – ne može pomoći Valentu
• Valent pogiba u teškom porazu rimske vojske kod Hadrijanopola 378. g.

4
Teodozije i protivnici
• Gracijan postavlja Teodozija za Augusta na istoku
• Teodozije uspijeva potisnuti najopasnije skupine Gota s Balkana – dio Gota ulazi u sastav
rimske vojske
• novi federatski ugovor: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna
autonomija, oslobonenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice
• Teodozije zabranjuje poganske kultove – 391. g. proglašava kršćanstvo državnom religijom
• na zapadu – Magnus Klement Maksim s britanskim i galskim legijama – pobuna protiv
Gracijana – Gracijan pogiba kod Lugdunuma
• germanske čete izabiru Gracijanova polubrata Valentinijana II. za cara 383. g.
• Teodozije ga priznaje – pomaže mu u ratu protiv Maksima – Maksim poražen kod Siscije i
Petovija – zarobljen kod Akvileje
• Valentinijan II. – uz pomoć Franka Arbogasta poražava i Maksimovog sina Viktora
• 392. g. – Valentnijan II. ubijen – Arbogast proglašava Eugenija carem na zapadu –
Teodozije ga ne priznaje

Podjela Carstva
• 394. g. – bitka kod Vipave (Frigidus) u Sloveniji – poraz i smrt Eugenija i Arbogasta
• Teodozije ostaje jedini car – prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – na dvije upravne
cjeline iste države – nije mislio na podjelu na dvije države
• dvojica Teodozijevih sinova postaju carevi – istok: Arkadije (Konstantinopol) – zapad:
Honorije (Milano, Ravenna)
• imenuje regente – na istoku prefekt Rufin – uskoro zamijenjen Eutorpijem – njega
nasljenuje Got Gainas (magister militum) – regent na zapadu: Vandal Stilihon (magister
militum)
• na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima – u Carigradu raste
otpor barbarima u vojsci i na položajima – sve veći raskol izmenu Istoka i Zapada

Dalmacija i Panonija u 3. st.


• 235. g. – Maksimin Tračanin – vlada u Sirmiju
• Trajan Decije (249. – 251. g.) – ronen u Sirmiju – poginuo u borbi s Gotima
• 258. g. – kod Murse bitka Galijena (260. – 268. g.) i Ingenua (Ingenuus) – poraz i smrt
Ingenua
• Galijen i protucar Regalijan takoner ratuju u Panoniji za prijestolje
• oko 265. – Galijen osniva kovnicu novca u Sisku
• Klaudije II. Gotički (268. – 270. g.) – ronen u Sirmiju – pobijedio Gote kod Naisa 269. i
protjerao ih s Balkana
• Aurelijan (270. – 275. g.) – pobijedio u Panoniji na Dunavu Gote, Vandale i Gepide – 271.
napušta Daciju – protjerao barbare iz Ilirika i Trakije
• Prob (276. – 282. g.) – takoner iz Sirmija – srenuje stanje u Panoniji – protjeruje Vandale
s Dunava – ubijen u Sirmiju
• ponovno mir u Dalmaciji – smirivanje stanja u Panoniji – Marko Aurelije Kar (282. – 283.
g.) pobjenuje Sarmate u Panoniji
• nakon razdoblja vojničkih careva – Panonija teško opustošena – Dalmacija u znatno boljoj
poziciji – Carstvo u lošem stanju
• 284. g. Dioklecijan – proglašen novim carem Galijen

5
Dioklecijanovo razdoblje
• Dioklecijan boravi u Sirmiju 290. – 291. g. – ratuje protiv Vandala, Gota i Sarmata
• 293. g. – uspostava tetrarhije – Sirmij postaje jedno od carskih sjedišta – Galerije provodi
Dioklecijanove reforme u Panoniji – modernizacija limesa, vojne i civilne reforme, podjela
provincija
• 295. god. nova podjela provincija
• podjela iliričkih provincija:
– Gornja Panonija: Pannonia Prima (Savaria
– Szombathely) i Pannonia Savia (Siscia)
– Donja Panonija: Pannonia Valeria (Sopianae – Pečuh) i Pannonia Secunda (Sirmium)
– Dalmacija: Dalmacija (od Raše do Budve) i Prevalitana – Praevalis (Skodra)
• sve četiri Panonije, Dalmacija i dva Norika – 8. (Ilirička ili Panonska) dijeceza, kasniji
Zapadni Ilirik – podrenena prefekturi Italije i Ilirika (u Konstantinovo doba)
• Prevalitana ulazi u 7. (Dačku) dijecezu – spada pod prefekturu Ilirik (u Konstantinovo
doba), kasniji Istočni Ilirik

Dioklecijanovo razdoblje
• 299. – 311. g. – Galerije pobjenuje Sarmate tri puta na dunavskom limesu – stabilno stanje u
Panonijama
• 303 – 306. g. – progoni kršćana u Dalmaciji i Panonijama
• mučenici:
– Salona: Sv. Dujam (Manstirine), Sv. Anastazije
– Siscija: Sv. Kvirin – mučen i ubijen u Savariji
– Sirmij: Sv. Donat, Sv. Irenej, Sv. Anastazija, Sv. Hermagora, Sv. Fortunat, petorica klesara
(bačeni u olovnim sanducima u rijeku)
– Cibale: Sv. Polion
• Dioklecijan za vrijeme aktivnog vladanja gradi palaču kod Salone – današnji Split
• povlači se u nju nakon abdikacije zbog bolesti 305. g. – živi ondje do svoje smrti 311. g.

Dalmacija i Panonije u 4. st.


• 308. g. – Licinije kao novi August dobiva pod upravu Ilirik na sastanku careva u Karnuntu
• 314. god. – bitka izmenu Licinija i Konstantina kod Cibala – pobjeda Konstantina – iliričke
provincije postaju dio zapadnog dijela države – Sirmij postaje Konstantinovo sjedište
• 322. g. – značajna Konstantinova pobjeda nad Sarmatima u Panoniji – urenenje limesa –
gotski napadi na Dunavu
• poslije Konstantinovog edikta o vjerskoj toleranciji – razvoj crkvene organizacije u
Dalmaciji i Panoniji
• biskupska središta u Dalmaciji: Salona (od 2. pol. 3. st.), Narona, Arba, Jader, Skardona,
Epidaur, Bistue Nova – nadbiskupski naslov se pojavljuje tek od 6. st. (Salona)
• biskupska središta u južnoj Panoniji: Siscija, Sirmij, Mursa, Cibale, Basijane – sirmijska
biskupija postaje metropolija
• 351. g. – sukob Konstancija II. i protucara Magnencija – Konstancijeva pobjeda kod Murse
– Magnencije izvršava samoubojstvo
• nakon 351. g. – Konstancije II. često boravi u Sirmiju – 357/358. g. uspješno ratuje protiv
Kvada i Sarmata – proglašava arijanstvo službenom religijom
• 361. Julijan kao novi car ulazi trijumfalno u Sirmij
• 365. g. – susret Valentinijana i Valenta u Sirmiju – dogovor oko rata s barbarima

6
• 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta južno od Drave –
velika razaranja u Panoniji Primi i Valeriji
• Valentinijan ponovno dogranuje utvrnenja na panonskom limesu – promatračnice i zidovi
• 375. – 378. g. – Valentinijan II. vlada u Sirmiju
• 378. g. – nakon Valentovog poraza i pogibije kod Hadrijanopola – Vizigoti pustoše Meziju i
Panoniju
• 379. g.: Teodozije proglašen carem u Sirmiju
• novi federatski ugovor s Gotima: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne
povlastice: puna autonomija, oslobonenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice
• 388. g. Teodozije pobjenuje uzurpatora Maksima – kod Siscije uz pomoć hunskih federata –
kod Petovije uz pomoć Ostrogota i Alana
• 395. g. – Teodozije prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – Dalmacija i sve četiri
Panonije ulaze u zapadni dio carstva – Sirmij sjedište Zapadnog Ilirika – Prevalitana postaje
dio Istočnog carstva
• 396. g. Vizigoti (Alarih) pljačkaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju – zapadni magister
militum Stilihon ih smiruje – Alarih postaje magister militum za Ilirik

Gradovi u iliričkim provincijama


• gradovi u provincijama – kolonije i municipiji – različit stupanj grananskih prava
• kolonije – naselja rimskih i italskih naseljenika ili vojnih veterana – puno granansko pravo
• municipiji – djelomično granansko pravo – obično naselja saveznika ili pokorenog lokalnog
stanovništva koje je dobilo lokalnu samoupravu
• lokalne zajednice koje su stekle civitet – niži stupanj samouprave
• gradovi – nositelji romanizacije – centri političkog života, društvenog i gospodarskog
razvoja
• uprava gradova – na čelu duoviri – po uzoru na dva konzula – mandat od 1 godine – bira ih
općinsko vijeće
• dva edila: javna sigurnost
• kvestori: financijski poslovi
• općinsko vijeće(Ordo decurionum)– vijećnici birani prema imovini (cenzusu) – biraju ih
duoviri quinquenales
• kolonije na Jadranu:
– Martia Iulia Salona i Narona – za Cezara
– Colonia Pola pietas Iulia – 43. g. pr. Kr.
– Iader i Epidaurum – za Augusta
– Colonia Iulia Parentium – za Tiberija
– Colonia Claudia Aequum – za Klaudija
– veteranska kolonija – prva u unutrašnjosti (Čitluk kod Sinja)
• kolonije u Panoniji:
– Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia Sirmium – za Vespazijana
– Colonia Aelia Mursa – za Hadrijana
– Colonia Aurelia Cibalae – za Septimija Severa ili Karakale
• municipiji na Jadranu: Issa, Tragurium, Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria (Varvarini),
Nedinum (Neditae), Asseriates (Asseria)
• municipiji u Panoniji: Andautonia (Ščitarjevo), Aquae Balissae (Municipium Iasorum –
Daruvar), Iovia Botivo (Ludbreg)
• u gradovima – javne izgradnje po uzoru na Rim i italske gradove
• bedemi – važni za sigurnost grada – služe i kao dokaz prestiža grada – javna financiranje –
često financirani od careva ili viših dužnosnika – dio grada ostaje izvan bedema: predgrana

7
• vodovodi i cisterne – javni objekti – dokaz civilizacijske razine
• teatri i amfiteatri – sačuvan teatar u Puli i Saloni – amfiteatri u Puli, Saloni i Burnumu – kod
ovih objekata česte carske donacije
• terme (kupališta) – javna mjesta – važna za društveni život – često donirana od bogatih
pojedinaca
• bazilike i kurije – javna izgradnja – ponekad i privatna donacija
• hramovi – javna i privatna izgradnja – sačuvani hramovi: Augustov hram u Puli, Zadar, Split
• Salona i Sirmij – dva najvećai najrazvijenija grada na našem povijesnom prostoru
• u Sirmiju kasnije sagranena carska palača i hipodrom – kraj Salone sagranena
Dioklecijanova palača – oba grada dobivaju carski značaj
• Salona – sjedište provincije Dalmacije – prije i Ilirika
• uz sjedište provincije važni i konventi – sudbeno-upravna središta – namjesnik provincije u
odrenene dane u pretoriju svakog konventa vrši sudovanje
• u Dalmaciji – tri konventa:
– za Liburniju i Japode: Skardona
– za središnji dio Dalmacije – Salona
– za južni dio – Narona
• Siscija postaje važan centar u kasnoj antici – 3. i 4. st. – važna kovnica novca – osnovana za
Galijena oko 265. g. – traje do vladavine Arkadija (395. – 408. g.)
• Sirmij – kovnica radi: 324. – 328. i 351. g. do Arkadija

Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama


• ceste – gradnje prvenstveno radi vojnih potreba i državnih interesa – omogućuje brzo
kretanje vojnika prema zadanom odredištu – strateški značaj
• uz izgradnju – vrlo važno je i njihovo održavanje – mnogi dokazi govore o tome – miljokazi
raznih careva na istom pravcu
• Akvileja – ishodište cesta prema Dalmaciji i Panoniji
• važni prometni pravci:
– Akvileja – Nauport – Emona – Celeja
– Petovij – Savarija – Karnunt
– Petovij – Akva Viva – Mursa – Cibale-Sirmij – Singidun – Nais – Serdika
– Filipopol (Plovdiv) – Hadrijanopol (Jedrene)
– Konstantinopol
– cesta uz dunavski limes – od Vindobone nizvodno uz Dunav
– Karnunt – Petovij – Akva Viva
– Andautonija – Siscija – Salona
– Emona – Neviodun – Siscija – Servicij
– Marsonija – Cibale – Sirmij
– Akvileja – Parencij – Pola – Albona
– Tarsatika – Senija – Vratnik – Siscija
– Senija – Arupij – Burnum – Salona
– Narona – Epidaur – Rizinij – Dirahij – Via Egnatia – Solun
• izgradnja cesta u Dalmaciji – najveća zasluga upravitelja provincije Publija Kornelija
Dolabele (14. – 20. g.)
• Salona – ishodište cesta u Dalmaciji – 5 glavnih pravaca:
– Salona – Tragurij – Danilo (Rider)
– Skardona – Jader
– Salona – Andetrij (Muć) – Burnum – Jader ili prema Arupiju i Seniji ili dolinom Une
preko Retinija (Golubić) prema sjeveru i Sisku

8
– Salona – Ekvum – Salvij – Servicij (Bosanska Gradiška)
– Salona – Tilurij – Bistua Vetus (Bugojno)
– Domavia (Srebrenica) – Drina – Sirmij
– Salona – Bigeste (Ljubuški) – Narona
– Epidaur – Olcinij – Dirahij – Via Egnatia
• osim cestovnih prometnih pravaca – velika važnost rijeke
• Krka: plovidba do Skardone i Burnuma – Neretva: do Narone
• panonski plovni put: Nauportus (Vrhnika) – Ljubljanica – Sava – Dunav
• važne luke: Nauport, Neviodun, Andautonija, Siscija, Servicij
• ostale plovne rijeke: Drava, Kupa, Una, Sana, Bosut

Gospodarski život
• gradovi – nositelji gospodarskih aktivnosti u obje provincije – gradsko obrtništvo i
manufakture
• obrtnici u gradovima – udruženi u kolegije (collegii):
– collegium fabrum – kovači
– collegium fabrum Veneris – zlatari
– collegium dendroforum – tesari
– collegium lapidariorum – klesari Rimski kovač
– collegium aeneatorum – glazbenici
– collegium purpurariorum – bojadiseri purpurom
– collegium naviculariorum – lanari (u Sisku)
• trgovina – unutarnja i vanjska
• vanjska trgovina – izvan Carstva – samo na odrenenim mjestima na limesu
• zabrana izvoza van Carstva za oružje, željezo, vino, ulje, žito, sol, zlato
• za svaki uvoz u provinciju se plaća carina – portorium – u iliričkim provincijama 2,5
• rudarstvo – važan izvor državnih prihoda
• vanenje metala – na potezu od današnje Banovine u Hrvatskoj preko bosanskog gorja do
Srebrenice i rijeke Drine
• rudarstvo – jaka predrimska tradicija – ilirska i ponajviše keltska
• zlato – ispiranje i kopanje – porječje Vrbasa, Fojnice i Lašve
• srebro – Domavia i Argentaria: Srebrenica – cesta od Salone do Argentarije: Via Argentaria
• srebrni rudnici poznati i u sjevernoj Panoniji
• olovo – Plumbum (današnje Olovo u BiH)
• željezo – Topusko, Gvozdansko, Ljubija, Sanski most, Japra, Fojnica, Visoko, Vareš
• rudnici željeza na Banovini i SZ Bosni u službi sisačkih radionica za obradu željeza – oružje
i orune za potrebe okolnih provincija i vojske na limesu
• kamenolomi: Kirmenjak kod Poreča, Vinkuran kod Medulina, Trogir, Brač (Splitska, Škrip),
Čiovo, Medvednica, Fruška Gora
• kamena sol: Ad Salinas (Tuzla)
• poljoprivreda – napredak pod rimskom vlašću: uvonenje novih kultura – bolja obrada zemlje
– veći prinosi
• villae rusticae – osnovne jedinice poljoprivredne proizvodnje – u Istri i na Brijunima postoje
i velike latifundije – neke vj. u carskom vlasništvu
• jadranska obala – mediteranske kulture – ponajviše masline i vinova loza – ove kulture
uvedene kod nas od grčkih kolonista – širenje na veće površine uz obalu
• Panonija – oranice, pašnjaci i šume – krčenje šuma radi dobivanja obradivih površina
• u blizini Sirmija sredine 3. st. – velika carska imanja – car Prob sadi vinovu lozu na Sirmij
• dinarski planinski prostor – zadržavanje tradicionalnog transhumantnog stočarstva

9
Duhovna sfera života u Dalmaciji i Panoniji
• s rimskom državom – prodor rimskog državnog kulta – posebno u gradskim sredinama
naseljenim italskim doseljenicima
• kontakt s religijskim vjerovanjima starosjedilačkog stanovništva
• povezivanje i identifikacija starih božanstava s novim rimskim
• antički Silvan identificiran s sličnim domaćim božanstvom – božanstvo voda i izvora Bind
izjednačen s Neptunom
• nastavak štovanja starih riječnih božanstava – Savus, Dravus, Danuvius
• pojava istočnjačkih kultova: Mitra, Kibela (Magna Mater), Izida, Serapis
• prvi tragovi kršćanstva u Dalmaciji potkraj 1. st. – pojedinačne općine
• u drugoj polovici 3. st. – osnutak salonitanske biskupije – mučeništvo Sv. Venancija (prvi
salonitanski i dalmatinski biskup) u Delminiju – oko 257. g.

10