You are on page 1of 40

ATENA I SPARTA: usporedna povijest

GRCI I KELTI na hrvatskom


povijesnom prostoru
Karta antičke Grčke
Arhajsko doba u Grčkoj – Atena
• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela
mikenska tradicija – atenska akropola
postaje središte novog polisa
• sinekizam – okupljanje stanovništva u
podnožju akropole
• uklanjanje monarhije – arhonti: trojica s
vlašću od jedne godine – areopag:
aristokratska skupština
• od 683. g. pr. Kr. – popis arhonata
• Kilonov pokušaj uvoñenja tiranije – 632. g.
pr. Kr.
• Drakonovi zakoni – 621. g. pr. Kr. –
popisivanje zakona – dotada običajno Solon

pravo – put ka jednakosti grañana –


uvoñenje strogih kazni
• kraj 7. st. pr. Kr. – sve veće napetosti u
društvu – eupatridi drže vlast na temelju
plemenitog porijekla
• sitni seljaci – šestinaši (daju 1/6 prihoda)
veleposjednicima – sve teža ekonomska
ovisnost – dužničko ropstvo čitavih obitelji
– teška situacija u društvu
• arhont s izvanrednim ovlastima – Solon
594/593. g. pr. Kr. – ukida dužničko
ropstvo – izravnava sve dugove (sisahtija) Atenski areopag
Arhajsko doba u Grčkoj – Atena
• uvodi gornju granicu veleposjeda – početak
kovanja novca (srebro iz Lauriona) – novi
propisi o mjerama, utezima – promicanje obrta
– uspon Atene kao trgovačkog središta –
konkurencija Korintu
• Solon – uspostava timokracije – podjela
grañana na 4 imovna razreda – prihod u
mjerama žita
– 1. razred: 500 mjera Atenski novac
– 2. razred: 300 mjera
– 3. razred: 150 – 200 mjera
– 4. razred: bez prihoda
• učešće u vlasti prema imovnom cenzusu – svi
glasaju u narodnoj skupštini – vijeće 400
(bule): samo prva tri razreda – 2. i 3. razred:
niže službe, 1. razred: 9 arhonata
• areopag: vrhovna nadzorna vlast – sud za
krvne delikte
• nakon Solona – stranačke borbe –
nezadovoljstvo zemljoposjednika, siromašnih
seljaka i obrtnika
• Pizistrat – tiranida: 546. – 527. g. pr. Kr. –
oslonjen na siromašnije slojeve – indirektno
ojačao Solonov poredak – gospodarski i
kulturni uspon Atene – keramika proizvodnja,
trgovina, vodovod u Ateni, Panataneje Atenska crnofiguralna keramika
Arhajsko doba u Grčkoj – Atena
• sinovi Hiparh i Hipija – nasljednici vlasti –
Hiparh ubijen 514. g. pr. Kr.: Harmodije i
Aristogiton – Hipija svrgnut 510. g. pr. Kr. –
uz pomoć Spartanaca
• daljnje borbe za vlast – Isagora: zalaže se
za oligarhiju – potpora Sparte: kralj
Kleomen
• Klisten pobjeñuje Isagoru i Kleomena 510.
g. – zbog ugroženosti simbolično se
pokorava Perzijancima
• Klisten – 508/507. g. pr. Kr. – dokida staru Ostrakiza – keramički ulomci s
plemensku podjelu – novi ustroj: 10 imenima potencijalnih tirana
teritorijalnih fila – daju predstavnike u vijeće
500 (bule) – svaka fila daje po jednu
falangu i konjanički odred
• postavljeni temelji stvarne ravnopravnosti
grañana i osnove demokracije – u narodnoj
skupštini svaki grañanin može davati
prijedloge i glasati o drugim prijedlozima
• uvoñenje ostrakizma – nominiranje
potencijalnih tirana – osoba s najviše
glasova je preventivno prognana na 10
godina
• daljnji gospodarski i kulturni uspon – Atena
postaje središte grčkog svijeta – 506. g.
atenska pobjeda na Halkidom Tiranoubojice: Harmodije i Aristogiton
Arhajsko doba u Grčkoj – Sparta
• doseljenje Dorana – potiskivanje starog
stanovništva – podjela društva na
slobodne grañane (spartijati), slobodne
seljake (perijeci) i helote (državni robovi)
• vojno ustrojeno društvo – stalna ratna
sprema – žestoka vojna obuka
• Sparta – nastala od 4 sela – oko 900. g. Mitski spartanski kralj
i zakonodavac Likurg
pr. Kr. – osvojenje preddorske utvrde
Amiklaje oko 760. g. pr. Kr. – početak
širenja teritorija polisa
• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na
čelu države
• 8. i 7. st. pr. Kr. – mesenijski ratovi –
širenje teritorija nad južnim Peloponezom
• pobuna vojnika nakon ratova – traže veća
prava – dva kralja ostaju vojni
zapovjednici u ratu – u vrijeme mira vlada
pet efora i geruzija (vijeće staraca) –
slobodni Spartanci: jednaki (homoioi) čine
narodnu skupštinu koja potvrñuje ili odbija
zaključke
• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki
polis – sredinom 6. st. pr. Kr. s Tegejom
sklapaju savez – pridružuju se Mantineja,
Orhomen, Korint, Megara i Egina –
Peloponeski savez – traje jedno stoljeće Spartanski teritorij
Delsko-atički pomorski savez
• nakon ratova s Perzijancima – Atena i
Sparta izlaze kao glavne grčke sile
• 478. g. pr. Kr.– Temistoklo gradi
zidine oko Atene – 6 km duljine-
planira povezati i Pirej – Sparta i
Egina protiv izgradnje
• Sparta se povlači iz daljnjeg ratovanja
sa Perzijancima – Atena preuzima
vodstvo – 478/477. g.: Delsko-atički
pomorski savez
• Del – sjedište zajedničkog savjeta i
centralna blagajna
• blagajnom upravlja 10 atenskih
činovnika: kolegij helenotamija
• u savez je uključena većina obalnih i
otočnih egejskih gradova – Atena vodi
glavnu ulogu i kontrolira situaciju
• jačanje saveza u 70-im i 60-im
godinama 5. st. – Atena postaje
najjača sila na Egeju – pomorski
aspekt
• Sparta – predvodi Peloponeski savez Temistoklo
– vodeća kopnena sila grčkog svijeta
• Temistoklo – predviña sukob Atene i
Sparte oko prevlasti
Delsko-atički pomorski savez
• 471. g. – Temistoklo: sukob sa Sparti
prijateljski naklonjenim aristokratom
Kimonom (Miltijadov sin) – prognan
ostrakizmom u Arg
• Temistoklo iz Arga bježi pred
Spartancima u Perziju – postaje
perzijski upravitelj u Magneziji do
smrti 450. g.
• Kimon preuzima vodstvo u Ateni u
slijedećih deset godina
• Pauzanije – perzijski kralj – pobjednik
kod Plateje – vlada kao samostalan
vladar u Bizanciju od 477. g. –
opozvan od efora – 476. g. protjeran
od strane Delsko-atičkog saveza
• efori ga pozivaju u Spartu – sude mu
za izdaju s Perzijancima – 469. g.
osloboñen – ponovno optužen od
efora za suradnju s helotima – umire Sparta
zazidan u Ateninom hramu u Sparti
468. g.
• u Ateni: sve jače tendencije prema
suodlučivanju demosa
• u Sparti: prevlast efora nad
kraljevima
Korijeni sukoba Atene i Sparte
• 466. g. – pobjeda Kimona nad perzijskom
vojskom i mornaricom kod Eurimedonta na
jugu Male Azije
• 464. g. – prevrat u Perziji: ubijen Kserkso –
Artakserkso I. na vlasti
• Atenjani naseljavaju 10 000 kolonista iz
Atike u Trakiji
• zbog tog poteza Tas (Thasos) napušta
savez – 465. g. napadnut od Atene i
ostatka saveza – Atena beskompromisno
štiti svoje interese
• sve veće spartansko nepovjerenje
• 464. g. – 3. mesenijski rat – potres u Sparti
– pogibija znatnog broja Spartanaca –
ustanak helota i perijeka
• Sparta traži pomoć Atene – strateg Efijalt
odbija pomoći – Kimon: ponovno strateg
Položaj Tasa
462. g. – vodi 4000 hoplita u pomoć
• Spartanaci odbijaju pomoć – Atena
otkazuje savezništvo iz 481. g.
• 459. g. – predaja mesenskih ustanika –
dobivaju pravo da se odsele – prihvaća ih
Atena – spartansko nezadovoljstvo
Klasično razdoblje u Atene
• Kimon u Meseniji – ustavne promjene u
Ateni – areopag gubi sve instrumente
izvršne vlasti
• zadržava funkciju krivičnog suda i nadzor
na vjerskim obredima – bule, narodna
skupština i porotni sud – sve veće značenje
• Kimon pokušao nakon povratka ukinuti
reforme – prognan ostrakzimom 461. g. –
iste godine ubijen Efijalt – Periklo na vlasti
• put prema atenskoj demokraciji
• uvodi dnevnice (dijete) za porotnike,
vijećnike i činovnike – dostupnost tih službi
siromašnima
• odšteta za gubitak vremena zbog posjete
kazalištu – odraz porasta općeg blagostanja
• seljaci se i dalje mogu služiti pravima nego
atenski obrtnici – zbog udaljenosti mjesta
prebivanja
• od 458. – zeugiti mogu biti arhonti – teti i
Periklo
dalje ne
Klasično razdoblje u Atene
• Periklo nastupa kao voña puka –
nepodmitljiv – uživa ugled u puku – prema
Tukididu: atenska demokracija – Periklova
vladavina – vladavina njegovog autoriteta
• atenska demokracija – ostvarenje potpune
ravnopravnosti – izonomija – izravna
demokracija
• muškarci stariji od 20 god. – oko 40 000
ljudi uključenih u demokratsko odlučivanje
• narodna skupština – eklezija – zakonske
odluke, o ratu i miru, davanje grañanskog
prava – svi mogu sudjelovati u radu
skupštine
• vijeće 500 (bule) – birano ždrijebom
• pritanija – odbor pedesetorice – vode
poslove barem 1/10 godine Atenska agora

• helieja – porotnički sud – najmanje 501


porotnik
• 10 stratega – iz svake file po 1
• 9 arhonta – ždrijebom
Klasično razdoblje u Atene
• Atena postaje gospodarska sila
• država kontrolira trgovinu žitom –
spriječene špekulacije
• u južnoj Italiji atenska kolonija u Turiji
444. g. – konkurencija korintskoj
prevlasti
• srebro iz Lauriona – srebrni novac
• izvoz obrtničkih proizvoda – keramika,
metal, tekstil
• zarañeni novac se ulaže u velike
gradnje
• izgradnja utvrñenja oko Atene, Pireja i
Falerona – “Duge zidine” – štite
gradsku vezu s lukom – pružaju zaštitu
svom stanovništvu u slučaju rata
• nove gradnje na razrušenoj Akropoli –
“Duge zidine”
Partenon, Erehtejon, Propileje – vrhunci
grčkog graditeljstva
• korištenje sredstava delsko-atičkog
saveza – 1/6 prihoda za “bogove”
Erehtejon
Propileje

Partenon

Atenska Akropola
Atenska vanjska politika
• Atena od 461. g. – vodi vanjsku
imperijalistička politika
• pobuna u Egiptu protiv perzijske vlasti –
knez Inar traži atensku pomoć – Atenjani
šalju 200 brodova s Cipra 460. g.
• poraz ustanika i Atenjana 456. g. – 454. g.
Periklo prenosi blagajnu Delsko-atičkog
saveza u Atenu zbog perzijske opasnosti
• sa Spartom još bez otvorenog sukoba –
460. g.: Arg i atenski dobrovoljci poražavaju
Spartance
• Megara prelazi na atensku stranu – Korint:
ključan položaj izmeñu Atene i Sparte
• Sparta postaje aktivna u središnjoj Grčkoj –
457. g. pobjeda nad Atenom kod Tanagre –
Atenjani pobjeñuju Beoćane
• Atena osvaja Eginu i spartansko
brodogradilište u Giteionu – atensko
rasipanje vojnih resursa bez prave inicijative
• 451. g. – Kimonov mir sa Spartom – na 5
godina – neriješen status dviju sila
Atenska vanjska politika
• Kimon pokreće novi pohod na perzijsku državu –
umire kod Cipra – atenska pobjeda kod Salamine
450. g. – Cipar izgubljen već slijedeće godine
• 448. g. – Kalijin mir – Perzijanci: neće slati
brodovlje u Egej, poštivanje autonomije grčkih
gradova u Maloj Aziji – Atenjani: neće pomagati
ustanke protiv perz. vlasti
• atički savez: sredstvo izražavanje atenske premoći
– miješanje u unutrašnju politiku i kažnjavanje
buntovnih članova
• novi atenski neuspjesi u središnjoj Grčkoj –
osamostalila se Beotija – pobuna u Fokidi, Lokridi,
Eubeji i Megari – Sparta pomaže Megari –
peloponeske čete upadaju u Atiku Hoplit

• teška situacija u Ateni – Periklo 446. g. sklapa novi


mir sa Spartom – Atena se odriče utjecaja na
Peloponez i središnju Grčkoj
• zacementiran dualizam dviju sila – saveznici s
obiju strana ne smiju mijenjati položaj
• treća stranu su neutralne države – mogu izabrati
stranu
Delsko-atički savez
Peloponeski rat
• Atena pomaže Korkiru u sukobu s matičnim
gradom – Korint potiče Potideju na Halkidici da
istupi iz atičkog saveza – Periklo zatvara
Megari luke saveza
• Sparta objavljuje da su prekršene odredbe
mira iz 446. g. – traži raspuštanje atičkog
saveza – Atena odbija
• Sparta i Pelop. savez objavljuju rat – cilj:
osloboñenje Grka od atenske hegemonije
• tri dijela:
– Arhidamov rat (431. – 421. g. pr. Kr.)
– sicilska ekspedicija (415. – 413. g. pr. Kr.)
– dekelejski rat (413. – 404. g. pr. Kr.)
• Arhidamov rat – spartanski kralj Arhidam
prodire u Atiku – stanovništvo se sklanja iz
“Dugih zidina” – zbog jače mornarice atičkog
saveza Arhidam se povlači
• mornarica saveza napada peloponeske obale
– 430. g.: kuga u Ateni – stradalo 2/3
stanovništva – Periklo gubi pa ponovno dobiva
vlast – umire 429. g. od kuge
Peloponeski rat
• Perikla nasljeñuje Kleon – novi strateg: Nikija
• 421. g. – Nikija i spart. kralj Plistoanakt
sklapaju atičko-spartanski obrambeni savez
na 50 godina trajanja – Atena zadržava atički
savez – Nikijin mir
• Megara, Korint i Teba traže nastavak rata
• u Ateni – Alkibijad (Periklov nećak) traži
nastavak borbe – sklapanje saveza s Argom,
Mantinejom i Elidom – tradicionalni
peloponeski neprijatelji Sparte
• 418. g. – kod Mantineje – poraz atenskih i
argivskih snaga – Sparta ponovno kontrolira
Peloponez
• 415. g. – Segesta i Leontini sa Sicilije traže
atensku pomoć – Alkibijad, Nikija i Lamah:
134 trijere s 20 000 članova posade i još 6 Položaj antičke Sirakuze
400 vojnika – Alkibijad opozvan tijekom puta
– prelazi na spartansku stranu
• napad na Sirakuzu – opsada – Sirakužani
traže pomoć – spartanski kralj Gilip se
iskrcava u Himeri
Peloponeski rat
• Atena: pojačanje od 5 000 ljudi pod
vodstvom Demostena – propast atenske
flote – uništenje vojske na Siciliji – 7000
zarobljenih – Sirakužani ubijaju Nikiju i
Demostena
• Sparta uz perz. potporu – po Alkibijadovoj
uputi – zauzima Dekeleju na Atici 413. g.
• 411. g. u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast:
“diktatura 400” – 410. g. ponovno
demokracija
• Alkibijad ponovno na atenskoj strani –
Trijera
pomorske pobjede kod Sime i Kizika – 411. i
410. g. – novi uspon atenske moći
• 407. g. poraz kod Notija od spartanskog
generala Lisandra – Alkibijad gubi službu
stratega
• 405. konačna spartanska pobjeda kod
Egospotama – Lisandar – Atena se predaje
404. g.
• Korint i Teba žele uništiti Atenu – Sparta to
ne dopušta – težak mirovni sporazum:
– Atena gubi sve vanjske posjede, raspušta se
atički savez, ruše se “Duge zidine” i druge
utvrde, ostaje bez mornarice (osim 12
brodova), pristupa Peloponeskom savezu Rekonstrukcija trijere
Propadanje grčkih gradova
• kraj atenske moći – Sparta: prevlast uz
pomoć Perzije
• u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast 404. g. – 5
efora – “vladavina 30” – strahovlada uz
potporu Sparte – uklanjanje polit. protivnika
• Teramen i Kritija – voñe oligarha – Teramen
smaknut od reakcionarnog i okrutnog Kritije
• Trazibul i demokrati – preuzimaju vlast iz
Tebe – obnova demokracije – Spartanci
pokušavaju spriječiti promjenu vlasti u Ateni
• Lisandar – svrgnut od efora 403. g. zbog
prevelike moći – Sparta ograničava interese
na Peloponez – pobjeñuje Elidu
• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II.
– pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa –
Ksenofontova Anabaza
• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima
– potpomaže grčke gradove u Maloj Aziji Ksenofont

• Perzijanci potiču zlatom Atenu i Tebu na


pobunu protiv Sparte
Put Ksenofonta i 10 000 Grka
Propadanje grčkih gradova
• Spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. –
Spartanci ratuju u Joniji s perzijskom
vojskom – pobjeda Agezilaja kod Sarda –
ne uspijeva zauzeti grad – Spartanci se
povlače
• Korintski rat: 395. – 387. g. – Lisandar
ratuje u Beotiji – Atenjanin Konon s perz.
flotom pobjeñuje spart. flotu kod Knida 394.
g.
• Spartanci (Agezilaj) pobjeñuju na kopnu
Atenjane i Tebance kod Koroneje
• 393. g. Konon gradi nove “Duge zidine”
• Spartanci i Perzijanci sklapaju novi savez –
prisiljavaju Atenu na mir
• mirovni kongresi u Sardu i Sparti – 386. g.
Antialkidin mir (kraljevski mir) – Mala Azija i
Cipar perzijski; Lemnos, Imbros i Skiros Zapadni dio Male Azije

Atenski; Sparta – prevlast u grčkom svijetu


uz perz. pomoć – stvarni kraj Peloponeskog
rata
• Sparta ratuje protiv Olinta na Halkidici –
Teba se ne drži vojnih obaveza – Spartanci
potpomažu oligarhe u Tebi
Propadanje grčkih gradova
• Atena i Teba ulaze u savez 377. g. – novi
atički pomorski savez na ravnopravnoj bazi –
pristupaju mu mnogi egejski otoci, grčki
gradovi u Trakiji i Makedonija
• 371. g. Atena i Sparta sklapaju mir
posredovanjem perzijskog kralja i Dionizija I.
Sirakuškog – Teba se protivi
• Spartanci upadaju u Beotiju – poraženi od
Epaminonde kod Leuktre – tebanski “kosi
vojni poredak”
• tebanska hegemonija slijedeće desetljeće –
osloboñenje Arkadije i Mesenije od
Spratanaca
• Sparta i Atena – novi savez zbog tebanskog
uspona – 362. pobjeda Tebanaca kod
Mantineje – Epaminondina pogibija: kraj Bitka kod Leuktre

tebanske prevlasti
• iscrpljenost grčkih gradova stalnim
ratovanjem – uspon nove sile na sjeveru:
Makedonija – naznake drastičnih promjena u
grčkom svijetu
Kultura klasične Grčke
• Atena – centar kulture i umjetnosti grčkog
svijeta
• graditeljstvo – Arkopola
• kiparstvo – Fidija, Miron, Poliklet
• slikarstvo – sačuvano na vazama
• tragedija – Eshil, Sofoklo, Euripid
• komedija – Aristofan
• historiografija:
– Hekatej iz Mileta – prvo geografsko djelo,
logograf po tradiciji
– Herodot – “otac povijesti” – povijest do 479.
g.
– Tukidid – kritički nastrojen autor – o Pelop.
ratu – do 411. g. - nedovršeno
– Ksenofont – Anabaza – povlačanje 10 000
grčkih plaćenika poslije bitke kod Kunakse
– Helenska povijest – do 362. g. – nastavak
na Tukidida
• filozofija – Sokrat, Platon, Aristotel –
osnova filozofije zapadnog svijeta Platon
Grci na Jadranu
• mikensko razdoblje – prvi ulasci Grka u
Jadran – glavni razlog: trgovina jantarom u
sjevernojadranskim lukama
• materijalni tragovi: fragmenti mikenske
keramike, bakreni ingot iz Makarske (vj.
ciparskog porijekla), perle tipa Tirint: Vrsi i
Privlaka na liburnskom području, Solin
• mitološke priče: Kadmo, Jason, Odisej,
Diomed i Antenor plove po Jadranu
• mogući ulasci Feničana u Jadran – 9/8. st.
pr. Kr.
• mračno doba Grčke – slabljenje i gotovo
prestanak grčke plovidbe Jadranom i
kontakata s ovim prostorima
• 2. polovina 8. st. pr. Kr. – obnova grčke
plovidbe po Jadranu
• Korinćani – koloniziraju Siciliju i južnu Italiju
– Sirakuza (734. g. pr. Kr.)
• Sparta: Tarant (706. g. pr. Kr.) – spartanska
djeca iz nezakonitih brakova (Parteni)
• poč. 8. st. pr. Kr. – vj. postojanje eubejske
kolonije Orik na otočiću u Valonskom zaljevu
– moguće i naseljavanje Eubejaca na Krfu
• prema Pseudo Skimnu: Eubejci su Orik
osnovali nakon trojanskog rata
Grci na Jadranu
• 735/734. g. pr. Kr. – nakon protjerivanja
liburnske posade – osnutak Korkire (Kerkire) –
po Strabonu i Tukididu – uporište za trgovinu i
širenje grčkog utjecaja dalje po Jadranu
• povoljan položaj: Korkira brzo napreduje – uz
pomoć metropole Korinta počinje osnivati svoje
kolonije unutar ilirskog područja
• 627. g. pr. Kr. – oikist Bakhijad iz Korinta – Artemdin hram na Krfu, poč. 6. st. pr. Kr.

Epidamno (Dirahij) – današnji Drač u Albaniji


• nešto južnije od Epidamna – oko 600. g. pr. Kr.
– Apolonija – današnje Pojane u Albaniji
• Epidamno i Apolonija – razvija se suživot Grka
i Ilira
• Epidamno – Solun: pravac širenja grčke
civilizacije i utjecaja u dubinu Balkana
• drugi takvi pravci:
Rimski amfiteatar u Epidamnu
Solun – Vardar – Morava – Dunav – Panonija
Crno more – Dunav – Panonija
• veze Jadrana i Panonske nizine – dolinama
rijeka
Neretva – Bosna – Sava
Cetina, Krka – Una – Sava
Kvarner – Kupa – Sava
Tršćanski zaljev – Postojnska vrata – Vrhnika
(Nauportus) – Ljubljanica – Sava
Matični grčki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.
Grci na
Jadranu

Srebrni novac kovan u Epidamnu (Dirahiju)

Karta antičkog Epira i južne Iliride


Grci na Jadranu
• napredovanje Grka prema sjeveru –
potiskivanje Liburna i njihove talasokracije
• na istočnoj jadranskoj obali u 7. st. pr. Kr.
– razvijaju se stalna grčka pristaništa:
Budva, Boka Kotorska, Korčula, ušće
Neretve (vj. na mjestu Narone)
• 6. st. pr. Kr. – Kniñani su vjerojatno
utemeljili polis na Korčuli – možda Korkira
Melaina – nije se održao – nepoznata
točna lokacija
• u 7/6. st. pr. Kr. – plovidba dalje na
sjever: prema Kvarneru, Istri i
Tršćanskom zaljevu – završetak
Budva
jantarskog puta
• na talijanskoj obali – Spina i Hadrija:
meñunarodna trgovišta pod
etruščanskom kontrolom – po Hadriji ime
dobiva sjeverni dio Jonskog mora: Adrías
kólpos
• 5. st. pr. Kr. – moguć osnutak Herkleje –
Pseudo Skilak – polis na nepoznatom
mjestu na istočnoj jadranskoj obali –
Rogoznica, Salona, nasuprot Krfa,
Korčula, grad Hvar
• 5/4. st. – pouzdani početak grčke Delta Neretve
kolonizacija hrvatskog dijela Jadrana
Grci na Jadranu
• grčki obrtnički proizvodi – keramički i
metalni proizvodi – od 7. st. pr. Kr.
prisutni na lokalitetima u hrvatskom
povijesnom prostoru
• Nezakcij – fragmenti monumentalne
kamene plastike – utjecaj arhajske
grčke skulpture – 6. st. pr. Kr.
• situle – takoñer vidljiv utjecaj arhajske
umjetnosti – 6/5. st. pr. Kr.
• keramičko posuñe – uglavnom korintska
(7/6. st. pr. Kr.) i atička (6/5. st. pr. Kr.)
keramika – Nezakcij, Nin, Solin,
Korčula,
• vojna oprema – iz Grčke i grčkih jonskih
gradova
• kacige:
– korintske (Arareva gomila, Glasinac
– BiH)
– grčko-ilirske (Viča luka – Brač,
Sućuraj – Hvar, Imotsko polje, rijeka
Cetina, Stolac – BiH)
• knemide: Viča luka, Krk, Čitluk (BiH)
• 4. – 1. st. pr. Kr. – helenističko doba –
proizvodi iz grčkih gradova i kolonija i
dalje prisutni kod domaćeg stanovništva Grčko-ilirska kaciga, Stolac, BiH
Grci na Jadranu

• Pseudo-Scylax: Periplus – Oplovba uz


napučene obale Europe, Azije i Libije – antički
peljar
• nastao polovicom 4. st. pr. Kr. – pogrešno se
smatralo da je nastao u 6. st. pr. Kr. kao djelo
pomorca Skilaka iz Karijande – spominje
lokalitete koji tada nisu postojali
• najstariji opis jadranske obale i stanovnika koji je
nastanjuju – navodi Histre, Liburne i Ilire
Kelti
• jezgra predkeltske kulture – SI Francuska,
zapadna i južna Njemačka – područje oko
Rajne – prvi tragovi već u brončanom dobu –
od 1500. g. pr. Kr.
• do 13. st. pr. Kr. – Kelti prodiru na istok do
Češke i zapad do središta Francuske –
tumulski grobovi
• 12. – 8. st. pr. Kr. – KPŽ razdoblje – Kelti se
šire na jug Francuske, dio Španjolske i
Portugala (Galicija)
• u tom razdoblju – prelazak sa stočarskog na Keltski knez, oko 500. g. pr. Kr., Glauberg, Njemačka
zemljoradničko gospodarstvo, prve utvrde –
zemljane i drvene fortifikacije
• u 8. st. pr. Kr. – utjecaji s istoka – poboljšana
metalurgija, pojava ratnika-konjanika
• Kelti u željezno doba – nosioci halštatske i
kasnije latenske kulture u srednjoj Europi –
La Tène, Švicarska
• latensko razdoblje – od sredina 5. do 1. st. pr.
Kr. – novi prodori Kelta: Britansko otočje,
čitava Francuska, dalje u Španjolsku,
sjeverna Italija, Panonija, donje Podunavlje,
Balkan, Grčka, Mala Azija (Galatija)
• Kelti u latenskom razdoblju – visok stupanj
kulturne homogenosti i razvijena tehnologija
obrade željeza Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.
Kelti
Keltska kaciga, 4/3. st. pr. Kr., Agris (Charente), Francuska

Karta rasprostranjenosti Kelta u 3. st. pr. Kr.


Kelti
Keltski tumul Kleinaspergle i naselje Hohenasperg u pozadini,
5. st. pr. Kr., Njemačka

Keltska kaciga, Ciumeşti, Rumunjska

• Kelti – nisu jedinstvena etnička


zajednica – grupa raznovrsnih
etničkih skupina mješovitog
porijekla i srodnih jezika
• nisu stvorili državnu cjelinu –
udruživali su se u plemenske
saveze labave strukture
Ukop keltskog veledostojnika
Kelti

Umirući Gal, rimska kopija helenističke bronce iz Pergama, 230. – 200. g. pr. Kr., skulptura nastala nakon pobjede Atala I. nad Keltima (Galaćanima)
Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru
• oko 400. g. pr. Kr. – početak širenja
Kelta na istok i jug – prva pol. 4. st.:
osvajanje sjev. Italije – 4. st.: prodor u
srednje Podunavlje
• sjev. Hrvatska i Srijem – od kraja 4.
st. – prisutnost latenskog materijala –
keltski prodori prema Grčkoj
• 4/3. st. pr. Kr. – domaća kultura u ist.
Hrvatskoj i Srijemu – sasvim potisnuta
keltsko-latenskom
• nakon poraza kod Delfa 279. g. pr. Kr.
– Skordisci se naseljavaju u ist.
Slavoniji, Srijemu i sjev. Srbiji
• SZ Hrvatska i ist. dio Slovenije –
keltski Taurisci – prodrli sa sjevera
• ostatak sjev. Hrvatske – panonsko
stanovništvo – proces stapanja s
keltskim stanovništvom – do dolaska
Rimljana u 1. st. pr. Kr.
• nove etničke skupine: Kolapijani,
Segestani, Varcijani, Oserijati, Jasi,
Breuci, Kornakati, Amantini – izvor:
Plinije Stariji, Naturalis Historia
• 3/2. st. pr. Kr. – keltski utjecaji na
Japode, Liburne i Delmate – proces
latenizacije – najsnažniji utjecaj na
Japode – posebno u porječju Une
Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru
• keltska civilizacijska postignuća:
• keramika – brzorotirajuće keramičarsko
kolo – bolje pečenje u posebnim
lončarskim pećima
• znatno kvalitetnija obrada željeza: bolje
oruñe i oružje (dugi mačevi, masivni
bojni noževi, koplja, željezom okovani
štitovi)
• 2/1. st. pr. Kr. – novi tip prostranih
utvrñenih naselja na strateški povoljnim
položajima – oppida
– u Panoniji: zemljani bedemi i drvene
palisade s vodenim opkopima – bez
drvenih kazeta napunjenih zemljom i
kamene obloge bedema tipičnih za
druge keltske krajeve
• opidda – centri uprave, trgovine i obrta
– kod nas: Segesta, Vinkovci, Osijek
• upotreba novca – priljev srebrnih
tetradrahmi Filipa II. i peonskog novca
kralja Audoleonta – plaća keltskih
plaćenika
• sred. 2. st. pr. Kr. – podunavski Kelti
počinju kovati vlastiti novac po uzoru na
makedonski – isprva vjerne kopije –
kasnije: stilizacija Zeusovog lika i
konjanika (ponekad samo konj)
ATENA I SPARTA: usporedna povijest
GRCI I KELTI na hrvatskom povijesnom prostoru
• Literatura:
Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002
Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford University
Press, 1994
Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb:
Naprijed, 1998
Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture,
ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91
Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji
vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38
Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London: Yale
University Press, 2000
Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004
Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan tisak,
2004
Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007
Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007
Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1987
Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,
1925
The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,
Oxford: Oxford University Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,
1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,
1974