You are on page 1of 36

Helenizam

Južna Ilirida i grčki svijet


Karta antičke Grčke na
početku Peloponeskog
rata
Karta sjevernog dijela antičke Grčke
Uspon Makedonije
• Makedonija – kraljevstvo od kraja 8. ili
početka 7. st. pr. Kr. – dinastija Argeada
• jezgra države – današnja Donja Makedonija
• 7. i 6. st. – zatvorena vanjska politika
• Aminta I. (540. – 498. g.): početak
vanjskopolitičke orijentacije Makedonije –
vazal perzijskog kralja Darija
• za vrijeme Aleksandra I. (498. – 454. g.):
širenje kraljevstva na sjever – obnova
samostalnosti nakon perzijskog poraza kod
Plateje 479. g. – približavanje klasičnom
grčkom svijetu
• Arhelaj (413. – 399. g.) – gradnja cesta –
razvoje trgovine – nastavak približavanja
grčkoj civilizaciji – ratovanja s Ilirima i
Dardancima
• Aminta III. (cca. 393. – 370. g.) – proširenje
države na sjever: južni dio današnje
Makedonije – ratuje s Ilirima – veze s
Atenom
• “helenizacija” države – uz zadržavanje
arhajskih osobina: nasljedna monarhija,
palača kao vladarsko središte, poligamija,
sustav sličan feudalnom
• Aleksandar II. i Perdika III. – kratka Pela

vladavina – Perdika pogiba u borbi s Ilirima


Karta Makedonije
Uspon Makedonije – Filip II.
• Filip II. – treći Amintin sin – vlada od 359.
g. – pridružuje sve gornjomakedonske
kneževine kraljevstvu
• reforma vojske – makedonska falanga
• pobjeda nad koalicijom Ilira, Tračana i
Atenjana – posljedica: raspad 2. atičkog
saveza 356. g.
• osvajanja na istoku – Halkidika, Trakija
• uspješan rat protiv Fokiñana i Atene:
356. – 346. g. – Filip smješta stalnu
vojnu posadu u savezničku Tesaliju –
postaje doživotni arhont Tesalije: 342. g.
• pod makedonskom kontrolom – sjeverna
i srednja Grčka, Epir
• Filip želi ujediniti Grke u osveti
Perzijancima za rat osvajanja 480. g.
• sklapa savez o nenapadanju s Perzijom
– napada Bizancij 340. g. – ugrožava
dobavu žita s Crnog mora – posebno
ugroženi atenski interesi
• Atena okuplja novi protumakedonski
savez – Teba i Beoćani se pridružuju
• 338. g. – bitka kod Heroneje u Beotiji –
poraz Atenjana i Beoćana – Filip postaje
gospodar cijele Grčke – Korintska liga Filip II. Makedonski
Heronejsko polje

Heronejski lav

Bitka kod Heroneje Filipova grobnica u Vergini


Uspon Makedonije – Filip II.

Nalazi iz Filipove grobnice u Vergini


Aleksandar
• 336. g. pr. Kr. – Filip ubijen u atentatu
Aleksandar dolazi na vlast – ratuje s
Ilirima i Tračanima na zapadu i sjeveru
• vraća pod kontrolu grčke polise koji su
izašli iz Korintske lige nakon Filipove
smrti – razaranje Tebe 335. g.
• 334. g. – nastavak očevih planova –
napad na Perziju – prelazi Helespont
• Granik – pobjeda nad perzijskom
vojskom – ostvarena heterskim
konjaništvom pod Aleksandrovim
vodstvom
• u grčkim gradovima na maloazijskoj obali
Aleksandar dočekan kao osloboditelj –
Milet se odupire
• daljni prodor kroz Malu Aziju: Likija,
Pamfilija, Pizidija (Gordij), Kapadokija,
Kilikija (Tars)
• 333. g. – perzijski plaćenik Memnon (Grk
s Roda) umire na Lezbu – kraj pohoda
perzijske flote na Grčku
• u ljeto 333. g. – Darije osobno vodi
vojsku protiv Aleksandra – bitka kod Isa
u Kilikiji – poraz Perzijanaca – zarobljeni
Darijevi majka, žena i djeca – Darije bježi
ostavljajući vojsku Aleksandar
Perzijsko carstvo
Karta Aleksandrove države
Karta Aleksandrove države
Bitka kod Isa
Aleksandar
• prodor u Siriju – Aleksandar kod Damaska
zarobljava perzijsku ratnu blagajnu
• Fenikija – predaju se Sidon i Biblos –
sedmomjesečna opsada Tira – opsadni
strojevi i nasip od 800 m
• 332. g. – Aleksandru se predaje Egipat – u
Memfisu proglašen faraonom gornjeg i
donjeg Egipta – posjet oazi Siva
• 331. g. – Darije III. skuplja vojsku kod
Babilona – priprema bojno polje za kola sa Tir
srpovima kod Gaugamele (Arbele)
• noć prije bitke Makedonska vojska se
odmara – perzijska ostaje na položajima
• početni uspjesi indijskog i perzijskog
konjaništva – prodiru u makedonski logor
• Aleksandar s konjaništvom odbija napad –
u borbu ulazi skitsko i baktrijsko
konjaništvo te kola sa srpovima
• makedonsko hetersko konjaništvo prodire
kroz procjep u perzijskim linijama – Darije
bježi – raspad i uništenje perzijske vojske
• vojna skupština proglašava Aleksandra
“kraljem Azije”
• Mezopotamija i Babilon – osvojeni bez
borbe – u Suzi prisvojena carska riznica –
novac pušten u opticaj Karta Egipta – položaj oaze Siva
Bitka kod Gaugamele Arbela – današnji Erbil (Irbil) u sjevernom Iraku (Kurdistan)

Kola sa srpovima
Aleksandar
• daljnji prodor prema istoku – teške borbe
s Kurdima kroz zimu 331/330. – osvojen i
spaljen Perzepolis
• u proljeće 330. g. u Ekbatani Aleksandar
proglašava rat završenim – raspušta
savezničke snage – vojnici koji ostaju u
vojsci postaju plaćenici
• Darije bježi kod medijskog satrapa Besa
koji ga svrgava i zarobljava
• Aleksandar ih progoni – Bes daje ubiti
Darija – Aleksandar ga sahranjuje u
Perzepolisu uz počasti
• Bes se proglašava kraljem – podržavaju
ga istočni satrapi – bježi dalje na istok –
329. g. Ptolemej – uhvaćen i pogubljen u
Zariaspi
• Aleksandar nastupa kao novi perzijski
kralj – prima u službu Darijeve azijske
vojnike i grčke plaćenike
• do 327. g. – pokoreni odmetnuti
istočnoperzijski satrapi
• Baktrija – organizirani otpor: Spitamen – Perzepolis
328. g. Aleksandar ga pobjeñuje na
sogdijanskoj granici – Spitamena ubijaju
Skiti s kojima bježi – kraj ustanka u
Baktriji i Sogdijani – ženidba Roksanom
Aleksandar
• ljeto 327. g – Aleksandar kreće iz Baktrije
na Indiju – Hindukuš – kabulska dolina
• 326. g. prima 5 000 vojnika savezničkih
snaga u današnjem Pakistanu
• na rijeci Hidasp – bitka s kraljem Porom –
200 ratnih slonova na indijskoj strani –
teško ostvarena Aleksandrova pobjeda –
Por postaje vazalni vladar
• rijeka Hipasis (Sutlej) – krajnja točka
Aleksandrovog prodora – planira krenuti
prema Gangesu i oceanu
• pobuna vojske – Aleksandar u rujnu 326.
g. nareñuje povratak
• iz Bukefale niz Hidasp i Ind – Nearh vodi
novosagrañenu flotu – Krater i Hefestij
vode vojsku uz rijeke – pokorena dolina
Inda – nove satrapije
• 325. g. – Nearh plovi od delte Inda do
ušća Eufrata – istraživački značaj puta
• Aleksandar – kroz pustinje Gedrozije
(Beludžistan) – Krater kroz Arahoziju
• teški gubitci Aleksandrovih snaga na
povratku – bolesti, žeñ, glad
• u ožujku 324. g. – susret flote i vojske u
Hormuzu – povratak u Mezopotamiju Bitka s Porom
Ratni slon – prikaz s epirske keramike, 3. st. pr. Kr.

Karta Aleksandrove države


Aleksandrov kraj
• 324/323. g. – Aleksandar u Pasargadi i Suzi –
pobune makedonskih i perzijskih satrapa –
uspješno smirivanje situacije
• Aleksandar uspostavlja apsolutnu vlast po
perzijskom uzoru – orijentalni dvorski
ceremonijal – Babilon: nova prijestolnica
države
• simbolično povezivanje istoka i zapada –
ženidba 10 000 grčkih i makedonskih vojnika
s Perzijankama
• nezadovoljstvo i pobuna grčkih i makedonskih
vojnika – Aleksandar otpušta većinu veterana
• Aleksandar planira novu ekspediciju – oko Aleksandrov novac
Arabije do Egipta – možda i na zapad Afrike
• umire 13. 6. 323. g. godine nakon kratke
bolesti – malarija, groznica
• glavni izvori za Aleksandra: Arijan i Diodor
Sicilski
• ubrzo počinje urušavanje države
• 323/322. – ustanak u Grčkoj pod vodstvom
Atene – Lamijev rat – ugušen nakon poraza
ustanika na kopnu (kod Kranona) i moru (kod
Amorgasa)
• kontrolu i vlast u državi preuzimaju
Aleksandrovi vojni zapovjednici Aleksandrova smrt
Borbe dijadoha
• Aleksandrova majka Olimpija – pokušava
maloljetnog Aleksandrovog sina postaviti za
makedonskog kralja – daje ubiti Filipa III.
Arhidaja (Aleksandrov brat)
• kontrola nad državom – sve više u rukama
dijadoha – počinju podjele i sukobi izmeñu
njih oko teritorija i prevlasti
• 321. g. pr. Kr. – Antigon i Kasandar
(Antipatrov sin) dijele državu
• Antipatar: državni namjesnik u Grčkoj i Novac Antigona I.
Makedoniji – Perdika: regent Aleksandrovom
maloljetnom sinu
• Atena – ponovno samostalna od 317. do
307. g. – oligarhija: Demetrije Faleronski –
zadnji uspon Atene
• 316. g. – Kasandar ubija Olimpiju –
preuzima kompletnu vlast u Makedoniji
• Antigon – pokušava ujediniti državu pod
svojom vlašću – bez uspjeha
• podjela Aleksandrove države:
– Kasandar – Makedonija, Grčka
– Antigon – Mala Azija i Medija
– Seleuk – Sirija, Mezopotamija, dio Perzije
– Ptolemej – Egipat, južni dio Sirije Kasandrov novac
– Lizimah – Trakija
Države dijadoha oko 303. g. pr. Kr.
Borbe dijadoha • 280. g. – ubijen zadnji dijadoh –
Seleuk
• izmeñu dijadoha – izbijanje čestih sukoba • tri nove dinastije:
i prekrajanje granica – Antigonidi u Makedoniji (Antigon
• 310/309. – Kasandar ubija Roksanu, Gonatas)
Aleksandra mlañeg i Herakla – Seleukidi – Antioh I (sin Seleuka
(Aleksandrov nezakoniti sin) Nikatora)
– Egipat – Lagidi (Ptolemej II.)
• 309. – 306. g. – rat Ptolemeja i Antigona
za Grčku – Antigonov sin Demetrije
Poliorket poražava Ptolemejevu flotu –
zauzima Atenu – kraj atenske
samostalnosti
• 306. g. Antigon se proglašava kraljem –
za njim isto rade Kasandar, Lizimah,
Seleuk i Ptolemej
• 301. g. – bitka kod kod Ipsa – Lizimah i
Seleuk (s 400 slonova) pobjeñuju
Antigona (s 75 slonova) koji pogiba u bitci
• podjela Antigonove države:
– Kasandar: Makedonija i Grčka
– Lizimah: velik dio zapada Male Azije
– Seleuk: Armenija, Kapadokija, SJ Sirija
– Plistarh (Kasandrov brat): Kilikija, Karija
– Ptolemej: južna Sirija
• kraj svih mogućnosti postojanja
jedinstvene države
Seleuk I. Nikator
Bitka kod Ipsa
Države dijadoha nakon bitke kod Ipsa
Makedonija
• 298. g. pr. Kr.– umire Kasandar
• 294. g. – Demetrije Poliorket – osvaja Atenu
– pridobiva makedonsko prijestolje
• epirski kralj Pir i Lizimah mu 288. g. otimaju
kraljevsku naslov
• 281. g. – Seleuk pobjeñuje Lizimaha –
smatra se makedonskim kraljem
• 280. g. – Seleuka ubija Ptolemej Karaun –
stradava slijedeće godine u keltskom napadu
na Makedoniju i Grčku
• Antigon Gonatas (sin Demetrija Poliorketa) –
na makedonskom prijestolju (276. – 239. g.)
• dinastija Antigonida na vlasti do Rimljana
• 266. – 261.: nova grčka pobuna –
hremonijadski rat – neuspjeh ustanka –
makedonske vojne posade razmještene po
Grčkoj
• 229. g. – Atena ponovno stječe nezavisnost
• jačanje Etolije – Ahejci vode novi savez u
kojemu su Korint i Arg
Demetrije Poliorket
• kriza u Sparti – samo 700 punopravnih
grañana – Kleomen 226. g. ruši efore –
oslobaña helote – daje im puna prava
• pokušaj uspostave nove spartanske
hegemonije
Makedonija
• rat Sparte i Ahejskog saveza – 222. g. – poraz
Spartanaca kod Selasije
• Makedonija: pod pritiskom Etolaca,
Ptolemejevića i Seleukida
• Filip V. (221. – 179. g.) – novi maked. kralj
• 220. – 217. g.: suzbija etolsko gusarstvo
• rimski ratovi s Ilirima i njihov prodor u Ilirik –
nova opasnost za Makedoniju
• 215. g. – ugovor Filipa V. s Hanibalom – počinju
makedonski ratovi – posljedica: Rimljani ulaze u
Makedoniju, Grčku, Malu Aziju i Egipat
• 215. – 205. g.: prvi makedonski rat Novac Filipa V.

• 200. – 197. g.: drugi makedonski rat


• opadanje makedonske moći – sve veći rimski
upliv na Balkanu
• Filipa V. nasljeñuje sin Perzej (179. – 168. g.) –
3. makedonski rat – 168. g.: konačni poraz kod
Pidne
• 148. – 146. g.: ustanak protiv rimske vlasti u
Makedoniji i Grčkoj – poraz ustanka – uništenje
Korinta
• osnovana provincija Makedonija: Epir,
Makedonija, sjev. dio Grčke, južna Albanija
• Sparta i Atena – zadržavaju samo formalnu
Novac Perzeja
samostalnost – zapravo pod rimskom vlašću
Lagidi i Seleukidi
• Lagidi – Ptolemej I. – preuzima • baktrijsko kraljevstvo (239. – 130.
apsolutistički sistem vladavine – vlada kao g.) – uništeno prodorom Parta
faraon • 188. g. poraz Antioha III. od
• prijestolnica u Aleksandriji – postaje rimsko-makedonske koalicije kod
kulturni centar – osniva se Muzeion Apameje – Rim ulazi u Malu Aziju
• sukob sa Seleukidima zbog sjevernih • nakon Antioha IV. (175. – 164. g.)
granica u Siriji i kontrole nad Ciprom i – Mezopotamija postaje dio
egejskim otocima – četiri sirijska rata od partske države – Pompej 64. g.
278. do 218. g. osvaja Siriju – kraj seleukidske
• od Ptolemeja V. (278. – 217. g.) – početak države
opadanja države – sve jači utjecaj Rima
• posljednji Lagid – Kleopatra – najduže
postojeća dijadoška država
• Seleukidi – Seleuk I. – ženi se baktrijskom
princezom – od 312. g. babilonski satrap –
od 305. g. samoproglašeni kralj
• Arahoziju i Gedroziju daje indijskom kralju
Čandragupti – u zamjenu za ratne slonove
• 281. g. pobjeñuje Lizimaha
• Antioh I. (280. – 261. g.) – pobjeñuje Kelte
(Galate) u Maloj Aziji
• za Antioha II. (261. – 246. g.) – od države
otpadaju dijelovi Male Azije (od 263. g.
pergamsko kraljevstvo) Ostaci iz lagidskog razdoblja u Aleksandriji
Karta dijadoških država 188. g.
Kultura u helenističkom razdoblju
• novi centri kulturnog u društvenog života –
gradovi u helenističkim državama
• zajednički jezik helenizma – grčki koiné – u
upotrebi duboko u Aziji, meñu Židovima i
prvim kršćanima
• prožimanje pridošle helenske i starih
istočnjačkih kultura
• filozofi, pjesnici i umjetnici – često na dvoru
helenistički vladara – odmak od život ranijih
polisa kao centara kulturnog života
• u središtima gradova: gimnaziji – vježbališta
• graditeljstvo – jonski i korintski red grañenja
– tolos u Epidauru – veliki hramovi u Joniji
• slikarstvo na vazama nestaje – novi stil
ukrašavanja keramike – Gnathia stil
• plastika – Nika sa Samotrake, Afrodita s
Mela
• ilirsko i epsko pjesništvo – Kalimah, Teokrit,
Apolonije Rodski
• filologija – Zenodot i Aristofan iz Bizancija
• prirodne znanosti, matematika, medicina i
tehnika – Euklid, Arhimed, Ktezibije, Nika sa Samotrake
Aristarh iz Sama, Eratosten
• filozofija: Zenon iz Kitiona
Pergam – veliki oltar
Južna Ilirida
• teritorij južne Iliride – omeñen Epirom
na jugu i Gornjom Makedonijom i
Trakijom na istoku, Neretvom na
sjeverozapadu – na sjeveru nema
prave granice
• prema grčkim izvorima (Tukidid,
Pseudo-Skilak) – Iliri i Epirani žive po
selima – oznaka barbarstva – za razliku
od grčkih polisa
• Epirani – nejasna pripadnost – na
razmeñu grčkog i ilirskog svijeta
• Dardanci – uglavnom izdvojeni iz
ilirskog kruga – imaju više tračkih od
ilirskih elemenata
• osnivanje Epidamna i Apolonije u 7. st.
pr. Kr. – poticaj za otvaranje ilirskih
krajeva i modernizaciju – djelomičnu
helenizaciju ilirskog zaleña
• narodi južne Iliride – Atintani, Partini,
Dasareti, Enheleji, Taulanti, Labeati, Karta Iliride, Epira i Makedonije

Ardijejci
Karta antičkog Epira i južne Iliride
Južna Ilirida
• Grabo – prvi poznati ilirski kralj (440. – 415.
g. pr. Kr.) – u vezi s Atenjanima
• Aminta III. se ženi Euridikom
Linkestiñankom – otac i majka Filipa II.
• Bardilej – vlada od početka 4. do 358/357.
g. – podvrgnuo pod svoju vlast Makedonce
(Aminta) 393. g. i Mološane 385. g.
• 360. g. pobjeda nad maked. kraljem
Perdikom – pogibija 4000 ratnika i kralja
• 359. g. Filip II. poražava Ilire zahvaljujući
falangi – nova borbena formacija
• 358/357. g. Bardilej umire
• Grabo II. – spominje se od 356. g. – savez
s Halkidikom, Atenom, Tračanima,
Peoncima
• 356. g.: poraz od Filipa II. (Grabo II.
postaje vazalni knez)
• Pleurija – Pleurat: novi ilirski vladar
• 345. g.: uspješan Filipov pohod na Ilire i Šar-planina

Dardance do Šar-planine – poraz Pleurije


• 335. g. – Dasaret Klit (Bardilejev sin) ratuje
s Peoncima protiv Aleksandra
• Klit osvaja pograničnu utvrdu Pelij (izmeñu
Ilirije i Makedonije) – Glaukije (kralj
Taulanata) stiže u pomoć Klitu
Južna Ilirida
• Klitova i Glaukijina vojska naoružane poput
makedonske ili grčke (velika konjica,
kopljanici, praćkaši, znatan broj hoplita) –
Arijanov opis
• Aleksandar noću kod Pelija poražava Klita i
Glaukiju – obojica bježe k Glaukiji i
Taulanatima
• dio Ilira uključen u Aleksandrovu vojsku u
pohodu na Aziju – Ilir Piton – satrap Velike
Medije
• Glaukija 317. g. prima svoju zaštitu
dvogodišnjeg Pira – budućeg epirskog
kralja
• Kasandar 314. g. podvrgava Glaukiji po
svoju vladavinu – nudi 200 talenata za
izručenje Pira – Glaukija odbija
• slijedeće godine Glaukija i Korkirani
istjeruju makedonsku posadu iz Apolonije i
Dirahija – Dirahij predan Glaukiji
• 312. g. Kasandar opsjeda Apoloniju –
poražen od Ilira i Korkirana – makedonska
posada protjerana i s Leukade
• 307. g. – Glaukija postavlja Pira na epirsko
prijestolje Pir

• Glaukija vlada do posljednjih godina 4. st.


Južna Ilirida
• Bardilej II. – vjerojatno Klitov sin – ilirski
kralj početkom 3. st. iz naroda Dasareta
• udaje svoju kćer za Pira – dobri odnosi i
veze s Pirom – slabljenje ilirske države
• Pir širi svoje kraljevstvo na
makedonske i neke ilirske krajeve
• Monunije – oko 280. g. – vjerojatno kralj
Taulanata – kuje svoj novac –
vjerojatno u Dirahiju
• Mitil – oko 270. g. – takoñer kuje svoj
novac
• oba vladara nemaju veći značaj poput
Bardileja ili Glaukija
• u razdoblju od 5. do 3. st. –
gospodarska i društvena transformacija Monunijev novac
južne Iliride
• povećanje broja stanovnika – potrebne
veće količine hrane – razvoj ratarstva
• osnivanje gradova – silazak s gradina –
pojava u južnoj Iliridi, Makedoniji i Epiru
• utjecaj grčkog svijeta na običaje, religiju
i svakodnevni život
• kovanje novca ilirskih vladara
• uporaba tipične grčke vojne opreme
Helenizam
Južna Ilirida i grčki svijet
• Literatura:
Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002
Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest,
Zagreb: Naprijed, 1998
Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske
kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91
Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:
Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38
Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London:
Yale University Press, 2000
Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan
tisak, 2004
Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress
holding, 2007
Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress
holding, 2007
Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih
knjiga, 1925
The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O.
Murray, Oxford: Oxford University Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974