You are on page 1of 42

Principat

od Augusta do Septimija Severa


Augustov principat
• od 29. g. pr. Kr. – Oktavijan jedini
sposoban za organiziranje vlasti u državi
• Rim – spremnost prihvaćanja vladavine
jednog čovjeka i gubitka republikanske
slobode – zalog stabilnosti i mira
• Oktavijan se odriče netradicionalnih oblika
vlasti – odriče se korištenja titule kralja –
poziva se na starorimsku tradiciju i ideale
• priprema za trajni ostanak na vlasti
• novi sustav vladanja – principat – Princeps
• 13. 1. 27. g. – predaje svu vlast u ruke
senata i puka – ponovna formalna
uspostava republike – on postaje konzul
• senat mu daje titulu Augustus – Uzvišeni –
titula mu postaje dio imena koje se prenosi
na njegove nasljednike
• po njemu ime dobiva rimski šesti mjesec u
godini – August – do tada Sextilis
• početak božanskog štovanja – Divus
Augustus
• senat – traži aklamacijom od Augusta da i
dalje upravlja državom August kao magistrat
Augustov principat
• stvarno učvršćivanje i ozakonjenje položaja
na vlasti – August dobiva desetgodišnji
prokonzularni imperij u Galiji, Hispaniji,
Egiptu i Siriji – poslije pridodan i Ilirik –
Imperator
• sve naveden provincije su s vojskom –
dobivanje potpune moći u državi
• u ostalim senatskim (pacificiranim)
provincijama – uprava povjerena
magistratima
• u svim provincijama – imperium proconsulare
maius – nadležnost nad upravom svih
provincija preko carskih kuratora i legata
• senatske provincije su bez vojske – nema
opasnosti da netko ugrozi njegov položaj
• poslije isteka 10 godina – prokonzularni
imperij mu je redovito produžavan
• u Rimu i Italiji – 9 kohorti pretorijanaca – Augustova pretorijanska garda
svaka kohorta s 500 ljudi – kasnije do 1000 –
tri kohorte August drži stalno u Rimu
Augustov principat
• do 23. g.pr. Kr. – August je konzul svake
godine – od 23. formalno nije konzul –
zadržava konzulski imperium i pravo da
uvijek može preuzeti političku vlast kao
konzul – još samo dva puta konzul: 5. i 2.
g. pr. Kr.
• zadržava pravo na kurulsku stolicu (sella
curulis) i liktore
• 23. g. – prenosi na sebe doživotnu Sella curulis

tribunsku vlast – trajni utjecaj na donošenje


zakona i svako političko djelovanje
• sacrosanctitas – posvećenost i
nepovredivost osobe tribuna
• vrijeme vladavine budućih careva se broji
prema godinama obnove tribunske časti
• August – kao doživotni pučki tribun trajno
nastupa kao branitelj puka – preuzima u
Rimu opskrbu puka hranom – cura
annonae
• dodatne mogućnosti Augustovog utjecaja
na vlasti i upravu:
– carski kazneni sud
– calculus Minervae: pravo da presudi u
porotničkom sudovanju pri jednakom broju
glasova
Liktor
Augustov principat
• za izbor magistrata i senatora – vrhovno
mjerodavan August – manji troškovi
kandidata prilikom izbora – manja korupcija
i pljačka provincija radi novca potrebnog za
politički uspon
• od 12. g. pr. Kr. – August je pontifex
maximus – vrhovni nadzor nad državnim
kultom – potpun utjecaj na važna područja
rimskog života
• M. V. Agripa (oženjen za Augustovu kći
Juliju)– legatus Augusti – vrhovni Augustov
zastupnik
• obilježje principata – nijedna Augustova
ovlast ne prelazi ovlasti republičkih
magistrata – opstanak političkih formi
republike
• August izbjegava kraljevske atribute i
provokaciju onih koji drže do republikanskih
tradicija – senatori sjede u njegovoj
prisutnosti
• na početku – nemiri i pokušaji atentata na
Augusta – nosi oklop ispod tunike August kao pontifex maximus – August s Via Labicana

• udaljavanje i kažnjavanje nepoćudnih


senatora
Augustov principat
• uz sve atribute princepsa –
puno Augustovo ime je:
Imperator Caesar Divi Filius
Augustus
• 2. g. pos. Kr. – pater patriae –
povezivanje s Romulom – ne
uzima Romulovo ime radi
njegovog kraljevskog naslova
• August se nastoji proglasiti
božanstvom – divinizacija
vladara
• u samom Rimu ograničeno
štovanje iz oprez prema Ara Pacis Augustae

tradicijama – na istoku:
štovanje slično kao i kod
helenističkih vladara – njegovi
kipovi pored božice Rome
• August naglašava sebe kao
spasitelja Rima i donositelja
mira – izgradnja Ara Pacis
Augustae
Reforme državne uprave
• plaćeno činovništvo – briga o financijskom
stanju senatora – sprečavanje korupcije,
bavljenja novčarskim poslovima
• mjere protiv izrabljivanja provincija – uz
namjesnike provincija – nezavisna financijska
uprava na čelu s prokuratorom koji polaže
račune carskom fisku
• senat – uprava nad državnom riznicom
• radi točnog oporezivanja: provoñenje popisa
stanovništva u državi i odreñivanje cenzusa
• vojska – stacionirana u carskim provincijama
– konačno ureñena kao stajaća vojska
• ukupno oko 170 000 legionara u 28 legija – i
dalje većinom Italici – pomoćne postrojbe iz
provincija
• nakon 20 službe u vojsci – legionari se
naseljava u kolonijama širom države –
osnova romanizacije
• u Rimu – osnutak vatrogasnih i policijskih
postrojbi (vigiles) – pod gradskom Gemma Augustea

prefekturom
• August u Rimu dijeli 30 kg žita mjesečno po
glavi za 200 000 siromaha – česta
organizacija gladijatorskih igara – panem et
circenses
Obnova rimskih tradicija i ćudoreña
• obnova starih rimskih i italskih tradicija –
jedna od važnih sastavnica Augustove
vladavine
• obnova štovanja starih rimskih kultova –
obnova hramova – stare vjerske svečanosti
kao protuteža istočnjačkim kultovima – Izida,
Mitra
• uvoñenje ćudorednih zakona – zdrav
obiteljski život kao osnova ispravnog
državnog poretka
• aristokracija – moralna vertikala i stup
obnove – strogi kriteriji za primanje u senat i
izbor za magistrate
• poticanje na rañanje djece:
– bogati bez djece ne nasljeñuju ništa
– nagrañuju se oni s mnogo djece: konzuli s
više djece mogu birati provinciju gdje će raditi
• ćudoredne zakone August primjenjuje i na
svoju obitelj – progoni nepoćudne umjetnike:
Ovidije prognan na Pont gdje je i umro Publije Ovidije Nazon

• pjesnici Horacije i Vergilije – pristaše i


podupiratelji Augustovih ideja i reformi
Augustov kraj
• 13. g. pos. Kr. – August sastavlja Res
Gestae Divi Augusti – idealiziran popis
Augustovih djela i postignuća
• u obliku kamenih ili brončanih ploča
postavljen u svim važnim centrima države
– sačuvan u Ankari na latinskom i grčkom:
“Monumentum Ancyranum”
• August ostavlja ureñen sustav i državni
aparat – izgrañene mnoge javni objekti u
Rimu i širom države
• umire 14. g. pos. Kr. u 77. godini –
dugačak život: jedan od uzroka problema
oko njegovog nasljednika
• Druz i Tiberije – djeca iz prvog braka
Augustove supruge Livije – takoñer
posinjeni – Druz umire 9. g. pr. Kr. u
Germaniji
• rano preminuli Gaj i Lucije – posinjeni
Augustovi unuci (djeca kćerke Julije i
Agripe) – Agripa Postum: treći njihov sin
prognan od Augusta 7. g. pos. Kr. –
August ukinuo posinjenje nad njim
• Tiberije ostaje jedini nasljednik – August
je prisiljen odlučiti se konačno za njega
usprkos nepovjerenju Monumentum Ancyranum
Julijevsko-klaudijevska dinastija
• julijevsko-klaudijevska dinastija (14. – 68.
g.)
• Tiberije (14. – 37. g.) – nastoji vladati poput
Augusta – zadržava njegov oblik vladanja
• u prvom dijelu vladavine nastoji da senat
ima veći utjecaj i da preuzme odgovornost
• designira i posvaja Germanika za svog
nasljednika – daje mu istok države na
upravu – Germanik umire 19. g.
• Druz postaje nasljednik – misteriozno umire
23. g.
• 26. g. Tiberije postaje nepovjerljiv i
sumnjičav – povlači se na Capri
• prefekt pretorijanaca Sejan (Lucius Aelius
Seianus) preuzima stvarnu vlast u Rimu –
okuplja sve pretorijance u novom logoru kod
grada – castra praetoria
• nasilje nad senatom i carskom obitelji –
navodno svladavanje zavjere protiv Tiberija
• Tiberije uklanja Sejana 31. g. – provodi
čistke i suñenja u senatorskim redovima
• vrlo nepopularna vladavina – povlači se iz
Rima i umire u Mizenu 37. g. u 78 god.
Tiberije
• senat ga ne proglašava božanstvom –
pučka parola: u Tiber s Tiberijem
Julijevsko-klaudijevska dinastija
• Tiberija naslijeñuje Kaligula (Gaj) –
Germanikov sin – u prve dvije godine umjeren
vladar
• u druge dvije godine postaje okrutni tiranin -
prema izvorima duševni bolesnik – uklonili ga
pretorijanci i senat 41. g.
• Klaudije (Tiberius Claudius Caesar Augustus
Germanicus) – vlada od 41. do 54. god. –
Germanikov brat – pretorijanci ga postavili za
vladara Kaligula

• uspješna vladavina – sreñivanje uprave –


javne gradnje – 2 nova akvedukta – nova luka
na Tiberu (Portus) – obnovio Circus Maximus
• pokorio Britaniju – anektirao Mauretaniju,
Pamfiliju, Likiju, Judeju, Trakiju i Norik
• druga strana vladavine – sukobi sa senatom i
aristokracijom
• ubija svoju treću ženu Mesalinu 48. g. zbog
urote – 54. g. daje ga ubiti četvrta žena
Agripina – Klaudijev nećak i Agripinin posinak
Neron postaje car Klaudije
Julijevsko-klaudijevska dinastija
• Neron (Nero Claudius Caesar Augustus
Germanicus) – 54. do 68. g. – postao vladar
s 16 godina
• prvi potez na vlasti – zajedno sa senatom
deificira Klaudija
• isprva uspješna i umjerena vladavina u slozi
sa senatom – utjecaj Neronovog učitelj
stoičkog filozofa Seneke – znatan upliv
pomajke Agripine Aureus Nerona i Agripine

• gušenje ustanka u Britaniji – Budika (60. –


61. g.)
• tijekom vladavine počinje obračune s
protivnicima – ubojstvo polubrata Britanika
55. i pomajke Agripine 59. g.
• Tacit, Kasije Dion i Svetonije – prikazuju ga
u negativnom svjetlu: kao tirana koji provodi
strahovladu – manji broj izvora navodi
njegovu popularnost – posebna na istoku
države
• glavno nedjela – palež Rima u umjetničke
svrhe – optužuje kršćane za to – prvi
progoni kršćana u Rimu – stradavanje sv.
Petra i Pavla
• senat i vojska ustaju protiv Nerona –
samoubojstvo uz pomoć osobnog sekretara Neron
Flavijevska dinastija
• 68. g. – grañanski rat – Oton:kandidat
pretorijanaca – Galba i Vitelije: vojni zapovjednici
• ustanci u državi: Judeja (od 66.) i Germanija
• četvrti car u istoj godini – Vespazijan (Titus
Flavius Vespasianus) – vojskovoña vojske u ist.
provincijama (69. – 79. g.)
• Njegov sin Tit guši 70. g. ustanak u Judeji
• Vespazijan – sreñena vladavina – uzor: August –
štedljivost u drž. upravi – gradi Kolosej –
pridobiva puk
• 79. – 81. g.: stariji Vespazijanov sin Tit – kratka i Vespazijan
uspješna vladavina – u njegovo vrijeme erupcija
Vezuva – umro od bolesti
• 81. – 96. g.: mlañi Vespazijanov sin Domicijan –
sreñena uprava i vanjskopolitička inicijativa:
širenje posjeda u Britaniji i rat s Dačanima –
Germania Inferior i Superior
• ekonomski uspon države i monetarna reforma
• autokratska ali učinkovita vladavina – sukob sa
senatom: vlada uglavnom bez njega – orijentalni
ceremonijal – omražen u Rimu – suprotnost
stoičkom idealu vladara
• progoni kršćana – zbog protivljenja carskom kultu
• ubijen kao žrtva zavjere od dvorskih činovnika –
senat: damnatio memoriae Titov slavoluk
Adoptivni carevi
• 96. – 98. g.: Nerva – stari senator – stoičke
zasade – adoptiranje najboljeg u državi za
nasljednika – prvi od “5 dobrih careva” – svi
adoptivni do Marka Aurelija
• 98. – 117. g: Trajan (Marcus Ulpius Nerva
Traianus) – Hispanac – poštuje prava senata –
uspješna vladavina – novi procvat države
• teritorijalna ekspanzija države – nove provincije:
Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija Petreja i
Dacija (Trajanov stup) – zadnja velika osvajanja
novih krajeva – u njegovo vrijeme država
obuhvaća najveći teritorijalni opseg
• njegovi ratovi: veliki financijski i vojni napori
države – država na rubu kolapsa
Trajanov stup u Rimu
• 117. – 138. g.: Hadrijan (Publius Aelius
Hadrianus) – sreñivanje unutrašnjih prilika u
državi – gospodarski uspon države i komunalna
izgradnja
• pobornik grčke kulture i ideala – gradnja vile u
Tivoliju kod Rima – mauzolej u Rimu
• smanjena vojske – negativna tendencija: sve
više barbara u vojsci – napuštanje ist. provincija
– granica na Eufratu
• 130. – 135. g.: novi židovski ustanak
• učvršćuje državne granice – limes u Panoniji i
Germaniji – utvrñenja sa stalnom posadom –
Hadrijanov zid u Britaniji
Hadrijanov mauzolej u Rimu
Rim Carstvo za Trajana
Adoptivni carevi
• 138. – 161. g.: Antonin Pio – miroljubiva
vladavina – nastavak gospodarskog i kulturnog
blagostanja u državi – Antoninov zid u Britaniji
• 161. . 180. g.: nećak Antonina Pija – Marko
Aurelija – ideal vladara-stoika – do 169. vlada
s Lucijem Verom
• vrlo nemirna vladavina obilježena stalnim
ratovima – Mezopotamija, Armenija – pobuna
Avidija Kasija na istoku – Markomani i Kvadi
prodiru do Akvileje i Jadrana
• prvi napadi Gota, Langobarda i Vandala
• kuga u Italiji – pomor velikog broja stanovnika
– povećana porezna opterećenja radi stalnih
ratova
• car uspijeva pobijediti vanjske neprijatelje –
uspjeh na istoku – umire u Vindoboni pred
pobjedom nad Markomanima
• 180. – 192. g.: Komod (sin M. Aurelija) – ukida
sve očeve pozitivne mjere
• promiče istočnjačke kultove: Izida i Baal –
povezuje se s Heraklom – traži božanske
počasti za sebe još za života – bori se kao Antonin Pio

gladijator
• ubijen u uroti od strane pretorijanaca
Adoptivni carevi

Marko Aurelije Komod kao Heraklo


Severi
• nakon Komodove likvidacije – metež oko
prijestolja – pretorijanci prodaju carski tron –
grañanski rat
• Pertinaks i Didije Julijan – na vlasti od 192. –
193. g. – Pescenije Niger, Klodije Albin i
Septimije Sever – pretendenti na tron – godina
pet careva
• pobjeñuje panonski namjesnik – Septimije Sever
(193. – 211. g.)
• oslanja se na vjernu vojsku – progoni senatore
koji ga ne podupiru – uspješna vlast – obnova
urušenog Carstva – skrb za provincije
• 211. – 217. g.: Karakala – Septimijev stariji sin – Septimije Sever
dijeli vlast s bratom Getom – ubija ga iste godine
• 212. g. Constitutio Antoniniana – grañansko
pravo svim slobodnim stanovnicima države
• gradnja najvećih termi u Rimu – pridobivanje
puka
• okrutan vladar – ubijen nakon tiranske vlasti
• 217. – 218. g.: Makrin – pretorijanski prefekt –
porijeklom Berber
• 218. – 222. g.: Elagabal – uveden Baalov kult –
ubili ga pretorijanci
• 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od
vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na Leptis Magna
germanskom limesu
Vanjska politika države
• August – uglavnom ne vodi vojne pohode –
Agripa, Tiberije i Druz vode ratove za njega
• 20. g. pr. Kr. – pregovorima vraća od Parta
bojne znakove – izgubio ih Kras 53. g. pr. Kr.
• 15. – 12. g. pr. Kr.: osvajanje alpskog
područja i zemalja uz gornji tok Rajne –
Švapska, Recija – Tiberije i Druz
• osnovana provincija Recija – gl. grad Augusta
Vindelicorum
• osvojena Panonija do Dunava i Drave
• dovršeno osvajanje u Hispaniji –
reorganizacija u 3 provincije
• 12. g. pr. Kr. – 6. g. pos. Kr.: pokušaj
pomicanja limesa na Labu te kroz Češku do
Dunava
• Druz prodire s ušća Labe u unutrašnjost –
Tiberije sprema napad na Marboda i
Markomane u Češkoj – ustanak u Iliriku
prekida Tiberijev pohod
• 9. g. pos. Kr. – Arminije – voña Heruska – u
Teutoburškoj šumi – uništava 3 legije
Kvintilija Vara – 20 000 palih Rimljana
• odustaje se od pomicanja limesa na Labu Spomenik Arminiju – Hermanu u Teutoburškoj šumi

• August zacrtava trajne granice države –


Rajna, Dunav, Eufrat
Vanjska politika države
• Germanik predvodi kaznenu ekspediciju
protiv Germana: 14. – 19. g. pos. Kr. –
nekoliko pobjeda nad Arminijem – veći dio
Germanije ostaje van Rimskog Carstva
• Marbod i Arminije ratuju meñusobno –
Marbod 19. g. bježi na rimski teritorij –
Arminija ubijaju roñaci skloni Rimu
• Vespazijan i Domicijan šire rimski posjed
na Majni – 85. g. područje sjeverno od
Majne u rimskim rukama – prema
Neckaru
• limes: Rajna – Majna – Neckar – Dunav
• Domicijan – osniva Gornju i Donju
Germaniju – gl. gradovi: Mogontiacum
(Mainz): Gornja Germanija i Colonia
Agripina (Köln): Donja Germanija
• 16. g. pr. Kr. – noričko kraljevstvo je
priključeno rimskoj državi – 45. g. za
Klaudija postaje provincija – nakon smrti Gradska varata: Mogontiacum – Mainz
posljednjeg noričkog kralja
• 2. st. – ponovno jači germanski upadi
preko Rajne i Dunava: 166. – 180. g.:
markomanski rat – nakon njihovog
prodora do Akvileje i Jadrana
• 3. st. – obnova germanskih napada
Vanjska politika države
• kraj 1. i poč 2. st. – napadi Sarmata i
Dačana na srednjem i donjem Dunavu:
100. – 107. g. Trajan osvaja Daciju
• osniva nove provincije na istoku:
Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija
Petreja – napušta ih Hadrijan – granica
na Eufratu
• Britanija – 55. i 54. g. pr. Kr. – Cezar:
dvije kaznene ekspedicije – bez većeg
uspjeha
• za Klaudija – osvajanje južne i središnje
Engleske
• 60. – 61. g.: ustanka Budike – vrlo
žestoke borbe
• 78. – 85. g. – prodor u sjevernu
Englesku
• Hadrijan gradi zid u SJ Engleskoj zbog
upada Pikta iz Škotske – Antonin Pio
gradi drugi zid sjevernije – 184. g.
napušten kao obrambena linija
• 197. g. – ustanci u SJ Engleskoj –
Septimije Sever – gušenje – Britanija Rimska Britanija

ostaje mirna do 5. st.


Rimsko Carstvo za Trajana
Augustov pohod na Ilirik
• nakon pokorenja Delmata – nastavak
ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini
• nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica
rimske države na Dunavu
• 29. g. pr. Kr. – Oktavijan slavi veliki trijumf
nad Delmatima
• 27. g. – Oktavijan August predaje Ilirik
senatu na upravljanje kao mirnu provinciju
• vojni logori u Dalmaciji: XI. legija: Burnum
(Ivoševci kod Kistanja) i VII. legija:
Tilurium (Gardun kod Trilja)
• osnovana rimska kolonija u Epidauru i
možda u Jaderu Burnum
• 16. g. – pokorenje keltskih Tauriska –
područje današnje Slovenije i SZ
Hrvatske – vojni pohod vodio Tiberije
• 16/15. g. – Tiberije uspješno ratuje protiv
Skordiska – keltski Skordisci postaju
rimski saveznici
• 16. g. – manji delmatski ustanak –
svladao ga Publije Silije
• 12. do 8. g. pr. Kr. – pokoreni Breuci i
Amantini – osvojeno područje do Drave i
Dunava
• 11. – 9. g. pr. Kr. – nova pobuna Delmata
– uskoro svladana – Ilirik opet postaje
carska provincija Tilurij
Batonski ustanak
• 6. g. pos. Kr. – Tiberije ratuje s
Marbodom – kralj Markomana – pokušaj
rimskog pripajanja današnje Češke i
Moravske
• novačenje u Iliriku – nezadovoljstvo
lokalnog stanovništva – kod Dezitijata:
otvorena pobuna – na čelu Baton
• ustanak se brzo širi na cijeli Ilirik – Breuci:
uz Dezitijate glavni nositelji ustanka –
kralj Pines i vojskovoña Baton
• Velej Paterkul: 800 000 ustanika – 200
000 pješaka i 9 000 konjanika
• Breuci opsjedaju Sirmij – namjesnik
Mezije Antonije Cecina Sever potiskuje
Breuke i poražava ih kod rijeke Drave –
zbog provale Dačana mora se vratiti na
istok
• Dezitijati prodiru do Salone poražavajući
manje rimske posade – ustanci pustoše
jadransku obalu i provaljuju u Makedoniju
Starosjedilački narodi na hrvatskom povijesnom prostoru
• strah u Rimu – August uvodi nove poreze
i novačenja – vraća i veterane u vojsku –
Tiberija imenuje voñom pohoda
• Tiberije sklapa mir s Marbodom – šalje
Valerija Mesalina s manjom vojskom u
Ilirik – poražava Dezitijate koji su krenuli
na Akvileju – Baton prisiljen na uzmak
Batonski ustanak
• Tiberije dolazi u Sisciju s 10 legija – Velej
Paterkul: 10 legija, 14 konjičkih ala, 70
pješačkih kohorti pomoćnih četa, 10 000
veterana i dobrovoljaca – ukupno oko 100 000
ljudi – Tiberije se utaboruje i čeka
• u Rimu – nezadovoljstvo Tiberijevom
pasivnošću – sam August odlazi u Ravenu da
bi bio bliže operacijama
• Tiberije se ograničava na manji rat i
uništavanje neprijateljskih resursa – Dezitijati
se povlače prema Breucima – utaboruju se na
područje Fruške Gore (Alma mons) – novi
pokušaj napada na Sirmij
• s istoka prodiru Cecina Sever i azijski
namjesnik Plaucije Silvan s 5 legija i tračkim
konjaništvom – Tiberije ratuje s ustanicima u
slavonskim gorama (Papuk, Psunj, Krndija)
• Volcae paludes – močvare uz Vuku izmeñu
Osijeka, ðakova i Vinkovaca – oba Batona
napadaju istočnu vojsku – teška pobjeda
rimske vojske – neodrživ položaj ustanika u Starosjedilačko stanovništvo Panonije
Slavoniji
• 8. g. Germanik pustoši mezejsku zemlju –
izmeñu Vrbasa i Drine
• 8. g. breučki Baton polaže oružje na rijeci
Bathinus (možda Bosna ili Bosut) – predaje
Pinesa – dezitijatski Baton hvata i pogubljuje
izdajničkog breučkog Batona
Batonski ustanak
• ustanak se ograničava na Dalmaciju – krajem
8. g. pos. Kr. Tiberije se vraća u Rim
• Germanik kreće iz Siscije na jug – prodor
japodskim područjem – vj. dolinom Une –
teške borbe – sporo napredovanje na jug
• Tiberije se vraća u proljeće 9. g. – uključuje
se u ratne operacije – dijeli vojsku na tri dijela
– Plaucije Silvan ostaje s dijelom vojske u
Panoniji
– M. Emilije Lepid kreće u Dalmaciju prema
Germaniku
– Tiberije se pridružuje Germaniku
• Baton u Andetriju (vj. Muć) – predaje se
nakon opsade – poslan u Ravenu – umire 12.
g. kao politički zatvorenik
• Germanik nastavlja rat – posljednji otpor u
Ardubi (vj. u BiH) – dio branitelja i žena s
djecom se baca u smrt s gradine u rijeku
• kraj velikog ilirsko-panonskog ustanka –
počinje pacifikacija i romanizacija Ilirika
• Tiberije slavi trijumf nad Delmatima i
Germanik
Panoncima tek 12. g. – zbog poraza u
Teutoburškoj šumi
Hrvatski povijesni prostor nakon
panonsko-delmatskog ustanka
• Ilirik – provincija vj. od Cezarovog
vremena – Augustova osvajanja – znatno
proširenje teritorija provincije
• Istra odvojena od Ilirika – zajedno s
venetskim područjem čini 10. regiju Italije
– granica na Raši – vj. 18. g. pr. Kr.
• prva podjela: Gornji i Donji Ilirik – vj.
nakon pomicanja granice na Dravu oko 9.
g. pr. Kr.
• ubrzo nakon batonskog ustanka – podjela
Ilirika na Dalmaciju i Panoniju – možda
već 10. g. pos. Kr.
• prema nekim mišljenjima – podjela Ilirika
tek za Vespazijana
• Dalmacija – od Raše do meñurječja Drine
i Morave – u Albaniji do rijeke Mati – na
sjeveru granice ide sj. obroncima
Dinarskog gorja
• glavni grad Dalmacije – Salona
• tri sudbena područja (konventa):
Skardona, Salona, Narona Oktavijan August
Hrvatski povijesni prostor nakon
panonsko-delmatskog ustanka
• Panonija – od Dalmacije na sjever – na
sjeveru i istoku granica je Dunav
• zapadna granica se pomicala – Emona je
kasnije postala dio Italije
• moguća prva središta provincije: Emona,
Petovij, Karnunt i Siscija
• u ovo vrijeme – početak romanizacije
prostora ovih dviju provincija – isprva
znatno snažnija romanizacija u Dalmaciji
• Salona i Narona – kolonije već od
Salona
Cezarovog vremena – od 43. g. pr. Kr.
kolonija je i Pola
• za Augusta – Epidaur i Jader postaju
kolonije
• municipiji iz Augustovog vremena: Poreč,
Trogir, Vis, Risan, Budva, Kotor, Ulcinj
• gradovi – centri romanizacije i prodora
italske kulture – ujedno i centri
gospodarskog i kulturnog razvitka Augusteum u Naroni
Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.
• u Dalmaciji trajno stacionirane
dvije legije – VII. u Tiluriju
(Gardun kod Trilja) – XI. u
Burnumu (Ivoševci kod Kistanja)
• u Panoniji u Augustovo vrijeme
stacionirane VIII., IX. i XV. legija –
vj. u Emoni, Sisciji i Sirmiju –
kasnije se legije izmjenjuju
• u Dalmaciji oko 14. g. upravitelj
postaje Publije Kornelije Dolabela
– gradi ceste iz Salone prema
zaleñu i Panoniji – glavnih 5
pravaca s ishodištem u Saloni
• ceste imaju strateški značaj –
brzo kretanje vojske kroz
neprohodne krajeve – nekoć
značajna poteškoća u doba Poreč
ratova s Delmatima
• Tiberije šalje sina Druza 17. g. na
vojnu izobrazbu u Dalmaciju
• Parentium (Poreč) postaje
kolonija u Tiberijevo vrijeme
Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.
• nakon Kaliguline smrti – pobuna
dalmatinskog legata Furija Kamila
Skribonijana – usmjerena na povratak
republike – protiv Klaudija
• VII. i XI. legija ne pristaju uz pobunu –
ostaju vjerne novom caru Klaudiju (41.
– 54. g.) – zarobljavaju i pogubljuju
Skribonijana i pobunjene časnike
• obje legije stječu naslov: Claudia pia
fidelis
Tilurij
• Klaudije osniva koloniju Ekvum
(Colonia Claudia Aequum) – Čitluk kod
Sinja
• Panonija i dalje slabije urbanizirana i
romanizirana od Dalmacije – započinje
s ureñenjem limesa na Dunavu
• nakon kraja Neronove vladavine 68. g.
– dalmatinske legije podupiru Otona do
njegovog poraza
• nakon Otonovog poraza – pristaju uz
Vespazijana (Flavijevci) Burnum
Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.
• flavijevsko vrijeme – pojačana
romanizacija i naseljavanje italskog
stanovništva u Panoniji
• u Dalmaciji i Panoniji – snažan
gospodarski i kulturni uspon
• Siscija i Sirmij postaju kolonije za
Vespazijana
• Andautonija i Neviodun (Drnovo kod
Krškog) – flavijevski municipiji
• Vespazijan izmješta VII. i XI. legiju na
limes – Dalmacija postaje provincija bez
vojske (provincia intermis) – u njoj
Vespazijan
ubuduće borave samo manje pomoćne
jedinice
• za Vespazijana u Panoniji stacionirane
XIII. i XV. legija – reorganizirao riječnu
ratnu flotu – Classis Flavia Pannonica –
baze flote: Mursa, Taurun, Sirmij, Servicij,
Siscija
• za Flavijevaca – uspostava limesa sa
stalnim posadama na Dunavu – posebno
za Domicijana zbog napada Sarmata i
Dačana – povećanje broja legija u
Panoniji
Rimska riječna ratna galija
Dalmacija i Panonija u 2. st.
• Trajan (98. – 117. g.) – izmeñu 105.
i 107. g. dijeli Panoniju na Gornju
(središte: Karnunt – Carnuntum) i
Donju (središte: Akvink – Aquincum)
• nastavak utvrñivanja dunavskog
limesa – napadi Sarmata, Dačana,
Jaziga i Roksolana na Panoniju
• 100. do 106. g. pohod na Dačane –
107. g. provincija Dacija
• Hadrijan (117. – 138. g.) – završetak
ureñenja dunavskog limesa –
snažan gospodarski uspon Panonije
• Hadrijan posjećuje Panoniju 124. g.
• Mursa postaje kolonija – Cibale i vj.
Akve Balise (Aquae Balissae –
današnji Daruvar) municipiji
• Antonin Pio (138. – 161. g.) –
nastavak prosperitetnog i mirnog
razdoblja u čitavom Carstvu
Hadrijan
Karta Panonije nakon Trajanove podjele
Dalmacija i Panonija u 2. st.
• Marko Aurelije (161. – 180. g.) –
nemirno razdoblje u Panoniji i
Dalmaciji
• 166. – 180. g. – markomanski rat –
uz Markomane: Kvadi, Jazigi i
Langobardi
• prodor barbara preko limesa – velika
razaranja u Panoniji – prodor do
Jadrana i Akvileje
• utvrñivanje gradova u Dalmaciji –
Salona tada dobiva nove bedeme –
veći dio Dalmacije ipak pošteñen
razaranja za razliku od Panonije
• slom gospodarskog i kulturnog
života u Panoniji
• Marko Aurelije umire u Vindoboni pri
kraju rata u kojem su Rimljani
pobjeñivali – rat ostaje nezavršen
• početak obnove limesa i provincije
za vrijeme Komoda (180. – 192. g.)
Marko Aurelije
Dalmacija i Panonija u 3. st.
• car postaje Afrikanac Septimije
Sever (193. – 211. g.), namjesnik
Gornje Panonije – uz pomoć legija
iz Panonije i Dalmacije – nova
dinastija Severa – do 235. g.
• novi gospodarski uspon u Panoniji
i Dalmaciji – obnova Panonije i
njenih gradova
• Cibale postaju kolonija – najkasnije
za Septimijevog sina Karakale
• Karakala (211. – 217. g.) – 212. g.
Constitutio Antoniniana – novi
napadi na dunavski limes: Karpi i
Vandali
• Kasije Dion – upravitelj Dalmacije
226. g. – za vrijeme Aleksandra
Severa
• Aleksandrova smrt 235. g. –
početak nemirnog razdoblja
grañanskih ratova
Karakala
• pola stoljeća vojničkih careva – od
tridesetak careva samo je jedan
umro prirodnom smrću
Kultura u carsko doba
• književnost – srebrno razdoblje
– p. Ovidije Nazon (43. pr. Kr. – 18. g. pos.
Kr.) – pjesnik: Ars amatoria, Metamorfoze
– prognan od Augusta na Crno More:
Tristia, Epistulae ex Ponto
– M. Enej Lukan (39. – 65. g. pos. Kr.) –
epičar – ep o grañanskom ratu: Pharsalia
– G. Petronije Arbiter (27. – 66. g.) –
Satyricon
– Valerije Marcijal (41. – 104. g.) Epigrami
– Decim Junije Juvenal (1. – 2. st.) – Satire
• historiografija
– P. Kornelije Tacit (56. – 117. g.) – Annales
i Historiae – od Tiberija do smrti
Domicijana
– G. Svetonije Trnakvil (67. – 130. g.) – De
vita Caesarum – od Cezara do Domicijana
– Kasije Dion (164. – 229. g.) – važan izvor
za kasnu Republiku i rano Carstvo
• filozofija
– L. Enej Seneka (4. – 65. g.) – stoik –
Neronov učitelj
– G. Plinije Sekundo – Plinije Stariji (23. –
79. g.) – Naturalis historia
Principat
od Augusta do Septimija Severa
• Literatura:
Bratož, Rajko: Rimska zgodovina. 1. del: Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana,
Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007
Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske
kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91
Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:
Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38
Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:
Leykam international, 2009
McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York:
Cambridge University Press, 2007
Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004
Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress
holding, 2007
Suić, Mate: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing, 2003
Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih
knjiga, 1925
The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest,
Lexington: Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980
The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia 1, ur. M. Šašel Kos, P. Scherrer,
Situla 41, Ljubljana: Narodni muzej Slovenije, 2003
The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford:
Oxford University Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974