You are on page 1of 41

Kasno carstvo

Zapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeñi


Vojnički carevi
• 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od
vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na
germanskom limesu
• 235. – 285. g.: razdoblje vojničkih careva –
kaos i grañanski ratovi – propadanje države u
svim vidovima
• vojni zapovjednici (uglavnom barbari s
granice) – izmjenjuju se kao carevi –
grañanski ratovi careva i protucareva po
cijeloj državi
• u slijedećih 50 godina; samo jedan car od njih
tridesetak doživio prirodnu smrt – ubili ih
protucarevi ili njihova vlastita vojska
• povremeni raspad države na nezavisne
dijelove – pojedine provincije ili više njih – Maksimin Tračanin – prvi car barbarskog porijekla (235. – 238. g.)

262. – 272. g.: palmirska država – Zenobija i


Valbalat – uzurpatorska država obuhvaćala
Bliski istok, Egipat i Malu Aziju
• raste barbarski pritisak izvana: Alamani, Goti,
Vandali, Franci, Langobardi – prodiru duboko
u državu – limes zapušten i u rasulu –
anarhija i opći kaos
• Alamani i Franci – Rim napušta 260 .g.
područje s desne obale Rajne – tek
Dioklecijan ponovno uspostavlja čvrsti limes
na Rajni
• od 240. g. – Goti upadaju u Rimsko Carstvo
preko donjeg toka Dunava – s brodovima
prolaze kroz Bospor i pljačkaju grčke otoke Palmira u Siriji
Vojnički carevi
• Trajan Decije (249. – 251. g.) – roñen kod
Sirmija – poginuo u borbi s Gotima i Karpima
u Dobrudži (SI Bugarska)
• 270. g. – Klaudije II. Gotički – pobijedio Gote
kod Naisa – protjerao ih s Balkana
• za vrijeme Aurelijana napuštena Dacija 271/2.
g. – prodor Alamana u Italiju 271. g. –
Aurelijan ih uspijeva pobijediti nakon teškog
poraza kod Placentije
• Aurelijan protjeruje barbare iz Ilirika, Trakije i
Mezije Zlatni novac Trajana Decija

• uspon sasanidske Perzije na istoku – trajni


neprijatelj rimskoj državi – kasnije i Bizantu –
sve do arapskih osvajanja u 6. i 7. st.
• visoki porezi zbog vojnih napora – pljačkanje i
razaranje u ratovima – propadanje obrta i
trgovine – osiromašenje stanovništva
• visoka inflacija u državi – obezvrjeñivanje
novca – pojava naturalne razmjene
• sve više kršćana u državi – protivljenje
carskom kultu – novi progoni kršćana pod
Trajanom Decijem
• od 268. g. carevi iz Ilirika: Klaudije Gotički,
Aurelijan, Prob – postupan izlazak iz krize i
stabilizacija države
• nakon Karove smrti – Numerijan i Karin
proglašeni Augustima – Karin vlada u Rimu – Aurelijanove zidine u Rimu
Numerijan uskoro ubijen na istoku
Dioklecijan na vlasti
• Numerijanovi zapovjednici u Nikomediji –
izabiru Diokla (Diocles) za novog cara –
uzima latinizirano ime Dioklecijan (Gaius
Aurelius Valerius Diocletianus)
• 285. g. pobjeñuje Karina na rijeci Margus
– ostaje jedini car u državi – završetak
grañ. ratova i razdoblja vojničkih careva
• Dioklecijan se prihvaća sreñivanja stanja u
državi – imenuje prijatelja Maksimijana
285. g. suvladarom (Cezarom) na zapadu
Carstva
• odlazi na istok – ureñivanje stanja u Siriji i
na ist. limesu – pobjeda nad Perzijom – za
kralja Armenije postavlja Tiridata III.
odgojenog u Rimu
• 286. g. Maksimijan se proglašava
Augustom – Dioklecijan se vraća s istoka
– obojica ratuju protiv Alamana na desnoj
obali Rajne
• Maksimijan sam sreñuje stanje u Galiji i
ratuje s uzurpatorom Karauzijem u Britaniji
• Dioklecijan se vraća na istok – usput
pobjeñuje Sarmate na Dunavu
Dioklecijan
• 287. g.: Dioklecijan – Iovius; Maksimijan –
Herculius
Dioklecijan – uspostava tetrarhije
• 293. g. – uspostava tetrarhije:
– Maksimijan (August) u Mediolanu (Milanu)
– Konstancije Klor (Cezar) u Trieru
– Dioklecijan (August) u Nikomediji – Galerije
(Cezar) u Solunu
• Dioklecijan 294. i 295. g. pobjeñuje iznova
Sarmate – gradi novi sustav utvrda na
lijevoj obali Dunava – nasuprot već
postojećim vojnim logorima kao
mostobrane – Ripa Sarmatica
• 295/296. g.: novi sukob s Perzijancima –
Narzes protjeruje Tiridata III. i pobjeñuje
Galerija Galerije

• Galerije uspijeva 298. g. uz pojačanja s


Dunava pobijediti Narzesa i osvojiti
Ktesifon – 299. g. sklopljen mir: Rim
dobiva nova područja izmeñu Eufrata
Tigrisa – Tiridat III. vraćen na prijestolje u
Armeniji
• Dioklecijan u Egiptu pobjeñuje uzurpatore
Domicijana koji se proglasio Augustom i
Ahila 297/298. g. Ruševine Ktesifona
Dioklecijanove reforme
• Dioklecijan sebe i suvladare prikazuje
kao obnovitelje države
• nestanak zadnjih tradicija republike i
principata – purpurna odjeća cara i
zlatna kruna – orijentalni način štovanja:
proskineza
• Rim gubi značaj kao glavni grad države –
senat postaje gradsku organ uprave u
Rimu – Italija postaje jedna od provincija
• teritorijalna reogranizacija države – 4
prefekture (Orientis, Illyrici, Galliarum,
Italiae) – 13 dijeceza – 116 provincija
• smanjenje provincija radi bolje kontrole
nad činovništvom u njima – odvajanje
civilne (vicarii i praesides) od vojne
uprave (duces) u provincijama
• reforma grañanskog pravnog sustava –
kraj klasičnog perioda rimskog prava
• kodifikaciju carskih konstitucija – dva
pravnika porijeklom s istoka –
Gregorianus (Codex Gregorianus 291.
g.) i Hermogenianus (C. Hermogenianus Tetrarsi

295. g.)
Dioklecijanova reorganizacija Carstva
Dioklecijanove reforme
• reforma vojske – povećanje broja
vojnika s 390 000 (cca. 285. g.) na oko
580 000 za njegove vladavine
• 1:25 (omjer vojnici : muškarci) – raste
na 1:15
• konjaništvo – osnova vojske – bolja
pokretljivost – oklopljeni konjanici i
konjanici-strijelci – većinu vojske čine
barbari (ponajviše Germani)
• gospodarstvo u službi vojske – zabrana
napuštanja pojedinih zanimanja –
obavezno nasljeñivanje
• znatno pojednostavljenje poreznog
sustava – capita i iuga: po glavi i po
zemlji
• monetarna reforma 293. g. – pokušaj
obuzdavanja inflacije – uvoñenje novih
novčanih nominala
• neuspjeh novog sustava – 301. g. car
prepolavlja vrijednost novca ediktom – Dio edikta De pretiis

devalvacija
• Dioklecijan odredio najviše cijene
pojedinih proizvoda u cijeloj državi –
maksimizacija cijena – edikt De pretiis –
vrlo štetna odluka za slobodno tržište
Kraj Dioklecijanove vladavine
• zalagao se za povratak starorimskih
tradicija – progoni istočnjačke kultove –
uključivo i kršćane od 299. g.
• 303. g. – izdaje u Nikomediji “Edikt protiv
kršćanstva” – uzrok: protivljenje kršćana
carskom kultu i deifikaciji – veliki progoni
kršćana - nastanak kršćanskih mučenika
• Dioklecijan se 303. g. vraća u Rim – 304..
polazi u pohod na dunavski limes iz
Ravenne – vraća se u Nikomediju
• abdicira 305. g. zbog bolesti – povlači se
u palaču kod Salone – umro vj. 311. g. –
Maksimijan se takoñer povlači na imanja
u Kampaniji
• zapad: Konstancije Klor (August) – Sever
(Cezar)
• istok: Galerije (August) – Maksimin Daja
(Cezar) Maksimijanov novac

• Dikolecijanova ostavština – apsolutna


monarhija – tetrarhija – definitivni kraj
principata – uvod u novi sistem koji će se
razviti za Konstantina: dominat
Konstantinov uspon
• 306. g. umire Konstancije Klor – Konstantin
novi August – proglašen od britanskih legija
• u Rimu – Augustom proglašen Maksencije –
Maksimijanov sin
• Sever – isprva takoñer želi postati August –
odriče se vlasti 307. g. – Maksencije ga
pogubljuje
• 308. g. – sastanak careva u Karnuntu –
zapad: Licinije (August), Konstantin (Cezar)
– istok: Galerije (August), Maksimin Daja
(Cezar)
• Maksencije – uzurpator u Italiji – protjeruje
oca Maksimijana koji bježi Konstantinu koji
ga daje pogubiti 310. g. Maksencijeva bazilika u Rimu

• 311. g. – Galerijeva smrt – neposredno prije


ukida edikt o progonu kršćana
• 312. g. – Konstantin kreće na Maksencija –
bitke: Torino, Verona, Milvijski most – In hoc
signo vinces – poraženi Maksencije se utapa
u Tiberu
• Konstantin podiže na forumu svoj kip s
križem – znak pobjede – izjednačava Maksencijev novac
kršćanstvo sa starim vjerovanjima koja ne
dira – zadržava titulu Pontifex Maximus
Konstantin i Licinije
• 313. g. Milano – Konstantinov edikt o
vjerskoj toleranciji – pridobiva kršćane:
početak povezivanja države i crkve
• Licinije u savezništvu s Konstantinom –
uklanja Maksimina Daju na istoku – postaje
istočni August
• 314. g. počinje sukob Konstantina i Licinija –
bitka kod Cibala – Licinijev poraz – sklopljen
sporazum – iliričke provincije prelaze pod
Konstantinovu vlast – Licinije ostaje na vlasti
na istoku
• Konstantin – brani limes od Germana i
Sarmata – Licinije na istoku vodi
protukršćansku politiku – novi sukob s
Konstantinom
• 324. g. – bitke kod Hadrianopola i Krisopola
– Licinije poražen i interniran – ubijen 325. g.
• Konstantin Veliki – ostaje jedini vladar u
cijelom Carstvu
• proglašava svoje sinove Cezarima: Krisp i
Konstantin II. 317. g. – Konstancije II. 324. g. Konstantin

– Konstans 333. g.
Konstantinove reforme
• centralizacija uprave i vlasti – težnja k
apsolutnoj monarhiji – daljnje razvlašćivanje
senata
• zadržava Dioklecijanovu podjelu države – novo
– tri prefekture u Carstvu: istočna, zapadna,
središnja
• strogo oporezivanje – razrezivanje poreza po
veličini i kvaliteti zemljišnog posjeda – svake 5.
godine
• nova prijestolnica – Konstantinopol (nekadašnji
Bizancij) – 330. g.
– strateški položaj
– simbolika novog kršćanskog Rima
– zabranjeni stari kultovi
– gradnja brojnih crkava
– unutarnja organizacija po uzoru na Rim – senat,
Kapitol, besplatna opskrba žitom
• Rim i Konstantinopol odvojeni od teritorijalnog
ustroja države – upravu u njima drže 4 senatska
prefekta – vojna i civilna vlast
• car postaje Kristov zastupnik – gospodar države
i crkve – dominat (dominus) – apsolutni vladar –
zadržana poganska božanska obilježja vladara
– orijentalni dvorski ceremonijal
Carigradski bedemi
• 328. i 332. g. – Konstantin II. pobjeñuje
Alamane i Gote – novi napad Perzijanaca
Konstantinovi nasljednici
• 337. g. – Konstantin umire u Nikomediji –
sahranjen u Konstantinopolu
• vlast preuzimaju 3 sina – Konstantin II.,
Konstancije II. i Konstans – uskoro počinje
njihov meñusobni sukob
• Konstantin II. – pogiba 340. u bici protiv
Konstansa kod Akvileje
• 340. – 350. g. – Konstans na zapadu –
Novac Konstancija II.
Konstancije II. na istoku – stalni napadi
Germana, Sarmata i Perzijanaca
• 350. g. – Magnencije Magnus detronizira i ubija
Konstansa
• 351. g. Konstancije II. poražava Magnencija
kod Murse i 353. g. u južnoj Galiji –
samoubojstvo Magnencija – Konstancije II.
ostaje jedini vladar do svoje smrti 361. g.
• car postaje Julijan – Konstancijev nećak –
pobornik neoplatonizma i stare rimske religije
• nastoji potisnuti kršćanstvo i obnoviti stara
vjerovanja – Apostata (otpadnik) – pogiba 363.
u borbi sa Sasanidima
• 363. g.: Flavije Jovijan – opoziva Julijanov edikt
protiv kršćanstva – prepušta Perzijancima
područja istočno od Tigrisa i Armeniju – Jovijan
umire 364. g. Julijan Apostata
Valentinijan i Valent
• vojska izabire dvojicu braće – panonskih vojnih
zapovjednika za Auguste
• Flavije Valentinijan (364. – 375.) na zapadu –
Flavije Valent (364. – 378.) na istoku
• Valentinijan uspijeva održati limes na Rajni i
Dunavu – 364. – 368. g.: prodire na desnu
obalu Rajne – rezidenciju seli u Trier
• 370. g. – pohod protiv Pikta u Britaniji – vodi Valent
ga vojni zapovjednik Teodozije – budući car
• 372. – 375. g.: ustanak u Mauretaniji – 373. g.:
Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska
vojska potisnuta iza Drave
• Valentinijan i Teodozije uspijevaju potisnuti
napadače i uspostaviti limes
• Valentinijan umire 375. g. – nasljednik sin
Gracijan
• Istočni i Zapadni Goti potisnuti od Huna –
pokreću se prema Carstvu – 376. g. Zapadni
Goti (Vizigoti) naseljavaju se kao federati u
Meziji – uz dozvolu Valenta – njih 70 000
• uskoro pobuna zbog sukoba s carskom
upravom – kreću pod Fritigernom na Carigrad
• Gracijan zauzet borbama s Alamanima – ne
može pomoći Valentu
• Valent pogiba u teškom porazu rimske vojske
kod Hadrijanopola 378. g. Bitka kod Hadrijanopola 378. g.
Teodozije i protivnici
• Gracijan postavlja Teodozija za Augusta na
istoku
• Teodozije uspijeva potisnuti najopasnije
skupine Gota s Balkana – dio Gota ulazi u
sastav rimske vojske
• novi federatski ugovor: Vizigoti u Meziji,
Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice:
puna autonomija, osloboñenje od poreza,
dodatne plaća za čuvanje granice
• Teodozije zabranjuje poganske kultove – 391.
g. proglašava kršćanstvo državnom religijom
• na zapadu – Magnus Klement Maksim s
britanskim i galskim legijama – pobuna protiv
Gracijana – Gracijan pogiba kod Lugdunuma
• germanske čete izabiru Gracijanova polubrata
Valentinijana II. za cara 383. g.
• Teodozije ga priznaje – pomaže mu u ratu
protiv Maksima – Maksim poražen kod Siscije
i Petovija – zarobljen kod Akvileje Teodozijev novac

• Valentinijan II. – uz pomoć Franka Arbogasta


poražava i Maksimovog sina Viktora
• 392. g. – Valentnijan II. ubijen – Arbogast
proglašava Eugenija carem na zapadu –
Teodozije ga ne priznaje
Podjela Carstva
• 394. g. – bitka kod Vipave (Frigidus)
u Sloveniji – poraz i smrt Eugenija i
Arbogasta
• Teodozije ostaje jedini car – prije
smrti 395. g. dijeli carstvo na dva
dijela – na dvije upravne cjeline iste
države – nije mislio na podjelu na
dvije države
• dvojica Teodozijevih sinova postaju
carevi – istok: Arkadije Honorijev novac
(Konstantinopol) – zapad: Honorije
(Milano, Ravenna)
• imenuje regente – na istoku prefekt
Rufin – uskoro zamijenjen
Eutorpijem – njega nasljeñuje Got
Gainas (magister militum) – regent
na zapadu: Vandal Stilihon (magister
militum)
• na zapadu: Stilihon nastavlja
Teodozijevu politiku prema
Germanima – u Carigradu raste
otpor barbarima u vojsci i na
položajima – sve veći raskol izmeñu
Istoka i Zapada Arkadijev novac
Dalmacija i Panonija u 3. st.
• 235. g. – Maksimin Tračanin – vlada u Sirmiju
• Trajan Decije (249. – 251. g.) – roñen u Sirmiju
– poginuo u borbi s Gotima
• 258. g. – kod Murse bitka Galijena (260. – 268.
g.) i Ingenua (Ingenuus) – poraz i smrt
Ingenua
• Galijen i protucar Regalijan takoñer ratuju u
Panoniji za prijestolje
• oko 265. – Galijen osniva kovnicu novca u
Sisku
• Klaudije II. Gotički (268. – 270. g.) – roñen u
Sirmiju – pobijedio Gote kod Naisa 269. i
protjerao ih s Balkana
• Aurelijan (270. – 275. g.) – pobijedio u Panoniji
na Dunavu Gote, Vandale i Gepide – 271.
napušta Daciju – protjerao barbare iz Ilirika i
Trakije Galijen

• Prob (276. – 282. g.) – takoñer iz Sirmija –


sreñuje stanje u Panoniji – protjeruje Vandale
s Dunava – ubijen u Sirmiju
• ponovno mir u Dalmaciji – smirivanje stanja u
Panoniji – Marko Aurelije Kar (282. – 283. g.)
pobjeñuje Sarmate u Panoniji
• nakon razdoblja vojničkih careva – Panonija
teško opustošena – Dalmacija u znatno boljoj
poziciji – Carstvo u lošem stanju
• 284. g. Dioklecijan – proglašen novim carem Aurelijanov novac
Dioklecijanovo razdoblje
• Dioklecijan boravi u Sirmiju 290. – 291. g.
– ratuje protiv Vandala, Gota i Sarmata
• 293. g. – uspostava tetrarhije – Sirmij
postaje jedno od carskih sjedišta –
Galerije provodi Dioklecijanove reforme u
Panoniji – modernizacija limesa, vojne i
civilne reforme, podjela provincija
• 295. god. nova podjela provincija
• podjela iliričkih provincija:
– Gornja Panonija: Pannonia Prima (Savaria
– Szombathely) i Pannonia Savia (Siscia) Sirmij

– Donja Panonija: Pannonia Valeria


(Sopianae – Pečuh) i Pannonia Secunda
(Sirmium)
– Dalmacija: Dalmacija (od Raše do Budve) i
Prevalitana – Praevalis (Skodra)
• sve četiri Panonije, Dalmacija i dva Norika
– 8. (Ilirička ili Panonska) dijeceza, kasniji
Zapadni Ilirik – podreñena prefekturi Italije
i Ilirika (u Konstantinovo doba)
• Prevalitana ulazi u 7. (Dačku) dijecezu –
spada pod prefekturu Ilirik (u
Konstantinovo doba), kasniji Istočni Ilirik Podzemne grobnice u Sopijanama (Pečuh), 4. st.
Dioklecijanova podjela iliričkih provincija
Dioklecijanovo razdoblje
• 299. – 311. g. – Galerije pobjeñuje
Sarmate tri puta na dunavskom limesu
– stabilno stanje u Panonijama
• 303 – 306. g. – progoni kršćana u
Dalmaciji i Panonijama
• mučenici:
– Salona: Sv. Dujam (Manstirine), Sv.
Anastazije
– Siscija: Sv. Kvirin – mučen i ubijen u
Savariji
Ranokršćanski kompleks Manastirine u Saloni
– Sirmij: Sv. Donat, Sv. Irenej, Sv.
Anastazija, Sv. Hermagora, Sv.
Fortunat, petorica klesara (bačeni u
olovnim sanducima u rijeku)
– Cibale: Sv. Polion
• Dioklecijan za vrijeme aktivnog vladanja
gradi palaču kod Salone – današnji
Split
• povlači se u nju nakon abdikacije zbog
bolesti 305. g. – živi ondje do svoje
smrti 311. g.
Dioklecijanova palača
Dalmacija i Panonije u 4. st.
• 308. g. – Licinije kao novi August dobiva
pod upravu Ilirik na sastanku careva u
Karnuntu
• 314. god. – bitka izmeñu Licinija i
Konstantina kod Cibala – pobjeda
Konstantina – iliričke provincije postaju
dio zapadnog dijela države – Sirmij
postaje Konstantinovo sjedište
• 322. g. – značajna Konstantinova
pobjeda nad Sarmatima u Panoniji –
ureñenje limesa – gotski napadi na
Dunavu
• poslije Konstantinovog edikta o vjerskoj
toleranciji – razvoj crkvene organizacije
u Dalmaciji i Panoniji
• biskupska središta u Dalmaciji: Salona
(od 2. pol. 3. st.), Narona, Arba, Jader,
Skardona, Epidaur, Bistue Nova –
Rab (antička Arba)
nadbiskupski naslov se pojavljuje tek od
6. st. (Salona)
• biskupska središta u južnoj Panoniji:
Siscija, Sirmij, Mursa, Cibale, Basijane
– sirmijska biskupija postaje metropolija
Dalmacija i Panonije u 4. st.
• 351. g. – sukob Konstancija II. i
protucara Magnencija – Konstancijeva
pobjeda kod Murse – Magnencije
izvršava samoubojstvo
• nakon 351. g. – Konstancije II. često
boravi u Sirmiju – 357/358. g. uspješno
ratuje protiv Kvada i Sarmata –
proglašava arijanstvo službenom
religijom
Magnencijev novac
• 361. Julijan kao novi car ulazi
trijumfalno u Sirmij
• 365. g. – susret Valentinijana i Valenta
u Sirmiju – dogovor oko rata s
barbarima
• 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u
Panoniju – rimska vojska potisnuta
južno od Drave – velika razaranja u
Panoniji Primi i Valeriji
• Valentinijan ponovno dograñuje
utvrñenja na panonskom limesu –
promatračnice i zidovi
• 375. – 378. g. – Valentinijan II. vlada u
Sirmiju Valentinijanov novac
Dalmacija i Panonije u 4. st.
• 378. g. – nakon Valentovog poraza i
pogibije kod Hadrijanopola – Vizigoti
pustoše Meziju i Panoniju
• 379. g.: Teodozije proglašen carem u
Sirmiju
• novi federatski ugovor s Gotima:
Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji –
posebne povlastice: puna autonomija,
osloboñenje od poreza, dodatne plaća
za čuvanje granice
• 388. g. Teodozije pobjeñuje
uzurpatora Maksima – kod Siscije uz
pomoć hunskih federata – kod
Petovije uz pomoć Ostrogota i Alana
• 395. g. – Teodozije prije smrti 395. g.
dijeli carstvo na dva dijela – Dalmacija
i sve četiri Panonije ulaze u zapadni
dio carstva – Sirmij sjedište Zapadnog
Ilirika – Prevalitana postaje dio
Istočnog carstva
• 396. g. Vizigoti (Alarih) pljačkaju
Trakiju, Makedoniju i Tesaliju – Teodozije
zapadni magister militum Stilihon ih
smiruje – Alarih postaje magister
militum za Ilirik
Gradovi u iliričkim provincijama
• gradovi u provincijama – kolonije i municipiji
– različit stupanj grañanskih prava
• kolonije – naselja rimskih i italskih
naseljenika ili vojnih veterana – puno
grañansko pravo
• municipiji – djelomično grañansko pravo –
obično naselja saveznika ili pokorenog
lokalnog stanovništva koje je dobilo lokalnu
samoupravu
• lokalne zajednice koje su stekle civitet – niži
stupanj samouprave
• gradovi – nositelji romanizacije – centri
političkog života, društvenog i gospodarskog
razvoja
• uprava gradova – na čelu duoviri – po uzoru
na dva konzula – mandat od 1 godine – bira
ih općinsko vijeće
• dva edila: javna sigurnost
• kvestori: financijski poslovi
• općinsko vijeće (Ordo decurionum) –
vijećnici birani prema imovini (cenzusu) –
biraju ih duoviri quinquenales Počasni natpis cara Trajana Decija iz Stenjevca
Gradovi u iliričkim provincijama
• kolonije na Jadranu:
– Martia Iulia Salona i Narona – za
Cezara
– Colonia Pola pietas Iulia – 43. g. pr. Kr.
– Iader i Epidaurum – za Augusta
– Colonia Iulia Parentium – za Tiberija
– Colonia Claudia Aequum – za Klaudija –
veteranska kolonija – prva u
unutrašnjosti (Čitluk kod Sinja)
• kolonije u Panoniji:
– Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia
Sirmium – za Vespazijana Ostaci rimske Murse
– Colonia Aelia Mursa – za Hadrijana
– Colonia Aurelia Cibalae – za Septimija
Severa ili Karakale
• municipiji na Jadranu: Issa, Tragurium,
Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria
(Varvarini), Nedinum (Neditae),
Asseriates (Asseria)
• municipiji u Panoniji: Andautonia
(Ščitarjevo), Aquae Balissae
(Municipium Iasorum – Daruvar), Iovia
Botivo (Ludbreg)
Rimski forum u Zadru
Gradovi u iliričkim provincijama
• u gradovima – javne izgradnje po uzoru
na Rim i italske gradove
• bedemi – važni za sigurnost grada –
služe i kao dokaz prestiža grada –
javna financiranje – često financirani od
careva ili viših dužnosnika – dio grada
ostaje izvan bedema: predgraña
• vodovodi i cisterne – javni objekti –
dokaz civilizacijske razine Amfiteatar u Burnumu

• teatri i amfiteatri – sačuvan teatar u Puli


i Saloni – amfiteatri u Puli, Saloni i
Burnumu – kod ovih objekata česte
carske donacije
• terme (kupališta) – javna mjesta –
važna za društveni život – često
donirana od bogatih pojedinaca
• bazilike i kurije – javna izgradnja –
ponekad i privatna donacija
• hramovi – javna i privatna izgradnja –
sačuvani hramovi: Augustov hram u
Puli, Zadar, Split Augustov hram u Puli
Gradovi u iliričkim provincijama
• Salona i Sirmij – dva najveća i
najrazvijenija grada na našem
povijesnom prostoru
• u Sirmiju kasnije sagrañena carska
palača i hipodrom – kraj Salone
sagrañena Dioklecijanova palača – oba
grada dobivaju carski značaj
• Salona – sjedište provincije Dalmacije –
prije i Ilirika
• uz sjedište provincije važni i konventi –
sudbeno-upravna središta – namjesnik
provincije u odreñene dane u pretoriju Skradin

svakog konventa vrši sudovanje


• u Dalmaciji – tri konventa:
– za Liburniju i Japode: Skardona
– za središnji dio Dalmacije – Salona
– za južni dio – Narona
• Siscija postaje važan centar u kasnoj
antici – 3. i 4. st. – važna kovnica novca
– osnovana za Galijena oko 265. g. –
traje do vladavine Arkadija (395. – 408.
g.)
• Sirmij – kovnica radi: 324. – 328. i 351.
g. do Arkadija Rimski novci kovani u Sisciji
Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama
• ceste – gradnje prvenstveno radi vojnih
potreba i državnih interesa – omogućuje
brzo kretanje vojnika prema zadanom
odredištu – strateški značaj
• uz izgradnju – vrlo važno je i njihovo
održavanje – mnogi dokazi govore o tome
– miljokazi raznih careva na istom pravcu
• Akvileja – ishodište cesta prema Dalmaciji
i Panoniji
• važni prometni pravci:
– Akvileja – Nauport – Emona – Celeja –
Petovij – Savarija – Karnunt
– Petovij – Akva Viva – Mursa – Cibale-
Sirmij – Singidun – Nais – Serdika –
Filipopol (Plovdiv) – Hadrijanopol (Jedrene)
– Konstantinopol
– cesta uz dunavski limes – od Vindobone
nizvodno uz Dunav
– Karnunt – Petovij – Akva Viva –
Andautonija – Siscija – Salona
– Emona – Neviodun – Siscija – Servicij –
Marsonija – Cibale – Sirmij
– Akvileja – Parencij – Pola – Albona –
Tarsatika – Senija – Vratnik – Siscija
– Senija – Arupij – Burnum – Salona –
Narona – Epidaur – Rizinij – Dirahij – Via
Egnatia – Solun Miljokaz iz Jelkovca kod Zagreba postavljen od
cara Maksimina Tračanina 235. – 238. g.
Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama
• izgradnja cesta u Dalmaciji – najveća
zasluga upravitelja provincije Publija
Kornelija Dolabele (14. – 20. g.)
• Salona – ishodište cesta u Dalmaciji – 5
glavnih pravaca:
– Salona – Tragurij – Danilo (Rider) –
Skardona – Jader
– Salona – Andetrij (Muć) – Burnum – Jader
ili prema Arupiju i Seniji ili dolinom Une
preko Retinija (Golubić) prema sjeveru i
Sisku
– Salona – Ekvum – Salvij – Servicij
(Bosanska Gradiška)
– Salona – Tilurij – Bistua Vetus (Bugojno) –
Struktura rimske ceste
Domavia (Srebrenica) – Drina – Sirmij
– Salona – Bigeste (Ljubuški) – Narona –
Epidaur – Olcinij – Dirahij – Via Egnatia
• osim cestovnih prometnih pravaca – velika
važnost rijeke
• Krka: plovidba do Skardone i Burnuma –
Neretva: do Narone
• panonski plovni put: Nauportus (Vrhnika) –
Ljubljanica – Sava – Dunav
• važne luke: Nauport, Neviodun,
Andautonija, Siscija, Servicij
• ostale plovne rijeke: Drava, Kupa, Una,
Sana, Bosut
Karta Panonije nakon Trajanove podjele
Gospodarski život
• gradovi – nositelji gospodarskih aktivnosti
u obje provincije – gradsko obrtništvo i
manufakture
• obrtnici u gradovima – udruženi u kolegije
(collegii):
– collegium fabrum – kovači
– collegium fabrum Veneris – zlatari
– collegium dendroforum – tesari
– collegium lapidariorum – klesari Rimski kovač

– collegium aeneatorum – glazbenici


– collegium purpurariorum – bojadiseri
purpurom
– collegium naviculariorum – lañari (u Sisku)
• trgovina – unutarnja i vanjska
• vanjska trgovina – izvan Carstva – samo
na odreñenim mjestima na limesu
• zabrana izvoza van Carstva za oružje,
željezo, vino, ulje, žito, sol, zlato
• za svaki uvoz u provinciju se plaća carina
– portorium – u iliričkim provincijama 2,5
% vrijednosti robe Amfora
Gospodarski život
• rudarstvo – važan izvor državnih prihoda
• vañenje metala – na potezu od današnje
Banovine u Hrvatskoj preko bosanskog
gorja do Srebrenice i rijeke Drine
• rudarstvo – jaka predrimska tradicija –
ilirska i ponajviše keltska
• zlato – ispiranje i kopanje – porječje Vrbasa,
Fojnice i Lašve
• srebro – Domavia i Argentaria: Srebrenica –
cesta od Salone do Argentarije: Via
Argentaria
• srebrni rudnici poznati i u sjevernoj Panoniji
• olovo – Plumbum (današnje Olovo u BiH) Srebrenica

• željezo – Topusko, Gvozdansko, Ljubija,


Sanski most, Japra, Fojnica, Visoko, Vareš
• rudnici željeza na Banovini i SZ Bosni u
službi sisačkih radionica za obradu željeza
– oružje i oruñe za potrebe okolnih
provincija i vojske na limesu
• kamenolomi: Kirmenjak kod Poreča,
Vinkuran kod Medulina, Trogir, Brač
(Splitska, Škrip), Čiovo, Medvednica, Rimski kamenolom u Vinkuranu

Fruška Gora
• kamena sol: Ad Salinas (Tuzla)
Gospodarski život
• poljoprivreda – napredak pod rimskom
vlašću: uvoñenje novih kultura – bolja
obrada zemlje – veći prinosi
• villae rusticae – osnovne jedinice
poljoprivredne proizvodnje – u Istri i na
Brijunima postoje i velike latifundije –
neke vj. u carskom vlasništvu
• jadranska obala – mediteranske kulture Rekonstrukcija rimske vile rustike

– ponajviše masline i vinova loza – ove


kulture uvedene kod nas od grčkih
kolonista – širenje na veće površine uz
obalu
• Panonija – oranice, pašnjaci i šume –
krčenje šuma radi dobivanja obradivih
površina
• u blizini Sirmija sredine 3. st. – velika
carska imanja – car Prob sadi vinovu
lozu na Sirmij
• dinarski planinski prostor – zadržavanje
tradicionalnog transhumantnog
stočarstva Rimska vila na Brijunima
Duhovna sfera života u Dalmaciji i Panoniji
• s rimskom državom – prodor rimskog
državnog kulta – posebno u gradskim
sredinama naseljenim italskim
doseljenicima
• kontakt s religijskim vjerovanjima
starosjedilačkog stanovništva
• povezivanje i identifikacija starih
božanstava s novim rimskim
• antički Silvan identificiran s sličnim
domaćim božanstvom – božanstvo
voda i izvora Bind izjednačen s
Neptunom
• nastavak štovanja starih riječnih
božanstava – Savus, Dravus, Danuvius
• pojava istočnjačkih kultova: Mitra,
Kibela (Magna Mater), Izida, Serapis
• prvi tragovi kršćanstva u Dalmaciji
potkraj 1. st. – pojedinačne općine
• u drugoj polovici 3. st. – osnutak
salonitanske biskupije – mučeništvo Sv. Mitrej iz Močića u Konavlima

Venancija (prvi salonitanski i


dalmatinski biskup) u Delminiju – oko
257. g.
Kasno carstvo
Zapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeñi
• Literatura:
Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture,
ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91
Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji
vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38
Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb: Leykam
international, 2009
McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge
University Press, 2007
Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004
Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007
Povijest, sv. 5, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,
2007
Suić, Mate: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing, 2003
Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,
1925
The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest, Lexington:
Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980
The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia 1, ur. M. Šašel Kos, P. Scherrer, Situla 41,
Ljubljana: Narodni muzej Slovenije, 2003
The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: Oxford
University Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,
1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 7, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,
1974