You are on page 1of 98

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

Fakultet strojarstva i brodogradnje
Studij zrakoplovstva

OSNOVE
KONSTRUKCIJE
HELIKOPTERA
SKRIPTA
Verzija: 1.0
Datum: 09.08.2010.

prof.dr.sc. Željko Božić

Sadržaj
1. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA HELIKOPTERA ................................................................... - 1 1.1. Mali leteći modeli ..................................................................................................................... - 3 1.2. Motor s unutrašnjim izgaranjem............................................................................................... - 5 1.3. Pokušaji s napravama koje nose ljude ...................................................................................... - 6 1.4. Autoţiro .................................................................................................................................. - 12 1.5. Prva polijetanja ....................................................................................................................... - 12 1.6. Potpuno upravljivi letovi ........................................................................................................ - 14 1.7. Razvoj tehnologija .................................................................................................................. - 16 1.8. Pojava turbovratilnih motora .................................................................................................. - 19 2. PRINCIP LETA HELIKOPTERA ................................................................................................ - 22 2.1. Sile koje djeluju na helikopter ................................................................................................ - 22 2.2. Moment .................................................................................................................................. - 25 2.3. Giroskopska precesija............................................................................................................. - 25 2.4. Nesimetriĉnost uzgona ........................................................................................................... - 27 2.5. Mahanje lopatica .................................................................................................................... - 29 2.6. Koniranje lopatica rotora ........................................................................................................ - 29 2.6. Coriolisov efekt ...................................................................................................................... - 30 2.7. Efekt zemlje (efekt zraĉnog jastuka) ...................................................................................... - 32 2.8. Premještanje uzgona ............................................................................................................... - 33 2.9. Transverzalni efekt strujanja .................................................................................................. - 33 2.10. Autorotacija .......................................................................................................................... - 33 3. OSNOVNI ELEMENTI KONSTRUKCIJE HELIKOPTERA ..................................................... - 35 3.1. Konstrukcijske izvedbe helikoptera ....................................................................................... - 35 3.2. Konstrukcija helikoptera ........................................................................................................ - 39 3.3. Glava glavnog rotora .............................................................................................................. - 43 3.3.1. Funkcija glave ................................................................................................................. - 45 3.3.2. Konstrukcijske izvedbe glava rotora ............................................................................... - 49 3.4. Lopatice rotora ....................................................................................................................... - 52 3.4.1. Postavni kut lopatice rotora ............................................................................................. - 52 3.4.2. Napadni kut glavnog rotora ............................................................................................. - 53 3.4.3. Profil lopatice rotora ........................................................................................................ - 54 3.4.4. Oblik lopatice glavnog rotora .......................................................................................... - 54 3.4.5. Teţina lopatice glavnog rotora ........................................................................................ - 54 -

3.4.6. Ĉvrstoća konstrukcije lopatice ........................................................................................ - 54 3.4.7. Konstrukcija lopatice ....................................................................................................... - 54 3.4.8. Broj lopatica glavnog rotora ............................................................................................ - 55 3.5. Trup helikoptera ..................................................................................................................... - 55 3.5.1. Materijali za izradu konstrukcije trupa ............................................................................ - 57 3.5.2. Vrste konstrukcija trupa helikoptera ............................................................................... - 58 3.5.3. Ljuskaste izvedbe trupa helikoptera ................................................................................ - 59 3.5.4. Rešetkaste izvedbe konstrukcije trupa helikoptera .......................................................... - 61 3.5.5. Okvirna izvedba konstrukcije trupa helikoptera .............................................................. - 62 3.5.6. Okvirno-ljuskasta izvedba konstrukcije trupa helikoptera .............................................. - 63 3.6. Repne površine ....................................................................................................................... - 63 3.7. Podvozje helikoptera .............................................................................................................. - 64 3.7.1. Podvozje u obliku saonica ............................................................................................... - 65 3.7.2. Podvozje u obliku tricikla ................................................................................................ - 65 3.7.3. Podvozje sa ĉetiri kotaĉa ................................................................................................. - 66 3.7.4. Podvozje s plovcima ........................................................................................................ - 66 4. OSNOVE PRORAĈUNA ĈVRSTOĆE KONSTRUKCIJE HELIKOPTERA ............................ - 68 4.1. Opterećenja helikoptera u letu ................................................................................................ - 69 4.2. Opterećenja helikoptera na zemlji .......................................................................................... - 69 4.3. Opterećenja helikoptera na vodi ............................................................................................. - 70 4.4. Opterećenje rotora helikoptera ............................................................................................... - 71 4.5. Vibracije helikoptera i rezonancija na zemlji ......................................................................... - 71 4.6. Vijek trajanja lopatica rotora helikoptera ............................................................................... - 72 5. POGONSKE GRUPE HELIKOPTERA ....................................................................................... - 75 5.1. Karakteristike pogonskih grupa .............................................................................................. - 75 5.1.1. Turbovratilni motori ........................................................................................................ - 75 5.1.2. Klipni motori ................................................................................................................... - 81 5.2. Transmisija ............................................................................................................................. - 82 6. ODRŢAVANJE HELIKOPTERA ................................................................................................ - 84 6.1. Odrţavanje zrakoplova ........................................................................................................... - 84 6.1.1. Općenito .......................................................................................................................... - 84 6.1.2. Podjela odrţavanja zrakoplova ........................................................................................ - 85 6.2. Pregledi helikoptera i vrste servisa ......................................................................................... - 87 6.2.1. Servisni pregledi .............................................................................................................. - 89 -

......2.........................92 6.........4............. Periodiĉni pregledi (Scheduled Inspections) . ................ LITERATURA ........2.............2........6.................... Specijalni pregledi helikoptera ................Prelazak s jednoga na drugi sustav odrţavanja ............... Pregledi helikoptera nakon izvanrednih dogaĊaja ...............3................................................. .................89 6................................................................94 - ........91 6.....................6....... Provjera helikoptera na zemlji .............. .......................91 6..2...................... ............................................................2......90 6....... ........2...................91 6.....7................................................8...........2......................... ....... Provjera helikoptera u letu................................. Progresivni sustav pregleda ............... .......... ..................92 7...2......................5.......................

Leonardo je rotor za svoj teorijski helikopter razvio na principu Arhimedovog vijka kojim se podizala voda za navodnjavanje. Željko Božić 1. da Vincijev zraĉni vijak -1- . oca moderne aeronautike.1. Slika 1.sc. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA HELIKOPTERA Iako zrakoplovi s fiksnim krilima dobijaju svu pozornost od strane većine povjesniĉara. to je ipak bila prva zabiljeţena ideja helikopterskog naĉina leta pa se i zato smatra praprahelikopterom. let helikoptera je bio prvi let kojeg je zamislio ĉovjek. Ovakve igraĉke pojavile su se 400 godina p. u Kini i bile su predmet eksperimentiranja Sir Georgea Cayleya. U literaturi je taj izum poznat i pod imenom "helikoidni zraĉni vijak". U stvari. Iako je bila rijeĉ samo o igraĉki. Iako je Leonardova naprava bio dobar i za ono vrijeme napredan izum. on nije dalje evoluirao jer tehnologija toga vremena nije bila adekvatna za proizvodnju jedne takve letjelice. On je 1483.e. U Europi. stojeći na centralnoj platformi.2. Leonardova naprava je projektirana tako da ju pokreće ĉetvero ljudi.dr.n. polugama pokrećući vijak koji bi stlaĉivao zrak i tako uzdigao napravu u vis. najranije pojave takvih igraĉaka javljaju se na renesansnim slikama i crteţima Leonarda da Vincija. Slika 1. godine napravio skicu helikoptera koji je imao rotor nalik na vijak napravljen od uštirkanog platna. drevni Kinezi su se igrali s ruĉno pokretanim igraĉkama koje bi poletjele prema u vis kada bi se brzo zavrtile rukama.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. sliĉno današnjim helikopterima. koji bi se naglo zarotirao izmeĊu ruku i zatim pustio da poleti. Kineski helikopter od bambusa Sljedeći zabiljeţeni sluĉaj "konstrukcije" helikoptera je djelo Leonarda da Vincija. Najraniji poznati primjeri takvih igraĉaka sastojali su se od perja nataknutih na kraj štapa.

3.dr. Berliner (1919-25) 1920 sa koje Uspješni autoţiroi 1930 Prva polijetanja i polu-upravljivi letovi Prvi znaĉajni uspjesi – potpuno upravljivi letovi 1940 Oemichen (1920-24) de Bothezat quadrotor (1922) Ciervin C-4 autoţiro (1923) Pescara (1920-24) Hafner R-1/2 (1928-30) Curtiss-Bleeker (1930) d'Ascanio coaxial (1930) Pitcairn PCA-2 autoţiro (1930) TsAGI 1-EA/5-EA (1930-34) Cierva C-19 autoţiro Hafner AR-3 autoţiro (1935) von Baumhauer (1924-30) Brennan (1920-25) Ciervin C-8 autoţiro (1928) Florine (1929-30) Weir autoţiro (1932-35) Breguet-Dorand (1935-36) Focke-Achgelis Fa-61 (1937) Weir W-5 helikopter (1938) Sikorsky VS-300 (1939) Kellet KD-1 autoţiro (1939) 1945 Razvijanje tehnologija Flettnerov sinhrokopter FL-282 (1940) Sikorsky R-4 (1942) Piasecki PV-2 (1943) Bell 30 (1943) Hiller XH-44 coaxial (1943) Sikorsky R-5 (1943-46) Razvijanje mlaznih motora Sikorsky R-4B (1944) Bell 47 (1945) Piasecki tandem XHRP-1 (1946) Westland S-51 (1946) Kaman K-125 (1947) Bristol 171 (1947) Hiller 360 (1948) Piasecki HUP-1 (1948) Kaman K-190 (1949) Sikorsky S-55 (1949) Sud-Aviation SE3120 (1949) Mi-1 (1949) Slika 1.sc. Povijesni pregled razvoja zrakoplova i autoţiroa do 1950-tih -2- . & E. & E. Željko Božić Kineske igraĉke 200BC RoĊenje znanstvenih zakona Arhimed 1400AD Da Vinci-ev „zraĉni vijak“ Prve ideje o vertikalnom letu ĉovjeka 1700 1800 Prvi mali modeli Lomonov (1754) Paucton (1768) Launoy & Bienvenu (1784) Cayley (1792) Cayley (1843) Phillips (1842) d'Amecourt (1863) Edison (1880) leteći 1900 1910 Izum motora sa unutrašnjim izgaranjem Pokušaji napravama nose ljude Breguet-Richet (1907-08) Cornu (1907) Denny Bros (1907) H.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Igraĉke 400BC Osnove konstrukcija helikoptera prof. Berliner (1909) Sikorsky coaxial (1910) Yuriev (1912) Ellehammer (1914) H.

uz pomoć Bienvenua. Paucton godine 1786. Njegova fascinacija letom navela ga je još kao mladića da projektira i konstruira vrtloţnu ruku 1804. Launoyev i Bienvenuov izum je popriliĉno uznemirio tadašnje znanstvene krugove. rotori bi se zarotirali i naprava bi se uzdigla visoko u zrak.dr.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Ĉini se da je njegova ideja bila da se diskovi spljošte u horizontalnom letu i tako postanu kruţna krila. Cayleyeva naprava je ostala na razini ideje jer jedini pogonski strojevi dostupni u to vrijeme su bili parni strojevi. MeĊutim.sc. francuski prirodoslovac Launoy. svog mehaniĉara. godine. Mali leteći modeli Više od 2000 godina od kineske leteće igraĉke. Zraĉna koĉija iz 1843.-10. Relativno velika naprava pokretana je strunom namotanom oko osovine rotora i napete samostrelom.. Napravica je letjela slobodno i uzdizala se dosta visoko. J. Željko Božić 1. Launoyev koaksijalni rotor Ranije spomenuti Sir George Cayley je još kao mali djeĉak bio fasciniran kineskom letećom igraĉkom i do kraja osamnaestog stoljeća konstruirao nekoliko uspješnih modela za vertikalni let s rotorima napravljenim od limenih ploĉa i pogonjenih satnim oprugama. ruski znanstvenik Mikhail Lomonosov od njih je razvio mali koaksijalni rotor pogonjen napetom oprugom. Taj stroj je imao 2 para boĉnih rotora za stvaranje uzgona i propelere koji su ih gurali prema naprijed.1. a oni su bili preteški za osiguravanje uspješnog letenja. godine -3- . otprilike 1754-te godine. koja je zacijelo jedan od prvih znanstvenih pokušaja prouĉavanja aerodinamiĉkih sila na krila. Cayley daje detalje o relativno velikoj letjelici za vertikalni let koju je zvao Zraĉna koĉija. Kad bi se struna popustila. na osnovu koaksijalne kineske leteće igraĉke napravili su model s proturotirajućim parom purećeg perja. je objavio jedan od prvih znanstvenih radova koji su se bavili problemom rotirajućih krila naslovljen "Theorie de la vis D'Archimede". Slika 1. Slika 1. U kasnijem radu..4. 1809. francuski matematiĉar A.5. objavljenom 1843. P. Potaknut uspjesima ove i sliĉnih naprava. Godine 1783. objavio je trodijelni rad koji je ustanovio temelje moderne aerodinamike.

razvio koncept koji je koristio rotor za uzgon i propeler za pokretanje i upravljanje. Forlaninijev helikopter -4- . nazvavši tako svoje modele.sc. ovaj ureĊaj znaĉajan je jer je obiljeţio trenutak kad je helikopter poletio pogonjen snagom motora. Drugi modeli za vretikalni let vrijedni spomena. d'Amecourtov parni helikopter On je smislio naziv helikopter. Njemac Wilheim von Achenbach napravio je 1874. Kasnije je Achenbach proveo eksperimente s propelerima. Rijeĉ "helikopter" potjeĉe od grĉkih rijeĉi "elikoeioas". Ovaj model je imao dva proturotirajuća rotora i zabiljeţeno je da letio slobodno dvadesetak sekundi na visini preko 12 metara. ĉije je rezultate objavila NACA. što znaĉi spirala ili navoj i "pteron".. ukljuĉuju Brightov koaksijalni dizajn iz 1861. Godine 1840. Horatio Phillips konstruirao je parom pogonjen stroj za vertikalni let.dr. Slika 1. Željko Božić Nepostojanje prihvatljivog pogonskog stroja usporavao je razvoj pogonjenih letjelica teţih od zraka. Oko 1878. Francuz Ponton d'Amecourt uzletio je mnoge male parom pogonjene helikopterske modele. ali upotreba minijaturnih lakih parnih strojeva dala je neke uspješne rezultate. godine model s jednim rotorom i vjerojatno je prvi koji je koristio ideju za repni rotor koji se suprostavlja momentu glavnog rotora. kod kojeg je para proizvedena u minijaturnom grijaĉu izbacivana preko vrhova lopatica. a koji su konstruirani u ovo vrijeme. Poĉetkom 1860-tih. što znaĉi pero ili krilo.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. bilo s fiksnim bilo s rotirajućim krilima. a ne energijom sadrţanom u napetim oprugama. Rus Lodygin je 1869. godine i Dieuaideov parom pogonjeni twin-rotor iz 1877. Slika 1. Talijan Enrico Forlanini takoĊer je napravio još jedan helikopterski model pogonjen parom..6.7. Iako nepraktiĉan za izvedbu u normalnoj veliĉini.

poznati znastvenik i izumitelj Thomas Alva Edison eksperimentirao je s malim modelima helikoptera u SAD-u. parni stroj se konstantno usavršavao i doveo do visoke razine praktiĉnosti. stap. Prije 1870. kroz svoje eksperimente. Testirao je nekoliko konfiguracija rotora pogonjenih pamukom natopljenim eksplozivnim kemikalijama. patentirao priliĉno nezgrapan koncept helikoptera u punoj veliĉini s lopaticama poput kutijastih zmajeva. ali nema zapisa da je ovaj koncept ikad napravljen. Povijesni zapisi pokazuje da je potreba za motorima dovoljnog omjera snage i mase zaista kljuĉ koji je omogućio uspjeh helikoptera. godine. a koristio ga je i Igor Sikorsky u svom pokusnom letu 1910.. Godine 1862. Parni stroj je motor s vanjskim izgaranjem koji zahtjeva kotao. Alphose Beau de Rochas objavio je prvu teoriju koja je opisivala 4-taktni ciklus. Sve ove komponente oteţavaju dobivanje odgovarajućeg omjera snage i mase parnog stroja koji bi bio prikladan za aeronautiĉku upotrebu. pumpu. Ranim poĉetnicima. godine je na osnovi Rochasove teorije razvio motor koji je postao osnova modernih benzinom pogonjenih motora s unutarnjim izgaranjem. tada dostupnim. Rani rotorski sustavi imali su izuzetno slabe aerodinamiĉke performanse. sve do pojave motora s unutrašnjim izgaranjem. cilindar i opskrbu goriva i vode. uvidio potrebu za kompresijom kako bi se povećala razlika izmeĊu visokih i niskih radnih temperatura. motorima bio pogodniji za upotrebu u zrakoplovima. Željko Božić Godine 1880. Zvjezdasti rotacijski motor imao je svoje nedostatke. Carnot je 1824. koji je rani oblik motora s unutarnjim izgaranjem. uvidio potrebu za rotorom velikog promjera s tankim lopaticama za što efikasnije lebdenje. Dok su avioni mogli letjeti s motorima relativno male snage. loţište. -5- . Edison je ostao veliki pobornik helikoptera do kraja svog ţivota. uspjeh helikoptera morao je ĉekati razvoj tehnologije koja je omogućivala izradu lakših i snaţnijih motora. No. 1.. Nikolaus Otto je 1876. Niz eksplozija obeshrabrio je daljnje pokuse s ovim motorom. Popularni francuski Gnome i Le Rhone zvjezdasti motori imali su omjer snage i mase 0. To se vidi u motorima koji su se koristili u nekim helikopterima napravljenim u ranim 1900-tim. kondenzator. Edison je 1910. Motor s unutrašnjim izgaranjem Razvoj motora (agregata) je od temeljne vaţnosti za bilo koji oblik leta.sc.. Motor s unutarnjim izgaranjem razvio se sredinom devetnaestog stoljeća kao rezultat znanstvenih doprinosa mnogih pojedinaca.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Ovakakv tip motora koristili su mnogi pioniri helikoptera tog vremena. unatoĉ tomu. Najraniji benzinski zrakoplovni motori bili su zrakom hlaĊeni zvjezdasti rotacijski motori. koji su bili presnaţni i preteški. No. Edisonov znanstveniji pristup problemu vertikalnog leta dokazao je da su potrebni visoka aerodinamiĉka uĉinkovitost rotora i velika snaga motora ako se ţeli postići uspješan let. Edison je kasnije koristio elektriĉni motor i on je jedan od prvih koji je. Za razliku od drugih izumitelja i eksperimenata toga vremena. koliĉina energije potrebne za uspješan vertikalni bila je nepoznata i razumijevanje problema nastavilo se uglavnom na temelju pokušaja i pogrešaka. ali je u usporedbi s drugim. parni stroj je bio jedini agregat dostupan za korištenje u većini mehaniĉkih ureĊaja. Razvoj motora s unutarnjim izgaranjem pojednostavnio je cjelokupni pogonski agregat i omogućio izradu kompaktnih motora s visokim omjerima snage i mase.576 kW/kg i zacijelo su bili najnapredniji laki motori svoga vremena. inovacijama Jamesa Watta.dr.2.

a moţda ĉak i podići stroj. Konstrukcija njegove letjelice bila je vrlo jednostavna s dva rotora na svakom kraju. 1 sastojao se od ĉetiri dugaĉke grede napravljene od ĉeliĉnih cijevi koje su bile postavljene kao horizontalni kriţ.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.sc. francuski znanstvenik Charles Richet napravio je mali. Oĉito. nedostajalo stabilnosti i odgovarajućih naĉina upravljanja. Rotori su pogonjeni benzinskim motorom preko remenskog prijenosa. stroj nije nikada letio potpuno slobodno jer mu je. Fotografije pokazuju nekoliko ljudi koji su pomagali stabilizirati. francuski proizvoĊaĉ bicikala. Svaki rotor imao je dvije velike lopatice male vitkosti. jedan od Richetovih uĉenika bio je budući poznati avijatiĉarski pionir. njihov stroj bio je sofisticiraniji i vjerovatno bliţi dostizanju pravog vertikalno leta od stroja koji je napravio Paul Cornu. Bréguet-Rocheteov ţiroplan -6- .3. ali ovo nikad nije u potpunosti potvrĊeno. 1. Iako je njegov stroj bio neuspješan. Pilot je sjedio u središtu konstrukcije pokraj motora od 40 konjskih snaga. Željko Božić 1.dr. 1907. Unatoĉ tome. Njihov Gyroplane No. Helikopter Paula Cornua Godine 1904. Na kraju svake grede bili su postavljeni dvostruki rotori s po ĉetiri lopatice. Paul Cornu napravio je stroj za vertikalni let za koji je zabiljeţeno da je prvi podigao ĉovjeka od tla. braća Louis i Jacques Bréguet poĉeli su sami eksperimentirati s helikopterima pod vodstvom profesora Richeta.. 1. Pokušaji s napravama koje nose ljude Godine 1907. Zabiljeţeno je da je stroj nakratko poletio. Krajem 1906. Zabiljeţeno je da je ova letjelica poletjela na par sekundi pri malim visinama. kao Cornuovom stroju.8. oko ĉetiri godine nakon što su braća Wright izvela prvi uspješni let avionom. bespilotni helikopter. Rotori su rotirali u suprotnim smjerovima da bi im se momenti poništavali. Louis Bréguet.9. braća Bréguet su napravili svoj prvi helikopter.

godine Oko 1912-te Boris Yur'ev je takoĊer probao napraviti helikopter. godine -7- . Kao i Sikorskyjevi modeli S-1 i S-2. Iako se nikada nije odrekao svoje vizije helikoptera. Osim toga. ĉak i s jaĉim motorom. Do 1909-te. 1.dr. inspiriran radovima Cornua i ostalih francuskih avijatiĉara. Veliki promjer rotora i velika vitkost lopatica pokazivali su da je ovo konfiguracija za visoku aerodinamiĉku uĉinkovitost. Osim toga.sc. Njegov prvi model S-1 nije se mogao uopće podići u zrak. i Yur'evovoj letjelici nedostajao je dovoljno snaţan motor.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Željko Božić Poĉetkom 1900-tih u Carskoj Rusiji. Igor Sikorsky i Boris Yur'ev su neovisno jedan od drugog poĉeli projektirati i izraĊivati letjelice za vertikalni let. Yur'evov helikopter iz 1912. uspio je (bez pilota) napraviti samo par kratkih skokova. sve dok nije emigrirao u Ameriku nije se poĉeo ponovno baviti idejom vertikalnog leta. Sikorsky S-2 iz 1910. od prvih primjera upotrebe repnog rotora. a drugi model S-2. Njegov stroj je imao vrlo moderan rotor s repnom konfiguracijom. Sikorsky se prestao baviti helikopterima i posvetio se projektiranju konvencionalnih aviona u ĉemu je bio vrlo uspješan. Yur'ev je. bio jedan od prvih koji je predlagao promjenu napadnog kuta lopatice (cyclic pitch) za kontrolu rotora. Slika 1. ali ovo je bio jedan od prvih primjera upotrebe repnog rotora. Sikorsky je napravio prototip bespilotnog koaksijalnog helikoptera. Letjelica nikad nije letjela kako treba. takoĊer.10.11. Obeshrabren.

Zanimljive konstrukcijske znaĉajke ove letjelice bili su poloţaj pilota iznad rotora. Slika 1. Iako nikad nije slobodno letjela. Željko Božić Oko 1914-te danski avijatiĉar Jen C. Ovaj stroj je imao rotore za vertikalni let. podvozje od napuhanih vreća i brzootvarajući padobran. Osim par kratkih skokova u zrak. Slika 1.12. Petroczy-Karmanov helikopter Amerikanci Emile i Henry Berliner.dr. uz pomoć poznatog aerodinamiĉara Theodora von Karmana. Kako su mogućnosti za pravi vertikalni let njihovih zrakoplova bile ograniĉene. su bili zainteresirani za letjelice za vertikalni let. Ova letjelica je meĊu prvima imala mogućnost promjene napadnog kuta lopatica. 1919-te Henry Berliner je napravio helikopter s koaksijalnim rotorima koji je uspio napraviti par nekontroliranih skokova u zrak i dosegnuo visinu od otprilike jednog metra. Berlineri su napustili ideju pravog helikoptera i posvetili se hibridnom stroju koji su nazivali "helicoplane". napravio je i letio helikopterom s koaksijalnim rotorom u razdoblju od 1917-20-te. Oni su meĊu prvima primjetili ĉinjenicu da je snaga za potrebna za lebdenje znaĉajno veća od snage potrebne za horizontalni let pri malim brzinama i već su 1909-te napravili svoj prvi helikopter. Njeni rotori su zapravo bili predimenzionirani propeleri. izvršila je nekoliko vertikalnih letova ograniĉena kablovima. ali je imao i trostruka -8- . Ranih 1920-tih godina Berlineri su letjeli sa zrakolovom s dva rotora sa svake strane. takoĊer. nataknutih po obodu prstena. Ellehammer projektirao je helikopter s koaksijalnim rotorima. Donji prsten bio je prevuĉen tkaninom i trebao je posluţiti kao padobran u sluĉaju otkaza motora ili rotora.13.sc. Ellehammerov helikopter iz 1914. Njegova konstrukcija imala dva velika aluminijska prstena promjera oko 6 metara s po 6 lopatica svaki. Pokretana je s tri rotacijska motora. godine Austrijanac Stephan Petroczy.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. letjelica nije nikada uspjela poletjeti i uništena je u padu 1916-te godine.

Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Slika 1. teško upravljiv i. godine Ranih 1920-tih George de Bothezat je za vojsku SAD-a razvio eksperimentalni quadrotor helikopter. stroj je bio prekompliciran. mogao je letjeti samo unaprijed i to pri pogodnom vjetru.dr. Vojska je ukinula program 1924-te godine i letjelica je otišla u dijelove.sc. za koji su tada rekli da je prvi uspješan helikopter. rani pokušaji Berlinera s letjelicama s koaksijalnim rotorima i rotorima sa strane smatraju se prvim helikopterskim dostignućima u SAD-u. Slika 1. Unatoĉ tome. Iako su letjelici njegovi masivni rotori sa 6 lopatica omogućili da uspješno leti.15. navodno. Leteća hobotnica iz 1922.14. Željko Božić krila i veliki predimenzionirani vertikalni rep. godine -9- . Berlinelijev Helicoplane iz 1920.

Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.16. potiska. Željko Božić U Britaniji je tijekom kasnih 1910-tih i ranih 1920-tih godina Louis Brennan radio na helikopteru s neobiĉno velikim rotorom s dvije lopatice. upravljanja i stabilnosti.10 - . . kako u pogonjenom letu tako i u autorotaciji. Stroj se srušio na svom sedmom letu i sluţbeni interes za Brennanov stroj se smanjio zbog povećanog interesa za autoţiro. On je meĊu prvima uveo cikliĉku i kolektivnu kontrolu napadnog kuta lopatica u prototip helikoptera. Slika 1. Brennan je imao drugaĉiji pristup rješavanju problema s momentom. Pescara je zasigurno jedan od prvih pionira ĉiji se prototip helikoptera pozabavio svim aspektima uzgona. Pescara je meĊu prvima preopznao fenomen autorotacije i kako bi pilot trebao kontrolirati nepogonjeni helikopter u sluĉaju otkaza motora. Njegov rotor bio je pokretan propelerima smještenim na samim lopaticama.dr. Pescara je uspio postići kontrolu nad propinjanjem. Brennanov helikopter iz 1922. Iako nikada nije uspio postići praktiĉan uspjeh sa svojim helikopterima. TakoĊer. godine Tijekom ranih 1920-tih Raoul Pateras-Pescara radio je na razvoju helikoptera u Španjolskoj i Francuskoj.sc. Pescara je u podruĉju helikoptera najpoznatiji po svojim tehniĉkim doprinosima metodama uĉinkovitog upravljanja. Tijekom 1925-te obavljeni su letovi vani pri malim visinama. valjanjem i skretanjem helikoptera samo pomoću varijacija u napadnom kutu lopatica. 1922-te letjelica je uspješno poletjela u hangaru za balone.

von Baumhauer projektirao je i napravio jedan od prvih helikoptera s repnim rotorom.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. von Baumhauerov helikopter iz 1924. Unatoĉ tome.18. to je oteţavaloznaĉajne poteškoće pri upravljanju. zabiljeţeno je da letjelica napravila nekoliko kratkih. dok je na drugom kraju bio manji motor koji je pogonio repni rotor koji se suprostavljao momentu glavnog rotora. Letjelica je imala rešetkastu konstrukciju s motorom montiranim na jednom kraju. nizozemac A.17.11 - . godine IzmeĊu 1924-te i 1930-te. Kako glavni i repni rotor nisu bili povezani. koliko toliko upravljivih letova. Slika 1.dr.sc. godine . Pescarin model 4S iz 1926. Željko Božić Slika 1. G.

4 autoţirom. To je bila prva pouzdana leteća naprava koja je mogla nositi ĉovjeka. godine 1. moţda. Iako se i danas ponekad koriste. na krajeve nosaĉa. recimo prilikom tvrdog slijetanja. . Konstruktori su poţurili to iskoristiti. cijela letjelica postane nestabilna. kakve se i dan danas koriste na svim helikopterima.4.sc. njegov zrakoplov je postao pouzdan i poĉeo je obavljati demonstracije u Francuskoj. Ground resonance se moţe dogoditi samo kad je autoţiro na tlu i dogodi se kad se udar. ali se. Budući da se radilo o novoj tehnologiji.5.19. Do sredine 1930-tih. Fenomen koji se zove rezonancija na zemlji (ground resonance) razvije se kad lopatice meĊusobno izaĊu iz faze što uzrokuje neuravnoteţenje rotora. Autoţiro je eventualno zamjenjen pravim helikopterima. Engleskoj i SAD-u. koji je imao lopatice rotora sa zglobovima. ali je koristila nepogonjeni rotor. Letjelica je trebala kratki zalet za razvoj dostatne brzine da bi se uzdigla od tla. Prva polijetanja U dvadesetim godinama prošlog stoljeća motori su postali dovoljno snaţni da omoguće prava vertikalna polijetanja i slijetanja. stabilnost i upravljivost bile su na nezavidnoj razini.dr. autoţiro ima jedan veliki problem koji je doprinjeo njegovoj ograniĉenoj upotrebi. velika šteta moţe nastati u samo par sekundi. Ako se problem ne ispravi. ali ovi poĉeci postavili su temelje daljnjeg razvoja helikoptera. Razna poboljšanja autoţira su omogućila razvoj pravog helikoptera. Cierva je uspješno letio svojim C. Za dodatnu stabilnost postavio je vertikalne rotore. Sastojala se od štape konstrukcije i ĉetiri velika horizontalna rotora. pravi kraj auoţira dogodio kad je Cierva poginuo u avionskoj nesreći u prosincu 1936-te godine.12 - . Slika 1.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. letjelicu koja je podsjećala na helikopter. ako se centar mase pomakne od centra rotacije. Pa su u to vrijeme neki stari koncepti napokon mogli pokazati svoj potencijal. prenese na rotor.2 obavio je 1922. Ova ideja kasnije je dovela do razvoja repnih rotora. 1936-te. Željko Božić 1. Étienne Oehmichen bio je francuski inţenjer i konstruktor helikoptera. helikopter je inkorporirao rotor i ostale komponente koje su se prvo pojavile kod autoţira.4 autoţirom 1923. Cierva je razvio autoţiro. Do 1925-te. Prvi uspješan let svog helikoptera Oehmichen No. Autožiro Razvoj konstrukcije lopatice rotora i lopatica rotora sa zglobovima španjolskog inţenjera Juana de la Cierve omogućio je razvoj prvih uspješnih helikoptera. Njegov rotor autorotirao je kako se autoţiro kretao kroz zrak pogonjen zasebnim propelerom. TakoĊer. Ciervin prvi let C. U sijeĉnju 1923.

godine U vrijeme kada se ĉinilo da su autoţiroi privremeno rješenje za vertikalno slijetanje. Promjer rotora bio je 14. Lopatice rotora bile su upravljive kolektivno za dizanje i spuštanje i pojedinaĉno za odrţavanje stabilnosti.42m.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. ukupna teţina bila je 1500kg. Ovaj helikopter postigao je nekoliko „skokova“ u hangaru.2 iz 1922. B. bio je opĉinjen idejom o postavljanju motorom pokretanih propelera na lopatice rotora.13 - . a bilo je mjesta za dvije osobe. Te propelere pokretao je jedan radijalni motor tvrtke Pratt and Whitney snage 420hp. ali je projekt napušten zbog manjka stabilnosti i prevelikih vibracija. Bleeker. Oemichen No.sc. . a letjelicu je konstruirala Curtiss Wright korporacija.20. ameriĉki inţenjer M. Željko Božić Slika 1.dr.

Pokretao ga je Hispano-Suiza motor snage 225kW. Željko Božić Slika 1. Potpuno upravljivi letovi Nakon prvih polijetanja u 1920-ima krenula je „utrka“ u razvoju prvih praktiĉnih helikoptera.21.692km/h. godineo Prvi leteći helikopter sa tandem rotorima izgradio je belgijanac Nicolas Florine. moment torzije je poništen njihovim nagibom. Breguetov ţiroplan danas se smatra prvim praktiĉnim helikopterom. promjer rotora bio je 15. Dosegao je visinu od 6m. 2 minute i 5 sekundi.dr. teţina 1430kg. Breguet se nakon neuspjeha svog prvog helikoptera 1908 povukao iz svijeta zrakoplovstva. Slika 1. Iako rotori nisu rotirali u suprotnim smjerovima. i pokazati manevarske sposobnosti zbog kojih bi se isplatila daljnja ulaganja u tehnologiju. Florine iz 1933. dolet od 44km i najveću brzinu od 44.6.21. trajanje leta od 1 sat. Ovaj helikopter prethodnik je Paseckovoj „letećoj banani“. 1933. a bio je predviĊen samo za pilota. Godine 1936. koji je konstruirao helikopter sa koaksijalnim kontrarotirajućim rotorima. Breguetom ţiroplan postavio je ĉetiri rekorda: visina leta od 158m. Njegova je kompanija predstavila eksperimentalnu letjelicu Gyroplane Laboratoire. Curtiss-Bleecker iz 1930. .sc.14 - . ali se u dvadesetim godinama prošlog stoljeća vratio svojim eksperimentima sa helikopterima i osnovao tvrtku Syndicat d'Etudes du Gyroplane. Zahtjev je bio omogućiti lebdjenje bez sigurnosnih ţica.89m. godine 1. a let je trajao 8 minuta.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Od velikog znaĉaja bio je projekt franzuca Louisa Bregueta.

23. On je u isto vrijeme predstavio svoj model Fw. Slika 1. Fw.61. Fw. kojem je horizontalni stabilizator postavio na vrh vertikalnog. Trup je preuzeo sa Fw.dr.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. a lopaticama se mogao mijenjati nagib.44 trenaţnog aviona. koji se ubrzo pokazao superiornijim Breguetovu ţirploanu. Breguetov ţiroplan ostao je gotovo nezamijećen zbog njemaĉkog zrakoplovnog inţenjera Heinricha Karla Johanna Fockea. do 1939. Dva trokraka rotora postavljena su na ĉeliĉnu konstrukciju sa svake strane kabine. koji dugo nisu oboreni. godine Unatoĉ svom uspjehu.sc.348km. Od 1937. maksimalna brzina 112km/h.61 postavio je nove rekorde za helikoptere. Željko Božić Slika 1.61 iz 1937. dolet 230. Neki od njih su: maksimalna visina 3. Breguetov ţiroplan iz 1933.15 - . ĉime ga je prenamijenio za njegovo hlaĊenje.427m.22. promjeri rotora bili su 7m. Motor koji ga je pokretao bio je sedmerocilindriĉni Bramo Sh. godine . a promjer propelera smanjio na promjer motora.14A snage 119kW. a maksimalna teţina pri polijetanju 950kg. ĉime je omogućeno boĉno kretanje helikoptera.

Razvoj tehnologija Nakon postavljanja temelja za siguran i stabilan let. 32 minute i 26. imao je punu cikliĉku kontrolu glavnog rotora i jedan repni rotor.61 letom od 1 sata.61. Sikorsky je emigrirao u Ameriku. Bio je to model VS-300. gdje je nastavio svoj rad na helikopterima. ali je Flettner odustao od daljnjeg razvoja.61 i izvodio je samostalne letove nekoliko mjeseci prije VS-300. Osnovna namjena mu je bila potraga za podmornicama.5. Željko Božić Igor Sikorsky svoj prvi helikopter sagradio je 1909. a iza motora nalazilo se unatrag okrenuto sjedalo za promatraĉa. trajanje leta. Do 1940 VS-300 mogao je lebdjeti 15 minuta. dolet. Pokretao ga je ĉetverocilindriĉni Lycomingov motor od 75hp. helikopteru sa dva usporedna rotora postavljena pod kutom. porazio je rekord koji je drţao Fw. U sljedećih nekoliko godina. Anton Flettner ĉesto puta je bio zasijenjen radom svojih suvremenika Fockea i Sikorskog. u Rusiji. Najveći utjecaj ovdje je imala vojska. Sikorsky je intenzivno radio na svom modelu. Nakon revolucije 1917.1941. Njegov sljedeći model poletio je. koji je omogućavao najveću . Naţalost.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Traţila se veća nosivost. 1939. tj. da bi na kraju dobio helikopter koji je u svakom pogledu nadmašio Breguetom ţiroplan i Fw. taj model nije mogao poletjeti. Konaĉna verzija VS-300 iz 1940.1 sekunde.dr.7. i okrenuo se novom konceptu. ali nije imao dovoljno snage da ponese i pilota. a zbog relativno malog promjera rotora mogao je polijetati sa tadašnjih ratnih brodova.sc. Radilo se o prvom serijskom sinhropteru. a 6. koja je postavljala nove zahtjeve za nove misije. ĉime se dodatno dobilo na stabilnosti. Već su postojali planovi za pokretanje serijske proizvodnje modela koji bi se koristio za traţenje podmornica. povećanje intervala izmeĊu odrţavanja i mnogi drugi zahtjevi.16 - .24. Pokretao ga je jedan sedmerocilindriĉni radijalni motor Siemens-Halske Sh 14 od 119kW. Sprijeda je imao sjedalo za pilota. ali njegov model Fl-265 bio je daleko napredniji od Fw. godine 1. Napokon je uspio u izgradnji prvog praktiĉnog helikoptera. Slika 1. konstruktori su se posvetili povećanju uĉinkovitosti.

brzinom i plafonom leta. a rep je bio cijevna konstrukcija prekrivena platnom.6m i nosivost od 500kg. Sikorsky je na to odgovorio modelom R-5. Slika 1. a dolet mu je bio 370km. Imao je motor od 336kW. Prvi puta se pojavila i potpuno zatvorena pilotska kabina sa usporednim sjedalima i dvostrukim kontrolama. promjer rotora 14. te 1944.17 - . Pokretao ga je Warnerov R-550 motor od 134kW. Bilo je proizvedeno 100 komada.sc. Maksimala visina leta iznosila je 4300m. Bio je to model R-4. Slika 1. Željko Božić teţinu pri uzlijetanju od 1000kg i traţio odrţavanje svakih 400 sati za razliku od Fockeovih 25. Zbog svojeg oblika jedan je od najprepoznatljivijih helikoptera ĉetrdesetih godina.25. Sikorsky R-4 iz 1944. .Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. godine Nakon uspjeha modela R-4. a uglavnom se koristio u spasilaĉke svrhe.dr. trajanjem leta.26. Trup je raĊen od ĉelika. godine Igor Sikorsky nastavio je razvoj predratnog modela VS-300. vojska je naruĉila veliki promatraĉki helikopter sa većom nosivosti. Proizvedeno je 65 komada. predstavio prvi serijski helikopter na svijetu. Maksimalna brzina iznosila je 150km/h. a sa punom posadom imao je dolet 170km. Fl-282 iz 1944.

ipak je potrebno spomenuti helikopter Pasecki HRP-1.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. te je u kratkom vremenu svjetlo dana ugledalo mnogo modela. Mogao je prenostiti 2 ĉlana posade. Slika 1. te u vrijeme pojavljivanja kao najveći helikopter bilo koje vrste. 8 putnika ili 907kg tereta. Da se osigura da se rotori ne mogu udariti u letu. kao prvi praktiĉni helikopter sa tandem rotorima. Bell Model 30 i Model 47 Iako je proizveden mali broj primjeraka i nije imao zapaţenu karijeru.27.sc. koji je bio prvi komercijalni helikopter i prvi proizveden u Bellovoj tvornici. Trup je izgraĊen kao ĉeliĉna konstrukcija sa drvenim rebrima i prekrivena platnom. straţnji dio trupa zavinut je uvis.18 - . Pokretao ga je motor Pratt & Whitney R-1340AN-1 od 600hp.dr. . Svakako se pri tome mora spomenuti Bellov Model 30. a koristio je i kao predloţak za puno poznatiji model 47. godine U razdoblju nakon drugog svjetskog rata u Sjedinjenim drţavama pokrenut je ubrzan razvoj helikoptera. Dolet mu je bio 483km pri 169km/h. koji je najveću primjenu imao u Korejskom ratu za evakuaciju ranjenika. Željko Božić Slika 1. Sikorsky R-5 iz 1946. tako da je straţnji rotor viši od prednjeg.28.

sc. 1951 poletio je prvi helikopter sa plinskom turbinom. prosinca. . na nagovor poznanika u Ministarstvu mornarice. Pojava turbovratilnih motora Poĉetkom pedesetih godina prošlog stoljeća.29. godine 1. Piasecki HRP-1 iz 1945. Željko Božić Slika 1. godine Prvi helikopter konstruiran za upotrebu plinske turbine bio je Aérospatiale Alouette II. 1951. U civilne svrhe korišten je za evakuaciju unesrećenih.30. Kaman K-225 iz 1951. Slika 1. konstruktori su poĉeli uviĊati ograniĉenja upotrebe klipnih motora u helikopterima. Malo povećanje snage znaĉilo je znatno povećanje teţine. i 11. To je omogućilo drastiĉno povećanje snage.dr. Glavna namjena bila je nedgledanje i spašavanje. zaprašivanje usjeva i kao leteći kran nosivosti 500kg. Charles Kaman prilagodio je svoj model K-225 da moţe prihvatiti novu vrstu motora – turbovratilni.19 - . te su znali da će uskoro doseći nepremostivi maksimum nosivosti.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. godine.8. ali je takoĊer nosio protutenkovske rakete i navoĊena torpeda.

Slika 1. Sikorsky je dobio nalog za razvoj amfibijskog helikoptera. Osnovna verzija razvijala je snagu od 1. Razvoj je trajao gotovo cijelo desetljeće. PredviĊen je za brodsku upotrebu. bio je poznati Sikorsky SH-3 Sea King.31. Posada se sastoji od ĉetiri ĉlana (2 pilota i dva specijalista).sc.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Aérospatiale Alouette II iz 1956.32.dr. koji je bio prvi turbinski motor certificiran za upotrebu u civilnim helikopterima. godine Ranih 1950-ih Vlada Sjedinjenih drţava dodijelila je tvrtki General Electric ugovor od 3 milijuna dolara za razvoj prvog turbovratilnog motora namijenjenog iskljuĉivo upotrebi u helikopterima. General Electric XT-58 Prvi helikopter koji je koristio motore T-58. 1957. te tako postao i najkorišteniji helikopterski motor.390kW. a u ulozi svašavanja moţe prenositi 22 osobe. ali je 1959 predstavljen motor T-58. koji će moći letjeti u svim vremenskim uvjetima. glavna namjena bi mu bila potraga i uništenje podmornica. .044kW. U raznim varijantama proizvodio se do 1984. Zbog amfibijskog trupa moţe sletjeti na površinu mora. a konaĉna 1. Željko Božić Slika 1. budući da ima pet sklopivih lopatica glavnog i repnog rotora.20 - . radi lakšeg skladištenja.

000 primjeraka u raznim varijantama. a u Vijetnamskom ratu ih je u upotrebi bilo 7. SH-3A Sea King postao je prvi helikopter koji je letio brţe od 200km/h. nosivost 1. Prototip Bell-a UH-1 . što mu u letu daje prepoznatljiv zvuk. a u upotrebi je još i danas za spašavanje na moru. UH-1 ima po dvije lopatice na glavnom i repnom rotoru. ali i kao predsjedniĉki helikopter SAD-a.dr. Do danas je proizvedeno preko 16.sc. godine.440kg.34.63m. a UH-1 je još uvijek u aktivnoj sluţbi.000.21 - . Pokreće ga takoĊer General Electric T-58 turbovratilni motor. Promjer glavnog rotora mu je 14. Sikorsky SH-3A Sea King Vjerojatno najpoznatiji helikopter svih vremena nosi oznaku Bell UH-1.33. Slika 1.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. U proizvodnju je ušao 1960. a dolet 507km pri 201km/h. Slika 1. Željko Božić 1959. no poznatiji je po nadimku  Huey.

dr. ali suprotnog smjera.1.1.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. generalno gledajući. Sile koje djeluju na helikopter tijekom lebdenja i vertikalnog leta . U vertikalnom letu na helikopter djeluju potisna sila 𝑇 i teţina 𝑊 . lete prema istim zakonima aerodinamike. potisna sila rotora okomita je na ravninu rotiranja rotora. Željko Božić 2. ali suprotnog smjera. dok se tijekom horizontalnog leta javlja sila otpora trupa helikoptera 𝐷 te se potisna sila razdvaja na komponente uzgona 𝐿 i propulzivne sile 𝑃 . Sile koje djeluju na helikopter Helikopter i avion. u stranu ili unatrag).22 - . let prema naprijed. dok je sila uzgona jednaka teţini. Slika 2. U bilo kojem reţimu leta (lebdenje. Propulzivna sila po iznosu je jednaka otporu. vertikalni let. Ravnina rotiranja rotora je zamišljena kruţna ravnina koja je omeĊena kruţnom putanjom vrhova lopatica.sc. PRINCIP LETA HELIKOPTERA 2.

1. a teţina vertikalno prema dolje (slika 2. Ako propulzivna sila postane veća od otpora. otpor. a ako je potisna sila veća od teţine. a otpor horizontalno prema naprijed. Željko Božić Lebdenje . Potisna sila po iznosu jednaka je teţini. Let unaprijed . ali suprotnog smjera(slika 2. helikopter ubrzava.Prilikom lebdenja u uvjetima bez vjetra. uzgon je jednak teţini.2. sile inercije i otpor vjetra (slika 2.). Uzgon djeluje vertikalno prema gore.2. ravnina rotiranja vrhova lopatica i potisna sila su zakrenuti u stranu.Tijekom vertikalnog leta u uvjetima bez vjetra.). odnosno potisna sila je nagnuta prema naprijed i nije više vertikalna. dok propulzivna sila djeluje u bok helikoptera i suprotstavlja se suprotno usmjerenom otporu (slika 2.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Uz uzgon i propulzivnu silu. ravnina rotiranja vrhova lopatica i potisna sila zakrenuti su prema natrag.). ravnina rotiranja lopatica je horizontalna. a ako postane manji. odnosno u smjeru kretanja helikoptera. U horizontalnom ravnoteţnom letu (pravocrtni let unaprijed na konstantnoj visini). Ako je potisna sila manja od teţine.2. helikopter se spušta.sc. Potisna sila se rastavlja na dvije komponente: uzgon koji djeluje vertikalno prema gore.Tijekom leta unatrag. helikopter usporava.U letu u stranu. helikopter se vertikalno diţe (slika 2. Propulzivna sila djeluje horizontalno prema natrag. odnosno paralelna s tlom. helikopter se vertikalno spušta. Vertikalni let . a propulzivna sila jednaka je otporu. U tom sluĉaju uzgon i dalje djeluje vertikalno prema gore. Let unatrag . Ako uzgon postane veći od teţine. potisna sila djeluje vertikalno prema gore. a ako postane manja od otpora. te propulzivna sila koja djeluje horizontalno u smjeru leta. a teţina vertikalno prema dolje.23 - .Za unaprijed ravnina rotiranja vrhova lopatica mora biti nagnuta prema naprijed. helikopter se podiţe. opet postoji teţina koja djeluje vertikalno prema dolje.).).dr. Let u stranu . . Teţina djeluju vertikalno prema dolje.1.

Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Željko Božić Slika 2. leta u stranu i leta unatrag .dr.sc.24 - . Sile koje djeluju na helikopter tijekom leta unaprijed.2.

antimomentni rotor ili antirotor) proizvodi potisak u smjeru suprotnom od momenta kojim se trup nastoji okrenuti (slika 2.25 - . Jednadţba stacionarnog gibanja giroskopa prema pribliţnoj teoriji vrijedi uz uvjet da je kutna brzina veća od precesije i glasi: 𝑴0 = 𝝍 × 𝐼𝑧 𝝓 (1) . Tendencija da se trup okrene u suprotnu stranu od rotiranja rotora naziva se moment. Željko Božić 2.sc. veći je i efekt momenta. Stacionarna sferna gibanja takvih tijela mogu se jednostavno prouĉavati po pribliţnoj teoriji.2. a ovješena su preko kardanovog zgloba (slika 6). Noţne pedale u kokpitu omogućavaju pilotu da po potrebi poveća ili smanji potisak repnog rotora kako bi se neutralizirao efekt momenta. trup se nastoji okrenuti u suprotnom smjeru (slika 2. Što je veća snaga motora. nema niti efekta momenta tijekom autorotacije. Kako je efekt momenta na trupu izravan rezultat snage motora kojom je pogonjen glavni rotor. proizvodi repni rotor.3. svaka promjena u snazi motora donosi odgovarajuću promjenu u efektu momenta. Silu koja kompenzira efekt momenta i sprjeĉava rotiranje trupa u smjeru suprotnom od rotiranja glavnog rotora. Giroskopska precesija Giroskopi su tijela u obliku diska znatnije mase i momenta tromosti prema vlastitoj osi simetrije. Kako tijekom autorotacije motor ne daje snagu.dr.3.3.). Kako se glavni rotor helikoptera okreće u jednom smjeru.3. Repni rotor kompenzira moment uslijed rotacije glavnog rotora 2. Repni rotor (još nazivan pomoćni rotor. Slika 2.).Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Moment Newtonov treći zakon gibanja kaţe: "Za svaku akciju postoji jednaka reakcija suprotnog smjera".

Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Željko Božić gdje je 𝑴0 vanjski moment koji djeluje na giroskop.4. Ta se reakcija pojavljuje pribliţno 90⁰ u smjeru rotacije od toĉke gdje je sila primjenjena (slika 2. a 𝝓 je kutna brzina. zbog giroskopske precesije krakovi ne postiţu svoj maksimalni otklon sve do toĉke udaljene pribliţno 90⁰ u ravnini rotacije.6.dr.5. Kao takav takoĊer ima svojstva giroskopa kao što je precesija. vidi se da se napadni kut nazadujuće lopatice povećava. Slika 2. No. 𝐼𝑧 moment tromosti oko osi simetrije.26 - . Ta ista kontrola simultano smanjuje napadni kut drugog kraka za isti iznos i smanjuje uzgon na tom djelu ravnine rotacije rotora. Pribliţna teorija giroskopa Rotirajući glavni rotor helikoptera ponaša se kao giroskop. Giroskopska precesija je rezultat otklona rotirajućeg objekta kada se na njega djeluje silom. . a napredujuće lopatice smanjuje što rezultira naginjanjem ravnine rotacije prema naprijed jer se maksimalni otklon pojavljuje tek 90⁰ od djelovanja promjene uzgona. Kontrola cikliĉkog nagiba u rotoru s dva kraka povećava napadni kut jednog kraka rotora i time se dobiva veći uzgon na tom djelu ravnine rotacije. Djelovanju vanjskog momenta 𝑴0 suprotstavlja se moment 𝑴𝐿 koji se naziva giroskopski moment i ima vrijednost 𝑴𝐿 = −𝝍 × 𝐼𝑧 𝝓. Korištenjem ovog principa naginje se ravnina rotacije vrhova lopatica glavnog rotora.sc.). 𝝍 precesija. Krak s povećanim napadnim kutom ima tendenciju podizanja. Na slici 2. dok krak sa smanjenim napadnim kutom ima tendenciju spuštanja.

7. Kada se helikopter kreće u horizontalnom letu.4. pojavljuje se i maksimalno povećanje napadnog kuta. Giroskopsko ponašanje rotorskog diska 2. Željko Božić Slika 2. Isto tako. uzgon koji generiraju lopatice je jednak po cijelom podruĉju diska. brzina vrha lopatica većine helikoptera je pribliţno 600 km/h. Slika 2. To je razlika u uzgonu koja postoji izmeĊu polovice podruĉja diska s napredujućom lopaticom i polovice podruĉja diska s nazadujućom lopaticom. kako svaka lopatica proĊe 90⁰ s lijeve strane.naginjanje ravnine vrhova rotora prema naprijed.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Nesimetriĉnost uzgona se pojavljuje u horizontalnom letu ili ako ima vjetra tijekom lebdenja. Kako svaka lopatica proĊe 90⁰ s lijeve strane. Tijekom lebdenja u uvjetima bez vjetra brzina nastrujavanja zraka na lopatice rotora jednaka je u cijeloj ravnini putanje vrhova lopatica i smanjuje se pomicanjem prema glavi rotora (slika 2. U sluĉaju da rotor rotira svojom uobiĉajenom kutnom brzinom a helikopter se ne kreće.6. pojavljuje se maksimalno smanjenje napadnog kuta. .sc. dolje). Prilikom lebdenja u uvjetima bez vjetra. Nesimetriĉnost uzgona Podruĉje unutar ravnine rotacije vrhova rotora naziva se područje diska ili rotorski disk. Princip giroskopske precesije U rotoru s tri kraka kontrola cikliĉkog nagiba mijenja napadni kut svakog kraka za takav iznos da je krajnji rezultat jednak .27 - .5.dr.

Na poziciji 90⁰ na lijevoj strani.7.dr. napredujuća lopatica ima brzinu uslijed kutne brzine uvećanu za brzinu leta helikoptera.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.sc. Slika 2. Željko Božić relativna brzina optjecanja pojedine lopatice postaje kombinacija brzine uslijed kutne brzine rotora i brzine kretanja helikoptera prema naprijed (slika 2. Usporedba brzina napredujuće i nazadujuće lopatice rotora tijekom lebdenja i leta unaprijed Na poziciji 90⁰ na desnoj strani. lopatica rotora ima brzinu uslijed kutne brzine umanjenu za brzinu leta helikoptera (na slici je pretpostavljeno da se helikopter kreće brzinom 150 .28 - . gore).7.

lopatice rotiraju u ravnini koja je pribliţno okomita na os vrtnje rotora.6. povećavajući napadni kut zbog toga što relativna brzina nastrujavanja zraka mjenja smjer iz horizontalnog u silazni smjer. Centrifugalna sila koja djeluje u ravnini rotacije okomito na glavnu os rotora te sila uzgona koja djeluje prema gore i paralelno s glavnom osi rotora. Ovo utjeĉe na izjednaĉavanje uzgona na svakoj od polovica rotorskog diska. a minimalna na 90⁰ na lijevoj strani. To se sprjeĉava mahanjem lopatica. Dok se napredujuća lopatica pomiĉe prema gore zbog povećanja uzgona. Kod pomiĉnog rotora lopatice zauzimaju kut usmjeren prema gore pomoću šarki koje omogućavaju mahanje lopatica.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.8. povećani uzgon na napredujućoj lopatici će uzrokovati pomicanje lopatice ĉiji se napadni kut smanjio jer se smjer nastrujavanja zraka na lopaticu promjenio iz horizontalnog u silazni smjer. a uzrokovan je kombinacijom sila uzgona i centrifugalne sile. obje lopatice simultano mašu. Kao rezultat djelovanja ovih dviju sila stvara se stoţasti oblik i lopatice više nisu u ravnini okomitoj na glavnu os rotora.29 - . lopatice su priĉvršĉene na glavu rotora pomoću vodoravne šarke koja omogućava njihovo vertikalno kretanje. budući da je centrifugalna sila glavna sila koja utjeće na njega (slika 2. Kombinacija smanjenog napadnog kuta na napredujućoj lopatici i povećanog napadnog kuta na nazadujućoj lopatici omogućava izjednaĉavanje uzgona na dva dijela rotorskog diska. Nakon vertikalnog uzlijetanja. Kod helikoptera ĉiji rotorski sustav sadrţi dvije lopatice. Prije uzlijetanja. relativna brzina nastrujavanja zraka je maksimalna na 90⁰ na desnoj strani. Koniranje lopatica rotora Efekt koniranja predstavlja savijanje lopatica prema gore. Slika 2. 2.8. Željko Božić km/h prema naprijed).5. kroz mahanje lopatica.dr. Drugim rijeĉima. Koniranje lopatica .sc.). Ako kod leta unaprijed pretpostavimo da nagib lopatica ostaje konstantan. Promjena napadnog kuta svake od lopatica uzrokuje novim mahanjem te nastoji izjednaĉiti uzgon na dva dijela rotorskog diska. Efekt koniranja rezultira savijanjem lopatica polukrutog rotora. nazadujuća lopatica se pomiĉe prema dolje zbog smanjena uzgona. Smanjeni uzgon na nazadujućoj lopatici uzrokovat će pomicanje lopatice prema dolje. Kontrole cikliĉkog nagiba kod leta unaprijed uzrokuje smanjenje napadnog kuta na napredujućoj lopatici i povećanje napadnog kuta na nazadujućoj lopatici. Mahanje lopatica Kod helikoptera ĉiji potisni sustav sadrţi tri lopatice. dvije glavne sile djeluju u isto vrijeme. Zbog nesimetriĉnosti uzgona helikopter ima tendenciju valjanja ulijevo pa mora postojati neka kompenzacija kako bi se to sprijeĉilo. 2.

). Željko Božić 2. η. ζ koji se s obzirom na nepomiĉni (apsolutni) x. η. ζ u odnosu na apsolutni koordinatni sustav x. Poći ćemo od toga da su nam poznati r i ρ kao funkcije vremena: 𝒓 = 𝑥𝒊 + 𝑦𝒋 + 𝑧𝒌 (3) 𝝆 = 𝜉𝒆𝜉 + 𝜂𝒆𝜂 + 𝜁𝒆𝜁 (4) Iz slike 2.30 - (6) . y. pa je apsolutna brzina toĉke A: 𝑑 𝒗 = 𝑑𝑡 (𝒓 + 𝝆) (5) Nakon uvrštavanja (3) i (4) u (5) dobiva se nakon deriviranja: 𝒗 = 𝑥 𝒊 + 𝑦𝒋 + 𝑧𝒌 + 𝜉 𝒆𝜉 + 𝜂 𝒆𝜂 + 𝜁 𝒆𝜁 + 𝜉𝒆𝜉 + 𝜂𝒆𝜂 + 𝜁𝒆𝜁 . y. z takoĊer giba (slika 2.9. Coriolisov efekt Sloţeno gibanje toĉke nastaje kada se toĉka giba s obzirom na neki pomiĉni (relativni) koordinatni sustav ξ. vidi se da je 𝒓𝐴 = 𝒓 + 𝝆.9. Brzina toĉke A je prema definiciji: 𝒗 = 𝒓𝐴 (2) Slika 2. ζ koordinatni sustav odreĊeno je promjenom koordinata poloţaja toĉke A u tom sustavu. η. ζ. z. odnosno promjenom vektora ρ po veliĉini i po smjeru u odnosu na osi relativnog sustava ξ.sc.9. η.dr. Prijenosno gibanje za toĉku A jest gibanje koordinatnog sustava ξ.6. Relativno gibanje toĉke A u odnosu na ξ. Pomiĉni i nepomiĉni koordinatni sustav U nepomiĉnom koordinatnom sustavu bit će 𝒓𝐴= 𝑥𝐴 𝒊 + 𝑦𝐴 𝒋 + 𝑧𝐴 𝒌.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.

η. tada se derivacije jediniĉnih vektora dobivaju vektorskim mnoţenjem slijeva kutnom brzinom. Ako je ω kutna brzina sfernog gibanja. Ako se kut izmeĊu vektora 𝝎 i 𝒗𝑟 oznaĉi s β. Naredna tri pribrojnika daju ubrzanje 𝒂𝑟 koje je posljedica relativnog gibanja toĉke A u sustavu ξ.31 - . Kada doĊe do mahanja jedne od lopatice rotora iz sustava s tri lopatice. Kada se nagib lopatice smanji. Slijedeća dva vektorska produkta poznate su komponente 𝒂1 i 𝒂2 prijenosnog sfernog gibanja koje zbrojene daju ubrzanje zbog te komponente gibanja 𝒂𝐴𝑂1 . tako da je taj produkt jednak brzini 𝒗𝐴𝑂1 zbog prijenosnog sfernog gibanja. η. Izraz za apsolutno ubrzanje glasi 𝒂 = 𝒂𝑝 + 𝒂𝑟 + 𝒂𝑐 (10) u kojem je 𝒂𝑐 = 2𝝎 × 𝒗𝑟 . njen centar mase se udaljava od osi rotacije i dolazi do usporavanja lopatice (slika 12). U vektorskom produktu komponente u zagradi daju vektor ρ. Na kraju ostaje dopunsko ubrzanje ili tzv. ζ. centar mase te lopatice se pomakne bliţe osi rotacije i dolazi do promjene kuta β i ubrzanja lopatice. Kada se za derivacije jediniĉnih vektora uvrste odgovarajući vektorski produkti. 𝒆𝜂 i 𝒆𝜁 imaju priraste zbog sfernog gibanja sustava ξ. Derivacija kutne brzine daje kutno ubrzanje 𝝎 = 𝜺. te kada se cijeli izraz sredi. η.dr. ζ. To je brzina zbog prijenosne translacije 𝒗𝑂1 . . Prema tome je brzina toĉke A 𝒗 = 𝒗𝑂1 + 𝒗𝐴𝑂1 + 𝒗𝑟 (8) Apsolutno ubrzanje toĉke A prva je derivacija vektora apsolutne brzine. Tendenceija lopatice rotora da poveća ili smanji svoju brzinu u ravnini rotacije zbog pomicanja mase poznata je kao Coriolisov efekt.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.sc. te je nakon ureĊenja: 𝒗 = 𝑥 𝒊 + 𝑦𝒋 + 𝑧𝒌 + 𝝎 × 𝜉𝒆𝜉 + 𝜂𝒆𝜂 + 𝜁𝒆𝜁 + 𝜉 𝒆𝜉 + 𝜂 𝒆𝜂 + 𝜁 𝒆𝜁 (7) Prva tri ĉlana na desnoj strani daju brzinu toĉke O1. bit će iznos Coriolisovog ubrzanja 𝒂𝑐 = 2𝝎𝒗𝑟 sin 𝛽 (11) Coriolisov efekt nastaje zbog mahanja lopatica. pa je to ubrzanje zbog prijenosne translacije 𝒂𝑂1 . ζ oko O1. Zadnja tri ĉlana ĉine brzinu 𝒗𝑟 relativnog gibanja toĉke A u sustavu ξ. dobiva se 𝒂 = 𝑥 𝒊 + 𝑦𝒋 + 𝑧𝒌 + 𝜺 × 𝝆 + 𝝎 × 𝝎 × 𝝆 + 𝜉 𝒆𝜉 + 𝜂 𝒆𝜂 + 𝜁 𝒆𝜁 + 2𝝎 × 𝒗𝑟 (9) Prva tri pribrojnika na desnoj strani odgovaraju ubrzanju toĉke O1. Željko Božić U tom izrazu jediniĉni vektori 𝒆𝜉 . pa desnu stranu izraza (6) treba derivirati još jednom po vremenu. Coriolisovo ubrzanje 𝒂𝐶 .

Ukupni rezultat efekta zemlje je znaĉajno povećanje uzgona i manja snaga potrebna za svladavanje teţine helikoptera. Slika 2. Ubrzavanje i usporavanje kod ovakvog sustava absorbira se pomoću savijanja loptica. Efekt zemlje . jer su lopatice pomaknute u odnosu na os vrtnje rotora. Promjena poloţaja centra mase uslijed mahanja lopatica Ubrzanje i usporavanje lopatica rotora absorbira se pomoću prigušivaĉa ili same lopatice.11. a napadni kut koji stvara uzgon se povećava. inducirani napadni kut svake lopatice se smanjuje i vektor sile uzgona postaje više vertikalan. Istodobno dolazi i do smanjenja sile otpora.sc. dok je razlika u udaljenosti centra mase od osi rotacije mala. a proizvedene pomoću lopatica rotora ne moţe se u potpunosti razviti zbog neposredne blizine površine zemlje (slika 2.dr. Sustavi s dvije lopatice su u mnogo manjoj mejeri podloţni Coriolisovom efektu od sustava s tri lopatice. Obiĉno je ta visina manja od dvostrukog promjera glavnog rotora. inducurani napadni kut se smanjuje.). 2. ovisno o konstrukciji rotorskog sustava.11.7. Kada se brzina opstrujavanja lopatica smanjuje.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Ovo se dogaĊa kada helikopter dostigne relativno nisku visinu. Željko Božić Slika 2.10.32 - . Efekt zemlje (efekt zraĉnog jastuka) Prilikom operacije helikoptera u blizini zemlje brzina struje usmjerene prema dolje.

iako se povećanje uzgona neće primjetiti sve dok brzina zraka ne dosegne vrijednot od 6. Transmisija helikoptera je naĉinjena na naĉin da se motor prilikom njegova otkaza automatski iskljuĉi iz glavnog rotorskog sustava da bi omogućilo slobodno rotiranje glavnog rotora.8.7 km/h ili više. Rotorski sustav koristi više uzgona prilikom uspravnog leta jer veća brzina strujanja omogućava disku rotora veću koliĉinu zraka po jedinici vremena za rad od one koju dobije za vrijeme lebdenja. Ovo znaĉi da će rotorske lopatice dosegnuti maksimalni otklon prema gore na lijevoj strani. a glavni rotor je pogonjen samo zrakom koji nastrujava na lopatice.33 - .sc.9.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Transverzalni efekt strujanja Tijekom leta unaprijed zrak koji prolazi kroz zadnji dio rotorskog diska ima veću brzinu strujanja prema dolje nego zrak koji prolazi kroz prednju stranu rotorskog diska. struja zraka je usmjerana prema dolje kroz rotor. Njeno opstrujavanje uzrokuje kontinuirano okretanje rotora nakon otkaza motora. Budući da translacijski uzgon ovisi o brzini zraka. Kada se snaga motora ne dovodi glavnom rotoru. Autorotacija omogućava sigurno slijetanje nakon otkaza motora. Translacijski uzgon je prisutan prilikom bilo kojeg horizintalnog letenja. Premještanje uzgona Premještanje uzgona predstavlja dodatni uzgon koji se dobije tijekom horizontalnog leta zbog povećane iskoristivosti rotorskog sustava. Autorotacija Autorotacija je izraz koji se koristi za uvjete leta u kojem nijedan motor nije pogonjen. Ova povećana brzina struje zraka koja je usmjerena prema dolje javlja se na straţnjem dijelu diska te smanjuje napadni kut i uzgon lopatica. a maksimalni otklon prema dolje na desnoj strani helikoptera. Željko Božić 2. . helikopter ne mora biti u horizontanom letu da bi dobio taj uzgon.dr. Ovo se dogaĊa jer je zrak koji prolazi kroz straţnji dio ubrzavan veći dio vremena nego zrak koji prolazi kroz prednji dio. a struja zraka je usmjerena prema gore kroz rotor. tada je helikopter u autorotaciji. što u kombinaciji s giroskopskom precesijom uzrokuje naginajnje rotorskog diska ulijevo.7 km/h. dok će efektivni translacijski uzgon biti prisutan tijekom lebdenja u struji zraka brzine 6. Princip giroskopske precesije nalaţe da će se maksimalni otklon rotorskih lopatica dogoditi nakon 90⁰ u pravcu rotacije. Kada se snaga motora dovodi glavnom rotoru. Uzgon na prednjem djelu rotorskog diska je veći nego na straţnjem djelu. 2. Ova mogućnost autorotacije je zahtjevana od svih helikoptera prije nego dobiju FAR/EASA certifikat. Translacijski uzgon će biti prisutan tijekom lebdenja u struji zraka. jer helikopter tada ima bolje performanse.10. Dodatni uzgon koji je moguće postići na ovoj brzini naziva se efektivni translacijski uzgon i lako se prepoznaje tijekom leta helikoptera. 2.

). nazvane podruĉje stall-a radi iznad svojeg maksimalnog napadnog kuta i na taj naĉin rezultira stvaranjem male koliĉine uzgona i velike koliĉine otpora koji usporava lopatice. Aerodinamiĉke sile u ovom podruĉju rezultiraju malom silom otpora koja pokušava usporiti vršni dio lopatica. . Unutrašnjih 25% duljine radijusa rotorskih lopatica. Aerodinamiĉke sile duţ ovog podruĉja nastoje ubrzati rotaciju lopatica. Tijekom autorotacije u letu prema naprijed ova podruĉja su pomaknuta uzduţ rotorskog diska ulijevo (slika 2. Aerodinamiĉka podruĉja opisana iznad su iskljuĉivo za podruĉje autorotacije za vrijeme vertikalnog leta helikoptera.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.sc. Usporedba autorotacije u vertikalnom letu i letu unaprijed Dio rotora koji stvara silu koja okreće rotor kada motor više ne dovodi snagu rotoru smješten je na otprilike 25-75% duljine radijusa kraka rotora (tzv. 12.dr. Vanjskih 30% lopatica rotora naziva se pogonsko područje. Željko Božić Slika 2. područje autorotacije).12.34 - .

kod helikoptera Nord 1700). Jednorotomi helikopteri ili helikopteri monorotori predstavljaju uobicajene konstrukcije u suvremenim izvedbama helikoptera.35 - . OSNOVNI ELEMENTI KONSTRUKCIJE HELIKOPTERA 3. trokrake i višekrake.1. Konstrukcijske izvedbe helikoptera Helikopteri se prema konstrukcijskim izvedbama dijele na jednorotone dvorotone i višerotone.) smještenog na dovoljnoj udaljenosti iza osi okretanja rotora (npr. jednorotorni helikopter s klasiĉnim antirotorom Slika 3.2. Bristol 171.1. a mogu biti sa pogonom na vratilu rotora ili pogonom smjestenim na krajevima lopatice rotora.sc. U slucaju pogona na vratilu rotora moment rotora moţe se uravnoteţiti momentom propulzivne sile antirotora koji je smješten na dovoljnoj udaljenosti od osi okretanja rotora (slika 3.) kao što je to u konstrukciji helikoptera Sikorsky S-51. Bell 47. Bell H-13-8 itd. ili momentom repnih površina koji uzrokuje mlaz struje antirotora (slika 3.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. dok se sami rotori mogu podijeliti na dvokrake.dr. jednorotorni helikopter s potisnim antirotorom .1.2. Željko Božić 3. Piasecki 16-H. Slika 3.

Helikopter Isacco s pogonom rotora pomoću klipnih motora koji pogone elise na krajevima lopatica Slika 3. Kod konstrukcija helikoptera s koaksijalnim rotorima koji se okrecu u suprotnom smjeru (slika 3. Helikopteri sa pogonskim grupama mlaznih motora ili mlaznica ugraĊenih na krajevima krakova rotora mogu se primjeniti i kod malih i kod velikih helikoptera. ima prednost pred drugim konstrukcijskim riješenjima male i srednje velicine helikoptera zbog jednostavnih rješenja upravljanja i transmisija. kako se još nazivaju.). sa uporednim rotorima (sinhropteri) ili tandem rotorima.36 - .4. ali im je nedostatak velika specifiĉna potrošnja goriva. i pored toga što antirotor absorbira do 10 postotaka raspoloţive snage pri lebdenju i oko cetiri posto pri translatornom letu. što je npr. Helikopter McDonnell SNCASO s rotorom pogonjenim mlaznim motorima Svako konstrukcijsko rješenje ima prednosti i nedostatke u odnosu na drugo. Željko Božić Moment rotora u slucaju pogona na krajevima lopatica rotora sa klipnim motorima i elisama. mogu se konstrukcijski izvesti sa koaksijalnim rotorima. Tako helikopter monorotor sa antirotorom. . zato što pilot ne moţe obratiti paţnju na zbivanja oko antirotora iza njegovih leda.) kao. Jedini ozbiljni nedostatak kod ove konstrukcije je antirotor koji uvijek predstavlja opasnost za osoblje koje opsluţuje helikopter na zemlji. odnosno sa mlaznim motorima (slika 3. Helikopteri dvorotori ili helikopteri birotori.3.) Isacco i Helesen Kalin.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.4. kao u konstrukcijama helikoptera McDonnell i SNCASO uravnoteţava se okretnim momentom reaktivnog djelovanja mlaza elise.dr. Slika 3.5.sc. kao što je to u konstrukcijama helikoptera (slika 3. odnosno motora pri cemu ostaje samo neznatni moment sile trenja u leţaju rotora koji se prenosi na trup i koji se lako uravnoteţava njegovim pogodnim oblikovanjem.3.

dr.) kao što je helikopter Focke-Wulf 61 npr. Helikopteri prve vrste poznati su i pod imenom sinhropter. momenti rotora se uzajamno uravnoteţavaju pa nema prenošenja njihovog momenta na trup helikoptera. Željko Božić helikopter Breguet-Dorond GY.5. helikopter s koaksijalnim rotorom Rotori ovdje mogu imati iste ili razlicite promjere i mogu se obrtati sa istim ili razlicitim brojem okretaja.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. ili sa uporednim rotorima nepovezanih vratila ciji je razmak veci od promjera rotora (slika 3.37 - . odnosno na rastojanju osi manjem od promjera rotora (slika 3. ali pri tome moraju ostvarivati iste momente. Prednost ovakve konstrukcije je u tome što nema gubitaka snage za pogon antirotora i što su dimenzije rotora za istu teţinu hclikoptera u ovom slucaju manje.5.) kao što je sluĉaj sa helikopterima Flettner 282.. Slika 3.7.5. kao što je helikopter Landgraff. Helikopteri birotori mogu se izvesti i sa usporednim rotorima povezanih vratila koja se nalaze na razmaku manjem od polumjera rotora i okrecu se u suprotnom smjeru (slika 3. Slika 3. Kamov Ka-25.6. Kaman 190 i dr.sc. Helikopter Kaman 190 .). a drugi pod imenom asinhropteri. Nedostatak je u tome što je kinematika glave rotora i komandi upravljanja znatno sloţenija što dovodi do povecanja njihove teţine.

7. ne samo u smanjenju specifiĉnog opterećenja rotora.6. već i u mogućnosti znatne promjene centra teţišta.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.6. Nedostatak joj je u sloţenoj konstrukciji transmisije izmeĊu rotora i smanjenje efikasnosti uzgona rotora u odnosu na monorotor zbog rada jednog rotora u mlazu drugog. Željko Božić Slika 3. Helikopteri birotori mogu se izvesti i u konstrukciji tandem rotora (slika 3.dr. Ovaj gubitak u efikanosti uzgona moţe se smanjiti izdizanjem zadnjeg rotora u odnosu na prednji.38 - . Helikopter s usporednim rotorima s razmakom rotora manjim od promjera rotora Slika 3. ali je zato sloţena kinematika transmisije što povećava teţinu helikoptera. . Helikopter sa usporednim rotorima na razmaku većem od promjera rotora Prednost ovakvih konstrukcija rotora je u tome što je specifiĉno opterećenje rotora za istu teţinu manje u odnosu na monorotore i koaksijalne rotore. tako da se koristan teret moţe razmještati u vrlo razlicitim odnosima izmeĊu rotora.). Prednost ove konfiguracije rotora je.sc.

Osim toga povećanje broja rotora daje mogućnost da se pojednostavni sustav upravljanja jer se povećanjem uzgona jednog odredenog rotora u odnosu na ostale helikopter moţe usmjeriti u ţeljenom pravcu. Konstrukcija helikoptera Tipiĉna izvedba helikoptera sastoji se od trupa za smještaj posade I korisnog tereta. .Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Helikopter Piasecki H-21 Helikopteri multirotori ili višerotori (slika 3.8.) kao npr.). mogu se primjeniti u izgradnji teških helikoptera.2.39 - .8. Željko Božić Slika 3. Slika 3.sc. helikopter Florinne ili Cierva W11.9.dr. pogonske grupe koja ima motor vezan preko transmisije za glavu rotora i rotor.7. Helikopter Cierva W11 3. te repnog rotora što uravnoteţuje moment glavnog rotora (slika 3. Sa porastom broja rotora opada specifiĉno opterećenje po kvadratnom metru ravnine okretanja.

što je konstrukcijski vezan za motor. dok optimalni rad rotora. Rz-uzgon.40 - . Fx-vuĉna sila. na minimalnim brzinama i u lebdenju otpor interferencije se povećava što smanjuje stupanj korisnog djelovanja repnog rotora. 7 ploĉa s instrumentima. 3 Glavni reduktor. Vodoravni stabilizator stvara moment propinjanja u horizontalnom letu i time spreĉava spuštanje nosa helikoptera pri velikim brzinama. U modernim konstrukcijama helikoptera. 12 repni rotor.9. MeĊutim. G-teţina. 2 lopatica rotora. Djelomiĉno se taj problem otklanja ugradnjom repnog rotora (turbine) u okomiti stabilizator tzv. dozvuĉne brzine lopatica. a dio snage predaje preko dugog vratila do reduktora repnog rotora. Okomiti rep rasterećuje repni rotor pri velikim brzinama.dr. Tipiĉna izvedba helikoptera 1 glava rotora. Istovremeno vodoravni stabilizator povećava uzduţnu stabilnost i udobnost leta. 6 rezervoari goriva. 11 repni reduktor. zahtijeva relativno male. stabilizacija helikoptera se rješava razlicitim rješenjima pa se većina helikoptera oprema s okomitim ili vodoravnim stabilizatorima. 10 repna transmisija. 8 posada. 4 motor. 5 prvi reduktor. . a pri brzinama većim od minimalne pomaţe u stabiliziranju helikoptera po pravcu i time pridonosi spreĉavanju nesreća pri otkazu repnog rotora. Njegov nedostatak je u tome što dijeli strujanje zraka i izaziva negativno opterećenje helikoptera pri malim brzinama i lebdenju. fenestron.sc. Uz glavni ili prvi reduktor obiĉno se jos ugraĊuju i spojke pogodne konstrukcije radi mogućnosti postupnog zaleta glavnog rotora ili naglog odvajanja glave rotora od motora pri prijelazu u reţim autorotacije. 13 ravnina vrhova krakova. Motor helikoptera preko prvog reduktora. T-rezultantna sila Optimalni rad motora obicno iziskuje visoke brojeve okretaja. Željko Božić Slika 3. To se djelomiĉno moţe izbjeći ugradnjom pokretnog stabilizatora (okrećućeg). prenosi dio snage do glavnog reduktora gdje se broj okretaja reducira na potrebnu razinu za rad lopatica. ako iznenadno prestane rad motora te je potrebno vlastitom teţinom ostvariti dovoljan uzgon za sigurno spuštanje i prizemljenje. te se snaga motora predaje preko transmisije koja više puta smanjuje broj okretaja preko prvog (uz motor) i glavnog reduktora (uz glavu rotora). a osobito ograniĉenja zbog kritiĉnog Machovog broja.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. 9 zglobovi lopatica.

Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. za sve lopatice istodobno. 6 smjer okretanja Cikliĉki korak. veće brzine daju veći uzgon . 5 zglob mahanja. ili nagibni kut referentnog lokalnog aeroprofila na lopatici. 3 izlazni rub lopatice. Tipiĉna veza lopatice za glavu rotora 1 napadni rub lopatice.11.dr. osobito.sc. te omogućiti promjenu nagibnih kutova lopatice i to skupno.). Treba osigurati zglobnu ili dovoljno elastiĉnu vezu lopatica tako da se omogući slobodno mahanje i zabacivanje u odreĊenom podruĉju kutova. 2 os promjene koraka. i u toku jednog okreta lopatice-cikliĉno (slika 3. Pri tome. Pored toga. pri radu sustava upravljanja.41 - .10.11. mora se mijenjati u toku kretanja po krugu zbog toga što su u horizontalnom letu razliĉite brzine lopatica koje se kreću u smjeru leta od brzine lopatica što se kreću u suprotnom smjeru. Slika 3. 4 zglob zabacivanja. veze moraju biti pouzdane pri prijenosu opterećenja i. Uravnoteţenje helikoptera Glava rotora mora zadovoljiti brojne zahtjeve. Željko Božić Slika 3.

Fakultet Strojarstva i brodogradnje
Studij zrakoplovstva

Osnove konstrukcija helikoptera
prof.dr.sc. Željko Božić

pri istom kutu, pa se smanjivanjem kutova na jednoj strani rotorskog kruga i povećanjem na drugoj
strani uravnoteţuju sile, ili se upravljanjem namjemo naginje ravnina vrhova kako bi se proizvela
potrebna horizontalna komponenta vuĉne sile.
Kutove mahanja omogućuju zglobovi koji imaju graniĉnike što odreĊuju odreĊeno podruĉje kutova.
Mahanjem se uravnoteţuju momenti uzgona i momenti centrifugalnih sila lopatice tako da se preko
zgloba prenose samo sile, a to znatno umanjuje neuravnoteţeni dio momenta za središte glave rotora
(slika 3.12.). Kutovi zabacivanja imaju istu funkciju, ali za sile otpora i centrifugalne sile lopatica
(slika 3.13.).

Slika 3.12 Mahanje lopatica – ravnoteţa centrifugalne i uzgonske sile lopatica
Td uzgon desnog kraka; Tl uzgon lijevog kraka; Fd centrifugalna sila desnog kraka; Fl centrifugalna sila
lijevog kraka; a i c krak uzgonske sile; b i d krak centrifugalne sile; βl I βd kutovi mahanja desne i
lijeve lopatice; 1 os rotacije; 2 ravnina vrhova lopatica

Slika 3.13. Zabacivanje lopatica – ravnoteţa momenta otpora i centrifugalne sile lopatica
1 krak centrifugalne sile; 2 sila otpora lopatica; 3 kut zabacivanja; 4 zglobovi zabacivanja; 5 krak sile
otpora; 6 smjer rotacije; 7 centrifugalna sila lopatice
Motori (danas se sve ĉešće ugraĊuju po dva motora koji paralelno okreću transmisiju i rotore) i gorivo
smješteni su u središnjem dijelu trupa tako da se potrošnjom goriva malo pomiĉe teţište kako bi se
saĉuvala stabilnost i zadovoljavajuća upravljivost u toku svih faza trajanja leta.
Posada i instrumenti nalaze se u prednjoj kabini, dok se koristan teret kod većine tipova helikoptera
nalazi u posebnoj prostoriji u središtu trupa. Ako je koristan teret većih gabarita, podiţu se motori
iznad ove prostorije kako bi se ostvario u blizini teţišta dovoljni volumen za promjenjiva opterećenja
koja nastaju zbog raznolike teţine tereta i putnika (slika 3.14.).

- 42 -

Fakultet Strojarstva i brodogradnje
Studij zrakoplovstva

Osnove konstrukcija helikoptera
prof.dr.sc. Željko Božić

Slika 3.14. Prikaz uobiĉajenog poloţaja prostora za smještaj putnika ili tereta

3.3. Glava glavnog rotora
Glavni rotor moţe biti izveden kao dvokraki, trokraki te višekraki rotor. Krakovi rotora su
lopatice koje sluţe kao generator uzgona helikoptera.
Lopatice rotora moraju vršiti 3 radnje:

Rotacija oko uzduţne osi za promjenu napadnog kuta,

Rotacija oko vertikalne osi za zabacivanje,

Rotacija oko horizontalne osi za mahanje.

Da bi se ostvarili ovi pomaci potrebno je ostvariti posebnu vezu izmeĊu lopatice i vratila koje vrti
rotor. Ta veza je ostvarena pomoću glave glavnog rotora.
Glava rotora treba osigurati zglobnu ili dovoljno elastiĉnu vezu lopatica tako da se omoguće sva
gibanja koja se javljaju kod lopatica pri rotaciji rotora. To su slobodno mahanje i zabacivanje lopatica,
te rotacija oko uzduţne osi za promjenu napadnog kuta i to u cikliĉkom i kolektivnom naĉinu.
Postoje razne izvedbe rotora (toĉnije glave rotora) da bi se omogućili svi ovi pomaci lopatice, a ujedno
zadrţala potrebna ĉvrstoća.
Tako imamo:

Rotor s 3 zgloba
-

klasiĉna izvedba

-

izvedba sa kardanskim zglobom

-

izvedba sa sfernim zglobom

Polukruti rotor

Kruti rotor

- 43 -

Fakultet Strojarstva i brodogradnje
Studij zrakoplovstva

Osnove konstrukcija helikoptera
prof.dr.sc. Željko Božić

Rotor s 3 zgloba (slika 3.15.) je rotor koji uz dva prije spomenuta zgloba (zglob mahanja i zglob
zabacivanja) ima i zglob uvijanja potreban za mijenjanje postavnog kuta lopatice. Takvi rotori
najĉešće imaju tri ili više lopatica. Mehanika ovog rotora je veoma komplicirana.

Slika 3.15. Spoj lopatice i glave rotora. Izvedba s 3 zgloba
Polukruti rotor (slika 3.16.) rotor ima dvije lopatice, sa sistemom koji dopušta mijenjanje postavnog
kuta i zabacivanje lopatica. Pošto ima samo dvije lopatice, mahanje nije potrebno posebno rješavati.
Kada jedna lopatica kasni, druga radi suprotno tj. brza. Ovakva izvedba rotora zahtijeva i
stabilizacijsku polugu koja se nalazi u istoj ravnini kao i lopatice, ali okomito na njih.

Slika 3.16. Spoj lopatice i glave, polukruta izvedba
Kruti rotor (3.17.) ili bezglobni rotor je rotor nove generacije i moţe se reći da je to rotor budućnosti.
Kod ovog tipa rotora lopatice, glavĉina i vratilo su postavljeni kruto, obzirom jedno na drugo. Dakle, u
ovom tipu rotora nema zglobova mahanja i zanošenja, već se lopatici moţe mijenjati samo postavni
kut.

- 44 -

te onemogućuje svijanje vratila (svojstveno za polukrute rotore). kontrole i brojnim proizvodno-tehnološkim ograniĉenjima. da prenese velika opterećenja od centrifugalnih i aerodinamiĉkih sila bez deformacija u toku zadanog vijeka eksploatacije i da udovolji svim zahtjevima lakog odrţavanja.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. . da umanji do dozvoljenih veliĉina neuravnoteţene momente. To znaĉi da materijal apsorbira te sile. Osnovna je funkcija glave rotora da prenese snagu od transmisije na krakove rotora (lopatice).3. no loša strana je kompliciranije odrţavanje. da omogući prigušenje nepoţeljnih vibracija. Dodatna prednost kompozita je apsorpcija buke.17.1. Starflex kruti rotor Sile koje se javljaju. Ona mora zadovoljiti brojne zahtjeve.sc. Željko Božić Slika 3. u ovom sluĉaju poništavaju se pomoću elastiĉne deformacije. Funkcija glave Glava glavnog rotora je najkompleksniji i najopterećeniji dio helikoptera. a koje su u ostalim tipovima rotora bile poništene pomoću zgloba mahanja i zanošenja. omogući upravljanje nagibnim kutovima aeroprofila lopatica (promjenom skupnog i cikliĉkog nagibnog kuta). Zbog toga se kod izrade ovih rotora koriste kompoziti sposobni za preuzimanje takvih sila bez oštećenja.45 - . 3.dr. Ovakav rotor ima brţi odziv na komande i manje oscilacije.

Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Prikaz goleme glave glavnog rotora helikoptera Mi-26 .46 - .18.sc. Kompleksna glava rotora Slika 3.dr. Željko Božić Slika 3.19.

Tipiĉna veza lopatice za glavu rotora U horizontalnom su letu razliĉite brzine lopatica koje kreću u smjeru leta od brzine lopatica što se kreću u suprotnom smjeru.dr. Efekt uravnoteţenja sila uzgona na rotoru se takoĊer obavlja i mahanjem. Kutove mahanja omogućuju zglobovi koji imaju graniĉnike što odreĊuju odreĊeno podruĉje kutova. Pri tome. Iz toga razloga potrebno je mijenjati napadni kut cikliĉki tijekom jednog okreta lopatice smanjivanjem kutova na jednoj strani rotorskog kruga a povećanjem na drugoj strani. veće brzine daju veći uzgon pri istom napadnom kutu.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. odnosno povećanjem nagiba (podizanjem) lopatice koja ide u struju.21. 3D prikaz glave dvokrakog rotora TakoĊer. a osobito pri radu sustava upravljanja. veze izmeĊu lopatice i glave rotora moraju biti pouzdane pri prijenosu opterećenja. Tako se smanjuje vertikalna komponenta rezultante uzgona na lopatici koja ide u struju.20. što umanjuje neuravnoteţeni dio momenta na središte glave rotora .47 - . a izravnavanjem lopatice koja ide unatrag. Željko Božić Slika 3. Mahanjem se uravnoteţuju momenti uzgona i momenti centrifugalnih sila lopatice tako da se preko zgloba prenose samo sile. Slika 3. Tako se uravnoteţuju sile uzgona jedne i druge strane te se smanjuje spreg koji nastoji prevrnuti helikopter oko uzduţne osi.sc.

Željko Božić Glava glavnog rotora takoĊer mora omogućiti zabacivanje lopatica koje se javlja uslijed sile otpora i centrifugalne sile lopatica Slika 3. mogu imati jednostavne glave koje osiguravaju samo promjenu koraka.sc. ili rotori s vrlo elastiĉnim lopaticama obiĉno od armiranih umjetnih smola (fiberglasa).23.22.i zabacivanja.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Slika 3. Glava rotora s titanskom ploĉom za elastiĉno mahanje Semirigidni (polukruti) rotori. dakle. Glava rotora velikog helikoptera Zahvaljujući novim materijalima osobito umjetnim smolama armiranim staklenim predivom ili ugljikovim vlaknima znatno se moţe pojednostaviti konstrukcija glave rotora za manje helikoptere.dr.48 - . Upotrebom elastiĉne ploĉe od titana tako da preuzima dio funkcija zgloba mahanja. . bez zglobova mahanja. mogu se pojednostaviti i helikopteri srednjih veliĉina.

25. Ovakva glava sa kardanskim zglobom koristi se u konstrukciji helikoptera Bell 47 D.sc.3. Konstrukcijske izvedbe glava rotora Glave rotora helikoptera suvremenih konstrukcija iako imaju vrlo razliĉite koncepcije mogu se uglavnom podijeliti na:  glave s tri zgloba  glave s kardanskim zglobom  glave sa sferiĉnim zglobom  glave s ĉvrstom vezom lopatica i  glave s elastiĉnom vezom lopatica Konstrukcija glave rotora s tri zgloba helikoptera Sikorsky Westland S 55 pokazana je na sljedećoj slici(Slika 1): Slika 14. Željko Božić 3. . Konstrukcija glave s 3 zgloba helikoptera U tijelu glave rotora (1) ugraĊeni su normalni zglob. Na slici se vidi zakretna ploĉa s pokretnim i nepokretnim prstenom sa polugama za promjenu koraka.) rjeĊe se susreću i to uglavnom u konstrukcijama malih helikoptera. koja je sastavni dio kardanskog zgloba.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. na ovoj slici nije pokazana.2. U suvremenim konstrukcijama helikoptera glave rotora sa kardanskim zglobom (slika 3.49 - . dok je radijalni zglob odnosno zglob za promjenu koraka (4) ugraden u korijenu lopatice.dr. odnosno zglob mahanja (2) i aksijalni zglob ili zglob zabacivanja (3). Zakretna ploĉa.

Konstrukcija glave s kardanskim zglobom helikoptera Slika 3.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Glavu rotora sa ĉvrsto vezanim kracima. odnosno bez normalnog i aksijalnog zgloba pokazuje sljedeća slika.dr. kao i glave sa kardanskim zglobom mogu se prihvatiti uglavnom u konstrukcijama manjih helikoptera.25.sc.50 - .26. . Konstrukcija glave sa sfernim zglobom helikoptera Glave rotora sa sfernim zglobom. Željko Božić Slika 3.

vezani su za naglavke sa po dva zavrtnja. odnosno lopatice rotora.R (Bearingless Main Rotor . Konstrukcija glave sa ĉvrsto vezanim kracima Cikliĉka promjena koraka u ovim konstrukcijama ostvaruje se obiĉno cikloprstenom. Ova glava posjeduje cikloprsten koji je vezan za naglavke komandnim polugama (6). Centralni dio glave je zvjezda Starflex (1) sa tri kraka koji se završavaju rukavcima (3) koji ulaze u leţaje (4) naglavaka krakova (2). Konstrukcija glave s elastiĉnom vezom lopatica helikoptera Glava Starflex izraĊena je od kompozitnog materijala. a kolektivna promjena koraka dobiva se aksijalmm pomicanjem cikloprstena.Rotor bez zglobova) itd.28.27. U suvremenim konstrukcijama helikoptera sve se više izraĊuju glave rotora sa elastiĉnom vezom lopatica od kompozitnih materijala i to u razliĉitim varijantama.sc. Željko Božić Slika 3. U ovoj . Na drugom kraju naglavka nalazi se sferni odupiraĉ (5).51 - .Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. kao glava Starflex.dr. Glava Starflex izvedena je u konstrukciji helikoptera Aerospatiale SA 350 Ecurenil i pokazana je na sljedećoj slici. Slika 3.M. glava B. Kraci.

Osim toga nije potrebno podmazivanje njenih dijelova. Glave rotora Starflex su jednostavne konstrukcije i imaju oko pet puta manje dijelova od uobiĉajenih metalnih glava rotora sa tri zgloba. rotora helikoptera Boeing-Vertol Bo 115 Glava B.4. Minimalna vrijednost je u autorotaciji. pri podizanju ili spuštanju kolektivne palice sve lopatice glavnog rotora rotiraju oko svoje uzduţne osi za nekakvu vrijednost od minimalne do maksimalne. rotora helikoptera Boeing-Vertol Bo 115 izvedena je tako da su ĉetiri elastiĉne lamele od kompozitnog materijala vezane zavrtnjima za glavu vratila rotora.29.M. Slika 3.M. Drugim rijeĉima.R. manje je podloţna vibracijaina te otporna na koroziju što joj znatno produţuje vijek trajanja. Lopatice rotora 3.R.dr. Željko Božić konstrukciji glave rotora ulogu normalnog zgloba.1. odnosno zgloba mahanja i aksijalnog zgloba.sc.52 - . preuzimaju elastiĉni naglavci (2) izraĊeni od kompozitnog materijala sastavljenog od staklenih vlakana I sintetiĉke smole ethoxyline. a maksimalna pri maksimalnoj vuĉnoj sili. Glava B.4. Postavni kut lopatice rotora Postavni kut lopatice glavnog rotora je kut koji zatvara donjaka aeroprofila lopatice sa ravninom okretanja glavnog rotora. Savijanjem i uvijanjem ovih lamela moguće je zamijeniti sva tri zgloba klasiĉne glave rotora izraĊenih od kompozitnog materijala. . a na drugom kraju lamele su vezane zavrtnjima za lopatice rotora. odnosno zgloba zabacivanja. 3.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. poznate pod nazivom epoxy.

takav kut je negativan. autorotacija).dr.30. Napadni kut glavnog rotora Za razliku od napadnog kuta presjeka lopatice koji je sliĉan napadnom kutu krila aviona. napadni kut glavnog rotora (A) je karakteristiĉan samo za helikoptere.2. Taj kut moţe imati bilo koju vrijednost (od -180° do +180~ što ovisi o pravcu leta helikoptera.sc.4. Željko Božić Slika 3 . penjanje).53 - . Slika 3. To je kut izrneĊu pravca zraĉne struje (suprotno pravcu leta) i ravnine okretanja glavĉine glavnog rotora. a ako zraĉna struja dolazi s gornje strane (npr.31. Ako struja zraka dolazi na ravninu okretanja rotora s donje strane (npr. Napadni kut glavnog rotora .Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. takav napadni kut se smatra pozitivnim. Postavni kut lopatice rotora 3.

Ĉvrstoća konstrukcije lopatice Tijekom leta. najveću finesu (odnos koeficijenata sile uzgona i koeficijenata otpora). Ispuna se ĉesto gradi od saćastih struktura. Pri izboru profila konstruktori teţe postići: 1. Željko Božić 3.sc. koji odreĊuje veliĉinu sile uzgona glavnog rotora i jako utjeĉe na stabilnost rotora.4.4. a posebice dinamiĉku ĉvrstoću. Profil lopatice rotora Profil lopatice nosećeg rotora je popreĉni presjek na rasponu lopatice nosećeg rotora. šire u korijenu a uţe na kraju kraka.4. Lopatice razliĉite ĉvrstoće razliĉito utjeĉu na rad glavnog rotora. najmanje pomicanje centra potiska pri promjeni postavnog kuta. napadni kut se smanjuje od korijena prema kraju lopatice. kako bi se smanjio uzajamni utjecaj torzijskih i fleksijskih vibracija. 3. ĉija je tetiva profila stalna po cijeloj duţini lopatice. Suviše elastiĉne lopatice nemaju dovoljno ĉvrstoće zbog svoje velike osjetljivosti na iznenadne promjene struje zraka i smanjuju efekt upravljanja glavnim rotorom. 3.54 - . zbog ĉega one moraju imati veliku ĉvrstoću. U napadnoj ivici ugraĊuju se grijaĉi radi sprjeĉavanja zaleĊivanja koje najprije nastaje na prednjim površinama. tj. tj. profili su istih svojstava i kakvoće kao i krila aviona. 3. vrlo ĉesto se profili mijenjaju od korijena prema kraju lopatice.4.6. djelomiĉno se kompenzira povećanim napadnim kutom u korijenu lopatice. 2. s ramenjaĉama i oblogom od lima lakih legura ili armirane umjetne smole koje se lijepe na spojnim plohama.4. Konstrukcija lopatice Danas se lopatice proizvode od razliĉitih materijala. lopatice rotora su izloţene jakim deformacijama na savijanje i uvijanje.4. Te deformacije mijenjaju i aerodinamiku lopatice. Razlika u teţini izmeĊu pojedinih lopatica ugraĊenih na isti rotor dovodi do povećanja vibracija rotora a time i cijelog helikoptera. mijenjajući joj napadne kutove i kutove mahanja. . 3. preteţno od umjetnih smola ali nekad i od legura lakih metala.3. Da bi se dobio rotor najboljih osobina. Danas su najviše u uporabi lopatice sa pravokutnom vodoravnom projekcijom. Oblik lopatice glavnog rotora Nekada su se upotrebljavale lopatice trapeznog oblika. Metalna ispuna na napadnoj ivici ugraĊuje se i zato da se teţišna i elastiĉna os što više pribliţe. najveći dijapazon postavnog i napadnog kuta u autorotaciji. Vrlo ĉesto se na krajevima kraka primjenjuje strelasto zabacivanje unaprijed ili unatrag radi povećanja kritiĉnog Machovog broja. 4. Najĉešće se radi negativno uvijanje. nesposobne su apsorbirati djelovanje aerodinamiĉkih sila i nisu podobne za vibracije. a primjenjuje se i geometrijsko uvijanje kraka. Time se postiţe ravnomjerniji raspored aerodinamiĉkih sila uzduţ lopatice i smanjuju se gubici glavnog rotora. Nedovoljna efikasnost korijena lopatice.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. koja se u aerodinamici glavnog rotora izraţava koeficijentom mase. zbog male kutne brzine.5. Pretjerano ĉvrste lopatice velike su teţine. ima veliki utjecaj na mahanje lopatice.dr. Težina lopatice glavnog rotora Teţina lopatice glavnog rotora. 3. što je moguće jednostavniju u izradu.7.

konstrukciju od lakih metala te kompozitnih materijala koji sve više nalaze primjenu u konstrukcijama helikoptera.4.dr. 2 obloga donje površine (donjake). sliĉna je situacija i po pitanju instalacije raznih sustava. 7 saćasta ispuna Konstrukcija lopatice spaja se lijepljenjem zbog toga što je u radu izloţena intezivnim promjenljivim opterećenjima. korisnog tereta itd.32. medutim dvokraki rotori imaju druge prednosti i mogućnost rješavanja mahanja na jednostavniji naĉin. 3 plastiĉna ispuna.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Danas se pri projektiranju helikoptera teţi što boljim performansama uz odgovarajuću udobnost posade i putnika (npr. Slika 3. povećanju ekonomiĉnosti i povećanju operativnih mogućnosti uz što je moguće veći stupanj sigurnosti.5. konstrukcijske. 6 ramenjaĉe.8. te bi svako bušenje provrta za spojne elemente uzrokovalo koncentracije naprezanja u radu.33. a to bi smanjilo vijek trajanja lopatica koji je još uvijek glavni faktor ekonomiĉnosti helikoptera. putnika. Konstrukcijska izvedba trupa bitno se ne razlikuje od konstrukcijske izvedbe trupa aviona. jesu trokraki i ĉetverokraki rotori. TakoĊer. 5 obloga gomje površine (gornjake). Vaţna razlika u odnosu na zrakoplove je problem hlaĊenja motora (posebno dok helikopter lebdi) na što se troši oko 8% snage motora. 3. 4 izlazni rub. Tipiĉno pojaĉanje kroijena lopatice 3. Broj lopatica glavnog rotora Najpogodniji glavni rotori. Smanjenje broja lopatica dovodi do neuravnoteţenja i vibracija helikcptera. Trup helikoptera Kod helikoptera. Konstrukcija presjeka lopatice 1 napadni rub. glede uravnoteţenja i koeficijenta korisnog djelovanja.55 - . Željko Božić Slika 3.sc. . traţi se što manja buka unutar kabine). Trup mora zadovoljiti odreĊene aerodinamiĉke. trup sluţi za smještaj posade. Helikopteri danas uglavnom imaju metalnu konstrukciju.

Prednji dio trupa ukljuĉuje nos i na tom dijelu se nalazi pilotska kabina (time se omogućava bolja vidljivost i preglednost) koja se najĉešće izraĊuje od vrlo otpornih. horizontalnog i vertikalnog repa.sc. Trup sluţi za smještaj pogonske grupe. putnika i korisnog tereta. repni konus. Udobnost posade i putnika moţe se poboljšati smanjenjem razine vibracija i buke što nastaje radom raznih ureĊaja i transmisije te od rada motora i rotora.... Oblik i veliĉina trupa utjeĉu i na ekonomiĉnost helikoptera koja se moţe povećati povećanjem korisnog tereta. Željko Božić proizvodne i eksploatacijske uvjete. Slika 3. podvozje. radarski odjeljak.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. pojednostavljenje konstrukcije. Ovakva konfiguracija omogućava manje gubitke kod prijenosa kao i puno bolju iskoristivost prostora. .56 - . središnji i zadnji dio.dr. prikazana je klasiĉna konfiguraciju helikoptera sa smještajem pogonske grupe na gornjem dijelu trupa. Prikaz osnovnih dijelova helikoptera Trup helikoptera moţe se podijeliti na tri segmenta a to su prednji. smanjenjem konstrukcijske teţine. . tu je takoĊer smještena avionika. komande. antirotora. Neki od naĉina poboljšanja performansi helikoptera je npr. Konstrukciju helikoptera je moguće podijeliti na trup za smještaj posade i korisnog tereta. komandnih i raznih drugih ureĊaja. Rezervoari za gorivo najĉešće su smješteni na poĉetku repnog konusa te u boĉnim dijelovima trupa ili u straţnjem dijelu. Na slici 1.34. pogonsku skupinu.. posade. prozirnih kompozitnih materijala. smanjenjem troškova odrţavanja korištenjem novih materijala prilikom konstruiranja. smanjenje teţine konstrukcije (primjena novih konstrukcijskih materijala). Za trup helikoptera veţu se rotor i podvozje. transmisiju i glavni rotor. aerodinamiĉkim oblikovanjem trupa.

predstavlja vezu izmeĊu trupa helikoptera i repnog konusa te mu se zbog velike opterećenosti prilikom konstruiranja posvećuje posebna pozornost. Jedan od naĉina postizanja tog cilja je povećanjem udjela kompozitnih materijala u konstrukciji. kompozitni materijali te visokolegirani ĉelici za najopterećenije dijelove helikoptera. U ovom dijelu ĉesto se nalazi i rezervoar za gorivo. ţeli se što je moguće više smanjiti masu helikoptera ĉime se povećava nosivost korisnog tereta. Slika 3.dr.5. Materijali za izradu konstrukcije trupa Prilikom konstruiranja helikoptera. Najdalje u implementiranju kompozita u konstrukciju otišla je europska tvrtka Eurocopter koja postiţe izvrsne rezultate koji upućuju na 60% udio kompozita u ukupnoj konstrukciji. vidimo helikopter AS365 N3 kojemu su glavni i repni rotor izraĊeni od kompozitnih materijala.sc. Zadnji dio trupa nadovezuje se na srednji dio.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Osnovni konstrukcijski materijali koji se koriste za konstrukciju trupa su lake legure poput aluminijskih i titanovih legura. što se takoĊer odnosi i na letjelice općenito.57 - . Na slici 3. Željko Božić Srednji dio trupa sluţi kao prostor za smještaj putnika i korisnog tereta te pojedinih agregata i sustava. Na njemu se najĉešće nalaze vjetrobranska stakla te vrata za posadu i putnike i ovaj dio je konstrukcijski najopterećeniji. 3.35. Eurocopter AS365 N3 .35.1.

58 - .dr.2. olakšanja kako bi se kroz te otvore mogle provući instalacije pojedinih sustava. ljuskasta ili mješovita konstrukcija kao što su rešetkasto-ljuskasta. sastoji se od okvira. ne razlikuje se bitno od konstrukcije aviona.36. upornica i uzduţnica. Konstrukcija helikoptera.38.. Prikaz udjela pojedinih materijala u trupu helikoptera A Star 350 3. longerona.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. kao što vidimo na slici 3. rebara. Kao i kod aviona u konstruiranju se koriste upusti.5. Općenito je prihvaćen princip ljuskastih konstrukcija što u mnogoĉemu olakšava proizvodnju i odrţavanje. tj. Vrste konstrukcija trupa helikoptera Trup u smislu ĉvrstoće i izdrţljivosti predstavlja gredu koja je sloţeno opterećena i trup moţe biti izveden kao rešetkasta. .sc. Željko Božić Slika 3. ramenjaĉa. okvirna. okvirna s nosećom oplatom i okvirno-ljuskasta.

postoji i njegova civilna verzija. Iako je helikopter prvenstveno razvijan za potrebe vojske. Željko Božić Slika 3. . Osnovni elementi konstrukcije helikoptera 3.3. Njegova uloga je prijevoz vojnih jedinica. dok su mu spremnici goriva smješteni s boĉne strane trupa. Srednji dio trupa CH-47 sluţi za prijevoz korisnog tereta.37.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Posebnost ovog helikoptera jest njegova veliĉina kao i mogućnost prijevoza golemog tereta kao što su specijalna vojna vozila i specijalni tereti. Ljuskaste izvedbe trupa helikoptera Helikopter CH-47 Chinook je višenamjenski teretni helikopter s dvostrukim motorom i tandemskim rotorima koji ima ljuskastu konstrukciju trupa na kojega se nadovezuju dva tandem rotora.59 - .dr. premještanje topniĉkog oruţja te opskrba bojišta.sc. Sa straţnje strane trupa helikoptera nalazi se velika rampa za ukrcaj/iskrcaj tereta a sa donje strane helikoptera tri vanjske tegljaĉke kuke.5.

38. zadnjinji dio trupa (4) sliĉne konstrukcije. nosaĉ repa (5) konstruiran kao metalna cijev savijenog i zakovanog lima. krov kabine (3) od aluminijskih saća s prevlakom debljine oko 25 mm. pregradni zid (10) od sendviĉ aluminijske konstrukcije i vrata (11) izraĊena od plastiĉne mase s metalnim ojaĉanjem. Željko Božić Slika 3.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.dr. . oplata pogonske grupe (2) izraĊena od saća staklenog vlakna s prevlakom. podvozje (8) od aluminijskih cijevi. kabina (7) iz jednog dijela konstruirana kao sendviĉ aluminijska konstrukcija. U suvremenim konstrukcijama helikoptera sve ĉešće se upotrebljavaju plastiĉne mase u kombinaciji s lakim metalima.39.60 - . Osnovni elementi ovog trupa su: oplata kutije glavne transmisije (1) izraĊena od staklenih vlakana. sjedišta (6) od sendviĉ konstrukcije.sc. Ljuskasti tip konstrukcije trupa helikoptera CH-47 Chinook Trup ljuskaste konstrukcije helikoptera Augusta Bell 206 A prikazuje slika 3.

sc. je prikazana izvedba rešetkaste konstrukcije trupa helikoptera Aerospatiale SA-315B Lama.40. Na slici 3. motrenje i brz prijevoz malih tereta ili putnika. Performanse ovakvih helikoptera znatno su ograniĉene te uvjeti u kojima se upotrebljavaju znatno utjeĉu na njih.5. .Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.4. Rešetkaste konstrukcije helikoptera koriste se obiĉno kod malih. za izviĊanje.dr.39.61 - . Ljuskasti tip konstrukcije helikoptera Augusta Bell 206 A 3. Rešetkaste izvedbe konstrukcije trupa helikoptera Pored ljuskaste izvedbe konstrukcije trupa primjenjuje se i princip rešetkastih konstrukcija. jeftinijih helikoptera koji se ne koriste za kompleksne zadaće već npr. Željko Božić Slika 3.

5.dr. Bell 212. a sliĉno ovoj konstrukciji izvedeni su i trupovi helikoptera Bristol 171. Rešetkasta konstrukcija helikoptera Aerospatiale SA-315B 3. Okvirna konstrukcije trupa helikoptera Sikorsky S-58 . Željko Božić Slika 3. Kod ove konstrukcije okviri su vezani uzduţnicama preko kojih je nanešena noseća oplata. Augusta A109 Hirundo.41. Slika 3.5. Konstrukcija ovog helikoptera je metalna od lakih legura.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.sc. SA 330 Puma itd.40.62 - . Okvirna izvedba konstrukcije trupa helikoptera Okvirnu konstrukciju trupa sa nosećom oplatom vidimo na primjeru trupa helikoptera Sikorsky S-58.

Na slici 3.6. Okvirno-ljuskasta konstrukcije trupa helikoptera SA 342 L 3. Slika 3. vertikalni rep (4). prikazan je trup helikoptera SA 342 L. kabina (8).dr. Željko Božić 3. Sliĉno ovoj konstrukciji trupa izveden je i trup helikoptera SA 341 Gazelle.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. vratanca (10) i kapak (11) za pristup bateriji. repna greda (5).6. oplata turbine (2). gondola kabine (7).42. Sastavni dijelovi ovog trupa su: oplata kutije glavne transmisije (1). .43. Okvirno-ljuskasta izvedba konstrukcije trupa helikoptera Primjer okvirno-ljuskaste konstrukcije trupa je trup helikoptera SA 342 L. Ljuska središnjeg i zadnjeg dijela ovog trupa izvedene su kao sendviĉ konstrukcije vanjskog i unutarnjeg lima od lakih legura sa ispunom u obliku saća.63 - .5. zadnji dio trupa (6). Repne površine Pod repnim površinama helikoptera podrazumjevaju se ustvari horizontalni i vertikalni stabilizatori helikoptera.sc. horizontalni rep (3). sa vratima (9).

Vertikalni stabilizatori ugraĊuju se na krajevima horizontalnih stabilizatora. U sluĉaju metalne konstrukcije.a preko nje se stavlja metalna oplata. Aeroprofili popreĉnih presjeka stabilizatora obiĉno su simetriĉni. podvozje se moţe izvesti na razliĉite naĉine: 1. 3.dr.64 - . a preko njih postavljena oplata od aluminijskog ili duralnog lima. . a po konstrukciji se neznatno razlikuju od konstrukcije lopatica rotora. Željko Božić Slika 3. 5. za koji su vezana rebra. u obliku saonica u obliku tricikla s prednjim ili straţnjim kotaĉem sa ĉetiri kotaĉa s plovcima kombinacija navedenih naĉina Podvozje helikoptera moţe se.7. takoĊer.sc. Rebra se u nekim konstrukcijama zamjenjuju profiliranom ispunom saća ili spuţvaste smole . Obiĉno se izraĊuju od lakih metala ili još od kompozitnih materijala. Podvozje helikoptera Kod suvremenih konstrukcija helikoptera u ovisnosti od njihove klase i namjene.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. 2. Repne površine helikoptera Horizontalni stabilizatori obiĉno se ugraĊuju na većem ili manjem rastojanju ispred antirotora ili na mjestu antirotora. 4. 3. ramenjaĉe stabilizatora su obiĉno izvedene od cijevi ili profiliranog duralnog lima. kao i u ravnini antirotora ili ispred nje. izvesti kao uvlaĉeće podvozje što pridonosi smanjenju otpora u letu.43.

44. Prednja traverza vezana je za centralni dio ogrlicom (5) sa gumenim umetkom. pokazano je podvozje helikoptera SE 3. Na slici 3.1. Podvozje u obliku saonica Podvozje u obliku saonica izvode se na razliĉite naĉine u zavisnosti od koncepcije konstrukcije helikoptera. Sanjke (1) izraĊene su od duralnih cilindriĉnih cijevi koje su na krajevima zaštićene sa limenim oblogama (2) od nehrĊajućeg ĉelika. pokazuje uvlaĉeće podvozje u obliku tricikla s prednjim kotaĉem.65 - .2. Slika 3. U sluĉaju tricikla s prednjim kotaĉem obiĉno se ugraĊuje i zaštitna drljaĉa ispod antirotora.dr. Željko Božić 3. Na saonicama podvozja nalaze se dva mala kotaĉa (7) koja se po potrebi mogu spuštati okretanjem oko ekscentra (8) i sluţe za manevriranje helikoptera na zemlji.sc.44.45. a amortizeri podvozja vezani su sa zadnjom traverzom ogrlicom (6).130 Alouette. Podvozje helikoptera SE 3. Ove su traverze tako dimenzionirane da svojom dopuštenom deformacijom apsorbiraju rad pri slijetanju. Kotaĉi ovakvog podvozja snabdjeveni su amortizerima raznih konstrukcija kao i kod aviona te po pravilu koĉnicama obiĉno diferencijalnog tipa radi lakšeg manevriranja na zemlji. Podvozje u obliku tricikla Podvozje u obliku tricikla sa prednjim kotaĉem i tricikla sa zadnjim kotaĉem po konstrukciji se ne razlikuju od podvozja aviona ali su im promjeri kotaĉa obiĉno manjih dimenzija. Slika 3. Traverze (3) od ĉeliĉnih cijevi sa upornicama (4) povezuju sanjke. Prednja i zadnja traverza vezane su za prednju i zadnju ramu središnjeg dijela trupa helikoptera.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.7.7.130 Alouette 3. .

4. Željko Božić Slika 3.45.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.66 - .130 Alouette Dva zadnja kotaĉa (3) nalaze se u viljuškama (4) koje su blokirane (5).130 Alouette u varijanti s plovcima.sc.130 Alouette. Dva prednja kotaĉa (1) nalaze se u pokretnim viljuškama (2) koje su snabdjevene ureĊajem anti-shimmy na principu trenja. Na prednjim su kotaĉima ugraĊeni amortizeri (9) a na zadnjim kotaĉima. 3. a ove su vezane za središnji dio konstrukcije trupa. pokazuje podvozje helikoptera SE 3.3. Ovi su plovci vezani sa . Uvlaĉeće podvozje u obliku tricikla 3.7. Prednje i zadnje vilice kotaĉa vezane su polugama (6) i zglobom (7) za traverze (8). amortizeri (10).dr. Podvozje s plovcima Slika 3. pokazuje podvozje u varijanti sa ĉetiri kotaĉa helikoptera SE 3. Prednja i zadnja traverza (8) snabdjevene su alkama (11) za vješanje helikoptera. Podvozje sa ĉetiri kotaĉa helikoptera SE 3. takoĊer.47. Ovakvo podvozje ima dva plovka (1) izraĊena od gumiranog platna sa ĉetiri komore.46. Podvozje sa ĉetiri kotaĉa Slika 3.7.46. Slika 3.

sc. a ove ogrlicama za kostur trupa. Podvozje s plovcima helikoptera SE 3. Na svakom se plovku nalaze 4 ventila (4) svake od komora za napuhavanje zrakom pomoću noţne pumpe (5) sa spojnim crijevom (6). Željko Božić dva nosaĉa (2) za traverze (3).Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.67 - .130 Alouette .47. Slika 3.dr. Provjera tlaka u komorama plovaka obavlja se pomoću manometra (7).

Pri bilo kojem opterećenju do graniĉnog. odnosno graniĉnih opterećenja pomnoţenih propisanim koeficijentom sigurnosti. Ova opterećenja moraju biti tako rasporeĊena po konstrukciji da što vjernije predstavljaju stvarno stanje. Zahtjevi ĉvrstoće su propisani u ovisnosti od graniĉnih opterećenja. onda se to mora uzeti u obzir pri proraĉunu.5. Pri proraĉunu ĉvrstoće po ovim propisima moraju biti utvrĊene vrijednosti i ograniĉenja. Osim toga. Proraĉuni ĉvrstoće mogu biti usvojeni kao mjerodavni samo za konstrukcije za koje postoje iskustva o adekvatnosti takvog proraĉuna. deformacije ne smiju ugroziti sigurnost eksploatacije helikoptera. Ove propise izdaju odgovrarajuće nacionalne drţavne institucije kao što su FAR (Federal Aviation Regulation) u SAD-u i sl.sc. broj okretaja pogonske grupe i drugih . Proraĉuni ĉvrstoće moraju se provjeriti eksperimentalnim dinamiĉkim ispitivanjem rotora. Koeficijent sigurnosti. Ovi propisi ovise od kategorije helikoptera. propisana opterećenja moraju biti uravnoteţena inercijalnim silama. Konstrukcija helikoptera prema ovim propisima mora biti tako dimenzionirana da moţe podnositi graniĉna opterećenja pri ĉemu ne smije imati opasne ili trajne deformacije. Neophodna su i dinamiĉka ispitivanja podvozja. U ovom poglavlju biti će izloţeni neki od osnovnih propisa FAR 29 za proraĉun ĉvrstoće helikoptera uobiĉajene konstrukcije. iznosi 1. ispitivanjem sustava komandi leta i repnih površina i to na graniĉna opterećenja.dr. maksimalna brzina unazad i boĉno. ukoliko nije drugaĉije propisano. transmisije i komandi rotora. U drugim sluĉajevima moraju se izvršiti ispitivanja ĉvrstoće konstrukcije. odnosno maksimalnih opterećenja koja se mogu oĉekivati u eksploataciji i krajnjih ili lomnih opterećenja. konstrukcija mora zadovoljiti sve zahtjeve prema ovim propisima u pogledu ĉvrstoće i deformacija. a FAR 29 na kategoriju helikoptera maksimalne mase 9072 kg ili 20000 lb u letu. kao i funkcionalna ispitivanja komandi leta. broj okretaja rotora pri punoj snazi i pri praznom hodu motora. OSNOVE HELIKOPTERA Osnove konstrukcija helikoptera prof. Mjerenja naprezanja treba izvršiti u letu.68 - . kao i druga koja bi se pokazala kao neophodna. a u dozvoljenim granicama. tako da u tome sudjeluje svaka masa helikoptera. Ovaj koeficijent sigurnosti se primjenjuje na vanjska i inercijalna opterećenja. Tako se FAR 27 odnosi na kategoriju helikoptera maksimalne mase 2721 kg ili 6000 lb u letu. Za svaki mjerodavni sluĉaj opterećenja.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva 4. konstrukcija mora biti dovoljno ĉvrsta da izdrţi krajnje ili lomno opeterećenje bez loma u trajanju najmanje tri sekunde. a ako to nije moguće treba postojati rezerva sigurnosti. maksimalna progresivna brzina unaprijed pri svakom broju okretaja. kao što su: proraĉunska maksimalna i minimalna masa helikoptera. Ukoliko drugaĉije nije odreĊeno. Željko Božić PRORAĈUNA ĈVRSTOĆE KONSTRUKCIJE Proraĉun ĉvrstoće konstrukcije helikoptera temelji se na odreĊenim propisima koji moraju biti zadovoljeni za dobijanje potvrde o homologaciji i dozvole za let. Ako progib konstrukcije pod opterećenjem prouzrokuje znaĉajniju preraspodjelu vanjskih i inercijalnih opterećenja.

za palicu 45 daN ili 100 lbs naprijed i nazad i 30 daN ili 67 lbs boĉno. kod propisanih reţima slijetanja.dr. Graniĉne sile pilota su za pedale 58. kao i manevrima i vjetru zajedno. a suprotan po smjeru inercijalnom koeficijentu opterećenja koji djeluje u teţištu. Opterećenja helikoptera u letu prema propisima FAR 27 moraju se uzeti u obzir za svaku masu helikoptera od proraĉunske minimalne do proraĉunske maksimalne mase i za svaki mogući raspored tereta u okviru ograniĉenja koja su dana u Uputama za upravljanje helikopterom. ali ne ispod 2. Antirotor mora biti tako postavljen da pri normalnom slijetanju bude dovoljno iznad tla.5 daN ili 130 lbs. .Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. maksimalni dozvoljeni pozitivni i negativni graniĉni manevarski koeficijent opterećenja i sl.337 helikopter mora imati zadovoljavajuću ĉvrstoću za pozitivan graniĉni manevarski koeficijent opterećenja 3. Ĉvrstoća svake stabilizirajuće površine i repa mora biti proraĉunata tako da podnosi mjerodavna opterećenja nastala u manevrima.0 u sluĉaju klipnih motora sa ĉetiri.2. Graniĉni okretni moment motora ne moţe biti manji od srednjeg momenta za maksimalnu trajnu snagu pomnoţen koeficijentom 1. Osim toga helikopter mora biti dovoljno ĉvrst da bi mogao izdrţati pri svakoj kritiĉnoj brzini i pri lebdenju opterećenja od vertikalne i horizontalnog vjetra od 9. ne smije biti manja od maksimalne mase helikoptera. Mjerodavni poloţaj teţišta helikoptera u intervalu njegovog pomicanja za koji je traţena homologacija moraju biti izabrani tako da se za svaki dio podvozja dobiju maksimalna opterećenja.0. kao i manji graniĉni negativni manevarski koeficijent opterećenja. Opterećenja helikoptera u letu Pri proraĉunu opterećenja helikoptera u letu pretpostavlja se da je koeficijent opterećenja normalan na uzduţnu os helikoptera i da je jednak po veliĉini. za koje se proraĉunima i ispitivanjem u letu dokaţe da ne postoje mogućnosti njihovog prekoraĉenja u eksploataciji i ako se dokaţe da odgovaraju uvjetima za sve predviĊene mase helikoptera u letu.5.5 i negativan graniĉni manevarski koeficijent opterećenja.0. 3. Ovaj uzgon ne treba biti veći od dvije trećine proraĉunske maksimalne teţine. Opterećenja helikoptera na zemlji Graniĉna opterećenja helikoptera na zemlji dobijaju se iz reţima slijetanja prema ovim propisima i moraju se razmatrati kao vanjska opterećenja koja bi se dobila ako bi konstrukcija helikoptera bila kruto tijelo i u svakom posebnom propisanom reţimu slijetanja vanjska opterećenja moraju biti uravnoteţena translacijskim i rotacijskim inercijalnim silama što realnije ili na strani sigurnosti. Željko Božić rotirajućih dijelova.2 m/sec.25 za mlazne motore. Moţe se usvojiti da uzgon rotora u trenutku dodira sa zemljom prolazi kroz teţište helikoptera. Prema ĉlanu FAR 27. a pomnoţen s 1. odnosno 30 ft/sec. tri i dva cilindra.sc.0 i 4.33 za sluĉaj klipnih motora s pet i više cilindara i s 2. ali ne manji od 0. Proraĉunska maksimalna masa.69 - . 4. 4.1.

slijetanje sa zadnjim kotaĉem i boĉno slijetanje. Željko Božić Ukoliko drugaĉije nije predviĊeno. slijetanje na samo jednom zadnjem kotaĉu i slijetanje sa boĉnim opeterećenjem. 4. MeĊutim.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. ali mogućim nagibom trupa.3. Vertikalna brzina propadanja ne smije biti manja od 2 m/s ili 6. pri proraĉunu ĉvrstoće. Ĉvrstoća podvozja helikoptera mora biti zadovoljavajuća i za opterećenja koja se stvaraju pri rulanju preko najneravnijih terena koji se mogu dozvoliti u normalnoj eksploataciji. U sluĉaju podvozja s dva kotaĉa iza teţišta i jednim ili dva kotaĉa ispred teţišta razmatraju se slijedeći reţimi slijetanja: slijetanje kada svi kotaĉi istovremeno dodiruju zemlju i slijetanje kada su zadnji kotaĉi dodirnuli zemlju. odnosno dva kotaĉa ispred teţišta i jednim kotaĉem iza teţišta. Osim toga pri ovim uvjetima helikopter mora ostvariti dodir s vodom i pri brzini izmeĊu 0 i 55 km/h. Helikopter s plovcima mora imati zadovoljavajuću ĉvrstoću za sve reţime slijetanja.sc. ne samo za sve reţime leta.dr. U sluĉaju helikoptera sa saonicama. slijetanje s jednim saonikom po cijeloj duţini i boĉno slijetanje helikoptera. već i za sve reţime slijetanja. ĉvrstoća helikoptera mora biti provjerena za graniĉni koeficijent opterećenja koji nije manji od graniĉnog koeficijenta opterećenja inercijalnog opterećenja iz ĉlanka FAR 27. Ĉvrstoća saonica mora biti zadovoljavajuća za slijedeće reţime slijetanja: slijetanje s oba saonika po cijeloj duţini. treba napomenuti da su pri graniĉnom opetrećenju dozvoljene trajne deformacije elastiĉnih dijelova pod kojima se podrazumjevaju traverze koje spajaju lijevi i desni saonik. odnosno 0 i 30 ĉvorova. Konstrukcija trupa mora imati zadovoljavajuću ĉvrstoću.725.70 - .15 za opterećenja dana u navedenom ĉlanku. slijetanje s jednim prednjim kotaĉem. odnosno 30 ĉvorova. helikopter s podvozjem s dva kotaĉa ispred teţišta i jednim kotaĉem iza teţišta mora imati zadovoljavajuću ĉvrstoću za slijedeće reţime slijetanja: slijetanje sa sva tri kotaĉa istovremeno. ako se moţe dokazati da usvojena brzina unaprijed neće biti prekoraĉena u normalnom slijetanju.5 ft/sec. Analogno prethodnom sluĉaju. Pri slijetanju helikopter mora ostvariti dodir s vodom pri nultoj brzini unaprijed s kritiĉnim. Opterećenja helikoptera na vodi Helikopteri koji imaju plovni trup moraju biti dovoljno ĉvrsti da izdrţe opterećenja na vodi propisana ĉlankom FAR 27. Pri proraĉunu se pretpostavlja da sila uzgona rotora djeluje u središtu rotora. slijetanje s prednjim kotaĉima. uzima se isti faktor opterećenja kao i u sluĉaju podvozja s tri kotaĉa. Opterećenja u slujĉaju slijetanja moraju biti raspodijeljena po cijeloj površini trupa i na pomoćne plovke ako postoje i to na naĉin koji najbolje odgovara stvarnom stanju ili na naĉin koji je na strani sigurnosti. a prednji su upravo pred dodirom zemlje. Uzgon ne treba biti veći . Proraĉunska maksimalna teţina helikoptera pri proraĉunu ne smije biti manja od maksimalne teţine helikoptera. Podvozje s kotaĉima moţe biti s dva kotaĉa iza teţišta i jednim ili dva kotaĉa ispred teţišta. uzimajući pri tome da je uzgon rotora jednak dvije trećine teţine helikoptera. U sluĉaju amfibija moţe se uzeti koeficijent sigurnosti 1. Maksimalna brzina unaprijed moţe se usvojiti ispod 55 km/h.519 uzimajući u obzir najveće valove za koje se traţi homologacija. za svaki propisani reţim slijetanja. Moţe se usvojiti da uzgon rotora djeluje u teţištu u trenutku dodira s vodom.

lopatice i sve njihove komande izloţene izmjeniĉnim opterećenjima i da pri svim ovim opterećenjima imaju zadovoljavajuću ĉvrstoću.71 - . Glavni izvori vibracija na helikopteru su: rotor. kada jedan plovak dodiruje vodu i kada se slijetanje obavlja s boĉnim opterećenjem. a nesimetriĉnost aerodinamiĉke sile otpora na napredujućem i nazadujućem kraku prouzrokuje horizontalne vibracije. Pri proraĉunu se uzima u obzir da su glava rotora. Transmisija helikoptera moţe biti isto tako uzrok vertikalnih i horizontalnih vibracija. pa i eliminirati. MeĊutim. Njihov utjecaj je uvijek neugodan.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Sve ovo mora se uzeti u obzir i pri proraĉunu ĉvrstoće antirotora helikoptera. Moţe se usvojiti isto tako da je graniĉni koeficijent opterećenja u ovom sluĉaju jednak koeficijentu opterećenja za podvozje s kotaĉima. MeĊutim. Vibracije na helikopteru mogu se javiti i kao posljedica nedovoljnog dinamiĉkog i statiĉkog uravnoteţenja lopatica. a ponekad i opasan. . Slijetanje se razmatra sa za sluĉajeve kada oba plovka dodiruju vodu u trenutku slijetanja. neke od ovih vibracija mogu se znatno umanjiti. Ovo se lako moţe objasniti ako se uzmu u obzir razliĉiti utjecaji koji se mogu javiti u eksploataciji. pa i za isti helikopter ako se posmatranja obavljaju u razliĉitim vremenima. smanjuje se intenzitet vibracija. pogonska grupa i veze. kao turbulencija atmosfere. Nesimetriĉnost uzgona na rotoru pri translacijskom kretanju uzrok je vertikalnih vibracija.5. Povećanjem broja lopatica. Prema tome. Trup helikoptera mora biti dovoljno ĉvrst za sve sluĉajeve slijetanja na plovke. Opterećenje rotora helikoptera Rotor helikoptera mora imati zadovoljavajuću ĉvrstoću za sve reţime leta i slijetanja. Proraĉun se mora izvesti tako da rotor ima dovoljnu ĉvrstoću i za sve reţime okretanja rotora. Osim toga.dr. Željko Božić od dvije trećine proraĉunske maksimalne teţine helikoptera. Osim toga. vibracije su uvijek znatno izraţenije pri malim i velikim brzinama. Dovoljno je da lopatice budu identiĉne. neophodno je identificirati lopaticu kako u pogledu mase tako i u pogledu aerodinamiĉkih karakteristika. Na kraju treba spomenuti da nivo vibracija moţe biti vrlo razliĉit za razliĉite helikoptere. pa da rotor prouzrokuje samo vibracije s frekvencijom koja predstavlja neki umnoţak broja lopatica. 4. elastiĉne deformacije lopatica. U suvremenim konstrukcijama helikoptera nivo vibracija pri putnim brzinama je prihvatljiv. Vibracije helikoptera i rezonancija na zemlji Vibracije helikoptera i rezonancija na zemlji su cikliĉne i izmjeniĉne pojave koje se javljaju periodiĉno. kondenzacija vode na lopaticama i sl.4.sc. odvajanje struje na krajevima lopatica pri velikim induciranim brzinama uzrok je i vertikalnih i horizontalnih vibracija. transimisija. 4. elastiĉne veze transmisije s trupom mogu znatno prigušiti neke od ovih vibracija. kao i pogonska grupa veze. Rotor je generator kako aerodinamiĉkih tako i mehaniĉkih vibracija. pri ostalim jednakim uvjetima.

.................. 0. IzmeĊu raznih uzroka koji mogu biti od utjecaja na pojavu rezonancije na zemlji treba spomenuti i vjetar............................................................... 3% Slijetanje .................. ......................................................................sc..... Osim toga.................................. mogu biti uzrok jedne pojave dinamiĉke nestabilnosti poznate pod nazivom rezonancija na zemlji koja se susreće pri stavljanju rotora u pogon ili pri slijetanju....1.................................................65 VNE ..........................dr.......... odnosno jedne cijele lopatice u sluĉaju antirotora na osnovu ispitivanja izvršenih u laboratoriju................................................6............ 35% Let s 0.............................45 VNE (NE = Non exceed) ................................................ 25% Let s 0...............5% Zaokret ulijevo i udesno....... UgraĊivanjem dovoljno efikasnih amortizera na podvozju i aksijalnom zglobu...................... sprezanjem vibracija lopatica oko aksijalne osi.......80 VNE ......... Poluamplitude na ovim dijagramima pokazuju izmjeniĉna opterećenja......................... 1% Let s 1.............. Željko Božić Rotori sa zglobovima pri okretanju................. Ova frekvencija moţe se mjeriti pomoću vremenske baze dane na dijagramu.....5% Let s VNE .. Pojava rezonancije na zemlji nastaje..................... 2................... potrebno je znati srednje vrijeme trajanja pojedinog reţima leta u odnosu na ukupno trajanje leta.......86 VNE ................................ kao što su regulacija geometrrije kotaĉa... u stvari................ 2% Autorotacija........................... korisno opterećenje..... Vijek trajanja lopatica rotora helikoptera Vijek trajanja lopatice rotora moţe se odrediti jednostavnim postupkom ako su poznati dijagram naprezanja lopatica na osnovu ispitivanja u letu i dijagram naprezanja jednog dijela lopatice izloţene dinamiĉkim opterećenjima. izraţeno u postocima...................... moguće je otkloniti ovu pojavu..11 VNE ........................... odnosno zglobu zabacivanja................................... pritisak u gumama na kotaĉima.... 4% Ukupno 100% Dijagrami naprezanja dobijeni eksperimentalnim ispitivanjem u letu prikazani su krivuljama više ili manje sinusoidalnog oblika.... tako da je polijetanje i najefikasniji naĉin izlaţenja iz ove situacije.................. grubo upravljanje komandama kao i nedovoljno uravnoteţenje rotora............... 6% Boĉni let ........................................... kada je helikopter na zemlji........ odnosno osi zabacivanja i oscilacija helikoptera na amortizerima podvozja........................................... 3% Let s 0................................... 8% Let s 0.. Za uobiĉajene konstrukcije helikoptera mogu se usvojiti slijedeće vrijednosti postotaka: Stacionarni let ili lebdenje ..................................................................... Ova pojava išĉezava ĉim se helikopter naĊe u zraku... priroda zemljišta i sl................. mnogi drugi faktori mogu utjecati na ovu pojavu....................Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof................... a razmak izmeĊu dva vrha frekvenciju............................................. 10% Prijelazno stanje i ubrzanje ............... kao što je prikazano na dijagramu na slici 4...........................72 - ............................ Osim toga.... Ove vibracije koje se javljaju kao rezonancija na zemlji mogu biti uzrok i razaranja konstrukcije helikoptera. 4..............................

1. Željko Božić Slika 4. Slika 4. Dijagram naprezanja Ako dijagram daje 24 promjene opterećenja u jednoj sekundi.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.2.73 - . Wöler-ova krivulja .sc. onda to znaĉi da je njihova frekvencija 24 Hz ili 86400 ciklusa u jednom satu.dr.

74 - . Ordinate na ovoj krivulji prikazuju opterećenja ili momente.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. vertikalno savijanje i izmjeniĉno vertikalno savijanje koje je posljedica promjene uzgona u toku okretanja. Željko Božić Pri eksperimentalnim ispitivanjima u laboratoriju element lopatice rotora. kompozitnog materijala ili ĉelika.sc.dr. ovaj prijelazni reţim predstavlja samo 3% od ukupnog vremena leta helikoptera. Ova ispitivanja na probnom stolu izvode se do loma pri ĉemu se biljeţi broj ciklusa za odgovarajuća opterećenja ili momente. već prema krivulji koja se dobije kada se njene ordinate pomnoţe koeficijentom sigurnosti 0. . obljepljen je mjernim trakama i montiran na probnom stolu na kome se izvode opterećenja i momenti koji se registriraju tijekom ispitivanja. vijek trajanja lopatice rotora ne odreĊuje se prema ovoj krivulji. Uobiĉajena opterećenja su: zatezanje uslijed centrifugalne sile. pa se moţe utvrditi da je vijek trajanja ove lopatice rotora T = 100 ∙ 17. Pretpostavimo da prema ispitivanjima prijelaznom reţimu leta odgovara opterećenje izraţeno momentom od 35 daNm. odnosno lopatica antirotora. MeĊutim. a apscise broj odgovarajućih ciklusa.7 ovisno od toga je li materijal od lakih legura.4 h. MeĊutim.4 / 3 = 580 h.5∙106. Ovako dobijena krivulja zove se krivulja granice sigurnosti.2. iz ovoga izlazi da je odgovarajuće vrijeme trajanja t = 1 500 000 / 86400 = 17. Sa ovako dobijenim vrijednostima napravi se Wölerova krivulja u obliku dijagrama sa slike 4. Ovoj vrijednosti opterećenja prema krivulji granice sigurnosti odgovara broj ciklusa 1. Kako je prema ispitivanjima lopatica rotora izloţena opterećenju s 86400 ciklusa po satu.5 ili 0. Ovim istim postupkom moţe se odrediti i vijek trajanja lopatice antirotora helikoptera.

spojnica) koji su ukljuĉeni u pognosku grupu. ovisno o tipu motora. Postoji više tipova motora ako što su turbovratilni motori (plinske turbine). Kako se kod današnjih helikoptera uglavnom koriste turbovratilni motori. Karakteristike pogonskih grupa 5.1. klipni motori. Prema tome. U manjoj mjeri se koriste i klipni motori. ventilator za hlaĊenje. s obzirom na prednosti i nedostatke takvog tipa pogona. Glavni sustavi pogonskih grupa su motor. te razne izvedenice malznih motora. dok se izvedenice mlaznih motora ne koriste u današnjim konstrukcijama. transmisija (reduktor).1. Željko Božić 5.75 - .Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Neke od osnovnih prednosti i nedostataka su: - - Prednosti:  Velika snaga  Male dimenzije  Mala masa  Manje sloţena konstrukcija  Manje vibracije  Jednakomjerno razvijanje okretnog momenta  Trajnost Nedostaci:  Veća potrošnja goriva  Posebne legure potrebne za izradu . Turbovratilni motori Turbovratilni motori su daleko najĉešće korišteni tip pogona. POGONSKE GRUPE HELIKOPTERA Pogonske grupe ĉine sastavni dio helikopterskih konstrukcija.1. te dodatni sustavi (npr.dr.sc. pogonske grupe bi mogli podijeliti u dvije osnovne kategorije: - - Konvencionalni pogon:  Turbovratilni motori  Klipni motori Nekonvencionalni pogon:  Mlazni motori (tip jet i ostale izvedbe) 5. glavnina ovog teksta bit će posvećena njima.

76 - . odnosno plinske turbe. Kako je već spomenuto. turbovratilni zbog svojih prednosti predstavljaju prvi izbor za glavnu pogonsku grupu. zobg dodatnog povećanja snage i sigurnosti. te posebnim zahtjevima. komore za izgaranje. turbinskog stupnja. TakoĊer.dr. Uobiĉajeno je. turbovratilni motori predaju snagu na vratilo (power shaft) koje pokreće helikoptersku elisu. velika prednost turbovratilnih motora jesu kompaktne dimenzije te mala masa. te su tiši od klipnih motora sliĉne nominalne snage. turbovratilni motori razvijaju manje vibracija pri radu. jednakomjerni okretni moment. Prvenstveno se to misli na potrošnju goriva. za razliku od mlaznih motora. što daleko nadmašuje bilo koji klipni motor. koje se javljaju u kompresorskom i turbinskom dijelu turbine. Prosjeĉni turbovratilni motor snage oko 5000 ks. koja je veća nego kod klipnih motora. 30-50 % manje nego kod klipnih motora. Uz to. do gotovo 11. MeĊutim. Karakterizira ih velika snaga.500 ks koliko imaju teškim vojnim transportnim helikopterima (npr. postoje i odreĊeni nedostaci kod ovakvih tipova motora. od 400 ks za manje helikoptere tipa Bell 206. Osim malih dimenzija i mase. zbog specifiĉnih materijala (visoko legirani ĉelici. MeĊutim. što znaĉi da se sastoji od usisnika zraka. Turbovratilni motori po svojoj su konstrukciji isti kao i ostale plinske turbine. pogotovo kod vojnih helikoptera da dolaze u paru. što se odraţava na njihovu trajnost.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. kompresorskog stupnja. Presjek turbovratilnog motora . Ovisno o tipu helikoptera. ima masu oko 500 kilograma.sc. postoje razne izvedbe turbovratilnih motora. prednost je i mali broj dijelova. Željko Božić Turbovratilni motori. te vratila na kojeg se predaje snaga. koja je veća nego kod klipnih motora. Mil Mi-26). Prije je potrebno smanjiti broj okreta kroz reduktor. Slika 5.1. krom-nikal legure) koji su potrebni zbog visokih toplinskih opterećenja i centrifugalnih sila. Zbog svog principa rada. sami motori su skuplji za prozivodnju. imaju sliĉni princip rada kao i mlazni motori.

. odnoso razliĉite konstrukcijske izvedbe.dr. moguće je ostvariti veći ukupni prirast tlaka i samim time veću snagu motora. Slika 5.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. U pravilu prirast tlaka po stupnju iznosti 1.5:1. TakoĊer postoje i izvedbe s aksijalnim i centrifugalnim kompresorom. Tu se prvenstveno msli na kompresorski stupanj. Mana takve izvedbe jesu veće dimenzije samog motora.2.sc. uobiĉajen je veći broj stupnjeva. s obzirom da prirast tlaka po stupnju je manji nego kod centrifugalnih kompresora. te aksijalnim kompresorskim stupnjem. Veći broj stupnjeva omogućava veći ukupni prirast tlaka.77 - . sa centrifugalnim. Postoje dvije glavne izvedbe. no zbog većeg broja stupnjeva kompresora. Željko Božić Postoje razne izvedbe turbovratilnih motora. Aksijalni kompresor Kod izvedbi s aksijalnim kompresorom.

Željko Božić Slika 5.5:1. U pravilu prirast po stupnju iznosi 3-3. Kod većine motora s centrifugalnim kompresorom. Turbovratilni motor s aksijalnim kompresorom Slika 5.78 - . ponekad i dva.3.dr.sc. Centrifugalni kompresor Centrifugalni kompresori mogu ostvariti veći prirast po stupnju od aksijalnih kompresora.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.4. postoji uglavnom jedan kompresorski stupanj. No više od toga se ne koristi zbog naglog povećanja .

sc. za razliku od aksijalnog kompresora. Aksijalno centrifugalni kompresor .6. centrifugalni kompresor se u pravilu nalazi na kraju kompresorskog stupnja.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Slika 5. meĊutim takve izvedbe su rijeĊe.79 - .5. Željko Božić dimenzija. Slika 5.dr. Turbovratilni motor s centrifugalnim kompresorom Postoje i izvedbe s i aksijalnim i centrifugalnim kompresorom. te što. već je potrebno konstruirati odvode zraka. U tim sluĉajevima. zrak ne struji aksijalno kroz cijeli kompresor.

te kako bi se smanjilo toplinsko opterećenje turbine.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.80 - . te titana. te naknadno ulazi u nju. Željko Božić Slika 5.dr. usmjerava se prema komori za izgaranje. Slika 5. Zbog visokih temperatura nastalih pri izgaranju smjese goriva i zraka.8. Turbovratilni motor s aksijalnim i centrifugalnim kompresorom Nakon što zrak napusti kompresorski stupanj. Zrak koji struji oko komore ima zadaću odrţavati hladni film. Komora za izgaranje . komora za izgaranje je izraĊena od visoko legiranih Cr-Mo-W ĉelika.sc. kako bi se sprijeĉilo moguće progaranje komore. Manji dio zraka ulazi u komoru za izgaranje te se izvršava zapaljenje smjese. dok veći struji oko komore.7.

9. zbog visokih temperatura uz velike centrifugalne sile. Kao i kod komore za izgaranje. Jedini FAA certificirani prozvoĊaĉ je Lycoming. dok zadnji pokreće vratilo. koja ima manje stupnjeva od kompresorskog dijela motora.dr. Zbog svojih karakteristika koriste se samo kod manjih helikoptera. Željko Božić Nakon što smjesa dimnih plinova napusti komoru za izgaranje. U pravilu prvi stupnjevi sluţe za pokretanje kompresora. turbinski dio nalazi se na kraju motora 5. kreće prema turbinskom stupnju.1. Klipni motori Za razliku od turbovratilnih motora klipni motori nisu toliko raspostranjeni.81 - .Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Slika 5. Neke od karakteristike klipnih motora su: - - Prednosti:  Mala potrošnja goriva  Manja cijena motora Nedostaci:  Mala snaga  Velika masa  Vibracije  Puno pokretnih dijelova  Manja pouzdanost . Turbovratilni motor. potrebni su posebni materijali za izradu lopatica i ostalih dijelova turbine.sc. koje okreće rotor. Turbinski dio sastoji se od aksijalne turbine.2. dok gotovo jedini proizvoĊaĉ helikoptera koji koristi uglavnom klipne motore je Robinson Helicopter Company. U pravilu se radi o helikopterima kapaciteta do 4 putnika.

dr.2.500 o/min). te repni rotor.11. Osnovni problem je smanjiti broj okretaja sa vratila.sc. odnosno radilice.000 o/min. Željko Božić Zbog ovih karakteristika. Za usporedbu. Slika 5. pošto potrebni broj okretaja rotora moţe iznositi samo 225 o/min kod velikih vojnih transportnih helikoptera. odnosno vratila turbvratilnog motora na glavni. kod turbovratilnih motora postoji već ugraĊen reduktor koji smanjuje broj okretaja (otprilike 3. klipni motori se koriste prvenstveno kod malih helikoptera i to u sluĉajevima gdje je bitna mala potrošnja i što niţa nabavna cijena. Većina klipnih motora je bokser tipa. Šest clinidriĉni bokser motor 5. Iz tog razloga. Slika 5.10. Shema jednostavne transmisije . do cca 500 o/min kod manjih civilnih. broj okretaja turbovratilnih motora moţe iznositi i do 35.82 - . odnosno transmisije je prenijeti okretni moment s radilice motora. Transmisija Glavna zadaća prijenosa.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.

koja nerijetko zna biti veća od mase samog motora.sc. što znaĉi da vratilo turbovratilnog motora ide direktno u reduktor. Prvi je reduktor koji se nalazi u samom motoru.000 o/min.12. Nakon toga.83 - . Shema helikopterske transmisije . U tom prvom reduktoru se smanjuje broj okretaja motora (od 14. ovisno o tipu helikoptera. Tu se ponovo smanjuje broj okretaja na 225-500 o/min. Slika 5.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.000-3. koliko se vrte pojedini motori) do nekih 2. Veliki problem predstavlja masa transmisije. prijenos bi mogli podijeliti u dva dijela.dr. moment se prenosi do glavne transmisije koja pogoni glavni i repni rotor. pa sve do 35.000 o/min.500 o/min. Željko Božić Kako je već spomenuto.

ne mora znaĉiti da je zrakoplov postao neplovidben. Ovakav pristup dizajnu zrakoplova ĉini zrakoplov vrlo skupim proizvodom. helikopteri). ekonomski ţivotni vijek zrakoplova mora biti dug. zraĉni brodovi…) ili pak teţe od zraka (avioni. - ispuniti sve reĉene zadatke uz minimalni trošak.sc. Današnji zrakoplovi projektiraju se za komercijalni ţivotni vijek od 20-30 godina. Općenito Razvoj zrakoplovne tehnike. je ĉinjenica da se konstrukcijom i dizajnom zrakoplovnih sustava sve više osigurava pouzdanost svih vitalnih funkcija zrakoplova potrebnih za odvijanje procesa letenja.000 . Cijena standardnog komercijalnog putniĉkog zrakoplova usporediva je sa cijenom tvornice srednje veliĉine. Nije rijedak sluĉaj da u komercijalnom prometu srećemo zrakoplove starije od 30 godina. te ih istovremeno ĉini sve pouzdanijim i sigurnijim. - sakupiti informacije potrebne za usavršavanje dizajna/konstrukcije onih dijelova zrakoplova ĉija se pouzdanost pokaţe neadekvatnom. Svi zrakoplovi podlijeţu strogim i precizno definiranim propisima za odrţavanje.1.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof.80. omogućava sve veću ekonomiĉnost i upotrebljivost komercijalnih zrakoplova. Željko Božić 6. element koji bitno utjeĉe na povećanu pouzdanost zrakoplova. .dr. Održavanje zrakoplova 6.1. odnosno 50. Kvar u bilo kojem sustavu zrakoplova. 6. a zatim postepeno ući u problematiku i specifiĉnosti odrţavanja helikoptera. Prema MSG3 (Maintenance Steering Group) definiciji. Da bi razumjeli kako su definirani propisi na poĉetku treba reći nešto općenito o odrţavanju i zadacima koji se postavljaju pred odrţavanjem. nabava flote vezana je uz veliko ulaganje financijskih sredstava. kako ih dijelimo u dvije osnovne skupine. iz tog razloga. te uvoĊenje novih tehnologija u zrakoplovne sustave. kao sloţenog sustava. pa ĉak i kombinacija kvarova. ukljuĉujući troškove odrţavanja i troškove koji su posljedica nastalih kvarova.000 letova (ciklusa polijetanja/slijetanja). Pod ''zrakoplovom'' podrazumjevamo sve letjelice bilo da su one lakše (baloni.1.84 - . Za zraĉne prijevoznike. jer postoje paralelni podsustavi koji preuzimaju na sebe funkciju neispravnog dijela sustava. ali zbog razliĉitih konstrukcijskih izvedbi i specifiĉnih riješenja odrţavanje se propisuje zasebno za svaki tip zrakoplova. ODRŽAVANJE HELIKOPTERA Odrţavanje zrakoplova sloţen je proces koji zahtjeva jasno definirane propise po kojima se izvodi kako odrţavanje tako i eksploatacija odreĊenog tipa zrakoplova. pri ĉemu je program odrţavanja takvih zrakoplova intenziviran primjenom dodatnih radova odrţavanja kojima se osigurava integritet zmaja zrakoplova. - obnoviti sigurnost i pouzdanost zrakoplova do razine koja je svojstvena zrakoplovu kada doĊe do degradacije iste. redovno odrţavanje zrakoplova je skup aktivnosti koji mora ispuniti sljedeće zadatke: - osigurati zahtjevnu razinu sigurnosti i pouzdanosti svojstvenu odreĊenom zrakoplovu tijekom eksploatacije. Osim primjena novih tehnologija.

- izvanredno odrţavanje (unscheduled maintenance) . Pored redovnog odrţavanja.odrţavanje koje se provodi na samom zrakoplovu i instaliranim sustavima i - odrţavanje komponenti zrakoplova ili radioniĉko odrţavanje (workshop maintenance). svi tipovi zrakoplova doţivljavaju niz modifikacija nakon proizvodnje. 6. Podjela. U praksi. postoji i izvanredno odrţavanje. (b) odrţavanje konstrukcije zrakoplova. . zasnovana na tehnologiji odrţavanja.koje nisu odrţavanje u uţem smislu. provjere. meĊutim se obavljaju u sklopu odrţavanja. Odrţavanje zmaja i sustava zrakoplova ili odrţavanje zrakoplova obuhvaća sljedeće cjeline – grupe aktivnosti koje se provode na samom zrakoplovu: (a) odrţavanje svih sustava zrakoplova.2. inspekcije i popravke svih sustava zrakoplova. Ukoliko se pokaţe da neki dio ili sustav zrakoplova nije dovoljno pouzdan ili siguran. zamjena komponenti sustava ili pogonskih grupa.odrţavanje koje se provodi prema definiranom programu odrţavanja odreĊenog zrakoplova.85 - . moţemo ga dijeliti na: - redovno odrţavanje (scheduled maintenance) .1. Podjela održavanja zrakoplova Postoje razne osnove za podjelu odrţavanja. koje se provodi kada doĊe do kvara zrakoplova u operaciji. S aspekta programa odrţavanja. te da nije moguće odrţavanjem podići razinu sigurnosti i pouzdanosti iznad one koja je svojstvena odreĊenom zrakoplovu. kojima se korigiraju greške u inicijalnom dizajnu/konstrukciji. nuţna je modifikacija dizajna samog zrakoplova kako bi se unaprijedila pouzdanost ili sigurnost odreĊenog zrakoplova. sa posebnim naglaskom na brzoj otpremi zrakoplova u cilju smanjenja neproduktivnog stajanja zrakoplova. Lagano odrţavanje podrazumijeva odrţavanje zrakoplova u operaciji (linijsko odrţavanje) i manje radove baznog odrţavanja (A i C pregled). pomoćnog agregata (APU) – što ukljuĉuje sljedeće aktivnosti: servisiranje. koje se provodi u zrakoplovno–tehniĉkim radionicama. Željko Božić Ovi zadaci podrazumjevaju da redovno odrţavanje ne moţe korigirati nedostatke nastale prilikom projektiranja. Zadaci izvanrednog odrţavanja podudaraju se sa zadacima redovnog odrţavanja.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Odrţavanje zrakoplova (aircraft maintenance) dijeli se na lagano odrţavanje i velike radove odrţavanja.odrţavanje koje se provodi izvan definiranog programa odrţavanja u cilju otklanjanja kvarova i oštećenja nastalih u operaciji zrakoplova. - preinake (modifications) zrakoplova . dijeli ukupno odrţavanje zrakoplova i pripadajućih zrakoplvnih ureĊaja (dijelova zrakoplova) na: - odrţavanje zmaja i sustava zrakoplova ili odrţavanje zrakoplova (aircraft maintenance) u uţem smislu . instaliranih pogonskih grupa (on wing maintenance). odnosno odrţavanje van programa redovnog odrţavanja.sc.dr.

kada se skinuta neispravna komponenta upućuje na popravak u radionicu. - zamjene motora i propelera. Svi radovi odrţavanja na zrakoplovu koji ne spadaju pod kriterije navedene za linijsko odrţavanje.dr. Bazno odrţavanje se u pravilu odvija u hangaru. ali koje ne zahtjevaju opseţne detaljne inspekcije. ECTM (Engine Condition and Trend Monitoring). servisiranje. spadaju u bazno odrţavanje. - otklanjanje kvarova (defect rectification). vani na otvorenom. u ekstremnim vremenskim uvjetima. zamjene dijelova ili na revizju .86 - . - izuzetno. Komponente zrakoplova skidaju se sa zrakoplova u sljedećim situacijama: - planski zbog zahtjeva programa odrţavanja same komponente. linijsko odrţavanje provodi se. Po prirodi stvari. specifiĉno za zrakoplovne motore ili pomoćne agregate – napr. preporuĉa se korištenje hangara. istek propisanog intervala za provoĊenje odreĊenih redovnih radioniĉkih radova na komponenti (moţe biti testiranje. - manji popravci i modifikacije koje ne zahtjevaju opširno rastavljanje i mogu biti izvršeni jednostavnim sredstvima. Radovi linijskog odrţavanja provode se danju i ĉesto vrlo intenzivno noću. ukljuĉujući zrakoplovne motore i dijelove konstrukcije zrakoplova. te revizija ili obnova). - zamjene komponenti zrakoplova uz korištenje potrebne opreme za testiranje sustava i ugraĊene komponente. mogu se izvoditi i radne aktivnosti baznog odrţavanja uz uvjet da su svi zahtjevi zadovoljeni. kada se motor upućuje u radionicu na radove obnove performansi motora. u pojedinaĉnim sluĉajevima uz dozvolu managera kvalitete. - planska zamjena radi zahtjeva programa praćenja stanja.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. - neplanski zbog kvara komponente.sc. Naravno. - redovne servisne preglede i vizuelne inspekcije koje su namjenjene za otkrivanje oĉiglednih nezadovoljavajućih stanja. u pravilu. te je posjedovanje hangara preduvjet za dobivanje dozvole za izvoĊenje radova baznog odrţavanja. - planski zbog isteka ţivotnog vijeka komponente (life limited part) – komponenta se otpisuje i uništava (scrap). sustava i pogonskih grupa koje je moguće izvesti uz otvaranje lako pristupnih panela. Radioniĉko odrţavanje je odrţavanje koje se provodi u radionicama na komponentama (zrakoplovnim dijelovima) skinutim sa zrakoplova. TakoĊer moţe ukljuĉivati inspekcije interne konstrukcije zrakoplova. Željko Božić Prema JAA (Joint Aviation Authorities) linijsko odrţavanje je odrţavanje koje mora biti izvedeno prije leta kako bi se osiguralo da je zrakoplov sposoban za planirani let. Linijsko odrţavanje ukljuĉuje: - greškolov (troubleshooting). zamjena odreĊenih dijelova komponente koji se troše.

U sluĉaju većih organizacija. metalne konstrukcije. Željko Božić drugi razlozi: kanibalizacija zrakoplova. Potankosti sadrţe raspored unutar provoĊenja odobrenog sustava odrţavanja.dr. ne postoji pojedinaĉna organizacija odrţavanja koja je u stanju obaviti baš sve radove na zrakoplovu odreĊenog tipa i pripadajućim komponentama.dani. konstrukcijski element) odrţao u ispravnom stanju. gorivne komponente. hidrauliku. Isto vrijedi za organizacije koje su zrakoplovno tehniĉke radionice. kompozitne konstrukcije. obavljaju odreĊeni segment odrţavanja na zrakoplovu ili pak radioniĉkog odrţavanja na komponentama zrakoplova. podvozje. avioniku. radionice su u pravilu usko specijalizirane prema sustavima ili vrstama komponenti zrakoplova.2. Instrukcije i postupci su u tom smislu razraĊeni u svim svojim potankostima kako za dijelove tako i za sklopove. kotaĉe i koĉnice. Termin radni zadatak obuhvaća i inspekcije i utvrĊivanje stanja. MeĊutim. Male radionice se usko specijaliziraju samo za odreĊene komponente zrakoplova. sustav zrakoplova. iste su zbog svoje veliĉine i industrijskotehnološkog potencijala u mogućnosti obavljati radove na zrakoplovu višeg nivoa (radovi velikog odrţavanja zrakoplova) te široki spektar radioniĉkih aktivnosti. a izraĊen je skladno s preporukama proizvoĊaĉa helikoptera i usuglašen je s vaţećim zakonima i propisima drţave u kojoj se koristi. greškolov i sl. Organizacije koje se bave odrţavanjem vrlo rijetko imaju dozvolu za rad po kojoj mogu raditi sve radove na odreĊenom tipu zrakoplova.sc. ukljuĉujući u to i ispitivanje i provjere.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva - Osnove konstrukcija helikoptera prof. interijer zrakoplova. Radni zadatak (maintenance task) je aktivnost ili grupa aktivnosti koje je potrebno provesti da bi se predmet zadatka (komponenta zrakoplova.87 - . Cijena takve sposobnosti (obzirom na potrebne investicije u opremu i kadrove) je previsoka i za velike organizacije. Tako imamo radionice specijalizirane za: motore. te opremu koja ide uz letjelicu. Pregledi se helikoptera dijele na slijedeće oblike: . koji se iskazuju vremenom provedenim u radu. Redovno odrţavanje sastoji se od radnih zadataka (maintenance tasks) koji se izvode u pravilnim intervalima. Ovisno o tehnologiji koja se koristi za izvoĊenje radioniĉkih radova. broju ciklusa rada dijelova iIi njihovom kombinacijom. ovisno o veliĉini flote koju odrţavaju. YE – godine) - satima leta zrakoplova (FH – flight hours) - ciklusima ili broju letova zrakoplova (FC – flight cycles) - broju sati rada motora (EFH – engine flight hours) - broju ciklusa motora (CY – engine cycles) 6. Pregledi helikoptera i vrste servisa Tehniĉki sustav odrţavanja je dokument sto ga odobravaju zrakoplovne vlasti drţave. baterije itd. Stoga organizacije odrţavanja u zrakoplovstvu. Sustav odrţavanja sadrţava instrukcije i postupke u provoĊenju pregleda za odreĊeni tipa zrakoplova.mjeseci. DY . odnosno doveo u ispravno stanje ukoliko je neispravan. Intervali odrţavanja zrakoplova mjere se u: - kalendarskom vremenu (MO . Male organizacije odrţavanja zrakoplova obiĉno se ograniĉavaju samo na linijsko odrţavanje ili pak parcijalno bazno odrţavanje bez izvoĊenja velikih radova odrţavanja (lagano odrţavanje).

88 - . zatim provjera nepropusnosti Pitot-statiĉke instalacije. Kalendarsko je vrijeme izmeĊu dva pregleda ono vrijeme sto je proteklo od dana završetka pregleda. . Preventivno je odrţavanje ona vrst odrţavanja.sc. Željko Božić servisni pregledi periodiĉni pregledi progresivni sustav pregleda specijalni pregledi pregledi letjelice nakon izvanrednih dogaĊaja Svi navedeni oblici pregleda moraju biti izvršeni skladno s preporukama proizvoĊaĉa U preglede koje reguliraju zrakoplovne vlasti registracije zrakoplova spadaju pregled transpondera. pregled protupoţarne opreme. kompenzacija magnetskog kompasa. potvrĊujući tako da su radovi iIi pregledi obavijeni propisno i kvalitetno. iIi kada se rotor prvi puta zavrti nakon pregleda. tada treba provjerom u listinama minimalne ispravnosti (MEL) utvrditi odluku o daljnjem letu letjelice. Na svakoj je kartici saţeto opisan postupak izvršenja radova iIi pregleda koje mehaniĉar iIi tehniĉki ovjeravaju svojim potpisom. ispitivanje i kalibracija svih instrumenata za upravljanje.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva      Osnove konstrukcija helikoptera prof. Ako bi otklanjanje oštećenja zahtijevalo neke dopunske radove. Nakon izvršenih radova se potrebno uvjeriti u funkcionalnu ispravnost uĉinjenog. pa do kraja dana u kojem vremenski rok za novi pregled istjeĉe.dr. iIi ugradnje dijela.list) istodobno i propisuju postupci i radovi redovitog odrţavanja letjelice. Vrijeme se provedeno na tlu s motorom u radu i rotorom koji se vrti ne raĉuna u vrijeme rada. Vrijeme provedeno u letu je definirano kao vrijeme od trenutka kada helikopter napusti tlo pa do trenutka kada ponovno dotakne tlo prigodom slijetanja. Radioniĉku provjeru ispravnosti popravljenog dijela prema Priruĉniku odrţavanja letjelice (Maintenance Manual)     funkcijsku provjeru u letjelici ugraĊenih dijelova sustava na koji je dio ugraĊen sustava meĊusobno vezanih s ostalim sustavima U izvoĊenju bilo kojeg tipa pregleda iii servisiranja potrebno je na komponentama iIi na dijelovima zrakoplova odstraniti sva oštećenja koji bi se mogli razvija daljnjim letom helikoptera iIi pak oštećenja koja su uoĉena u procesu odrţavanja. Radnim se karticama pregleda (Check . koja obuhvaća manje zahvate s kojima se sprijeĉavaju radovi u odrţavanju izvan redovnih pregleda i radova. Redovni su pregledi letjelice i motora vezani s brojem sati leta iii pak o proteklom razdoblju od zadnjeg pregleda. koji se na helikopteru moraju obvezatno izvršiti. u ĉemu se moraju koristiti maksimalne dopuštene vrijednosti rada sklopova s posebnom pozornošću na provjeru hoda upravljaĉkih elemenata.

odnosno na opću ispravnost i plovidbenost helikoptera moraju se otkloniti na slijedećem periodiĉnom pregledu. Servisni pregledi dijele se na:    prijeletni pregled meĊuletni pregled poslijeletni pregled Prijeletni se pregled izvodi prije prvog polijetanja u tom danu. s time da se iste obvezatno moraju upisati u "Listu ustanovljenih neispravnosti" (MAINTENANCE DISCREPANCY REPORT). a ukoliko to ne moţe (iIi ako nije za to ovlašten) onda to upisuje u Knjiţicu helikoptera.1. MeĊuletni se pregled izvodi odmah nakon svakog slijetanja letjelice. Nakon izvršenog pregleda aviomehaniĉar upisuje u knjiţicu zrakoplova (Aircraft Log Book) da je pregled izvršen i da nije pronaĊena niti jedna neispravnost. Željko Božić U servisiranje helikoptera spada opsluţivanje sustava gorivom i mazivim uljima (i mastima) u redovitim razdobljima kao i zamjena gorivnih i uljnih filtera. Periodiĉni pregledi (Scheduled Inspections) Pregledi koji se ponavljaju protekom odreĊenog broja sati rada iIi kalendarskim protekom vremena spadaju u periodiĉne preglede. Poslijeletni se pregled izvodi nakon zadnjeg leta u tom danu.. utvrdi bilo kakva neispravnost. 6. Ukoliko neisptanost ne utjeĉe na sigurnost u letu iIi na pouzdanost sustava. a istodobno mora obavijestiti vlasnika iIi njegova predstavnika kako bi se neispravnost otklonila. a prije slijedećeg leta u tom danu. meĊutim. Radove periodiĉnog pregleda izvodi ovlašteni ZIM ili IRE mehaniĉari. 12mjeseĉnim pregledom. Ako helikopter let manje od 300 sati tada je potrebno izvršiti sve radove propisane pod 300-satnim i 12-mjeseĉnim pregledom tj. 300-satni pregled se mora izvršiti barem jednom godišnje. Radi produţenja svjedodţbe o plovidbenosti helikoptera svaki helikopter se obavezno mora podvrgnuti godišnjeg pregledu (Annual inspection).89 - . Sve utvrĊene neispravnosti na helikopteru u toku izvoĊenja periodiĉnih pregleda.sc. .2.2. kako bi se ona otklonila prigodom slijedećeg periodiĉkog pregleda iIi uz nekakve veće radove na letjelici.2. a svojim potpisom isto potvrĊuje i tehniĉki kontrolor. ĉije postojanje ne utjeĉe na rad nekog sustava. koji ima odgovarajuće pismeno ovlaštenje za taj tip letjelice. Ukoliko helikopter leti 300 i vise sati godišnje tada se mora provesti samo pregledi definirani s.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. Izvršilac ovjerava u radnu karticu provedene radove propisane periodiĉnim pregledom.dr. Servisni pregledi Servisne pregled moţe vršiti samo ovlašteni mehaniĉar (ZIM). ovlašteni mehaniĉar je duţan otkloniti. Ako se. ona se upisuje u Listu ustanovljenih neispravnosti. a propisno izvršenje tih radova na helikopteru ovjeravaju ovlašteni ZIM iIi IRE kontrolori. 6.

Fakultet Strojarstva i brodogradnje
Studij zrakoplovstva

Osnove konstrukcija helikoptera
prof.dr.sc. Željko Božić

Radovi koje nije moguće izvesti iIi ih je potrebno izvršit nakon izvršenog periodiĉnog pregleda, a
povezani su s tim pregledom upisuju se u "Listu odgoĊenih radova" (Hold Item List). U odgoĊene
radove mogu spadati provjera momenta zategnutosti matice glavnog rotora nakon ugradnje.
Interval pregleda motora je 150 sati, a inaĉe su intervali pregleda motora dani u "Priruĉniku
odrţavanja motora". Motor ne zahtijeva godišnji pregled kao sto je to sluĉaj s ostalim dijelovima
sustava helikoptera.
Tolerancija izvršenja redovnog pregleda helikoptera je 10% od propisanog vremenskog intervala iIi 30
dana kalendarskog vremena, osim ako za neke vrste pregleda.
6.2.3. Progresivni sustav pregleda
Namjena ovog sustava odrţavanja je spreĉavanje dugotrajnih radova na helikopteru za vrijeme
izvoĊenja 300 satnih iIi godišnjih pregleda. TakoĊer je cilj progresivnog sustava pregleda odrţavanje
helikoptera u stanju konstantne plovidbenosti cijelo vrijeme (Continious Airworthiness). Za
provoĊenje ove vrste pregleda helikopter je podijeljen na zone (slika 5.1.).

Slika 6.1. Zone helikoptera








Zona 1 - glava i krakovi glavnog rotora
Zona 2 - glava i krakovi repnog rotora
Zona 3 - prednja gornja paluba
Zona 4 - pogonska grupa
Zona 5 - straţnja gornja paluba Zona 10 - stajni organi
Zona 6 - repni konus
Zona 7 - unutrašnjost kabine
Zona 8 - prednji dio trupa
Zona 9 - straţnji dio trupa

- 90 -

Fakultet Strojarstva i brodogradnje
Studij zrakoplovstva

Osnove konstrukcija helikoptera
prof.dr.sc. Željko Božić

6.2.4.Prelazak s jednoga na drugi sustav održavanja
Prelazak s periodiĉnog na progresivni sustav odrţavanja je moguć u bilo kojem trenutku. Za
prelazak s jednog na drugi sustav odrţavanja je potrebno napraviti kompletan 300 satni pregled unatoĉ
tome sto je moguće da ce neke komponente biti pregledane ĉeste od 300 sata rada. Tijekom prelaska
mora se voditi raĉuna da se ne prekoraĉe intervali bilo koje vrste pregleda.
6.2.5. Specijalni pregledi helikoptera
Naziv "specijalni pregledi" razni proizvoĊaĉi drugaĉije definiraju tako da postoje dvije
osnovne definicije "specijalne preglede". Neki proizvoĊaĉi pod tim nazivom podrazumijevaju pregleda
koji se izvode nakon nekih izvanrednih dogaĊaja, kao sto su na primjer udar groma i sl.
6.2.6. Pregledi helikoptera nakon izvanrednih dogaĊaja
Pregledi ovoga tipa slijede nakon izvanrednih dogaĊaja (poznatih iIi pretpostavljenih), iIi
nakon poznatih iIi pretpostavljenih grešaka iIi nekih otkazivanja u radu.
Pod izvanrednim dogaĊajima se podrazumijevaju:




naglo zaustavljanje glavnog rotora sa iIi bez snage(Sudden Stoppage-Main Rotor-Power "ON"
or "OFF")
naglo zaustavljanje repnog rotora sa iIi bez snage (Sudden Stoppage-Tail RotorPower "ON" or
"OFF")
prekoraĉenje broja okretaja glavnog rotora(Overspeed-Main Rotor)
prekoraĉenje snage (Overtorque)
udar groma (Lightning Strike)

Nakon skidanja komponente s helikoptera zbog nekih od prethodno navedenih razloga potrebno je istu
pregledati. Na demontirani dio koji se šalje na pregled potrebno je staviti etiketu s natpisom koji
govori o razlogu demontaţe ("This (ime dijela) was removed from service because ofa (razlog
demontaţe).
Tijekom demontaţe vodi se zapis o demontaţi (Removal Record) svake od skinute komponenti u
kojem se navodi njen broj koji se mora podudarati s kataloškim (Part Number) i serijskim brojem
(Serial Number) komponente.
Pregled motora takoĊer se mora izvoditi nakon izvanrednih dogaĊaja. ali izvanredni dogaĊaji koji
zahtijevaju pregled motora su slijedeći:








tvrdo slijetanje (Hard Landing)
iznenadno zaustavljanje rotora (Sudden Stoppage of Rotor)
oštećenje stranim objektom (Foreign Object Damage)
rade s ograniĉenim usisnikom (Operation with Inlet Restricted)
potapljanje motora (Engine Submerged)
rad sa visokom temperaturom (Overtemperature Operation)
biljeţenje vrućeg start a (Hot Start Encountered)
prekoraĉenje dozvoljene temperature ulja (Oil Temperature Limit Exceeded)
zagaĊenje uljnog sustava (Oil Contamination)

- 91 -

Fakultet Strojarstva i brodogradnje
Studij zrakoplovstva






Osnove konstrukcija helikoptera
prof.dr.sc. Željko Božić

neaktivnost instaliranog motora vise od 45 dana (Installed Engine Inactive More Than 45
Days)
udara groma (Lightning Stike)
visoke temperature odjeljka motora (High Engine Compartment Tamperature)
zagaĊenje uljnog sustava nakon prvih 50 sati rada za novi, popravljeni iIi motor
nakon reparature (Oil System Contamination Inspection After First 50 Hours of Operation of
New, Repaired or Overhauled Engine)
rada motora vise od 30 sekundi bez pritiska ulja (Engine operated more than 30 seconds
without oil pressure)

Specijalne preglede motora izvode ovlašteni ZIM/IRE mehaniĉari prema razradbenim karticama
pregleda.
6.2.7. Provjera helikoptera na zemlji
Provjera helikoptera na zemlji provodi se da bi se utvrdila ispravnost i normalan rad pojedinih
sustava, agregata i opreme ugraĊenih na helikopter.
Pogonska se grupa ispituje na zemlji u okviru:



izvršenog periodiĉnog pregleda
nakon izvršenih većih radova na motoru
nakon zamjene motora
kada postoji sumnja da je pogonska grupa neispravna

Provjera helikoptera na zemlji obavlja se prema kontrolnim listama "Proba helikoptera na zemlji"
(Ground run) i ovjerava potpisom u "Knjiţicu odrţavanja helikoptera" (Aircraft Log Book) ZIM
mehaniĉar ili pilot s upisanim tipom helikoptera.
Provjera helikoptera na zemlji se izvodi nakon periodiĉnih i dodatnih pregleda, te nakon zamjene
dije1ova, agregata i opreme. TakoĊer se ova provjera provodi u svim sluĉajevima kada se ne moţe
utvrditi funkcionalna ispravnost sustava, agregata i opreme helikoptera na drugi naĉin.
Izvješće o provjeri helikoptera na zemlji upisuje se u "Knjiţicu odrţavanja helikoptera" U izvješću se
navode podaci tko je i kada provjerio helikopter na zemlji, te se navodi oznaka posebnog izvješća.
6.2.8. Provjera helikoptera u letu
Provjerom helikoptera u letu ispituju se osobine u letu i ponašanje helikoptera kao cjeline, a
ujedno se provjerava rad agregata, sustava i opreme u karakteristiĉnim fazama leta.
Proba helikoptera u letu izvodi se prema list probnog leta u svim predviĊenim sluĉajevima. Ovu probu
provodi ovlašteni pilot na tom tipu helikoptera, uz prisustvo ovlaštenog ZIMI/IRE mehaniĉara ili
kontrolora. Ovlašteni mehaniĉar iIi kontrolor svojim potpisom u "Listi probe he1ikoptera u letu"
potvrĊuje njeno izvoĊenje. Eventualne neispravnosti uoĉene tijekom probnog leta upisuju se u "Listu
utvrĊenih neispravnosti" (L.U.N.).
Provjeru helikopteru u letu zahtijevaju slijedeći sluĉajevi:

- 92 -

u sluĉaju kada to zahtijevaju ovlaštene osobe MPPiV -a u interesu sigurnosti letenja U "Knjiţicu odrţavanja helikoptera" (Aircraft Log Book) upisuje se tko je i kada provjerio helikopter u letu.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva           Osnove konstrukcija helikoptera prof. agregata iIi opreme koje bi mogle bitno utjecati na promjenu performansi helikoptera nakon zamijene elemenata komandi leta nakon zamijene elemenata sistema kontrole goriva (ECU. agregata i opreme na helikopteru ne mogu izvršiti na zemlji.93 - .dr. Željko Božić prilikom osnovnog pregleda he1ikoptera prilikom pregleda za utvrĊivanje plovidbenosti nakon izvršenih periodiĉnih pregleda nakon zamijene rotora nakon zamjene motora nakon većih modifikacija. . a uz to se navodi i oznaka posebnog izvješća.sc. HMU Ii gorivne pumpe) u sluĉajevima kada se ispitivanja sustava. zamjena i podešavanja sustava.

Željko Božić 7. [9] Volodko A.. New York. Inc. AIAA. W.M. [5] Makarevskij A.: Mehanika II (Kinematika i dinamika). 1988. Moskva. 1996.sc.Fakultet Strojarstva i brodogradnje Studij zrakoplovstva Osnove konstrukcija helikoptera prof. [4] Jecić S. 1982. . Moskva. Izdateljstvo Oborongiz. Voenne izdateljstvo.: Aerodynamics. Aeronautics and Flight Mechanics. Blackwell Science Ltd. u redakciji S..L. Tehniĉka knjiga d. Zagreb.D: Helicopter Flight Dynamics.Kana. Seddon: Basic Helicopter Aerodynamics. Tehniĉka enciklopedija VI.: Helicopter Dynamics (ruski prijevod Dinamika vertoletov). [8] J. Mašinostroenie. Litvinov A. Mašinostroenie. Moskva.94 - . 1995. Beograd.M. [2] Bramwell A. i suradnici: Konstrukcija letateljnjih apparatov. 1986. [7] Padfield G. 1982.d.: Osnovy konstrukcij i tehniĉeskoj ekspluatacii odnovintovih vertoletov. Cambridge.: Osnovi projektovanja i konstruisanja helikoptera. [10] Bell Helicopter Textron Manuals [11] Nenadović M. 1990. Ĉizov V.I.R.L. [3] McCormick B.dr. Moskva. [6] Momirski M. John Wiley and Sons. Zagreb. LITERATURA [1] Beljskij V. 1982.: Osnovy proĉnosti i aerouprugosti letalnih apparatov.. 1995.S.N.: Helikopter. 1963.