You are on page 1of 235

Esad Baji i Ertan Basarik

BRANI IVOT

Konjic, 2013.g.

Naziv knjige: Brani ivot


Autori: Esad Baji i Ertan Basarik
Izdava:
Fondacija Lijepa rije Konjic
Suizdava: Medlis IZ-e Konjic
Za izdavaa:
Esad Baji
Urednik:
Redo Muhibi
Lektor:
Zehra Alijagi
Recenzenti:
Seid Eminovi
Almir Hondo
tampa: Sabah-print, Ilida
Za tampariju: Anel Elezovi
Tira: 500 primjeraka

UVOD
Svaki in ljudskog djelovanja, pa tako i pisanje, treba imati
svoju namjeru i cilj koji bi ga opravdao. Ova knjiga nastala je
iz elje da iz bogate literature ponudi korisne naputke o braku,
branom ivotu te da u okviru ove tematike zadovolji i intelektualnu radoznalost itatelja. Prvenstveno je namjenjena kao dar
mladim ljudima i mladim branim parovima, ali se nadam da
e svojom tematikom privui i druge. Dok sam za ovakvim
tekstovima i informacijama tragao kao mladi mislio sam da e
brakom sve to me interesovalo i zanimalo biti jasno samo od
sebe. No, stupanjem u brak, postavi roditelj, ivei brani
ivot sa svim njegovim ljepotama i kunjama shvatao sam da je
potreba za ovakvim informacijama i znanjima samo jo vea.
Koliko god je svaki ovjek zasebno ispaljen hitac prirode,
kako ree na konjiki pjesnik Aziz Nuhi, u isto vrijeme je i u
mnogo emu jednak drugima i moe iz iskustava drugih crpiti
spoznaju u traganju za svojim ivotnim rjeenjima.
Ova knjiga u sebi sadri odabrane tekstove vezane za predbrani ivot muslimana i muslimanke, kao pomo mladiima i
djevojkama koji se tek spremaju za brak, ali i kao obrazovno
tivo branim drugovima u pogledu odgoja i potrebne panje
koju iziskuje ili e iziskivati odgoj njihove djece, ako Bog da.
Knjiga veim djelom obrauje i tematiku intimnog dijela
branog ivota u islamu koji, zahvaljujui prilino bogatom
fondu literature koja je u zadnjih desetak godina napisana na
ovu temu i na naem jeziku, vie nije tabu tema.
Islam se ne bavi samo duhovnim uzdizanjem ljudskih bia,
nego i njihovim materijalnim i fizikim dobrobitima, naravno,
kao uvod i pripremu za postizanje duhovnog uspinjanja. Islam
ima jasne smjernice i pravila koja se tiu i ekonomije, finansija,
politike, socijalne zatite, ekologije, ali i higijene, ishrane,
3

naina oblaenja, kao i pravila o zasnivanju brane zajednice,


odgoju djece, nasljeivanju itd. Islamski brani zakoni se ne
zaustavljaju na tome da samo objanjavaju kako i koga treba
oeniti, oni se bave i seksualnim moralom ljudskih bia. Kao
to emo vidjeti u narednim poglavljima, o tom moralu se
govori u Kuranu, a otvoreno su o njemu govorili Poslanik,
a.s., i njegovi blinji.
Dananji nain ivota u cijelom svijetu tei slobodama
seksualnosti. Mladii i djevojke sve ranije ulaze u seksualne
odnose, a kako danas stoje stvari ta granica se toliko pomjerila
da moemo rei da su to ve djeca. Suvremena drutva ove
pojave sve vie prihvaaju, ozakonjuju ih i uvode javno u
drutvo. U mnogim zemljama ekonomski razvijenog svijeta
pod snanim djelovanjem tzv. duha ljudskih prava, zakonima
su garantovane slobode ispoljavanja homoseksualnih odnosa,
lezbejstva i slino, te se ovakvi nastrani oblici ponaanja javno
uvode u drutvo na velika vrata. U sve veem broju tih zemalja
navedenim kategorijama se doputa da usvajaju djecu, a kakve
e posljedice ovo imati po drutveni ivot u narednom periodu
teko je i zamisliti.
Propagatori novog seksualnog nemorala promoviu svoje ideje
svim raspoloivim sredstvima komunikacije: knjigama, asopisima, televizijom, filmovima i internetom te smo i mi u BiH, na
ovaj ili onaj nain, izloeni neislamskim seksualnim normama.
Zbog toga je apsolutno nuno da dobro poznajemo islamske
upute o intimnom ivotu kako bismo mogli ivjeti zdrav i
potpun ivot. Pogotovo je to vano u ovom vremenu gdje i
djeca imaju pristup seksualnim sadrajima to je u ranijim
generacijama bilo nezamislivo.
Za brane drugove, roditelje, neophodno je da budu svjesni
toga ta je dozvoljeno a ta ne po ovom pitanju. Samo e
informisan roditelj musliman biti u stanju da se odgovorno i na
pravi nain suoi sa ovim problemom.
4

Ovi razlozi bi trebalo da budu dovoljno opravdanje i razlog za


poglavlja knjige koja e se otvoreno baviti samim pitanjima
intimnog ivota i seksualnosti uope.
Intimni ivot suprunika jedan je od vanih inilaca sreenog i
uspjenog braka, te je, shodno tome, neophodno poznavati
odreene injenice i faktore koji utiu na nj, kao i njegove
slobode, a samim tim i granice pogotovo u dananjem vremenu
kada se islamska tradicija tih odnosa na naem prostoru nala
na udaru zapadnog miljenja, u veini sluajeva oprenog
islamskom pogledu i filozofiji ivljenja. Sve tee ekonomske
prilike, promjene u porodicama u pogledu uloge mu-ena,
majka-otac, odgajatelj-dijete od suprunika trai mnogo vie
znanja, volje i truda da svoj ivot i svoju porodicu odre u
duhu islamskog naina razmiljanja.
Brani ivot u sutini predstavlja potpunost ivljenja i sa
sobom nosi darove ali i odgovornost cjelokupnog ivljenja, te
bi bilo skoro nemogue u jednu knjigu smjestiti sve potrebne
smjernice i putokaze koje iziskuje tako iroko polje. Pokuao
sam, kroz lino iskustvo, promiljanje, zapaanje, te veliki broj
knjiga iitanih na ovu temu, da se osvrnem i na pitanje
emocionalnosti koja je nerazdvojiva od bilo kog aspekta ivota,
a o kojoj se opet vrlo malo, razlonim, narodnim jezikom pie i
govori. Isijavanje pozitivnih ili negativnih emocija ovjeka i
ene, kako emo primijetiti, a za to nam ne treba ni ova knjiga,
dovoljan je pogled oko sebe, u sutini nam svjedoe o
uspjenom i lijepom ili nepotpunom i tekom ivotu.
Knjiga e, nadam se, izmeu ostalog, pokazati i koliko je
vano poznavanje rijei, njihovog ispravnog znaenja i
koritenja. Koliko u stvari esto dolazimo u velike ivotne
tekoe koristei rijei kojima ne znamo pravo znaenje, snagu,
mnogostrukost mogueg shvatanja od strane onih kojima ih
kaemo. Izmeu ostalog i sama rije emocija, toliko se esto
koristi, a toliko rijetko nalazimo ljude sposobne da tu rije
5

iskau definicijom, objanjenjem. Pored emocija tu su i ljudski


nagoni i porivi koji igraju veoma vanu ulogu. Uzvieni Allah
usadio je u ljudsku prirodu skup nagona i poriva koji ovjeka
svojom snagom vode osiguranju kontinuiteta njegove egzistencije i kao individue i kao vrste. Jedan od tih nagona jeste i
seksualni nagon, ijim udovoljavanjem ovjek odrava svoju
vrstu. Ovaj je nagon prirodna stvar i stvoren je kao poticaj. On
je veoma jako izraen kod ovjeka i trai oduka za svoje
zadovoljenje. U odnosu spram ovog nagona ovjek se nalazi
pred tri mogunosti:
1. da tom nagonu prui neogranienu slobodu, bez ikakvih
granica i smjernica koje e ga kanalisati i usmjeravati;
2. da ga u potpunosti sputa i ugui i tako dovede u pitanje
opstanak ljudske vrste na Zemlji;
3. da ovaj nagon usmjeri i uredi na nain koji e sprijeiti
moralnu anarhiju, ali i omoguiti njegovo zadovoljenje i prirodnu reprodukciju i produenje ivota ljudske vrste.
Islam je ovu treu mogunost oznaio kao ispravan, srednji put
koji podrazumijeva zadovoljavanje seksualnog nagona putem
ustanove braka.
Brak je kontrolni mehanizam i sigurnosni ventil za seksualni
moral. On je tvrava i zatita od razvrata i bluda. Uzvieni
kae:
I jedan od dokaza Njegovih jeste to to za vas, od vrste vae,
stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja
ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji
razmiljaju.1

Er-Rum, 21.

I enite se njima, s doputenjem vlasnika njihovih, i dajte im


vjenane darove njihove, kako je uobiajeno, kada su edne i
kada javno ne ine blud i kada tajno ne ive s ljubavnicima.2
Osim to je zabranio blud u svim njegovim oblicima i
formama, islam je zabranio i sve predradnje i djela koja mogu
voditi ovome grijehu ili poticati na njega.
Uzvieni Allah kae: I ne primiite se bludu, jer to je razvrat i
ruan put.3
Jedna od znaajki islama jeste preventivna zabrana svih puteva,
sredstava i radnji koje vode zabranjenom. Ovaj princip moe se
jasno uoiti u navedenom kur'anskom ajetu u kojem se
zabranjuje i samo pribliavanje bludu, tj. sve one radnje i
sredstva koja bi mogli voditi ka bludu. Ovdje emo spomenuti
neke od ovih zabrana.
Zabrana osamljivanja: Zabranjeno je osamljivanje mukaraca
i ena. Allahov Poslanik, a.s., kae: Ko vjeruje u Allaha i
Sudnji dan neka se nipoto ne osamljuje sa enom bez njezina
pratioca (mahrema), jer je onda s njima u drutvu ejtan.
Zabrana gledanja u drugi spol sa strau: U cilju uspostave
efikasnog mehanizma kontrole nad seksualnim nagonom islam
je zabranio bespotrebno gledanje, a posebno bezrazlono
oduljivanje pogleda mukarca prema eni i ene prema
mukarcu, jer je oko klju srca, a pogled vijesnik zavoenja i
preljube. Stoga je Allah, d.., naredio vjernicima i vjernicama
da obore poglede svoje i vode brigu o stidnim mjestima svojim:
Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o
stidnim mjestima svojim, to im je bolje, jer Allah uistinu zna
ono to oni rade. A reci vjernicama neka obore poglede svoje i
neka vode brigu o stidnim mjestima svojim, i neka ne dozvole
2
3

En-Nisa', 25.
El-Isra', 32.

da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako


spoljanje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje, neka ukrase
svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim, ili
oevima svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima svojim,
ili sinovima mueva svojih, ili brai svojoj, ili sinovima brae
svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili
robinjama svojim, ili mukarcima kojima nisu potrebne ene,
ili djeci koja jo ne znaju koja su stidna mjesta ene, i neka ne
udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji
pokrivaju.4
Pohotno i zavodniko upuivanje pogleda prema drugom spolu
okarakterisano je kao blud: Oi mogu initi blud, ruke i noge
mogu zinaluiti, a sve to potvrdit e ili demantirati spolni
organ, kae Resulullah, a.s.
Posebno je zabranjeno gledati u avret, tj. stidna mjesta drugih
osoba. Poslanik, a.s., kae: Neka mukarac ne gleda u avret
drugog mukarca i neka ena ne gleda u avret druge ene.
Neka se mukarac ne priljubi uz drugog mukarca pod jednim
pokrivaem, a ni ena uz drugu enu pod jednim pokrivaem.
Blud je strogo zabranjen i predstavlja veliki grijeh za koji su
propisane stroge ahiretske i dunjaluke kazne: I koji ne
bludnie - a ko to radi, iskusit e kaznu; patnja e mu na onom
svijetu udvostruena biti i vjeno e u njoj ponien ostati; ali
onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela ine, Allah e
njihova hrava djela u dobra promijeniti, a Allah prata i
samilostan je.5
Vjerovjesnik, a.s., je rekao: Klonite se bluda, jer on donosi
est posljedica: tri na ovome svijetu, a tri na ahiretu. Na ovome
svijetu blud uklanja ozarenost i produhovljenost, donosi
siromatvo i smanjuje ivotni vijek.
4
5

En-Nur, 30-31.
El-Furkan, 68 -69 -70.

Posljedice bluda na ahiretu su: Allahova srdba, teak obraun


i vjena dehennemska vatra.6
Lica bludnika e plamtjeti vatrom, kae Poslanik, a.s., u
hadisu koji je zabiljeio Taberani.
Iman naputa ovjeka u momentu injenja bluda i vraa mu se
tek kada zavri s tim inom7
Postoji veliki broj ljudi koji ima teoretska znanja o mnogim
pitanjima vezanim za brak i druge ivotno vane stvari, ali je
mnogo manji broj onih koji to u praksi primjenjuju. Zato je jo
vanije od znanja - primjena tog znanja u praksi. Deklarativno
znanje zaista ne vrijedi ako se u praksi ne primjenjuje. tavie,
znanje koje se u praksi ne primjenjuje predstavlja antipropagandu za takvu vrstu znanja.
Koliko god naa literatura obilovala rjeenjima, razvoj ljudskog
drutva donosie nove situacije i specifine okolnosti koje e
iziskivati da se obraamo uenjacima koji e nam na konkretno
pitanje, dati konkretan odgovor. Upuujem vas na rubriku
pitanja i odgovori na web-stranici Rijaseta IZ-e u Bosni i
Hercegovini8 kao najednostavniji i najbri nain da otklonite
dilemu i doete do odgovora.
Na kraju ovog uvoda zahvaljujem profesoru Ertanu Basariku
na sudjelovanju u pisanju ove knjige, te cjenjenim profesorima
Seidu Eminoviu i Almiru Hondi koji su nam svojim savjetima
i sugestijama pomogli u tom.
Esad Baji, mart 2013.g.

6
7
8

Bejheki.
Ebu Davud, Tirmizi, Bejheki i Hakim.

www.rijaset.ba
9

MLADOST I LJEPOTA
Kod mladia i djevojaka tokom razdoblja adolescencije, u
skladu s prirodnim tokom, pojavljuju se dvije poeljne i
privlane osobine: jedna je buenje seksualnog poriva, a druga
procvat mladalake ljepote i svjeine. Unato tome to je i sam
seksualni poriv sasvim dovoljan kao izrazito aktivan inilac u
privlaenju osoba suprotnog spola i ouvanju prirodnog
obnavljanja ljudske vrste, Bog je ipak ovaj vatreni poriv i strast
ukrasio ljepotom djevojaka i mladia, te na taj nain stalnu
elju jednih za drugim uinio jo vatrenijom i strastvenijom.
Ljepota doba adolescencije nije svojstvena samo ljudskoj vrsti.
Uzvieni Bog je u svom sistemu stvaranja mnoge ivotinjske
vrste obdario ovim odlikama i njihove poudne porive ukrasio
ljepotom njihova tijela te na taj nain jo snanije podrao
njihovu seksualnu privlanost, kao garant opstanka njihove
vrste. Sklonost ovjeka prema ljepoti jedna je od njegovih
prirodnih nagona. Osjeaj uitka i zadovoljstva pri posmatranju
lijepih prizora duboko je ukorijenjen u samoj ljudskoj naravi.
Prema tome, sve drutvene klase, pa ak i primitivni i divlji
narodi i plemena, posjeduju ovaj prirodni osjeaj.
Islam posjeduje cjelovite i sveobuhvatne upute za uspjeh i
sreu ovjeanstva, te tako posveuje iznimnu panju ljepoti.
On uporedo s razvojem svih iskonskih osjeaja i naklonosti
ovjeka podupire i podstie i razvoj osjeaja za ljepotu. Islam
svoje sljedbenike potie na koritenje prirodnih i vjetakih
ljepota. Podstiui ljubav prema ljepoti, islam zadovoljava
prirodnu potrebu i elju ovjeka i, izmeu ostalog, budei
osjeaj za lijepim i ljepotom - to je samo po sebi oevidan
pokazatelj savrenstva osjeaja i visokog stepena razvoja
suptilnog sentimenta ovjeka - upuuje ljude na ispravne i
sigurne puteve.
10

Islam nam govori o ljepoti neba i zvijezda, o ljepoti bia na


zemlji, govori nam o prirodnim i vjetakim ljepotama i u
mnogim kur'anskim ajetima i vjerskim predajama istie se
pitanje ljepote i samouljepavanja.
Mi smo na nebu sazvijea stvorili i za one koji ih posmatraju
ukrasili.9
Ljepota i mladost predstavljaju veoma vanu temu za mlade
ljude. tavie, rije je o zbilji koja nije vana samo za mlade
ve za cijelo ovjeanstvo. Vjera ima obzira prema ovoj
injenici te joj zahvaljujui tome obraa posebnu panju. Pri
spominjanju ljepote, mislimo na duhovnu i moralnu ljepotu te
materijalne i drutvene ljepote. Openito, izmeu ovih ljepota
vlada ravnotea i sklad. Kada bi ovjek ivio samakim
ivotom, ne bi uope imao potrebe ni za ljepotom ni za
ogledalom. Kada bi ovjek ivio sam, vjerovatno mu ne bi
stalo do estetike i vlastitog izgleda to bi vodilo i do
zaputenog izgleda to je sasvim logino i prirodno, jer ne bi
imao potrebe da se nekome uljepava. Budui da je ovjek
stvoren da ivi u zajednici njegov ivot je drutvenog karaktera
te je ljepota nuan uvjet i znaajan inilac u tom ivota.
U drutvu i zajednici postoje ljubav i mrnja, zadovoljstvo i
srdba. Sa jedne strane postoji lijep moral, a s druge surovost i
nemilosrdnost. ovjek izrazom svoga lica nekome stavlja do
znanja da li ga voli ili ga moda mrzi. ovjek jednom vrstom
ponaanja biva odbijen, a drugom privuen. Kada u drutvu
primijetimo kako se neko udno ponaa, odmah shvatimo da
mu neto nedostaje. Kada odbojnost ili privlanost meu
ljudima ne bi postojala, ovjek uope ne bi ni pomiljao na to
kako e izgledati i kako e se ponaati. Prema tome, fiziko
uljepavanje i ljepota, duhovno uljepavanje i duhovna ljepota
nune su potrebe svakog pojedinca u drutvenom ivotu.
9

El-Hidr, 16.

11

Svako drutvo i svaka zajednica, u mjeri u kojoj su


civiliziraniji u toj mjeri su i ljepi. Drutvo u kojem se ljepoti
ne pridaje znaaj smatra se nazadnim. Naiete li na zajednicu u
kojoj je sasvim svejedno ta je ljepota, uljepavanje, lijep
odnos, nali ste se u mrtvoj zajednici.
ivot zajednice je pravi ivot tek kada lanovi jedni drugima
pomau, kada u odreenom broju stvari postignu jedinstvo
interesa, kada neke stvari koje to zasluuju imaju vrijednost i u
vezi s njima se lanovi drutva slau, te kada postoji odreeni
broj stvari koje zasluuju kritiku i bivaju opisane kao
nepoeljne. U ovakvom drutvu dolazi do izraaja meusobna
saradnja i smisao zajednikog ivota.
Nema sumnje da su strast za estetikom i davanje prednosti
svemu to je lijepo vrsto povezani s biolokim tjelesnim
promjenama, posebno s buenjem seksualnog poriva. Strast za
draguljima, salonima ljepote i svim onim stvarima koje su u
stanju privui panju drugih ljudi u sutini nije nita drugo do
pokuaj da se upotpuni djelo prirode koje se u svom punom
sjaju i ljepoti, tenu koe, pogledu, tjelesnom obliku djeaka i
djevojaka, pojavljuje krajem adolescencije, ljepoti koja je
neuporediva s prethodnim razdobljem i koja je kratkog vijeka.
Kada dijete okonava doba djetinjstva, prolaskom kroz turbulentno doba puberteta ono stie do perioda zrelosti - u smislu
obaveznosti izvravanja vjerskih dunosti - i u njemu se
prirodno bude i razvijaju razliite elje. Insan tad, potaknut
arom i nemirom puberteta, poinje djelovati na zadovoljavanju prohtjeva due i unutranjih udnji.
Oni koji svoju sreu trae u zadovoljavanju samo nekih
nagonskih udnji ili koji okosnicu svoje panje i nastojanja
usmjere na zadovoljavanje samo jedne tenje i zanemare druge
unutranje sposobnosti, ine nepravdu svojoj ovjenosti i
nikada nee postii savrenstvo i sreu koje kao ljudska bia
zavrjeuju.
12

Tenje koje prirodno postoje u mladima izviru iz razliitih


izvora. Korijen nekih tenji je u ljubavi prema sebi, seksualnim
strastima ili u nekim drugim prirodnim nagonima, od kojih se
odreeni dio razvija i doivljava procvat upravo u pubertetu.
Neke tenje crpe inspiraciju iz iskonske spoznaje i moralne
savjesti koji su utkani u prirodu i bit ovjeka. Dio tenji
proistie iz suda razuma i preciznih prorauna intelekta. Ove
iskonske udnje i prirodne elje su ovjekova pokretaka snaga
u razliitim oblastima ivota. Ovi porivi ovjeka potiu na
priskrbljivanje uitaka ili otklanjanje boli, na trud i zalaganje,
te svojim ushienjem i zanosom ine ivotni ambijent toplim.
Zanimljiva injenica koju bi mladi trebali zapamtiti i neprestano imati na umu jeste to da mo privlaenja i poticajna snaga
svih unutranjih tenji ovjeka nije ista - motivi nekih unutranjih tenji su izuzetno moni i snani, dok je, nasuprot njih,
poticajna snaga dijela udnji osrednja ili slaba. Naprimjer,
seksualni nagon ili elja za tjelesnim uitkom, s jedne strane, i
tenja predanosti u ispunjavanju obeanja te istinoljubivosti, s
druge strane, postoji u prirodi svakog mladog ovjeka, s tom
razlikom da je seksualni podraaj putene strasti i poticajna
snaga mladih koja ih tjera na pokoravanje nagonu znatno
snanija od snage prirode koja potie na predanost u ispunjenju
obeanja i istinoljubivosti. Seksualni nagon je poput plamtee
vatre iji vatreni plam izvire iz dubine due mladog ovjeka i
ako pree prag svrsishodnosti, snano se rasplamsa i podivlja.
Ukoliko se ispravno ne suspregne, u stanju je spaliti korijen
moralnih vrlina i plemenite ljudske naravi i unititi ljudsku
sreu.
Seksualni nagon, prije ili kasnije, prodrijet e do granice
savjesti. Seksualni podraaji, poput sudara valova s obalom,
zapoet e borbu. Djelovanje ovog nagona je toliko snano da
zasjenjuje sve ostale.
13

Ljubav prema sebi, seksualna pouda, poriv za osvetom, elja


za imetkom i bogatstvom, elja za moi i poloajem, elja za
slobodom, elja za iskazivanjem nezavisnosti i linosti, kao i
ostale tenje moraju biti uravnoteene. Sve ove elje, porivi i
tenje se moraju zadovoljiti s mjerom, daleko od bilo kakva
pretjerivanja. Da bi se uklonio sukob tenji, potrebno je svaku
elju zadovoljiti u mjeri koja ne uzrokuje suzbijanje ostalih
tenji i ne protivi se ovjekovoj srei i spasenju. Da bi mladi
bili svjesni svog unutranjeg stanja i upoznali se sa sukobima
razliitih prohtjeva due, da bi osjetili nunost njihovih
uravnoteenja i tako praktino slijedili odgoj islama, valja ih
upozoriti na odreene opasnosti kojima mogu na ovom putu
biti izloeni. Naravno, i ostali nagoni e kroz poreenja sa
seksualnim nagonom biti rasvijetljeni. Seksualni nagon ili
poriv za zadovoljenje tjelesnog uitka jedan je od najsnanijih
poriva koji je mudrom Boijom odredbom stvoren u ovjeku.
Ukoliko ovaj gorljivi poriv bude na ispravan nain uravnoteen
i ispravnoj mjeri zadovoljen, on e biti izvor najslasnijeg uitka
i uzrok ouvanja ljudske vrste. U suprotnom, ukoliko se sa
svojeglavou uzjoguni i pree granice svrsishodnog, uzrokovat e velike i nenadoknadive tete i izopaenosti i biti izvor
nesree i pada ovjeka.
Ukoliko seksualni nagon bude ogranien i upotrijebljen tamo
gdje mu je mjesto, on nee doi u sukob s ostalim ljudskim
porivima i tenjama. Mladi e zadovoljenjem seksualnog
nagona biti u stanju zadovoljiti i ostale prirodne porive i
iskonske udnje. Meutim, tamo gdje seksualni nagon ne bude
uravnoteen, tamo gdje mladi budu eljeli da slobodno i kako
im je volja zadovoljavaju tu svoju potrebu, tu e se pojaviti
neusklaenost i sukobi izmeu tenji. Imajui u vidu to da su
seksualni nagon i tenja strasti znatno snaniji od drugih tenji,
ova borba e se neminovno okonati pobjedom seksualne
strasti i porazom ostalih prirodnih ljudskih udnji.

14

Ako bi nae due bile sklone samo zemaljskim, materijalnim


vrijednostima, onda ljepota postaje svojevrsni lanac i okov.
Ukoliko postoji samo teite prema duhovnom vidu ljepote,
onda nas ono die ka viim svjetovima. Mnogi ljudi ive tako
da uope nemaju osjeaj za uzvienije vrijednosti i kategorino
su opredijeljeni za gledanje materijalnih ljepota. U takvom je
sluaju ljepota svedena samo na konzumiranje razliitih
prehrambenih proizvoda, unoenje tenosti u organizam, lijepo
oblaenje, spavanje, te eventualno i lijepu funkciju i sl.
Ovakve, nierazredne zemaljske vrijednosti veu nas ne dozvoljavajui nam da se uspinjemo ka viim svjetovima.
Kada bi Boiji Poslanik, a.s., ustajao obavljati noni namaz,
uzimajui abdest upuivao bi pogled u nebesko prostranstvo
uei sljedee ajete: U stvaranju Nebesa i Zemlje i u izmjeni
noi i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one
koji i stojei, i sjedei, i leei Allaha spominju i o stvaranju
Nebesa i Zemlje razmiljaju. Gospodaru na, Ti nisi ovo
uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sauvaj nas patnje u Vatri!10
Poslanik bi gledajui u zvijezde, u te none ukrase neba nad
naim glavama, poticao svoje sljedbenike da i oni gledaju u
zvijezde, drugim rijeima, da i oni gledaju Boije stvaranje, pa
da i oni dou do zakljuka emu sve to slui. U dovi koja se
ui u trenucima svitanja tokom mjeseca Ramazana izmeu
ostalog, Poslanik, a.s., je molio: Boe na, ne lii Tvoje
zaljubljenike Svoje ljepote.
Pogledamo li ovaj svijet realnim oima, vidjet emo da je
svako Boije stvorenje emanacija Boije ljepote. Za produhovljene ljude, arife, cijeli Univerzum i sva stvorenja nisu nita
drugo do ogledala u kojima se oituje lice Boije. Postavili su
Hegelu pitanje: ta je to ljepota? Za neto kaemo da je lijepo,
za neto drugo da je runo. Reci nam ta je lijepo, a ta runo.
10

Ali Imran, 190-192.

15

On im je rekao sljedee: Svaka stvar i svaki predmet to vie


bude ukazivao na onostrane zbilje, tj. to nas bude vie
pribliavao Bogu, on je zahvaljujui tome i ljepi.
Sve stvari stvorene na Ovom svijetu svojom ljepotom polahko
nas vode ka krajnjoj Ljepoti. ovjek treba ljepotu. Da nema
ljepote ovjek uope ne bi ni traio ni stigao do nekog
savrenstva, i svi nauni, tehnoloki i drugi napreci ne bi ni
postojali kada ne bi bilo podsticaja za ljepotom.
Zato je Uzvieni Bog poloio fitret koji tei za ljepotom
zahvaljujui emu ovjek moe da ulae napor i da se trudi u
postizanju svoga savrenstva.
Ono to je svojstveno mladalakom dobu jeste cvjetanje
emocija. U mladosti djeluju osjeaji. Ovo je ujedno i odgovor
na pitanje zato mladi vole muziku. Koliko god porastu i
koliko god emocionalne potrebe ovjeka budu ispunjene na
valjan nain, nivo njegovog saznanja i svijesti poraste za jedan
stepen. Koliko god se pojaaju emocije na valjan nain,
ovjekova dua postaje suptilnija. Koliko se god ovjek umije
zadiviti prirodnim ljepotama, toliko u njemu raste samilost i
emotivni naboj. Suprotno tome kada su emocije na manjem
stepenu opada nivo milosti u drutvu. Ljudi postaju grubi i
netolerantni, govore glasno, viu i ponaaju se primitivno. Oni
nemaju nikakvog osjeaja prema ljepotama izlistale ume,
lijepog pejzaa, vodopada. Jedna od vanih funkcija i uloga
pjesnika i pisaca jeste da do odreene mjere kroz svoje rijei,
stihove, poveaju nivo osjeaja, da nam priblie prirodne
ljepote, pomognu u prevazilaenju problema manjka emocija.
Jedan od razloga zato vjera podstie ovjeka u kretanju ka
ljepoti jeste da bi se ovjekov um usmjerio prema njoj. Uemo
li malo dublje u ovu temu, vjerovatno e nam se nametnuti
pitanje kakve veze ima sa moralom ako sebe uspijemo
usmjeriti da ponemo s veim uivanjem gledati prirodne
ljepote i na taj nain ponemo primjeivati ono to prije nismo.
16

Cilj gledanja ljepota jeste preodgajanje naega morala, kroz


izotravanje suptilnih osjeaja. Svakodnevno iskustvo ivota
govori nam da ljudi koji ne primjeuju i ne ele da primjeuju
ljepote oko sebe, iste nemaju ni u sebi.
asni Kuran u vezi s ovjekovim ivotom openito gledano
navodi tri etape, smatrajui ih neophodnostima u svijetu
stvaranja. Nemogue je da ovjek bude ovjek i da stigne do
svoga cilja, a da na tom putu ne proe kroz ove tri etape. Kada
kaemo tri etape, onda se pod tim podrazumijevaju tri obaveze,
tri razliita toka, tri razliita dogaaja koji se deavaju u ivotu.
U 54. ajetu sure Rum se kae:
Allah je Taj Koji vas iz stanja slabosti stvara. Ovdje se
ukazuje na stanje djetinjstva i nemoi. ...Onda vam, poslije
slabosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi.
On stvara to hoe; On sve zna i svemoan je.
Tri faze spomenute u ajetu ogledaju se kroz djetinjstvo,
mladost i starost. Ukoliko bismo ovjekov ivotni put htjeli
slikovito prikazati, onda ga moemo zamisliti kao stazu koju
planinar mora prei. On kree od podnoja planine, pa sve do
njenoga vrha, da bi se na kraju vratio odakle je i poao.
Osobena stvar u vezi sa planinarevim putovanjem jeste to da je
kada tek poe pun snage jer je odmoran, a to se vie penje i
to ide vie, ima bolji pogled. Kada silazi, sve je umorniji i
mogunosti su sve manje. Mladost je vrijeme kada se ovjek
penje na vrh planine.
Mladalako doba predstavlja vrhunac tjelesne i umne snage.
Druga taka nam ukazuje na to da je mladost karika koja spaja
djetinjstvo i starost. Znai, budunost i prolost. Mlad i
razuman ovjek treba gledati na obje strane, i u prolost gdje
sam bio, ta sam radio, ta sam ostvario u svom ivotu, kao i u
budunost gdje trebam ii i ta me eka. U ovom prikazu
iskustva u prolosti su svjetla budunosti. U suri Ahkaf od 15.
do 20. ajeta na lijep nain nam se oslikava ljudski ivot.
17

U njima se na tako lijep nain prikazuje uloga majke, toliko se


titi njen poloaj, da ovjek osjea prisutnom njenu milost i
naklonost i da bi iz zahvalnosti (ako bi ona bila tu pored njega)
ljubio njene i ruke i noge.
ovjeka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro; majka
njegova s mukom ga nosi i u mukama ga raa, nosi ga i doji
trideset mjeseci. A kad dospije u muevno doba i kad dostigne
etrdeset godina, on rekne: Gospodaru moj, dozvoli mi da Ti
budem zahvalan na blagodati koju si darovao meni i
roditeljima mojim, i pomozi mi da inim dobra djela kojima e
zadovoljan biti, i uini dobrim potomke moje; ja se, zaista,
kajem i odan sam Tebi.
Eto, od takvih emo Mi dobra djela koja su radili primiti, a
preko runih postupaka njihovih prei; od stanovnika Denneta
e oni biti, istinito obeanje koje im je dano emo ispuniti.
A onaj koji roditeljima svojim kae: Ih, to mi prijetite da u
biti oivljen kad su prije mene toliki narodi bili i nestali! a
oni, zazivajui Allaha u pomo, govore: Teko tebi, vjeruj,
Allahova prijetnja e se, doista, obistiniti! On odgovara: To
su izmiljotine naroda drevnih!
A na Dan kad oni koji nisu vjerovali pred vatrom budu
zaustavljeni: Vi ste u svom ivotu na Zemlji sve svoje naslade
iskoristili i u njima uivali, a danas sramnom patnjom bit ete
kanjeni zato to ste se na Zemlji, bez ikakva osnova, oholo
ponaali i to ste raskalaeni bili.
Vidimo u ovih nekoliko ajeta da se mladi openito dijele u
dvije skupine, u dobre i loe. U ajetima se kae Mi smo
savjetovali i ukazali mladom ovjeku da prema svojim roditeljima usmjeri posebnu vrstu dobrote. Kada govori o majci,
Kuran prvo spominje dva razdoblja koja su za majku vrlo
teka i bolna, tj. period trudnoe i period dojenja i brige o
djetetu: ...nosi ga i doji trideset mjeseci. Zato je to reeno?
18

Da bi se istaklo da smo 30 mjeseci bili direktni teret, ili u


njenoj utrobi ili na njenim grudima i rukama. Odemo li negdje
da popijemo kahvu, sjednemo i igramo se olovkom, pa nam
olovka ispadne i neko nam je dohvati, mi emo mu se sto puta
zahvaljivati kao da je uinio neto veliko i vano. Meutim,
kada Kuran kae da smo 30 mjeseci bili u njenom naruju,
koliko se u tom sluaju trebamo zahvaliti svojim majkama?!
Sam poroaj je za majku veoma bolno i teko iskustvo.
Oni od nas koji su dobri i svjesni, kau: Boe, daj mi mo i
priliku da budem zahvalan na blagodatima koje su mi date i na
blagodatima koje su date mojim roditeljima.
Ovaj kur'anski ajet nas ui da koliko god eljeli dobro sebi,
trebamo ga eljeti i svojim roditeljima, jer mi smo rezultat
njihovog truda.
U Kuranu ne moemo nai nijedan primjer da je neki od
poslanika uio dovu, a da u njoj nije spomenuo svoje roditelje.
To je najbolji dokaz i pokazatelj ljudske zahvalnosti. Tano da
me stvorio Bog, ali postoji uzroni lanac, postoje roditelji koji
su zasluni to ja jesam ja. Naalost, nerijetko ujemo mlade
koji kau: Ko ih je molio da me donesu na svijet?! A trebalo
bi da se sukladno logici tog razmiljanja zapitaju: Ko je zvao
tebe da ba ti doe, moda su oni htjeli nekog drugog?
Mladost je za pametnog mladia karika koja povezuje prolost
sa budunou, dok je ista ta mladost za ovjeka koji je ustao
na pogrenu nogu prilika za raskidanje veze izmeu prolosti i
budunosti. Poeljno je da iitamo ovih nekoliko ajeta i
razmislimo o njihovim porukama, jer ukoliko smo muslimani,
to znai da smo prihvatili Kuran kao knjigu svoje upute,
prihvatili smo injenicu da emo na osnovu zakona koji se
nalaze u toj Knjizi na Sudnjem danu biti nagraeni ili kanjeni.
U hadisu se kae: Ne dostoji da se naziva muslimanom onaj
koji dnevno ne proui barem pedeset ajeta.
19

Immo vremena sluati muziku, gledati filmove, dopisivati se;


pa ta bi nam falilo da malo uimo Kuran? Melodinost
kuranskih istina ostavlja neizbrisiv, pozitivan i osvjeavajui
uticaj na ovjekovu duu.
Iz ovih ajeta vidimo da je mladost trenutak postojanja izmeu
dvije nepostojee take: prolosti, tj. djetinjstva kojeg vie
nema, i budunosti, koje takoer nema, koja tek treba doi.
Zapravo, svaki trenutak naeg ivota predstavlja taku izmeu
dva nita, tj. onoga to je prolo i onoga to dolazi. Jedino to
ima jeste ono u emu jesi sada.
Mladost predstavlja jedan od vanih ivotnih kapitala i treba
biti vrlo dobro i promiljeno iskoritena.
Poslanik, s.a.v.a., kae da se na Sudnjem danu ovjek nee
moi pomjeriti prije negoli odgovori na dva pitanja. Prvo
pitanje ticat e se toga u ta je utroio ivot, u ta je potroena
mladost.
Sjetimo se primjera Jusufove ednosti. Kazivanje o Poslaniku
Jusufu a.s., trebalo bi da nam je svima poznato. Kada ga je
Zuljeha poelai zavoditi svi uvjeti su bili ostvareni da poini
nemoralno djelo. tavie, ne da su bili ostvareni svi uvjeti, ve
je bio izloen izboru ukoliko to ne uradi, ii e u zatvor.
Meutim, on u ime Boga, u ime morala, nije postupio onako
kako je od njega traeno.
Meu vrijednosti kojih nismo svjesni sve dok ih ne izgubimo,
su mladost i zdravlje.
Dobro bi bilo da barem jednom mjeseno odemo u bolnicu
posjetiti bolesnike. Ne mora to biti neko poznat, vano je
vidjeti ljude u gipsu, u zavojima, prikljuene na aparate.
Zato?
Zato to se takvo stanje vrlo lahko moe i nama dogoditi.

20

Umjesto to gledamo ko vozi najnoviji automobil, pogledajmo


ko vozi najstariji bicikl, ko ide ulicom a obua mu je dotrajala.
To je vrlo uinkovito za ivotnu ravnoteu, za podeavanje i
balans. Nije loe kada ve govorimo o bolnicama otii do
psihijatrije i vidjeti sve te mlade ljude u ijim glavama struji
praznina. Cijenimo blagodati mladosti.
Cijeniti blagodat znai cijeniti i koristiti je u granicama onih
stvari i okvira zbog kojih je data i zbog kojih postoji. Cijeniti
mladost i cijeniti ivot znai doi do onoga zbog ega smo
stvoreni. Cijeniti mladost znai opet se vratiti na poruke ajeta
sure Ahkaf, gdje se spominje skupina pozitivnih mladih ljudi,
svjesnih vrijednosti djetinjstva, vrijednosti svojih roditelja.
Svjesnih sadanjeg trenutka, svjesnih budunosti, pokornih i
zahvalnih zakonima ovoga vijeta.
Biti svjestan vrijednosti koju mladost nosi ne podrazumijeva
samo znanje, nego je pravo znaenje ove svijesti raditi u skladu
sa tim znanjem. Svaka vrijednost koja postoji u ovom svijetu
isprepletena je sa nedostacima. Ukoliko se negativne stvari i
nedostaci ne uzmu u obzir i ne sagledaju, u tom sluaju
vrijednost se moe pretvoriti u svoju suprotnost.
Kada kaemo mladost i vrijednost, moramo uzeti u obzir i
nedostatke poput toga da mlad ovjek ne moe biti iskusan
poput starog ovjeka, to znai da mladi ne moe sagledati
ivotne situacije na nain kako to mogu njegovi roditelji.
Jedan tinejder ne moe sagledati sve runoe i bedastoe koje
su odrasli ljudi spremni uiniti. Ali to mogu uiniti njegovi
iskusni roditelji. Razlika izmeu mladog i starog ovjeka u
tome je to je star ovjek proao kroz mladost i okusio starost
koja na sebi svojstven nain predstavlja akumulator iskustava.
Meutim, mlad ovjek od tih iskustava ima tek neznatan dio.
Zato je veoma poeljno i korisno da se mlad ovjek, iako je
pun snage i ideja, ipak savjetuje sa roditeljima i starijim, sa
onima koji su iskusniji.
21

22

AIKOVANJE ZABAVLJANJE
A od Njegovih znakova je i ovaj da je on stvorio za vas
partnere od vae vrste, da se smirite uz njih, i stavio je ljubav i
milost izmeu vas. U tome su zaista znakovi za ljude koji
razmiljaju.11
Jedna od prirodnih potreba ovjeka u godinama mladosti i
punoljetstva i tokom cijelog ivota, je interakcija sa suprotnim
spolom. Uzrok toga su drutvene potrebe. Ve smo napomenuli
da nijedan zdrav i normalan ovjek ne moe ivjeti izoliran od
drutva. Relacija sa suprotnim spolom osim to sa sobom nosi
koristi nosi i mogunost opasnosti i tete. Tako, relacija izmeu
djevojke i mladia, podrazumjeva zdravu drutvenu relaciju,
utemeljenu na zrelosti, u kojoj je iskljuena seksualnost,. To
podrazumijeva kontrolu nad svojim ponaanjem i dominaciju
zatienosti. To je relacija izmeu dvije razumne i punoljetne
osobe koje u svom drutvenom ivotu jednostavno moraju
imati kontakte, ali zdrave i moralne prirode, uz uvaavanje
vjerskih i moralnih principa. ovjek za zdrav i sretan ivot ima
potrebu za pozitivnim i konstruktivnim suivotom sa svakom
individuom, bez obzira na spol. Zdrava drutvena relacija meu
ljudima, pa najzad i meu djevojkama i mladiima ili uenicama i uenicima, studentkinjama i studentima biva povodom
kulturnog rasta i napretka te pozitivno djeluje na jaanje
temelja vjere i intelekta kod mladih osoba, a kao takva ona
pozitivno djeluje i utie na rast svih aspekata drutva.Meutim,
ukoliko ove relacije istupe iz kolosjeka preporuenog i pretvore
se u nepoeljno sve to je spomenuto u pozitivnom aspektu bit
e izloeno destrukciji.
ta rei o relaciji izmeu djevojke i mladia gdje se uesnici
nazivaju momak i cura? ta kazati o aikovanju, tj.
zabavljanju?
11

Rum, 21.

23

Dobro znamo ta se pod ovim terminom podrazumjeva.


Relativno prisna i topla veza, koja se esto sakriva od starijih,
odvija se susretima, razmjenom sms poruka, e-mailova itd.
Sama injenica da se ove veze odvijaju pod velom tajne i
daleko od oiju roditelja, ukazuje da ona kao takva nije
prihvaena to je jasno ak i samim uesnicima iste.
Najvei problem i tekoe koje su prisutne u godinama
mladosti predstavljaju lana ljubav (zaljubljenost) i emocije,
koje, kada im se da povoda jednostavno unite ovjeka.
Pogledamo li u nae drutvo, posebno kada je rije o mladom
narataju, ponaanja preko kojih utke prelazimo, dosta nam
puta svjedoe da emo se u veoma bliskoj budunosti susresti s
velikim drutvenim, socijalnim, moralnim i drugim tekoama
koje su proizvod sadanjeg nemara. Karakteristika naeg
vremena mogla bi biti nedostatak discipline, a disciplina je
sredstvo duhovne nadgradnje. Disciplina sagledana u bezbroj
stvari kojih se mora pridravati, od sagledavanja glavnog i
sporednih ivotnih ciljeva, od donoenja odluke za kretanjem,
budnosti, samoprovjeri. Najjaa sila koja ovjeka motivira da
bude discipliniran je ljubav. Ljubav prema sebi, drugima,
Bogu.
Ljubav
Ljubav igra vanu ulogu u ivotu ovjeka. Ona je osnova
ivota u paru, porodinog sistema i odgoja djece. To je ujedno
pouzdana veza koja vezuje ovjeka i njegovog Gospodara, koja
ga potie na pobonost Njemu, na slijeenje Njegovog puta i
pridravanje Njegovih propisa. To je duboka duhovna veza koja
povezuje muslimane sa njihovim Poslanikom, a.s., koja ih potie
na pridravanje Poslanikovog sunneta, slijeenje uputa i zapovijedi i uzimanje za primjer njegovih postupaka u onom to rade.

24

Ljubav se u ivotu ovjeka javlja u razliitim oblicima. ovjek


voli sebe, voli druge, voli svog suprunika i svoju djecu, voli
imetak, voli Allaha i Poslanika itd. Dijete prvo zavoli sebe, pa
majku, potom oca, druge ljude koji ga okruuju, a onda u drugoj fazi
poinje pokazivati i ljubav prema drugom spolu. Kad pone
racionalno razmiljati i razumijevati sutinu vjere i znaenje
boanskog, tad poinje voljeti Uzvienog Allaha i Poslanika, s.a.v.a.
Ljubav se kao to vidimo moe definisati i definisana je na
veoma mnogo naina, no sutina svih po meni ispravnih
definicija je da je ljubav volja da proirimo svoje bie kako
bismo potpomogli sopstveni i tui duhovni razvoj i
sazrijevanje. Kada je neko uspjeno proirio svoje granice,
samim tim prelazi u vie stanje postojanja. Dakle, akt ljubavi
postaje akt samoizgradnje i samosazrijevanja, ak i onda kada
za cilj ima tui razvoj.
Definicija ljubavi, vidimo, ukljuuje i ljubav prema samome
sebi i ljubav prema drugome. Poto sam ja ljudsko bie, voljeti
ljude znai voljeti i sebe. Posvetiti se ljudskoj duhovnoj
nadgradnji znai posvetiti se sopstvenom i tuem razvoju.
Ukoliko ne volimo sebe, nemogue je da volimo druge. Ba
kao to nismo u stanju da svoju djecu nauimo samodisciplini
ukoliko joj se i sami ne podvrgavamo. U sutini nemogue je
zanemariti sopstveni duhovni razvoj u korist tueg.
Ljubav prema samom sebi je u vrstoj vezi s motivima
samoodranja. ovjek voli da ivi i razvija svoje mogunosti,
ostvaruje sam sebe, voli sve to mu donosi dobro, sigurnost i
sreu. On odbija sve ono to mu naruava ivot, razvoj i
samoostvarivanje, sve ono to mu nanosi bol, brigu i tetu.
Kur'an tretira ovu prirodnu ljubav ovjeka prema samom sebi i
njegovu tenju da ide za svim onim to mu koristi i to moe
svrhovito upotrijebiti, da se kloni svega to mu teti i donosi zlo.

25

Ljubav ovjeka prema samom sebi ne bi trebalo da pree


odreene granice. Neophodno je da ona bude jednaka ljubavi
prema drugim ljudima i ljubavi prema dobru za njih.
Ne moemo biti izvor odreene snage ukoliko istu ne
pothranjujemo ne moemo dati ono to ne posjedujemo.
Veoma je vano primiti k znanju injenicu da irenje granica
iziskiva napor. Kada nekoga volimo, naa ljubav postaje
vidljiva i stvarna samo kroz na napor kroz injenicu da smo
spremni za nekoga (ili za sebe) uiniti dodatni korak, prijei
dodatni kilometar. Ljubav nije nenaporna ona je veoma
naporna. Moda bi ovozemaljski primjer o tome kako izgleda
ljubav mogao biti sagledan kroz odnos ovjeka koji voli
cvijee i svoju bau. On voli batovanstvo. Bata mu mnogo
znai. On nalazi da je privlana, uloio je sebe u nju, privren
joj je do te mjere da ak i nedjeljom zbog nje rano ustaje, ne
eli za vikend nigdje otputovati, kako se ne bi udaljio od nje.
Da bi uspjenije gajio cvijee i bunje, on mnogo ui. Saznaje
mnogo o batovanstvu, ubrenju, o zemljitu, saenju i
okopavanju. On odlino poznaje svoju bau njen historijat,
vrste biljaka i cvijea u njoj, njen raspored, probleme pa ak i
budunost. Usprkos tome to je ona vanjska pojava odvojena
od njega, ona ipak ivi u njemu. Znanje o bai i njen znaaj za
njega postali su sastavni dijelovi njegovog bia, historije i
mudrosti. Kroz ljubav ona je na sasvim normalan nain postala
dio njega, poveavajui njegovo bie i pomjerajui granice ega.
Reeno je da je ljubav volja, a zato nije elja?
Zato to se elja po pravilu ne pretae u akciju. A volja, e to je
elja dovoljnog inteziteta da se pretvori u akciju.
Razlika se moe sagledati kroz dvije izjave:
Volio bih veeras ii na plivanje; i
Veeras idem na plivanje.
26

Svako u naoj kulturi donekle eli pruiti ljubav, ali mnogima


to ne polazi za rukom.
elja za pruanjem ljubavi nije isto to i ljubav. Ljubav je ono
to ljubav ini. Ljubav je izraz volje, istovremeno i namjera i
akcija.
Ljubav je sveta stvar.
Od ljubavi zavisi naa vjena srea.
A od Njegovih znakova je i ovaj da je on stvorio za vas
partnere od vae vrste, da se smirite uz njih, i stavio je ljubav i
milost izmeu vas. U tome su zaista znakovi za ljude koji
razmiljaju.
Spolna ljubav
Iako e o ovoj temi biti govora u daljem dijelu knjige ovdje
emo se dotai injenice da je ljubav u naem shvatanju
vezana i za spolni motiv. Ona utjee na trajnost sklada,
harmonije i meusobne podrke suprunika. To je neophodna
stvar za odvijanje porodinog ivota. To vidimo i u prije
navedenom ajetu: Ljudima se ini da je lijepo samo ono za
im ude: ene...
Kur'an ukazuje na spolnu ljubav u govoru Jusufa, a.s., i ene
uglednika: I ene u gradu poee govorkati: 'Upravnikova
ena navraala momka svoga na grijeh, u njega se ludo
zagledala! Mi mislimo da jako grijee'.
'E to vam je onaj zbog koga ste me korile' - ree ona. 'Istina je
da sam ga htjela na grijeh navratiti, ali se on odupro. Ako ne
uini ono to od njega traim, bit e, sigurno, u tamnicu baen
i ponien.' 'Gospodaru moj,' - zavapi on - 'draa mi je tamnica
od ovoga na to me one navraaju. I ako Ti ne odvrati od
mene lukavstva njihova, ja mogu prema njima naklonost
osjetiti i lahkomislen postati.'
27

Islam, naravno, poziva na kontroliranje ove ljubavi i ovladavanje njom, i to njenim ispunjavanjem u propisanim okvirima, a
to je brak. Pored ovih ljubavi tu je, kako sam ve naveo
roditeljska ljubav, ljubav prema Poslaniku, a.s., ljubav prema
Allahu d.., o njima emo detaljnije u nastavku knjige.
Zaljubljenost
Od svih zabluda u vezi s ljubavlju, najjae je vjerovanje da je
zaljubljenost ljubav. Kada se neko zaljubi, iskreno e
osjeati: ja ga (je) volim. Meutim ovdje postoje problemi:

iskustvo zaljubljenosti je specifino erotsko iskustvo


vezano za strast/seks,

zaljubljenost je bez izuzetka privremena.

Nerealnost osjeanja kada je ovjek zaljubljen veoma je bliska


nerealnosti dvogodinjaka koji se osjea kao kralj sa neogranienom moi u porodici i svijetu.
Veoma vano je znati da zaljubljenost nema nikakve veze sa
svjesnim duhovnim razvojem. Jednostavno reeno: Zaljubljivanje je prevara kojom se ejtan slui da bi nam otupio svijest
dovoljno dugo, kako bismo izgubili najdragocjenije vrijeme za
duhovnu, intelektualnu i moralnu izgradnju.
Veza zaljubljenosti, zabavljanja ili aikovanje prije braka
Ukoliko um i razum zauzmu mjesto emocija i osjeaja, oni
mogu zauzdati spolni nagon u osobi i postaviti ga na njegova
prirodno mjesto i za svoje vrijeme. Umjesto ekstremnih opcija,
relacije izmeu mukarca i ene izgraeni su zidovi hidaba,
dostojanstva i ednosti, kako na taj nain ne bi pali u seksulanu
anarhiju kao i da budu zatieni od potencijalnog poklizavanja
u interakciji sa ljudima.
28

Pogled
U asnom Kur'anu daje nam se do znanja da bismo trebali
kontrolirati svoj pogled i kada se doe u situaciju da je on
nepoeljan potrebno ga je oboriti. Reci vjernicima neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to
im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to oni rade.12
U hadisima se objanjava razlog te kontstruktivne instrukcije:
Prvi pogled je za tebe jer je sredstvo spoznaje; dok je drugi
pogled na tvoju tetu.
Oni koji gledaju u tue ene nee biti sigurni od toga da drugi
gledaju njihove ene.
Koliko puta kratki pogledi i brzi uici koji za sobom donose
duga kajanja.
Odjea
Odjea je svojevrsni tit koji uva zdravu drutvenu atmosferu,
da ne bude izazivanja, samopokazivanja, koketiranja. Naravno,
odjea nije neto to se naglaava samo kod ene, ve i
mukarci trebaju voditi rauna o svojoj odjei. Pitanje odjevanja je u naem dananjem vremenu od izuzetne vanosti i
neophodno je da se na svim poljima ulae napor kako bi se na
bolje promijenio trenutni trend (ne)oblaenja koji je prisutan.
Misli i srce
S obzirom da je strast veoma jak nagon, potrebno je voditi
brigu o tome da nam, kada se stupa u kontakt s osobama
suprotnog spola, misli budu iste, nakane budu dostojanstvene i
profesionalne. Naravno, gornji element, tj. odjea ima veoma
uinkovitu ulogu u ovome, jer kada se sakriju take koje
iritiraju strasti, mnogo je lake kontrolirati sebe.
12

En-Nur, 30.

29

Razgovor
Obian razgovor, u kojem nema umiljatog glasa, u kojem nema
namjere da se u istom uiva, nema nikakvog problema.
Djevojkama nije dozvoljeno da svoj glas reguliu na nain da
bude izazovan. U Kur'anu Uzvieni ak Poslanikovim enama
zabranjuje da govore umiljatim glasom drugim ljudima, iz
bojazni da nemoralni i bolesni umovi ne bi pomiljali na loe
stvari.
Ponaanje
Prva korist kod obazrivosti prilikom ponaanja je ouvanje
porodine i drutvene atmosfere, rast vrijednosti ene/djevojke,
procvat talenata i potencijala kod mladih, a najvaniji
pokazatelj toga je psihika higijena koja je najbolji teren za
razvoj drutva u svim aspektima. Kada je Musa, a.s., kako
svjedoi Kur'an, zatekao dvije djevojke kraj izvora kako stoje
po strani a ne privode ivotinje da ih napoje upita ih za razlog.
One rekoe da im je otac star i onemoao, pa sad ekaju da
zavre obani kako bi neometano prile i napojile stoku. Musa
tada stupi u akciju, odvede stoku, napoji je i vrati se. Nakon
toga je legao u hlad i zatraio od Boga pomo jer mu je
potrebna. Iznenada posve stidljivo prie mu jedna od te dvije
djevojke i ree kako ga njen otac zove da ga nagradi za
uinjeno djelo. On odlazi hazreti uajbu, a.s., i objanjava mu
ta se sve dogodilo. On mu ree, nema vie mjesta za strah ti si
se spasio od nasilnika. Jedna od dvije keri ree, uzmi ga da
radi za tebe, jer za takvo to je najbolji neko ko je jak i
povjerljiv. Nekoliko pouka uzimamo iz ovog kazivanja:
1.

Djevojke su kod pojilita stajale postrani, to ukazuje na


stid.

2.

U odgovoru one kau da to ine jer moraju, zato to im je


otac star, to znai u mogunosti bolje je da takve poslove
30

obavljaju mukarci, meutim sami princip prisustva ene u


drutvu i okruenju uz uvanje erijatskih granica nema
prepreke.
3.

Komunikacija Musaa sa djevojkama je sasvim dostojanstvena i u mjeri potrebnog, nakon to im je pomogao,


odmah se vraa na mjesto gdje se odmarao.

4.

Djevojka dolazi kod Musaa, stidno, dostojanstveno i


otmjeno.

5.

U predajama se prenosi da je Musa iako nije znao put, iao


ispred djevojaka do njihove kue kako mu pogled ne bi
padao na njihova tijela pratei ih. Ovo je idealan primjer
dostojanstva i potenja koje treba dominirati izmeu
suprotnih polova.

Islam je iznaao put koji ne ide iz krajnosti u krajnost, (poput


gore navedenih) kako bi sauvao ovjeka, kako individuu tako
i drutvo od posljedica i jednog i drugog puta. Na kraju
porodica je ta koja igra kljunu ulogu u podizanju mladih i
postizanju sree ili nesree. Faktori poput nepismenosti,
nedovoljne obavjetenosti o odgojnim metodama, nepostojanje
odgovarajuih relacija meu roditeljima, sve to i mnogo
drugog mogu biti razlozi za javljanje nezdravih odnosa meu
mladima, na kraju ukoliko se takvo to opetuje i prakticira to
prerasta u obiaj i od takvih se pojedinaca ne moe oekivati
da nakon stupanja u brak prestanu sa onim na to su navikli, ta
dalje slijedi i kako se ovo iri nije potrebno elaborirati.
Porodica je osnovni faktor odgoja ljudi i drutva. kola i
drutvo su plodovi porodice. Ukoliko porodica bude zdrava bit
e zdravi i ispravni i drutvo i kola i univerzitet. Ukoliko
porodina atmosfera ne bude ispunjena Boanskim i ljudskim
vrijednostima zasigurno e i drutvo osjetiti negativne posljedice i bit e poligon raznih poasti, iskvarenosti i razvrata.
31

Vjerske regulative, s obzirom da su ureene mudrou Mudrog


Stvoritelja koji je kreaciju stvorio bez greke i ije nam
posmatranje oduzima dah, su poput materijalnog svijeta
nepogreive i odreene su zbog naih koristi. Evidentno je,
naalost, da meu narodom postoji odreena potreba da neko
glasovito ime svjetski poznatog uenjaka, ili neki poznati medij
kae neto to bi potvrdilo neko vjersko pravilo da bi se isto
prihvatilo bez rezerve. emu ove rijei? U modernom dobu iji
smo mi sudionici postoji uvrijeeni pojam prijatelj i prijateljica. S obzirom da je ovo nekako teko prihvatiti zdravom
razumu ak su i sociolozi i psiholozi vrili ispitivanja da li je
zbilja mogue da mukarci i ene budu samo prijatelji. Ovim se
pozabavio ameriki psiholog Adrian F. Ward u svojoj kolumni
za asopis Scientific American koji, izmeu ostalog, kae da
naa svakodnevna iskustva sugeriraju kako su neromantina
prijateljstva izmeu mukaraca i ena ak i prilino uestala.
Mukarci i ene ive, rade i drue se i, jasno, velika veina njih
nikada ne zavri u romantinoj vezi ili barem u istom krevetu.
Ipak, usprkos ovoj oiglednosti, Ward smatra kako postoji
realna mogunost da je ovo izvanjsko platonsko supostojanje
mukaraca i ena bez ikakvih seksualnih nagona jednih prema
drugima zapravo samo fasada. U praksi, u dubini svakog
muko-enskog odnosa postoji seksualna tenzija koja samo
eka da ispliva na povrinu.Najnovija istraivanja na
podrujima sociologije i psihologije idu u prilog ovoj ideji.
Iako moemo ivjeti u uvjerenju kako smo s odreenom
osobom suprotnog spola samo prijatelji, prilika za romansom
zapravo uvijek stoji negdje u blizini i eka da se ukae u
najnezgodnijem moguem trenutku.
Kako bi ispitali jesu li potpuno platonske muko-enske veze
uope mogue, znanstvenici su su osmislili istraivanje u
kojem je sudjelovalo 88 parova koji su svoj odnos etiketirali
kao strogo prijateljski. Ward posebno pozdravlja pokuaj
32

znanstvenika da konano razrijee ovu vjenu dilemu i


duhovito primjeuje kako su se ovim pitanjem u mnogo vie
navrata bavili holivudski reiseri nego humanistiki znanstvenici. Naravno, meu najvanijim postavkama ovog istraivanja bila je privatnost. Zamislite samo situacije u kojima bi
jedan od prijatelja priznao da ima romantine osjeaje prema
drugom, dok taj drugi vezu uistinu doivljava potpuno platonskom. Ovakve neugodne situacije znanstvenici su pod svaku
cijenu htjeli izbjei. Takoer, kako bi osigurali da e ispitanici
ponuditi iskrene odgovore na njihove upite, znanstvenici su
(osim standardnih protokola vezanih za anonimnost i tajnost
podataka) od ispitanika traili i da se obveu kako meusobno
nee raspravljati ni o jednom dijelu eksperimenta u kojem su
sudjelovali. Nakon to su verbalnim putem potpisali ugovor
o tajnosti, parovi prijatelja su razdvojeni i svakom od njih su
postavljana pitanja vezana za osjeaje prema osobi s kojom su
sudjelovali u eksperimentu.
Na temelju provedenog eksperimenta znanstvenici su zakljuili
kako postoje izraene razlike u tome kako mukarci i ene
doivljavaju prijateljstvo osoba suprotnog spola. Sasvim
oekivano, mukarci su bili mnogo spremniji na romantine
akcije sa svojom prijateljicom nego obrnuto. Procjena
mukih sudionika u eksperimentu koliko su privlani osobi
suprotnog spola nije imala apsolutno nikakve veze s tim kakve
su osjeaje njihove enske prijateljice prema njima imale.
Dapae, procjena privlanosti ovisila je gotovo iskljuivo o
tome kakve su osjeaji ti mukarci imali prema svojim
prijateljicama i to na nain da su, ukoliko su imali odreene
romantine osjeaje, pretpostavljali da su oni obostrani.
Znanstvenici naglaavaju kako su mukarci u ovom sluaju bili
gotovo slijepi i nisu mogli ni priblino objektivno procijeniti
stvarno stanje stvari. S druge strane, ni ene nisu pretjerano
uspjeno procjenjivale stupanj privlanosti sa svojim
33

prijateljem, i to ponajvie zbog toga to openito nisu imale


nikakve osjeaje prema njima i smatrale su da je takav osjeaj
obostran. U konanici, dakle, mukarci su imali tendenciju da
preuveliaju stvarnu privlanost koju prema njima osjea
njihova partnerica u eksperimentu, a ene su, sasvim suprotno,
snano umanjivale stvarni stupanj privlanosti koju prema
njima osjea njihov muki partner. Mukarci su bili mnogo
spremniji na konkretna djelovanja temeljena na njihovoj
procjeni. Znanstvenici napominju kako su i mukarci i ene
iskazivali priblino jednake stupnjeve privlanosti prema
drugim prijateljima koji su bili u romantinoj vezi i onima koji
su slobodni. Pomalo iznenaujue, ali ljubavni status drugih
strana nije imao nikakve veze s injenicom koliko su bili
privlani sudionicima eksperimenta te su u jednakoj mjeri
vrednovali i slobodne i zauzete prijatelje. Ipak, mukarci i ene
razlikovali su se prema stupnju u kojem su slobodne i zauzete
prijatelje i poznanike vidjeli kao potencijalne ljubavne
partnere. Iako su i mukarci i ene izjavljivali kako ih
podjednako privlae i slobodni i zauzeti prijatelji, ene su u
ovom sluaju bile mnogo obazrivije i rjee su izjanjavale kako
bi poduzele konkretne korake da bi ostvarile romantinu vezu s
osobom koja nije slobodna. Ovi rezultati pokazuju da za
razliku od ena mukarci imaju prilinih problema sa shvaanjem i odravanjem potpuno platonskih veza. Takoer, ono to
je posebno zanimljivo u ovoj studiji jest da je ona provedena u
parovima, odnosno da su svakom sudioniku u eksperimentu
postavljana pitanja o jednom konkretnom prijatelju ili prijateljici. Ovo stoga nije puko potvrivanje stereotipa o mukarcima
kao seksualnim predatorima i naivnim enama, ve i direktan
dokaz kako dvoje ljudi moe jedan odnos tumaiti na dijametralno suprotne naine. Mukarci, tvrde znanstvenici, u veini
sluajeva dozvoljavaju mogunost da njihovo prijateljstvo
preraste u neto vie, dok ene imaju sasvim suprotan pogled.
34

Za neutralnog promatraa, ve na prvi pogled, je jasno da


ovoliko razliiti pogledi na potencijalnu romansu u mukoenskim prijateljstvima mogu prouzrokovati neke prilino
ozbiljne komplikacije, a to, ini se, priznaju i osobe koje
njeguju takva prijateljstva. U istraivanju koje je uslijedilo
znanstvenici su od 249 odraslih osoba (od kojih je znatan
postotak bio u braku) traili da odrede pozitivne i negativne
aspekte prijateljstva s nekom konkretnom osobom suprotnog
spola. Varijable povezane s romantinom privlanosti su pet
puta ee navoene kao primjeri negativnih aspekata nego
pozitivnih. Zanimljivo je kako je i u ovom sluaju zabiljeena
razlika izmeu mukaraca i ena. Mukarci su potencijalnu
romantinu vezu mnogo ee navodili kao pozitivan aspekt
muko-enskog prijateljstva, a pogotovo je to bio sluaj sa
starijim mukarcima. Najmlai muki ispitanci su etiri puta
ee od ena potencijalnu romansu oznaavali pozitivnim
aspektom potpuno platonskih veza, dok su stariji mukarci to
inili ak deset puta ee od ena. U konanici, na temelju oba
spomenuta istraivanja, Ward zakljuuje kako mukarci i ene
imaju radikalno razliito razumijevanje termina prijatelji i
ova injenica neizbjeno vodi problemima u mijeanim
prijateljstvima.
Dok su ene, barem ako je suditi po ovim istraivanjima,
prilino iskrene kada prijateljstvo s mukim prijateljem
etiketiraju iskljuivo platonskim, mukarci, ini se, teko mogu
tek tako iskljuiti elju da prijateljstvo preraste u neto vie.
Takoer, iako oba spola smatraju kako je privlanost izmeu
platonskih prijatelja vie negativna nego pozitivna stavka,
manja je ansa da e ovako razmiljati prosjean mukarac
nego prosjena ena.13

13

http://znanost.geek.hr/clanak/muskarci-i-zene-ipak-ne-mogu-biti-samoprijatelji/#ixzz2EruUODCl.

35

Poruka ovog teksta je vie nego evidentna iako sudionici ovog


istraivanja, a ni teksta, nisu u obzir uzimali etike principe,
niti religijske osnove na nain kako ih islam tretira. Meutim,
ta se od destruktivnih elemenata po individuu i drutvo i
moralno i psiholoki i socijalno i kulturoloki krije iza
neispravnih relacija meu osobama tema je za sebe i izlazi iz
okvira ove knjige. Ve smo naveli tri osnovne mogunosti
interakcije meu suprotnim spolovima. Meutim, treba ukazati
na ogranke koji izrastaju iz njih. Nama su trenutno aktuelna
dva ogranka ili stava koji izrastaju iz onog srednjeg a koji
zagovaraju zabavljanje ili izgradnju odnosa meu pripadnicima
suprotnih spolova zbog dva razliita izgovora. O prvom
izgovoru neemo uope raspravljati jer je sam po sebi i
neovjean i neislamski. Rije je o tome da odreene osobe
zagovaraju ovu vrstu veze kao bijeg od braka, u smislu,
zabavljat emo se, ivjet emo ugodan ivot dok to bude ilo,
kada osjetimo da ne ide, svako ide na svoju stranu i trai novog
partnera. Na taj nain sauvani smo od onoga to brak sa
sobom donosi, slobodni smo kao ptice, ne moramo biti
ogranieni. Drugo opravdanje zbog kojeg se zalae za
postojanje interakcije, koja je u naem tradicionalnom miljeu
poznata kao aikovanje i zabavljanje je: Svaka osoba eli
stupiti u brak sa nekim koga poznaje, ije kvalitete i nedostatke
je sagledala na najbolji nain, i bez bojazni pred matiarem
moe kazati ono sudbonosno da. Ako je ve tako, pa najbolje je
da jedan period provedu zajedno, da podjele odreene ivotne
trenutke u okviru neobaveznog kako bi se upoznali i sigurno
uplovili u brane vode.
Ovo idilino objanjenje ne slae se sa islamskim stavom o
interakcijama meu suprotnim spolovima. Kako bi stvar
postala to jasnija navest emo nekoliko argumenata koji na
prost i razumljiv nain ukazuju na slabosti ovog opravdanja.

36

1. U ovakvoj relaciji, neizostavan faktor jesu strasti i


meusobno privlaenje, koji prave velike smetnje da se vidi
realnost. Strast je veoma jaka u svakom ovjeku, ukoliko
izmeu dvije osobe pone varniiti i doe do zaljubljivanja u
tom sluaju stavovi su sljedei: Bez nje(g) ivot nema
smisla, Ubiu se bez tebe... Svi smo uli a neki i osjetili
istinu: Ljubav (strast) je slijepa. Kada strast ustane, razum se
sputa, biva sputan. Interesantno, ba onda kada razum treba
biti voa, kada je potrebna njegova analitika i kritika mo, on
odlazi. Pa kako u zaslijepljen donijeti onaj sud koji mi je
potreban za uplovljavanje u brane vode? Kada je u ovjeku
strast uskovitlana, on tada male stvari vidi velikim a velike
beznaajnim. Ukoliko se o voljenoj osobi kae neto to je
realno ali ne i dopadljivo, ovjek smatra da su se svi urotili
protiv njega. Jednostavno kazano aikovanjem se ne moe stii
do spoznaje budueg branog partnera jer ljubav ini slijepim
a ruku na srce slijepcu neemo dati ak ni da nam izabere
vjenanicu, a kamoli snahu ili zeta. Najzad, sami smo svjedoci
da koliko godina poznajemo odreene ljude pa nas na kraju
iznevjere, i ustanovimo da ih ni za 30 godina nismo upoznali.
Koliko se dogaa da odreeni par aikuje ve 5, 10, pa i 15
godina i nakon godine dana braka oni se razvode. Bilo mi je
interesantno itati da je u jednom europskom gradu zabranjen
jambo plakat na kojoj goliavo ensko tijelo reklamira donji
ve, jer je izazivala veliki broj prometnih udesa.
2. U takvoj relaciji ponaanje je izvjetaeno. Prirodni
poticaj u nama je da kod svih ljudi ostavimo najbolji dojam i
najbolji utisak i sliku o sebi. Kada je tako u svakodnevnici, pa
zamislimo koliko je to prilikom aikovanja. Tada postoji
spremnost da se glumi, najbolji, najmilostiviji, najrazumniji,
najirokogrudiji, tada se bombarduje komplimentima, tada se
za nju/njega ini ono to se ne ini ni za oca ni za majku ni za
sebe.
37

3. Sami prijedlog hajde da furamo pokazatelj je


nepoznavanja islamskog stava o ivotu ili ak neispravnog
vjerovanja. Kada nam neki duebrinik prie i sasvim zabrinuto nam predloi da skupa hodamo ivotnim stazama, (ali bez
obaveze) kako bismo lake podnosili ivotne tegobe i doli do
svrhe ivota, i kako bismo na taj nain sauvali svoj din i
obraz, najbolje se upitati a ta je to moja svrha ivota, i ko je taj
koji mi u tome najbolje moe pomoi?
Svrha moga ivota je rast i savrenstvo putem robovanja Bogu.
Pa kako da postignem svrhu na neodobren nain?
S druge strane, budui suprunik to ima bolje ispravnije i
vre uvjerenje to e skupa s njom ivot biti bolji, mirniji,
svsrishodniji, ugodniji. Ali, moda on (s obzirom da su mladii
ti koji preteno izlaze s ovakvim prijedlogom) ima iskrene
namjere, kako znati? Kada, mladi, ak i sa namjerom sklapanja braka predloi vezu aikovanja u smislu hajde da jedno
vrijeme budemo momak i djevojka to je pokazatelj slabosti
vjerovanja, to znai da mladi ne vjeruje u pokuenost takve
relacije, ne vjeruje kako igra u korist ejtana. Ne vjeruje kako
je Iblis obeao da je sa dvoje on trei, nije svjestan kakvi sve
izazovi, kakve sve prilike za moralni pad nudi atmosfera
postajanja prisnim dvije osobe u kojima je strast na vrhuncu.
4. Osjeaj prevarenosti. Svaki ovjek, pa i onaj koji je
poinio dosta nemoralnih aktivnosti u ovoj oblasti elio bi da
mu brani drug bude poten, bez iskustva, nevin i fiziki i
psihiki. Niko ne moe tolerirati da mu brani drug baca
poglede za prolaznicima, za tuim licima i tijelima. Nikom nije
svejedno kada vidi da njegov brani drug izdano i prisno
sarauje sa suprotnim spolom, posebno ako je naglasak na
fizikom izgledu i tome slino. Svi bi da mu mati, sestra, otac,
brat budu poteni, sauvani i da njihovi brani drugovi budu
poteni i sauvani, ali ta ti svi u svojim glavama misle o
drugim svima? Da li je djevojka s kojom bi ti rado furao,
38

babina i majkina miljenica? Da li ona pripada njima ili tebi? Da


li si pomislio da ode direktno na babina vrata pokuca i od
njega trai izun na par razgovora jer ti se njegova ki svidjela i
palo ti je napamet da bi ti mogla biti supruga? Ako ti je to ak
palo napamet, a nije, da li ti je palo na pamet da ona pripada
prvenstveno Allahu, Njegov je rob, On ju je stvorio? ta s tim
amanetom? Da li Bog dozvoljava da s tom djevojkom jedno
vrijeme ivi slobodno, u smijehu, igri zabavi, putovanjima...
5. Pripremanje pogodnog terena za grijeh i javljanje
ejtanskih insinuacija. Bez obzira to prvotna namjera stvarno
moe biti iskrena i bez loih nakana, ali kada ist ovjek krene
blatnjavim putem, najmanje to je za oekivati da mu cipele
budu blatnjave. ejtan je opasan neprijatelj. Kao prvo totalno
nas mrzi. Drugo poznaje sve nae slabosti. I tree, kako bi to
narod rekao, nit ore nit kopa, tj. u stalnoj je pripravnosti i
vrijeba. A obeao je da je on trei na mjestu gdje se nau dva
pripadnika suprotnih spolova koji nisu bliski rod. Naravno on
to ini blago, lagano, neprimjetno. U poetku samo posmatra i
slua prie o vjeri, o ideologiji, o koli i namjerama.
O ivotnim eljama i tenjama. Zbijaju se ale, smiju se od
srca, zastor stida se polahko sputa. Kada se dvoje naviknu na
priu, na prisustvo drugog, on unosi hrabrost, vrijeme je na
poziv na kafu, aj, kola. Postaju jo prisniji. Izlaze skupa.
Odlaze u kino. Sluajno se sudare i vide nije im mrsko.
Sluajno se dodirnu rukama i osjete leptire u trbuhu. ejtan
doliva dozu hrabrosti i jedno od njih uzima drugog za ruku...
Nakon par mjeseci ona je trudna, a on se izgubio iz njenog
sruenog ivota. Da, sjetimo se na poetku nijedno nije imalo
lou namjeru. Oboje bijahu isti, iskreni, bezazleni, nevini.
Moemo spomenuti ono pravilo da je put do Dehennema
poploan dobrim namjerama, a razlog tome je injenica da iza
tih dobrih namjera ne postoji znanje i prihvatanje Boije
odredbe i Njegovih pravila.
39

6. Nepovoljan ishod. Hazreti Husejn divno savjetuje: Ko


pokua neto postii putem ogluivanja o Boiju volju, izgubit
e ono emu se nada i prije e stii do onog od ega strahuje.
Slino je i kod odbijanja mladih da u brane vode uplove na
tradicionalni, vjerski nain. To iz bojazni kako e stupiti u brak
s nekim koga jo ne poznaju, koga ne vole. I s nadom kako e
novi metod donijeti bolje rezultate, meutim, onog emu se
nada u takvom sluaju nee biti a ono od ega strahuje e da
mu se obije o glavu. Jusufova braa htjedoe postati oevi
miljenici na nain koji Bogu nije mio, pa su postigli suprotne
rezultate od svojih oekivanja.
7. tete u obrazovanju. Psiholoko je pravilo da e ovjek
vie panje posvetiti onome do ega mu je vie stalo. U doba
kada uenik treba maltene svu svoju panju usredsrediti na
sticanje znanja, on je usredsreuje na voljenu osobu. Koliko
puta smo svjedoili pad uenika kojima su se svi zaklinjali i od
kojih su oekivali nebeska postignua. Zbog ega? Najvie
zbog ovog problema, zaljubljenosti u pogreno vrijeme.
8. tete na radnom mjestu. Koliko esto se zna dogoditi da
mlada osoba koja je uz veliki napor uspjela nai radno mjesto,
zbog zaljubljenosti, polako poputa u ozbiljnosti i
odgovornosti, dok na kraju ne ostane bez posla, a onda esto i
bez voljene osobe, a zatim se dugo kaje kada god pomisli gdje
bi danas bio da je bio ozbiljniji i odgovorniji.
9. Materijalne tete. Mladi se mora dokazati, mora biti
kavaljer, mora kupiti, mora platiti raun, ultra dopunu, mobilni,
tanu, tene, haljinu, veeru... Mora biti na nivou i sam, oblaiti
markiranu robu... Sve to je samo po sebi teko, a tek kako je
teko kada se zavisi od babinog depa, kada se ne radi... kada
umjesto da se tedi, a ono se rasipa iz niega. Pored materijalne
tete ovjek ima jednu posebnu vrstu psiholokog pritiska,
kako uiniti nemogue.
40

10. Psiholoki pritisak porodine svae kraa!!! Momak


je obino pod psiholokim pritiskom. On je zatitnik, on
obezbjeuje. Ali odakle. Potranja od roditelja je sve vea, a
oni ili ne daju ili pitaju ta e mu novac. On nee rei istinu a
naravno sebe ne moe dovoditi u situaciju da se ponizi traei,
pa se poinje svaati, vrijeati, ucjenjivati... Nije najzad sve ni
u novcu, potreban je i automobil...
11. Upropatavanje talenata i potencijala. Mladost je vrijeme kada potencijali bivaju dovoeni do procvata. Uvjet za to
je kontinuirani napor. Svaki unutarnji nemir, negativno utie na
ovaj proces i odlae oekivani procvat. Da bi se amac kretao
morem, potrebno je mirno more. Kada je mirno, plovidba je
mogua. Kada se more uznemiri, ustalasa, tada i veliki brodovi
s tekoom plove, a kamo li amci, oni esto bivaju izgubljeni
u takvoj situaciji. Nemir koji se stvara u mladim psihama onih
koji se nalaze u fazi aikovanja, potapa i odvodi u nepoznate
smjerove ovjekove talente i potencijale. Mnogi koji su mogli
postati vrsni naunici, umjetnici, sportisti, politiari ostali su
utopljeni u masi jer nisu potovali mirno more.
12. Prljanje grijehom i upropatavanje duhovnih potencijala. Iako su neke od potreba jednake i kod mukarca i kod
ene, ipak, njih dvoje stvoreni su sa odreenim razlikama u
intezitetima potreba koje imaju. Kod ene su istaknutije
emocionalne potrebe i dominiraju nad sexualnim, dok je kod
mukarca stanje obrnuto. Prilikom aikovanja zadovoljava se
emocionalna potreba koje je bila rasplamsana, meutim,
istovremeno dolazi do poticanja sexualne potrebe koja se
razgovorom ne moe utaiti. Veu potrebu i jau inicijativu da
se ista zadovolji vodi mladi. Ukoliko djevojka ne popusti
njegovom umoljavanju, i ukoliko je ne napastvuje ili je varkom
ne udobrovolji, on e taj plamen pokuati ugasiti na drugi
nain. Jedan od naina kome mladi pribjegava je samozadovoljavanje, koje se esto pretvara u naviku, koja osim toga
41

to je vjerski nedozvoljena, uzrokuje skrivene i vidljive bolesti


koje se preteno javljaju u mladosti. Rastrojenost, gubljenje
miine mase, tjelesna slabost, slabljenje vida i naravno velike
potekoe kasnije u branom intimnom ivotu, jer on je
navikao zadovoljavati se na jedan, grubi i brzi nain, a sada je
pred njim neko koga on osim sebe mora zadovoljiti, a to ba i
ne ide s njegovom navikom. ednost je jedna od velikih
duhovnih potencijala, koja spada u prioritete ejtanovih napora
da bude unitena.
13. Upropatavanje mladosti i vremena. Mladost je period
kada je snaga i polet na maximalnom podioku. U ovoj vezi
mlada osoba umjesto da se tom snagom i poletom koristi na
najbolji mogui nain, on je koristi tek na neznatan nain to je
katastrofalno i za trenutak i za budunost. I kada su skupa i
kada su razdvojeni njihovo je vrijeme uzaludno utroeno. Kada
su skupa uglavnom su oputeni, zabavljaju se, ale se, ubijaju
vrijeme, a kada su razdvojeni razmiljaju jedno o drugom.
14. Djevojka e biti pod sumnjom, imat e problema s
udajom. Djevojka koja je u vezi ostala potena ali hodala je
s mladiem koji se voli hvaliti, pa i lano, dovodi se u situaciju
da kasnije ima problema kada se bude htjela udati, jer
upamena je kao rtva dotinog frajera. Njegovu izjavu je
teko pobiti, posebno u okruenju u kojem tome i same
djevojke pripomau svojim ponaanjem i postupcima. I najzad
ako mladi i djevojka imaju stvarno iskrene namjere, zato bi
ih svojim ponaanjem potopili i u oima drugih ispali nepoteni
i nemoralni. Rjeenje nije kazati: ma ta me briga o tome ta
drugi misle. Takve se stvari ne zaboravljaju i mogu upropastiti
idealne ivotne prilike.
15. Gubitak volje za enidbom kod mladia i starenje
djevojaka. Na ovaj nain mladii utoljuju svoje emocionalne i
tjelesne potrebe. Mijenjaju djevojke, zabavno im je, kada mu
jedna dosadi trai novu rtvu. Na taj nain izbjegava
42

odgovornosti koje sa sobom nosi brana obaveza. Polahko


osjea da je taj nain ivota za njega kao stvoren. Kako postaje
stariji to postaje izbirljiviji. U meuvremenu djevojkama istie
vrijeme, godine prolaze, one postaju starije. Kako bi tome stale
na kraj, ulaze iz veze u vezu s nadom da ulove svoga budueg
mua, pristaju na sve da bi ga udobrovoljile. Ali kada ve ima
sve zato bi to izgubio, zato bi neto to je lahko i slatko
mijenjao za neto to je teko i ne uvijek slatko. Na taj nain
ona radi protiv svojih linih interesa.
Dotakli smo se samo blaih oblika problema i devijacija koje
prate vezu kojom Uzvieni Allah nije zadovoljan. Bilo nam je
neukusno i runo unositi ta se sve krije iza nevine maske
zabavljanja. Kako ne bismo previdjeli i tu mogunost ovu stvar
emo prepustiti naunim istraivanjima koja su dovela do
zakljuka da tinejderi koji su rtve nasilja u vezama esto
bivaju rtve i kasnije. Svjedoci smo da su tinejderi iz godine u
godinu iz generacije u generaciju sve nasilniji i skloniji su
posesivnom ponaanju. U jednom teksu o ovoj temi se kae:
Veze su za tinejdere mnogo vie od pukog pronalaenja
djevojke ili momka. To je dio adolescentskog razvoja. Iako bi
to trebalo biti najljepe doba, istraivanja ukazuju na to kako se
tinejderi odluuju ostati i u nasilnim vezama, to itekako
utjee na njihov razvoj i budue veze. Prema podacima Centra
za kontrolu bolesti 9,4% tinejdera koji su anketirani su bili
rtve pishikog nasilja u romantinoj vezi tokom prolih 12
mjeseci. U ovo je ukljueno i fiziko nasilje poput amaranja,
udaranja i namjernog povreivanja. Pronaen je dokaz da
adolescenti koji iskuse nasilje u ranim vezama postaju ranjivije
kategorije s velikom vjerovatnoom da e biti zlostavljani
ponovo. Prema studiji koja je objavljena u urnalu Pediatrics,
tinejderi koji budu rtve nasilnog partnera u periodu od 12 do
18 godine imaju tri puta vee anse da budu rtve nasilja i u
vezama kada odrastu.
43

Istraivai sa Cornell univerziteta ispitali su blizu 6.000 djece


od 12 do 18 godina, koji su u heteroseksualnim vezama, o
nasilju u vezama. U anketama su odgovarali na pitanja da li ih
partner vrijea u javnosti, da li ih je gurao, oamario ili neto
bacio na njih. Pet godina kasnije ponovo je ispitana ista grupa.
Pitanja su bila o suicidalnim mislima, seksualno rizinom
ponaanju, depresiji, puenju i koritenju droge te o tome da li
su bili rtve nasilja u vezama tokom prethodnih pet godina.
Istraivai su otrkili kako je 30 posto ispitanika bilo rtva
nasilja u vezama. Oni koji su bili rtve u tinejderskim danima
u veini sluajeva su ponovo bili rtve.
Kada rano zabavljanje pone nezdravo, to moe utjecati
negativno na pogled tinejdera o tome kakva bi zdrava veza
trebala biti, rekao je voa studije Deinera Exner-Cortens.
Djevojice koje su bile rtve nasilnog partnera imaju vei rizik
da ponu piti, puiti ili imaju suicidalne misli kao starije osobe.
Djeaci koji su bili u takvim vezama ee koriste marihuanu,
imaju suicidalne misli i asocijalno ponaanje.
Nezdrave veze su povezane sa loim zdravljem i psihikim
stanjem. To je javni problem koji treba rjeavati putem
obrazovanja i intervencija, rekao je Exner-Cortens i dodao
kako tinejderi ostaju u takvim vezama najee zbog manje
razvijenog upravljanja stres-vjetinama.14
Ovaj tekst je alostan sa razliitih aspekata. Osnovni je
sagledan u tome da je ovo istraivanje uraeno radi samoga
sebe. No to nije na problem, ve na je problem to se ovakav
trend ulaska u predbrane veze polahko ali sigurno uvlai u
nae drutvo i poinje razjedati jedinke koje e graditi nae
drutvo u budunosti ne stane li se na kraj. Rjeenje, daje Bog,
ako Ga elimo sluati zarad vlastitoga dobra.
14

http://www.klix.ba/lifestyle/vezeiseks/tinejdzeri-koji-su-zrtve-nasilja-uvezama-cesto-bivaju-zrtve-i-kasnije/121212006.

44

16. Lana ljubav poprima oblik prijetnji i osvete. Kada


jednom od njih dvoje dosadi i on/a izie sa svojim stavom, da
to to rade je pogreno, da njihova veza niemu ne vodi, da
jednostavno nisu jedno za drugo, da on/a eli da se uda/oeni
za nekog drugog. Automatski u veini takvih sluajeva ta se
neviena ljubav pretvara u srdbu. Nakon neuspjelog
navaljivanja i uvjeravanja kako trebaju sebi dati jo malo
vremena, esto dolazi do prijetnji.
Upropastit u te, tvoje u e-mailove staviti na fb, nae u fotke
i klipove izbaciti na YouTube. ivot u ti zagorati. Ako nee
biti moja nee biti niija. Ubit u te! Unakazit u te!
Sve to, nakon tolike ljubavi?! Kada je ovjeku do nekoga stalo,
tj. kada nekoga voli, on mu eli svaku sreu, bez obzira u
paketu sa sobom ili bez sebe. Ali stvar je u tome kako smo ve
rekli, sve je bila gluma, prioretet je bio u posesivnosti,
egoizmu, linim koristima.
Moemo sasvim komotno zakljuiti da zabavljanje prije braka
ni racionalno, ni emocionalno, ni nauno, ni drutveno, ni
moralno, vjerski nema opravdanje.
Ovakvo aikovanje predstavlja sunovrat mladih bia u ambis
izgubljenosti. Aikovanje predstavlja bacanje u propast,
unitavanje mladosti, te najbolje prilike koju ovjek u svom
ivotu uope moe imati i ima.
Mi koji smo odrasli, koji imamo dovoljno iskustva i znamo
kakve sve posljedice po nau djecu ima ovaj katastrofalni
obiaj, duni smo, na pametan nain, dati djeci do znanja,
opismeniti ih, otvoriti im oi, pruiti im racionalne i praktine
dokaze i na taj ih nain izbaviti iz ejtanske stupice.
Mogao bih istai jednu natuknicu ili light motiv zdrava
porodica = zdravo drutvo / ta je suprotno tome: ako smo
ve nezadovoljni onim to se deava u drutvu, posebno sa
45

onim to ine naa djeca, a posebno sa onim to ine


srednjekolci, ko bi u tom sluaju trebao biti prva adresa na
koju bismo se obratili? Naravno porodica ili preciznije reeno
roditelji.
Vidite, projekt koji naa djeca u ivotu praktino provode,
dovest e do rezultata samo i samo onda kada i roditelji ukljue
sebe u nj, i to praktino, a ne samo na ravni moralne podrke.
Ono to tinejderi ele postii svojim neodobrenim relacijama
je uivanje neeg to dolazi tek na kraju. Relacija meu njima
koja je dozvoljena je zapravo treniranje i vjebanje drutvenih
umijea, razbijanje okova, ostvarenje svoje linosti kroz
komunikaciju s jednakim lanovima drutva. Sve ovo
navedeno naravno je idealno, meutim u drutvu u kojem su
taktiki presjeene karike sa svim tradicionalno-duhovnomoralnim vrijednostima, takvog ega nema, takvo to je
izbrisano sa spiska univerzalnih vrijednosti. Drutvo je
pokleklo, kao da eli tu bitku izgubiti.
Rat, tj. oruani sukob, smo stoiki podnijeli i iznijeli ga na
svojim pleima. Vjerovatno se svi sjeamo da je koliko toliko
stid, moral, ednost i ostale vrijednosti iz ove ravni u vremenu
prije rata bio ouvaniji nego li sada, nakon toga to smo
ouvali svoju fiziku egzistenciju.
Trenutno je na sceni drugi rat, rat brisanja jedne kulture, jedne
povijesti, jedne tradicije; i njega polahko ali sigurno gubimo.
Sjetimo se asnog Poslanika, s.a.v.a., koji je svojim ashabima
koji su se vratili iz tekog okraja, kao pobjednici rekao:
Vraate se iz malog u veliki dihad.
Pogledajte samo nau mlade. Pogledajte u njihove prioritete.
Koliko ih nalazite da su okusili pravu slast ovjenosti, morala,
kulture, nacionalne pripadnosti, identiteta?
Koliko njih uope za to mari? Ko je krivac takvoj beznadenoj
situaciji?
46

Ukoliko veza ne okona brakom


Predbrane veze imaju jednu od dvije sudbine: Ili okonaju
brakom ili ne. A oba ova stanja koja su rezultat predbrane
veze imaju zauujue negativne efekte. Prvo emo ukazati na
posljedice u sluaju da ova veza ne rezultira brakom. Ovih
sluajeva ima veoma mnogo. U prethodnom tekstu sam naveo
jednu statistiku u kojoj se kae da oko 85% mladia ne stupa u
brak sa djevojkom s kojom imaju ostvarenu ljubavnu vezu.
Razlozi raspadanja ili neslavnog zavretka ove veze ima vie,
poput:
a) Ponekad, nakon odreenog vremena koje provedu jedno s
drugim, shvate da nisu jedno za drugo, i da nema govora o
braku. Mada se rijetko dogaa da oboje dou do ovog
rezultata. ee se desi da jedna strana to uoi, a druga pak
insistira da su stvoreni jedno za drugo i navaljuje na brak.
b) Nekada, pak, jedno od njih posee za sredstvom, obino za
laima, kako bi se izvukao iz veze. Naprimjer kae, kako je
odluio oeniti se s drugom, ili da voli drugu osobu ili pak
da se roditelji strogo protive ovoj vezi, tako da od braka
nema nita i najbolje je da raskinemo dok je jo vrijeme.
c) Nekada jedna strana uoava da joj je partner svo vrijeme
lagao, i da uope u vezu nije uao sa iskrenim namjerama
niti je razmiljao o braku, a ljubav je iskazivao samo zbog
interesa i zloupotrebe, a istovremeno je imao veze sa
jednom ili vie osoba.
Ovo je bilo samo nekoliko primjera, naravno da opcija i
mogunosti ima znatno vie. Vano je to da u svim tim
prilikama, veza ne urodi brakom.
1. Veliki emocionalni udarci. Obje strane prekidanjem
doivljavaju i trpe veliki emocionalni udarac. Mladi i djevojka
nisu od kamena, pa da preko toga preu kao da se nita nije
dogodilo, u smislu bili smo skupa jedno vrijeme a sada vie
47

nismo, i to je to, svak ide svojim putem, svak za svojom


sudbinom. Desi se da kod nekih odreenih tipova ovo ostavi
malo jai trag i posljedicu.
2. Depresija, drogiranje, suicidno ponaanje, sexualni
poremeaji. Meu prvim tragovima koji se javljaju nakon
prekidanja veze, jesu razliiti oblici depresije i melanholinosti, od blagih do jakih oblika. Iznenada se gubi volja za bilo
kakvim drutvenim kontaktima, osoba se povlai u sebe,
potitena je i najbolje mjesto vidi u svom krevetu, sve je
isprazno i besmisleno. Iako u veini sluajeva spomenuto
stanje ne traje dugo, meutim, postoje ekstremni oblici ovih
stanja, gdje osoba mjesecima pa ak i godinama mora ii na
razne terapije i uzimati lijekove.
Sljedea stvar koja se moe dogoditi a ea je kod mladia,
koji usljed emocionalnog udarca, postaju skloni za opijatima,
pa ak i za drogom. Ukoliko osobe koje su im bliske nisu u
toku dogaanja, i ne znaju ta je povod takvom ponaanju,
lahko se desi da mlada dua iz jedne rupe upadne u duboki
bunar. Mogunost je tim vea ukoliko ima prijatelje sklone
ovoj praksi a koje, zbog potpune nesvjesti i o sebi o drugima,
e mu predloiti da za umirenje uzme neto poput alkohola,
droge, tableta...
Svakako ovdje nije rije o zastraivanjima neim to ne postoji
i to nikoga od nas ne moe pogoditi. Najzad, veliki procenat
ovisnika, nije poeo sa drogom i nije poeo zarad droge, svi
imaju valjan razlog, zbog kojeg se naravno kaju i nije im na
kraj pameti bilo da uine takvu glupost protiv sebe.
Sljedea stvar je ekstremne naravi, nije tako esta, ali deava
se, i vie joj pribjegavaju djevojke. Rije je o suicidu.
Odreene osobe do te mjere budu uzdrmane, do te mjere
izgube nadu i volju za ivot da jedini spas vide u tome da se
spasu svih nevolja. Posebno ukoliko je rije o nekome kome se
48

ve deavalo da dobije korpu. Tako da mlada, vrijedna,


talentirana osoba, koja je mogla imati divnu budunost, okona
na veoma alostan nain.
Ovaj oblik ekstremnog ponaanja kod mladia ima drugaije
ispoljavanje. Oni koji su stekli dojam da su ponieni, i da se
nije desilo ono to su eljeli ili zasluili, okreu plou,
mijenjaju svoju narav i poinju da se svete kako bi se podigli iz
blata u koje su baeni. Oblici osvete su razliiti. Uglavnom
kod njih se raa mrnja prema suprotnom spolu, nikoga ne
tede i ne ustruavaju se ni od psihikih ni od sexualnih
zlostavljanja. On zbog jedne osobe ine osvetu svima. Kod
djevojaka osvjetoljubivost ima drugaiji oblik manifestiranja.
To je sagledano u razmetanju i osvjetljavanju obraza, ona to
ini iz velikog gnijeva koji se iskupio u njenoj dui a ne zbog
slasti ili strasti, nudei se na taj nain svakom pokvarenjaku i
beskimenjaku koji rado koriste to stanje njene rastrojenosti
kako bi postigli svoje niske ciljeve. Njen cilj je osvetiti se
svome deku, eli mu pokazati koliko je ona vrijedna i kako se
otimaju oko nje.
3. Gubljenje dobrih prilika za sklapanje braka. Od trenutka
kada uspostave vezu pa dok god su u njoj, mogue je da obje
strane naiu na veoma dobre prilike za stupanje u brak, preko
kojih lahko prelaze, jer su u zabludi da e ubrzo stati pred
matiara, jer stvoreni su jedno za drugo, i ne mogu ivjeti
jedno bez drugog.
4. Poreenje sa suprugom. Djevojka koja je imala dvogodinju vezu, pa raskinula, a zatim se nakon godine dana udaje. S
obzirom na slatke trenutke koje je provela sa dekom, na
razoarenje i na ishitreno stupanje u brak, ona e zapoeti
naivnu i nimalo bezopasnu psiholoku igru. Svaka i najmanja
greka njenog mua podsjeat e je na savrenost mladia s
kojim veza nije uspjela. Pazite, mladia, koji je zarad toga da
veza to due traje ustrajno i kontinuirano iskazivao svoju
49

ljubav: Ti si mi sve! Samo tebe volim! Za tebe ivim! i sl..


Takoer e se sjeati raskalaenog naina troenja na nju
(naravno ne svog novca, ve novca svojih roditelja, koje nije
on zaradio koji ne mora ni brinuti o porodici i ivotu) zato je
on uvijek bio kavaljer, astio, plaao, kupovao poklone,
odvodio na izlete. Dok je mu ba dosadan, s obzirom da mora
voditi brigu o domainstvu i dobro iskalkulisati trokove,
potronja je pod kontrolom, posebno ako su prihodi nii.
Naalost, dojueranja princeza zbog koje je neko bio
spreman skidati zvijezde s neba, iako udata ena, ne preza od
neloginih poreenja: Boe, Boe, kakve sam tada poklone
dobijala, a vidi ovog ta mi donosi, sramota! Kako me je samo
on volio, koliko mi je to govorio, a ovom je teko pozdraviti
se!
Prva posljedica ovakvog neumjesnog i prije svega glupog
poreenja je zahlaenje odnosa. Odnos sa stvarnim muem u
stvarnom ivotu je hladan, a sebe podgrijava odravajui dobre
odnose sa svojim bivim dekom, naravno u mati. Korak po
korak ovo stanje odvodi i do razvoda, a do tada ivot se ispuni
veoma neugodnim dogaajima izmeu mua i ene. Jo gora
od ove opcije je ejtanov korak na veem nivou na kojem
predlae eni da potrai svoga biveg deka, isto da vidi da li
se i on oenio. Nakon prvog kontakta ide se korak dalje, hajde
da se nekad izie s njim da se smiri i utjei. to su oni vie u
kontaktu to se brak sigurnije raspada. Ista pria mogua je i od
strane mua nezadovoljnog brakom. I on poredi svoju suprugu
sa bivom djevojkom, s kojom ma koliko vremena da je proveo
naravno da nije mogao zapaziti mnoge nedostatke tako da jo
uvijek o njoj ili njima ima pozitivnu sliku, zato poredi i
ponaanje i moral pa ak i fiziki izgled svoje ene.
Naprimjer, supruga prilikom obavljanja kunih obaveza, poput
pospremanja i kuhanja ne moe biti naminkana i dotjerana, ali
djevojka prilikom svakog susreta je bila i naminkana i dotjera50

na, i eto razloga da joj to nabija na nos, ili ak ako i ne izrekne


svoj stav o tome ali on e se poeti hladiti od ene.
Dakle, uvijek imati na umu da je jedan od razarajuih otrova
za brak koji ne smije biti konzumiran poreenje. Prva stvar
koju poreenje sa sobom donosi je zahlaenje odnosa meu
suprunicima.
5. Emocionalni slom. Mladi koji je jedno vrijeme, naprimjer,
est mjeseci hodao s djevojkom, zatim s drugom godinu dana,
da bi na kraju naao treu djevojku s kojom je uplovio u brane
vode. On je u prethodnim vezama koristio sav svoj potencijal i
sposobnosti da bi te veze sauvao, zato je on trenutno doivio
emocionalni slom, tj. banrkotirao je. Toliko je izraavao svoju
ljubav, slao pisma, e-mailove, sms poruke, i u etiri oka i
telefonom je izraavao svoju veliku ljubav, i koliko god je
mogao iskazivao je njenost svojoj predivnoj i voljenoj
djevojci. Do te mjere se rasipao svojim emocionalnim
kapitalom rasipajui ga pred noge ove i one, da sada kada je u
braku, nema ni prebijene emocije koju bi uputio svome
branom saputniku. On je poput ovjeka koji je imao kapital
namjenjen za vanu trgovinu (s neogranienim rokom trajanja,
ne na godinu ili dvije) ali ga je prije toga ugovora istroio da bi
ostao vorc, a trgovina je tu. U takvim okolnostima on uope
ne uiva u iskazivanju ljubavi. ak i ukoliko bude pokazivao
znakove ljubavi, to ini jer je to racionalna potreba, a srce ve
je otupjelo od prethodnih zaljubljivanja u koje je upadalo. Ista
stvar vai i za djevojku. Zamislimo kakav odnos i s koliko
kapitala bi njih dvoje uli u zajedniki ivot da su svoj
emocionalni kapital sauvali za pravu trgovinu a ne za troenje
u zabavnom parku i cirkusu. Zar ne bi bio ispunjen slau?
Djevojke i mladii koji nisu iskusili odnos prije stupanja u brak
nakon sklapanja braka njihova veza je ispunjena slau,
privlanou... Kada takva osoba po prvi put uzme ruku svoga
branog druga, srce joj ustrepta od uzbuenja, ljubav dolazi do
51

take vrijenja, ruku joj obuzima nevino drhtanje, veoma slatko


drhtanje. Meutim, oni koji ve imaju iskustva u ovim
odnosima, kakvo oni uzbuenje mogu osjetiti i kakvu ljubav
doivjeti u ovim trenucima? Za osobu koja ranije nije bila
zaljubljena i nije provodila vrijeme sa tom osobom, koliki je
samo uitak koraati skupa sa svojim branim drugom.
Meutim, neko ko je to ve inio, danima, sedmicama,
mjesecima, godinama, kakav uitak moe oekivati od rutinske
radnje?
Zato dragi mladiu i djevojko, dobro razmislite prije nego li
utroite svoj emocionalni kapital, prije nego li bankrotirate, jer
nakon toga kada budete imali ozbiljnu potrebu za njim, ruke e
vam biti prazne.
6. Muenje savjesti. Zamislite mladia koji vezu zapoinje a
da mu brak nije ni na kraj pameti. A opet s druge strane se
uvijek nalazi jedno njeno emocionalno bie u ijoj prirodi je
emocija utkana upravo zarad sklapanja brane zajednice i
postizanja sigurnosti i svega onog to brak sa sobom
podrazumjeva. Mladi, svo vrijeme koje provodi mora
manipulirati djevojkom, lagati joj i obeavati kako bi
prolongirao besplatan uitak u tuoj muci. Naravno kada
djevojka doe do limita toleriranja takvog ponaanja i kada eli
stvarno stupiti u brak ili nita od veze, mladi pribjegava
drugom levelu ponoanja. Poinje s isprikama: Oenio bih te,
ali postoji jedan problem koji ti ne mogu kazati..., Ja imam
udnu bolest..., Roditelji su protiv toga.... On odlazi svojim
putem, a djevojka je potresena zbog onog to je proivjela, to
je uloila u toj relaciji i to je dugo vremena bila igraka u
njegovim rukama. Ova rana na dui ne zacjeljuje tako lahko. S
druge strane mladiu kad tad proradi grinja savjesti, jer ipak
shvata ta je uinio jednoj osobi, jednom biu koja cijelim
svojim biem eli postii ivotnu sreu, a on joj u tome
predstavlja ogromnu prepreku. to su lai i nade bile vee i
52

brojnije to je grinja savjest jaa i groznija. Naravno, grinja


savjest ima prostora pojaviti se kod ljudi u kojima jo uvijek
kola krv ljudskog dostojanstva, meutim, postoje i takvi tipovi
ljudi koji su do te mjere ogrezli u zavaravanju i unitavanju
tuih ivota da je njihova savjest davno uguena pod
deponijom nemoralnog ponaanja.
7. Jako nepovjerenje i suzdravanje od braka. Obino se
deava da djevojka iji mladi jednostavno ne eli stupiti u
brak ili to uini s drugom, kao i mladi ija djevojka postupi na
slian nain, postaju veoma nepovjerljivi prema suprotnom
spolu. I jednom i drugom od same pomisli na suprotan spol
doe zlo. U takvim uvjetima nijedno nee rei da je dotina
osoba uinila zlo, ve svi mukarci ili sve ene su krive, i svi
su oni nepoteni, pokvareni... Ovakav ih pristup dugo vremena
sprjeava od mogunosti da stupe u brak: jer tu rije
jednostavno ne ele uti. A nakon sputanja tenzija, prolo je
dugo vremena, nivo sree je nizak...
Ukoliko veza bude okonana brakom
Kao to smo mogli zapaziti dobar dio neprilika i neugodnosti i
bolnih situacija rezultat su toga to nakon odreenog vremena,
nakon toga to svi snovi o idealnom partneru i branom ivotu
padnu u vodu. Naravno, ukoliko veza aikovanja urodi plodom,
tj. nakon odreenog vremena se uplovi u brane vode, ak ni
tada, partneri nisu sigurni od stvari kao to su:
1. Javljanje sumnjiavosti. Nakon toga to prilikom nekog
podognog trenutka mladi predloi djevojci da zaponu
vezu, i ona nakon nekanja ili razmiljanja ipak popusti
njegovim navaljivanjima, te nakon odreenog vremena veza
bude okonana vjenanjem; treba znati da nije sve zavreno. Ili
e obje strane ili pak jedna od njih, u odreenom takoer
pogodnom trenutku, dobiti crv sumnje. Mu izlazi iz kue i
kasno se vrati. Eto dobre prilike da se pomisli: Da li je on imao
53

druge osim mene? ta ako sam ja bila samo jedna od njih?


Moda jo uvijek nije raskinuo? udno se ponaao od kada je
uao u kuu. Posebno ukoliko su im relacije bile slobodnijeg
karaktera i ukoliko se nije pazilo na moral i ednost. Ukoliko
se ena sretne sa svojim prijateljem iz djetinjstva, kole,
fakulteta i bude zainteresirana za njeg prilikom susreta. Kod
mua se javlja sumnja: Vidi ti njih, hmm, da oni nisu bili u
vezi? Hmm, moda su jo uvijek, vidi kako se gledaju... Izlasci
iz kue poslovnog, prijateljskog i obrazovnog tipa postaju
nona mora za suprunike, uvijek su propraene sumnjama.
teta, da brani ivot koji moe biti zapoet s meusobnim
povjerenjem i oslanjanjem i mirom, bude propraen nemirom,
brigom, nepovjerenjem!? teta je time vea to ajet kojim smo
zapoeli ovo poglavlje govori upravo o tome da je prva stvar
kojom Allah blagosilja brak mir, a mir je rezultat povjerenja i
meusobnog oslanjanja.
2. Nezadovoljstvo roditelja. S obzirom na injenicu da
polahko ali veoma sigurno brakovi bivaju sklopljeni na nain
da roditelji samo posmatraju ta se deava, ali bez prava
mijeanja, to je danas pokazatelj emancipiranosti mladih,
naivnih i neiskusnih osoba, na kraju ipak ako se u brak ue na
ovaj nain, roditelji ne mogu ostati pasivni. Ukoliko roditelji ne
ele svojoj djeci sve najbolje, pa ko e onda to eljeti? Ukoliko
roditelji nita ne znaju, pa ko e onda to znati? Ukoliko
iskustvo roditelja nije potrebno pa ije je iskustvo uope
potrebno? Ukoliko dobronamjernost roditelja nije dobro dola,
pa ija je uope dobro dola? Reakcije roditelja zavise od
postupanja djece, ili pak buduih mladenaca prema njima.
Roditelji mladoenje obino reagiraju: Bog sami zna ta nam
je doveo u kuu. Vidi samo kakva je! Kakva je ova dananja
mlade, moemo misliti kakva je ona. Mora da je prola i sito i
reeto i obrlatila je ovog naeg naivka i dobriinu, upala joj
kaika u med... S druge strane roditelji djevojke imaju svoju
54

predstavu: Hmm, jadna ona, onako ista i fina, ovaj je


mangup prevari. Boe, kakvih je samo prosaca imala, ko je sve
nije elio imati u svojoj kui a kome je otila u kuu, nisu joj ni
do koljena. Dakle nijedno od njih dvoje nema autoritet kod
roditelja svoga partnera, kao da su osuenici pred njima.
Ukoliko u svemu postoji jo snaha i zetova, osjetno e se
ponaanje prema njima odvojiti od ponaanja prema ovim s
kojima se trenutno ne mogu pomiriti. Da ne govorimo o
usiljenosti, o neprekidnom prebacivanju i insistiranju da se
brak to prije okona dok jo djeca nisu poela dolaziti na
svijet... Najzad jedna od stvari koja braku od poetka daje
lijepu nijansu i ukus jeste upravo otvorenost i dobri odnosi
izmeu roditelja i mladenaca. Velika je razlika kada roditelji
snahu prime kao svoju dragu snahu, a zeta kao svoga dragog
zeta. I najzad emu poinjati ivot kao neko ko mora biti neto
mada ga drugi uope ne prihvataju takvim.
3. Blagoslovljenost ivota je ugroena. Svaka se tenja moe
posmatrati s dva aspekta. Jedan je stizanje do tenje a drugi je
njena blagoslovljenost. Moda moemo kazati kako se stizanje
do tenje tie zemaljskih faktora, ali blagoslovljenost je neto
to zahtjeva ponadmaterijalne stvari. Blagoslovljenost znai da
ono k emu teimo i k emu eventualno i stiemo bude povod
dobra, berieta, rasta, koristi i uitka; dok neto nije
blagoslovljeno u smislu kada stignemo do svoje tenje ali ba
ona tenja zbog koje smo uloili mnogo napora i bili pod
stresom bude povodom hiljade drugih napora, glavobolja,
nesrea i gorine. To je najbolje sagledano u onom trenutku
kada kaemo, kamo sree da sam nogu polomio a da do toga
nisam stigao. Blagoslovljenost i srea neke stvari uglavnom je
sagledana kroz to da kao prvo bude legitimna, tj. u okvirima
erijata a kao drugo da pravac kojim se do toga stie bude
ispravan, racionalan i povodom Boijeg zadovoljstva. Na
temelju prvog principa ivot koji se vodi na nain koji je
55

suprotan Boijem zakonu, u naem sluaju aikovanje


sasvim sigurno nee poluiti blagoslovom kojim rezultira ivot
u okvirima erijata. Drugo, ukoliko roditelji jedne strane, ili
pak obaju strana ne budu zadovoljni i budu zapravo povrijeeni
takvim stupanjem u brak, to njihovo stanje je poput razornog
talasa koji rui ivot mladenaca.15 Suprotno tome, brak koji se
sklapa uz zadovoljstvo roditelja sa sobom uvijek nosi povoljan
vjetar koji tu novu eliju drutva vodi najboljim rutama branih
voda.
U hadisu-kudsiji se naglaava da je prva stvar koju je Allah
stvorio levh i kalem, i da je prva naredba koju je naredio
kalemu da ispie na levhu: Moje zadovoljstvo nalazi se u
zadovoljstvu roditelja...
Dakle dva vana faktora blagoslovljenosti zajednikog ivota
sagledana su u tome da od poetka do kraja nain formiranja
tog braka bude propraen Boijim i roditeljskim zadovoljstvom, ukoliko bude tako, pa on e biti i pod okriljem Boije
dobrote i milosti i pratie ga roditeljska hajr dova, to
predstavlja jednu veoma vanu podrku.
Moe se zakljuiti da je od stizanja po svaku cijenu, veoma
vanija blagoslovljenost braka, jer to nije neto to traje dan ili
dva, to je za cijeli ivot, a ukoliko cijeli ivot ne bude pod
okriljem blagoslovljenosti, to nema nikakvog smisla. Upravo
15

Naravno, ovdje govorimo o tome da li je dozvoljena veza prije stupanja u


brak, kao i to da roditelji obavezno trebaju biti ukljueni u proces stupanja
u brak. Meutim, zna se desiti da djeca postupe po pravilima i okvirima
erijata i ukljue svoje roditelje u taj proces, i sve je izmeu buduih
suprunika uredu, ali zbog odreenih neloginih i neopravdanih razloga
roditelji jedne strane opstruiraju i brane sklapanje takvog braka, u tom
sluaju pravilo roditeljskog odobravanja nije prepreka za stupanje u brak,
jer su roditelji na neki nain zloupotrebili svoj poloaj i ele stati na put
sree svoga djeteta. Ova je pojava prisutna na mjestima gdje roditelji nisu
skloni vjeri a djeca pokuavaju ii stazama koje predlae religija.

56

zbog toga je danas veliki broj raskida brakova, a samih


sklapanja brakova je sve manje. Ljudi misle da e mnogo bolje
ispasti kada uine kako oni ele, ili da e izbjei ukletost
ukoliko izbjegnu brak. Blagoslovljenost je svugdje potrebna, u
suri Merjem u 31. i 32. ajetu itamo: Ja sam Allahov rob
ono ree meni e On Knjigu dati i vjerovjesnikom me uiniti i
uinio me, gdje god budem, blagoslovljenim, i naredio mi da
dok sam iv molitvu obavljam i milostinju udjeljujem.
Ili pak u 216. ajetu sure Bekare lijepo se kae: Ne volite neto,
a ono moe biti dobro za vas; neto volite, a ono ispadne zlo po
vas. - A Allah zna, a vi ne znate.
4. Gubljenje brane otmjenosti i raskoa. Vei dio uitka u
branom ivotu sagledan je u tome da suprunici budu skupa,
odlaze skupa, dolaze skupa... Meutim, oni koji su ve
godinama imali skupne i odlaske i dolaske, ta to za njih ima
interesanstno i vrijedno u opetovanju svega toga. Jo kada se
svemu doda zain zajednikih interesa i nastojanja koji braku
daje posebnu notu, to je samo po sebi neto predivno.
Meutim, neko ko je iskusio sve to u neemu slinom ali ni
nalik braku, tj. prilikom zabavljanja, on e istu praksu nastaviti
s istim shvatanjem i od one brane otmjenosti i raskoa nee
biti ni traga ni glasa. Zajedniki izlasci, etnje, deavanja,
intimni odnosi, sve to gubi svoj smisao ukoliko se ve od ranije
iskusi, nema onih pozitivnih strujanja koja dre na okupu
suprunike, nema ni one privlanosti koja suprunike poput
magneta vee jedno uz drugo... Sada kada bi trebalo sve to biti
propraeno blagoslovom, to nije interesantno, kada je bilo
interesantno bilo je propraeno Boijim nezadovoljstvom.
5. Nemo prilikom realiziranja lanih obeanja. Veina
mladia koja povlai prvi korak za stupanje u vezu sa
djevojkom to uope ne ini s namjerom stupanja u brak, pa
iako ak i spominju tu opciju, ipak to je samo adut kojim e
lake pridobiti djevojku. Jer mladii znaju da djevojke nee tek
57

tako lahko pristati niti se predati njihovim zahtjevima u obinoj


vezi, tako da rije brak koriste kao trik kojim pridobivaju srce
djevojaka. A, naalost, veina djevojaka, na svaki prijedlog za
zabavljanje i kada god uju sintagmu volim te sebe ve
vide u vjenanici pred matiarem.
Djevojka kada je u opciji s nekim mladiem pokuava
odgonetnuti pitanja: Da li je dobar za mua? Da li odgovaramo
jedno drugom? Da li se slaemo?
Istovremeno jedina stvar o kojoj veina mladia ne razmilja su
upravo ova pitanja. Obeanje stupanja u brak jedno je na listi
lanih obeanja koje je teko ispuniti jer se ne eli, kao prvo, a
zatim, ne postoje osnovni elementi koji bi takvo to uinili
realnim. ak i kada ozbiljno misli stupiti u brak, nije rijedak
sluaj da mladi govori takve stvari obeava da bi
obezbjedio svoju poziciju, ali kada doe trenutak ispunjenja
obeanja on je nemoan zato i ona narodna: Dok te mami
eerom te hrani, a kada te namami i hljeba ti brani. Kada
djevojka prevarena svim tim laima pone matati o divnom
ivotu koji je eka, s jedne strane vezanost za mladia postane
jaa, a s druge je strane spremnija ekati due, a mladi
naravno moe oekivati vee koristi u toj vezi. Najgora stvar je
u tome to e se mlada supruga osjetiti prevarenom, jo gore
ukoliko je njegove lai prenijela svojim roditeljima,
prijateljima, ona se tada nalazi i pod pritiskom oekivanja svoje
rodbine. Polahko poinju prebacivanja, svae, ona mu nita ne
vjeruje i na taj nain od poetka je sve spremno za raspad tek
sklopljenog braka.
6. Kada se javi kakav problem, porodica ne podrava, ona
kritikuje. Ukoliko pored protivljenja svojih roditelja dvije
osobe stupe u brak i nakon odreenog vremena iskrsne neki
ozbiljan problem, npr. ona shvati da se on drogira ili da se
kocka ili da je mafija, ili on shvati da ona nije ena njegovog
ivota i da je puna nedostataka, u takvim okolnostima oni se
obino ne obraaju svojim roditeljima za savjet, pomo,
58

podrku, jer oni za tu vezu od poetka nisu bili. Meutim,


ukoliko se brak desio uz blagoslov roditelja, pa doe do
ozbiljnog problema, tada roditelji i cijela porodica pruaju
potporu i trude se rijeiti problem, osjeajui se obaveznim da
na svaki nain pomognu svojoj djeci.
7. Promocija i poticanje pogrenih uzora. Posljednja taka,
koja je veoma vana sagledana je u tome da djevojka i mladi
dok se nalaze u vezi zabavljanja, direktno ili indirektno postaju
akteri koji ire pogrean primjer. U najmanju ruku, oni svoje
emocije, iskustva, prie i tajne povjeravaju svojim najboljim
prijateljima i prijateljicama. Tako da sluatelji prevareni
izlivom emocija i oparanosti koja vlada njihovom vezom,
poinju teiti k tome da i sami stupe u slinu vezu. Njihovo
zajedniko kretanje ulicama, mahalama, sokacima, stvara kod
mladih potrebu da i sami takvo to iskuse i doive. Ova pojava
je do te mjere destruktivna da je nakon toga to je za nekoliko
decenija na naim prostorima nakon osuivanja, postala ope
prihvaena da ak i osnovci razmiljaju o tome, te umjesto da
razvijaju svoje intelektualne mogunosti, umjesto da vrijeme
koriste za rasvoj svoje linosti, voeni loim primjerima,
naravno uz svestranu podrku starijih, odobravanje roditelja i
osmjeh svih onih koji u tome crpe vlastiti interes, ona iz dana u
dan, sve vie i sve dalje odlaze od svoga cilja i svoje istinske
linosti, gradei sebi lani identitet i osvajajui lane
vrijednosti. Kada se osvjeste, ukoliko se osvjeste, postane
kasno, svi su vozovi ve daleko otutnjali. Danas je rijetkost
vidjeti tinejdere sa svojim roditeljima da iziu na pizzu, na
sladoled, u etnju. Djeca to ine, naravno, ali sa djevojkom ali
sa momkom. Niko ne razmilja o odgovornosti, niko ne
razmilja o tome da ukoliko je on bio lo primjer i on je uinio
da jedna, dvije ili vie dua zbog njegovog primjera pou istim
putem da on dijeli grijeh sa njima. Svi su vie manje
nezadovoljni opim kulturno-moralnim stanjem u drutvu ali
59

nikome ne pada napamet da poe od sebe, da sam neto uini


na promjeni stanja, da sam uzme uea u moraliziranju,
normaliziranju i podizanju kulturne svijesti i savjesti lanova
drutva u kojem ivi. ak, kada se ovjek kaje, i od Boga trai
oprost zbog veze koju je imao, ne treba zaboraviti traiti oprost
za lo primjer kojeg je ovjek pruao drugima.

60

ODABIR BRANOG DRUGA I SKLAPANJE BRAKA


Brak je sunnet Allahovih poslanika i put pravih vjernika na to
nas upuuju slijedei ajeti: Mi smo i prije tebe poslanike slali i
davali smo im porod i ene16
Udavajte neudane i enite neoenjene i estite robove i
robinje svoje; ako su siromani, Allah e im iz obilja svoga
dati, Allah je neizmjerno dobar i sve zna17
Allah, d.., nareuje u ovom ajetu starateljima da ene i udaju
one koji su pod starateljstvom njihovim, a prije toga i njima
samima nareuje enidbu kako bi bili estiti i sauvali se od
razvrata. Poslanik, s.a.v.a, je ukorio ashaba koji se zavjetovao
da se nee eniti samo zbog toga da bi mogao nou klanjati a
danju postiti i rekao je upozoravajui sve ostale:
Tako mi Allaha, ja sam najbogobojazniji i imam najvie
strahopotovanja prema Allahu, meutim i pored toga nekada
postim a nekada ne, nekada klanjam a nekada spavam i enim
se. Onaj ko odstupi od moje prakse (u ovim stvarima) odstupio
je od mog sunneta.18
Islamski uenjaci su sloni oko toga da je brak propisan ovom
vjerom i da postaje obavezom svakom onome ko se boji
upadanja u razvrat.
Poslanik, s.a.v.a., u nekoliko hadisa sugerie izbor branog
druga. O motivima koji mladia navode na enidbu on kae:
etiri stvari udaju djevojku; imetak, porijeklo, ljepota i vjera.
Izaberi onu sa vjerom, bit e sretan.
Ovaj nam hadis govori o etiri najvanija motiva enidbe.
Svaki od navedenih moe biti dovoljan razlog za izbor supruge.
16

Er-Ra'd, 38.
En-Nur, 32.
18
Muttefekun alejhi.
17

61

Poslanik u spomenutom hadisu spominje stvari radi kojih se


ljudi inae ene.
U redoslijedu prioriteta motiva, daje se prednost vjeri, to znai
da djevojka moe biti i bogata, i lijepa i dobrog porijekla, ali
ako nema vjere tada sve nabrojano moe biti kazna umjesto
blagodati. Onaj ko se oeni samo radi imetka jer mu je punac
bogat, a ne radi vjere djevojke, jedno vrijeme e imati imetak,
ali ne i uredan brak. Uz sve to slijedi mu siromatvo.
Onaj ko se oeni samo radi dobrog porijekla ene, dovest e
sebe u opasnost da dok je u braku ivi u sjeni svoje supruge ili
njene rodbine. Dakle, bit e ponien.
Onaj ko se oeni samo radi ljepote imat e ljepoticu, ali moda
ne i suprugu. Ako je lijepa njemu, lijepa je i drugima. Dakle,
ako ne postoji unutarnji uvar njene ljepote, a to je vjera, teko
e je mu sauvati od pogleda i smutnje drugih.
Ne enite se enama radi njihove ljepote jer e ih moda
ljepota napustiti, i ne enite ih radi njihova imetka jer e se
moda uzoholiti nego ih enite radi vjere...
Ko oeni enu zbog imetka Allah e mu poveati siromatvo.
Ko oeni enu radi porijekla, Allah e mu dati ponienje. Ali ko
oeni enu da bi sauvao svoj pogled, zatitio se od bluda i
uvao rodbinske veze, Allah e mu dati bereketa u eni kao to
e i njoj dati bereketa u suprugu.19
Prema ovom hadisu nije dozvoljeno da primarni motiv enidbe
bude jedno od troga. Oni mogu biti sekundarni motivi i eriat
nema nita protiv toga. Vjera djevojke mora biti dominantna jer
je ona jedini garant uspjeha braka, dok svi ostali motivi nisu
nikakva garancija jer su prolazni i nestabilni. Dakle, ko oeni
vjernicu radi njene vjere, nai e bogatstvo u svom ivotu.
19

Ibn Hibban.

62

Allah takvima daje bereket u ivotu, a kome Allah da bereket


taj se ne treba bojati za nafaku. Takva supruga je sama po sebi
najvee bogatstvo.
Dunjaluk je blago, a najvee ovodunjaluko blago jeste dobro
odgojena ena.20
Ko oeni vjernicu radi njene vjere, sama vjera je ve dovoljan
garant njena dobra porijekla. Dokaz je to da se ona odgajala u
vjernikoj uzoritoj porodici. A ako i nije kao to je sluaj danas
u nemali broj familija, tada je njena vjera garant da e oni
izroditi dobar porod, a njihova djeca e imati dobro porijeklo.
Zbog bereketa vjere, Allah daje uspjeh u ivotu.
Ko oeni vjernicu radi njene vjere, imat e i ljepoticu u svom
ivotu. ak i ako nije neka ljepotica u oima drugih, Allah je
omili i uljepa njenom muu, pa mu ona bude najveom
ljepoticom. Jo ako u njoj nae smiraj o kome Allah govori,
tada se njihov brak smatra najuspjenijim brakom.
Ko se oeni zbog jake djevojkine vjere, nai e sve u ivotu
radi ega se ljudi inae ene. Vjernik nema ni od ega koristi
nakon bogobojaznosti kao od pobone i dobre ene.
Najbolja ena je ona koju kada pogleda obraduje te, kada joj
ta naredi, poslua te, ako je zakune opravda ti zakletvu, a
ako si na putu pazi na tvoj hatur i tvoj imetak.21
Po prirodi stvari mukarac voli lijepu, zgodnu i dragu enu.
Ako ne oeni takvu cijeli e ivot u dui osjeat prazninu. Ali,
ako oeni lijepu i zgodnu enu, osjeat e se sretnijim, jaim i
ponosnijim. Zbog toga islam i nije zabranio motiv ljepote ve
ga samo uvjetovao vjerom. Uz vjeru ljepota ima smisla. Bez
vjere ona moe biti velikom kunjom, kaznom i nesreom.

20
21

Ibn Made.
En-Nesai i drugi.

63

S kim e mukarac, odnosno ena ivjeti sljedeih godina


trebalo bi da bude velika briga i izazov svakog mladia i
djevojke, no, nerijetko moemo primjetiti da dananji mukarci
mnogo vie panje i truda utroe prilikom odabiranja auta s
kojim e provesti dvije ili tri godine, nego na izbor budueg
branog druga s kojim e ivjeti cijeli ivot. I dok prilikom
kupovine auta mukarac prethodno paljivo proita automagazine ili se dobro informie na auto-pijacama i prije to
donese konanu odluku dobro razmisli pa ak poe skupa sa
nekim ko se dobro razumije u auta kako se ne bi prevario, dotle
u brak stupa zbog ljubavi na prvi pogled i na osnovu povrnih
utisaka o linosti budueg suprunika, upravo na temelju
ljubavi ili bolje reeno zaljubljenosti koja ovjeka ini slijepim
i gluhim.
Od Dabira b. Abdullaha se prenosi da je Poslanik s.a.v.a.
rekao: Ako neko od vas eli da zaprosi enu pa mu bude
omogueno da vidi ono to e ga potaknuti na brak s njom
(dakle njen izgled) neka to i uini.
Vjera, dakle, ne iskljuuje ljepotu, niti obrnuto. Od Aie r.a. se
prenosi hadis: Birajte za svoje potomstvo ravne njima i
udajite za ravne njima.
Ono na to treba obratiti panju prilikom izbora branog druga
jeste jednakost. Pod jednakou, izmeu ostalog se podrazumijeva da izabranik bude ravan izabranici u vjeri, moralu,
drutvenom poloaju, porijeklu, imetku, itd.
Mnogo je brakova koji su osueni na propast zbog neuravnoteenosti drutvenog i materijalnog poloaja djevojke i mladia.
Ako je on iz bogate a ona siromane porodice, to e joj za
nekoliko godina biti velika mahana.Ako je mukarac siromaan
a supruga mu bogata, kad-tad e doivjeti prigovore, posebno
ako sebi dozvoli da stanuje u porodinoj kui svoje supruge.
64

Razlika u drutvenom poloaju i porijeklu mladenaca, takoer,


moe izazvati probleme u braku. Iako ivimo u XXI stoljeu,
mnogi od nas nisu odmakli od paganske pristrasnosti glede
svog porijekla i poloaja.
elei zatititi brak od svake eventualne smetnje koja bi se
mogla isprijeiti njegovom kontinuiranju kroz ivot, islam je
skrenuo panju i na jednakost mladenaca u gore spomenutim
stvarima. Ljudi smo i nikad se ne zna kad e neko potegnuti za
porijeklom, imetkom, ugledom...
Interesantno je da se Poslanik a.s., u hadisu obraa kako
mladencima tako i njihovim starateljima, to znai da kako god
ne bi trebalo biti svejedno mladima koga biraju za branog
druga tako ne bi trebalo biti svejedno ni njihovim roditeljima.
Poto su roditelji upueniji od svoje djece u pitanja porijekla,
drutvenog i materijalnog poloaja djevojke i mladia, smatra
se da su oni najpozvaniji da pomognu djeci u izboru branog
druga. Svi ovi hadisi, na ovaj ili onaj nain, upuuju na vanost
izbora branog druga ili ak direktno ukazuju na osobine i
karakteristike koje treba cijeniti prilikom takvog izbora. Dakle,
islam i u ovom sluaju svojom uputom i preporukom pomae
ovjeku da lake i sretnije proivi dunjaluk, da potpunije
uestvuje u izgradnji zajednice u kojoj ivi kao i da lake
obezbijedi svoj uspjeh na Ahiretu.
Jedan od glavnih razloga zato mladi danas odugovlae sa
brakom i zato se ne ene je taj to mnogi od njih misle da im
brak ne treba jer je on obaveza i teret. Zato bi se enili kada,
po njima, to radi ega se ljudi ene mogu nai i bez braka i na
taj nain izbjei odgovornost i obaveze koje su normalna
posljedica braka. Seksualno zadovoljstvo je lahko pribavljivo i
dostupno i ne kota mnogo. Erotika na TV-u, na ulici, na
internetu, muzika koja rasplam-sava strasti, veliki broj javnih i
tajnih kua, sve su to razlozi koji mladog ovjeka odvlae od
obaveza braka.
65

Plasira se i lana slika o branom ivotu u kojoj se mukarac


prikazuje kao onaj koji treba sve da pripremi za brak. Djevojka
ivi u iluziji glavne uloge jedne od sapunica. Mu treba da joj
sve obezbijedi i da je vodi po branim putovanjima.
Nametnuta moda i trend zapadnog stila ivljenja kod velikog
dijela omladine izaziva divljenje iako znaju da trendovi zapadnog stila koji podrazumijeva i neograniene seksualne slobode
vode u nemoral, u spolne bolesti, u sunovrat. U borbi protiv
AIDS-a kao preventivno sredstvo zatite dijele se kondomi, a
ne preporuka za ustezanjem od nekontrolisanog bludnienja to
je stvarni razlog bolesti. Milijarde dolara e se potom troiti u
lijeenje posljedica, a lijeenje uzroka, koji se inae smatra
najpreom preventivnom mjerom, u sluaju side e se staviti po
strani. Apsurd, da ne moe biti vei.
Mnogi mladii kao razloge neenidbe navode nerijeeno
ekonomsko pitanje. Vjeruju da ovjek treba prvo nai siguran
izvor prihoda pa se onda eniti. I donekle su u pravu jer je i
Poslanik, a.s., rekao: Omladino, ko od vas ima uvjete, neka se
eni
Meutim, vrijeme kao i okolnosti u kojima mi danas ivimo su
vanredni. Ko danas od omladine ima stalni posao? Postotak
stalno zaposlenih je veoma mali. Da li treba ekati poboljanje
ekonomskih uvjeta u dravi pa se onda eniti? Ako i na brak
bude na ekanju kao i mnogi nai radnici, tada mi rizikujemo
da izgubimo generacije. Moda, ipak, nije toliki problem u
nerijeenoj ekonomskoj situaciji koliki je problem u poimanju
uvjeta za sklapanje braka. Odnosno da li se pod uvjetima za
sklapanje braka podrazumijeva redovan posao u nekoj firmi
koja dobro posluje, ili se pod uvjetima smatra sposobnost mua
da zaradi za ivot sebi i svojoj porodici, svejedno gdje to bilo
Da li se pod uvijetom pretpostavlja da ima bijesno auto,
papire o boravku u nekoj zapadnoj zemlji i sl.
66

Uzvieni Gospodar svjetova koji je rekao:


a ako su (mladenci) siromani, Allah e im iz obilja Svoga
dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.22
Poslanik, s.a.v.a., je rekao da meu trojicom koji zasluuju
Allahovu pomo je i onaj koji se oeni iz elje da ivi ednim
ivotom23
Velikim razlogom odugovlaenja sa enidbom i udajom bivaju
i roditelji. Nedostatak komunikacije u porodici bitno se odraava na kompletan drutveni ivot u njoj, pa i na budunost djece
glede braka.
Roditelji su pitanje enidbe i udaje kao i izbor branog druga
svoje djece potpuno prepustili njima, to je svakako jedna
krajnost koja nema osnove ni u vjeri ni u tradiciji.
Tradicionalno je poznato da majka svoju kerku putem
redovnog odgoja priprema na ivot u braku. Ona kod kerke
budi, njeguje i ljubomorno uva enstvenost. Ne doputa joj
izlaganje nemoralnim izazovima, jer oni osim to rue ugled
familije, bitno utiu na budunost djevojke. Majka je
ljubomorna na svoju ker i nije poput onih majki koje
doputaju svojim kerkama da se provedu prije braka kada ve
one nisu mogle. A one nisu mogle, ne zato to nisu htjele, ve
zato to su babo i majka bili dobri roditelji i to su pazili na
svoju djecu. Nekadanji roditelji nisu svoju djecu preputali
ulici niti drutvu i zbog toga su im ouvali moral. Njima nije
bilo svejedno s kim se kerka i sin drue.
Ono to ini brak nije naivno sentimentalno sanjarenje ve
ljubav koja ne bjei od toga da zasue rukave i ozbiljno se
uhvati u kotac sa ivotnim problemima.

22
23

En-Nur, 32.
Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ibn Made i El-Hakim.

67

Brak se ne smije shvatiti kao ugovor kojim se samo omoguava


oslaenje u intimnom ivotu jer ono to dolazi sa tim ivotom
jeste i porod i cijeli spektar novih obaveza koji od suprunika
trae svo njihovo znanje, spremnost i snagu kako bi se odrala
brana, porodina harmonija i ostvario neophodni napredak.
Napredak koji nije postavljen samo kao mogunost nego kao
nuda, jer brak je stanje u kojem, ako nema napretka, onda je
nazadak.
Brak e sa sobom donijeti svoje pritiske ali i onu dozu
upotpunjenja ovjeka koja ba s tim pritiscima dobija na
punini.
Boji poslanik je zabranio sklapanje veza sa osobama koje
posjeduju sljedee loe osobine. On je rekao da uspostavljanje
veza sa ovim ljudima nanosi tetu naoj djeci, drutvu, a u
konanici i progresivnim zakonima asnog islama:
1. Nerazboritim i nerazumnim ljudima
Muhammed a.s., u jednoj predaji kae da se klonimo sklapanja
braka sa nerazboritim i nerazumnim ljudima, zato to e nam
prijateljevanje i drugovanje sa takvim osobama upropastiti
ivotni vijek i unititi ljepotu, uitak i mir ivota, uiniti nau
djecu nasilnicima, razbojnicima i beskrupuloznim kriteljima
prava drugih ljudi.

2. Osobe bez porijekla i roda


Znaaj asti i dostojanstva porijekla i roda svima je jasna.
Boiji Poslanik Muhammed, s.a.v.a., je rekao: uvajte se
cvijea sa deponije smea! Upitae ga: A ta je to cvijee sa
smetljarnika? On ree: To su lijepe ene koje su odgojene u
opakim i nakaradnim porodicama bez roda i porijekla.
Boji Poslanik nam poruuje da ne dopustimo da nas zavara
ljepota lica, slava, bogatstvo i forma.
68

Poslanik nam poruuje da ne zaboravimo moralne ljepote,


ljepotu roda i plemena i ljudsko dostojanstvo i ast, jer ukoliko
to zanemarimo uspostavit emo vezu sa porodicom bez valjana
roda i porijekla, a svoju djecu emo vezati za loe pleme i
neisti rod. To bi bilo oito razaranje roda, drutva,
ovjeanstva, ruenje ljudskog dostojanstva i visokih svetih i
ljudskih vrijednosti. Zato je i hazreti Sadik rekao da islam ne
dozvoljava povredu asti i vrijednosti ene sklapanjem nedostojnog i nehumanog braka.
3. Alkoholiar
Jedna od vjerskih zabrana je i zabrana sklapanja braka sa
notornim alkoholiarima. Boji Poslanik je rekao: Svako onaj
ko bude pio alkohol nakon to ga je Allah posredstvom jezika
moga zabranio, pa bude doao kod vas u pronju, ne udajite se
za njega i dajte mu negativan odgovor.
U pojanjenju ovih istina kae se: Bjeite od sklapanja braka
sa osobama koje piju alkohol, u protivnom kao da ste svoju
kerku prisilili na zinaluk..
4. Nemoralne osobe
Jo jedan primjer gdje je islam zabranio sklapanje braka i
uspostavljanje drutvenih veza i relacija je sluaj nemoralnih
osoba. Nemoral obuhvata irok domen koji je potrebno
dodatno pojasniti.
Vjeridba i sklapanje braka je neka vrsta ugovora, vezanosti i
ropstva, zato dobro pazite kome svoje dijete dajete. Postoje
osobe zajedljive i zla jezika, zloslutne i pesimistine, ustre i
bijesne, zavidne i tvrdice, ohole i umiljene, osobe koje nisu u
stanju upravljati laom ivota. Zatim postoje labilne osobe i
one koje posjeduju sline osobine. Sve te osobine su vrste
loeg morala koje zagoravaju ivot svim ljudima koji ive u
njihovoj blizini. Allah d.., u prijevodu znaenja 3. ajeta sure
69

En-Nur kae: Bludnik nee nikah initi osim sa bludnicom


ili murikinjom, i s bludnicom nee nikah initi niko do
bludnik ili murik; vjernicima je to zabranjeno.
Grjene i nemoralne osobe, koje tokom krenja prava drugih
ljudi i povrede granica koje je Bog uspostavio ne osjeaju strah
i nelagodu, su ljudi koji su istupili van putanje insanijeta,
ljudskosti, i poruili granice umjerenosti. Takvi ljudi ne zasluuju povjerenje i oni su ti koji ovjeanstvo odvode na put
razuzdanosti, pokvarenosti, nemorala i kriminala, zato je u
hadisu krajnji ishod stupanja u vezu sa ovakvom vrstom ljudi i
opisan na ovakav nain.
Ko uda svoju kerku za pokvarenjaka svakoga dana hiljadu
prokletstava se spusti na njega.
Pokvarenjak (fasik) se kae za onu osobu koja kri granice koje
je Bog uspostavio i koja je utonula u kaljuu grijeha.
Oni ne poznaju i ne prihvataju nikakve granice ni skrupule, oni
su poput vozaa automobila koji voze putevima bez linija i
saobraajnih znakova i u principu ne priznaju i ne prihvaaju
saobraajna pravila i zakon ili ih pak uope ne poznaju.
Udes i nezgoda na ovakvim putevima kojima upravljaju ovakvi
vozai je neminovan i neizbjean.
5. Neslaganje i netolerancija
Jasno je da su pitanja kao to su to slaganje, harmonija, naklonost i razumijevanje bitni stubovi i temeljni principi zajednikog ivota. Pored toga, ovjek u zajednikom ivotu mora biti
spreman odrei se nekih svojih elja, kao i uvaavati elje
drugih ljudi. Takoer, jasno je da ne postoje dvije osobe koje
su po pitanju svih stvari apsolutno slau i imaju iste stavove.
Razliitost meu ljudima proistie iz razlika u njihovom biu i
njihovom stvaranju, zato jer su svi ljudi stvoreni razliiti.
70

Ova razlika u naem biu nuno uzrokuje pojavu razlika i


neslaganja, u protivnom, princip razliitosti u stvara-nju ne bi
imao smisla. Istovremeno, odgoj, atmosfera i odnosi u porodici
i drutvu, geografski i klimatski uvjeti kao aktivni faktori koji
utjeu na formiranje mentalnog i moralnog sklopa ovjeka, kod
svakog ovjeka su razliiti. Ukoliko u zajedni-kom ivotu
ljudi ne bude odreene tolerancije i slaganja, zajedniki ivot
e postati nepodnoljiv i osuen na propast. Tolerancija,
razumjevanje i slaganje znai da oba lana brane zajednice
budu spremni odrei se nekih svojih elja i prohtijeva zarad
uspostave ravnotee u ivotu zajednitva i saradnje. Jasno je da
ukoliko jedan od branih drugova beskompromisno bude
insistirao na ispunjenju svojih elja, njegovo ponaanje e
neminovno dovesti do trganja veza i uruavanja temelja
porodice, dok e cilj i plod zajednikog ivota (potomstvo) biti
okrnjeno, a topla i vedra porodina atmosfera e se pretvoriti u
ratnu zonu, poprite stalnih svaa i sukoba. Boji Poslanik je u
jednoj svojoj dovi uio:
Boe moj traim kod tebe utoite i zatitu od:
1. djeteta koje e (umjesto da mi se pokorava) biti meni
gospodar,
2. od bogatstva koje e mi (umjesto sree) donijeti
nesreu,
3. od ene koja e me (prije dolaska starosti) osijediti
4. i od prijatelja koji je prevarant i varalica.
Jasno je ova Poslanikova dova upozorenje svima nama da se
pazimo s kim sklapamo prijateljstva i s kim zapoinjemo
zajedniki ivot. Svaki navedeni primjer u dovi Bojeg
Poslanika zaseban je primjer iskakanja iz orbite i puta Bojeg
zadovoljstva. Cilj odabiranja nekog ovjeka za ivotnog druga
je potreba da se ima neko na koga emo se pouzdati, u koga
emo vjerovati, s kim emo se druiti, razgovarati i diskutovati.
71

Ukoliko se on pretvori u osobu sklonu prevarama i podvalama,


automatski e nam postati neprijatelj u naem domu, a na
zajedniki ivot e postepeno umirati. Mi ne trebamo
neprestano razmiljati o tome da li e nas neko prevariti ili da li
e nemoralni i razvratni ljudi nau radost pretvoriti u tugu,
nego trebamo razmiljati o tome da svojim nemoralnim i
zloudnim ponaanjem i svojom posesivnou radost i veselje
drugih ljudi pretvorimo u tugu i alost, i budemo uzrokom
njihovog ranog i iznenadnog kraja, njihovu sreu pretvorimo u
nesreu i druge belaje i probleme.
Porodica je osnov odgoja ljudi i drutva. kola, univerzitet i
drutvo su plodovi porodice. Ukoliko bude zdrava porodica bit
e zdravi i ispravni i drutvo i kola i univerzitet. Ukoliko
porodina atmosfera ne bude ispunjena Boanskim i ljudskim
vrijednostima zasigurno e i drutvo osjetiti negativne posljedice i bit e na udaru raznih poasti, iskvarenosti i razvrata.
Islam u svojim preporukama i naredbama posveuje iznimnu
panju pitanju odabira branog druga. Ukoliko nakon odabira
suprunika, tokom zajednikog ivota doe do odreenih
nesporazuma i problema, islam nam donosi ispravne i logine
puteve za otklanjanje tih problema.
Islam nas upozorava i uva od stranputice koja e nau
porodicu pretvoriti u nezdravu i rigidnu atmosferu. To su
temelji na kojima islam gradi porodicu i drutvo. Stoga
prilikom odabira branog druga trebamo biti maksimalno
obazrivi i oprezni.
Otklonimo svoje nedostatke, ali nastojmo ispraviti i greke
drugih ljudi kako bismo bili svjedoci formiranja zdravog i
postojanog drutva koje e biti ispunjeno mirom, pravdom,
ljubavlju i robovanjem Bogu.

72

Brane smetnje
Trajne smetnje za sklapanje braka su:
Srodstvo po krvi
Srodstvo po tazbinstvu
Srodstvo po mlijeku
ene koje su zabranjene po krvnom srodstvu
Po krvnom srodstvu u islamu su zabranjene etiri kategorije
ena:
1. Silazna rodbinska linija, ma koliko se ona sputala. To znai
da su zabranjene: kerke, kerkine kerke, sinovljeve kerke,
kerke sinovljevih kerki, itd.
2. Uzlazna rodbinska linija, ma koliko se ona dizala. Tj.
zabranjene su: majke, oeva i majina majka, oeva i majina
nena, itd.
3. Bona linija roditelja i njihova silazna linija, ma koliko se
ona sputala. Po ovom pravilu zabranjene su sestre, svejedno
bili one roene ili po ocu i majci, bratine i sestrine, kerke
bratia, itd.
4. Bona linija djedova i nena prvo koljeno. Po ovom pravilu
zabranjene su: tetke, tj. oeve i majine sestre, oeve i majine
tetke, itd.
Dokaz da su muslimanu spomenute kategorije ena zabranjene
je sljedei ajet:
Zabranjuju vam se: matere vae, i kerke vae, i sestre
vae i sestre oeva vaih, i sestre matera vaih, i bratine
vae, i sestrine vae24.
24

En-Nisa, 32.

73

Spomenute kategorije ena eksplicite su zabranjene u citiranom


ajetu. Nene se smatraju majkama, jer rije umm (majka) u
arapskom jeziku znai osnovu i temelj i zbog toga su one
zabranjene konsenzusom. Silazna linija djedova i nena, prvo
koljeno, su ustvari oeve i majine sestre, tetke. Takoer se i
kerkina i sinovljeva kerka u arapskom jeziku naziva
kerkom, kao i bratova i sestrina kerka. Sve one zabranjene su
konsenzusom.
ene koje su zabranjene po tazbinstvu
Po tazbinstvu muslimanu su zabranjene etiri kategorije ena:
- Silazna enina rodbinska linija s kojom je imao spolni odnos,
svejedno da li bio ili ne bio s njom u braku, bila ona ili ne bila
u ivotu. Na osnovu toga zabranjuju mu se: kerke njegove
ene iji je otac neko drugi, kerke njenih kerki i kerke
njenih sinova.
- Uzlazna enina rodbinske linija, svejedno da li je on s njom
imao ili nije imao brani odnos. Na osnovu toga, muslimanu su
zabranjene: enina majka (punica) i njene nene, i ta zabrana
vai od samog sklapanjem braka s nekom enom.
Uzvieni je rekao:
Zabranjuju vam se.i majke ena vaih
Na osnovu toga, zabranjeno mu je da se oeni enom svog oca,
ak i ako otac nije imao s njom brani odnos, te sa enama
njegovih djedova po ocu i majci, ma koliko se ta linija
uzdizala. O tome se u Kur'anu veli sljedee:
I ne enite se enama kojima su se enili oevi vai, a to je
bilo bie oproteno; i to bi, uistinu, bio razvrat, gnusoba i ruan
put.25
25

En-Nisa, 22.

74

Zabrana po mlijeku
Svakoj eni koja u prsima ima mlijeka stroga dunost je
zadojiti tue novoroene u sluaju kada mu ivot bude
ugroen. eni koja to uradi, dunost je da to dojenje verifikuje,
a pokueno joj je zadojiti tue dijete bez saglasnosti mua.
Apsolutna veina islamskih uenjaka smatra zabranjenim po
mlijeku sve to je zabranjeno po krvi. Aia prenosi da je
Poslanik, a.s., rekao: "Zabranjeno je po mlijeku ono to je
zabranjeno po krvi."26
Prosidba i zaruke
Nije dozvoljeno prositi enu koju je isprosio drugi musliman
sve dok mu ovaj prvi ne dozvoli, ili da se ena predomisli i
odbije prvog, nakon to je pristala da se uda za njega. Rekao je
Poslanik, a.s.,: "Muslimanu nije dozvoljeno da prosi na
prosidbu svoga brata sve dok ovaj ne odustane ili mu ne da
dozvolu."27 i rekao je: Ako neko od vas bude prosio enu, neka
kod nje pogleda ono to bi moglo biti uzrokom njegove enidbe
s njom."28
Upuivanje Poslanika, a.s., pri odabiru supruge na vjernicu je
obaveza ovjeka da se opredijeli i zadovolji ivotom s njom,
jer trajnost braka je neodriva s grijeenjem i prokletstvom,
osim ako ih Allah, d.., sauva od toga. Sunet je da se sklope
zaruke prije vjenanja.
in vjenanja
Trenutno vaeim pravnim normama od mladenca se trai da
vjenanje u opini najave mjesec dana ranije. Stav Islamske
zajednice, sukladno vaeim zakonskim normama u Bosni i
26

Buhari.
Buhari.
28
Ahmed i Ebu Davud.
27

75

Hercegovini, je da se erijatsko vjeanje ne moe obaviti prije


opinskog. Preporuujemo, dakle, da mladenci po prijavi u
opini izvre i prijavu u Medlisu islamske zajednice gdje e
popuniti prijavu za erijatsko vjenanje koja podrazumijeva
unos potrebnih podataka slian onom koji vam je potreban za
opinsko vjenanje s tim da se kod svjedoka moraju ispotovati
islamske norme (da su svjedoci muslimani da su dva mukarac
ili mukarac i dvije ene i sl.)
Kada zarunici dou kod nadlenog imama i izraze elju da in
vjenanja hoe izvriti i po eri'atskim propisima, ovlateni
imam e, ukoliko je to ranije najavljeno i za taj in sve
spremno, prvo provjeriti da li su se mladenci prethodno
vjenali kod opinskog organa kome pripadaju. Mladenci treba
da mu poloe vjenani list ili za tu svrhu izdatu potvrdu od
nadlenog organa opine. Zatim se utvruje identitet zarunika. Odmah zatim imam utvruje okolnosti koje bi mogle
uticati na ispravnost braka po eri'atskom pravu. Naime, mora
se prije sklapanja braka jo utvrditi da nisu u krvnom ili nekom
drugom srodstvu, te da ne postoji neka od privremenih smetnji
za sklapanje islamskog braka.
Ukoliko nema nikakvih smetnji za brak, zarunici e se
sporazumjeti o visini mehri-mueddela, pa kada se i to
utvrdi imam e naglasiti da se eri'atsko vjenanje moe
obaviti, i tada se pristupa samom aktu vjenanja:
Prouivi Euzu i Bismillu imam mladence upoznaje s pravima i
dunostima mua i ene koje proizlaze iz islamskog braka.
Odmah zatim izgovarajui ime i prezime, te oevo ime mlade
pita mladu: da li uzima za branog druga, izgovarajui ime i
prezime te oevo ime mladoenje, drage volje, bez iijeg
nagovora ili prisile uz ve utvreni iznos mehri mueddela.
Poslije dobivenog pozitivnog odgovora od zarunice, imam se
obraa istim pitanjima i zaruniku. Kada imam dobije jasan i
76

pozitivan odgovor i od mladoenje obraa se prisutnim svjedocima pitanjem: da li ste uli izjavu mladenaca?
Svi odgovori su zapisniki konstatovani. Nakon to je ovlateni
imam utvrdio i upisao u zapisnik, upuuje mladencima
potrebne vjerske upute i ivotne savjete vezane za islamski
brak, kojih bi se trebali pridravati i po njima ivot uskladiti u
interesu njihove brane i porodine sree.
Nakon svega navedenog, imam ili neko od prisutnih prouit e
prigodan odlomak (aere) iz Kur'ana, a nakon toga i prigodnu
dovu. Nakon dove imam i prisutni estitaju branom paru.
Naina estitanja je mnogo a islamska literatura prenosi dovu
Poslanika islama kojom je estitao mladencima: Barekellahu
leke ve bareke alejke ve deme'a bejnekuma fil hajr!
Blagoslovio te Allah i neka je na tebe Allahov blagoslov. Neka
vas sastavi u svakom dobru!
Svadba
Nakon vjenanja slijede pripreme za svadbu. Svako prema
njegovim mogunostima, pazei da ne doe do rasipnitva i
prekomjernog troenja to nam je zabranio Uzvieni, kako stoji
u prevedenom znaenju ajeta: Ali ne rasipaj mnogo. Jer su
rasipnici braa ejtanova, a ejtan je Gospodaru svome
nezahvalan.29 Poziv na svadbu se vri svim moguim
dozvoljenim komunikacijskim sredstvima. Ukoliko bi se tom
prilikom koristile pozivnice nema nikakve zapreke jer je to
jedan od naina pozivanja na svadbu. Svadbeno okupljanje i
gozba je praksa koju je oporuio i lino praktikovao Poslanik,
s.a.v.a. Prenosi se hadis: Napravi svadbenu gozbu, makar i s
jednom ovcom. Naravno, ne treba pretjerivati sa ovim kao to,
naalost ine mnogi muslimani u dananjem vremenu niti u
29

El-Isra', 26-27.

77

svadbu uvoditi sve ono to je samo po sebi u suprotnosti sa


halalom (alkohol i sl.)
Kod nas, u Bosni, veina svadbenih veselja pokazuju da smo
privreniji svom namu nego islamu. Kako mladenci i njihovi
roditelji ne bi ispali crne ovce u drutvu jo uvijek se veliki
broj svadbi pravi na nain da niim ne dolii muslimanima.
Piju se velike koliine alkohola, plee, pjeva, o oblaenju tim
prigodama da i ne govorimo. Tako se, umjesto dovom i
ibadetom mladenci u brak uvode haramom. Nadati se da e u
budunosti takve prakse biti manje, ako Bog da.
Prva brana no
Neki ljudi govore da zadovoljavanje vlastitih potreba i jest
istinska svrha spolnoga odnosa. Na sreu, oni nisu u pravu uope nisu u pravu! Smatrati da je seksualnost iskljuivo
bioloke prirode, iskljuivo poriv za zadovoljstvom, znai
potpuno je krivo doivljavati. Takvo je miljenje sasvim
suprotno uzvienosti seksualnog sjedinjenja koje se proivljava
u trenucima kada ste oboje potaknuti ljubavlju, kada traite
seksualnu intimnost, ne samo radi njenoga uitka, ve kao
nain pokazivanja duboke ljubavi koja postoji meu vama. U
takvim trenucima va seksualni zanos nadilazi tjelesno
zadovoljstvo i ukljuuje istinsku radost koja izvire iz
sjedinjenja vaih dua koje snano uivaju jedna u drugoj.
U takvim sluajevima seksualnost ne slui samo uitku; ona
slui ljubavi.
ak i suzdravanje od seksualnih odnosa moe biti u slubi
ljubavi. To znate u slasti vae prve brane noi kad je vae
suzdravanje procvjetalo u najljepem cvijetu vas i vaeg
branog sjedinjenja.
Seksualnost je po svojoj prirodi povezana sa stidljivou.
78

Stidljivost je vrlina koja uva intimno podruje vae


seksualnosti ali vi se nalazite u noi kada se bez stida i srama
tjelesno razotkrivate pristupajui inu uzajamnog davanja i
primanja, jeidnstvenom daru koji upotpunjuje vau ljubav,
misli, dovodi do komplentog vaeg sjedinjenja. Uite u mirisni
vrt koji je zatien od oiju javnosti, vrt samo za vas
pripremljen. I zapamtite da niko ne moe izmjeriti rane koje
suprunici mogu zadati jedno drugom u branoj intimnosti, no
isto tako niko ne moe izmjeriti neopsivu radost i mir koji
jedno drugom moete darovati. Bez urbe, osjetite unutarnji
puls jedno drugog, a ne samo onaj tjelesni.
Prenosi se od Abdullah bin Mesuda da mu je doao neki ovjek
i rekao: Oenio sam mladu djevojku pa se pribojavam da me
ne izbjegava ili me napusti, pa mu on ree:
Ljubav je od Allaha d.., a rastavljanje je ejtansko, pa kad
ue kod nje reci joj da klanja iza tebe dva rekata, a onda
proui:
Allahumme barik li fi ehli ve barik li ehli fi. Allahummerzukni
minhum verzukhum minni.
Allahummedmea` bejnena iza dema`te fi hajrin ve ferrik
bejnena iza ferakte ilel~hajri.
(Allahu, podari mi bereket u eni i podari bereket mojoj eni u
meni. Allahu, opskrbi me porodicom i opskrbi nju sa mnom.
Allahu, kada nas sjedinjuje, sjedini nas u dobru, a kada nas
rastavlja, rastavi nas ka dobru).
Hadis kae: Odvedite mladu u njen novi dom u toku noi.
Sudei prema njemu, preporuljivo je da brak zapone tokom
noi. Na kraju krajeva Allah je stvorio no ...da u njoj
poinak imate... 30
30

Junus, 67.

79

Nakon to mlada ue u prostoriju u kojoj e suprunici provesti


no, preporuuje se, u nekoj literaturi, da mladoenja skine
njenu obuu, opere joj noge (u posudi za pranje) a zatim
poprska prostoriju vodom. Onda mladoenja treba uzeti abdest
i klanjati dva rekata sunneta, nakon ega treba izgovoriti
sljedeu dovu:
Allahumme-rzukni ulfataha we wuddeha we rizaha bi; we-rzini
biha, wedme bejnena bi ahseni idtimain we anfasu itilafin;
fe inneke tuhibbu-l halal wa tukrihu-l haram
(O, Allahu! Blagoslovi me s njenom privrenou, ljubavlju i
prihvatanjem; uini da ja budem zadovoljan sa njom, i sastavi
nas u najbolju zajednicu u apsolutnoj harmoniji; zaista Ti voli
dozvoljene stvari a mrzi zabranjene.)
Onda on treba da zatrai od nevjeste da uzme abdest i da klanja
dva rekata sunneta. Kada budu spremni za postelju, mladoenja
treba da stavi svoju ruku na nevjestino elo i izgovori okrenut
prema kibli sljedeu dovu ili neku drugu slinu njoj.
Allahumme bi emanetike akhaztuha we bi kelimatike
istahlaltuha. Fe in qazayte li minha weleden, fedalhu
mubareken taqiyyah min ummeti Muhammed (sallallahu alejhi
we alihi we sellem) we la tedal lish-shejtani fihi shirken we la
nasiba
(O, Allahu! Uzeo sam je kao Tvoj emanet i uinio sam je sebi
dozvoljenom prema Tvojim rijeima. Stoga, ako Si odredio da
od nje dobijem dijete, onda ga uini blagoslovljenim i uini da
bude pokoran meu sljedbenicima Muhammedovim, a.s., i ne
dozvoli da ejtan ima sa njim ikakve veze).
Budui da se danas budui suprunici viaju i prije braka lijepo
je da jedno drugom prenesu ova znanja, ili ako se stide
razgovarati da to uine na indirektan nain, kroz itanje
literature o ovoj temi.
80

to se tie seksualnog odnosa prve brane noi to je privatna


odluka koju donosi novopeeni brani par; ona nema nikakve
veze sa drugima. Ipak moram rei da mladoenja treba da uvai
osjeanja svoje nevjeste; na kraju krajeva, za nju su i on i
okolina potpuno novi.
Ako ovjek odlui stupiti u odnos sa svojom suprugom lijepo
je da proui prigodnu dovu:
Bismillahil~alijjil~azim. Allahummeda`l zurrijjeten tajjibeten
in kaderte en tahrude min salbi. Bismillahi, Allahumme
denibna~ejtane ve denibi~ejtane ma rezaktena
(U ime Allaha, Uzvienog, Svemogueg. Allahu podari mi
dobrog potomka, ako je Tvoja odluka da izae iz moje kime.
Allahu, otkloni ejtana od mene i otkloni ga od poroda kojim si
me opskrbio).
U vjerskoj literaturi koja je dostupna na naem jeziku o ovoj
tematici se uglavnom navode, da ih tako nazovem, tehniki
postupci. No ako neko nije napisao u knjizi ili novinskom
lanku da mladoenja mora biti njean, nikako grub, da mora
paziti na psihu i tijelo mlade, to ne znai da to islam ne
propisuje. Svaki oblik neodgovornog i nerazumnog ponaanja
je neislamski bio on prve brane noi ili inae. alosno je da
ponekad ene nakon prve brane noi zbog komplikacija
zavre u hitnoj pomoi. Nerijetko se to deava upravo onima
koje su sebe i svoju ednost uvale za svog ovjeka a ovaj ne
razmiljajui da u prvu branu no osim strasti treba ponijeti i
znanje o onome to treba da se desi tu no pretvori u runo
sjeanje.
Ma koliko strast bila jaka, suprunici moraju da budu njeni.
Nema mjesta nikakvoj brzini i grubosti. Prva brana no nee
pobjei, a sretni su oni koji se pripreme za nju i sve ostale
pretvore u nju.
81

Kada par obavi odnos preporuuje se da proui ne pokreui


usne:
Bismillah. Elhamdulillahil~lezi haleka minel~mai beeren,
fed'alhu neseben ve sihren, ve kane Rabbuke kadira.
(S Imenom Allahovim. Hvala Allahu koji stvara od vode
ovjeka; i daje mu srodstvo i tazbinstvo, a Gospodar tvoj sve
moe).
Izvor ovoga je u hadisu kojeg prenosi Kurejb od Ibni Abbasa,
r.a., koji kae da je Poslanik, a.s., rekao: Kada neko eli da
pristupi svojoj eni neka proui: S Imenom Allahovim. Allahu
udalji ejtana od nas i od onoga ime si nas opskrbio, pa ako
bude odreeno da im se rodi dijete od toga, ejtan mu nikada
ne moe nauditi. 31
Spomenuta dova propisana je mukarcima da je ue prije
spolnog odnosa, spomenuta je u hadisu Ibn Abbasa, r.a., da je
Poslanik kazao: Kada bi neko od vas prije spolnog odnosa
kazao: 'Bismillahi, Allahumme denibneejtane ve
denibiejtane ma razektena' (Bismillahi, Gospodaru sauvaj
nas od ejtana, i sauvaj od ejtana ono ime nas opskrbi), pa
ako se iz tog odnosa rodi dijete, nikada mu ejtan nee moi
nauditi.32
Kada obavi spolni odnos, mukarac ne treba odmah da se
odmakne od svoje ene, niti ona od njega. Kako emo vidjeti u
nastavku knjige, trenuci poslije odnosa treba da budu proeti
najljepim osjeanjima i njenou. Prenosi se predaja od
Poslanika: Kada neko od vas ima intimni odnos sa svojom
suprugom, neka je ne naputa dok se ona ne zadovolji, kao to
on voli da zadovolji svoje potrebe, tako voli i ona.
31

Ne postoji prepreka da i supruga ui spomenutu dovu, jer je osnova da ne


postoji razlika u propisima izmeu mukaraca i ena.
32
Buharija i Muslim

82

Tek nakon toga mukarac e se odmai od ene i uzeti abdest


ako eli da joj se ponovo vrati radi novog odnosa, a ako su
odluili da nee biti odnosa onda e se okupati jer je mekruh da
spavaju neisti. ...osim ako to ne priinjava tekou, zbog
hladnoe, udaljenosti kupatila i vode, straha i tome slino.
Za vrijeme spolnog odnosa nee se okretati prema Kibli, pokrit
e se, jer se prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.a, da je
rekao: Kada neko od vas prilazi svojoj eni neka se pokrije,
jer ako to ne uradi meleki se zastide i odu ostavljajui ga
ejtanu, i ako se iz toga rodi dijete ejtan e u tome imati
udjela.
Lijepo (mustehab) je da prije odnosa suprunici prue jedno
drugom njenosti kroz zagrljaje, poljupce i milovanja kako bi
se na to ljepi nain pripremili za odnos. Mukarci moraju
znati da enski polni organi nisu uvijek spremni da prime
mukarca, pogotovo kada je to prva brana no i prvi odnos.
Mnoge ene osjeaju i dozu straha od prvog odnosa pa stoga
treba biti prisutna sva mogua panja i njenost.
Imajte na umu da je pred vama itav ivot i mnogo slinih noi
meu kojima ete se ipak sa sigurnou prve uvijek sjeati.
Stoga se postarajte da to ega se sjeate bude lijepo, bez
propusta i manjkavosti.
Pitanje:
Je li dozvoljeno mukarcu da spolno opi sa suprugom u toku jedne
noi vie puta i da se samo jednom okupa?
Odgovor:
Dozvoljeno je mukarcu da vie puta spolno opi sa suprugom, ali je
pohvalno da abdesti prije ponovnog odnosa, na osnovu rijei
Allahovog Poslanika: ''Kada neko od vas spolno opi sa suprugom,
potom htjedne da to ponovi, neka se abdesti.''33
33

Pitanja i odgovori, http://www.rijaset.ba.

83

Kada su i kakvi intimni odnosi zabranjeni


Spolnog odnosa se treba kloniti u periodima hajzamenstruacije i u toku nifasa-krvarenja nakon poroda u
periodu od etrdeset dana.
Kuran kae: I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: To je
neprijatnost Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog
pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kuda se okupaju,
onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio34
Prema erijatu, trajanje mjesenog pranja je vie od tri, a
manje od deset dana. Ako je krvarenje trajalo manje od tri
dana, to nije bila menstruacija; ako ono traje vie od deset
dana, onda se u prvih deset dana radilo o menstruaciji, a svako
daljnje krvarenje spada u kategoriju istihaze, neregularnog
krvarenja tokom kojega je dozvoljen seksualni odnos. Zabrana
seksa za vrijeme mjesenog ciklusa je ograniena na sam
seksualni odnos; druge vrste intimnog kontakta po veini alima
su dozvoljene s tim da se izbjegava enino tijelo izmeu pupka
i koljena. Ako ovjek koji je usred seksualnog odnosa sa
suprugom otkrije da joj je mjeseno pranje zapoelo, mora se
odvojiti od nje. Iz ajeta koji smo ovdje naveli je jasno da je
odnos dozvoljen im krvarenje prestane, ak i ako ena nije
obavila ritualno pranje (gusul). Ali, na osnovu drugog dijela
ajeta kada se okupaju... veina mudtehida kau da je bolje
suzdrati se od odnosa dok ena ne uzme gusul, ili, u najmanju
ruku, opere svoja stidna mjesta.
Analni odnos je zabranjen
to se tie analnog odnosa, miljenja mudtehida se gotovo ne
razlikuju po ovom pitanju. Hazreti Sadik prenosi od Poslanika,
a.s.,: Analni otvor ene je haram za moju zajednicu.
34

"Al-Bakare, 222.

84

Oralni seks Veina alima odobrava ovaj in uz


suglasnost oba brana druga.

Zabranjeno je seksualni in initi pred nekim drugim.


U ovu zabranu spada i govoriti drugom o spolnim
odnosima izmeu ovjeka i njegove ene, kao ni eni
da govori drugim enama. To je slaboumnost, niskost i
velika pokuenost po erijatu i zdravoj pameti.

Odbijanje mua u postelji.

Kada ovjek pozove enu radi spolnog odnosa pa ona odbije


nepokorna je Allahu d... Poslanik, a.s., kae: Koja ena
uskrati muu njegovu potrebu stie grijeh teine dva kirata, a
koji ovjek uskrati eni njenu potrebu za njim stie grijeh
jednog kirata.
Preneseno je od Poslanika, a.s.,: Kada neko od vas pozove
enu svojoj postelji, a ona ga ne poslua pa on omrkne ljut na
nju, meleki je proklinju sve dok ne svane.

Zabranjeno je da ena bez odobrenja mua sprjeava


dolazak sjemena u matericu, a po veini alima isto vai
i za mua.

Odnosi su zabranjeni svakako i za vrijeme obdanice u


toku mjeseca Ramazana, te kada je osoba u ihramu za
vrijeme hada u Mekki. U svako drugo vrijeme,
seksualni odnos je u osnovi dozvoljen.

85

86

U BRAKU

Napokon se ispunila vaa velika elja. U braku ste s onim koga


volite. Tu poinje i vaa velika misija. U tapiseriju ivota valja
utkati mnotvo onog o emu smo do sad govorili kao i dosta
onog o emu jo nismo. Zajedno ste, imate mogunost sebi
nainiti Dennet ili Dehennem. Izbor je na vama. Sad niste
sami, sad ste zajedno i trebalo bi da ste jaki, mnogo jai nego
prije braka. Imate i ljubav, no koliko god ona bila dar moraete
i uiti, posebno kada je pokuate unijeti u vau novu svakodnevnicu koja nije smjetena u dvorac iz bajki ve u sredite
svakodnevnog ivota, njegovih pritisaka i problema. Uspjeh
vaeg braka prije svega ovisi o vama, o vaoj elji i volji da se
svim srcem borite za vas, za vau obostranu ljubav, za va
brak. Do juer ste se viali povremeno sad ivite skupa.
Francuski pisac Balzak je rekao: Mnogo je lake biti momak
nego suprug, jer je lake povremeno rei duhovite stvari, nego
biti duhovit svaki dan. Do juer ste se satima pripremali za
susret od pola sata, sad nemate mnogo vremena za susret koji
e svakog dana trajati dan i svake noi - no. Budite se
raupani, oamueni snom, nenaspavani, iritirani novim
danom i novim drutvenim obavezama.
Ako ovaj dio intimnosti vae nema protuteu u produbljivanju
vae ljubavi moe doi do tekoa, ali zaboravite Balzaka, u
brak niste uli da bi uinili ono to je lake nego da bi uinili
ono to je ljepe!
I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae,
stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja
ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji
razmiljaju.35

35

Er-Rum, 21.

87

Allah d.., nas u Kur'anu ui da je smisao sklapanja braka


smiraj. Nema sumnje da je u smiraju due stvarna srea za
ovjeka, da samo smirena dua moe biti dovoljno skoncentrisana na osjeaj uivanja u berietu hairli braka. Tek kada
osjetimo tu harmoniju svjesni smo koliko vrijedimo, svjesni
smo da nas neko treba i iskreno voli. Neemo dugo ekati na
na odgovor, vrlo brzo emo se poeti osjeati kao osoba koja
nas voli, i mi emo poeti voljeti.
Moda ove rijei djeluju suvie idilino da bismo ih ozbiljno
shvatili. Ali, zar nam ivotopis Poslanika, a.s., ne potvruje
upravo ovu tvrdnju!?
Ako paljivije razmislimo o hadisima koji govore o braku
Muhameda, a.s., i njegovom odnosu prema suprugama, vidjet
emo pravu idilu.
Nai emo savrene primjere iskrene i potpune ljubavi,
harmonije, smiraja, ugoaja i svega pozitivnog to brak nosi, a
to je od izuzetne vanosti za sreu i zadovoljstvo u braku.
Ukoliko primijenimo praksu Poslanika, a.s., u ovoj oblasti,
zasigurno emo pomoi sebi u branom ivotu i uspostavljanju
brane idile koja ja najbolja garancija za opstanak naeg braka.
Na nama je da slijedimo postupak naeg najveeg uitelja i
nauimo se da svakodnevno izraavamo svoje osjeaje prema
supruniku. Ovaj savjet nam je posebno bitan nakon to bolje
upoznamo psihu suprunika, jer emo uvidjeti da se mukarac i
ena uveliko razlikuju u izraavanju svojih osjeaja.
ena, kada voli, ona e to vrlo lahko kazati i to stalno ponavljati. Koristei vie fraza da bi iskazala svoje osjeaje, poput
trebam te, bojim se da te ne izgubim, jedva ekam da te
vidim, i dr. dok mukarac svoje osjeaje izraava na potpuno
drugaiji nain. On, ako eli rei supruzi da je voli, iskazat e
to kroz djela i postupke, a rijetko kada e to verbalno izraziti.
88

Kada krene kui on e, kao znak ljubavi, kupiti supruzi cvijee,


kola, okoladu, neto od namjetaja, itd. To je njegov izraz
ljubavi i supruga to treba pravilno razumjeti.
Muhammed, s.a.v.a., je svojim postupcima pokazao da treba
da prevaziemo tu psiholiku barijeru i na najjednostavniji,
verbalan nain, iskaemo ljubav prema supruniku. Obino je
eni dovoljno da joj na jasan nain kaemo koliko je volimo.
Takoer, moramo znati da je ljubav osjeaj u srcu kojim ovjek
ne moe upravljati. Nekada ovjek voli ili mrzi bez svoje volje.
Ponekad on voli ovjeka ili ga mrzi bez jasnog povoda, pa onaj
to voli nije u stanju se rijeiti te ljubavi, niti se onaj to mrzi
moe osloboditi mrnje.
Izvor ljubavi ovjeka prema eni ili ene prema ovjeku jeste
prirodna naklonjenost koju je Uzvieni Allah stvorio u ovjeku
i usadio je u njega. Uzvieni je rekao:
Ljudima se ini da je lijepo samo ono za im ude: ene, sinovi,
gomile zlata i srebra, divni konji, stoka i usjevi. To su
blagodati u ivotu na ovom svijetu; a najljepe mjesto povratka
je u Allaha.36
Ko razmilja o ovom ajetu primijetit e da je udnja za enama
spomenuta prije ostalih ivotnih udnji (prohtjeva), to ukazuje
na njenu veliinu kod ovjeka, kao i to da ona ima vanu ulogu
u njegovom ivotu. Vjerovjesnik, a.s., je rekao: Uinjeni su
mi dragim od dunjaluka ene i miris, a moje zadovoljstvo
(smiraj) jeste u namazu.37
Uzvieni Allah, kada govori o blagodatima koje je podario
ovjeku, esto ih spominje u Svojoj Mudroj knjizi, zajedno sa
srcem.

36
37

Hadis od Enesa r.a.,biljee Ahmed, En-Nesai, El-Hakim i El-Bejheki.


Hadis biljee Ahmed i Et-Taberani od Usame ibn Zejda.

89

Reci: On sve stvara i daje vam sluh i vid i pameti (srca), a vi


se malo zahvaljujete.38
Takoer, u Mudroj Knjizi nalaze se ajeti koji nareuju ovjeku
da dobro iskoristi ove organe, kao to su rijei Uzvienog: Ne
povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum (srce), za
sve to e se, doista, odgovarati.39
Meusobna ljubav branih drugova jeste prirodna, uobiajena i
erijatski potrebna stvar, i svako od njih dvoje je duno da
nastoji poveati i ojaati tu ljubav.
Zato ena kada izlazi pred svoga mua, treba nastojati da ga
njena pojava obraduje i povea njegovu ljubav prema njoj.
Takoer, treba paziti da njen mu ne uje od nje neto to e ga
odvratiti od nje i umanjiti njegovu ljubav prema njoj. Mu, isto
tako, treba da pred enom izlazi u lijepom i pristojnom stanju,
koje odgovara njegovoj mukosti, tako da bude privlaan
svojoj eni, da ga ona jo vie zavoli i vee se za njega. I on
takoer, treba paziti da ne govori eni ono to bi izazvalo njenu
odvratnost prema njemu ili umanjilo njenu ljubav prema
njemu. Trebamo usvojiti milosrdan stav pomaui otklanjanje
bilo kakvih potekoa sa kojima se suprunik susree, predosjetiti njegove/njene potrebe i pokuati ih ispuniti bez prigovora.
Svaki partner bi trebao gledati unaprijed kako bi mogao biti od
pomoi svom supruniku. Takav stav e dati utisak da su
njegove/njene potrebe vanije od naih vlastitih, pokuavajui
na taj nain pokazati ljubav i brigu koju osjeamo prema
supruniku. Jednostavan nain da se meusobno pomognemo
je da pokuamo olakati stvari jedno drugom.
Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: Olakavajte, a ne
oteavajte, i obradujte (nagradom od Allaha), a ne odbijajte.40
38

El-Mulk, 23.
El-Isra, 36.
40
Buhari i Muslim.
39

90

Tokom braka emo se prilagoavati meusobnim oekivanjima


i potrebama. Ovo treba znati, jer kako se pojedinac (suprunik)
mijenja i razvija tokom svog ivota, tako e se mijenjati i
dinamika branog odnosa. Usklaivanja, odnosno, prilagoavanja e biti najvie izraena tokom prvih godina braka.
Stoga je veoma bitno da oba suprunika na poetku usvoje stav
olakavanje svome supruniku. Poslanikov, a.s., stav da ne
uzrokuje neugodnosti drugima, zatim njegova briga da lanovi
njegove porodice nisu nepotrebno optereeni, pronicljivo je
prikazana u sljedeem hadisu:
Dabir ibn Abdullah prenosi da je Muhammed, a.s., jedne
prilike zatraio od svojih ukuana zain za jelo, pa kada su mu
odgovorili da nemaju nita, osim sireta, naredio je da mu ga
donesu. Potom je pristupio jelu, izgovarajui: Divan li je zain
sire, divan li je zain sire!41
Kad se brani odnos sprovodi na temelju ispomaganja,
suprunici e u svojim aktivnostima razviti uzajamnu saradnju.
Ovo bi se trebalo kretati od sitnih do najkrupnijih poslova. Iako
se organizovanje odravanja domainstva ini kao jednostavan
posao, moe biti uzrok stresu i neugodnostima. A par se
ponekad prepire oko jednostavnih stvari kao to su stavljanje
etkice za zube na pravo mjesto! Zbog toga nikad ne smijemo
zapostaviti koliko je vano da upravljamo svojim aktivnostima
neophodnim za ivot.
Tradicionalno gledajui, od supruge se oekuje da brine o
domainstvu, a moda nee uspjeti, naroito ako ima i posao, a
brine se i o djeci. Ne ponuditi joj pomo je kao stajati na jednoj
nozi na ledu. Zato nam se i preporuuje da nam se porodica
temelji na meusobnoj saradnji. Primjeri iz ivota Poslanika,
a.s., pokazuju da se ophodio sa svojim suprugama pruajui im
podrku.
41

Muslim.

91

Postoje zapisi da je sam popravljao i zaivao svoju odjeu i


pomagao u sitnim poslovima.
Mu i ena su jedno drugom najbolji prijatelji i savjetnici,
nadopunjuju jedno drugo u razliitim ulogama u porodici.
Supruga, koja djeluje kao savjetnik svom muu, dijeli svoja
gledita sa njim pri savjetovanju. A mu moe raunati na
znanje i strunost svoje supruge kad od nje trai miljenje.
Dogovaranjem i traenjem miljenja svog suprunika moemo
bolje razumjeti situaciju ili problem i bit emo bolje informisani u traenju rijeenja. Voenje porodice ljubavlju, meusobnom saradnjom, samilou i dogovaranjem e branom paru
otvoriti vrata za mir u vlastitom domu.
Cilj braka je postizanje psiholoke, emocionalne i duhovne
snage. Odnosi u porodici, posebno meu suprunicima, trebaju
biti i duhovno jaki. Oni trebaju zajedniki dijeliti dobro i zlo.
Taj odnos treba poluiti ljubav, ljubaznost, milosre, prijateljstvo, meusobno povjerenje, portvovanje, utjehu i nastojanje
da se drugom pritekne u pomo. Samo u okviru porodice
duhovni potencijal ljudi i ena postaje stvarnost i razvija
istou unutar i izvan porodice. Moemo rei da odnos izmeu
mukarca i ene u braku jeste odnos mira u kojem se due
odmaraju i koji ispunjava ljubav i samilost. Allah d.. kae:
One su odjea vaa, a vi ste odjea njihova
Stupanjem u brak mukarac i ena upotpunjuju sve svoje
potencijale, oni se uozbiljuju i vie se osjeaju dijelom jednog
kolektiva, lanovima jedne zajednice, nego pojedincima. Oni
uspostavljaju sasvim drugaiji nain ivljenja.
Svaki od suprunika, zatim potomaka i lanova ire porodice
preuzimaju dio odgovornosti funkcioniranja porodice i svako
od njih ima svoje obaveze. Te obaveze utjeu na planiranje
vremena i tano izvravanje obaveza unutar i van kue.
92

Ve smo govorili u ovoj knjizi o razlikama izmeu mukarca i


ene. ena je osjeajnija i tjelesno slabija nego mukarac. Ona
doivljava ivot vie emocionalno i razumije mnoge stvari koje
mukarac nikad nije u stanju razumjeti. Ovo mukarac mora da
zna i da potuje. Ona je tjelesno slabija pa je na muu dunost
da se brine za izdravanje porodice. O tome Allah kae u
svojoj knjizi: Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah
dao prednost jednima nad drugima...42
U islamu uloga ene i mukarca su podijeljene: ena je majka i
ona je upravitelj domainstvom dok mu stie sredstva za
ivot. ena, psihom i tjelesnom graom je pripremljena da
bude majka, tj. ona iji je zadatak odgoj ovjeanstva.
U Kuranu se govori: One (ene) imaju isto toliko prava (kao
i muevi), samo muevi imaju prednost pred njima za jedan
stepen.43
Islam daje sva prava eni kao i mukarcu, npr. pravo na rad,
obrazovanje, duhovno uzdizanje, intelektualni razvoj, ibadet...,
ali dunosti supruge i majke su na prvom mjestu.
Poslanik Muhammed, a.s., kae da je najcjenjenija ena u
Allahovim oima ona koja je najposlunija muu i koja ne
naputa kuu. U savjetu koji je Boiji Poslanik dao svojoj tek
udanoj kerci Fatimi stoji: Fatima, ako bi se neka ena
neprestano klanjala Bogu sedamdeset godina ali umrla
neposluna svome muu i on bio ljut na nju zbog toga, zavrila
bi u Dehennemu.
Islam nije zabranio eni da radi nego je stvorio sve uslove da se
posveti kui i porodici. ene koje posvete svoje vrijeme radu
van kue i karijeri liavaju djecu njihovog prirodnog prava majinske ljubavi i brige.
42
43

En-Nisa, 34.
Bekare, 228.

93

Svaka vrsta aktivnosti i zajednikog ivota koji ukljuuje vie


od jedne osobe iziskuje rukovoenje i upravljanje, i pokornost i
potinjavanje. Da bi ivot zajednice funkcionisao moraju
postojati autoriteti. Danas autoritet ne mora biti ak ni iva
osoba nego to moe biti i ureaj kao to je semafor. Niko ne
protestira niti se buni jer uvia da saobraaj ne bi mogao
funkcionisati bez njih. Tako je u ivotu: bez Boijih propisa ne
moe se dobro ivjeti.
Mora se rei da autoritet zasnovan na tiraniji i nepravdi nikad
ne moe biti stabilan. Tako ni muev autoritet nije zasnovan na
tome nego na ljubavi. I jedan od dokaza Njegovih je to to za
vas, od vrste vae, stvara brane drugove da se uz njih smirite,
i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su zaista
pouke za ljude koji razmiljaju.44
Treba se imati na umu da nisu nedostaci, ma o kojoj se vrsti
nedostataka radilo, nuno razlozi koji upropatavaju brak, puno
ee e je to nesposobnost da se o tim nedostacima razgovara
na pravi nain. Deava se ponekad da mukarac ili ena, nikkao
ne odustaju od svoje ljubavi iz snova, od neke zamiljene
idiline slike skrojene u njihovoj mati mladalakih godina. Ta
slika kad bi se razumski analizirala, imala bi mnotvo
nedostataka i njihovo shvatanje doprinijelo bi pronalasku puta
za harmonian brani ivot, no, ako osoba nema elje, snage,
da se suoi sa tom svojom nerealnom slikom, ona moe biti
prevelika konica za lijep razvoj branog i porodinog ivota.
Razgovor moe doprinijeti da suprunici shvate sopstvena
oekivanja od zajednikog ivota, da naprave kompromise i uz
snagu ljubavi budu potpora jedno drugom da se ostvare ta
oekivanja. Stvarnost je jako bitna i vana stvar u braku.
Emancipacija ene na Zapadu je uinila da se mnoge od njih
nikad ne udaju, pod izgovorom da ele da zadre slobodu.
Ovim se ovjekova civilizacija vraa hiljadama godina nazad,
44

Er-Rum, 21.

94

kada brak nije postojao i ena bila slobodna od brane veze.


Tada je bila predmet polnih prohtijeva mukarca, koji bi je
imao dan-dva, i onda je vratio u njenu slobodu.
Danas se filmovima, literaturom i muzikom propagira nain
ivota u kojem se ena ini predmetom seksualne elje i stavlja
u slubu reklame. Pomou nje se ele privui kupci za svaku
vrstu proizvoda - od ampona do automobila. Meutim istina je
da ena samo brakom dobija ugled i uva ast i istotu.
Dananja moderna i nezavisna ena je potpuno izgubila
osjeanja koja se obino nalaze u ena njihove dobi. One su
novi pol koji nije muki, jer im je fizionomija enska, a ni
enski, jer su im elje, razmiljanja i nain ivota muki.
Plemeniti Poslanik je rekao: Svakoj eni koja je zadovoljna
primanjima mua i koja ne trai vie od njegovih mogunosti
Allah e dati sedamdeset hiljada dennetskih haljina. Onoj eni
iji prohtjevi ne mogu biti zadovoljeni iz muevljevog prihoda
i koja nije zadovoljna sa onim to zaradi, bilo to malo ili puno,
Allah nee prihvatiti njena dobra djela, nee joj oprostiti
grijehe i bie njome nezadovoljan sve dok se ne pokaje.
Ponekad brinuti o kuanstvu i ishrani familije nije lahko. Allah,
Uzvieni, propisao je nagradu eni za svaki njen hairli trud.
Poslanik, a.s., je rekao: Kada je dim ujede za oi i prolije suzu
za vrijeme pripemanja jela, Allah eni upie nagradu kao
ovjeku koji se bori na Njegovom putu i koji prolije suzu u
strahu od Njega.
Na drugom mjestu on kae: Ako ena premjesti neku stvar u
kui sa jednog mjesta na neko drugo, bolje i prikladnije, Allah
je milostivo pogleda...
Budunost jednog naroda zavisi od narataja koji dou na
svijet iz majinih utroba. Niko ne moe zamijeniti majku u
odgoju i panji djece. To je njena dunost prema narodu, za
koju joj islam obeava veliku nagrada.
95

Poslanik, a.s., kae: Kada zatrudni pa sve dok se porodi eni


pripada nagrada ovjeka koji svaki dan posti, uvijek klanja,
gubi ivot i troi bogatstvo na Allahovom putu. Kada rodi
dijete eni pripada tolika nagrada koju ovjek nije u stanju ni
zamisliti. I svaki put kada podoji dijete ena dobija nagradu
ovjeka koji oslobodi roba.
Poslije ovoga ovjek se pita ko je u islamu u boljem poloaju mukarac ili ena. Po erijatu ovjek je duan da uzdrava enu
zbog ega mu je dat autoritet, koji je zasnovan na ljubavi. U
asnom Kuranu se kae: S njima lijepo lijepo ivite!45
Poslanik je rekao: Mu koji je nepravedan prema eni e biti
prvi koji e ui u Dehennem. On je rekao: Znajte da je
najbolji ovjek meu vama onaj koji najbolje postupa prema
svojoj eni.
Prema hadisu lijepo postupati prema eni znai obezbijediti joj
uslove ivota koje je imala u kui svojih roditelja tako da ne
osjeti oskudicu niti ima brigu. Ali o sluaju kada ovjek nema
velika primanja i ne moe joj obezbijediti takav standard, u
asnom Kuranu se kae: ...Imuan prema svojim mogunostima, a siromaan prema svojim... 46
Poslanik, a.s., kae: Proklet je ovjek koji zanemari potrebe
svoje familije.
Kako smo ranije rekli, ena je vie podlona emocijama. Tako
u sluajevima kada iskrsnu sporovi i neslaganja, islam nalae
muu da bude tolerantan:
S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite,
mogue je da ba je u onome prema emu odvratnost osjeate
Allah veliko dobro dao.47

45

En-Nisa,19.
En-Nisa,19.
47
En-Nisa,19.
46

96

ena loe naravi za ovjeka moe znaiti Dehennem na


zemlji. Kada se poslanik Ibrahim alio Allahu na enu Saru,
On mu je odgovorio: ena je slina rebru: ne vrijedi ga
pokuavati ispraviti, jer e pui. Gledaj da ga koristi onako
kakvo jeste.
Kuran i hadisi nam nalau da uvrstimo branu vezu ljubavlju
i razumijevanjem, ak i onda ako to znai odricanje i trpljenje
do odreene mjere. Idealan brak u islamu je onaj u kome mu i
ena vole i cijene jedno drugo i savjesno izvravaju dunosti
koje imaju jedno prema drugome. Za takav brak treba nam
odgoj, znanje, strpljenje i svjesnost niza injenica, do kojih se
nadam da ete neke spoznati i kroz ovu knjigu. Osnovni
princip koji krasi sve drutvene odnose jeste sistem pravde.
Osjeaj nepravde no je koji ranjava nae emocionalno tijelo.
Emocionalni otrov stvara naa reakcija na ono to smatramo
nepravdom. Neke e rane zacijeljeti, a neke e se zaraziti sve
veim koliinama otrova.
Kada se u nama nakupi previe emocionalnoga otrova, osjetit
emo potrebu da ga se oslobodimo, a oslobaamo ga se
usmjeravajui ga prema nekomu drugomu.
Kako to radimo? Privlaenjem pozornosti neke druge osobe.
Uzmimo za primjer neki obian brani par. Zbog nekih razloga
supruga je bijesna. Prepuna je emocionalnoga otrova zbog
nepravdi koje joj ini njezin suprug. Suprug nije kod kue, ali
ona se prisjea nepravdi i u njoj se gomila otrov. Kad se suprug
vrati kui, supruga prije svega eli privui njegovu pozornost,
jer kad privue njegovu pozornost tada sav otrov moe
prenijeti na svoga supruga i osjetiti olakanje. im mu kae da
je lo, glup ili nepravedan, otrov koji vrije u njoj prenijet e se
na njega. Ona neprestano govori i govori, sve dok ne privue
njegovu pozornost. Suprug konano reagira i pobjesni, a ona se
odmah osjea bolje. Ali sada otrov tee kroz njega i on joj
mora uzvratiti. Mora privui njezinu pozornost i osloboditi se
97

otrova, ali to vie nije samo njezin otrov - nego i njezin i


njegov ujedno. Ako dobro promotrite taj meuodnos, uvidjet
ete da si uzajamno povreuju rane i igraju ping-pong
emocionalnim otrovom. Otrov se gomila i gomila, dotle dok
jednoga dana jedno od njih ne eksplodira. Na taj nain ljudi se
ponaaju vrlo esto. Privlaenjem pozornosti energija prelazi s
jedne osobe na drugu. Pozornost je u ljudskome umu neto
jako snano. U cijelome svijetu svaki ovjek neprestano
pokuava privui panju drugih ljudi. Kada privuemo panju
time stvaramo kanale kojima protjee komunikacija. Prenosi se
san, prenosi se mo, ali se prenosi i emocionalni otrov.
Otrov najee prenosimo osobi za koju vjerujemo da je
odgovorna za nepravdu. No ako je ta osoba snana toliko da joj
ne moemo prenijeti otrov, onda nam je svejedno komu emo
ga prenijeti. aljemo ga djeci koja se ne mogu obraniti, i tako
dolazi do zlostavljanja. Snani ljudi zlostavljaju slabije zato to
se moraju osloboditi svojega emocionalnog otrova. Mi imamo
potrebu osloboditi se otrova i katkad nas ne zanima pravednost
- jednostavno elimo osloboenje, a ne mir. Treba se dobro
uvati, ne daj Boe, zapadanja u ovakva stanja,a iskustvo nam
govori, da nisu rijetka i da su rijekti oni koji su zatieni od
njih.
Da bi se brak odrao i postigla harmoninost, razumijevanje i
ostalo, potrebno je da poznajemo i shvatamo posebnost
muko-enske prirode.
Iza svake ivotne etape slijedi sagledavanje i ubiranje
iskustava. Jo prije nego dvoje mladih ljudi sklope branu
zajednicu trebalo bi da imaju potrebno znanje znanje o onom
to ih eka. Ono je kroz ivot u svojim porodicama dobrim
dijelom prisutno, no, sadrano je kroz iskustvo iz drugog ugla.
Ugao iskustva ulaskom u brak znatno je izmjenjen. Od
gledalaca oni su postali uesnici. Mladieva majka, npr.,
postala je svekrva za mladu a njegov otac - svekar.
98

Mladina majka za mladoenju postala je punica, a njen otac


punac. Bez obzira to se veina ljudi danas ulaskom u brak
osamostaljuje i u stambenom smislu, ovi i slini inioci postaju
jako bitni. Iskustvo brane intime za mnoge mladence iziskivae potpuno shvatanje razlika i slinosti izmeu prirode
mukarca i prirode ene. Drim vanim da o tim razlikama
pogledamo ta kae odgovarajua literatura.
Razlike izmeu mukarca i ene ogledaju se u tjelesnom,
psiholokom i duhovnom, te po pitanju razliitosti u meusobnim oekivanjima.
Mukarac je, recimo, borbeniji, dok je ena povuenija. Kada
doe do verbalnog nesporazuma, kod mukog dijela populacije
lahko doe i do fizikog obrauna, dok se kod enskog dijela
veinom ostaje na verbalnoj raspravi.
ena ne potee za silom i nije sklona nasilju ni prema drugima,
ni prema sebi. Kada govorimo o razvoju civilizacije, ne bi bilo
loe da ene uzmu malo vie inicijative.
ena je opreznija od mukarca. Zatim, ena je naklonjenija
lijepim stvarima, ukrasima, minki, dopadljivoj vanjtini.
Takoer, ena je pribranija i naklonjenija je vjeri.
Mukarac je skloniji grubljim i dinaminijim aktovnostima pa
tako kada, naprimjer, otac shvati ovu razliku, a ima kerku i
sina pa vidi kako kerka mirno sjedi i lijepo se igra, a sin ne
zna ta e prije pokvariti i u stalnom je pokretu, tri, galami e
tada babo ne treba kazati: Vidi kako je moja ker kulturna,
pametna i dobra, a sin tako nekulturan i blesav! Treba znati da
je rije o unutranjoj razlici, koja se ispoljava u razliitom
vanjskom ponaanju, to je veoma vano imati u vidu.
Zamislimo primjer ene koja kae: Hajde da kupimo jedan
lijep ilim! Hajde da promijenimo aluzine ili zavjese!
Mukarac koji poznaje enu, ali upravo kao enu, a ne kao
kunog ljubimca ili sobaricu, nee pomisliti: Vidi je kako mi
99

ugroava budet! On treba biti svjestan da ena voli neke


stvari, da to jednostavno izvire iz njene suptilne prirode. Ona
voli ukrase, voli izmjene u kui, to je dio nje. Ukoliko ne
dozvolimo svojoj hanumi da uredi nau kuu po svom ukusu,
ona e dok boravi u njoj, a ponajvie ba ona boravi u njoj
24 sata na dan osjeati nelagodu. Psiholozi ovakve stvari
nazivaju velikim sitnicama.
Kada bismo u trenutku kada ena predlae promjene na paljiv
nain odgovorili: ta ti ovo smeta, kakve razlike ima ovako ili
onako? to je isto muka reakcija moda bismo izbjegli
izazivanje runog osjeaja i sljedeeg zakljuka kod supruge,
koja bi u sebi mogla pomisliti da mu zaista ne pridaje panju
nekim njenim osjeanjima i sklonostima. Isti odnos moe se
uoiti i izmeu brata i sestre koji ive u jednoj kui, pa kad
sestra ue u njegovu sobu, kad tamo kao da je bomba u nju
pala, pa mu sestra kae: ta je ovo brate, kakav je ovo nered?
Brat bi u tom trenutku trebao shvatiti odakle takva reakcija,
trebao bi znati da je to u njoj usaena potreba za urednou i
ljepotom.
ena je naklonjenija porodici i posveenija joj je od mukarca.
ene ele da su to vie u krugu porodice i sve to je u vezi sa
porodicom, ta elja kod njih je na najviem podioku intenziteta.
Upravo zato muevi, oevi, braa trebaju biti svjesni potrebe
majke, kerke i sestre za toplinom porodinog okrilja, za to
eim i bliskijim odnosima, za to vrom povezanou
lanova porodice. S druge strane, i hanume trebaju razumjeti
muku populaciju. Ukoliko brat, babo ili mu nee da provode
sa njima puno vremena u kui, ne trebaju odmah pomisliti kako
im nisu vane. Jednostavno, priroda mukarca je takva da on
nema potrebu da sjedi u kui onoliko koliko to eli ena.
Ukoliko se oblikuju ovakva svijest i predstava o razmatranim
pitanjima, porodini ivot bit e puno mirniji i skladniji.
100

Dalje, mukarac je superiorniji na terenu filozofskih i racionalnijih, suhoparnih znanja, dok je ena superiornija u knjievnosti, slikarstvu i ostalim umijeima izraslim na tankoutnosti.
Ne moramo se zadravati na filozofiji i knjievnosti, osvrnimo
se na iznajmljivanje stana. Pou mu i ena ili brat i sestra da
iznajme stan.
Mu za prvi stan koji vidi kae da nije lo, dok ena kae:
nemoj, molim te, prozor je okrenut na stranu gdje sunca nikada
nema, mu misli da je to nebitno, ali sa aspekta enine potrebe
za estetikom, to je bitno.
Kada je u pitanju usklaivanje boja, mukarci nisi ba vini
tom umijeu, dok su ene strunjaci za to.
ena je bie stvoreno unutar Kreacije, bie osjeajnije od
mukarca. Upravo zato, ukoliko mukarac kae: Ma pusti, nije
vano hoe li zavjesa biti plava ili uta, hoe li knjiga stajati
ovdje ili ondje takav pristup predstavlja prelazak preko
granice, prelazak sa mukih na enske tranice. A kada
preemo svoju granicu, onda smo napravili prekraj u prirodnom zakonu. Na taj nain oduzeli smo i uskratili nekome pravo
za koje se Kreacija zalae.
Kada ena osjeti da je njeno pravo oduzeto ili uskraeno usljed
injenice da je mukarac jai, ona tu ne moe drugaije, ne
moe uzvratiti istom mjerom, jer mukarac ima vee miie i tu
nema prie. Meutim, postavlja se pitanje hoe li ona prei
preko injenice da je uskraeno njeno pravo i hoe li ga se
odrei. Sigurno je da nee!
Zato?
Zato to svaki ovjek u svojoj biti voli samoga sebe i svoja
prava, i jednostavno mrzi, ne podnosi nita od onoga to mu
dolazi kao prijetnja i mogunost trpljenja tete. S jedne strane,
ona eli vratiti svoja prava, a s druge, nema snage da to
neposredno ostvari pa u takvom poloaju potee za laima i
101

prevarom. Nije joj se, naprimjer, svidio poloaj nekog prozora


u stanu pa e potaknuta time moda rei muu: Vidi, dragi,
djeca iz komiluka tuku svaki dan nau djecu! i to e stalno
ponavljati, sve dok mu ne izjavi: Idemo promijeniti stan!
Zbog ega preseljavanje, napor, dodatni trokovi? Sve samo
zbog prozora o kojem smo maloas, navodei primjer, govorili.
Jasno je da e mukarac u takvom spletu okolnosti stei dojam
kako njegova ena uvijek iznalazi neka opravdanja za
nezadovoljstvo, a ustvari ne voli ivot i mu e je poeti
izbjegavati postat e mu naporna, antipatina. Meutim,
stvarni razlog zbog kojeg ena poinje pokazivati nezadovoljstvo je mukarac; drugim rijeima, razlozi za takvo stanje poeli
su se sticati od onog trenutka kada je on preao preko svoje
granice i uskratio njeno pravo, pokrenuvi na taj nain cijelu
lavinu eninih neoekivanih postupaka i potezanja skrivenih
aduta, kako bi povratila svoja prava.
Ovakvo stanje obuhvaeno je u 80. i 81. ajeta sure Ta-ha, kada
se kae: Ne budite od onih koji ine tugjan, tj. od onih koji
prelaze granice. Naivno je pomisliti da se uputa u ajetu odnosi
samo na ljude koji imaju mo i silu, tj. na one koji se nalaze na
dravnim razinama, pa kazati: ta u ja, jadan, imam enu,
dvoje-troje djece, kako u ja prelaziti preko granica.
Posluimo se logikom ko hoe iglu, hoe i lokomotivu,
drugim rijeima, ukoliko pojedinac bude takav da kao otac,
brat ili mu ne nae za shodno da potrai odgovor na potrebe
svoje ene, sestre ili majke kako e on, ukoliko postane
predsjednik drave, nai nain da drugima osigurava njihova
prava. Da li se takvo ta moe dogoditi? Nema govora! Zato?
Zato to je takav pojedinac u svojoj biti od onih koji prelaze
granice. Upravo zbog ove injenice Kuran usmjerava ljude,
protresajui ih iz dubine sutine i unutranjeg ustrojstva. Nakon
svega iznesenog, moemo doi do konkretnog zakljuka da
ukoliko oni ljudi koji na sva zvona trube o ljudskim slobodama
102

unutar sebe nemaju duhovne ispravnosti i pravilno utemeljenog


pogleda na svijet, na osnovu kojeg bi sagledali stvarne granice
Objektivnog svijeta oni, kao takvi, ne mogu imati smisla za
slobodu i demokratiju jer je njihova jedina demokratija tamo
gdje oni imaju vlastitu korist.
Naredna razlika koju psiholozi navode jeste da mukarac bolje
uva tajne od ene. Roditelji koji imaju i kerku i sina mogu
neto od toga uoiti ve u ponaanju njihove djece. Ukoliko se
u koli neto dogodilo, kerka odmah s vrata objavljuje: Babo,
majko, znate ta se desilo u koli?, dok e brat rei: Jesi
tuibaba, zato to govori? Takoer, ukoliko mukarac pria
sa svojom hanumom o nekim pojavama o kojima ne bi elio da
drugi znaju, tj. ne bi volio da to izae iz kue, ipak se deava
da hanuma u povjerenju kae svojoj majci, majka drugoj kerki
i tako se brzo razglasi o svemu u mahali. U tom sluaju
mukarac ne bi trebao ljutito reagirati, ve bi joj trebao kazati:
Sluaj, draga, iz tih i tih razloga nisi trebala o tome nikom
govoriti! a ona e shvatiti da je pogrijeila, i to je ujedno
najljepi nain da joj se ukae na greku.
Moemo zakljuiti neto to i nije sasvim u korist mukaraca, a
to je da se ne bi trebao ljutiti na svoju suprugu ukoliko ona
otkrije neto o emu on ne bi volio da se sazna, zato to je ona
po prirodi takva da ne umije sauvati tajnu, pa je to na neki
nain njeno pravo da tako uradi. Ukoliko iz nekog razloga
kae: E da zna da ti vie nikad neu odati ni jednu tajnu, on
je tada dodirnuo osjetljivu taku, zbog ega se moe desiti da
se itava kua rasturi. Idua razlika je da su ene mekeg srca,
te zato puno bre puste suzu od mukarca. Zato Boiji Poslanik
kae: ene su poput cvjetnih latica, a nisu poput junaka.
Latice su tako njene, moraju se uvati, inae e uvehnuti.
Obino kada kupimo neki nevaan predmet, moemo ga bacati,
a da mu se nita ne dogodi, a nije nam ao ni da se polomi.
103

Meutim, kada kupimo cvijet, pazimo da se ne prekine i da ne


uvehne. Upravo zato nas Boiji Poslanik savjetuje da kada
odluimo iskazati svoju naklonost, ljubav i dobrotu, prednost
obavezno imaju kerka, ena i sestra, a ne sin, brat ili babo.
Tako u jednom hadisu Poslanika itamo:
Ako imate sina i kerku kada ulazite u kuu, prvo poljubite
kerku, a kada izlazite iz kue, ker je posljednja sa kojom se
opratate.
Razlog je upravo u tankoutnosti enske due. Ako bismo
uvaavali veinu onoga to smo uli a to predstavlja tek
mali dio onoga to bi se trebalo uvaavati u porodinim
odnosima ivot bi nam bio i ljepi, i bolji. Naalost, upravo
zbog neuvaavanja iznesenih injenica, svjedoci smo da se
neki mladi par, koji je zajedno etiri, pet ili vie godina,
nikako ne odluuje sklopiti brak. Zato? Zato to mukarac, s
jedne strane, ne poznaje navedenu problematiku i zahtijeva, na
osnovu svojih kriterija, da mu ena bude onakva kakvu on
prieljkuje, a djevojka, s druge strane, na osnovu opet svojih
linih kriterija eli i zahtijeva svoje, npr. E pa trebao bi biti
ovakav, ovo mu nije dobro, eh kada bi samo ovo promijenio.
Ovakav nain podrazumijeva ivot na pretpostavkama i
prividima, a ne na poznavanju prilika u stvarnosti. Kada bi se
poznavala zbilja i stvarni odnosi, onda bi bilo lahko odrediti
koji bi brani partner nekome odgovarao. U suri Er-Rum 21.,
stoji da je Uzvieni Gospodar izmeu mukarca i ene stvorio
ljubav i milost kada je u pitanju osnivanje brane zajednice.
I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae,
stvara ene da se uz njih smirite i to izmeu vas uspostavlja
ljubav i samilost; to su zaista pouke za ljude koji razmiljaju!
Kakva je razlika izmeu ljubavi i milosti?
Ljubav je stanje naklonosti, ali takve naklonosti u kojoj
oekuje protivuslugu: ta god da uradi, oekuje da ti se vrati.
104

Sada se postavlja pitanje da li je ljubav dovoljna za opstanak i


postojanost zajednikog ivota?
Nije!
Nemojte se uditi, jer rije je o trgovini, o razmjeni, a trgovina
nije prava ljubav; ono to nam zaista treba, to je milost.
Kakvo je to stanje?
To je stanje u kojem i jedno i drugo kau: Uinit u neto i ne
oekujem nita! To inim zato to ga (ili to je) volim, nije
bitno hoe li djelatno odgovoriti ili nee. Kada bi nas neko
upitao koja je porodica sa islamskog stanovita uspjena
porodica pravi odgovor bi bio jasan i kuranski usredsrijeen:
Uspjena je ona porodica koja je to je mogue vie zajedno,
to omoguava da se meu njima oblikuje vea ljubav i
naklonost. Ukoliko brani partneri ne bi funkcionirali na nain
da to su vie u braku, to je meu njima veza i naklonost jaa i
vea dolo bi do zamora materijala: stara ena, stari mu,
oboje ostarili i ni jednom nije ni do ega, oni su poput dva suha
drveta koja lee u istom krevetu; on se okrene na jednu stranu,
prema svom svijetu, ona na drugu stranu u svom svijetu, niko
od njih nije spreman da ugodi drugom, tj. da mu bude sluga, ne
moe ni sebi nita pomoi, a kamoli jo da i drugom
udovoljava. Meutim, ukoliko iz dana u dan meu njima jaa
ljubav i zajedniki osjeaj potrebe jednog za drugim, onda je
stanje sasvim drugaije. Zato na poetku ivota nije potrebno
da se troi vrijeme na neke nedoumice i sumnje, jer ukoliko
sumnje odbacimo a uzmemo valjana mjerila, vrlo lahko emo
prei preko svih nedoumica. Ukoliko, pak, budemo davali
prednost svojim linim standardima, uvijek e nam nedostajati
jo koji dan, zbog ega ni nakon 16 godina ne stupamo u brak.
Jedna od injenica na koju su ukazali psiholozi, a koju u
potpunosti potvruje i vjera kroz hadis, jeste da je naklonost
mukarca strastvenoga tipa. Drugim rijeima, mukarac voli
105

posjedovati enu koja je sa njegovog aspekta lijepa. to je ona


ljepa, to je njegova elja vea. Proitao sam, takoer, na
internetu da su psiholozi ispitivali 3.572 brana para i uvidjeli
da je ivot mukarca ija je ena ljepa krai. to se tie ene,
ona vie voli onog mukarca u iju vrijednost se uvjerila i ija
ljubav prema njoj je iskrena. Upravo zbog toga, kada se ena
ali i jadikuje na svoga mua, ona kae da on nije shvatio
kakvu vrijednost ima u svojoj kui. Dakle, ona radi na tim
vrijednostima. Prema tome, ako mukarac eli da veza i odnos
u kui bude realan i lijep, izdrljiv i poeljan, u skladu s tim
eljama on bi svoj odnos trebao zasnovati na iskrenosti, na
jakoj i zdravoj ljubavi. Ako supruga eli da njen brani ivot sa
suprugom bude lijep kao u bajkama, onda se umjesto uobiajenog ureivanja i spremanja kada eli izai u ariju, treba
truditi da to uradi za mua u svojoj kui. Jo jedna razlika
izmeu mukarca i ene je u tome to mukarac tei ka tome da
posjeduje enu i da mu ona bude potinjena.
ena, pak, eli posjedovati mukarevo srce i njegovu ljubav.
Upravo zato mukarac voli formalnu, tj. vanjsku nadmo i
upravljanje, dok ena voli unutranju dominaciju nad mukarevim srcem. Prevedeno na jezik politike, ena bi u ovom
sluaju bila politiar, a mukarac ratnik. to je ena vie
prisustvovala asovima politologije i to bolje zna ovjeku
zavrtjeti mozak, s te strane njoj je ivot ljepi i ona je dominantnija osoba.
Naredna razlika je da mukarac voli da bude taj koji uzima,
dok ena voli biti uzeta, odnosno ona koja je privukla panju.
Koja je razlika izmeu ove i prethodne stavke? Zato ene vole
da su uzete? Kada mukarac odabere enu, ona zna da mu je
osvojila srce i da je ta koja se moe izabrati. Ova bi stavka bila
praktini dio prethodne razlike. Drugim rijeima, zbog toga to
ena voli posjedovati srce mukarca, iz toga proizlazi da
mukarac kae: Ja te elim.
106

Sljedea razlika je da ena voli da joj mu bude odvaan i


hrabar.
Mukarac eli da mu supruga bude lijepa i uiva u osvajanju
njenog srca, tj. mukarac eli da mu supruga bude dilber.
Dilber je perzijski izraz sastavljen od dviju rijei: del srce, i
bar odnijeti, tako da delbar, ili na bosanskom dilber, znai
onaj koji odnosi srce. Mukarac voli da njegova supruga stalno
(od)nosi njegovo srce.
ena moe sakriti strast, dok mukarac to ne moe.
ena vrlo smireno, korak po korak, otkriva muu ta eli.
Mukarac je suta suprotnost, on to pokazuje krajnje otvoreno,
direktno, bez okolianja i pod svaku cijenu. Privlai panju
stav poznate amerike psihologinje Rick, ene koja je obavila
brojna istraivanja na ovom polju. Po njenom miljenju, svijet
mukarca se umnogome razlikuje od svijeta ene. To to ena
ne moe razmiljati i raditi poput mukarca je zbog toga to
pripadaju razliitim svjetovima.
Mukarac i ena su poput dvije zvijezde koje se kreu u svojim
orbitama i svojim posebnim putanjama. Upravo zahvaljujui
tome mogu jedno drugo razumjeti, jedno drugo voljeti i jedno
drugog nadopunjavati. A i Kuran kazuje da trebaju jedno
drugo nadopuniti i nadomjestiti meusobne nedostatke, dajui
nam do znanja da smo stvoreni u parovima i da ne moemo biti
jedno bez drugoga. Odvojeni smo nepotpuni, a tek kada doe
ona druga polovina, sve biva ljepe i potpunije. Ova psihologinja dalje tvrdi da mukarac i ena zbog ovih razlika nikada
ne mogu biti jedno.
Za mukarca je zamorno da stalno bude pored ene. Voen
ljubavlju i eljom da se ta ljubav produi, on se voli malo
odmai. To odmicanje ne znai zasienost, nego darivanje
ljubavi na duge staze. Sljedea razlika: Za enu nema nita
107

ljepe i poeljnije od toga da stalno sjedi pored svoga mua


kojeg voli i da stalno pria s njim. Ipak, ako je ena svjesna
ove razlike, onda joj je lahko zakljuiti ukoliko mukarac izlazi
iz kue ili od nje, da to nije zamor. Nee rei da je ne voli, jer
je svjesna da on to ini upravo iz potrebe da bi je vie volio te
se upravo zato malo i odvojio. Kae se da je primjer mukarca i
ene kao primjer dva vora na koncu, a da je konac koji stoji
izmeu njih zapravo brana veza i oni vole da taj konac bude
prekinut. Zato? Jednostavno zato to ako se konac prekine,
tada ga uzimamo i zaveemo novi vor. I ta se desi? Sada su
ona dva vora, mukarac i ena, jo blii. Upravo se zato kae
da je razlika izmeu mukarca i ene zain ivota. Zbog tih
razlika ne treba patiti, jer kako god uivamo da nam jelo ima i
soli, i vegete, i bibera, i ostalih zaina, isto tako razlike u naim
ivotima zainjavaju zajedniki ivot. Kada spoznamo ove
razlike i njihove osnovne razloge i kada mukarac, s jedne
strane, vidi da njegova ena stalno eli biti kraj njega i voljela
bi da on nikako ne izlazi iz kue, a s druge strane, kada ena
vidi da mukarac hoe izai, onda e oni to umjeti shvatiti i
prihvatiti, te uzeti kao zain ivota, odnosno neto to ivotu
daje poseban ukus i ini ga boljim i ugodnijim. Sljedea razlika
na koju ukazuje Rick je da mukarac ima elju za monotonim
vanjskim izgledom, npr. kupi jedno odijelo i hlae koje mu se
sviaju i on bi to nosio dok se ne raspadne, dok bi ena eljela
da svaki dan bude novo bie. Zato vidimo da je praenje mode
u odijevanju znatno prisutnije kod ena nego kod mukaraca.
Kada mukarac shvati tu potrebu koja se javlja i izvire iz biti
ene, on nee rei da mu je ena rasipnica, ve e svaki viak
koji ima gledati da uloi na svoju suprugu. Jedan moj profesor
je govorio i davao lijep savjet da pred enom nikad ne brojim
novac, jer ako pri brojanju ispadne da nedostaje novca, eni bi
se time moglo dati do znanja da je ona potroila novac, da je
pitamo gdje su pare i slino, a to bi je povrijedilo.
108

Ovo je plod ivotnog iskustva. Savjet mukarcima je da ne


jadikuju kako im se plaa smanjila, kako ima mnogo nekakvih
rata, zato to to eni zagorava ivot i razara njenu potrebu za
promjenom, da uvijek bude nova, ini je ogorenom te ona
stie dojam da ne moe sebi neto priutiti. Psihologinja dalje
kae da najljepa rije ili rijei koje ena eli uti od mukarca
jesu: Draga, volim te, ali to e kod nje biti djelotvorno pod
jednim uvjetom: ona mora osjetiti da je to istina, a ne
pretvaranje.
Od Poslanika se prenosi da je rekao da kada mukarac svojoj
supruzi kae: Volim te, pod uvjetom da je to istina, to se do
kraja ivota ne brie iz njenog srca.
Sljedea razlika: Za mukarca je srea u sticanju poloaja i
autoriteta koji svi potuju. Kada ovjek osjeti da ima drutveni
autoritet, on kae da je uspjean, dok je za enu srea osvojiti
srce jednoga mukarca i uvati ga cijeloga ivota. Veoma je
vano i odve korisno da djevojke i mladii koji su spremni za
udaju i enidbu uvijek imaju na umu skicu ovih razlika. Ovo je
vano stoga to na jedan nain treba doi do forme ili
standarda. Mukarac i ena koji ne poznaju ove razlike i
standarde na osnovu svojih mjerila uvaavat e enu ili
mukarca, a kada djevojka ili mladi poznaju ove razlike, onda
e suprotni spol gledati kroz mjere tog spola, tj. gledat e da li
ispunjava i zadovoljava kriterije toga spola.
Pogreno je miljenje da se u periodu zarunitva mogu
meusobno upoznati. Zato je pogreno? Zato to se oboje na
neki nain igraju jedno drugim, krijui svoje psihike
posebnosti, a prikazujui se u najljepem ruhu. Zbog toga se i
kae da ljubav prema neemu ovjeka uini i slijepim, i
gluhim. Drugim rijeima, kada ovjek voli nekoga, on ne eli
vidjeti njegove nedostatke niti eli sluati kada mu neko
prenosi te nedostatke. Upravo zato, kada otac, majka ili neko
stariji na osnovu iskustva i poznavanja osnovnih karakteristika
109

hoe posavjetovati svoju kerku ili sina govorei: Da se ja


pitam, ne bih, oni odmah prelaze u opravdavanje i govore:
Ne, ne, to je bilo prije, sada nije takva (ili takav), promijenila
se (ili promijenio se). A istina je da nije to bilo prije, ve je
ljubav to stavila u prolo vrijeme. Roditelji bi sa svoje strane,
kao iskusni ljudi, trebali uzeti u obzir razliku generacija i
truditi se da ne prilaze problemu ili pitanju sa svoga aspekta, tj.
da pristupaju sa stavom: Ja 60-godinjak savjetujem tebe 20godinjaka, ve se moraju spustiti na nivo onoga koga
savjetuju, moraju uzeti u obzir njegove potrebe, njegovo stanje
i njegov poloaj te na osnovu svoga iskustva pretresti i
razmotriti njegove (ili njene) okolnosti i iznijeti stav. Ni po
koju cijenu otac ili majka ne smiju suditi kao 60-godinjaci,
kojima nije ni do ega stalo, ve bi samo sjedili.
Nakon to smo u odreenoj mjeri sagledali meusobne razlike,
postavlja se pitanje da li su one pokazatelji meusobnih
prednosti mukarca i ene, ili se iza toga krije neto drugo.
Drugim rijeima, da li se htjelo kazati da je ena dobra, a
mukarac nije, ili suprotno, ili je moda neto tree posrijedi?
Ako se ispostavi da se radi o neem treem, treba sagledati da
li je rije o nunosti Boijeg stvaranja, ili je u pitanju samo
arolikost Boijeg carstva, kao u sluaju kada neto piemo, pa
sa eljom da to bude areno i zanimljivo mijenjamo olovku te
malo piemo crvenom, malo plavom itd. Ako uspijemo iznai
odgovor na ova pitanja, time nalazimo i odgovor na veliki broj
pitanja koja se postavljaju nama samima, a zadiru u drutvene
segmente i odnose.
Znajte da kada ovjek iznae odgovor na svoja pitanja, taj mu
odgovor promijeni nain i smjer ivota isto kao to nekada
odreena dilema ili nejasnoa ovjeka sputaju sa visina do
kojih je uz veliki trud i muku stigao u svome ivotu. Upravo
zbog toga u jednoj predaji nam se poruuje da je jedan sahat
razmiljanja bolji od jedne, sedam ili sedamdeset godina
110

ibadeta. Tako, npr., ako uzmemo u obzir dvije linije koje se od


poetka poinju odvajati jedna od druge, to odvajanje u
poetku nije toliko primjetno, ali to se ide dalje i to vrijeme
vie protie, one su sve vie i vie udaljene. Tako je i u ivotu.
Nekada je potrebno samo jedno malo skretanje, malo
odstupanje da se ode na sasvim drugu stranu.
Zato, kada ovjek sebe spasi tog malog odstupanja i
zastranjenja, zapravo je sebe spasio toga da zavri na drugoj
stani, jer smo rekli da je zastranjenje u poetku malo.
U objektivnom svijetu bez izuzetka vlada zakon kauzaliteta, tj.
sve to se dogaa podreeno je uzrono-posljedinom
ustrojstvu. Takoer emo vidjeti da zakon kauzalnosti vrijedi i
za duhovne i psiholoke horizonte, kao to vrijedi i u
materijalnom segmentu.
Jedan od problema koji je zahvatio cijelo drutvo i sve
kategorije ljudi jeste i taj to naunici koji se bave
spekulativnim znanostima ne razumiju jezik vjere, a naunici
koji se bave vjerskim naukom ne razumiju jezik znanstvenosti.
Kada je u pitanju tema ove knjige koju itate tu se jo veim
objelodanjuje ovaj problem.
Sva iznesena i neiznesena pravila ne mogu se uzeti i prekopirati na itav ivot, niti izdvojit iz cjeline.
Ne smije ena da se zalijepi za neki navod iz ove knjige kako
bi ostvarila neko svoje pravo, a u isto vrijeme da se ne
povinuje nekom drugom u kom je pravo na strani mua i
slino.
Ova pravila su manje-vie teorijski univerzalna, ali mi se iz
dana u dan mjenjamo. Od ljudi se oekuje da ue, napreduju,
usavravaju se u svim aspektima. Mlada, odnosno snaha,
recimo, dolazi u novu porodicu. U poetku neiskustvo i trema
ine da joj ponekad zagori ruak. Ukuani obino u poetku to
111

zanemaruju jer je tek dola. Meutim, za jednu mladu koja je


ve 10-20 godina u kui, a kojoj jo uvijek zagori hrana,
neemo rei da je treba pustiti na miru jer je tek dola. Zato?
Zato to je naem odnosu prema spoljnjem svijetu svojstvena
svijest o zakonu kretanja i promjene, o zakonu adaptiranja i
socijalizacije, tako da svaki ovjek shvata da se kree sa
cjelinom i da u tom kretanju doivljava promjene. Razlika
izmeu mukarca i ene razlika je koja se tie proporcionalnosti, a ne razlika koja izaziva kontradiktornost.Uzvieni Allah
je rekao: Allah nee promjeniti situaciju jednog naroda sve
dok ne izmjeni ono to je u njima samima.48
to ovjek vie cijeni branu vezu, to e joj vie poveavati
vrijednost. Uslijed toga on e voditi vie rauna o osjeanjima
svog branog druga. Naprimjer kada brani drug kae: Ja
osjeam da... nema sumnje da e osoba voditi rauna o
uzrocima takvih osjeanja. Dogodi li se da jedan brani drug
osjeti tugu ili uzrujanost nesumnjivo je da e ovakva osoba,
ako joj je do tog branog druga i braka stalo, pokazati
suosjeanje. Brani drugovi e, ako vode rauna jedno o
drugom kao i o braku openito, biti sposobniji da voljno
mijenjaju odreena ponaanja, oni se pri tome nee osjeati
potlaeno i poraeno.
to je ovjek veeg emocionalnog zadovoljstva, to je manji
broj njegovih nezadovoljenih emocionalnih potreba. U skladu s
tim, takva osoba e vie panje posveivati emocionalnim
potrebama svog branog druga. Naprimjer, ako mu ima jaku
potrebu da bude voljen, on e kad god ga neto povrijedi dugo
razmiljati o svojoj nezadovoljenoj emocionalnoj potrebi. On
emocijama svoje ene nee moi posvetiti odgovarajuu panju
jer je prirodno da ovjek prvo pokua zadovoljiti svoju vlastitu
potrebu pa tek onda tuu.
48

Er-Ra'd, 11.

112

Suosjeanje i panja meu partnerima


Svima nama je potrebno osjeanje da se za nas neko brine.
Takoer, potrebno nam je da osjetimo kako neko s nama
suosjea i tjei nas kada smo povrijeeni. Ta povrijeenost
moe izazvati nekoliko emocija kao to su ljutnja, uzrujanost ili
tuga. Vano je da osjetimo da postoji neko ko se brine zbog
nae povrijeenosti, boli, patnje i osjeanja. Sposobnost izraavanja osjeanja je nesumnjivo neophodna za nae zdravlje pa i
pomo kada smo u nevolji i kad nam je neija pomo
neophodna.
to smo nekoj osobi vaniji, to ona pokazuje veu briljivost i
panju prema nama i naim osjeanjima. Zato svako od nas
ima potrebu da osjea da je koliko toliko vaan i da ga se drugi
ne bi nikada odrekli. Naprotiv, oni e pohitati da mu pomognu
i ukau panju. Kada je neko povrijeen ili kada ima
uznemiravajuu emocionalnu potrebu moda to i nije ba pravo
vrijeme za pridobijanje panje druge osobe. Bolje je da ta
panja zapone prije njegove povrijeenosti ili prije pojave
uznemiravajuih osjeanja.
U trenucima povrijeenosti ovjek osjea ljutnju i gnjev, zato
to od drugih nije dobio panju i brigu kakvu on smatra da
zasluuje. Tada nije bitno uslijed ega su mu panja i briga
uskraene. Ako ovaj ovjek napadne ljude oko sebe koji mu
nisu ukazali panju, oni e u veini sluajeva zauzeti odbrambeni stav. Uslijed tog stava mogunost da e se povrijeenom
ovjeku pomoi postaje jo manja.
Osoba koja je svjesna sagovornikovih osjeanja bavit e
samo odbranom, nee pronalaziti ispirke za sebe niti
opravadavati vlastite propuste. Ponekad je ovjeku teko
bude suosjeajan i ponudi emocionalnu potporu osobi koja
upravo napada i optuuje.
113

se
e
da
ga

Bude li ovjeku potrebna briga i panja od strane druge osobe


nije ni pametno ni korisno da pone napadati druge. Pogreno
je koristiti izraze poput da ti je imalo stalo do mene uradio bi
tako i tako, ili izraz tebi nije stalo do mene. Iako e ovakvi
izrazi odmah pokrenuti drugu osobu da uradi ono to se od nje
trai, oni ipak u njoj nee pokrenuti lijepa i iskrena osjeanja.
Ti izrazi nee navesti sagovornika da ukae istinsku i iskrenu
panju. U veini sluajeva ovakvi izrazi e uzrokovati da se
sagovornik osjeti krivim, a to je negativno osjeanje to nije
najbolji motiv za rad i davanje. ovjek koji je nauio koristiti
takve izraze kako bi se bitno udovoljilo njegovim potrebama,
zapravo se slui sagovornikovim osjeanjem krivice i poigrava
se njime kako bi ga neveo da uradi odreeni posao. Sagovornik
e nakon odreenog vremena sigurno poeti da osjea
uzrujanost pa ak i gnjev. Njegovo samopotovanje e oslabiti
jer drugoj strani ne ukazuje panju slobodno i vlastitom
voljom, nego uslijed nametnutih pritisaka. Izmeu njih e izbiti
bezbrojna osjeanja, rivalstva, tlaenja, dominacije i iskuenja.
Sva ta osjeanja su za branu vezu pogubna. Sada moemo
zakljuiti da je u skladu s emocionalnom inteligencijom da
ovjek svoja osjeanja izrazi na nenapadaki nain, uzimajui u obzir osjeanja i reakcije koje e eventualno uzrokovati
kod sagovornika.
Rjeavanje nesuglasica i svaa
Moda ete se zauditi kada ujete da veina branih svaa
nema svoje istinske razloge! Razlog svae zapravo biva teko
izreena stvar emocionalne prirode koja je skrivena pod burom
svae. Ponekad, opet, razlog svae biva osjeaj suprunika da
su se nali pred tekoama i izazovima s kojima se ne mogu
uspjeno nositi. Bilo koja brana svaa se moe lahko rijeiti
ako su suprunici dovoljno fleksibilni, tako da ni jedno od njih
ne osjea kako druga strana nad njim ima prevlast ili mu nanosi
tetu.
114

U razloge branih nesuglasica i svaa spadaju i nerealna pa ak


i sanjarska oekivanja sa kojima brani drugovi stupaju u vezu.
U toku rasprave korisno bi bilo da brani drugovi izbjegavaju:
pretjerivanje u govoru i opisima, prizivanje prolosti, ironiju i
podrugljivost, citiranje govora drugih ljudi o vlastitom
branom drugu. U branu raspravu ili svau nikada ne treba
uvoditi treu osobu, nazivanje svog branog druga nadimcima ili pridjevima ne nazivajte jedni druge nadimcima49,
prisiljavanje branog druga da slua i nastavlja raspravu uprkos
njegovoj izjavi da to u odreenom trenutku ne eli, nastojanje
da se po odreenom pitanju brani drug s njim usaglasi i sl.
Oekivanja i brani ivot
Oekivanja imaju veliki utjecaj na branu vezu. Suprunici,
ak i ako potjeu iz iste socijalne sredine, u brak stupaju s
razliitim oekivanjima. Osoba koja je odgojena u odreenoj
kui ili porodici, nesumnjivo e biti pod utjecajem te porodice.
Tako e se pojaviti oekivanja u obliku ovjekovih prioriteta i
elja za koje on smatra da su ispravan oblik ponaanja.
Ponekad, brani drug oekuje da e ga druga strana potovati u
skladu s njegovom definicijom potovanja koja se u nekim
sluajevima sastoji iz sluanja i pokoravanja bez pogovora.
Nasuprot tome, druga strana smatra da se potovanje sastoji iz
diskusije o temi i izraavanju vlastitog miljenja, pa ak i
protuvrjeja.
U toku emocionalnog razvoja dogaa se da jedna strana u
braku oekuje od druge da neprestano vodi brigu o njegovim
osjeanjima i da stalno o tome postavlja pitanje. Meutim,
dogaa se da druga strana nije na tom nivou emocionalnog
razvoja. Stavovi e tada, nesumnjivo biti vrlo razliiti.
49

El-Hudurat, 11.

115

Nesumnjivo je da e ovjek koji ima odreena oekivanja


doivjeti veliko razoarenje kada vidi da se ta oekivanja nisu
ostvarila u njegovom branom odnosu. Proces mjenjanja i
prevaspitavanja branog druga, kako bi se okitio oekivanim
osobinama, sigurno e uroditi novim viegodinjim razoarenjima i neuspjesima. Vrlo je opasno ako ovjek u svojim
oekivanjima nije fleksibilan. On e tada odbiti linost svog
branog druga u cjelosti samo zato to ona ne posjeduje
nekoliko oekivanih svojstava. Plemeniti Poslanik je i po ovom
pitanju uitelj muevima: Vjernik nee zamrziti vjernicu,
zamrzi li jednu njenu osobinu, bie zadovoljan drugom.50
Davanje prostora za disanje
Postoje neke navike i postupci koji iako nisu u uskoj vezi sa
seksualnou mogu negativno djelovati na istu i na itav brani
ivot. Sagledajmo situaciju: ini vam se kako je va partner
centar vaeg ivota; trudite se da mu ugaate koliko god
moete. Radite i vi i on, ali kad god je to mogue, potrudite se
da ga doeka svjee spremljen ruak, da mu je odjea uvijek
ista, ispeglana i da lijepo mirie, da je posteljina uvijek
miriljava, da stan u koji se umoran vraa s posla lijepo i
udobno izgleda... On to kao da ne primjeuje. U stvari, ini
vam se da je toliko navikao da je sve to tako, da vie i ne
primjeuje koliko se trudite oko njega. Kae da je umoran no vi
ipak postajete sumnjiavi. Glavno pitanje koje postavljate sebi
je: on je centar vaeg ivota - zar ne bi trebalo da i vi budete
centar njegovog?
Strunjaci predlau i savjetuju:
Ukoliko elite da budete centar partnerovog ivota, trebalo bi
da mu ostavite dovoljno prostora da uopte ima neki ivot.

50

Muslim.

116

Kada puno rade, mukarci se kui vrate umorni i esto nisu


raspoloeni za avrljanje, niti bilo ta to zahtjeva ma kakvu
modanu aktivnost. ele da pojedu, moda da malo vegetiraju
ispred televizora i da spavaju. To ne znai da vas ne vole (ne
zaboravite da oni, izmeu ostalog, rade i zbog vas - da bi vama
mogli da prue to vie), ve samo da su preumorni. Pored
toga, veini ljudi je potrebno bar neto prostora samo za sebe,
neko vrijeme kada e biti ostavljeni na miru. To nije ostvarljivo
na poslu; to vrijeme im morate ostaviti vi. Ipak, i vama je to
potrebno, pa opet rintate skoro 24 asa dnevno, sve zato da
bi njemu bilo ljepe?
Ne inite to!
Veina mukaraca e potpuno razumjeti da je i vama potrebno
vrijeme za sebe, znaju ta znai osmoasovno radno vrijeme i
nee vam zamjeriti to poret ne izgleda u svakom trenutku kao
da je svjee oriban i uglancan. Neka neko vrijeme bude samo
za vas, kao to je i njemu potrebno neko vrijeme samo za sebe vi ete se osjeati odmornije i raspoloenije, a i njemu e biti
prijatnije.
On vas voli, samo mu treba malo prostora za disanje.
Pruite mu ga i voljet e vas jo vie, jer e znati da ima
partnerku koja ga voli i razumije i prihvata njegove potrebe.
Dokle smijemo ii u nastojanju da promijenimo nju/njega
Mnoge brane zajednice u jednom trenutku dou u krizu zbog
prevelike elje jednog od partnera da promijeni drugog i
modelira ga prema svojim eljama. Strana na koju se vri
pritisak pruit e otpor a ako se najzad preda i postane sve ono
to to druga strana eli od nje, ova druga strana shvati kako je
nakon toga u njihovoj branoj vezi sve umalo i predvidivo, a
partner postao dosadan. Ova vjetina modeliranja ne moe se
osporiti ni mukarcima, mada je, istini za volju, tipina za
117

enski svijet. Zbog revnosne elje mukaraca da udovolje


enama koje vole, posebno na poetku veze, moe izgledati
kako su podloni ma kojoj promjeni koju elite da sprovedete u
djelo. No, nemojte se prevariti. Ako to uzmete zdravo za
gotovo, kao bezuslovnu dozvolu, pa ponete da kreirate svog
mukarca, uvjeravamo vas da ete zavriti pored ozlojeenog
mukarca. Pored toga, da li zbilja elite da va mukarac bude
iva marioneta? Malo vjerovatno. U svemu tome namee se jo
jedno pitanje: da li se mukarci uopte mijenjaju pod enskim
uticajem? Moete raunati na to.
Usporedite bilo kog mukarca u etrdesetim godinama sa onim
kakav je bio u dvadesetim. Zatei ete mukarca sa mnogo vie
samopouzdanja, briljivog, strpljivog, posveenog - ukratko,
mnogo bolju osobu. Zato? Veza podrazumijeva potpuno
odsustvo sebinosti. U procesu koji zapoinje kada dvoje ljudi
nalete jedno na drugo, emotivna ispunjenja i proimanja tokom
godina kreiraju dvije znatno bolje osobe.
Ukratko, najbolja vijest je: to manje budete razmiljali o tome
kako da promijenite jedno drugo, to e proces promjene bolje
funkcionisati. Ponekad se moe desiti da i jedan i drugi brani
drug ele da sve dre pod kontrolom; da budu glavni, da se zna
ko je gazda u kui. ene su obino suptilnije u tome;
nerijetko su u stanju da kontroliu situaciju, a da mukarac toga
i ne bude svjestan - da vjeruje da je on glavni. To rijetko
napravi problem, jer su takvom situacijom najee oboje
zadovoljni. Ono to najee napravi problem jeste to kada
mukarac postane grub. Njegova elja za kontrolom esto
potie od straha da e izgubiti enu do koje mu je stalo.
Meutim, on tog straha esto nije svjestan. ene su uglavnom
znatno bolje od mukaraca u prepoznavanju i svojih i tuih
emocija; meutim, poto su mukarci fiziki prilino jai od
ena, ukoliko postanu veoma agresivni i grubi, ena e se,
naravno, uplaiti i nee ba biti sklona tome da smireno
118

analizira ma ija osjeanja - gledat e da se zatiti, ako treba, i


da pobjegne. Zato ako ste od ove vrste: trudite se da ne budete
agresivni, jer je grubost jedan od najbrih naina da ostanete
bez ene koju volite. Budite njeni i paljivi. Ako vam smeta
kako se vaa ena oblai (minka, ponaa...), blago joj to recite
- a potrudite se i da zaista razmislite zbog ega vam to zapravo
smeta. Time ete mnogo lake doi do rjeenja problema i
neete povrijediti osobu koju volite. Imajte na umu: ukoliko ste
uvijek njeni prema eni koju volite, znatno su vam vee anse
da je zadrite nego ako ste grubi. Nema ene koja eli da ivi u
istoj kui sa ovjekom kojeg se boji. Nemojte razmiljati samo
o tome kako ona nee zatraiti razvod zbog straha od svojih
roditelja ili zbog djece. ena moe biti i dalje s vama u braku
ali da je vi izgubite. Jer oni koji su se udaljili od svojih supruga
znaju da je mnogo lake ivjeti sam nego ivjeti sa enom s
kojom ste izgubili nit koja vas povezuje. Postoje ustvari dva
kljua za sretan brak. Prvi je voljeti Allaha i nastojati
primijeniti Njegove principe u svakoj situaciji i vezi. Drugi je
uiniti malo senzibilnog pretraivanja i analize vlastite due
prije nego se odluimo za tako vaan poduhvat, poduhvat koji
je najvaniji u cijelom naem ivotu i koji ce uticati na ivote i
dobrobit mnogo drugih osoba, a ne samo na nas! ta osoba eli
od braka? Prije nego se odlui posvetiti nekom ivotnom
drugu, svaka osoba treba pokuati smireno sjesti, postati
svjesna svojih stvarnih potreba, te procijeniti da li kandidirani
partner ima anse da udovolji tim potrebama. Te potrebe nisu
samo da mukarac ima jeftinu slugu ili priljenicu (seksualnog
partnera pri ruci kada god se osjeti raspoloenim). U sluaju
ene to ne znai imati nekoga ko e je zasipati poklonima,
odjeom, nakitom i cvijeem ili nekoga ko e joj osigurati da
na svojim rukama moe ljuljati voljenu bebu. Te potrebe su
mnogo vie od toga. One su fizike, emocionalne i duhovne.

119

ta su tvoje vrijednosti i tvoji ciljevi, i kako ih namjerava


ostvariti? Mora prvo sebe vrlo dobro poznavati, a onda imati i
prilino jasnu predstavu o tome da li tvoj potencijalni brani
drug razumije te ciljeve i da li je voljan/na i sposoban/na da ih
zadovolji. tavie, da bi tvoj brak bio uspjean, mora voditi
rauna o legitimnim potrebama svoga partnera i ne smije
oekivati samo svoje zadovoljenje. Ako elite biti sretni, onda i
va suprunik mora biti sretan ili e vaa veza kratko potrajati.
Imamo fizike potrebe, za seksualnim zadovoljavanjem, za
hranom, odjeom i domom. Mi imamo emocionalne potrebe za
razumijevanjem, ljubaznosti i panjom. Imamo potrebu za
druenjem i prijateljstvom, za osobom sa kojom moemo
dijeliti svoje intimne misli a i dalje se osjeati sigurnim; za
nekim za koga smo sigurni da nam se nee smijati ili izrugivati,
ve e o nama brinuti. Imamo potrebu da osjetimo da neto
zajedno gradimo, da ostvarujemo neto to je dobro. Konano,
mi imamo duhovnu potrebu za unutarnjim mirom i zadovoljstvom. Imamo potrebu da se osjeamo kao kod kue s
partnerom iji je nain ivljenja spojiv sa naim vlastitim
osjeajem za moral i naom eljom da ivimo na nain kojim
e Bog biti zadovoljan. Ako nam naa vjera ita znai, onda
najosnovnija potreba koju imamo jeste da naemo nekoga iji
islam nije samo na usnama vec je stigao i u srce. Mi se neemo
osjeati udobno ako se naemo u ivotnom partnerstvu sa
nekim iji nas ivotni stil, moral ili navike dovode u nezgodnu
i neprijatnu situaciju. To nikako nee pomoi naem unutarnjem miru, ve e naprotiv biti velika briga. Mi se elimo
osjeati sigurnim. To nema nikakve veze sa zadovoljavanjem
naih nagona za karijerom, slavom, bogatstvom ili materijalnim posjedovanjem.
Takve stvari su po sebi dovoljno drage, ali muslimani znaju da
postoji glad duha koja ostaje i kad sve ove fizike potrebe budu
zadovoljene.
120

Ljubav prema dunjaluku i ovozemaljskim stvarima je varljiva


iluzija. Muslimani znaju da bez obzira kako draesne one bile,
stvari ovoga svijeta su prolazne i brzo nestaju. One zavise od
volje Allahove. Milioner moe biti pretvoren u prainu zbog
najmanjeg zaokreta sudbine. Nita od zemaljskih bogatstava ne
moemo uzeti sa sobom kada budemo naputali ovo mjesto i
krenuli na put koji dolazi nakon kratkog ivota na ovom
svijetu. Nae due ele znati ko smo, ta smo, zato smo ovdje,
kuda idemo i kako tamo moemo stii. Nevjernici ismijavaju
religiju, ali se ne osjeaju prijatno zbog saznanja da nemaju
zadovoljavajue odgovore na ova pitanja. Muslimani osjeaju
da su, ak i kad ne znaju posigurno sve detalje, na Pravome
putu. ak i kad uvijek ne znaju zato je Allah dao odreenu
uputu, oni vjeruju Njegovom sudu, i znaju da je ispravno
potovati je, i da e postupajui po njoj nai sreu i
zadovoljstvo. Za uspjean brak od vitalnog je znaaja da u
obzir uzmete potrebe i narav svoga partnera. U potrazi za
tvojom vlastitom sreom i uspjehom vano je i ta on ili ona
vjeruje o ivotu, svijetu i svemu ostalom. Jer, ako je samo
jedna strana para sretna i zadovoljna vezom, vrlo brzo e i ona
biti pogoena nezadovoljstvom druge strane.
Osobe koje se ele vjenati treba od samoga poetka da znaju
odgovaraju li jedna drugoj. To znai vie od toga da li su ili ne
iz odgovarajue porodice, ili da li praktikuju osnovne vjerske
dunosti: te stvari su vane, ali vjerovati da su one jedino to je
vano moe dovesti do katastrofe. Ponekad kada se osoba
zaljubi, ona je gotovo u stanju bolesti koja sputava njeno
normalno rezonovanje. Zaljubljeni su esto opijeni voljenom
osobom da jednostavno ne mogu vidjeti stvari koje nisu u
redu. Ili ako ih i vide, oni pretpostavljaju da je njihova ljubav
tako snana da e prevazii sve prepreke i nespojivosti, i da e
biti u stanju da utjee na voljenu osobu da se promijeni prema
eljama i ukusu zaljubljene osobe. Neki se nadaju!
121

Ako dvije osobe ne ine dobar tim, onda su velike anse da e


putovanje biti tegobno. Prema jednoj staroj bliskoistonoj
poslovici, polje ne moe biti kako treba uzorano ako su u jarmu
vo i magarac. Takva avantura moe uspjeti, ali e ona nanijeti
bol i potekoe objema stranama. Isto vai i za brak. Ako
mukarac i ena imaju potpuno razliite interese/zanimanja,
ukuse, iskustva, vrste prijatelja, sasvim je sigurno da e njihov
brak brzo naii na velike probleme. To je jedan dobar razlog
zato je vano da ivotni partneri imaju zajedniki stav prema
svojoj vjeri. Allah je zabranio brak sa mnogobocima i naredio
nam da se enimo osobama od vjere. On je takoer odobrio
ukljuivanje roditelja i staratelja pri izboru suprunika.
Drutveni status porodice esto uveliko odreuje skup vrijednosti koje ljudi imaju. Kada je drutveni status mua i ene
slian, oni e se vjerovatno lake privii jedno na drugo.
Meutim, Allah i Njegov poslanik, a.s., kau da osobe vrlo
razliitog statusa mogu imati veoma dobre brakove sve dok su
njihovi stavovi prema vjeri spojivi.
A robinja vjernica bolja je od mnogobokinje, makar vam
mnogobokinja pamet zanijela!51
enu udaju etiri stvari: njeno bogatstvo, njen status, njena
ljepota i njena vjera. Odlui se za onu s vjerom i uspjet e.52
Mnogi brakovi danas nesretno zavravaju, ponekad i
razvodom, zbog nespojivosti. Da su partneri ostavili na
trenutak po strani pitanje zaljubljenosti i paljivo preispitali
svoju spojivost, njihove tragedije bi moda bile izbjegnute.
Otuda je vana trezvena pomo roditelja pri izboru i ocjeni
potencijalnih partnera! Iskreno potovanje jednih prema
drugima je najvaniji element, a ne takozvana bliskost i
fizika intimnost prije braka.
51
52

Bekare, 221.
El-Buhari i Muslim.

122

Neobuzdana strast moe goditi u poetku, ali ona pokazuje


sebinu nebrigu za sreu druge osobe. Ona takoer moe
posijati sjeme sumnje koje kasnije moe izrasti u nesigurnost
vezano za stvarni motiv braka. Je li mu cilj samo da slui kao
ispust za strast ili je sklopljen da bi se dijelio ivot sa nekim
koga se istinski cijeni i voli? Mnogi, na svoju alost, otkrivaju
da pomanjkanje samokontrole prije braka esto najavljuje
pomanjkanje samokontrole u braku. Ipak, nemogue je da dvije
osobe ikada odgovaraju jedna drugoj u svakom smislu jer su to
dvije odvojene individue, svaka sa svojom zasebnom duom i
linosti. Ako jedan partner jednostavno nastoji dominirati
drugim tako da dokine osobenost drugog suprunika, tragedija
je na pomolu. Jedna od najveih opasnosti macho mukaraca
je to oni nakon vrlo kratkog perioda branog ivota poinju
misliti o svojim partnerima kao eni ili svome produenom
ja ili ak imovini, i to zaboravljaju da islam priznaje ene
kao puno-pravne linosti. Kada muevi na ivici razvoda budu
intervjuisani od strane savjetnika, oni esto u oku dolaze do
spoznaje da, iako su godinama oenjeni oekujui da im ene
ispunjavaju svaku eljicu, nemaju pojma koja je omiljena boja
njihove supruge, ili haljina, ili hobi, ili ko su njene prijateljice.
Oni jednostavno nikada nisu primijetili nijedan aspekt svoje
supruge koji nije imao direktne veze sa njima.
Neki oblici ponaanja koji mogu dovesti brak u pitanje
Sigmund Freud je izjavio da voljeti i raditi jesu srodne
sposobnosti koje su znak pune zrelosti. Ako se ovo uzme za
tano onda se moe postaviti pitanje da li je zrelost danas
ugroena vrsta? Statistike koje govore o broju razvoda uveliko
potkrepljuju snagu ovog pitanja. Jedno od objanjenja koje se
nude kao razlog veeg broja razvoda jeste prestanak
ekonomske ovisnosti ena o muevima to je nekad odrvalo
brakove ak i u najpromaenijim kombinacijama. Ako
123

drutvena oekivanja nisu vie tolika snaga koja bi odravala


brak tada su emocio-nalni odnosi izmeu branih drugova
utoliko vaniji, ele li dvoje ljudi odrati branu zajednicu.
Nerijetko emo susresti brane parove gdje je on namrgoen i
ljut, a ona kraj njeg sa suzama u oima pokuava neto da mu
kae. Na prvi pogled je jasno da je u toj vezi dolo do kritine
take. Nerijetko su razlozi ovakvim stanjima razliite emocionalne stvarnosti - njegova i njena. Pored biolokih izvora ovih
razlika smatra se da je jedan dio njihovih korjena uvren i u
samom djetinjstvu jer djeaci i djevojice vrlo esto ue
razliite lekcije o postupanju. Smatra se da roditelji o emocijama puno vie razgovaraju sa djevojicama nego sa djeacima.
U dobi od deset godina, priblino jednak postotak djevojica i
djeaka otvoreno je agresivan, u ljutnji sklon otvorenim konfrontacijama. Ali ve u dobi od trinaest godina javlja se
znakovita razlika meu spolovima: djevojice u odnosu na
djeake postaju puno vjetije u profinjenim taktikama iskazivanja agresivnosti, poput izopavanja, zlobnog ogovaranja i
neizravnih osveta. Djeaci najee jednostavno nastavljaju sa
sklonou sukobljavanju u stanjima srdbe, ne znajui za
ovakve prikrivenije naine reagiranja.53
Kada se igraju zajedno, djevojice to ine u manjim, prisnijim
skupinama, u kojima je naglasak na to manje neprijateljskih
osjeaja i to vie suradnje, dok se djeaci igraju u veim
skupinama, u kojima je naglasak na konkurenciji. Jedna od
kljunih razlika oituje se u onome to se dogaa kada se igra
djeaka ili djevojica prekine zbog neije ozljede. Ako se
djeak koji se ozlijedio uzruja, od njega se oekuje da se
makne i prestane plakati kako bi se igra mogla nastaviti.

53

Djevojice i umijee agresivnosti: Robert B. Cairns i Beverlv D. Cairns:


Lifelines and Risks (New York, Cambridge Universitv Press, 1994.)

124

Ako se isto to dogodi u skupini djevojica koje se igraju, igra


se prekida i svi se okupljaju oko djevojice koja plae kako bi
joj pomogli. Ova razlika izmeu djeaka i djevojica u igri
pokazuje ono to Carol Gilligan s Harvarda oznaava kao
kljuan disparitet meu spolovima: djeaci se ponose usamljenom, odlunom neovisnou i autonomijom, dok djevojice
sebe vide kao dio mree meusobno povezanih jedinki. Tako
djeake ugroava sve ono to bi moglo u pitanje dovesti
njihovu neovisnost, dok djevojice vie ugroavaju prekidi
veza. A, kako je to primijetila Deborah Tannen54 ovako
razliite perspektive znae da mukarci i ene od razgovora
ele i oekuju vrlo razliite stvari, pri emu su mukarci
zadovoljni ako razgovaraju o stvarima, dok ene trae
emocionalno povezivanje. Ukratko, ove suprotnosti u
kolovanju emocija rezultiraju bitno drukijim sposobnostima,
pri emu djevojice postaju vjete u oitavanju i verbalnih i
neverbalnih emocionalnih signala, u izraavanju i prenoenju
vlastitih osjeaja, dok djeaci postaju vjeti u minimaliziranju emocija koje imaju veze s ranjivou, osjeajem
krivnje, straha i povrijeenosti.55
Dokazi za ovako razliite stavove u znanstvenoj su literaturi
vrlo snani. Stotine studija dole su, naprimjer, do zakljuka da
ene u prosjeku iskazuju vie empatije od mukaraca, barem
kada je rije o sposobnosti percipiranja neijih neizreenih
emocija na temelju izraza lica, tona i drugih neverbalnih
znakova. Jednako tako, u pravilu je lake oitati osjeaje sa
enina nego s mukareva lica; i dok kod vrlo mladih djeaka i
djevojica nema razlike u izraajnosti lica, ve tijekom
pohaanja osnovne kole djeaci postaju manje izraajni, a
djevojice vie.
54

u svojoj knjizi You Just Don't Understand (Ti to jednostavno ne


razumije).
55
Brody i Hali: Gender and Emotion, str. 454.

125

Ova pojava djelomino moe odraavati jo jednu kljunu


razliku: ene, u prosjeku, doivljavaju itav spektar emocija s
veim intenzitetom i nestalnou nego mukarci - u tom smislu
ene doista jesu emocionalnije od mukaraca.56 Sve to znai
da ene, openito govorei, u brak ulaze pripremljene za ulogu
partnera koji e voditi rauna o emocijama, dok mukarci do te
faze dolaze znatno manje cijenei vanost takve uloge za
odravanje veze. tovie, prema rezultatima istraivanja
provedenog na 264 para, za ene - ali ne i za mukarce najvaniji element zadovoljstva vezom bio je osjeaj da meu
partnerima postoji dobra komuni-kacija.57
Ted Huston, psiholog koji je intenzivno prouavao parove,
primjeuje: enama prisan odnos znai razgovarati, naroito o
samoj vezi. Mukarci najee uope ne razumiju to supruge
od njih ele. Oni kau: 'elim s njom initi razne stvari, ali ona
eli samo priati.'
U fazi udvaranja mukarci su znatno pripravniji na to da
vrijeme provode u razgovoru na nain koji odgovara elji za
prisnou njihovih potencijalnih supruga. Ali, po stupanju u
brak, kako vrijeme odmie, mukarci - a to naroito vrijedi za
tradicionalnije parove - provode sve manje vremena u takvim
razgovorima, pronalazei osjeaj bliskosti u jednostavnim
aktivnostima poput zajednikog ureivanja vrta, umjesto u
razgovoru o odreenim temama. Kolika je vanost emocionalnosti i njenog pozitivnog iskazivanja vidimo i iz hadisa u
kojem se prenosi od Enesa, r.a., da je kod Vjerovjesnika, a.s.,
bio neki ovjek, koji je vidjevi drugog ovjeka rekao:
-O Allahov Poslanie ja zaista volim ovog.
Vjerovjesnik mu ree: -Jesi li mu to dao do znanja?
-Ne, odgovori.
56

O otkriima o razlikama meu spolovima u emocijama piu Brody i Hali:


Gender and Emotion.
57
Journal of Persohality and Social Psychology 53, 2 (1987.)., str. 397-410.

126

-Daj mu do znanja.
On ga stie te mu ree:
-Zaista te ja volim u ime Allaha.
-Zavolio te Onaj zbog kojeg si me zavolio, ree on. 58
Plemeniti Poslanik je poduavajui cijelo ovjeanstvo
emocionalnosti rekao: Kada ovjek zavoli svog brata neka ga
obavijesti da ga voli.59
Ako je ovakav hajr u ovom pitanju kakav je tek hajr rei
supruniku da ga volimo. U poglavlju koje uskoro slijedi u
ovoj knjizi vidjeemo jo hadisa koji govore o vrijednosti
iskazivanja ljubavi. Mogue je da je ta sve vea utljivost
mukaraca djelomino posljedica i injenice da su mukarci
moda i pomalo slijepo optimistini u vezi sa stanjem braka,
dok njihove supruge pomno prate sve znakove problematinih
stanja. U jednome istraivanju brakova, mukarci su u odnosu
na svoje brane druice iskazali ruiastiji pogled praktiki na
sve elemente veze - od voenja ljubavi, financija, veza s
partnerovim roditeljima, do toga koliko jedni druge sluaju i
koliko su vane mane koje iskazuju.60
Supruge jasnije i glasnije izraavaju pritube, naroito kada je
rije o nesretnim parovima. Udruite li takvo muko gledanje
na brak kroz ruiaste naoale s nesklonou emocionalnim
suprotstavljanjima, postat e vam jasno zbog ega se supruge
toliko esto tue kako im supruzi pokuavaju izmigoljiti iz
razgovora o uznemirujuim aspektima njihova odnosa. Sporost
mukaraca u pokretanju razgovora o problemima u vezi
nesumnjivo je pojaana njihovim razmjernim nedostatkom
umijea kada je rije o itanju emotivnih izraza lica.
58

Rijadu-s-Salihin, 390.
Rijadu-s-Salihin, 388.
60
Robert J. Stemberg: Triangulating Love u knjizi Roberta S. i Mihaela
B.: The Psychology of Love (New Haven, Yale Universitv Press, 1988.)
59

127

ene su, naprimjer, osjetljivije na tune izraze mukareva lica


nego to su mukarci sposobni otkriti tugu na eninu licu.61
Stoga ena mora biti jo tunija kako bi mukarac uope
primijetio njezine osjeaje, a kamoli potaknuo razgovor o tome
to ju je rastuilo. Promislite o posljedicama koje ove
emocionalne razlike meu spolovima imaju na nain na koji se
parovi suoavaju s problemima i neslaganjima neizbjenim u
svakoj intimnoj vezi. Zapravo, konkretna pitanja, poput
uestalosti spolnih odnosa, naina odgoja djece ili troenja i
tednje nisu odluujua za odravanje braka. Prije je rije o
nainu na koji par raspravlja o takvim bolnim tokama i koji je
presudniji za sudbinu.Jedan od ranih znakova upozorenja koje
govori o tome da je brak u opasnosti estoka je kritinost.
U zdravom branome odnosu partneri osjeaju slobodu
izraavanja pritubi. Ali u napadu bijesa pritube se preesto
izraavaju na destruktivan nain, kao napad na partnerov
karakter. Veina parova s vremena na vrijeme iskusi situacije u
kojima se prituba na neto to je jedan od partnera uinio
iznosi kao napad na osobu umjesto na ono to je uinio. Ali
ovako teke osobne kritike imaju neusporedivo tetniji
emocionalni uinak od razumnijih pritubi. A vjerojatnost
ponavljanja takvih napada time je vea, to je moda i
razumljivo, to jedan od partnera ima izraeniji dojam da
njegove pritube prolaze neopaeno ili se zanemaruju. Stalne
kritike i prijezir ili gaenje znakovi su opasnosti jer pokazuju
da je on ili ona preutno donio negativan sud o partneru. U
njegovim ili njezinim mislima, partner je meta stalne osude.
Takvo negativno i neprijateljsko razmiljanje prirodno dovodi
do napada zbog kojih onaj drugi partner zauzima obrambeni
poloaj - ili je spreman na protunapad.

61

Oitavanje tunih izraza lica: istraivanje je proveo dr. Ruben C. Gur s


medicinskog fakulteta sveuilita Universitv of Pennsvlvania.

128

Te dvije vrste reakcije tipa borba ili bijeg, naini su na koje


brani drug moe reagirati na napad. Najprirodnija je reakcija
uzvratiti napadom, nekontroliranim bijesom. Takav pristup
najee zavrava beskorisnim glasnim obraunom. Meutim,
alternativna reakcija, bijeg, moe biti pogubnija, naroito kada
bijeg zapravo znai povlaenje u neprobojnu tiinu.
Dakako, veina suprunika s vremena na vrijeme, u svaama,
doivljava takve intenzivne trenutke - to je posve prirodno.
Problemi za brak zapoinju kada se jedan od partnera osjea
preplavljenim gotovo bez prekida. Tada jedan partner ima
osjeaj da je posve obuzet onim drugim, neprestano budno pazi
na emocionalni napad ili nepravdu, postaje hiperbudan i
osjetljiv i na najmanji znak. Ako je mukarac u takvome stanju,
rijei njegove supruge poput: Duo, moramo razgovarati,
mogu potaknuti reaktivnu misao: Ponovno zapoinje svau i
tako zapoeti proces preplavljivanja. Na taj nain postaje sve
tee i tee oporaviti se od fiziolokog uzbuenja, zbog kojeg je,
pak, lake nedune primjedbe vidjeti u uasnome svjetlu, to e
ponovno pokrenuti itav postupak preplavljivanja.
Ovo je moda i najopasnija prekretnica za brak, katastrofina
promjena unutar veze. Preplavljeni partner poeo je praktiki
itavo vrijeme misliti najgore o branoj druici, sve njezine
postupke tumaei u negativnome svjetlu. Inae nevana
pitanja pretvaraju se u velike bitke, partneri neprestano bivaju
povrijeeni.
S vremenom, partner kod kojeg se dogaa preplavljivanje
poinje svaki, pa i najmanji, problem u braku smatrati
ozbiljnim i nepopravljivim, jer samo preplavljivanje sprjeava
bilo kakav pokuaj popravljanja situacije. Kako se ovo
nastavlja, sve vie izgleda da je posve beskorisno razgovarati o
problemima i partneri poinju sami umirivati vlastite uzrujane
osjeaje. Poinju voditi paralelne ivote, u biti ivei izolirano
jedno od drugoga i osjeajui se usamljenima unutar braka.
129

I kao to je za mukarce vjerovatnije da e pribjegavati zatvaranju, tako je za ene vjerovatnije da e kritizirati mueve. Ova
asimetrija posljedica je toga to se ene dre svoje uloge
upravljaa emocijama. Kada one pokuavaju potaknuti rjeavanje neslaganja i problema, njihovi e muevi biti manje skloni
sudjelovanju u neemu za to su sigurni da e se pretvoriti u
estoku raspravu.
Kada primijeti kako joj se partner povlai, supruga pojaava
glasnou i intenzitet svoje pritube i poinje ga kritizirati. Kada
se on zbog toga pone braniti ili se posve iskljui i povue, ona
e osjeati frustriranost i bijes i stoga e pridodati prijezir kako
bi naglasila jainu svoje frustracije.
Kada suprug uvidi da je objekt partneriine kritike i prijezira,
poinju ga obuzimati misli nedune rtve ili pravednikog
ogorenja koji sve lake i lake izazivaju preplavljivanje. Ne bi
li se zatitio od poplave, on zauzima sve izraeniji obrambeni
stav ili se jednostavno posve zaklanja iza neprobojnog zida. Ali
kada se mukarac tako zatvori, ne zaboravite, do preplavljivanja dolazi kod njegove supruge, koja se osjea krajnje
nemonom. A kada takav ciklus branih sukoba eskalira, vie
se nego lako moe posve oteti nadzoru.
Openito govorei, mukarcima i enama potrebno je razliito
fino emocionalno podeavanje. Za mukarce savjet glasi: ne
izbjegavati sukob, nego uvidjeti da, kada iznosi neku pritubu
ili neslaganje, supruga to moda ini iz ljubavi, pokuavajui
njihov odnos odrati zdravim i na ispravnome putu (premda
isto tako mogu postojati i drugi motivi za njezine neprijateljske
stavove).
Kada nezadovoljstva tiho kipte ispod povrine, njihov se
intenzitet pojaava sve dok ne doe do eksplozije; kada se
takvi problemi iznesu i izglade, pritisak se smanjuje. Ali
muevi moraju uvidjeti da ljutnja ili nezadovoljstvo nisu isto
130

to i osobni napad - emocije njihovih supruga esto su tek


sredstvo naglaavanja intenziteta njihovih osjeaja o odreenome problemu. Mukarci se takoer trebaju uvati prekidanja
rasprave preuranjenim nuenjem praktinih rjeenja - supruzi
je u pravilu vanije osjetiti da je partner slua i razumije
njezine osjeaje u vezi s problemom (premda se s njom ne
mora slagati). Ona njegove savjete moe protumaiti kao nain
odbacivanja njezinih osjeaja kao neeg nevanog. Muevi koji
su u stanju ostati sa suprugama tijekom najeih izljeva bijesa,
pritom njezine pritube ne proglaavajui neim nevanim,
pomau im da steknu osjeaj kako ih partner slua i potuje.
to je naroito vano, ene ele da im partneri priznaju i
potuju osjeaje kao neto to je utemeljeno, ak i ako se s
njima ne slau. U najveem broju sluajeva, kada supruga
uvidi da partner slua iznoenje njezina stava i da registrira
njezine osjeaje, ona se smiruje.
Ono to najvie nedostaje parovima koji na koncu zavravaju
vezu razvodom jesu pokuaji jednog od partnera, bilo kojeg, da
smanji napetost.
Postojanje ili nepostojanje naina za
ispravljanje sukoba kljuna je razlika izmeu svaa kod parova
koji imaju zdrav brak i onih koji vezu okonavaju razvodom.
Mehanizmi ispravljanja koji su sprijeili prerastanje spora u
pravu eksploziju zapravo su jednostavni potezi, poput odravanja rasprave na glavnome smjeru, pokazivanja suosjeanja i
smanjivanja napetosti. Ovi temeljni potezi slue poput emocionalnog termostata, izraenim osjeajima onemoguavajui da
preu toku vrenja i preplave partnerovu sposobnost usredotoivanja na glavnu temu.
Jedna od openitih taktika za osiguravanje funkcioniranja
braka upuuje nas na to da se ne koncentriramo na konkretna
pitanja - odgoj djece, seks, novac, kune poslove - oko kojih se
parovi svaaju, nego da njegujemo zajedniku emocionalnu
inteligenciju branoga para, time poveavajui mogunost za
131

izglaivanje sporova. Ve nekoliko emocionalnih sposobnosti uglavnom sposobnost smirivanja, suosjeanje i pozorno sluanje mogu poveati vjerojatnost da e par uinkovito rijeiti
neslaganja. To omoguuje zdrava neslaganja, korisne svae,
koje braku doputaju da dalje cvjeta, te nadvladavaju
negativnosti, koje, ako im se dopusti da se razvijaju, mogu
razoriti brak. Dakako, nijedna od ovih emocionalnih navika ne
mijenja se preko noi; u najmanju ruku, za to je potrebno
ustrajnosti i budnosti. Parovi e moi ostvariti kljune
promjene proporcionalno vlastitoj motiviranosti za pokuaje.
Velik broj ili ak veina emocionalnih reakcija koje se tako
lako aktiviraju u braku formiraju se jo od djetinjstva. Prvi smo
ih put nauili u svojim najprisnijim vezama ili su nam ih
formirali roditelji, a potom su u brak unijete posve oblikovane.
Stoga smo unaprijed pripremljeni za odreene emocionalne
navike - pretjerano reagiranje na uoena poniavanja, recimo,
ili zatvaranje na prvi znak konfrontacije - iako smo se moda
zarekli da se neemo ponaati poput svojih roditelja.
On: Vie!
Ona: Dakako da viem - nisi uo ni rijei od onoga to sam ti
rekla. Jednostavno me ne slua!
Sluanje je vjetina koja odrava vezu. ak i u najeim
trenucima sukoba, kada su obje strane pod utjecajem
emocionalnog pua, jedan ili drugi, a katkada i oba partnera,
mogu uspjeti sluati unato bijesu, te uti i reagirati na
partnerov pomirbeni in. Meutim, parovi koji se kreu u
smjeru razvoda, postaju toliko obuzeti bijesom i fiksacijama o
konkretnim stranama problema da ne uspijevaju sluati - a
kamoli uzvratiti - bilo kakve mirovne ponude koje bi se
implicitno mogle pojaviti u partnerovim rijeima. Obrambeni
stav kod partnera koji slua preuzima oblik ignoriranja ili
trenutanog osporavanja partnerove pritube, pri emu on
reagira kao da je rije o napadu, a ne pokuaju promjene
132

ponaanja. Dakako, ono to jedan od partnera govori u svai


esto se pojavljuje u obliku napada, ili se izgovara s tako
izraenom negativnou da je teko uti bilo to osim napada.
Konano, potovanje i ljubav razoruavaju sve neprijateljske
osjeaje u braku, kao i na drugim ivotnim podrujima. Jedan
od vrlo korisnih naina na koje je mogue smanjiti intenzitet
sukoba jest partneru dati do znanja da ste u stanju na stvari
gledati i iz druge perspektive i da takav stav moe biti
utemeljen, ak i ako se s njim osobno ne slaete. Drugi je nain
preuzeti odgovornost ili se ak i ispriati ako uvidite da ste u
krivu.
Priznavanje utemeljenosti tuih stavova znai da sluate i
moete prihvatiti izraene emocije, ak i ako se ne moete
sloiti s argumentacijom: Jasno mi je da si uzrujana. U
nekim drugim trenucima, kada se partneri ne svaaju,
priznavanje utemeljenosti poprima oblik komplimenata,
pronalaenja neega to iskreno cijenite i izraavanja neke
pohvale. Priznavanje utemeljenosti, dakako, nain je koji
pomae u smirivanju vaeg branog partnera ili poveavanju
emocionalnog kapitala u obliku pozitivnih osjeaja.
Neka istraivanja su pokazala da 90% naih razgovora poiva
na koritenju govora bez rijei. To se dogaa kada koristimo
tjelesne pokrete kako bismo izrazili ono to je u nama. Oi su
najizraajniji tjelesni organ. Pjesnici ih nazivaju prozo-rima
due ili duha. ovjeka koji nas izbjegava izravno pogledati u
oi smatramo nesigurnim u sebe, uplaenim, smuenim,
depresivnim ili tunim; dok ovjeka budno otvore-nih oiju
smatramo hrabrim, vrijednim ili pronicljivim. Prenosi se od
Ebu Katade, r.a., da je Poslanik a.s., rekao: Zaista ja ustanem
na namaz elei da ga dugo obavljam ili ujem djeiji pla i
obavim samo najnunije u namazu ne elei da prouzrokujem
tekou njegovoj majci.62
62

Rijadu-s-Salihin, 236.

133

Trebamo se truditi primjeivati kod suprunika emocinalne


promjene i stanja. Nije dovoljno prepoznat da je naeg branog
druga strah neeg, ili da je bijesan, treba znati ta poduzeti na
tom planu, ta ta emocija oekuje.
Naredna tabela preuzeta iz knjige Emocionalna inteligencija
nam moe pomoi u tome:
EMOCIJA
Ljutnja

PORUKA
Promjeni svoje ponaanje!

Ugroava me neto jae od


mene!
Zadovoljstvo Moja elja je ispunjena!
Prezir
Ti ne vrijedi dovoljno!
Mrnja
Ti si zao jer me mrzi!
Strah

Zavist

Ti misli da si bolji od mene!

Zabrinutost

Ja sam odgovoran!

Dosada
Mene zanimaju druge stvari!
Ravnodunost Meni je to nevano!
Stid
Krivica
Ljubav

Ljubomora

Znam da vi mislite da ja nisam


OK
Ja sam dobar i osuujem svoje
loe ponaanje!
Ti si vrijedno ljudsko bie i ja
te elim u svom intimnom
svijetu!
Bojim se da e otii s drugim!

134

OEKIVANA
REAKCIJA
Krivica i isprika
Zatita
Zadovoljstvo
Poniznost
Strah i nestajanje
Potvrda subjektove
vrijednosti
Pomo i podjela
odgovornosti
Promjena aktivnosti
Prekid odnosa
Potvrda subjektove
vrijednosti
Oprotaj
Uzvraanje ljubavi

Potvrda ljubavi

Odnos - brani parovi i njihove porodice


Veliki broj branih problema nastaje zbog mueve ili enine
porodice. To se deava zbog uske veze ovjeka sa svojom
porodicom. Mnogi od ovih razloga, iako su neznatni, doveli su
do privremenog ili trajnog razvoda braka. Spomenuemo neke
od problema koji se deavaju u ovim relacijama:
Sva porodica jako se raduje kada se sin odlui na enidbu, svi
su spremni da mu pomognu u odabiru ene, a nakon toga
pripremaju svadbu, i sve ono to je potrebno za slavlje. Obino
majka i sestre vode glavnu rije po tom pitanju, ali samo to
ovjek zakorai u svoj brani ivot, tj. od prvih dana braka,
zapoinje druga etapa razmiljanja kod pojedinih majki. Izraz
tjeskobe i nezadovoljstva primjetan je na njenom licu, jer, evo,
njen sin je ne posjeuje dovoljno esto, a i kada je posjeti, ne
zadrava se dugo. Pogledi sumnje i krivice padaju na njegovu
enu koja je otela pamet njihovog sina od prvih dana. Od
ovoga se poinju, malo-pomalo, razvijati osjeaji ljubomore
kod majke. Poinje gledati na suprugu svoga sina kao na enu
koja je njime zavladala, a ona je ta koja se namuila i propatila
mnogo godina, ona ga je odgojila, uila ga i noima bdjela nad
njim, pa kada je dolo vrijeme da ugleda plodove svoga truda,
dola je ta ena koja ga joj je otela i zavladala njime.
Svi ovi osjeaji vrte se u njoj dok se u isto vrijeme raduje to
njen sin ima enu koja ga slui i brine se o njemu, pa se poinje
boriti sa svojim osjeajima. U sluaju da dobije priliku, kao
npr. da sin zakasni nekoliko dana da je posjeti, razbijesni se,
pone okrivljavati njegovu enu, ispoljavajui ono to je u
njenom srcu protiv nje. Tu se otkriju njene misli i osjeaji, tako
da i snaha sazna za njenu ljubomoru i da krivicu svaljuje na
nju. A ako jo i mu svoju naklonost prema eni iskazuje pred
svojom porodicom, ali se sa njom, hvali je pred njima, sve to
jo vie nekad moe da poveava ljubomoru njegove majke.
Neke ene ne pridaju nikakvu panju sticanju naklonosti svoje
135

svekrve, potivanju i ljubaznosti prema njoj. Takva ena smatra


da je ljubav i naklonost njenog mua njen jedini cilj, a odnosi
sa njegovom majkom potpuno su hladni, bez ikakvog znaka
potovanja i uvaavanja. Od toga se stvori prikrivena mrnja u
majinoj dui, poinje je potcjenjivati i hukati sina, tako da
sama ena svojim loim postupcima pridonese razdoru svog
doma. Ve od sklapanja braka znaju biti prisutne nesuglasice
izmeu majke budueg mua i majke njegove izabranice.
Svaka od njih eli da stvari teku tokom kojim ona diktira.
Nakon sklapanja braka, tokom zajednikog ivota suprunika i
deavanja nekih neznatnih problema i razmimoila-enja,
nesuglasice i netrpeljivost izmeu njih dvije konstantno se
poveavaju zbog toga to svaka od njih staje na stranu svoga
djeteta, a drugu stranu smatra glavnim krivcem. Ponekad neka
od njih ne posustaje tuei se i krivei drugu, kako bi je omrzla
svome sinu ili kerki, navodei da je ona glavni uzrok njihovih
branih nesuglasica, da bi, na kraju, svaki od suprunika stao
na stranu svojih roditelja protiv svog branog druga. Zbog
smrti oca i nepostojanja drugih lanova obitelji, obino sin
preuzima staranje nad svojom majkom i brigu oko nje, a
njegova se ena trudi da je uslui koliko je u mogunosti.
Meutim, ponekad se na tome sve ne zavri, jer se mnoge ene
ale da im se svekrva uplie u njihove privatne stvari i
pokuava saznati sve mogue to se deava u kui, a ponekada
prenosi kune tajne i sve to se deava njenim kerkama,
rodicama i si. Pored toga, stalno se ali da njen sin nema
vremena da sjedi sa njom zbog njegove ene i zauzetosti u
ispunjavanju njenih potreba, pa proe ponekad cijeli dan da sin
ne prie svojoj majci da sjedne i porazgovara sa njom. A to se
tie stanovanja nekih od mueve blinje rodbine, njegove brae
i sl. u istom stanu sa suprunicima, i to ne na odreen period
ve za stalno, to oteava njegovoj eni i poveava njenu
tjeskobu, jer je duna da slui i njih uz svog mua, njegovu
majku, djecu i sl.
136

Neki ljudi nau sebi enu sa kojom misle ui u brani ivot, ne


uzimajui u obzir miljenje porodice, pa se ak obavi i
vjenanje, a oni su protiv toga. U nekim sluajevima porodica
se podijeli na one koji je prihvataju i one koji nisu zadovoljni
njenim osobinama, i zbog toga nastaju neke loe posljedice.
Nekada u razlikama drutvenih odnosa postoji razlog za
ovakve vrste problema. ena je npr. iz siromane sredine,
razlika u drutvenom poloaju izmeu nje i porodice u kojoj
ivi njen mu velika je, pa ni ona nije u stanju da ih slijedi u
njihovom nainu ivota niti je oni prihvataju kao suprugu
svoga sina kojom e se ponositi, ve je njihov pogled na nju
pogled prezira i potcjenjivanja zbog toga to ih je ona dovela u
nezgodan poloaj u njihovoj okolini. Isto se zna desiti i kada je
ena iz bogatije porodice, tada ona ima probleme sa navikama
mueve porodice koje se razlikuju od onoga kako je ona
odgojena i kako je prije ivjela. Neki ljudi vole esto
posjeivati svoju porodicu, jer u tome vide priliku da
poboljaju odnose izmeu njih i njihovih supruga i djece.
Ukoliko nema nikakvih oevidnih problema i nesuglasica sa
njima, i ena to obino prihvaa ne vidjevi nita loe u tome.
Meutim, vremenom i uestalou njihovih posjeta njegova
porodica uvidi da se stvar preokrenula i da suprunici zalaze u
njihove line stvari, a jo vie se negodovanje povea kada
ena prenese neke od ovih stvari nekom drugom, to oni
nikako ne mogu prihvatiti. Isti je odnos i mogunost problema,
ako ne i via, i kada enini roditelji pokuavaju zai u ivot
branog para. Pogotovo u naim bosanskim uvjetima koji se
tradicionalno oslanjaju na mua - kao domaina i glavu
porodice pa se utjecaj enine majke (punice) ili drugih lanova
njene obitelji zna posmatrati pokuenim pogotovo od strane
mueve rodbine.

137

K ljepoj intimnosti
Razgovor najbolja tehnika
Svi kau da je komunikacija klju uspjenog branog ivota.
Razgovor se ne svodi samo na komunikaciju u opim ivotnim
stvarima nego i u intimnosti. Ali, malo je onih kojima se ne
zavee jezik kada treba krenuti sa priom. No, kad se jednom
krene, onda ona postaje prirodan dio sveukupnog intimnog
ivota. Umijee je izbjei nekoliko taaka oko kojih se dvoje
uvijek sukobe, a samo zato to su pogreno postavljene.
Predlaemo vam da prouite neke od ovih savjeta kako biste
razbili blokadu u komunikaciji.
Prestanite da locirate problem. To znai da jednom shvatite (i
samim tim to vie ne radite) da nije lijepo uprijeti prstom i rei
problem je u tebi, ti si kriv(a). Ispada da vi od samoga
poetka znate ko je kriv i odgovoran i koga treba kriviti. Kako
onda oekujete da nastavite da priate o tome sa svojim
partnerom ako je samo on okrivljen? Ovim samo gubite
potrebnu energiju i time izluujete vaeg partnera i ujedno ga
udaljavate od sebe. Imate problem? Oboje ste jednako krivi.
Priznajte svoj dio krivice i krenite odatle.
Dozvolite slobodu u ponaanju. Veliki dio seksualnih problema
ini zabrinutost. esto se ljudi osjeaju slabo i nesigurno zbog
svog izgleda i svojih mogunosti. Veliki broj brine da neto
nije u redu sa njihovim seksualnim iskazivanjem ili
djelovanjem. Usljed toga, normalne pojave mogu postati prava
katastrofa.
Recimo da mukarac jedno veer ne ispuni oekivano. Ona
e misliti da mu vie nije privlana (ugojila se koji kilogram).
On pokuava da je uvjeri da je divna kao to je oduvijek i bila.
U tome ne uspijeva, a ona se potom rasplae.
138

Scenarij njihove sljedee zajednike noi moe biti pravi


komar. Ona e se i suvie truditi, on se nee opustiti, i oboje
e se koncentrisati na svoje poteze, ime se vraaju na poetak.
Da se ovakve stvari vama ne bi dogaale, jednostavno se
prepustite i dopustite da se va partner ponaa onako kako mu
prija, bez nekih oekivanih akcija i poduhvata.
Iskaite ta volite i ta biste eljeli. Nakon prvih nekoliko dana
ili nedjelja, parovi zaborave da jedno drugome kau koliko im
znai kada ih neto posebno uzbuuje i zato misle da je druga
strana posebna. Svako voli da uje da je seksualno privlaan i
da to neto to on(a) radi ima pozitivnu reakciju. Ne zaboravite
da stalno govorite partneru ta on to radi to vama tako prija.
Kada razgovarate o seksu i svim stvaricama u vezi s njim,
budite detaljni. Umjesto reenice tipa nisi uopte romantian,
recite neto kao vie bih voljela da se drimo za ruke dok
etamo, ili tako neto. Vama neto smeta, recite tano ta i to
e se promijeniti; u suprotnom, poet ete sve iz poetka. elite
emocionalnu i seksualnu intimnost sa vaim partnerom, ali ne
elite da se trudite da do nje stignete. Da biste stvarno postali
bliski sa partnerom, morate komunicirati i iznijeti meusobne
probleme na otvoreno. Najvei rizik je upravo to jer ne znate
kako e va partner reagovati: moe biti ljut, razoaran,
uvrijeen ili okiran to VI o tome uopte i priate. Ali upravo
taj rizik e vas (ili nee) zbliiti. Vi moete tolerisati neke
stvari, ali zato biste tolerisali nelagodnosti i ekali da to sve
samo od sebe nestane. Preuzimanjem rizika moete dosta
dobiti. Najbolje je odmah saznati kako stvari stoje. Upravo je
pria poslije seksualnog odnosa ta koja odrava vezu
stabilnom. Pria i od samo nekoliko minuta djeluje ljekovito i
toplo za vas dvoje. Ta pria je iskrena (najee) i oputena.
Tijelo je oputeno, misli su vam iste i jasne, i sve je kao u snu.
Uslijed toga i rijei koje jedno drugom govorite kao most su
koji spaja nepremostive muko-enske odnose.
139

to vie budete priali poslije seksa, to e va odnos biti bolji i


iskreniji. Zar vam nije prijatnije da ujete neto lijepo o onome
to se upravo dogodilo, nego da samo oslukujete tiinu. Tiinu
punu pitanja tipa da li je ovo bilo dobro, da li joj/mu je
odgovaralo, da li mu/joj se svia tako itd. Pria daje
odgovore na sva ta pitanja.
Iskaite osjeanja rijeima, ma kako to bilo nesigurno ili teko
za vas. Zvuat e iskreno ako ih u tim trenucima kaete i
mnogo uvjerljivije nego ako ih izgovarate tokom seksualnog
odnosa. Svi znaju da se u tim trenucima bilo kakve izjave ne
uzimaju zdravo za gotovo i tretiraju se kao izreene u pijanom
stanju. Ali ako emocije iskaete poslije seksualnog odnosa, u
tmini sobe apuete ih tik uz uho vaeg partnera, pria se
mijenja.
Priajte uvijek i nemojte misliti da je pria potrebna samo na
poetku veze, dok se jo niste upoznali i samim tim sve ono to
drugi voli. Pria je potrebna da bi se veza odrala. Vezi je
potrebno osvjeenje uz konstantno odravanje. Ne moete je
prepustiti sluaju i odravati je devizom ta bude bie.
Dakle, da jo jednom ponovimo: Jedan od najveih problema je
to to se o seksu nedovoljno razgovara. Brani drugovi
meusobno veoma rijetko zaista razgovaraju o seksu - a ba oni
su ti koji bi o tome najvie trebalo da priaju - pa, njih se
najvie i tie! Niko od nas ne umije da ita misli, a opet, nerado
emo partneru rei ta tano elimo, a ta nam ne prija.
Neemo otvoreno (esto ni uvijeno) rei da smo nezadovoljni
svojim seksualnim ivotom. Ne mislimo ovdje da je seks neto
o emu neprekidno treba da priate i razglabate, ali povremeni
ozbiljan i iskren razgovor o tome sigurno bi dobro doao.
Ovako utimo, otrpimo ono to nam se ne svia i za ta u
nekom trenutku nismo raspoloeni, pravimo kompromise koji
su u sutini nepotrebni (samo to o tome ne priamo, pa to i ne
otkrijemo) i, sve u svemu, nerijetko zapravo otaljavamo ono u
140

emu bi trebalo da uivamo. Zato, razgovarajte i budite svjesni


greke koju mnogi ine smatrajui da o seksu ve znamo sve i
da tu nema ta da se ui. Postavite seks na pravo mjesto u svom
ivotu. Ne dopustite da potencijalni izvor velikog zadovoljstva
stvara muninu u vaem ivotu.
Krupne sitne stvari
Ukoliko ste dugo u braku sa voljenom osobom, sasvim sigurno
ste zaboravili one male slatke stvari koje ste za nju/njega inili
na poetku braka. Nakon odreenog perioda u braku, deava se
da partneri ponu vie panje da obraaju na druge aspekte
ivota, kao to je posao, drutvo - pa brak poinje da trpi!
Druga strana to osjea i sigurno vam nee rei da se osjea
zapostavljeno, a ukoliko vam i kae, moe se desiti da se vi
osjetite ugueno i da doe do rasprave. Da bi se sprijeile
ovakve neprijatnosti, predlae se da se s vremena na vrijeme
pokloni voljenoj osobi veer i pripremi neko iznenaenje.
Pod uspjenim brakom najee se podrazumijeva to da su
suprunici preivjeli velik broj godina branog ivota.
Nasuprot tome, postoje parovi koji imaju iskustva sa
sutinskim uspjehom u braku - onim koji pretpostavlja vei
nivo intimnosti, bolje razumijevanje, bezgraninu panju,
strpljenje i dobru komunikaciju.
Poljubac
Kad neka emocionalna veza poinje da gubi na intenzitetu,
parovi prvo prestaju da se ljube, mada nastavljaju da imaju
seksualne odnose. Razlozi za ovo su mnogostruki. Veina
kljunih senzacija ima svoje receptore u nivou naeg lica, kao
to su vid, sluh, ukus, miris, a koa lica i posebno usne imaju
izuzetno veliku gustinu receptora pa su jako osjetljive na dodir.
Poljubac je najee uvod u neku drugu seksualnu aktivnost, ali
ponekad on predstavlja sve - zato nikad nemojte potcjenjivati
141

znaaj poljupca. Nekad moe imati veu snagu nego bilo koja
druga seksualna aktivnost. Kao i svaka druga stvar u ivotu i
poljubac se mora nauiti. Ali ono najvanije to treba nauiti
nije sama tehnika, ve prije svega kako va partner voli da
je/ga ljubite.
Magina mo zagrljaja
Ponekad je ulna komunikacija vanija i snanija od verbalnih
poruka. Iako su svjesni da zagrljaj emituje razliita osjeanja
- od zagrljaja izmeu ljudi koje povezuje njenost, toplina i
privrenost do ljubavnog zagrljaja punog tjelesne elje ljudima je ponekad teko da zagrle drage osobe. Mogue je da
je u pitanju temperament ili uvjerenje da je grljenje infantilno,
da je taj gest rezervisan samo za najintimnije osobe - porodicu,
djecu... Njean zagrljaj kojim iskazujemo ljubav ili dijelimo
radost predstavlja blagodat za organizam. Kada se dvoje ljudi
zagrle, njihovo disanje se sinhronizuje, raste nivo kiseonika u
tkivu, miii se oputaju; dolazi do usklaenosti modanih
talasa. Ako je zagrljaj uz to pun erotskog naboja, stvara se i
prijatna napetost. Zagrljaji, milovanje i dodirivanje su jaka
oruja za odravanje dobre veze, ali i za ozdravljenje odnosa.
Parovi kod kojih su uslijed dugogodinje veze ili rutine
zagrljaji postali rijetkost - mogu imati problema u seksualnom
ivotu. Postoje parovi kojima je zagrljaj samo znak da ele
seksualni odnos, nita drugo do simbol te elje. Ako se ne
grlite esto ili to inite u urbi, oduzimate tjelesnu dimenziju
bliskosti s partnerom. Jedna od estih terapija koju seksolozi
preporuuju parovima ija je veza u krizi jeste terapija
zagrljajem. Osjeate li da va odnos zahtjeva ozdravljenje,
lijeite se pogledima, milovanjem, razmjenom njenosti i
zagrljaja. Postupno razmjenjujte erotine gestove i njenosti da
biste povratili meusobno razumijevanje.
142

Vanost predigre
Od hazreti Alija se takoer navodi: Kada odluite da imate
intimni odnos sa svojom suprugom, ne urite, jer ena ima
potrebe koje treba ispuniti. 63
Seks bez predigre izjednaava se sa okrutnou- Poslanik, a.s.,
je rekao:Trojica ljudi su okrutni.....trei je onaj koji ima
odnos sa svojom suprugom bez predigre.
Jo jedan hadis izjednaava seks bez predigre sa ivotinjskim
ponaanjem: Kada bilo ko od vas ima intimni odnos sa
svojom suprugom, neka im ne ide kao (to to ine) ptice;
umjesto toga, treba biti spor i odlagati.
Poslanik, a.s., je rekao: Niko od vas ne bi smio imati intimni
odnos sa svojom suprugom kao (to to ine) ivotinje; umjesto
toga, treba da bude posrednik izmeu njih. Kada su ga upitali
o tom posredniku, rekao je To znai ljubljenje i prianje.
Poslanik, a.s., je rekao: ...svaka igra vjernika je bezvrijedna,
osim u tri sluaja: jahanje konja, gaanje lukom i strijelom i
meusobnu predigru sa njegovom suprugom - to troje je hakk.
to se tie uloge ene u predigri, hvali se ena koja se oslobodi
stida kada je sa svojim muem: Najbolja ena meu vama je
ona koja odlae orue stida kada skida odjeu za svoga mua,
a naoruava se stidom kada ponovo oblai svoju odjeu.
Ovo govori da mu i ena treba da se osjeaju potpuno
slobodno kada doe do meusobne stimulacije koja je poznata
kao predigra. Po islamskom uenju, nije nikakav grijeh da ena
bude aktivna i prijemiva za vrijeme intimnog odnosa. To se
dijametralno razlikuje od seksualnog morala hrianskog
zapadnog svijeta u periodu prije seksualne revolucije. to se
tie metoda meusobne stimulacije u predigri, erijat
dozvoljava i muu i eni da vide, poljube, dotaknu, miriu ili
63

Isto str. 83.

143

stimuliu bilo koji dio partnerovog tijela. Jedina granica koju


ne treba prelaziti je to da se ne smije koristiti nikakav dodatni
predmet. A ta restrikcija je veoma razumljiva: nita ne moe
zamijeniti ono to je Allah stvorio u naim tijelima!
Kuran jasno kae: Vjernici su... oni koji stidna mjesta svoja
uvaju osim od ena svojih. 64
Stimulacija polnih organa od strane zakonitog partnera sasvim
sigurno spada u uvanje svojih stidnih mjesta osim od ena
svojih. to se tie osnovnih pozicija u koitusu (seksualnom
inu), nema nikakvih granica ili zabrana. U ranom islamskom
periodu, desio se jedan dogaaj koji je razjasnio ovo pitanje za
sva vremena. Stanovnici Medine, pod uticajem Jevreja, za
vrijeme intimnog odnosa koristili su poloaj mukarac sa
gornje strane, licem u lice, dok su Mekanci voljeli da
eksperimentiu sa raznim poloajima.
Nakon to su se muslimani iselili u Medinu, jedan Mekanac je
oenio enu iz Medine i elio je da sa njom ima intimni odnos
na svoj sopstveni nain. ena je odbila i rekla da mogu imati
odnos samo u jednom poloaju.
Sluaj je iznesen pred Poslanika, a.s., a Allah je tim povodom
objavio ajet koji glasi: ene vae su njive vae, i vi njivama
svojim prilazite kako hoete65
Ipak, pokueno je imati odnos u stojeem poloaju, ili okrenut
prema Kibli licem ili leima. Preporuljivo je uzdrati se od
akrobatskih pozicija koje predlau neki seksolozi na Istoku i
Zapadu, koji ak mogu da izazovu fizike ozlijede. Osnovno
pravilo je meusobno zadovoljstvo i fleksibilnost. Ako jedan
od partnera ne voli neki odreeni poloaj, onda onaj drugi treba
da se ravna prema njegovim osjeanjima.
64
65

Al-Muminun, 5-6.
El-Bakare, 223.

144

Nije zgoreg na ovom mjestu spomenuti jednu negativnu pojavu


koja je manje vie prisutna meu mlaim parovima a to je
koritenje pornografskih sadraja magazina ili filmova
zarad bolje atmosfere prilikom intimnih odnosa. Nema potrebe
naglaavati kako je zabranjeno koristiti se u bilo kom obliku
takvim pomagalima jer kao to se iz redova onoga to smo
do sada govorili da zakljuiti posmatranje tueg tijela je
zabranjeno (osima svoga suprunika), a da ne govorimo o
posmatranju opscenih scena i tuih intimnih odnosa. To je s
vjerske strane, a u vjeri prema Boijim odredbama trebamo
imati pristup na nain da svoga Stvoritelja prihvatimo
kaolijenika Koji najbolje zna ta je za nas dobro, i da se ne
uputamo u nadri-medicinu te da slijedimo vlastitu volju.
elimo li biti uspjeni i spaeni moramo slijediti Allahovu
volju. Interesantno je da su i vodei svjetski strunjaci za veze i
seks otkrili da gledanje pornografskih sadraja nepovratno teti
vezama.
Magazin Cosmpolitan je ispitao 68 vodeih strunjaka za veze
i seks o efektima pornografije na ljude u vezama, a rezultati su
bili okantno loi. Skoro svi su odgovorili da pornografija loe
utjee na veze te da parovi koji je koriste imaju problema u
svojim odnosima.
Problem vide u irokoj raspostranjenosti i pristupanosti
pornografskih sadraja zbog ega je obini seks postao
nepoeljan...
Pornografija je kao tempirana bomba za vezu, unitava
samopouzdanje ena i mukaraca, poruuju strunjaci, prenosi
Daily Mail. Sve vie mladih ljudi ui o seksu gledajui
pornografiju to ima razorne uinke na vlastitu percepciju svog
tijela, kazala je seks terapeutkinja Karen Lobb-Rossini. 66
66

http://www.vijesti.at/tekst/bih/life&style/nerealna-ocekivanja-odpartnera-pornografija-steti-vezama/1517755

145

Svakako da strunjaci ovom problemu ne prilaze ni blizu zbog


humanih razloga koliko se to nama ini. Ljudi koji se prepuste
ovakvom sadraju unitavaju svoj duhovni ivot, za cilj ivota
uzimaju naslaivanje i zadovoljavanje strasti. to je ogranieno
fizikim mogunostima kada e zbog nemogunosti da ispunjavaju svoj cilj dospjeti u stanje depresije, a to znai da e unititi
i svoj materijalni ivot te na taj nain, pogrenim izborima i
pogrenim prioritetima gube oba svijeta.
Za zadovoljavajui brak suprunici moraju razvijati zajednitvo
i prijateljstvo kao jednu od najvanijih stvari u ivotu. Potpunu
predanost, povjerenje i potovanje (to enama najvie
nedostaje) kao jednu od kljunih dimenzija braka. Ako toga
manjka, oboje suprunika e kliziti u izolaciju. Seks mjeri
zadovoljstvo sa samim sobom i zdravlje meusobnog odnosa, a
jedan od naina unapreenja odnosa su seksualne tehnike. Na
sami in utjee tjelesno i mentalno stanje, odraava i
emocionalno zdravlje i sve ono to jesmo u tom trenutku.
Bijes i ljutnja smanjuju spolnu elju. To su muki osjeaji,
paravani za strah, bol i sram koji se nakupljaju dok jednom ne
eksplodiraju i to obino u krivom trenutku iza ega moe da
slijedi zahlaenje odnosa. to se tie ena, one pate na
komplekse. Njeno samopouzdanje je mogue smanjiti ili
pojaati iz tog razloga je za oboje bitan emocionalni vokabular i komunikacija tokom samog odnosa. Ovo je bitno da bi
uopte mogli priati o seksualnosti, jer ona prije svega zahtijevaju razumijevanju i otvorenost meu suprunicima.
Kod mnogih je uvrijeeno miljenje da je poloaj u
seksualnosti kod ljudi bioloki odreen spolom. Po tom
ablonu mukarac treba biti inicijator, aktivan, voditelj, odgovoran, zatitnik, kavalir, uvijek jak i snalaljiv, hrabar, prvi,
emocionalno stabilniji, fiziki jai. eni, prema tom ablonu,
pripada ekanje, pasivnost, preputanje partneru, prebacivanje
odgovornosti na njega, traenje zatite u njemu.
146

Prema funkcionalnim karakteristikama spolnih organa mukarac treba da je prodoran, onaj koji daje, osvaja, vodi, diktira
tempo, intenzitet, predlae promjene, odreuje tjelesne
poloaje i seksualne tehnike, dok eni ostaje da prima, bude
osvojena, voena, prihvaena, diktirana, zatiena, preputena
njemu i njegovoj aktivnosti.
On moe traiti, a ona samo oekivati uitak, on smije
zahtijevati, a ona samo prieljkivati, on mijenjati, a ona samo
prihvaati promjene dosadanjih naina seksualnih aktivnosti.
Takav nain seksualnog ponaanja s dominantnim i aktivnim
mukim partnerom uz sporednog i pasivnog enskog partnera
osiromauje ljudsku seksualnost, ini je statikom, nekreativnom, a ako neko pri tom ustvrdi da je takav odnos i islamski
onda se suoavamo sa pripisivanjem islamu neega to nije od
njega. Niti su brani partneri samo bioloki organizmi a niti je
njihova seksualnost samo njihova bioloka funkcija. Oni su
takoer linosti, a njihova spolnost dio njihova intimnog
susreta. Da bi brana spolnost trajala, da bi ostala za oba
partnera zadovoljavajua na due vrijeme (do smrti), on mora
imati i tu ljudsku, personalnu dimenziju stvarnog dijaloga
njihovih kompletnih linosti. Samo takva spolnost zadovoljava
komplicirane zahtjeve kvalitetne monogamije. Braku je potrebna spolnost, ali ne bilo kakva!
San nakon odnosa
Najvei broj ena ne moe da shvati niti razumije da poslije
seksualnog odnosa njihov dragi zaspi. Okrene se na drugu
stranu i zahre. Intimni odnos je mukarcima kao odlina
uspavanka, a enama sasvim suprotno. One se razbude, oni pak
umore, i tu nastaju problemi i nerazumijevanja, svae i
nevjerica. Bitno je znati da niste u pitanju vi i vaa linost, ve
va organizam. Ako to shvatite na vrijeme, smanjit ete
napetost i neete tjerati partnera da ostane budan po svaku
147

cijenu samo da bi vam pokazao(la) koliko mu/joj znaite.


Svako doivljava seksualni odnos na svoj nain. Budite
tolerantni i razumni. Kao lijek za ove pojave moe posluiti i
injenica da se nakon odnosa preporuuje odmah uinit gusul,
to e svakako doprinijeti da se ove bioloke razlike umanje jer
dodir vode na ljudskom tijelu ima svoj veliki uinak.
Ovdje smo naravno dotaklo samo neke od mnogih situacija
koje mogu da uzrokuju odreene probleme a pravilnim pristupom i objanjenjem uviamo da ne bi trebali biti uzrokom
neeg takvog. Na svakom je branom paru da koristei literaturu i sl. traga za rjeenjema prije nego li dopusti da to postane
uzrokom nesloge i nezadovoljstva te narui harmoniju njihovog
doma.
U nastavku emo neto rei i o moguim fizikim problemima
kod spolnih odnosa.
Fiziki problemi kod spolnih odnosa
Prijevremena ejakulacija
Prijevremena ejakulacija67 je esta disfunkcija u opoj mukoj
populaciji. Priblino 50 % mladih odraslih mukaraca se ali na
ranu ejakulaciju, a oko jedne treine odraslih mukaraca kae
da ejakuliraju prije nego to bi oni to eljeli. Prijevremena
ejakulacija moe stvoriti okruenje za psiholoke smetnje.
Prijevremena ejakulacija je skoro uvijek uzrokovana psiholokim faktorima.
67

Prijevremena ejakulacija se dogaa kada mukarac ejakulira previe


rano ili nije u stanju da dovoljno dugo odloi ejakulaciju. U ekstremnim
sluajevima, ejakulacija se moe dogoditi tako skoro po erekciji da
seksualni odnos nije ni poeo. U drugim sluajevima, mukarci su u
mogunosti da odloe ejakulaciju do odreenog stepena, ali ne dovoljno
dugo koliko bi eljeli ili koliko treba njihovoj supruzi da doivi puno
zadovoljstvo.

148

U sluajevima sekundarne disfunkcije u kojima mukarac u


jednom trenutku ima kontrolu nad ejakulacijom, a u drugom je
nema, fiziki uzroci mogu biti ukljueni.
Erektilna disfunkcija
Takoe se naziva impotencija ili inhibirano seksualno uzbuenje. To je nemogunost dostizanja erekcije ili nemogunost
njenog odravanja. Rezultat moe biti nemogunost mukarca
da ima seksualni odnos. Sluajevi erektilne disfunkcije dalje
mogu biti klasifikovani kao primarna erektilna disfunkcija i
sekundarna erektilna disfunkcija. Primarna erektilna disfunkcija odnosi se na sluajeve kada mukarac nikada nije bio u
mogunosti da ima seksualni odnos. Meu mukarcima koji se
obraaju terapeutima, erektilna disfunkcija je esta, a
sekundarna je mnogo ea od primarne. Utvreno je da je
polovina ope muke populacije imala povremene epizode
erektilne disfunkcije i dogaaju se mukarcima svih dobi.
Orgazmika disfunkcija
Takoer, anorgazmija ili inhibirani enski orgazam je stanje
nemogunosti doivljavanja orgazma. ee koriten termin za
ovu disfunkciju je frigidnost, ali seksualni terapeuti odbacuju
taj termin zbog njegovih uvredljivih konotacija, preuzimajui
neutralniji termin orgazmika disfunkcija. Istraivanja pokazuju da vjerovatno 5 do 10 % svih ena ima probleme sa
orgazmom i da je inhibirani enski orgazam u 25 do 35
sluajeva koji trae seksualnu terapiju.68
Bolni snoaj
Bolni snoaj ili dispareunija se esto smatrala samo enskim
problemom, ali takoer se moe dogoditi i mukarcima.
68

Spector&Carey, 1990.

149

Kod ena, bol se moe osjetiti u vagini, oko vaginalnog ulaza i


klitorisa ili duboko u karlici.
Kod mukaraca, bol se osjea u penisu i testisima.
Poremeaj seksualne elje
Seksualna elja ili libido se odnosi na set osjeaja koji vode
individuu da trai seksualnu aktivnost ili da odgovori na
seksualnu inicijativu. Kada je seksualna elja inhibirana, tako
da individua nije zainteresovana za seksualnu aktivnost termin
koji se koristi je inhibirana seksualna elja ili slaba seksualna
elja. Ljudi sa inhibiranom seksualnom eljom dovijaju se da
izbjegnu situacije koje bi pobudile seksualna osjeanja. Ako se
usprkos njihovim naporima nau u situaciji da se uzbude,
doivljavaju brzo hlaenje tako da vie ne osjeaju nita.
Hlaenje moe biti tako intenzivno da prijavljuju negativna,
neprijatna osjeanja. Statistike, pokazuju da je slaba seksualna
elja vjerovatno najea disfunkcija danas. Istraivanje
stanovnitva pokazalo je da se 35% ena i 16% mukaraca ali
na gubitak interesovanja za seks.

150

ODGOJ DJECE
Porodica je najmanji skup ljudi u kojem se odnosi meu njenim
lanovima na prvom stupnju obrazuju na temelju emotivnih i
krvnih veza. Svaki lan porodice ima ulogu, a te uloge dovode
do relacija koje stvaraju posebne obaveze i prava. Uloga
suprunika, oca, majke, sina, kerke, brata i sestre, sve su to
porodine uloge. One grade pravni odnos meu lanovima
porodice. Raspoznavanje moralnih propisa porodice i njihovo
prakticiranje, odrava porodinu ljubav zdravom i plodonosnom, a pod okriljem produktivnosti mladice ljubavi, uvruje
se porodini sistem, bez potrebe za potporom sudskog aparata.
Kako bismo razaznali moralnu vrijednost porodinih odnosa
potrebno je da obratimo panju na dvije injenice:
prvo, kao i svako drugo moralno procjenjivanje vrijednosti i
ovdje je potrebno da za osnovno mjerilo vrjednovanja
svojevoljnog ponaanja postavimo ovjekov svrsishodni cilj,
drugo, potrebno je raspoznati specifine ciljeve porodice i
njene funkcije.
Stie se dojam da porodica ima sljedee funkcije:
- uva drutvenu moralnu sigurnost;
- obezbjeuje mir ene i mukarca (ova dva cilja bivaju
postignuta putem sklapanja braka, u ulozi porodinog
kamena temeljca.);
- produenje vrste;
- obezbjeenje hrane, higijene, odjee, smjetaja i
tjelesnog odgoja za potomke;
- drutvena i pravna potpora djeci;
- psihiki i duhovni odgoj djece;
- prenoenje drutvene kulture na djecu i priprema za
njihovu socijalizaciju.
151

Obratimo li panju na ove funkcije, moe se komotno


konstatovati da je najvea moralna odgovornost usmjerena na
oca i majku. Kada u nastavku budemo govorili o moralnim
obavezama lanova porodice to emo initi uzevi u obzir
njihovu ulogu u porodici.
Prije govora o ulogama i moralnim obavezama lanova
porodice, potrebno je napomenuti da su propisi islamskog
prava o porodici utemeljeni na istinskim koristima. To znai da
je njihovo uvaavanje neophodan uvjet za stizanje do istinskog
savrenstva i ovjekovog svrsishodnog cilja. Upravo zarad
toga, uvaavanje fikhskih zakona sa namjerom stizanja do
njihovih istinskih uinaka, ima pozitivnu moralnu vrijednost u
pribliavanju Bogu. Ova injenica vrijedi u svim erijatskim
propisima i svim fikhskim poglavljima.
Odgajanje djeteta je u znaenju obezbjeenja svega onog to je
potrebno za aktueliziranje njegovih potencijala na putu
pribliavanja Bogu. Ovaj proces ima potrebu za znanjem i
praktinom vjebom. Ukoliko otac i majka u namjeri prenoenja ispravnog svjetonazora i kreiranja ispravnog ponaanja
kod svojeg djeteta budu uporni, pruili su mu ono to je za
njega dobro, a Allah e biti milostiv prema njima.
Kada je rije o ispravnom svjetonazoru i njegovom prenoenju
na dijete, to je velika obaveza koja je stavljena na odgovornost
roditelja; jer je neporeciv uticaj svjetonazora koji je aktuelan u
porodici i koji se prenosi na dijete i njegovu budunost: Svako
novoroene se raa sa istom prirodom, sve dok ga roditelji
ne uine jevrejem ili kraninom.69
Odgojno djelovanje u porodici ima ulogu uvanja djetetove
monoteistike prirode. Ovo uvanje predstavlja veliku odgojnu
i moralnu obavezu i postupanje u skladu s njom aktuelizira
najvaniju funkciju porodice. Zejnul-abidin u poslanici o
pravima kae: Pravo tvog djeteta je da zna da je ono od tebe i
69

Sefinetu-l-bihar, made f-t-r.

152

da e biti pripisivano tebi i po dobru i po zlu u neposrednim


poslovima ovog svijeta. Odgovoran si za ono to ti je
povjereno, kao to su dobar odgoj, upuivanje Gospodaru i
pomaganje da Mu se pokorava u vezi sa tobom i sobom. Zato
postupaj prema njemu postupanjem onog koji zna da e biti
nagraen za dobro postupanje svoje, a kanjen za loe
postupanje prema njemu. Odgoji ga na nain da utjecaj koji
ostavi na njega na ovom svijetu ostavi lijep trag, i da s lijepim
pristupom ima izgovor pred Bogom za obavezu koju ima
prema njemu, i nema moi osim u Allaha.
U ovoj predaji se govori o lijepom odgoju, pouavanju
monoteistikog svjetonazora i pomaganju u smjeru kreiranja
ispravnog ponaanja kod djece. Nakon toga obavljanje ove
dunosti se naziva razlogom ovosvjetske i onosvjetske sree za
roditelje.
U predajama se nabrajaju dunosti poput: A pravo djeteta u
roditelja jeste da mu nadije lijepo ime, dobro ga odgoji i podui
Kur'anu.
Poduavanje Kur'anu je u znaenju pouavanja cjelokupnog
akaida to je povod da se dijete uputi prema Bogu, a lijep odgoj
je u znaenju poduavanja adabima i kreiranja ispravnog
ponaanja koje je povod ovjekovog spasenja.
Porodino okruenje je prvo drutveno okruenje s kojim se
dijete susree. Ono od svoje porodice, posebno od oca i majke
prima najvei utjecaj; jer iskusilo je njihov zatitniki odnos i
uvijek opetuje iskustvo da njegov fiziki nedostatak
nadomjeuju otac i majka te da ga hrane i odgajaju voeni
milou. Ova iskustva su povod da ono stekne sigurnost i
pouzdanost u njih, to vodi do toga da dijete postane spremno
na prihvatanje onog to mu oni daju. Ukoliko ga roditelji u tom
periodu poue ispravnom svjetonazoru, njegovo isto srce e
prihvatiti to to mu oni nude i stei e potrebne navike koje su
usklaene sa ispravnim akaidom. Hazreti Alija obraajui se
153

svome sinu kae: Pourih zato da te odgojim prije nego ti srce


otvrdne i um ti postane zauzet.70
U nastavku istog pisma kae: Budui da te osjeam onako
kako roditelj brini treba osjeati i da te smjeram poduiti,
mislio sam da to treba da bude u vrijeme kad ti uznapreduje u
dobi svojoj i dok si svje na pozornici svijeta, imajui namjeru
ispravnu i srce isto, i da bi valjalo zapoeti s poduavanjem
Knjizi Boga, Monog i Uzvienog, i s tumaenjem njezinim,
odredbama islama i propisima njegovim, o onome to on
zabranjuje i doputa.71
U ovom djelu pisma potencira se na prenoenju ispravnog
akaida, pouavanju adabima kao i na istoti ovjekovog srca u
periodu djetinjstva i mladosti, a to je upravo period kada se
najvie utjecaja prima od strane porodice.
Prenoenje istinskog akaida i kreiranje ponaanja, koje donosi
sreu, je potpuni naziv odgojne obaveze oca i majke. Meutim,
detaljan akaid se trai u Kur'anu i sunnetu kao to se i ispravno
ponaanje ui iz Kur'ana i sunneta.
Otac i majka su odgovorni za realiziranje ovih aspekata kod
djeteta. Prema tome potrebno je tragati za najboljim metodama
njihove realizacije, a roditeljska se odgovornost ne svodi samo
na verbalno prenoenje i davanje informacija, ve potrebno je
da iznau odgovarajue metode kako bi njihovo dijete postalo
Boga svjestan vjernik. Prenosi se takoer: Muko dijete se
igra sedam godina, ui se Knjizi sedam godina i sedam godina
ui halal i haram.72
Jedan od ciljeva obrazovanja djeteta u kui i koli jeste
priprema za ivot u drutu i slijeenje ciljeva vjerskog drutva.
Upravo usljed toga neophodno je da se poui nekim stvarima te
je s njihovim uenjem potrebno poeti jo u kui. Jasan primjer
70

Nehdu-l-belaga, Pismo, 31.


Ibid.
72
Ibid.
71

154

te vrste educiranja nalazimo u Poslanikovim savjetima da svoju


djecu nauimo plivanju i streljatvu.
Ukoliko prihvatimo da su ove dvije obrazovno-odgojne stavke
usljed toga da bi dijete pripremili za obavljanje drutvenih
obaveza, sasvim je prirodno da se ne moe zadovoljiti i
ograniiti iskljuivo na njih. Ve u skladu sa vremenom i
potrebama islamskog drutva potrebno je u obzir uzeti razliit
obrazovni materijal.
U odgoju djeteta kao i kod ostalih ivotnih oblasti, neophodno
je razdvojiti stabilne od promjenjivih stvari, i obratiti panju na
injenicu da se neki ivotni adabi i forme mijenjaju kao i da se
moralne veze te potrebe drutvenog ivota mijenjaju.
Odgajanje djeteta treba biti vreno uz prisutnu svijest o
razlikama izmeu sebe i djeteta sa aspekta kulturnog prostora i
drutvenih prilika. Potrebno je da se dijete pripremi na
adekvatnu primjenu i uvaavanje vrstih i nepromjenjivih
moralnih principa u uvjetima njegovog ivotnog vremena i
prostora. Ova spremnost ini ga sposobnim da se odupre
otrovnim sugestijama, jamei mu moralnu sigurnost u
mladosti i nakon nje.
Prenosi se da je hazreti Alija poruio da svoju djecu odgajamo
moralu koji odgovara njihovom vremenu.
Ne odgajajte djecu svojim moralom, jer ona su stvorena za
vrijeme koje nije vae.73
Na kraju naglaavam da je dijete dar koji je dat roditeljima na
amanet. Taj dar mora biti uvaavan, i ne smije se zaboraviti da
se dijete potuje i uvaava. Zato to njegovo duevno zdravlje
zavisi od toga koliko se prema njemu pokazuje potovanje a
moralni odgoj e biti uspjeniji bude li se potovalo i
uvaavalo. asni Poslanik, s.a.v.a., je rekao: Potujte svoju
djecu i pouite ih dobrom adabu.74
73
74

Islam ve muktezajate zeman, svezak I, str. 274.


Biharu-l-envar, svezak 104, str. 95.

155

Glava porodice
Predvodnitvo porodice pripada muu i ocu, to jest pripada
onome ko obino ima ove dvije uloge u porodici. Biti glava
porodice podrazumjeva velika prava i obaveze za oca.
Materijalna odgovornost je na njegovim pleima, on mora
izdravati enu i djecu i obezbjediti im ivotna sredstva i
komfor. Ova dunost moe biti izvrena na razliite naine.
Meutim, uvaavanje odreenih stvari podie nivo njene
moralne vrijednosti.
Glava porodice moe lanovima porodica davati za ivot manje
od granice svojih mogunosti te im na taj nain oteati ivot
kao to im moe davati obilno i uinit im ivot ugodnim.
Odreivanje granice umjerenog izdravanja tako da ena i
djeca nemaju tegoban ivot s jedne strane, a i da komfor ne
uzrokuje nemar kod njih, zavisi od drutvenog i porodinog
ekonomskog nivoa. Razliita je granica srednje poeljne
vrijednosti i umjerenosti od drutva do drutva i od porodice do
porodice. U svakom sluaju taj nivo poznaju lanovi drutva i
porodice i ispravnost ili neispravnost svojih oekivanja
odreuju u skladu sa tim nivoom.
Kada postane jasna granica umjerenog ivotnog nivoa i
uzimanjem u obzir u kojoj su mjeri mogunosti glave porodice,
potrebno je ne biti uskogrud i strog kada je rije o
obezbjeenju ivotnih mogunosti. U predaji stoji: Allah je
zadovoljniji sa onim od vas koji vie daje svojoj porodici.
Glava porodice je obavezna omoguiti blagostanje svojoj
porodici.
Ova predaja usmjerava panju na nivo mogunosti glave
porodice. U sljedeoj predaji asni Poslanik, potvruje ovu
injenicu: Zaista vjernik slijedi Boije adabe, kada mu Allah
da obilno i on ini tako, kada mu uskrati on uskrauje.75
75

Ibid.

156

Obezbjeenje odgovarajueg ivota je povod jaanja veze


izmeu lanova porodice. Ukoliko lanovi porodice osjete da
se glava porodice usprkos materijalnih mogunosti suzdrava
od obezbjeenja boljeg ivota, poet e sumnjati u vezi
njegovih emocija i veze e im postati hladne. Dakle, bolje je da
svako u mjeri svojih mogunosti pobolja ivot supruzi i djeci,
kako bi na taj nain ouvao emocionalno zdravlje u porodici i
da se djeca odgajaju u toplijem okruenju. irenje i poboljanje
ivota ne svodi se samo na kvantitet mogunosti, u tom
segmentu je takoer utjecajno uzimanje u obzir ukusa i htijenja
lanova porodice. Glava porodice moe potencirati na svome
ukusu i htijenjima i da ostane ravnoduan na traenja ene i
djece koja su erijatski dozvoljena. I ovaj postupak takoer
budi sumnju kod lanova porodice o njegovoj ljubavi to vodi
ka zahlaenju emotivne vezanosti. Poslanik, s.a.v.a, je rekao:
Vjernik jede ono to eli njegova porodica.76 Dakle, vjernik
prilikom jela obraa panju na tenje lanova svoje porodice.
Dalje, Poslanik nastavlja: A licemjer, njegova porodica jede
ono to on eli.77 Licemjer nagoni lanove svoje porodice da
jedu u skladu sa njegovim apetitom i eljom. I u drugim
potrebama porodice, vjernik se trudi da uvaava svoju porodicu
kako bi ivjeli u toplom okruenju ispunjenom ljubavlju.
Dijete
Sljedea uloga koja se definira u porodici jeste uloga djeteta.
Uvijek kada nekoga imenujemo nazivom dijete, na njega
gledamo sa aspekta relacije koju ima sa ocem i majkom, ne
uzimajui ostale relacije. I ovdje emo takoer u obzir uzeti
relaciju djeteta sa roditeljima, naravno na onaj dio relacije koji
se odnosi na djetetovu slobodu volje.Prije objanjenja moralnih
obaveza djeteta, potrebno je ukazati na nekoliko injenica:
76
77

Ibid.
Ibid. str. 250.

157

1. Moralna odgovornost tie se samo one osobe koja je sa


aspekta starosne dobi i moi razluivanja stigla do granice
odvajanja dobra od zla; jer vrjednovanje djela slijedi faktore
meu kojima je i namjera/nijjet izvritelja. Namjera je jedan od
glavnih stupova moralnog djela, i bez obraanja panje na nju,
svojevoljno djelo se ne moe moralno vrjednovati. Osoba koja
nema mo razluivanja, ne shvata razliku izmeu svojih dobrih
i loih djela, i namjera ovjeka koji ne poznaje stvarnu
vrijednost djela ne ulazi u vrjednovanje njegovog djela. Prema
tome djelo djeteta koje nema razvijenu mo razluivanja, ne
posjeduje nikakvu pozitivnu ili negativnu moralnu vrijednost, i
ono se sa moralnog aspekta ne moe smatrati odgovornom
osobom.
2. S obzirom da djeca nisu odgovorna, moralno odgajanje
usmjereno prema njima bit e razliito od moralnog odgajanja
djece koja imaju razvijenu mo razluivanja. Moralno
odgajanje djece je u znaenju mentalne pripreme djeteta i
kreiranja obiaja to e olakati prihvatanje moralnih zapovijedi u godinama odraslosti. Dok je kod odraslih moralni odgoj
u znaenju prijenosa pojmova i sudova vezanih za interese i
tete svojevoljnih djela i vrijednosti vezanih za njih. Kada doe
do prenoenja ovih pojmova i sudova do starijih osoba i on ih
shvati i prihvati njihovu autentinost, tada se desilo moralno
odgajanje. Dijete koje se odgaja u zdravoj i kreativnoj porodici,
kada ue u period razluivanja i odraslosti, ono ve ima
dovoljnu mentalnu prisnost sa moralnim pojmovima i
teorijskim sudovima i predoilo je vrijednost o moralu te je
spremno sve to i akceptirati. S druge strane, njegove navike su
obrazovane u skladu sa obrascima moralnog ponaanja i nakon
prihvatanja moralnih pravila i naredbi, nee imati potrebe za
izmjenom svojih navika.
3. Mo razluivanja moralnih vrijednosti se ne dobija na
mah u jednom dobnom periodu. Dijete postepeno shvata
pozitivnost i negativnost nekih djela i u granicama dobi kada
158

postaje erijatski obaveznik, mjera njegovog poimanja vrijednosti je u granicama kada se moe smatrati odgovornim.
Moralne obaveze djeci objanjavaju zarad dva cilja: prvi,
upoznavanje roditelja sa odgovarajuim bihevioralnim obrascem djece, kako bi moralni odgoj svojeg djeteta uskladili s tim,
a drugi cilj je upoznavanje odrasle djece sa svojim moralnim
dunostima prema roditeljima. Na ovaj nain, roditelji usljed
toga to su i oni djeca svojih roditelja i sami su sagovornici
moralnih obaveza.
Moralne obaveze djece
Dijete na prirodan nain osjea iskrenu ljubav svojih roditelja,
istu od oekivanja, i odgovarajui na zahtjev svoje prirode
gradi emotivni odnos sa ocem i majkom. Kada stigne u godine
moralnog razluivanja, ono u sebi osjea zahvalnost prema
roditeljima. Djetetovim rastom i istovremeno sa nastajanjem
moralnog poimanja, razvija se i mo poimanja drugih stvari.
Pod okriljem ovog intelektualnog razvoja i usljed poveanja
sposobnosti, dijete se postepeno distancira od svojih roditelja
kreui se prema neovisnom ivotu. Osjeaj sposobnosti i
veeg poimanja i sklonosti prema neovisnosti, usmjeravaju
dijete od slijeenja roditelja u pravcu ispoljavanja i izraavanja
neovisnih stavova. Razliitost stavova, ukusa i djelovanja u
krugu porodice je povod kolizije izmeu lanova porodice. Ovi
sukobi se razlikuju od sukoba sa djetetom u doba djetinjstva. U
periodu djetinjstva djeije ponaanje nema nikakvih moralnih
vrijednosti ni pozitivnih ni negativnih, meutim djela djeteta u
godinama odraslosti imaju moralnu vrijednost. Vanost prepoznavanja moralnih obaveza djeteta, tie se punoljetnosti i
odraslosti. Obavjetenost o moralnim obavezama pomae
maloljetnicima da istovremeno, kada se zalau za intelektualnu
i praktinu neovisnost od porodice, uvaavaju moralne granice.
Dijete se mora pokoravati svome ocu u svemu osim u
grijeenju Bogu.
159

Rodbinske veze
Nakon lanova porodice, stie red na roake. Relacije rodbine
koja je u krvnom srodstvu, predstavljaju produetak porodinih
veza brae i sestara. Odravanje veze i potovanje prema tetki,
dajdi i majinim roacima, s kojima je majka jednog dana
ivjela u istoj kui, i s kojima ima emocionalnu vezanost i jo
uvijek tei produavanju veze sa njima, predstavlja potovanje
prema majinoj tenji i eljama. U vezi tetke i amide vrijedi
isto pravilo, njihovo potovanje i uvanje te nastavak
emocionalne veze sa njima, ustvari predstavlja potovanje
oeve tenje. U rodbinskim vezama takoer je ljubav meu
stranama jaka, ali ne u mjeri ljubavi koja postoji izmeu
roditelja i djece. uvanje emocionalne povezanosti ispunjene
ljubavlju izmeu rodbine, predstavlja uvanje milosti u irem
opsegu. Rodbina je ustvari odgovarajui duhovni i emocionalni
teren za injenje dobra drugim ljudima.
Povezanost sa rodbinom je povod da se neki aspekti koji se tiu
rodbine prihvate kao svoji lini aspekti, te da dobroinstvo
njima prihvatimo kao dobroinstvo koje inimo sebi. Ova
karakteristika rodbinske veze, poveava sklonost za injenjem
dobra, i poveava uspjeh u injenju dobrih djela. A vie dobrih
djela, je povod da se ovjek priblii ivotnom cilju.
asni Poslanik, s.a.v.a., nam daje do znanja da je Uzvieni
Allah rekao: Ja sam Milostivi (Rahman), a oni su rodbina
(rhm) odvojio sam za njih ime od imena Svoga, pa ko dri
vezu sa njima Ja se veem za njega, a ko prekine vezu sa njima
Ja se odvojim od njega.78
Majina utroba je izvor milosrdne spone meu ljudima, i Bog
je taj koji je dao milost meu rodbinom; na isti nain kako
Svojom milou stvara milost meu vjernicima. Uzvieni je
sve ljude stvorio od jednog oca i jedne majke.

78

El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 428.

160

Svi ljudi svijeta su rodbina, i ukoliko budu razmiljali o toj


injenici meu njima e biti vie dobrote.
O ljudi, bojte se Gospodar svoga, koji vas od jednog nefsa
stvara, a od njega je i par njegov stvorio, i od njih dvoje mnoge
mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom ijim
jedni od drugih traite - i rodbinske veze ne kidajte, jer zaista
je Allah, uvar nad vama.79
Boiji ugodnici su ak i rat sa zalutalima vodili zarad irenja
monoteizma i iz milosti prema ljudima.
U svakom sluaju prirodna milost meu rodbinom, olakava
put povezivanja meu ljudima i ovjek koji se odvoji od svoje
rodbine, bre se odvaja od onih koji mu nisu rod, upravo usljed
toga se prekidanje rodbinskih veza kritikuje.
U jednom govoru, hazreti Alija je rekao: Utjeem se Allahu
od grijeha, koji ubrzavaju propast. Pa ustade Abdullah bin ElKuwa' te ree: O zapovjednie pravovjernih, zar postoje
grijesi koji ubrzavaju propast? On ree: Da, teko tebi,
prekidanje rodbinskih veza. Zaista lanovi porodice koji se
okupljaju i meusobno tjee, a grjenici su, pa Allah im daje
opskrbu. I zaista lanovi porodice koji se razdvajaju i
meusobno prekidaju veze, a svjesni su Boga, Allah ih liava
(opskrbe).80
Koliko god je prekidanje veze sa rodbinom kritikovano i ima
loe uinke, toliko je odravanje rodbinskih veza pohvaljeno u
puno blagodati.
Poslanik, s.a.v.a., kae: Koga raduje da mu Allah podari dug
vijek i da mu da obilnu opskrbu, pa nek odrava rodbinske
veze.81
79

Nisa, 1.
El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 432.
81
El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 432.
80

161

Uinak i korist odravanja rodbinske veze ne svodi se samo na


ovosvjetske blagodati, ve sprjeavajui od grijeha, doprinosi
ureenju onoga svijeta. Zaista odravanje rodbinskih veza i
dobroinstvo, olakavaju polaganje rauna (na Sudnjem danu),
sprjeavaju od grijeha, zato odravajte rodbinske veze i inite
dobroinstvo svojoj brai, pa makar lijepim pozdravom i
odgovaranjem.82
Nakon ovog kratkog pregleda koji implicira slojevitost pitanja
kojem je posveena ova knjiga moemo stei sliku o tome
koliko je pitanje braka i branog ivota odgovorna stvar, kojoj
se mora posvetiti krajnja panja i uloiti se maksimalni napor
da ono to je do ovjeka bude uraeno na najbolji mogui
nain. Nakon ovoga odreena pitanja e biti tretirana preciznije
i temeljitije.
Roditeljska odgovornost
Neosporno je da su djeca za svakog ovjeka izvor sree i radost
u ivotu, ali se o djeci treba brinuti kako bi stasala u zdrave i
odgojene linosti koje e aktivno djelovati i graditi, a njihovo
dobro e se vraati njima samima, njihovim roditeljima,
njihovoj zajednici i svim ljudima.
Porodica podrazumijeva postojanje valjane brane zajednice
koja treba biti skladno ureena, harmonina, stalna, ozbiljna i
prihvaena od oba suprunika, jer bi iz privremenih i prolaznih
odnosa proizile tetne posljedice za drutvo.
Islam tano odreuje ulogu svakog pojedinca, kako u drutvu,
tako i u porodici. On odreuje niz prava i dunosti koje
osiguravaju temelje porodinog ivota, usmjerenih na doprinos
ovih odnosa i ponaanje prema datom uzoru kojim eli da
sauva pojedinca i drutvo.
82

El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 433.

162

Uspostavljanje uravnoteenosti znaajno je kod meusobnih


odnosa koji egzistiraju izmeu mukaraca i ena, roditelja i
djece, mlaih i starijih itd.
Primarna odgovornost ene je da se brine o domainstvu,
porodici i svemu to zahtijeva razvoj ove institucije, dok je
primarna odgovornost mukarca da se brine za opskrbu
porodice. Nauka i vjera govore nam da je majino okrilje,
njena ljubav i milost jedino pravo mjesto gdje djeije elje i
potrebe dolaze do svog potpunog ispunjenja. Kada se majka
nasmije svome djetetu i prisloni ga uz svoje grudi, pomirie i
poljubi, talas radosti i zadovoljstva obuzme cijelo bie njegovo,
nosei ga do najuzvienijih visina sree i veselja, a tragovi
njegove radosti i zadovoljstva uoljivi su u sjaju njegovih oiju
i osmjehu njegovih usana.
Pla novoroeneta nije iskljuivo vezan za glad ili bol, nego
je on pokazatelj nedostatka panje, ljubavi i osjeanja. Zato
kada majka uzme dijete u svoje okrilje i pomiluje ga po kosi,
vidimo ga kako se primiri i osjea zadovoljstvo. Panja i ljubav
su duhovna hrana nae djece, koja im treba biti pruena.
Djevojica ili djeak koji su tokom djetinjstva odrastali u
porodici koja im je pruala dovoljno ljubavi i panje i ija se
dua napajala s izvora majinih i oevih ruku koje su ih
milovale, u periodu adolescencije ne osjeaju prazninu i
potrebu za panjom i ljubavlju, te zato ne daju pozitivan
odgovor na svaku ruku koja im se prui, niti im srce zatreperi
na svaki osmjeh koji im se uputi. No, ona djevojka koja tokom
djetinjstva nije osjetila ljubav i panju svojih roditelja, imat e
krhku i slabanu linost. Dovoljno je da joj jedan prevarant
pokloni buket cvijea i uputi jedan prevarantski osmjeh da se
izgubi, zaboravi na svoju istinsku linost, svoju ast i dostojanstvo, te prepusti svoje tijelo i svoju linost u vjeni ponor
razvrata, nemorala i prostakluka..

163

Na roditeljima je velika odgovornost koja se protee na cijeli


ivot djeteta. Tano da je odgajanje kojim su roditelji zadueni
relativno kratak period, ali ono to oni odgojem postiu protee
se na cijeli ivot, na nain kako dijete koraa kroz svoj ivot,
na nain kako uspostavlja kontakt sa drugima, na nain
sortiranja ivotnih prioriteta, na nain odgajanja vlastite djece,
jer asni Poslanik je naznaio da se djeca odgajaju 20 godina
prije roenja, ili drugim rijeima da bismo mogli odgojiti svoju
djecu moramo i sami biti odgojeni.
Odgoj i obrazovanje djeteta zahtijevaju stalan i odmjeren
angaman, a to je neizvodivo bez direktne angairanosti oca i
majke, zato jer su oni, a posebno majka, jo od samog roenja
najbolje upoznati sa svim duhovnim i fizikim osobinama,
afinitetima i talentima djeteta, a upravo su te osobine i talenti
nalaze u fokusu interesovanja sistema pouavanja i odgoja.
Velika greka dananjeg drutva je upravo ta to su jaslice i
obdanita jo od ranog djetinjstva zamijenile ulogu porodice,
elije drutva, i majinog okrilja. Ovu pojavu treba promatrati
kao posljedicu izdaje koje su poinile ene naspram prava
njihov djece, zato jer su ene, majke, te koje svoju djecu
preputaju ovim kolektivnim centrima, kako bi mogle nastaviti
rad u kancelarijama, prepustiti se svojih strastima, posvetiti se
afirmaciji svojih knjievnih i umjetnikih talenata ili traiti
vrijeme u igri i gledanju televizije, serijala i filmova. Ovakav
odnos prema djeci ini da se svijetlost porodice polagano
poinje gasiti, a znamo da djeca u toj sredini trebaju mnogo
toga da naue. Dananje drutvo, zbog zapostavljanja linosti,
destruktivno i razarajue djeluje na ovjeka koji se gubi u
beznau. Njegova uloga je tu kao uloga jednog zavrtnja u
nekoj maini. Upravo je u ovakvom sistemu i ovakvom svijetu
ovjek izgubio svoje temeljne ljudske osobine. 83
83

Aleksis Karel, dobitnik Nobelove nagrade u knjizi ovjek nespoznato


bie, strana 260.

164

Ljude je nemogue izgraditi jednake i jednoobrazne poput


maina u fabrici. Ljudi se razlikuju jedan od drugog, stoga je
kvalitetan kolektivan odgoj ljudi nemogu. kola nije u stanju
preuzeti odgojnu ulogu oca i majke. Odgajatelji i uitelji uvijek
ne uspijevaju adekvatno odgovoriti na potrebe intelektualnog i
duhovnog razvoja i odgoja djece.
Odgoj, takoer podrazumijeva i izgradnju moralnih, i religioznih kvaliteta linosti jednog djeteta. Uloga oca i majke u ovom
sluaju je velika i znaajna da ju je nemogue zanemariti.
Ukoliko bi drutvo pridavalo potrebnu panju razliitostima
meu ljudima, potencijal svake osobe bio bi iskoriten u skladu
sa njegovim linim osobenostima i specifinostima. To je bitno
zato to srea svakog ovjeka ovisi o suglasju njegove linosti
sa poslom koji obavlja. Mi smo, pokuavajui izgraditi
jednoobrazne i istovjetne linosti, zanemarili i pogazili ove
veoma bitne osobenosti i specifinosti. Potrebno je umjesto
generaliziranja i izjednaavanja prihvatiti razliitosti, te ih kroz
proces obrazovanja, odgoja i navikavanja na ivot uiniti
markantnijim i izraajnijim.84
Spolni razvoj djeteta
Jednako kao to dijete fiziki napreduje, ui sve vie rijei,
iskazuje sve vie osjeaja, pokazuje zanimanje za razliite
stvari, usporedno s tim spolno se razvija. Spolnost je normalan
i zdrav dio ljudskog ivota, koji poinje roenjem i nastavlja se
tijekom ivota. Razvoj spolnog ponaanja kod djece odvija se
kroz igru. Igra je spontan proces prikupljanja informacija, a
praen je radoznalou prema svijetu i samome sebi
Pruanje ljubavi i sigurnosti bebama je kamen-temeljac za
uspostavljanje zdravih emocionalnih veza i zdrave spolnosti u
84

ovjek nespoznato bie, str. 304.

165

odrasloj dobi. U dobi od dvije do etiri godine pojavljuje se


vee zanimanje za zahodske aktivnosti, obavljanje nude i za
razliku izmeu spolova u pozama tijekom mokrenja.
Djevojice mogu pokuavati mokriti stojei. To je praeno
bogaenjem zahodskog jezika: djeca oduevljeno i jako esto
koriste rijei poput ka ka i pi pi.
Sa oko tri godine poinju uiti razliku izmeu mukaraca i
ena, te proces identifikacije s jednim od spolova. Znaju jesu li
djevojica ili djeak i gotovo sva djeca mogu izraziti spolni
identitet. Uoavaju i znaju verbalizirati razlike izmeu spolova.
Prepoznaju, primjerice, ljude na fotografijama i na televiziji
kao pripadnike mukog ili enskog spola. Trogodinjaci znaju
izraziti osjeaje poput volim te, jako su emocionalni te grle i
ljube svoje roditelje. Poinju prepoznavati i facijalne izraze
osjeaja. Ue dijelove svog tijela i njihove nazive te postaju
vrlo znatieljni za dijelove tijela drugih ljudi, djece i odraslih.
Njihovu znatielju posebno pobuuje svijest kako djeca
razliita spola jednako kao i odrasli imaju neke razliite
dijelove tijela. Stoga se katkad mogu uputati u virenje dok su
roditelji ili neke druge osobe u toaletu. Samostalnu igru sve
uestalije zamjenjuju interakcije s drugom djecom, to otvara
mogunosti za nove oblike spolnog ponaanja. Potaknuta
snanom znatieljom vezanom uz dijelove tijela, djeca se s
vrnjacima igraju pokai mi to ima. Poinju i igre doktora,
tijekom koje mogu ponoviti neka vlastita iskustva s pregleda,
to moe ukljuivati razliite dijelove tijela. Takvo je
istraivanje razlika bezazleno, usmjereno otkrivanju i nije
povezano sa spolnou odraslih ljudi. Djecu u toj dobi esto
zanimaju pitanja poput odakle dolaze bebe ili odakle sam ja
doao.
U dobi od pete do osme godine javlja se osjeaj srama, pa se
djeca dok su naga esto skrivaju, pogotovo od brata ili sestre
suprotnog spola.
166

Zanima ih ljudsko tijelo i fotografije mukaraca i ena, ali


pokazuju nelagodu i smijulje se ako vide kako se odrasli ljube.
Istodobno ih i privlai i odbija otvoreno iskazivanje njenosti.
To moe odraavati javljanje osjeaja privatnosti. Zanimanje
za seksualnost i njezino izraavanje traje i kroz naredne godine,
a kod osmogodinjaka je praeno alama, pjesmicama o seksu,
provokativnim smijuljenjem i aptanjem. Zadirkuju jedni druge
kako imaju curu ili deka, to obino pokrene reakciju
ljutnje ili srama. Osma godina se smatra godina separacije u
istospolne skupine. Djeaci i djevojice ne drue se previe
meusobno te se socijalizacija uglavnom odvija s osobama
istog spola.
U devetoj godini javljaju se kolebanja mrnje i ljubavi izmeu
djevojica i djeaka. Djeca mogu imati simpatije, deka ili
curu, ali samo kao pojam, pri emu nema izravnih kontakata.
Karakteristino je da su simpatije obino tajna te se, posebice
kod djevojica, otkrivaju iznimno u malim prijateljskim
grupama.
Deseta godina kod djevojica je obino vrijeme romantine
zaljubljenosti u starijeg mladia ili nekog odraslog mukarca i
matanja. Poinju pisati dnevnike, imati tajne te su okupirane
romantikom i ljubavlju.
Od 11 godine obino poinje pubertet, razdoblje u kojem se
javlja niz promjena koje zavravaju postizanjem spolne zrelosti
i sposobnou reprodukcije. Djevojicama rastu grudi, stidne
dlaice te dobivaju mjesenicu, djeacima se produbljuje glas,
rastu genitalije i stidne dlaice. Poveava se svjesnost o
vlastitom tijelu, pa djetetu moe biti neugodno da ga roditelj ili
osoba suprotnog spola vidi nagog.
Razdoblje Adolescencije (od trinaeste do esnaeste godine)
ivota karakterizira povean spolni interes. Za to postoji
nekoliko razloga: tjelesne promjene, poveana razina spolnih
167

hormona, poveano kulturoloko naglaavanje spolnosti te


vjebanje spolnih uloga odraslih. Spolno ponaanje sve vie
poinje poprimati znaajke spolnog ponaanja odraslih osoba.
Djevojke i mladii zbunjeni su zbog spolnosti te esto postavljaju pitanja o odnosima i spolnom ponaanju.
Kod mladia se razvijaju sekundarne spolne karakteristike (ire
se ramena, rastu dlaice na prsima i pod pazuhom, poveava se
miina masa), koje su u sreditu njihova interesa. Jedan dio
djeaka prvi put ejakulira. I dalje se u grupi vrnjaka prepriavaju znanja o spolnosti, usporeuju iskustva.
etrnaestogodinje djevojice uglavnom su fiziki zrele, imaju
razvijena gotovo sva sekundarna spolna obiljeja.
I djeaci i djevojice okupirani su vlastitim izgledom i dojmom
koji ostavljaju na druge osobe. Zabrinuti su jesu li seksualno
privlani. Ogledalo im je najbolji prijatelj i najgori neprijatelj.
Neki postaju popularni u drutvu vrnjaka.
Javlja se pojaano zanimanje za romantine veze i ljubavi
prema vrnjacima, ali i prema nekim odraslim uzorima. Obino
je to vrijeme prvih ljubavi koje se ne taje i oko kojih se
otvoreno iskazuju emocije. Neki adolescenti uspostavljaju
romantine veze (hodanje).
U kasnoj adolescenciji (od sedamnaest do devetnaest godina)
mladi razmiljaju o ozbiljnim emocionalnim odnosima s
osobama suprotnog spola te imaju jasan spolni identitet i
kapacitet za njenost i ljubav.
Sva su djeca razliita i razvijaju se na svoj nain. Stoga se ne
zabrinjavajte ako vaa preskoe ili ranije uu u neku od ovih
faza. Navedene faze slue kao smjernice i pomau u boljem
razumijevanju ponaanja vaeg djeteta te je zahvaljujui njima
lake procijeniti ako neto nije u redu. U svim ovim fazama
treba paziti i ne dopustiti djetetu da promatra seksualne
168

aktivnosti odraslih. Ne izlagati dijete pornografskom materijalu. Ne dodirivati dijete na neprimjeren nain. Ne davati
seksualne komentare djetetu. To naruava zdrave granice
izmeu roditelja i djece jer roditelji ulaze u prostor spolne
intime vlastitog djeteta. Ne hodati neprimjereno obueni po
kui pred djecom. Navedene nepoeljne aktivnosti uzrokuju
velike tekoe u emocionalnom razvoju djeteta, a naruavaju i
kontinuitet normalna seksualnog razvoja te je dijete, suoeno s
informacijama neprilagoenima njegovoj dobi, onemogueno
uiti o spolnosti vlastitim prirodnim ritmom. To moe dovesti
do zbunjenosti, uplaenosti ili traumatiziranosti te ostaviti
neizbrisive posljedice na njegov seksualni ivot.
Roditelji se, dakle, trebaju uzdravati da, pred djecom koja su
od est godina pa navie, ine bilo to bi ih pobudilo, kao to
nemaju pravo da pred njima ine ili spominju neto to se kosi
sa ednou i suzdrljivou, u suprotnom bi to rezultiralo
kvarenjem njihove prirode to dovodi do psihikih i tjelesnih
oboljenja. Boiji poslanik, a.s., kae: Kada vam djeca napune
sedam godina odvojite ih. i : Odvajajte djecu u postelji kada
napune est godina. i Kada djevojica napuni est godina ne
smije je poljubiti djeak, niti smije djeaka od sedam godina
poljubiti ena.
Od Ebu Hasana prenosi se: Kada ti ker napuni est godina
nema je pravo poljubiti ovjek niti je stavljati u svoje krilo.
Saobrazno islamskom stavu, budui da injenje nekih djela u
odreenim ivotnim dobima ostavlja za sobom negativne
uinke, njihovo izostavljanje u drugim ciklusima takoer
rezultira loim posljedicama. Isto tako, odvajanje i uspavljivanje djeteta samog, u odvojenoj sobi, prije este godine
uzrokuje druge negativne posljedice poput hladnih odnosa
prema drugima, tj. nedostatka emocionalnih i afektivnih
osjeaja prema njima.
169

Dakle naa velika obaveza jeste sve ivotne relacije i odnose


podrobno sagledati i ocijeniti kako bi mogli iz svake izvui
maksimum koji je potencijalno u njoj skriven. Pa ukoliko
elimo neto sagledati najbolji je nain gledati ga sa dva
aspekta. Jedanput ga locirati i izolovati od ostalih dogaanja ili
pokreta te vidjeti ta kao takvo nosi sa sobom, a zatim ga
osmotriti kao kariku u lancu svakidanjih dogaanja kako bi
mogli to bolje shvatiti realno znaenje, a takoer okoristiti se
to je mogue vie. Ukoliko psiholozi kau odvojite krevete
vae djece, ili jo bolje od toga, obezbijedite im svakom
posebno po sobu kako bi se nauila na samostalan ivot i
samoorganizaciju ovo ni u kom sluaju ne znai kako trebamo
zapostaviti ostale dimenzije i inioce koji igraju bitnu ulogu u
psihikom razvoju djeteta. Ne znai, takoer, da trebamo
pothranjivati zabludu i pomisliti da, ukoliko smo ih odvojili i
osigurali im samostalan ivot, prema njima vie nemamo
nikakvih obaveza. Budui da elimo da nam djeca budu u svim
aspektima kompletne linosti pa da bi razvili i dimenziju
osjeajnosti i nesebinosti u njima moramo ih u odreenim
periodima grliti i napajati ih ljubavlju i milou te im tim
obasjati psihu i nauiti ih na to kako se ispravno ukazuje milost
i prijateljstvo prema drugima. Poslanik je podjelom razdoblja i
preciziranjem ivotnih doba od est godina u stvari ukazao da
trebamo koristiti prilike i pogodnosti koje svako razdoblje sa
sobom nosi i biti svjesni da svaka panja u svoje vrijeme ima
nesagledivo velike i poeljne rezultate. Ukoliko ne uskladimo
pokrete sa vremenom jednostavno emo proizvesti neuravnoteenost na svim segmentima u svojim ivotima i ivotima svoje
djece. A kada doe do toga sve se u ivotu poremeti. Ukoliko
se poremeti odnos, tj. sklad djela i vremena ono to se vri
moe bit nepoeljno, a ono to se eli jednostavno neostvarivo.
Na temelju te injenice neophodno je da razuman ovjek
koristi svaku priliku kako bi na taj nain uspio dosei svoju
sreu.
170

U Poslanikovim hadisima primijetili smo razliku koja se kree


od est do deset godina kada je u pitanju granica starosti kada
bi djecu trebalo odvojiti u postelji. U ovisnosti od toga gdje
neko ivi geografski i klimatski gledano, bit e razlike u
spolnom sazrijevanju jednako kao to to ovisi i od toga u
kakvim se sredinama ivi, ue gledano. Moemo govoriti o
urbanoj sredini gdje je tempo ivljenja i nain odgoja i dotok
informacija kao i pristup njima sasvim razliit od onoga to
prua jedna mirna ruralna sredina.
Kur'an asni u suri An-Nur u 58. ajetu skree panju na jedno
vano naelo kada su u pitanju odnosi i ponaanje u porodici.
O vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae doputenje da vam
uu oni koji su u posjedu vaem i koji jo nisu spolno zreli:
prije jutarnje molitve i kad u podne odloite odjeu svoju, i
poslije obavljanja none molitve. To su tri (nezgodna vremena)
doba kada niste obueni, a u drugo doba nije ni vama ni njima
grijeh, ta vi jedni drugima morate ulaziti. tako vam Allah
objanjava propise! A Allah sve zna i mudar je.
Rije 'avret koja se koristi u ovom ajetu etimoloki ima
znaenje nedostatka, nezgode. Prilika o kojoj je rije upravo je
tako nazvana zbog toga to svako normalan, moralan i
neiskvaren smatra neprikladnim i nezgodnim da ga drugi vide
u takvoj prilici, tj. bez odjee. Ovo je veoma dobar pokazatelj
da principi islamskog odgoja prate i kreu se u korak s
prirodom.
Zabiljeeno je i sljedee kazivanje: Tako mi Onoga u ijoj
ruci je moja dua, ukoliko mu i ena uine koitus u prisustvu
malodobnog djeteta koje je budno, te vidi taj akt ili uje
njihove rijei ili pak uje njihovo ubrzano disanje, takvo dijete
nee nikada biti dobro, pa ukoliko bude djevojica bit e
bludnica, a ukoliko bude bio djeak bit e bludnik.
171

Od Ebu Abdullaha prenose sljedee rijei: Neka ne ope


spolno roditelji u prisustvu malodobne djece. Zato to to ima
negativan uinak na njih, naime djeluje tako da djeca nee biti
edna i moralna, tj. bie zinaluari.
Citirane predaje uveliko pribliavaju i pojanjavaju do koje
mjere ovjekova dua biva pod utjecajem osjeaja i vanjskih
potencijala. Dakle, ukoliko je vanjska atmosfera zagaena,
sigurno je da i unutarnjost ovjeka poprima takva obiljeja to
rezultira gaenjem prava drugih i krenjem zakona.
Djelo ima svoj jezik kojim poziva na sebe i kojim se
promovira. Nikako ne smijemo zaboravljati koliko je djeiji
mozak aktivan i kako poput spuve upija sve to vidi, pri tom,
on nema mogunost razmiljanja na nain da opravdava i
nalazi objanjenja za mnotvo onog emu je izloen. Ako mu
se dozvoli da gleda avret na TV-u, asopisima ili slino, on
nema mehanizme kojima e to odvojiti od stvarnosti. Bez
obzira da li smo roditelji ili smo imali priliku ivjeti u kui gdje
ima male djece, primjetili smo kako ona usvajaju odreena
ponaanja kako iz blie okoline tako i iz TV-e programa,
nerijetko intezivno oponaajui junake svojih crtanih filmova i
drugih programa koje im dozvolimo gledati. Te se prije
navedene smjernice od Poslanika islama ne trebaju vezivati
iskljuivo za fiziki odnos mi-djete nego i na one segmente
izloenosti djeteta vanjskim utjecajima koji su svojstveni za
ovo nae vrijeme, a tu se prije svega misli na TV-e i internet.
Nepaanja spram ovih inilaca dovodi do rane zrelosti. Rije je
o pojavi gdje djeije tijelo prije nego li stigne do faze
normalnog i pravovremenog spolnog sazrijevanja u kojem se to
sasvim prirodno i bezbolno dogaa, pod utjecajem gledanja
neprirodnih scena, biva izloeno hiper luenju spolnih hormona
to rezultira preuranjenim spolnim sazrijevanjem djece to
uslijed preuranjenosti izaziva i velike probleme u emocionalnom stanju takve djece.
172

Prva negativnost koja se u ovakvim sluajevima moe


primijetiti jeste izlazak djeteta iz normalnog biolokog
razvojnog puta. Vie je nego jasno da svako bie koje izgubi
prirodni tok, ne pomogne li mu se, nije vie u stanju biti
korisno ve obino postaje opasnost i nanosi tetu u mjestu
gdje se nalazi. Doktori kau da je prerana zrelost u veini
sluajeva opasna po zdravlje nosioca ove pojave. Poto je ovo
tema koja se tie strunog miljenja neemo je otvarati, ali je
dovoljno ukazati na injenicu da je nabrojan povelik broj
nuspojava na tijelu i u psihi ovakvih osoba.
Roditeljska i ujedno vjerska dunost jeste upoznati svoju djecu
na nain da se shvate i prepoznaju njihove bioloke, duhovne,
psihike i fizike potrebe. Ne smijemo sebi dozvoliti luksuz
glupoga stida, kako ga je Poslanik nazvao, pa da u trenutku
kada djeca imaju potrebu za naim uputama i instrukcijama
previdimo svoje obaveze, te se na taj nain ogluimo na njihov
poziv u pomo i u traenju odgovora na pitanje kako postupiti
kada su u pitanju prohtjevi i tjelesni nagoni. Trebamo u vezi sa
ovim pitanjem ulagati i kako bi im pomogli u moralnom i
vjerskom usavravanju kao to to inimo na putu svjetovne, tj.
redovne edukacije. Jedan od tih puteva jeste upravo i pitanje
spolnosti i spolnih potreba i nagona. Po ovom pitanju posebnu
panju treba posvetiti djeci u periodu predadolescencije i
adolescencije. U adolescenciji jaa seksualni nagon i javljaju se
nove misli i osjeaji koji ga prate. Najvanije je uspjeno
objediniti seksualnost s ostalim vidovima linosti, bez veih
problema i sukoba. U nedostatku seksualne edukacije roditelji
nerado ili uope ne prihvaaju ulogu edukatora o spolnosti.
Adolescenti su prisiljeni uiti o seksualnosti putem masovnih
medija i vrnjaka. Ovi posljednji su, prema istraivanjima,
najei izvor informacija, esto netonih ili nepotpunih.
Miljenje da adolescenti znaju sve o seksualnosti posve je
pogreno.
173

Mladii i djevojke zapravo znaju razmjerno malo o ljudskoj


seksualnosti, premda se uglavnom ponaaju kao im je sve
jasno. Zavrni moment u procesu formiranja spolnog identiteta
povezani su sa shvaanjem mladih da je spolnost sutina
njihovog ivljenja i da se ne moe izdvojeno shvatiti i
razdvajati od njihove cjelokupne linosti i ivota uope.
Jedna od roditeljskih obaveza jeste pomaganje i koritenje
znanjem, posebno znanjem eksperata na ovom polju, tj.
psihologa bilo da su muslimani ili ne. Ukoliko budemo znali
puteve i naine odgoja, tim vie emo bolje postupati sa
svojom djecom. Imamo veliki broj hadisa koji se tematski bave
psihologijom djeteta koji, ukoliko se budu modernim naunim
dostignuima stavili na analizu i razmatranja, mogu biti od
velike koristi i dosta pomoi u rjeavanju problema.
Ako su vaa djeca poela sticati znanje o seksu u koli i elite
im predoiti islamski pogled na sve to ili sve ee postavljaju
pitanja poput: Odakle dolaze djeca?, treba da razgovarate s
njima.
Idealno obrazovanje ne daje se djeci kruto, zahtijevajui od
njih da se, recimo, oblae tradicionalno. Bolje je da to inite na
posredan nain, od najranijeg djetinjstva. To znai da dijete
mora imati jak osjeaj identiteta i razumijevati koje su njegove
vrijednosti. Islam je u potpunosti logina ideologija. Islamski
su zakoni koordinirani ovjekovom fitretu i tenjama. Ukoliko
islam kae svoju djecu tjerajte na namaz od sedme godine
sigurno je u pitanju postizanje uzvienih odgojnih ciljeva.
Bliskost Gospodaru je ta koja sprjeava od bliskosti neemu
drugom, to je uvjetovano time da se u djetetu rodi ljubav
prema namazu i da se u njemu uspije predstaviti namaz kao
neodvojivi dio ovjekova ivota. Ni u kom sluaju nije
dovoljno pouiti dijete i navii ga na obavljanje mrtvog
namaza, kome ni sutine ne zna, niti razumije zato ga obavlja.
174

Nauiti ih da drugima budu od pomoi, da budu nesebini, tj.


da vole robove Boije, da prue ruku prijateljstva onima
kojima je uskraena. Treba ih navii na red i disciplinu.
Obogatiti im ivot zdravom zabavom i razonodom. Pripremiti
ga i iz perspektive svjetskih znanja za moderno vrijeme u
kojem e ivjeti, kako bi mu time poklonili i moralni i ljudski i
socijalni autoritet. Treba misliti i na to da se u njima oivi
ljubav i naklonost prema rodbini i da se naui odravati veze sa
njima putem obilazaka, posjeta itd., zato to je to veoma vano
ivotno pitanje. Treba ponekada i od njih traiti lina miljenja
o ivotu i ivotnim pitanjima. To to nam Poslanik nalae da sa
navravanjem etrnaeste godine, dijete uinimo svojim namjesnikom, te ga prihvatimo za sugovornika sa kojom se savjetujemo, vjerovatno je radi izgradnje autoriteta u njegovoj psihi
kako bi osjetili da je stiglo vrijeme da trebaju poeti ozbiljno i
tano razmiljati i proi se slobode i djetinjarija te zai u svijet
ozbiljnih. Sve to smo nabrojali i jo puno drugih vanih stvari,
zahtijevaju izdvajanje vremena za djecu te mudar i prijateljski
razgovor sa njima. Poeti uiti o bilo kojoj oblasti u pravo
vrijeme jedan je od recepta za uspjeh. Djeak od osam godina
moe primijetiti da njegova majka ponekad tokom mjeseca ne
obavlja namaz i pitati zato. U ovom uzrastu djetetu moete
jednostavno rei da je to vrijeme kad je Allah izuzeo enu od
obavljanja namaza. O seksualnosti se takoer moe raspravljati
u kontekstu istoe u islamu u odreenom uzrastu. Tako, npr.,
dijete u dobu od 6 do 7 godina mora nauiti kako da se oisti
poslije upotrebe toaleta. Nakon toga u dobu od 12 do 13 godina
treba objasniti pojam gusul i u kojim prilikama se on
primjenjuje. Roditelji trebaju razgovarati nasamo sa svakim
djetetom, a ne da svima zajedno objanjavaju teme vezane za
seks. Neke od tema o kojima treba obavezno razgovarati su i
ednost, pristojno ponaanje i skromnost. Sve ovo ne treba
prezentirati kao skup pravila koje moramo slijediti.
175

Postupite mudro, posebno kad objanjavate islamska pravila u


oblaenju i sputanje pogleda za oba spola.
Kuran kae: O vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae
doputenje da vam uu oni koji su u posjedu vaem i oni koji
jo nisu polno zreli: prije jutarnje molitve i kada u podne
odloite odjeu svoju, i poslije obavljanja none molitve. To su
tri doba kadu niste obueni, a u drugo doba nije ni vama ni
njima grijeh ta vi jedni drugima morate ulaziti. Tako vam Allah
objanjava propise! A Allah sve, zna i mudar je85
A to se tie djece koja su ula u pubertet Kuran kae: A
kada djeca vaa dostignu polnu zrelost, neka onda uvijek trae
doputenje za ulazak, kao sto su traili za doputenje oni stariji
od njih; tako vam Allah objanjava propise Svoje! A Allah sve
zna i mudar je86
U svom domu treba njegovati iskrenost u komunikaciji, a ne
krutu i strogu atmosferu.
Govorim o pokazivanju ljubavi u kui, izmeu roditelja, kae
Hedija Hafadi, islamski aktivist i nastavnica u penziji iz
Kanade. Ona je provela oko trideset godina radei u razliitim
kolama i iz svog iskustva tvrdi: Ako je ljubav izmeu
roditelja prisutna, oni iskazuju panju jedno drugom. Djeca
kroz to vide kako da razgovaraju jedni s drugima i da potuju
jedni druge. Prenoenje iz ruke u ruku, kad vi postajete model
od kojeg dijete ui, najbolji je nain za uenje i prenoenje
svojih vrijednosti djeci. To znai ne samo da se djeca ue
zdravim odnosima meu polovima kroz posmatranje ponaanja
svojih roditelja, ve i da roditelji ne rade nita to bi potkopalo
njihove poglede na seksualnost. Npr. djeca paljivo prate ta
roditelji gledaju na televiziji ili koje filmove gledaju u kinu. To
je vano, jer moe loe utjecati na nas u svakom ivotnom
85
86

En-Nur, 58.
En-Nur, 59.

176

dobu. Ako naa djeca vide da mi radimo neto loe oni e


postaviti pitanje zato to i oni ne bi radili? Ovo takoer
podrazumijeva da budemo primjer i u drugim aspektima ivota
slijedei ona pravila za koja oekujemo da ih naa djeca
slijede. Ako neprestano kasnite sazovite svoju djecu i objasnite
im zato vam se to deava i pri tom pokaite isto ono razumijevanje i ljubaznost koje oekujete od njih kad ih na neto
upozoravate. Seksualno obrazovanje je mnogo vie od toga da
svom djetetu kaete: Ne ini to prije braka! Teme poput
menstruacije, promjena u pubertetu, islamskog ienja nakon
razliitih vrsta neistoe vezane za seks moraju se detaljno
obraditi sa djecom. Ako niste sigurni da li je neto ispravno sa
islamskog aspekta obratite se za pomo nekome ko bolje
poznaje islamske propise ili nabavite neki vodi za roditelje.
Morate biti spremni dati tane odlomke iz Kurana, Hadisa ili
validnih islamskih autoriteta o temama kao to su kontrola
raanja i relacije izmeu mukaraca i ena. Ako u toku
razgovora vae dijete upita neto, a vi niste sigurni da li je to
islamski ili ne, provjerite prije nego mu date odgovor.
Roditelji trebaju rei djeci da ele da budu njihov prvi izvor
informacija o seksu. Tako vi postajete autoritativni izvor u
situaciji kada dijete dobija informacije i iz drugih izvora kao
to su televizija, filmovi, kola, prijatelji. Ovo treba postii u
mlaem dobu jer se u pubertetu neposlunost kod djeteta
povea i najvjerovatnije nee posluati roditelje. Ako vam je
krajnje neprijatno razgovarati s djecom o seksu zatraite pomo
od obrazovanog i otvorenog imama ili drugog lana zajednice
koji je istog pola kao i vae dijete da mu objasni detalje. Ta
osoba moe biti i musliman-socijalni radnik ili neki povjerljivi
lan porodice kao tetka ili daida. Moete nabaviti i neke
knjige djeci koje e im pomoi da sagledaju seks iz islamske
perspektive. Angaovanje nekog drugog da pria s djecom ili
snabdijevanje knjigama nije kraj prie.
177

Kao roditelj vi morate biti spremni i otvoreni da barem


sasluate probleme vae kerke ili sina i njihova pitanja, pa da
ih tek onda uputite pravoj osobi. Djetetu ste duni barem
informacije, ako vam je neprijatno da sami odgovarate.
Emocionalni razvoj djeteta87
Emocionalni razvoj djeteta je izuzetno kompleksan, a za
roditelja zahtjevan i odgovoran proces. Dijete se raa s
odreenom genetskom predispozicijom, ali se ista razvija i
oblikuje u kontaktu s okolinom. Zato moemo rei da u veoj
ili manjoj mjeri porodica oblikuje nezrelo dijete i prilagoava
ga svojoj sredini. Porodica predstavlja malu socijalnu grupu i
sve to se u njoj dogaa odvija se prema principu psihodinamike male grupe. U porodici dijete stie iskustva koja e
kasnije primijeniti na iru socijalnu zajednicu. Odnos dijeteroditelj zapoinje jo u prenatalnom razdoblju. Majka se
djetetu koje nosi obraa, tepa mu, gladei trbuh gladi dijete u
njemu. Otac se djetetu obraa posredno, kroz svoj odnos prema
djetetovoj majci. Nakon roenja odnos roditelj-dijete moemo
indirektno prouavati pratei ponaanje djeteta u igri, npr. u
stavu djevojice prema lutki. Odnos djevojice prema lutki
ovisi o emocionalnom odnosu roditelja prema toj djevojici i
obrnuto. No, ova problematika je vrlo kompleksna, roditelji
nisu slobodni od svojih ranijih ivotnih iskustava, posebno ne
onih koje su doivjeli u svom ranom djetinjstvu. Zato e na
njihov odnos prema djetetu utjecati i iskustvo meusobnog
odnosa preneseno iz njihovog iskustva s vlastitim roditeljima.
Slobodno moemo rei da u trenutku roenja djeteta roditelji
suoavaju svoje fantazije i realnost: ispunjene elje,
razoaranja, mogunost i nemogunost da prihvate dijete
onakvo kakvo jest. Sve se to ugrauje u odnos prema djetetu.
87

Po: Memun Mubejjid, Emocionalana inteligencija nauni i islamski


pogledi, Dobra knjiga, Sarajevo, 2008.g.

178

Emocionalna inteligencija i spolne razlike


Prvo pitanje koje svi postavimo kada ujemo za novoroene
jeste: Da li je novoroene muko ili ensko? Jo od prvog
trenutka ivota prema novoroenetu se cijelo drutvo,
roditelji, porodica, rodbina, poznanici, komije i drugi poinju
ophoditi u skladu s njegovim spolom. Ustanovljeno je da se
tokom ivota djeak i djevojica razliito tretiraju. Od roenja
ih nosimo na razliit nain, igramo se s njima razliitih igara i
inimo mnogo toga to produbljuje njihovu razliitost.
Na kraju uoavamo jasne razlike izmeu mukarca i ene, to
se moe najbolje shvatiti iz rijei Uzvienog Allaha:
...a ensko nije kao muko...88
U mnogobrojne naine naeg ophoenja prema razliitim
spolovima, a koji se tiu emocija spada i sljedee:
- porodica obino ee diskutuje o temama vezanim za
emocije (osim ljutnje), s djevojicama nego s djeacima,
- kada se pria s djevojicama vie se koriste rijei vezane za
emocije,
- kada se majka igra s djetetom ona prema djevojici pokazuje
raznovrsnija osjeanja nego prema djeaku,
- kada majka govori o vlastitim osjeanjima ona kerki iznosi
vie detalja vezanih za emocije. Meutim, kada govori
djeaku ona se vie bazira na uzroke i posljedice emocija,
- otac se s djeakom igra grublje nego sa djevojicom,
- djeak se vie od djevoice kori ako neto pokvari.
Sagledamo li emocionalno-psihika svojstva djeaka uvidjet
emo da se oni u mnogo emu razlikuju od djevojica. Djeaci
su fiziki aktivniji, bre reagiraju te osobine navedene u
sliejdeem podnaslovu.
88

Ali Imran, 36.

179

Emocionalno/psihika svojstva djeaka


- sporije im se razvija govor i sposobnost izraavanja,
- skloni su takmiarskim igrama u velikim grupama djeaka,
- ako se djeak u toku igre povrijedi, prijatelji od njega oekuju
da se skloni u stranu kako bi se igra nastavila,
- preferiraju da se izraze putem djela ili aktivnosti jer im jezik u
tome mnogo ne pomae,
- u desetoj godini ivota djeaci i djevojice imaju jednak
omjer agresivnosti u ljutnji. U trinaestoj godini agresivnost
kroz ljutnju kod djeaka raste,
- uiteljice hrabre djeake da budu mirni i manje pokretljivi, te
da sasluaju druge,
- kada se govori o problematinoj djeci u koli, obino se misli
na djeake.
- djeake ue da se sa svijetom treba hrabro suoiti,
- podstiu ih da se osamostale pruajui im dodatnu slobodu,
- djeaci bivaju nagreni zbog inicijative i zbog pokuaja da
ostvare neto novo,
- djeaci se ponose svojom samostalnou,
- oni osjeaju opasnost u svemu to prijeti njihovoj samostalnosti,
- kad ostanu nasamo s drugim djeacima vode razgovore o
svijetu stvari,
- manje su sposobni da itaju emocije izraene govorom ili
pokretom,
- u emocijama vide znak opasnosti, straha i osjeaja krivice,
- openito im je teko proitati izraz lica.
Emocionalno/psihika svojstva djevojice
Najtei izazov koji se naao pred dananjim djevojicama je to
to se od njih oekuje da budu ljubazne, lijepe i da se ponaaju
kao ene, ali da u isto vrijeme pariraju djeacima u koli i
180

mukarcima na poslu, u sportu, profesiji i dr. Karakteristina


emocionalno-psihika svojstva djevojica su:
- pridaju vanost ophoenju s drugim ljudima,
- djeluju osjeajnije i imaju promjenjivija osjeanja,
- sklonije su igri u manjim grupama kao i igri koja poiva na
smjenjivanju uloga, a ne na natjecanju,
- ako se u toku igre djevojica povrijedi igra se obustavlja i svi
joj nastoje pomoi,
- u desetoj godini ivota i djeaci i djevojice imaju jednak
procenat ljutnje. Meutim, u trinaestoj se godini kod
djevojica razvijaju druge sposobnosti kao to su priljivost,
sklonost rekla-kazala govoru i osvetoljubivosti,
- djevojice se poduavaju da svijet posmatraju kroz strah,
- djevojice se u pubertetu podstiu na samostalnost kroz
dodatno praenje,
- djevojice bivaju nagraene za svoju mirnou, pokornost i
obavljanje onog to se od njih oekuje,
- kad odrastu ponosne su ako su i one dio mree meuljudskih
veza,
- one osjeaju opasnost u svemu to prijeti njihovim vezama i
to ih emocionalno i fiziki ugroava,
- kada se sretnu s drugim djevojicama vole razgovarati o
vezama i emocijama,
- uspjenije itaju emocije iz izraza lica i boje glasa,
- ne kolebaju se pri govoru o emocijama i osjeanjima,
- lahko im je proitati izraz lica.
itanje pospjeuje emocionalnu inteligenciju kod djece
itanje pomae djeci da shvate sebe i druge, kao i svijet u
kojem ive. To se ostvaruje putem predstavljanja odreenih
likova ili situacija koje vjerno opisuju ljudski ivot. Prie
donose razliite naine ponaanja i razliite vrste i nivoe
komunikacije u najraznovrsnijim situacijama, u koje se italac
181

unosi na nain da sve proitano doivljava kao vlastito


iskustvo. Kroz osjeanja likova prie italac e lake upoznati
vlastita osjeanja.
Dijete koje je usvojilo, shvatilo i prihvatilo prikladne rijei za
izraavanje razliitih vlastitih osjeanja najvjerovatnije nee
imati problema da ih izrazi. Naprimjer, ako dijete osjea ljutnju
ono nee prasnuti od ljutnje kako bi je izrazilo. Osim toga,
ovakovo dijete e biti sposobnije da rijei problem koji se pred
njim isprijeio i da ublai vlastitu uzrujanost. Dijete e
izgovarati rijei koje opisuju njegova osjeanja, zato nee imati
potrebu da pribjegava izraavanju osjeanja pozivajui se na
osjeaje fizike prirode kao to su: glavobolja, bol u stomaku i
si. to je sluaj kod djece nevjete u govoru. Prie
objelodanjuju stepen isprepletenosti raznih meuljudskih veza.
To poveava stepen itaoevog razumijevanja sebe i drugih.
Prie i romani bave se sukobima, razlozima i svaama u
ljudskom drutvu. Opisuju kako se usred svega toga ljudi
pozitivno i negativno ponaaju. italac tako stie vjetinu
prilagoavanja slinim sukobima. Knjige nas upoznaju s naim
uzorima, velikanima i historijskim linostima u kojima se
itaocu prikazuju kao da su ivi.
Knjige e pomoi itaocima koji pate od odreenih osjeanja.
Naprimjer, itaocu koji se plai mraka ili itaocu koji pati od
tuge zbog gubitka bliske ili drage osobe ili itaocu koji pati od
ljutnje prema bratu ili prijatelju ili itaocu koji pati od
uzrujanosti uslijed ponaanja neke osobe, knjiga e pomoi da
shvati da on nije jedina osoba pogoena tom patnjom.
Shvatit e da postojanje spomenutih osjeanja nije nita
neprirodno i da je on normalna osoba. italac putem
saivljavanja s likom iz knjige koji mu je manje ili vie slian
moe nauiti kako da prihvati sebe. Knjige itaoce mogu
pripremiti za suoavanje s novim ivotnim situacijama i
okolnostima. To moe biti prvi odlazak u kolu, doek no182

voroeneta ili druge ivotne situacije. Spomenuta priprema se


ostvaruje putem pruanja prilike itaocu da sagleda ta se sve
moe dogoditi u ovakvim ili slinim situacijama i da naui ta
sve moe uiniti.
Prvih pet godina ivota, nesumnjivo, je najvaniji dio ljudskog
ivota. Zato je najbolje da roditelji prate djetetov emocionalni i
spoznajni razvoj. U nekim drutvima postoje pobornici ideje da
roditelje treba osposobiti za ulogu uitelja vlastite djece jer je
to u skladu s poslovicom koja kae da je kua prva kola u
kojoj dijete stie emocije i spoznaje. U kui se usauje
samopouzdanje i gradi linost. Kua dijete priprema za
drutveni ivot koji ga oekuje. Roditelji mogu, da bi djetetu
razvili elju za itanjem, a samim tim i emocionalnu
inteligenciju, uiniti sljedee:
- u ranoj fazi djetinjstva, itati djetetu prie. Ono e sluati
kako zvue razne rijei i ta govore razni junaci prie. Obratit
e panju na melodiju rijei;
- ponavljati prie o likovima koje je dijete zavoljelo;
- uiti Kur'an s djetetom;
- povesti dijete u biblioteku ili knjiaru. Ovaj izlazak sa
djetetom treba biti nagrada;
- nagraditi dijete kupovinom knjige;
- pratiti razvoj djetetovog itanja ak i kad ono krene u vrti i u
osnovnu kolu.
Pitanje planiranja porodice je aktuelno jo iz vremena
Poslanika, a.s. Ovo pitanje se u tom periodu tretiralo kroz
pitanje 'azla (izbacivanje sjemena prilikom spolnog odnosa
izvan rodnice radi spreavanja zaea - prekinuti spolni odnos),
a 'azl se moe smatrati jednom vrstom kontracepcije. Veina
183

islamskih pravnika je prihvatila 'azl i planiranje porodice


dozvoljenim, ali pod odreenim uvjetima, a to su:
da suprunici budu saglasni o odgaanju raanja,
da planiranje porodice bude posljedica posebnih razloga,
da bude vremenski ogranieno, osim u sluajevima kada se
potpuno zabranjuje trudnoa, kao to je bolest,
da postoji ozbiljan razlog koji se tie zdravstvenih, odgojnih
ili vjerskih obaveza prema porodici.
Primjeri Poslanikovog ponaanja sa djecom
Prenosi se da je jednog dana Poslanik klanjao namaz u
dematu. Kada god bi padao na seddu, hazreti Husejn bi mu
se popeo na lea i mahao nogama. Kada bi Poslanik htio da se
podigne sa sedde, uzeo bi Husejna i spustio ga pored sebe.
Kada je ponovo krenuo na seddu, Husejn se ponovo popeo na
njega. Poslanik ga je ponovo, prilikom ustajanja, uzeo i spustio
sa strane i tako sve dok nije zavrio namaz. Jedan Jevrej koji je
posmatrao taj dogaaj je rekao: Vi se ponaate sa djecom
onako kako mi ne prihvatamo! Poslanik, s.a.v.a., mu je rekao:
Da vjerujete u Boga i Njegovog Poslanika, i vi biste bili
tolerantni prema djeci. Ovaj Jevrej je zbog takvog odnosa
Poslanika prihvatio islam.
Jednog dana Boiji Poslanik je, kako smo ve naveli u ovoj
knjizi, ljubio hazreti Hasana i tepao mu. Ikre ibn Habis je
rekao: Ja imam desetero djece, ali do sada nijedno od njih
nisam poljubio. asni Poslanik se naljutio i rekao: ta da ja
radim ako je Bog uzeo ljubav iz tvog srca? Ko god nije
milostiv prema djeci i ne potuje starije, nije od nas. Jednog
dana Boiji Poslanik je prolazio pored kue hazreti Fatime i
uo je Hasana kako plae. Pozvao je Fatimu i rekao: Zar ne
zna da me brine Hasanov pla? Ebu Hurejre kae: Jednog
dana je Poslanik Hasana i Husejna stavio na svoja mubarek
ramena. Putem je ljubio sad Hasana, sad Husejna. Neki ovjek
je upitao: O Boiji Poslanie, da li voli ovo dvoje djece?
184

On je odgovorio: Da, ko god voli Hasana i Husejna sa mnom


je prijatelj, a ko god je njima neprijatelj, i meni je neprijatelj.
Poslanik, a.s., je ponekad govorio Fatimi: Dovedi mi Hasana i
Husejna. Kada bi ih dovela, on bi ih stavio na svoja prsa i
mirisao kao cvjetove.
Psiholozi kau da odgajatelji trebaju odgajati linost djeteta,
usaditi mu samopouzdanje i izgraditi ga sa stavom i
karakterom. Ako odgajatelj ne potuje dijete, smatra ga nitavnim i rui njegovu linost, prirodno je da e ono biti plaljivo i
bez karaktera i sebe e smatrati ponienim i bezvrijednim.
Kada odraste, smatrat e se nedostojnim velikih djela. Takva
osoba nee imati stvarnog uticaja u drutvu i veoma lahko e
prihvatiti ponienje. Ali ako se smatra dostojnom i karakternom, nee prihvatiti niska djela i nee prihvatati ponienje i
uvrede. Ovaj karakter u odreenoj mjeri zavisi od porodinog
odgoja i duha oca i majke. Psiholozi odgajateljima predlau
odreene aktivnosti za jaanje duha djeteta meu koje spada i
sljedee:
Prvo izraavanje naklonosti i ljubavi prema djetetu. Ovo je
pitanje na koje je ve ukazano. Rekli smo da su Hasan i Husejn
uivali dovoljno ljubavi i panje od strane oca, majke i Boijeg
Poslanika.
Drugo potrebno je podsjeati na dobre osobine djeteta i
isticati ih u njegovom prisustvu i prisustvu drugih te na taj
nain jaati njegov duh. asni Poslanik je govorio Hasanu i
Husejnu: Vi ste Boiji bosiljak.
- Boiji Poslanik, a.s, je jednog dana vidio Husejna kako se
igra sa djecom. Pruio je ruke da ga uhvati. Husejn je bjeao
sad na jednu, sad na drugu stranu. Poslanik ga je sa alom i
osmijehom uzeo u naruje. Jednu ruku je stavio ispod njegove
brade, a drugu iza njegovog vrata i poljubio ga rekavi:
185

Husejn je od mene i ja sam od Husejna. Ko god voli njega,


voli i Boga. Husejn je dijete moje keri.
Meu strunjacima se vode razgovori i rasprave o tome od
kada se djeca trebaju vjerski odgajati i obrazovati. Neki
smatraju da dijete dok ne stigne do doba zrelosti nema sposobnost razumijevanja vjerskih ideja i vjerovanja te da ne treba biti
vjerski obrazovano. Drugi misle da i djeca imaju sposobnost i
potencijal za vjersko odgajanje i da odgajatelji mogu vjerske
teme predstaviti jednostavno i razumljivo i prenijeti ih djeci, te
ih na taj nain privoliti da izvravaju laka vjerska djela i
programe, da bi im se uho naviklo na vjerske teme i da se
zblie sa vjerskom praksom i miljenjem.
Islam prihvata drugo stanovite i odreuje da se djeca od
sedam godina privole na klanjanje namaza. Poslanik, a.s., od
samog djetinjstva i perioda dojenja u Fatiminoj kui djecu je
praktino vjerski podsticao. Kada se rodio Hasan i kada su ga
odnijeli Poslaniku, on ga je poljubio i na desno uho mu prouio
ezan, a na lijevo uho ikamet. Isto je uinio i kada se rodio
Husejn.
Jedna od stvari na koju otac, majka i ostali odgajatelji trebaju
obratiti panju jeste i to da paze da dijete ne bi prelo granice
svojih prava i da, takoer, potuje prava drugih. Dijete treba
biti uredno i disciplinirano. Treba ga poduiti redu u ivotu.
Treba ga odgojiti tako da se ne ustee uzeti svoje pravo, a da ne
prekri prava drugih. Naravno, temelji ove osobine se grade u
kui, kod oca i majke. Otac i majka trebaju se prema svoj djeci
istovjetno ponaati i nijednom ne smiju dati prednost u odnosu
na ostale. Ne smiju praviti razliku izmeu djeaka i djevojice,
malog i velikog, lijepog i runog, razumnog i manje razumnog.
ak i u izraavanju privrenosti trebaju se istovjetno ponaati
prema svima kako se u njima ne bi javio osjeaj ljubomore,
zavisti i zlobe i da ne izrastu u buntovnike i nasilnike.
186

Ako dijete vidi da se u njegovoj kui u potpunosti potuje


pravo svakoga, shvatit e da i u drutvu treba potovati prava
drugih. Ali ako je u kui haos i ne potuju se prava svakoga, u
djetetu e jaati osjeaj buntovnitva i nasilnitva.
Ukoliko dijete u trgovini, pri ulasku u autobus, kada ulazi u
razred ili izlazi iz kole ne potuje redoslijed drugih i kri
njihovo pravo, i ukoliko ga otac i majka ili drugi odgajatelji u
tome podstiu, onda su izdali to nevino dijete. Jer e od
poetka to dijete umisliti da je nasilnitvo, guranje ispred
drugih i nepotrebna prednost jedna vrsta vjetine i sposobnosti.
Kada ovakva osoba ue u drutvo ili doe na elo nekog posla,
jedini njen cilj e biti krenje prava drugih i, osim linog
interesa i koristi, nee imati nikakvog drugog cilja i svrhe.
Ova odgojna lekcija je u potpunosti poduavana u kui hazreti
Fatime. Toliko se pazilo na ovo da su se, i u najmanjim
detaljima, potivali disciplina i pravo. Naprimjer, Ali ibn Ebi
Talib kae: Jednog dana asni Poslanik se odmarao u naoj
kui. Hasan je zatraio vode. Poslanik je ustao, namuzao je
malo mlijeka, nasuo u posudu i dao Hasanu u ruku. Husejn je
ustao sa svoga mjesta i htio je da posudu sa mlijekom uzme iz
Hasanove ruke. Meutim, Poslanik, a.s., je sprijeio Husejna i
nije mu dozvolio da uzme mlijeko od Hasana. Hazreti Fatima,
koja je posmatrala tu scenu, je rekla: O Boiji Poslanie, ini
se da vie voli Hasana? On je odgovorio: Nije tako. Razlog
moje odbrane Hasana je u tome to on ima prednost i prije
Husejna je zatraio vode. Redoslijed se treba potovati.
Pedagozi preporuuju da djeci treba dati slobodu da se igraju
po svojoj elji i treba im osigurati sredstva i igrake za zdravu
zabavu. U posljednje vrijeme u takozvanom civiliziranom
svijetu posebna panja posveena je ovoj temi. U jaslicama,
obdanitima i kolama su osigurana raznovrsna sredstva za igru
i zdravu zabavu koja su u skladu sa uzrastom djece.
187

Djeca se podstiu na grupne igre, jer kao to je igra potrebna za


razvoj tijela djeteta, ona ima veliki uticaj i na odgoj njegovog
duha.
Neki ljudi od djece oekuju da ive kao odrasli i sebe smatraju
obaveznim da djecu odvrate od igre i djetinjastog ponaanja i
to smatraju odgojem. Ako je dijete razigrano, kau: Dijete je
neutivo, ali ako je mirno, oborene glave, izbjegava igru i
sjedi u uglu, onda kau: Bravo, kako je ovo dijete utivo!
Meutim, strunjaci za odgoj ovakvo miljenje smatraju
pogrenim i smatraju da se dijete treba igrati. Ako se dijete ne
igra, to je znak tjelesne i duhovne slabosti. Naravno, otac i
majka trebaju paziti da igra ne bude tetna za dijete i da,
svakako, ne pravi smetnje drugima.
Ne samo da dijete trebaju pustiti da se slobodno igra, nego se i
otac i majka trebaju, u slobodno vrijeme, igrati s njim, jer je
igra sa ocem i majkom poseban uitak za dijete i smatra se
znakom ljubavi.
Boiji Poslanik, a.s., se igrao sa Hasanom i Husejnom.
Ebu Hurejre kae: Vidio sam kako je Poslanik uzeo ruke
Hasana i Husejna, a njihove noge je stavio na svoje noge i
govorio im je: Svjetla Fatiminih oiju, doite gore. I Hasan i
Husejn su se penjali navie dok im noge ne bi stigle na
Poslanikove grudi. Zatim je govorio: Boe moj, volim Hasana
i Husejna.
Dabir kae: Vidio sam Poslanika kako hoda etveronoke a
Hasan i Husejn su jahali na njegovim leima. On je govorio:
Najbolja kamila je vaa kamila, a vi ste najbolji jahai.

188

ODABRANI HADISI O OVIM TEMAMA


-Tri izjave imaju se smatrati zbiljom bez obzira da li su
potekle u zbilji ili ali: vjenavanje, putanje ene (razvod) i
vraanje njezino nakon putanja.89
-Sklapajte brakove i raajte djecu; ja u se ponositi vaim
brojem naspram drugih zajednica.90
-Objelodanite stupanje u brak, a vjeridbu drite u tajnosti.91
-Najblagosloveniji je onaj brak koji je najlaki opremom.92
-Neka ni jedan od vas ne zaruuje ono to je zaruio njegov
brat, osim ako prvi prosac odustane ili mu sam dozvoli.93
-Vjenavajte vae neudate i neoenjene jer e Allah time
uljepati njihov ahlak, uveat e im opskrbu i ljudskost.94
-Jedan dan gozbe na svadbi je sunnet (obaveza), dva dana su
dobro djelo, a tri dana su ve znak hvalisanja i elje za
prestiom.95
-ovjek e biti nagraen i za intimni ivot sa svojom enom.
Jedan od sluatelja, koga je ova rije Allahova Poslanika
iznenadila, zaueno upita: Zar e ovjek biti nagraen i za to
to zadovoljava svoju strast? na to mu Allahov Poslanik
odgovori: Zar ne zna da bi uinio haram ako bi svoju strast
zadovoljavao na nedozvoljen nain, zato, ako je zadovoljava na
dozvoljen nain, bie nagraen.96
89

Ahmed, Ebu Davud, Ibn Made, Tirmizi.


Bejheki.
91
Dejlemi.
92
Ibn Kutejbe.
93
Buhari, Muslim.
94
El-Bihar.
95
Taberani.
96
Muslim.
90

189

-uvajte se bilja sa ubrita! Neko upita: O Boiji


Poslanie, koje je to bilje sa ubrita? Poslanik ree: Lijepa
ena uzrasla u looj porodici.97
- Prenosi se od hazreti Aie:Allahov Poslanik me oenio u
mjesecu evvalu...98
-Najbolji ljudi od mog ummeta su oni koji su najbolji prema
svojim enama, a najbolje ene mog ummeta su one koje su
najbolje prema svojim muevima. Svaka takva ena je
uzdignuta svakog dana i noi do nagrade hiljadu ehida koji su
u borbi na Allahovom d.. putu strpljivi i odani, a prednost
jedne od njih nad hurijama je kao prednost Muhammeda, a.s.,
nad najboljim ovjekom od vas. I najbolja ena mog ummeta je
ona koja nastoji da obraduje svog mua, udovoljavajui mu u
svemu to nije grijeh prema Allahu d.., a najbolji ovjek mog
ummeta je onaj koji je blag sa svojom enom blagou majke
prema svome djetetu. Takvome ovjeku se piu svakog dana i
noi, nagrade stotinu ehida koji su u borbi na Allahovom d..,
putu strpljivi i odani.
Omer r.a. na to upita: Allahov Poslanie, kako je za enu
nagrada hiljadu ehida a za ovjeka stotinu? Na to mu
Resulullah, a.s., ree: Makar nisi znao, ena ima veu nagradu
od ovjeka i vrednije sevabe, a Allah Uzvieni podie ovjeku
stepene u Dennetu sa zadovoljstvom njegove ene s njim i
njenim dovama za njega. I rnakar ne znao, najvei grijeh
poslije pripisivanja Allahu druga, ini ena kada je neposluna
svome muu; pa bojte se Allaha u pogledu dvoje slabih, jer
97

El-Bihar.
Ljudi su neosnovano smatrali pokuenom u mjesecu evvalu zbog
vjerovanja da samo znaenje tog imena (njegov korijen glasi ale a
znai: otii, razii se, postati nesloni itd.) ima negativan odraz . To se
sujevjerje prenijelo i u nas, tako da ima izreka: Ne eni se izmeu dva
bajrama, odnosno ne eni se u mjesecu evvalu koji nastupa odmah iza
Ramazana.
98

190

vam ih je Allah potinio: siroeta i ene. Ko im ini


dobroinstvo, stie Allahovo zadovoljstvo, a ko je lo prema
njima, zasluuje Allahovu srdbu. Pravo ene nad muem je
kao moje pravo nad vama, pa ko ne ispunjava moje pravo, ne
ispunjava pravo Allaha Uzvienog, a ko ne ispunjava pravo
Allaha Uzvienog zasluuje Njegovu srdbu i njegovo je
mjesto grozno, u Dehennemu. 99
-Trojica uivaju Allahovu brigu i pomo: borac na Allahovom
putu, dunik koji uporno radi da se odui, i oenjeni koji eli
brakom ostvariti estitost, uljudnost i suzdranost.100
-Izaberite za vae sjeme (vodite rauna koga ete oeniti), jer
djeca dosta nasljeuju od roditelja.101
-enite se sa sposobnima, i udajite se za sposobne.102
- Nemojte ene oeniti zbog njihove ljepote, jer njihova
ljepota ih moe upropastiti. Ne enite ih zbog njihova imetka,
jer njihov imetak ih moe osiliti. Oenite ih zbog njihove vjere,
bolje vam je imati za enu vjernicu, pa makar bila i
slukinja.103
-Ko oeni enu radi njene asti, Allah mu nee poveati nita
osim ponienja. Ko se oeni radi imetka ene, Allah mu nee
poveati nita drugo osim siromatvo. Ko se oeni radi ugleda i
imena ene, Allah mu nee poveati nita drugo osim bijede.
A ko se oeni da sauva svoj pogled (svoju vjeru), i uspostavi
srodstvo, da sauva rodbinske veze, Allah e njega i nju
blagosloviti. 104
99

Izvor: Abdul-Kadir Dejlani: El-Gunije li talibi tarikil~hakki, Faslun fi


Adabin-nikahi, Kairo tiskana 956, str. 43.
100
Tirmizi.
101
El-Hakim.
102
Ibn Made.
103
Ibn Made.
104
Taberani.

191

-Dva rekata namaza oenjenog ovjeka vrjednija su od


nonog bdijenja i posta danju neenje.105
-ovjek koji se oeni sauvao je pola svoje vjere. U drugom
hadisu stoji: Pa neka se boji Allaha u drugoj polovini ili u
ostatku.106
-One su (ene), uistinu, druga polovica mukarcima.107
-Meu stvarima vaega svijeta, najdrae su mi bile ene i
mirisi: a svjeina moga oka (radost moga srca) je u namazu.108
-Neka vjernik ne mrzi vjernicu, jer ako nije zadovoljan sa
nekim njezinim svojstvom, zadovoljan je sa nekim drugim.109
-Grijeno je svako oko koje gleda to je zabranjeno, jer time
vri in bluda. ena koja se namirie i lijepo nakiti u namjeri
da zavede grupu ljudi kraj kojih proe, grijena je zbog takvog
postupka, kojim moe izazvati pobudu i odvesti u blud.110
-Dvije vrste ljudi bie stanovnici Dehennema i ja ih poslije
ovozemaljskog ivota, neu vie vidjeti: silnici, u ijim su
rukama bievi debljine kravljih repova, kojima tuku svijet, i
ene koje nose prozirnu odjeu kao da su gole, koje okreu lice
od Allahovih zapovijedi i sklone su zlim djelima, a glave su im
kao grbe u deva. Takve ene nee ui u Dennet, niti e osjetiti
njegov miris! A miris njegov se iri na sve strane veoma
daleko.111
-Allahovo prokletstvo je na ene koje oponaaju mukarce i
na mukarce koji oponasaju ene.112
105

Men la jahduruhu-l-fekih, sv. 3, str. 384.


Tirmizi.
107
Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi, Ed-Daremi.
108
Nesai, Ahmed, Ibn Sad.
109
Muslim.
110
Ahmed, Tirmizi.
111
Ahmed.
112
Ahmed, Ebu Davud.
106

192

-Poslije pobonosti i bogobojaznosti muslimanu nije nita


korisnije dato kao dobra ena: kada joj mu neto naredi, ona
to izvri; kada je pogleda, ona ga svojim pogledom razveseli i
raspoloi; ako je za neku stvar zakune, ona to izvri; ako uva
svoje potenje i muevu imovinu kada je on odsutan.113
-Da sam ikome naredio da ini seddu drugome, naredio bih
enama da ine seddu svojim muevima, radi prava koja im je
Allah dao nad njima.114
- Neka ene iz plemena Hasam je dola kod Allahova
Poslanika i rekla mu: Allahov Poslanie, objasni mi kakve su
obaveze ene prema muu. Ja sam bez mua, pa ako mognem
tim obavezama udovoljiti, udau se, inae, i dalje u ostati da
ivim bez mua. Muhammed a.s. joj ree: ena je duna na
poziv mua stupiti u intimni odnos kad god on to bude traio.
ena ne smije postiti dobrovoljni post (nafilu) bez muevog
odobrenja, jer ako to uradi samo je gladovala, jer u tom sluaju
post nee biti primljen kod Allaha. Dunost joj je da ne izlazi
iz kue bez muevog znanja i odobrenja, jer ako to radi
proklinjae je nebeski meleki, meleki koji donose ljudima
Allahovu milost i meleki koji su zadueni da izvre kaznu.115
- Hazreti Aia pria: Pitala sam Allahova Poslanika kome
ena najvie duguje svoju poslunost, a on mi ree: Muu.
A kome ovjek najvie duguje?
Majci odgovori mi Allahov Poslanik.116
-ena koja umre, a njezin mu bude zadovoljan s njom, ui e
u Dennet.117
-Nije na onaj koji odvrati enu od njezina mua.118
113

Ibn Made.
Ebu Davud, Hakim, Tirmizi.
115
Taberani.
116
Ahmed, Nesai.
117
Tirmizi.
114

193

-Najblagoslovenija je ona ena koju je najlake opskrbiti.119


-uvajte se sedam stvari koje upropatavaju onoga ko ih ini:
irka, sihra, ubijanja na pravdi Boga, kamate, imetka siroeta,
bjeanja sa bojnog polja i potvore za blud pobone i estite
vjernice.120
-enite se, jer vam ene doista donose blagoslov u kue.121
-Traite nafaku stupanjem u brak.122
-Ako vam doe onaj ko vam odgovara po izgledu i vladanju,
sa eljom da se oeni od vas, oenite ga. Ako to ne budete
inili, dolazit e do smutnje na Zemlji i poroka irokih
razmjera.123
-Brak je dio mog sunneta; svako ko se udalji od naeg pravca
udaljava se od nas.124
-Prema enama su velikoduni i paljivi samo plemeniti ljudi,
a ene ponizuju i zlostavljaju samo oni koji su loi i niske
naravi.125
-Oporuujem vam lijep postupak sa svojim suprugama.126
-Bojte se Allaha u pogledu ena! Vi kod njih imate svoja
prava, a i one kod vas imaju svoja prava.127
-Kod Allaha na Sudnjem danu najgore mjesto e imati onaj
ovjek koji objelodani ono to mu njegova ena povjeri pri
spolnom snoaju kao i on njoj.128
118

Ebu Davud, Nesai.


Ahmed.
120
Buhari, Muslim, Ebu davud i Nesai.
121
Bezzar.
122
Dejlemi.
123
Ibn Kutejbe, Tirmizi.
124
Ibn Made.
125
Ibn Asakir.
126
Buhari.
127
Muslim.
119

194

-Uzvieni Allah ne gleda u enu koja ne zahvaljuje svome


muu, a ne moe bez njega.129
- Upitan je Allahov Poslanik, a.s., ta je najvrednije, pa je
rekao: Srce zahvalno, jezik koji Allahu zikr ini i ena
vjernica koja jednog od vas pomae na putu za Ahiret.130
-Zaista Allah voli stidljivog, suzdrljivog, ednog, kreposnog
ovjeka.
-Ashabi su razgovarali o planiranju porodice. Jedni su
opravdavali postupak, pri polnom odnosu, u kojem su
sprjeavali spermi da doe do maternice ejakulacijom van
enskog spolovila. Drugi su sumnjali u to. Pitali su Poslanika a
on je rekao: Radite to elite, ali bie onako kako Allah
odredi. Od svake vode (sperme) ne nastaje djete.131
-Allahu je najmri od svih dozvoljenih stvari razvod
braka.132
-Meni najdrai i poloajem najblii od vas na Sudnjem danu
je onaj ko je imao najljepu ud i koji je bio najponizniji.
-Lijep ahlak osnauje ljubav.
- Rekao je Poslanik, a.s., kada mu je reeno za jednu enu da
danju posti, a nou ibedeti, ali je loe naravi i svoje komije
uznemirava jezikom:
Nema dobra u njoj, ona je od stanovnika Dehennema.
-Debrail me je toliko savjetovao u vezi sa enama da sam ak
pomislio da mogu pustiti samo oite bludnice.

128

Muslim, Ahmed.
Nesai.
130
Ahmed i Tirmizi.
131
Ahmed.
132
Ebu Davud.
129

195

-Pravo ene kod mua je da je hrani, oblai i da je ne grdi


javno.
-Rijei: Volim te, koje mukarac uputi eni, nikada se ne
briu iz njenog srca.
-Sjedenje mua sa svojom porodicom je drae Allahu od
itikafa u ovoj mojoj damiji.
-eni koja bude uznemiravala svoga mua Allah nee primiti
namaz niti dobra djela sve dok ga ne pomogne i ne zadovolji,
pa ak i kad bi cijeli ivot postila. I na ovjeku je isti takav
grijeh i kazna kada uznemirava enu i nanosi joj nepravdu.
-Ko se radi Allaha strpi povodom loeg ahlaka svoje ene,
Allah e mu za svaki dan i no koji se strpi podariti nagradu
koju je podario Ejjubu, a.s., za nevolje koje je vidio, a njoj e
pisati grijeh za svaki dan i no koliko je pijeska u pustinji.
-eni koja se strpi u povodu loeg ahlaka svoga mua
Gospodar e podariti nagradu poput nagrade Asije bint
Muzahim (ene faraonove).
-Kada budete pozvani na svadbeni ruak, odazovite se.
-Svakoj eni koja bude muu na usluzi sedam dana Allah
zatvori sedam kapija Dehennema i otvori joj osam kapija
Denneta da ue kuda sama eli. Takoer je rekao: Nijedna
ena ne napoji mua vodom, a da to za nju nije vrjednije od
godinu dana posta i nonog bdijenja.
-Volite djecu i budite milostivi prema njima.
-Ne mrzite kerke, jer one su skupocjeni prijatelji.
-Kerke, one su saosjeajne, pomau i berietne su.
-Ko ode na pijacu, kupi poklon i odnese ga svojoj porodici je
poput onoga koji nosi sadaku skupini kojoj je potrebno. Pri
davanju poklona treba davati prvo enskim, a onda mukima.
196

-Poslanik, a.s., kada je bio upitan za dobroinstvo roditeljima


nakon njihove smrti: Da, uiti dove za njih, traiti oprost za
njih, ispunjavanje njihovih oporuka nakon njih, obilazak
njihove rodbine, potovanje prema njihovim prijateljima.
-Izmeu ostalog tri su prava koja djeca imaju u svojih
roditelja: odabiranje lijepog imena, da ga naue pisanju i da ga
oene kada odraste.
-U hadisu o Miradu prenosi se da je Allah Uzvieni rekao
Poslaniku a.s.,: O Muhammede, za Mene je obavezna ljubav
prema onima koji se meusobno vole zbog Mene. Za Mene je
obavezna ljubav prema onima koji su uzajamno samilosni zbog
Mene. Za Mene je obavezna ljubav prema onima koji se zbog
Mene povezuju. Za Mene je obavezna ljubav prema onima koji
se pouzdaju u Mene. Moja ljubav nema znaka, niti konanog
odredita, niti kraja. Bilo koji znak da im uzdignem, drugi znak
im spustim.
-Ko se poui neemu u mladosti, to znanje je poput slike
uklesane u kamen, a ko stekne neko znanje u starosti, ono je
poput knjige ispisane na vodi!133
- Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je rekao: Vjerovjesnik je
poljubio El-Hasena sina Alije, r.a., dok je kod njega bio ElAkne' ibn Habir.
El-Akne' ree: 'Ja zaista imam desetoro djece ni jedno nikada
nisam poljubio.' Allahov Poslanik samo ga pogleda i ree: 'Ko
se ne smiluje nee mu se milost ni ukazati'
-Beduini dooe Poslaniku, a.s., i upitae: Ljubite li vau
djecu? Da odgovori Polsnaik. Oni rekoe: Ali mi, tako
nam Allaha, ne ljubimo, te Allahov Posanik, a.s., ree: ta ja
mogu ako vam je Allah iz srca iupao milost?!134
133

Ovaj i prethodni hadisi su preneeni iz zbirke hadisa Mjera mudrosti, I i


II tom.
134
Rijadu-s-Salihin, 230 i 231.

197

-Sedam e vrsta ljudi Allah, d.., smjestiti u Svoj hlad, kada


nee biti drugog hlada osim Njegovog hlada: pravednog vladara, mladia koji je odrastao u pokornosti Allahu, d.., ovjeka
ije je srce vezano za damiju, dvojicu koji su se zavoljeli u
ime Allaha, d.., radi Njega se sastajali i rastajali, ovjeka
koga je lijepa i ugleda ena pozvala da uini s njom blud, a on
odbio rekavi: Ja se bojim Allaha, d.., ovjeka koji je
udjeljivao milostinju tako tajno da njegova ljevica nije znala
ta daje desnica, i ovjeka koji je u osami spomenuo Allaha,
d.., pa su mu se zbog toga oi orosile suzama.
- Muhammed bin Abdullah el-Ensari prenosi od Abdul-Varisa,
on od Muhammeda bin Duhade, ovaj od Velida, on od AbdurRahmaria bin Avfa, r.a., koji prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.a., rekao: Koja ena bude obavljala pet dnevnih namaza,
bude postila Ramazan, uvala svoj spolni organ od grijeha i
bude pokorna svome muu ui e u Dennet."

198

PROPISI U VEZI SA NOVOROENETOM


Uenje ezana i ikameta
Sunnet je prouiti ezan na desno uho novoroeneta, a ikamet
na lijevo uho, kako bi prvo to dijete uje bilo Allahovo ime.
Uenje dova
Sunnet je prouiti na desno uho novoroeneta sljedeu dovu:
Inni eizuha bike ve zurijetuha mine-ejtanir-radim.
Pored ezana, ikameta i dove, sunnet je pruiti djetetu na desno
uho neto iz Kur'ana, koji god se ele ajeti, a Ibn-Rezin u svom
Musnedu biljei da je Poslanik, a.s., uio suru Ihlas na desno
uho novoroeneta.
estitanje roditeljima
Lijepo je estitati roenje djeteta roditeljima govorei:
Barekallahu leke (leki) fil-mevhubi leke (leki), ve ekertel-vahib
ve belega eudehu ve rezakte birrehu.
U prevodu: Allah ti blagoslovio ono to ti je darovano, Tebe
uinio zahvalnim Njemu koji ti je ovo darovao, njemu dao da
doivi starost, a tebe opskrbio njegovim dobroinstvom!
Ili nekom prigodnom dovom, rjeima koje sadre dovu Allahu
za dobro djeteta i njegovih roditelja.
Dova za zatitu
Poslanik a.s., je Hasanu i Husejnu za zatitu uio dovu:
E'uzukuma bi kelimatillahit-tammati min kulli ejtanin
vehhametin, ve min kuli 'ajni lammetin
Prijevod: Zatitu Allahu molim za vas pomou Allahovih
savrenih rijei pred ejtanom i pred zlim pogledom!
199

Nadijevanje imena
Sunnet je novoroenetu izabrati lijepo ime, na to ukazuje
hadis: Bit ete prozvani na Sudnjem danu po svojim imenima,
po imenima oeva svojih. Nadijevajte lijepa imena!135
Prvo dobro djelo ovjeka prema svome djetetu jeste da mu
nadije lijepo ime, zato svako od vas mora odabrati lijepo ime
za svoje dijete.136
Nadijevanje djeci blagoslovljenih imena je veoma dopadljiva
stvar i razlog je blagoslovljena ivota.
Akika
Akika je klanje kurbana povodom roenja djeteta. Smisao
akike se ogleda u tome to je ona, s jedne strane, svojevrsni vid
zahvalnosti Uzvienom Allahu na darovanom djetetu, a s druge
strane, umiljavanje Allahu da radi prineene rtve sauva ivot
i zdravlje djeteta. Akika je pritvreni sunnet za djetetove
staratelje koju su u mogunosti, jer je Allahov Poslanik, a.s.,
rekao: Za (ivot) svakog novoroenog djeteta zalog je njegova
akika, koja se kolje sedmi dan po njegovu roenju, kad mu se
daje ime i brije (ia) kosa.137
U hadisu se kae da je svako dijete privezano za svoju akiku,
to po miljenju uleme znai da e djetetu kojem nije prireena
akika biti onemogueno da se zauzima za svoje roditelje, dok
neki kau da e to uticati na njegov odgoj (hadis biljee autori
Sunena i Ahmed, koji kae da je hadis sahih).
Za akiku vae propisi kurbana
Ako se kolje ovca, kurban mora biti star najmanje godinu dana.
Kurban ne smije imati mahanu koja bi umanjila vrijednost
mesa. Ne smije biti hrom niti bolestan, niti suvie mrav.
135

Ebu-Davud
El-Mehedetu-l-bejda, svezak, III, str. 123.
137
Davud, Nesai i drugi.
136

200

Prilikom klanja akike ui se dova: Allahumme minke ve ilejke


akika fulan, na osnovu hadisa koji prenosi Bejheki da je
Poslanik, s.a.v.a., kad je klao akiku za Hasana i Husejna, rekao:
Recite: 'Bismillah, Allahumme leke ve ilejke akika fulan.
Podjela mesa: Mustehab je meso akike, kao i meso kurbana
podijeliti na tri dijela: jedan dio ostaviti za ukuane, jedan dio
podijeliti kao sadaku siromasima i jedan dio pokloniti
prijateljima i komijama. Mustehab je dati babici mesa od
akike. Najbolje je da se za djeaka zakolju dvije ovce
priblinih godina i da su sline, a za djevojicu jedna ovca.
Prenosi se da je Ummu Kerzi rekla: ula sam da Poslanik,
s.a.v.a., kae: Za djeaka se kolju dvije ovce priblinih godina
i da su sline, a za djevojicu jedna ovca.
Akika se kolje sedmi dan po roenju djeteta, ako postoji
mogunost za to, ili etrnaesti ili dvadeset prvi dan po roenju.
Ako ne postoji mogunost, onda se akika moe zaklati bilo koji
dan. Imam Et-Taberani zabiljeio je predaju u kojoj se prenose
Poslanikove rijei: Akika se kolje, sedmi ili etrnaesti ili
dvadeset prvi dan.138 Ukoliko se akika ne zakolje sedmi dan
nee smetati da se to uini i kasnije jer se smatra da ovim
hadisom nije ogranieno klanje akike ve se pokazuje na
posebnu odliku, tj. ono to bi bilo najbolje. Po miljenju nekih
islamskih uenjaka, pohvalno je pripremiti meso akike i
pozvati ljude na gotovu hranu.
Suneenje (obrezivanje) je pritvreni sunnet za djeake.
- Prenose Buhari da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: U vjeru
spadaju pet stvari: obrezivanje, odstranivanje dlaka sa spolnih
organa, skraivanje brkova, podrezivanje noktiju te upanje
dlaka ispod pazuha.

138

Et-Tabrani u djelu El-Evsat 5/243/4882.

201

Buenje uiju
Hanbelijski pravnici dozvoljavaju buenje uiju djevojici radi
noenja nakita, a mekruh je to initi djeaku. Takoer, postoji
fetva hanefijskih pravnika da nema zapreke za buenje uiju
djevojici zato to Poslanik, s.a.v.a., to nije zabranio.
Rije dvije o dojenju
U okviru ovog poglavlja rei emo nekoliko rijei i o temi
dojenja. Dojenje se u Kur'anu kao nain bebine ishrane
spominje na dva mjesta. Svevinji Allah kae: Majke neka
doje djecu svoju pune dvije godine onima koji ele da dojenje
potpuno bude. Otac djeteta ih je duan prema svojoj mogunosti hraniti i odijevati. Niko neka se ne zaduuje iznad
mogunosti svojih: majka ne smije trpiti tetu zbog djeteta
svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednik je duan sve
to. A ako njih dvoje na lijep nain i sporazumno odlue dijete
odbiti, to nije grijeh. A ako zaelite da djeci svojoj dojilje
naete - pa nije grijeh kada od srca ono to ste naumili dadete.
Allaha se bojte i znajte da Allah dobro vidi ono to radite.139 I
kae Uzvieni Allah: ... a ako vam djecu doje, onda im dajte
zasluenu nagradu sporazumjevi se meusobno na lijep
nain.140
Vidimo dakle, ako roditelji odlue da odbiju dijete od dojenja
prije isteka dvije godine, to im nije grijeh, dozvoljeno je. Ovo
je stav veine komentatora islamskih pravnika. Meutim, u
tome ne smije biti tete po dijete dojene i to je drugi uvjet. ElKurtubi, kae u svome tefsiru: Produavanje ili skraivanje
dojenja ispod dvije godine biva ukoliko u tome nema tete za
dojene i ako su time roditelji zadovoljni.

139
140

El-Bekara, 233.
Et-Talak, 6.

202

NAJESTITIJI PRIMJERI BRANOG IVOTA


Najestitiji primjeri branog ivota, na koje se ukazuje i u
prigodnoj dovi koja se uobiava uiti nakon sklapanja
erijatskog braka, jesu brak Poslanika islama, a.s., i hazreti
Hatide, te hazreti Alija i hazreti Fatime. Pokuau predstaviti
te primjere kroz kratke ivotopise hazreti Hatide i hazreti
Fatime.
Hazreti Hatida
Poto je ivot Poslanika islama vie poznat, u ovom tekstu u
se osvrnuti ukrakto na neke karakteristike ivota i linosti
hazreti Hatide. Porijeklo i loza iste Hatide spaja se sa lozom
Poslanika, a.s., kod njihovog zajednikog pretka Kusajja.
Njihovo porijeklo je iz istog korijena: Vjerovjesnikov, s.a.v.a.,
otac je Abdullah, a njegov otac je Abdulmuttalib, a njegov otac
je Haim, a njegov otac je Abdul-menaf, a njegov otac je
Kusajj. S druge strane, Hatidin otac je Huvejlid, a njegov otac
je Esed, a njegov otac je Abdul-uzza, a njegov otac je Kusajj.
Poslije smrti njenih roditelja umro je i Hale, njen mu.
Rastanak s njim ostavio je ranu u Hatidinom srcu. Od Haleta
joj ostade sin po imenu Hind. Ona se kasnije udala za Atika ibn
Aiza El-Mahzumija. Meutim, njihov brak je trajao kratko.
Smrt je pokosila i njegov ivot, a od njega joj je ostala kerka
koja se takoer zvala Hind. Zbog toga su Hatidu nazvali
Ummu Hind (Majka Hinda).
Strpljivo je podnosila ono to ju je pogodilo i ivjela sa svoje
dvoje djece. Daleko se ulo o njenoj ljepoti, ednosti, lijepom
odgoju i vladanju. Njeno srce je svjetlilo kao biser. Od Boije
mudrosti je to, da je ista hazreti Hatida u tom vremenu mraka
neznanja i zablude svijetlila kao Venera. Mnogi su je prosili,
203

traili njenu ruku, ali nije pristala i nikome nije rekla: Da!
Svi su svjedoili njenoj bistrini uma i pronicljivosti, kao i
njenoj ednosti i lijepom odgoju. ene u Mekki su dolazile kod
nje, savjetovale se s njom i tako donosile svoje odluke. Zbog
toga su je zvale Sejjidetu'n-nisa (Prvakinja meu enama).
Uistinu je bila najvrijednija meu enama. Odlikovana je
najvrijednijim vrlinama; bila je najljepa, najrazboritija,
najljepega odgoja, najednija i najbogatija ena.
U Mekki je ivjela u prostranoj dvokatnoj kui. U to vrijeme
njena kua bila je jedna od najljepih u gradu. Lino je
ureivala kuu, po svojoj elji i ukusu. Budui da je bila
pametna i lijepo odgojena, napravila je jedan savren sistem
trgovine: sa karavanama je slala svoju robu u am i Jemen, a
vrijednost njene robe u karavanama bila je jednaka vrijednosti
robe ostalih trgovaca. Svoje predstavnike u trgovini je dobro
plaala tako da se njen imetak sve vie mnoio.
Jedna od injenica koje mogu osvijetliti veliki duh, slobodoumnost i nezavisnost duha plemenite ene hazreti Hatide jeste da
nije zapustila ni upropastila bogatstvo koje je naslijedila od
prvog i drugog mua, te nije pribjegla lihvarenju i kamatarenju,
to je bilo uobiajeno u to vrijeme, nego ga je upotrijebila za
trgovinu i poslovanje. Uposlila je pouzdane i estite ljude i
poela se baviti trgovinom. Ibn Hiam pie: Hatida je bila
bogata i plemenita ena koja se bavila trgovinom i zaposlila je
mukarce koji su poslovali za nju.141Jasno je da upravljanje
tako velikim karavanima, jo u to vrijeme i na arapskom
poluotoku, nije bilo lahak posao, posebno ako ga vodi jedna
ena u vrijeme kada su ene bile uskraene za drutvena prava i
mnogi nemilosrdni mukarci su zakopavali svoju ivu ensku
djecu. Prema tome, ta plemenita ena je morala imati izuzetne
141

Sire Ibn Hiam, sv. 4, str. 199.

204

sposobnosti, istaknut karakter, nezavisnost duha i obavijetenost kako bi mogla rukovoditi velikom i opsenom trgovinom.
Svakako je, pored svega toga, najistaknutija i najsjajnija
injenica u Hatidinom ivotu pria o njenom braku sa
Poslanikom, a.s.. S obzirom da su ene uglavnom naklonjene
bogatstvu i ugodnom ivotu i da im je najvea elja da dobiju
bogatog i uglednog mua kako bi u branom ivotu uivale sve
blagodati, jasno je, meutim, da je Hatida traila izuzetan
karakter naspram ovog prije nabrojanog. Historija biljei da je
Hatida Varaku uzela kao posrednika u sklapanju braka sa
Muhammedom, a.s. Kada ju je Varaka obavijestio da su
Muhammed i njegovi roaci pristali na sklapanje braka,
Hatida mu je, u znak zahvale, poklonila veliki dar. Allahov
Miljenik, Vjerovjesnik cijeloga vremena, prostora i svih
stvorenja, imao je dvadeset pet, a ista i plemenita Hatida
etrdeset godina kada su se vjenali. Svu Vjerovjesnikovu
djecu, osim Ibrahima, rodila je ista Hatida. Prema onome to
je zabiljeio Ibn Sa'd, prvo Vjerovjesnikovo i Hatidino dijete
bio je Kasim. Poslije njega su roene: Zejneb, Rukajja, Fatima
i Ummu Kulsum. Poslije Objave, u periodu islama, roeni su
Abdullah (Tajjib) i Tahir. Od njegove blagoslovljene djece,
Kasim i Abdullah, umrli su u djetinjstvu, jo u Mekki.
Punoljetsvo su doivjele samo njegove blagoslovljene keri i
doekale Objavu. Dakle, sva djeca Vjerovjesnika, a.s, su od
iste i edne Hatide (r.a.). Samo je Ibrahim od Marije, robinje
koju mu je poklonio Egipatski vladar. Na njenu ljubav prema
Vjerovjesniku on je uzvratio posebnom ljubavlju. A ona ga je
voljela svim srcem, i uvijek nastojala da otkloni njegove brige i
boli. Svojim slatkim osmijehom i vedrim licem uvijek ga je
inila sretnim i spokojnim. Ljubavlju prema njemu postigla je
ljubav prema Allahu Uzvienom.

205

Muhammed, a.s., i Hatida su osnovali jedno toplo i ugodno


porodino okrilje. Prva ena koja je prihvatila Muhammedov
poziv bila je Hatida. Ta plemenita ena sav svoj imetak i
bezgranino bogatstvo, bez ikakvog uvjetovanja, stavila je na
raspolaganje Muhammedu, a.s.. Hatida nije bila od onih ena
koje, im imaju malo bogatstva i nezavisnosti, ne obraaju
panju na svog supruga i uskrauju mu svoj imetak. Poto je
znala za uzvieni cilj Poslanika i vjerovala je u njega, sav svoj
imetak je stavila njemu na raspolaganje i rekla: Troi ga na
irenje Boije vjere kako god smatra da je ispravno.
Hiam kae: Boiji Poslanik je puno volio Hatidu, iskazivao
joj je potovanje i u poslovima se savjetovao s njom. Ta
plemenita i pronicljiva ena bila mu je dobar pomonik i
savjetnik. Prva ena koja je povjerovala u njega bila je Hatida.
I sve dok je Hatida bila iva, Muhammed, a.s., nije imao
drugu enu.142
Poslanik je govorio: Hatida je jedna od najboljih ena ovog
ummeta.143
Aia kae: Poto je Poslanik Hatidu stalno spominjao po
dobru, jednog dana sam mu rekla: O Boiji Poslanie, Hatida
je bila samo stara ena i Bog ti je poklonio bolju od nje.
Poslanik se naljutio i rekao: Bog mi nije dao bolju od nje.
Hatida je prihvatila vjerovanje kada su drugi bili u nevjerstvu.
Mene je posvjedoila onda kada su me drugi negirali.
Besplatno mi je imetak stavila na raspolaganje onda kada su mi
drugi sve uskraivali. Bog je moje potomstvo uspostavio u
Hatidinom porodu. Aia kae: Odluila sam poslije toga da
Hatidu ne spominjem po loem.144
142

Sabit ibn Devzi, Tezkiretul-havas, Najaf, 2004, str. 302.


Tezkiretul-havas, str. 302.
144
Tezkiretul-havas, str. 303.
143

206

Prva islamska porodica formirana u islamu bio je dom


Muhammeda, a.s.,, i Hatide. Unutranji upravitelj tog doma
bila je Hatida, koja je potpuno vjerovala u Muhammedov, a.s.,
cilj i na putu stizanja do tog svetog cilja nije izbjegavala
nikakav napor ni portvovanje. Sve svoje bogatstvo stavila je
na raspolaganje Poslaniku rekavi: Ova kua i imetak
pripadaju tebi, a ja sam tvoja robinja i slukinja. U tekoama
je tjeila Muhammeda, bodrila ga i davala mu nadu u stizanje
do cilja. Ako su ga nevjernici muili, kada bi se vratio kui,
nailazio bi na Hatidinu milost i ljubav i iz toplog okruenja
doma uzimao bi snagu. Sa tom plemenitom i asnom enom
savjetovao se u vezi sa problemima i tekim dogaa-jima.
Hazreti Hatidu volio je plemeniti Poslanik. ime se postie ta
ljubav? Kako se zadobija mjesto u srcu prvaka svih
Vjerovjesnika i Poslanika? ista i plemenita Hatida bila je
privrena Poslaniku, a.s., takvom ljubavlju i vjernou da to
nije mogue rijeima opisati. Ona je predala svoje srce
plemenitom Poslaniku i bila mu na usluzi do kraja ivota. Ona
je gorjela poput svijee zbog njega i prolivala biserne suze,
opet zbog njega. Ona je ta koja je poput leptira letjela oko
njega, kao da je srcem zborila: O Vjerovjesnie, svjetlo na
putu do Denneta!
Ona je ta koja je s ljubavlju otvorila ruu svoga srca i koja je
od rijeke svoga ivota uinila Kevser, ulivajui se u more
Denneta. Ona je ta koja je odlikovana au da prva povjeruje
i da svijetlim usnama posvjedoi poslanstvo Muhammeda, a.s.,
Ona je ta koja je rtvovala sav imetak, ugled i bogatstvo samo
da bi stekla zadovoljstvo Allaha i Njegova Poslanika . Ona je ta
koja je ovom ummetu darovala Fatimu, sjajni dennetski biser
koji e neprastano sijati. Ona je odgojila i hazreti Aliju,
Allahovog lava, i sa ljubavlju uvala ta dva sjajna bisera koja
e se brakom nanizat na naljepu ogrlicu ljubavi.
207

Uistinu, njeno srce je bilo ispunjeno blistavim biserima. Bila je


uzor u imanu, iskrenosti, vjernosti, ahlaku, dobroinstvu,
strpljivosti. I mnogim drugim lijepim osobinama kojima je bila
ukraena. Hazreti Hatida r.a. bila je rua koja je procvala jo u
praiskonu. Iz tog ruinjaka je dola na ovaj svijet i ivjela kao
Vjerovjesnikova, a.s., rua. Osvojila je srce Vjerovjesnika i
preselila na Drugi svijet. Hatida-i Kubra je ena koja se moe
uzeti kao primjer u ivotu.Uenjaci ummeta su rekli: Ljubav i
potivanje mua je sunnet hazreti Hatide-i Kubra!
Hazreti Fatima
Karakter linost u velikoj mjeri zavise od karaktera linosti oca
i majke. Otac i majka su ti koji postavljaju temelje karaktera
djeteta i u kalupu svoje etike i duha ga predaju drutvu. Tako
se moe rei da je svako dijete primjer, ogledalo i cjelokupni
prikaz karaktera i linosti oca i majke i njihovog naina odgoja.
Fatiminog oca nije potrebno posebno predstavljati ni opisivati
jer izuzetna linost, duhovna veliina, moralnost, uzvieno
nastojanje, portvovanost i hrabrost plemenitog Poslanika nisu
nepoznati nijednom muslimanu, pa ak nijednom informiranom ovjeku. O njegovoj veliini je dovoljno ono to je rekao
Uzvieni Bog: A ti si, zaista, najljepe udi.145
Kroz kratak osvrt u prethodnom kazivanju vidjeli smo i
plemenite i sjajne karakteristike hazreti Hatide.
Jedna od tajni stvaranja je da svako eli da ima potomka kako
bi ga odgajao po svojoj elji i ostavio kao spomen na sebe.
ovjek svoje dijete smatra preostalim dijelom svoga bia i
smatra da dolaskom smrti njegovo postojanje ne okonava.
ovjek bez potomka, s druge strane, svoj ivot smatra kratkim
i okonanim dolaskom smrti. Sistem stvaranja na taj nain uva
145

El-Kalem, 4.

208

ovjekovu vrstu od izumiranja. Poslanik, a.s., i Hatida su


takoer imali takvu elju. Sigurno je Hatida koja za irenje
monoteizma i spas ovjeanstva nije izbjegavala nikakvu rtvu,
i koja je za ostvarenje Poslanikovog svetog cilja zanemarila
imetak, roake i prijatelje i bez ikakvih uvjeta pokorila se
zahtjevima Muhammeda eljela da sa Muhammedom, a.s.,
ima dijete koje e podrati vjeru islam i nastojati da je proiri i
ostvari Muhammedove, a.s., ciljeve. asni Poslanik je znao da
je smrt ovjeku neizbjena i da u okviru ogranienog perioda
svog ivota ne moe u potpunosti ostvariti svoj veliki cilj i
spasiti ovjeanstvo od vrtloga zablude. Poslanik je dobro znao
da poslije njega trebaju postojati osobe koje e ozbiljno
nastojati da slijede njegov cilj i prirodno je da je elio da te
portvovane osobe budu iz njegovog potomstva. Zbog smrti
djece, njihovi neprijatelji su bili veseli i radosni jer su mislili da
je time prekinuta Muhammedova loza. Ponekad su Poslanika
nazivali ebter, to znai (prekinut) bez djeteta. Kada je umro
Abdullah, As ibn Va'il, umjesto da izrazi suosjeanje sa
Muhammedom, a.s., zbog gubitka djeteta, na javnim mjestima
ga je nazivao ebter i bez potomka. Govorio je: Nakon to
Muhammed umre, nee ostati nikakvog traga od njega, a
svojim uvredama je povreivao i Muhammeda i Hatidu.146
Meutim, Bog je obradovao Poslanika vijeu da e mu dati
mnogo dobra. U odgovoru neprijateljima Poslanika objavio je
suru Kevser, rekavi: Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali,
zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe
mrzi sigurno e bez spomena ostati.147
Poslanik nije bio od onih ljudi kratke pameti iz doba dahilijeta
koji su se stidjeli kada bi dobili kerku i koji su u bijesu korili i
146
147

Sire Ibn Hiam, sv. 2, str. 34.


El-Kevser.

209

iskaljivali ljutnju na nevine majke djece te su se posramljeni


udaljavali od ljudi. Muhammed, a.s., je poslan da se bori protiv
ljudi koji enama nisu pridavali vrijednost i znaaj, i koji su ih
udaljavali iz drutva, dok su nevine djevojice ive zakopavali
u zemlju, i da im stavi do znanja da je i ena bitan lan drutva
te da ima izuzetno velike i teke dunosti i odgovornosti. I ona
treba uloiti napor u razvoju i napretku drutva i ispuniti
dunosti koje su stvaranjem predviene za nju. Bog je htio da
praktino svijetu pokae vrijednost ene i zato je sjeme istog
Poslanikovog potomstva postavio u bie njegove kerke hazreti
Fatime Zehre. Na taj nain je zadao jak udarac nerazumnim
ljudima koji kerku nisu smatrali svojim potomstvom, nego su
je smatrali sramotom i tegobom.
Period dojenja i dane djetinjstva Fatima Zehra je provela u
veoma opasnom okruenju, u kriznom stanju poetka islama,
koji su, bez sumnje, ostavili uticaj na osjetljivi duh tog
nemonog djeteta. Kada je Poslanikov, a.s., poziv postao javan,
intenzivirani su i napadi i zlostavljanja od strane neprijatelja.
Kada su neprijatelji izgubili nadu i da e ubiti Poslanika,
muslimane su izolirali u podruju ib Ebu Talib, izloili ih
ekonomskom pritisku i kupovinu i prodaju sa njima zabranili.
Muslimani su u tom izoliranom zatvoru, izloeni ezi, pod
pritiskom i u oskudici proveli oko tri godine, izdravajui sa
veoma malo hrane koja im je ilegalno i skriveno dolazila.
Fatima Zehra je u takvim kriznim i opasnim vremenima roena
i odrastala. Plemenita Hatida je u takvoj situaciji i uvjetima
dojila svoje drago novoroene. Period dojenja Fatime je
proao upravo u ibu Ebu Taliba i u tom uarenom podruju
ona je nauila hodati i tu je poela jesti obinu hranu. Kada je
uila govoriti, sluala je pla i jecaje gladne djece. Kada bi se
probudila nou, vidjela je svoje najblie kako golim sabljama
uvaju strau oko njenog oca.
210

Jo nije prola ni godina dana otkada su Poslanik i njegovi


prijatelji osloboeni iz izolacije aba, a Hatida je preselila na
bolji svijet.148
Kako je samo ovaj tuni dogaaj potresao osjetljivi duh male
Fatime. Smru Hatide neki kuni poslovi prirodno su pali na
plea male Fatime, jer je ova prva kua tevhida izgubila svoju
domaicu i, osim Fatime, u kui nije bilo druge uspomene na
nju. Historija nije razjasnila ta se u Poslanikovoj kui deavalo
u ovom tekom periodu i kako su oni vodili svoj ivot, ali
oima srca se moe osvjedoiti u teko stanje stanovnika ove
kue. Ugled i veliina koje je asni Poslanik uivao meu
ljudima iz dana u dan su se poveavali. Zbog toga je i njegova
draga kerka Zehra stalno privlaila panju istaknutih Kurejija
i drugih uglednih i bogatih ljudi koji su, svako malo, dolazili da
je prose. Meutim, asni Poslanik, s.a.v.a., uope nije elio da
iko govori o tome i prema proscima se odnosio tako da su oni
pomiljali kako je ljut na njih.149
Nekoliko najbliih Poslanikovih drugova je prosilo hazreti
Fatimu ali ih je Poslanik, a.s., odbio govorei da je jo mlada.
Ashabi Boijeg Poslanika osjetili su da Poslanik eli da u vezi
s ovim pitanjem postigne dogovor sa Alijem. Meutim, od
Alija nije stizao nikakav prijedlog vezano za Fatimu. Jednog
dana su Omer, Ebu Bekr, Sa'd ibn Mu'az i drugi sjedili u
damiji i razgovarali o razliitim temama tako da je zapoet
razgovor i o Fatimi. Ebu Bekr je rekao: Ve neko vrijeme
istaknuti ljudi meu Arapima prose Fatimu, ali Boiji Poslanik
ne prihvata niiji prijedlog i u odgovoru im kae: Na Bogu je
da odredi Fatiminog supruga. Ali ibn Ebi Talib do sada nije
poduzeo nita po tom pitanju i nije zaprosio Fatimu. Mislim da
148
149

Sire Ibn Hiam.


Keful-gumme, sv. 1, str. 353.

211

je njegovo siromatvo razlog. Za mene je oito da Bog i


Poslanik Fatimu uvaju za Alija. Zatim je Omeru i Sa'du ibn
Mu'azu rekao: Da li ste spremni da zajedno odemo do Alija i
objasnimo mu ovu situaciju i ukoliko bude elio taj brak, a
siromatvo mu bude prepreka, da mu pomognemo!? Sa'd ibn
Mu'az je prihvatio taj prijedlog i Ebu Bekru je pruio podrku u
toj nakani. Selman Farsi kae: Omer, Ebu Bekr i Sa'd ibn
Mu'az izali su s tom namjerom iz damije i krenuli u potragu
za Alijem. Meutim, Alija nisu pronali u njegovoj kui.
Saznali su da on u palmoviku jednog ensarije na kamili dogoni
vodu i zaliva stabla hurme. Uputili su se njemu.
Ali je upitao: Odakle dolazite i zbog ega ste doli ovdje?
Ebu Bekr je odgovorio: O Ali, ti si u svim vrlinama nadmaio
ostale i potpuno si svjestan svog poloaja i naklonosti koju
Poslanik ima prema tebi. Plemii i velikani Kurejija su
dolazili kako bi prosili Fatimu, ali ih je Poslanik, s.a.v.a., odbio
govorei da je na Bogu da odredi Fatiminog supruga. Mislim
da su Bog i Poslanik Fatimu ostavili za tebe. I niko drugi nije
dostojan takve poasti. Ne znam zbog ega ti ne poduzima
nita u tom pogledu. Kada je Ali uo Ebu Bekrove rijei, u
oima su mu se ukazale suze i rekao je: O Ebu Bekre, potakao
si moja unutranja osjeanja i elje i podsjetio si me na ono to
sam zaboravio. Tako mi Boga, svi prose Fatimu, a i mene to
zanima. Jedina stvar koja me odvratila od toga je siromatvo i
oskudica.
Ebu Bekr je rekao: O Ali, ne govori tako, jer ovaj svijet i
njegova dobra nemaju vrijednosti kod Boga i Poslanika. Ja
smatram da to prije treba poduzeti neto i pouriti da zaprosi
Fatimu.
Ali ibn Ebi Talib je odrastao u kui asnog Poslanika, dobro je
poznavao Fatimu i u potpunosti je bio upoznat sa njenim
osobinama i moralom. Oboje su odgojili Poslanik i Hatida i
212

odrasli su u jednoj kui. Ali je znao da nikada nee moi


pronai djevojku poput Fatime, koju krase sve ljudske vrline i
savrenstva. Volio ju je iz dubine srca i znao je da se ne
javljaju uvijek ovako pogodne situacije. Ebu Bekrov prijedlog
toliko je potresao Alijev duh i rasplamsao njegovu unutranju
ljubav da vie nije mogao nastaviti sa svojim poslom. Poveo je
svoju kamilu i vratio se kui. Okupao se, obukao ist ogrta,
obukao obuu i pourio je kod Poslanika. Poslanik se nalazio u
kui Ummu Seleme. Ali je otiao do kue Ummu Seleme i
pokucao na vrata. Poslanik se obratio Ummu Selemi rekavi:
Otvori vrata, to na njih kuca onaj koga vole Bog i Njegov
Poslanik, a i on voli Boga i Poslanika.
Rekla je: O Boiji Poslanie! rtvujem za te i oca i majku. Ko
je to da, ne vidjevi ga, tako sudi o njemu?
Odgovorio je: O Ummu Seleme, uti, to je hrabar ovjek, moj
brat i amidi i meni najdrai ovjek.
Ummu Seleme je ustala i otvorila vrata. Ali je uao u kuu,
nazvao je selam i sjeo pored Poslanika. Od stida je oborio
glavu i nije mogao iznijeti svoj zahtjev. Prolo je neko vrijeme,
a obojica su utjeli. Konano je Poslanik, a.s., prekinuo utnju i
rekao: O Ali, ini se da si mi doao sa nekom eljom i sada se
stidi da je iznese. Bez ustezanja iznesi svoju elju i budi
siguran da e sve tvoje elje biti prihvaene!
Ali je rekao: O Boiji Poslanie, rtvujem za te i oca i majku,
ja sam odrastao u tvojoj kui i uivao sam tvoju naklonost i
milost. U mom odgoju si se trudio vie od oca i majke i upuen
sam blagodarei tebi. O Boiji Poslanie, tako mi Boga, ti si
sve to imam i na ovom i na drugom svijetu. Sada je dolo
vrijeme da izaberem suprugu za sebe i osnujem porodicu kako
bih se s njom zbliio i olakao svoje tekoe. Ako smatra
ispravnim i svoju kerku Fatimu vjeri sa mnom, to e biti
velika srea za mene.
213

Poslaniku, koji je oekivao ovakav prijedlog, lice se zarumeni i


razveseli. Rekao je: Saekaj da uzmem dozvolu od Fatime!
Poslanik je otiao do Fatime i rekao: Keri moja! Alija ibn
Ebi Taliba dobro poznaje, doao je u pronju. Da li dozvoljava da sklopim zaruke s njim?
Fatima je od stida zautjela i nita nije rekla. Poslanik je njenu
utnju uzeo kao znak odobravanja.
Nakon uzimanja dozvole od Fatime, asni Poslanik je doao do
Alija i smijeei se rekao: O Ali! Da li ima ita za svadbu?
Odgovorio je: O Boiji Poslanie! Oca i majku rtvujem za
tebe. Ti si u potpunosti upoznat sa mojim stanjem. Sve moje
bogatstvo sastoji se od jedne sablje, jednog oklopa i jedne
kamile.
Poslanik je rekao: Ti si ovjek rata i dihada i bez sablje se ne
moe boriti na Boijem putu. Sablja ti je najpotrebnije
sredstvo. I kamila je jedna od nunih ivotnih potreba. Pomou
nje izvlai vodu i osigurava prihod za sebe i svoju porodicu i
na njoj nosi teret na putovanjima. Jedina stvar koje se moe
odrei je upravo taj oklop. Ja ti neu oteavati i zadovoljit u se
tim oklopom.
Ali se radostan i raspoloen uputio prema damiji. Na putu je
sreo Ebu Bekra i Omera. Oni su ga upitali ta se desilo, a on je
rekao: Boiji Poslanik mi je dao ruku svoje keri. Evo, sada
e doi za mnom da bismo u prisustvu ljudi obavili vjeridbu i
saopili ugovor o braku.
Poslanik, a.s., je ozarena i vesela lica stigao u damiju i rekao
Bilalu: Sakupi Muhadire i Ensarije u damiji! Kada su se
ljudi okupili, popeo se na minber i nakon slave i zahvale Bogu
rekao je: O ljudi, znajte da mi je doao Debrail i donio mi
poruku od Boga da je u gornjem svijetu, u prisustvu meleka,
214

proslavljeno vjenanje Alija i Fatime i naredio je da tu


ceremoniju obavimo i na zemlji i da vi budete svjedoci tome.
Zatim je sjeo i rekao Aliju: Ustani i odri zavjetnu hutbu!
Ali je ustao i rekao: Zahvaljujem Bogu na Njegovim
blagodatima i svjedoim da nema drugog boga osim Njega,
svjedoenjem koje e On prihvatiti i njime biti zadovoljan.
Neka je na Muhammeda selam, selam koji je uzdigao njegov
poloaj i stepen. O ljudi, Bog nam je pohvalnim uinio brak i
dao nam naredbu u vezi s njim. Brak izmeu mene i Fatime
odredio je Bog i dao naredbu za njega. O ljudi, Boiji Poslanik
je zaruio Fatimu sa mnom i prihvatio je moj oklop kao mehr.
Upitajte ga o tome i budite svjedoci!
Muslimani su se obratili Poslaniku, s.a.v.a., rijeima: O Boiji
Poslanie! Da li si Fatimu udao za Alija?
Da, odgovorio je Boiji Poslanik.
Zatim su svi prisutni digli ruke u dovi uei: Neka vam Bog
ovaj brak uini sretnim i meu vama uspostavi prijateljstvo i
ljubav! Nakon zavretka ceremonije Poslanik, a.s., se vratio
kui i naredio enama da prirede proslavu i veselje za Fatimu.
Ceremeonija vjenanja je obavljena prvog ili estog zul-hideta
druge ili tree godine po Hidri.
Islam muslimanima kae: Ako vam doe mladi da prosi vau
kerku, trebate, prije svega, analizirati njegovo vjerovanje i
moral. Ako je vjernik, utiv i moralan, onda prihvatite.
Islamsko uvjerenje je da brak ne treba biti zasnovan na imetku
i bogatstvu. Islam istie da smo bogatstvo ne usreuje
ovjeka. Moralne vrline, duhovne vrijednosti i vjerovanje
budueg zeta imaju prednost u odnosu na imetak i bogatstvo,
jer mladoenja vjernik i lijepog ponanja, iako je siromaan,
bolje e osigurati blagodat za svoju porodicu od pokvarenog i
raskalaenog bogataa bez vjere.
215

Vjenanje Alija i Fatime jedan je od najosjetljivijih i


najznaajnijih primjera islamskog braka, jer je otac djevojke
bio najistaknutija linost arapskog poluotoka i svijeta islama i
odabrani Boiji Poslanik. Djevojka je bila najbolja, najpametnija, najodgojenija i najsavrenija ena islama, koja se ubraja u
etiri najodabranije ene ovjeanstva, a mladoenja je,
takoer, bio plemenitog arapskog porijekla i roda. U pogledu
znanja, savrenstva i hrabrosti bio je iznad svih muslimana. Bio
je junak islama i zapovjednik islamske vojske. Ovakvo
vjenanje treba biti obavljeno uz najvee poasti i ceremonije.
Ali, kao to ste zapazili, obavljeno je na najednostavniji nain.
Ruho najuzornije ene islama je nabavljeno na najprostiji
nain. Jo je zanimljivije to je to ruho nabavljeno od mehra
hazreti Fatime. Dakle, nije mehr ostavljen postrani, a da mladin
otac, uz hiljadu problema i tekoa, osigurava ruho za svoju
ker.
Poslanik je mogao na bilo koji nain, makar i zaduivanjem
kod nekoga, za svoju ker jedinicu nabaviti dostojno ruho, koje
bi bilo uobiajeno za to vrijeme i kazati: Ja sam Boiji
Poslanik i trebam paziti na svoj visok poloaj. Kerka mi je,
takoer, jedna od najboljih ena na svijetu i trebam uvati njen
ugled i potovanje te osigurati sredstva za njenu sreu. Moj zet
je, isto tako, jedan od istaknutih ljudi islama i njegovo
zalaganje i borba nisu nikom nepoznati. Radi potovanja i
zahvale za njegove usluge trebam mu osigurati dostojna
sredstva.
Meutim, asni Poslanik, a.s., je znao za tete i negativne
posljedice natjecanja u veliini mehra i ruha. I znao je da,
ukoliko muslimani budu obuzeti tim problemima, iza toga e
slijediti ope siromatvo, ekonomska propast, brojnost razvoda,
izbjegavanje mladih da formiraju porodicu, veliko poveanje
broja neoenjenih mladia i neudatih djevojaka, poveanje
216

kriminala i zloina, pojava raznih vrsta razvrata i poveanje


mentalnih i nervnih bolesti. Zbog toga je u ovom uzornom
braku koji su sklopile prve linosti islama pokazana potpuna
jednostavnost da bi to bilo praktina pouka muslimanima i
muslimanskim dostojanstvenicima i vladarima.
Ali ibn Ebi Talib takoer nije bio od onih mladia kratke
pameti da se oeni radi pribavljanja imetka i bogatstva i zbog
velikog ruha. Nije bio takav da bi ako mladino ruho ima
nedostataka svaki dan stvarao probleme svojoj supruzi te
neumjesnim primjedbama i prigovorima naruavao temelje
braka, a toplu i ugodnu branu zajednicu naruavao djetinjastim izgovorima i dom ljubavi i bliskosti pretvorio u dobrovoljni
zatvor.
Ali je bio budui predvodnik ummeta i elio se boriti protiv
ovakvog pogrenog miljenja. Imetak i bogatstvo ovog svijeta
za njega nisu imali vrijednosti.
Hazreti Ali kae: Prolo je oko mjesec dana a ja sam se stidio
da sa Poslanikom govorim o Fatimi. Ali ponekad, kada bismo
se osamili, on bi rekao: O Ali, kako si lijepu i dobru suprugu
dobio! Oenio sam te najboljom enom na svijetu. Jednog
dana doao mi je brat Akil i rekao: Ja sam veoma radostan
zbog tvoje enidbe. Zato ne zamoli Poslanika, a.s., da Fatimu
poalje u tvoju kuu, kako bi vaa svadba i nas razveselila?
Odgovorio sam: Jako elim da se vjenamo, ali se stidim
Poslanika. Akil je rekao: Zaklinjem te Bogom! Doi odmah
sa mnom da odemo do Poslanika, a.s.
Ali se sa svojim bratom Akilom zaputio prema Poslanikovoj
kui. Na putu su sreli Ummu Ejmen i rekli joj o emu se radi.
Ummu Ejmen je rekla: Dozvolite da ja razgovaram sa
Poslanikom o tome jer je u ovakvim sluajevima rije ena
uticajnija.
217

Ummu Seleme i druge ene su saznale za ovaj dogaaj i


uputile su se Poslaniku, a.s.. Rekle su: O Boiji Poslanie,
majke i oeve rtvujemo za tebe, dole smo ti radi jednog
pitanja koje bi obradovalo Hatidu da je iva. Kada je
Poslanik uo Hatidino ime, potekle su mu suze i rekao je:
Hatida!? Gdje se moe nai neko poput Hatide? Kada su me
ljudi pobijali, ona je potvrivala i za irenje Boije vjere svoj
imetak mi je stavila na raspolaganje. Hatida je bila ena za
koju mi je Bog objavio da je obradujem da e joj u Dennetu
pokloniti kuu od bisera.
Ummu Seleme je rekla: Majku i oca rtvujem za tebe. Sve to
kae o Hatidi istina je, da nas Bog sastavi s njom. O Boiji
Poslanie, tvoj brat i amidi eli da svoju suprugu odvede
kui. Poslanik upita: Pa zato sam ne pria o tome?
Odgovorile su: Stidi se. Poslanik, a.s., je rekao Ummu
Ejmeni: Dovedi Alija kod mene! Kada je Ali doao kod
Poslanika, on ga je upitao: O Ali, da li eli da svoju suprugu
odvede kui? Odgovorio je: Da, o Boiji Poslanie.
Poslanik mu ree: Allah ti dao sreu! Ve veeras ili sutra
naveer u pripremiti sredstva za svadbu. Zatim se obratio
svojim enama: Ukrasite i namiriite Fatimu i prostrite joj
ilim u jednu sobu da obavimo svadbu.150
asni Poslanik je rekao Aliju: Za svadbu treba pripremiti
sofru. Ja elim da mi ummet na svadbama pravi gozbe. Sa'd,
koji je bio prisutan, ree: Ja poklanjam jednu ovcu za vae
slavlje. I drugi ashabi su pomogli u skladu sa svojim
mogunostima.
Boiji Poslanik, a.s., se obratio Bilalu rekavi: Dovedi jednu
ovcu i zakolji je, i dao mu je deset dirhema. A Aliju je rekao:
Pripremi neto masla, hurmi i suhog groa! Pripremili su i
150

Biharul-envar, sv. 43, str. 130-132.

218

hljeb. Zatim je Aliju rekao: Na ruak pozovi koga god eli.


Ali ibn Ebi Talib je pozvao veliku skupinu ashaba. Meso su
skuhali i uz dodatke masla, hurmi i suhog groa pripremili
hranu.
Poto je bilo dosta gostiju, a nije bilo dovoljno posua,
Poslanik je naredio da gosti ulaze po desetero i jedu. Na ovom
historijskom veselju goste su sluili Poslanikovi amide Abas i
Hamza te Ali i njegov brat Akil. Sofra je prostrta i ashabi su
ulazili po deseterica. Poslanik, a.s., je svojom plemenitom
rukom sipao hranu i gosti su posluivani. Kada bi se najeli,
izlazili bi napolje, a ulazila bi sljedea deseterica. Na taj nain
mnogi su se ugostili i blagodarnou Poslanikovih ruku svi su
se najeli. Zatim je naredio da se ostatak hrane podijeli
siromasima koji nisu bili prisutni na gozbi i da se jedna posuda
hrane ostavi za Alija i Fatimu.151
Poslanikove ene su ukrasile Fatimu i lijepo je namirisale.
Poslanik je pozvao Alija i rekao mu da sjedne sa njegove desne
strane, dok je Fatimu postavio sa svoje lijeve strane. Zatim je
poljubio u elo i mladu i mladoenju. Ruku mlade je prislonio
na svoje grudi i spustio je u ruku mladoenje. Potom je rekao
Aliju: Fatima je dobra supruga, a Fatimi je rekao: Ali je
dobar suprug. Zatim se obratio enama: Mladu i mladoenju,
uz veselje i radost, odvedite do njihove svadbene odaje, ali ne
govorite neto ime Bog nee biti zadovoljan.
ene su u veselju i radosti, uzvikujui Allah je najvei,
otpratile Alija i Fatimu do njihove odaje. Poslanik je, takoer,
stigao za njima i uao u sobu mladenaca. Zatraio je da mu
donesu posudu s vodom. Sa malo vode je poprskao po Fatimi i
naredio joj da sa ostatkom vode uzme abdest i izapere usta.
Zatim je zatraio jo jednu posudu sa vodom. Sa malo vode je
151

Ibid, str. 132, 137, 106 i 114.

219

poprskao Alija, a zatim mu naredio da sa ostatkom vode


izapere usta i uzme abdest. Zatim je mladu i mladoenju
poljubio u lice. Podigao je ruke prema nebu i rekao: Boe
moj, blagoslovi ovu svadbu i iz nje stvori isto potomstvo.
Kada je htio napustiti odaju, Fatima ga je uzela za skute i
zaplakala. Kada je ustao i doao do vrata sobe, uzeo je kvaku
na vratima dvjema rukama i rekao: Neka Bog uva istim vas
i vae potomstvo! Sa vaim prijateljima sam prijatelj i
neprijatelj sam sa vaim neprijateljima. Sada se opratam i
predajem vas Bogu.
Fatima se nije se bojala rada i nije izbjegavala teke poslove
odravanja kue. Toliko se trudila u kui da je i Ali to stalno
spominjao i hvalio njen napor.
Jednog dana jednom od svojih prijatelja je rekao: eli li da ti
priam o svom i Fatiminom stanju? Toliko je u kuu nanijela
vode da joj se na tijelu primijeti trag mjeine. Toliko je mljela
mlinom da je nauljala ruke. Toliko se trudi u ienju i
odravanju kue, spremanju hljeba i hrane da joj se odjea
isprlja. Posao joj je postao tako teak. Rekao sam joj: Bilo bi
dobro da ode do Poslanika i sve mu ispria, moda e ti nai
slugu da ti pomogne u odravanju kue. Fatima je otila do
Poslanika. Vidjela je da razgovara sa skupinom ashaba. Stidjela
se da iznese ono to je htjela i vratila se kui. Poslanik, a.s., je
osjetio da je Fatima neto eljela i zato je ujutro sljedeeg dana
doao u nau kuu. Uao je i sjeo kod nas. Poselamio je i
odgovorili smo mu. Upitao je: Zato si sino dolazila u nau
kuu? Fatima se stidjela da iznese svoju elju. Ja sam rekao:
Boiji Poslanie, Fatima je toliko nosila vodu da joj se ue od
mjeine utisnulo na prsima. Toliko je okretala mlin da je
nauljala ruke. Toliko se trudi u ienju kue da je uprljala
odjeu. Toliko je spremala hranu da je svu odjeu poguvala.
Ja sam joj rekao da ode kod tebe i da e joj, moda, dati slugu
220

i pomonika u poslu.Poslanik, a.s., je rekao: Draga Fatima,


hoe li da te nauim neemu to je bolje od sluge? Kada eli
spavati, trideset i tri puta reci subhanallah (slava Allahu),
trideset i tri puta reci el-hamdu lillah (hvala Allahu) i trideset i
etiri puta reci Allahu ekber (Allah je najvei). Ovo je ukupno
stotinu, ali ima hiljadu dobrota. Draga Fatima, ako svaki dan
ujutro ovaj zikr izgovori, Bog e ti popraviti poslove ovog i
drugog svijeta. Fatima je u odgovoru ocu rekla: Ja sam
zadovoljna Bogom i Poslanikom. U drugom hadisu se navodi
sljedee: Fatima je Poslanika upoznala sa svojim stanjem i
zatraila slukinju. Boiji Poslanik je zaplakao i rekao: Draga
Fatima, tako mi Boga, u damiji su etiri stotine siromaha koji
nemaju ni hrane ni odjee. Bojim se da e, ako bude imala
slukinju, od tebe biti otklonjena nagrada i sevab za sluenje u
kui. Bojim se da e Ali ibn Ebi Talib na Sudnjem danu od
tebe traiti svoje pravo. Zatim ju je poduio Fatiminom
tesbihu.
Fatima je u Alijevoj kui ivjela u jedom veoma osjetljivom i
kriznom vremenu islama. Islamska vojska je uvijek bila u
pripravnosti. Svake godine je voeno nekoliko ratova i Ali ibn
Ebi Talib je uestvovao u svim ili u veini tih ratova.
Fatima je bila svjesna svoje teke i osjetljive odgovornosti i
bila je u potpunosti upoznata sa uticajem ene na duh supruga.
Znala je da ena ima takav uticaj i snagu da mua moe
usmjeriti u pravcu u kome god eli. Znala je da napredak i
zaostajanje, srea i nesrea mua u velikoj mjeri zavise od duha
i naina ponaanja ene. Znala je da je kua uporite i
odmorite za ovjeka i da, kada u povratku sa poprita ivotnih
borbi, sueljavanja sa tekoama i problemima vanjskog svijeta
tu potrai utoite da bi obnovio snagu i pripremio se za posao,
upravljanje tim znaajnim odmoritem i utoitem obaveza je
ene. Zbog toga je islam ulogu supruge stavio na nivo dihada.
221

Dihad ene je da bude dobra supruga svome muu.


Fatima nije bila ena koja bi u izolaciji kue vodila unutranji
ivot nezainteresirana za dogaaje i stanje vezano za islam. Iz
historijskih izvora, koliko god oskudnih, saznajemo da je bila u
toku dogaaja vezanih za islam i da je posebnu panju pokazivala za dogaaje na bojitima i ratno stanje. Ne samo da je
podsticala oca i supruga, nego je po potrebi i sama bila prisutna
na popritu i obavljala neke aktivnosti.
U historiji je zapisano: Nakon bitke na Uhudu, kada je Fatima
vidjela okrvavljeno lice svoga oca, uzela ga je u zagrljaj.
Plakala je i istila krv sa njegovog lica. Ali je donio vode i
Fatima je prala oevo lice, ali krv nije prestajala tei. Fatima je
konano zapalila komad hasure i pepeo posula po rani kako bi
se krv zaustavila.152 Takoer je zapisano da kada se Poslanik
vratio iz Bitke na Uhudu, svoju sablju je dao Fatimi i rekao je:
Saperi krv s nje. I Ali ibn Ebi Talib je svoju sablju dao
Fatimi i rekao: Saperi krv s nje. Fatima je uvijek hvalila i
podsticala svoga supruga i slavila njegovo portvovanje i
hrabrost i na taj nain ga je motivirala za naredne borbe.
Svojim hrabrenjem je odstranjivala njegov umor i lijeila rane.
Ali je govorio: Kada bih dolazio kui i pogledao Zehru, sve
tegobe i tuga bi bili otklonjeni. Fatima nikada nije napustila
kuu bez Alijeve dozvole niti ga je ikada naljutila, jer je znala
za stav islama: Koja god ena naljuti svoga mua, Bog joj
nee primiti namaz i post dok joj suprug ne bude
zadovoljan.153 Fatima nikada u Alijevoj kui nije izgovorila
la, neto prikrila i nikada nije prekrila njegove naredbe. Ali je
govorio: Nikada nisam uinio neto to bi naljutilo Fatimu. I
Fatima je govorila: Ali ibn Ebi Talib me nikada nije naljutio.
152
153

Ensabul-eraf, sv. 1, str. 324.


Vafi, Kitab Nikah, str. 114.

222

Ali je u posljednjim satima Fatiminog ivota ukazao na tu


injenicu. Fatima je u posljednjim trenucima svog ivota rekla
Aliju: O Ali, nikada me nisi uhvatio u lai i prevari. Od dana
kada si se oenio sa mnom nikada se nisam usprotivila tvojim
naredbama.154 Ali je u odgovoru rekao: O keri Poslanikova!
Sauvaj Boe da si se ti loe ponaala u mojoj kui. Tvoje
poznavanje Boga, dobroinstvo, bogobojaznost i veliina su
toliki da se ne moe nai nikakav prigovor. Draga suprugo,
rastanak i odvajanje od tebe za mene su veoma teki. Ali od
smrti nema lijeka. Poto su Alijeve misli bile slobodne od
brige za stanje u kui i poto je uivao podrku i podstrek
supruge, mogao je ostvariti sve one uspjehe i pobjede.
Ne trebate, meutim, misliti da je Ali ibn Ebi Talib bio od
sebinih ljudi koji imaju hiljadu oekivanja od svoje supruge, a
sebe ne smatraju obaveznim da bilo ta ine, mislei da su
apsolutni gospodari nad svojim enama koje su kao robinje
kupili za zlatnike. Ali je znao da, istovremeno dok on na
bojitu udara sabljom, njegova supruga vodi dihad u
unutranjem uporitu islama. U njegovom odsustvu svi
unutranji i vanjski poslovi kue su bili na pleima Fatime.
Spremala je hranu, prala odjeu, odgajala djecu. Maksimalno
se trudila u odgoju svoje djece i u tom periodu krize i nestaice
i vremenu rata trudila se da osigura hranu i ostale potrebe za
kuu. Bila je zabrinuta zbog vijesti o borbama i ratovima,
isekivala je i, ukratko, vodila je kuu ije voenje nije mnogo
lake od voenja jedne zemlje. Ali ibn Ebi Talib je osjeao da
portvovani vojnici u unutranjosti takoer imaju potrebu za
podrkom i podsticajem. Kada bi dolazio kui, raspitivao se o
stanju u kui i tegobama sa kojima se suoavala Fatima.
Svojom panjom, ljubavlju i milou pokuavao je olakati
Fatimi i utjeiti je u trenucima oskudice, neimatine i tekoe,
154

Menakib Harezmi, str. 114.

223

dajui joj snagu za nastavak nastojanja i ivota. Ali je znao da


koliko god mukarcu treba izjava ljubavi, iskrenosti i
zahvalnosti ene, i ena za tim ima potrebu. Ta dva uzorna
suprunika islama djelovala su prema svojim obavezama i bila
su primjer uzvienog islamskog morala.
Fatima je prenijela od svoga oca da je rekao: Najbolji ljudi
meu vama su oni koji su vie osjeajni i milostivi prema
svojim suprugama.
Jedna od tekih i znaajnih dunosti hazreti Fatime bilo je
majinstvo i odgoj djece. Fatima je imala petoro djece: Hasana,
Husejna, Zejneb, Ummu Kulsum i Muhsina. Njeno peto dijete,
koje se zvalo Muhsin, je pobaeno. Od nje su ostala etiri
potomka, dva sina i dvije keri. Njena djeca nisu bila obine
osobe, nego je odreeno da se Poslanikovo potomstvo izrodi od
Fatime. Rije majinstvo je samo jedna kratka rije, ali ima
veoma znaajno i iroko znaenje. Moda e neko pomisliti da
briga o djeci podrazumijeva samo to da otac osigura sredstva
za ivot djece, a da ih majka pere i isti i da se trudi u njihovoj
ishrani i pranju odjee te da nema nikakvih drugih obaveza o
svojoj djeci. Meutim, islam se time ne zadovoljava i oca i
majku u ispunjavanju dunosti prema djeci smatra najodgovornijim. Islam smatra da je budua linost djeteta rezultat odgoja
i brige oca i majke. Sva djelovanja, ponaanja i postupci oca i
majke ostavljaju trag na osjetljivi i njeni duh djeteta. Svako
dijete je predstavnik i pokazatelj kvaliteta ponaanja oca i
majke. Otac i majka su duni da dobro obrate panju na
budunost svoga djeteta i duni su da nevino dijete koje je
stvoreno dobrim ne uine pokvarenim i nesretnim. Hazreti
Fatima, koja je i sama odgojena u okrilju objave, bila je
upoznata sa islamskim odgojem. Znala je da sve, od naina
dojenje djeteta do poljubaca koje sputa na lice svoje nevine
djece, kao i svi njeni pokreti, djela i rijei, ostavlja uticaj na
224

njihov osjetljivi duh. Znala je da ih treba odgojiti i drutvu


predati kao uzore koji trebaju biti ogledalo i pokazatelj istine i
duha islama i da se u njihovim biima manifestiraju istina i
spoznaje Kur'ana, a to nije lahak i bezazlen posao.
Hazreti Fatma nije bila od ena koje okrilje kue smatraju
ogranienim i koje mataju o visinama. Fatima je okrilje kue
smatrala veoma velikim i osjetljivim. Tretirala ga je kao veliku
tvornicu za izgradnju ovjeka, znaajan univerzitet vojne
pripreme i lekciju portvovanja. Znala je da e oni koji su
odgojeni u toj koli svaku lekciju nauenu u njoj pokazati i
dovesti do faze manifestacije na velikom drutvenom polju.
Nije bila ena koja je osjeala ponienost i minornost zato to
je ena i poloaju ene je davala veliki i visoki znaaj.
Hazreti Fatima, njezin mu i sinovi se u islamskoj tradiciji, svi
zajedno, imenuju izrazom Ehli Bejt i izrazima Ehli-kis i liab u znaenju oni koji su zaogrnuti. Ovo je vezano za
poznati sluaj kad je Resulullah prilikom rasprave koju je
vodio sa delegacijom krana iz Nedrana oko istinske prirode
Mesiha Isa, a.s., slijedei Rijei dragoga Allaha: Hodite,
pozvaemo sinove nae i sinove vae, i ene nae i ene vae, a
doi emo i mi, pa emo se usrdno pomoliti i Allahovo
prokletstvo na one koji neistinu govore prizvati!155 Poslanik je
iz redova svoje porodice pozvao Fatimu, njenoga mua Alija i
sinove Hasana i Husejna i tom ih prilikom, zajedno sa sobom,
ogrnuo svojim ogrtaem.
Osim to je meu Poslanikovom mubarek djecom odabrana po
tome to se njegova krvna, genetska i duhovna156 loza nastavlja
155

Ali Imran, 61.


Kada je rije o krvnoj i genetskoj Vjerovjesnikovoj lozi jasno je da je sva
ona sadrana u hazreti Fatiminom i hazreti Alijevom mubarek potomstvu.
Ali, kad se govori o duhovnome nasljeu Resulullaha, Muhammeda,
156

225

upravo kroz njezino potomstvo, hazreti Fatima je specifina i


po tome to je ona jedino Muhammedovo, a.s., dijete koje e
ga nadivjeti. Poslanik je, dakako, toga bio svjestan, kao i
injenice da e mu se ona u roku od samo pola godine
pridruiti, pa joj je, u vremenu za koje je znao da mu u njemu
istie dunjaluka nafaka, jasnim i neposrednim rijeima
govorio o svom bliskom odlasku i tako joj, kao tajnu samo
izmeu njih dvoje, otkrio svoju i njezinu budunost, dok je
svima ostalima o tome uglavnom samo nagovjetavao
iaretima. Pred preseljenje na Ahiret Poslanik je najvei dio
vremena provodio naslonjen na Aiine grudi, ili na njezinu
krilu. A kada bi Fatima dola, Aia bi se povukla da ostavi oca
i ker same. I, prilikom jedne ovakve posjete, vidjela je kako
on neto apue svojoj kerci, koja utom briznu u pla. Tada
joj povjeri jo jednu svoju tajnu, pa se ona nasmijei kroz suze.
Kad je Fatima odlazila, Aia je upita ta joj je rekao, a ona joj
odgovori da su to tajne koje ne moe otkriti. Kasnije joj je ipak
rekla: Poslanik mi je rekao da e umrijeti od bolesti od koje je
i umro, pa sam zaplakala. Onda mi je rekao da u mu se ja od
njegovih najbliih prva pridruiti, pa sam se zato nasmijala.157
Naravno rijei Resulullaha, Muhammeda, a.s., uvijek donose
samo istu istinu, pa e tako hazreti Fatima u mjesecu
s.a.v.a., njega se ne moe ograniiti samo na njegove krvne potomke.
Odnosno, moe se rei da batinika Vjerovjesnikova duhovnoga naslijea
ima tri skupine: Prvu skupinu ine ueni i nadahnuti vjernici, koje dragi
Allah odabira izmeu Svojih stvorenja onako kako On hoe; Druga skupina
ljudi su Ehli Bejt, Poslanikovi krvni nasljednici; Treu skupinu ine ljudi
koji pripadaju Ehli Bejtu, ali ne po krvnoj lozi ve po rijeima Resulullaha,
Muhammeda, s.a.v.a., lino. Primjer ovakvih osoba je hazreti Selman el
Farisi za kojega je Vjerovjesnik izriito rekao da je on od Ehli Bejta mada
uope nije Arap ve Perzijanac.
157
Ebu Bekr Siraduddin (Martin Lings), Muhammed, njegov ivot
zasnovan na najranijim izvorima, str. 370., odnosno na str. 415., 416. u
Ljiljanovom izdanju.

226

ramazanu 11. godine po Hidri (632.) po posljednji put na


dunjaluku milovati svoje etvero mubarek djece i brinim
rijeima ih savjetovati kako da to ispravnije proive prolazni
dunjaluki ivot i tako zarade Dennet. Nakon toga e se
posljednjim dunjalukim rijeima obratiti i voljenome muu
hazreti Aliju i potom se, mislima i molitvama potpuno okrenuta
dragome Allahu, osamiti u namazu tokom kojega e njezina
plemenita dua ostaviti mubarek tijelo na seddi i krenuti u
susret svome voljenom Gospodaru kako bi se to prije u okrilju
beskrajne milosti Njegove ponovo susrela sa mubarek ocem,
majkom, braom i sestrama.

227

KORITENA LITERATURA

1. Abbasi, Medeni S.M. (2003) : Kerke asnog Poslanika,


sallallahu alejhi ve selem, Sarajevo, Organizacija za
afirmaciju islamskih znanosti Sarajevo
2. Abramson, Paul R. (1998): O uitku : razmiljanja o naravi
ljudske spolnosti, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko
socioloko drutvo
3. Abramson, Paul R.,Pinkerton, Steven D. (2002): With
Pleasure, Thoughts on the Nature of Human Sexuality,
Paperback, Oxford University Press, USA
4. Adevi, Mustafa (2009): Odnos prema roditeljima u islamu,
Sarajevo, Grabus
5. Allame, Rizvi, (2006) The Mastery of Sex,
www.muslimanskizivot.com
6. Babayan, Kathryn, Najmabadi, Afsaneh (2008): Islamicate
Sexualities : Translations Across Temporal Geographies of
Desire, Hardward CMES
7. Baji, E., Lepirica, D. (2002): Seksualnost i intimni ivot u
islamu, Sarajevo, Libris
8. Behyadi, Mahmud (1980): Fizioloko-psiholoke razlike
izmeu ena i mukaraca, Negin, br. 134
9. Bijeli, Nataa (2000): Spol i rod pod povealom : prirunik
o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije, Zagreb ,
CESI
10. Bouhdiba, Abd al- Vahab (1994): Vrt milovanja : fenomen
seksualnosti u islamu, Sarajevo, Ljiljan
11. Buljan Flander, G. (2003): Zlostavljanje i zanemarivanje
djece, Zagreb.
12. Buljan, Flander, G., Karlovi, A. (2004): Odgajam li dobro
svoje dijete, Zagreb, Marko M.
13. Buljan Flander, G., Kovaevi. H. (2005): Zato ba ja,
Znanje d.d., Zagreb
14. Buljan Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003):
Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb, Marko M.

228

15. Bursali, Nedati (2002 ) , Hazreti Hatida, Istanbul,


Izdavaka kua elik
16. Cantor, James M. ( (1999): The Newsletter of the Society for
the Scientific Study of Sexuality, Sexual Science, Vol. 40
17. Chang, Stephen T. (1995): Tao ljubavi : drevni seksoloki
prirunik, Beograd, Jovan Timotijevi
18. udina Obradovi, M. i Obradovi, J. (2006). Psihologija
braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga
19. Devzi, Ibn Kajjim (2005): Uvoenje zaljubljenih u vrt
ljubavi, Sarajevo, Bookline
20. Eydi, Akbar. (2009) : Predavanja mladima, Sarajevo,
Fondacija Mulla Sadra
21. Eydi, Akbar. (20090) : Odgovori na pitanja, Sarajevo,
Fondacija Mulla Sadra
22. Eydi, Akbar. (2006) : Pouka o odgoju, Sarajevo, Fondacija
Mulla Sadra
23. Fadil G.M. : Mudrosti od drutvenog znaaja, asopis Saff,
br.29, www.saff.ba
24. Falsefi, Muhammed Teqi (2011): Dijete, naslijee i odgoj,
Sarajevo, Fondacija Mulla Sadra
25. Foucault, Michel (1978): Istorija seksualnosti : volja za
znanjem, dio 1, Beograd, Prosveta
26. Gazali, Ebu Hamid (2006): Oivljavanje vjerskih znanosti,
knj. 4, Sarajevo, Bookline
27. Gholam, Ali Hadad Ade (2003): Kultura razgolienosti i
razgolienost kulture, Beograd, Kulturni centar pri ambasadi
I.R.Iran
28. Goleman, Daniel (1997): Emocionalna inteligencija, Mozaik
knjiga , Zagreb.
29. Grupa autora (2012): Vrline estitih u Kur'anu, Sarajevo,
Fondacija Mulla Sadra
30. Haveri, Ismail (1991) : Islamski brak i porodica, Sarajevo,
Haver
31. Hawkes, Gail (1996): A Sociology of Sex and Sxuality,
Buckingham, Open University Press

229

32. Heba G., Kotb M.D.(2004): Sexuality in Islam, Doktorska


disertacija odbranjena na Maimonides Univerzitetu
33. Herek, Gregory M., Greene, Beverly (ur.) (1999): Psihologija
enske i muke homoseksualnosti : teorija, znanstvena
istraivanja i klinike primjene , Zagreb, Naklada Jesenski i
Turk
34. Hoyle, S.G. (2000): The sexualized child in foster care : a
guide for foster parents and other professionals, Washington,
CWLA Press
35. Imamovi Nusret, Odgovori na pitanja posjetilaca stranice
http://www.bosna1.com
36. Johnson, T.C. (1998): Understanding children's sexual
behaviors : what is natural and healthy, South Pasadena
37. Karadavi, Jusuf (2001): Razumijevanje sunneta, Sarajevo,
Bemust
38. Karimijan, Ali (2012): Umjerenost u islamu, Mostar,
Fondacija Batina duhovnosti
39. Kecia, Ali (2011): Sexual Ethics in Islam, Oxford, Oneworld
40. Kelley, Charles (1974): Education in Feeling and purpose,
Santa Monica, Radix Institute
41. Kempe, R.S., Kempe, C.H. (1978): Child abuse, Cambridge,
Harvard University Press
42. Kesir, Hafiz (2002): Tefsir, skraeno izd., Sarajevo, Visoki
Saudijski komitet
43. Khan, Muhamma Aftab (2006): Sex and sexuality in islam,
(Michigan), Nashriyat
44. Klein, Marty (2001): Kako razgovarati o seksualnosti s
vlastitom djecom, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk
45. Klii, Ljiljana (1995): Telesna psihoterapija, Beograd, Ekoprimat, Zemun
46. Kurdi, efik (2003): Brak i intimni odnosi u islamu, Zenica,
Islamska Pedagoka akademija
47. Lings, Martin (2004), Muhammed, njegov ivot zasnovan na
najranijim izvorima Sarajevo, Connectum

230

48. Leiner, Barry M. et al. (2000): A Brief History of the Internet,


http://www.pscw.uva.nl/sociosite/ websoc/indexE.html
49. Lunde, Paul (2002): Islam, Zagreb, Znanje
50. Mehmedovi Ahmed (1991): Tako je govorio Muhammed
Resulullah, Tuzla, DP Grafiar
51. Mahdavi, Muhamed R. (2012): Koraci ka samoizgradnji 1 i 2,
Sarajevo, Fondacija Mulla Sadra,
52. Motahhari, Morteza (2012) : Ishodita morala, Mostar,
Fondacija Batina duhovnosti
53. Mubejjid, Memun (2008): Emocionalana inteligencija
nauni i islamski pogledi, Sarajevo, Dobra knjiga
54. Mujaki, Suada (2009): Trudnoa i dojenje, Buim, Ilum
55. Abdulbasit, Muhammed (2008) : Ishrana Poslanika
Muhammeda, a.s., Buim, Ilum
56. Nasr, Seyyed Hossein (1994): Tradicionalni islam u
modernom svijetu, Sarajevo, Rijaset islamske zajednice u BiH
57. Nedati, Muhammed (2010):Kuran i psihologija, Dobra
knjiga, Sarajevo
58. Nikoli, Tea (1999): Renik seksualnih razliitosti, Beograd,
Teagraf
59. Qaradawi, Yusuf (1997): Halal i haram u islamu, Sarajevo,
Ljiljan
60. Qaradawi, Yusuf (2003): Islam i muslimani u savremenom
svijetu, Mostar, IKC Mostar
61. Qaradawi, Yusuf (1997): Suvremene fetve, Tuzla, Harfo-graf.
62. Qutb, Mohammad (1993): Dileme oko islama, Zagreb,
Muslimanski izdavaki centar
63. Qutb, Sayyid (1988): U okrilju Kur'ana, tom XV, Sarajevo,
Fakultet islamskih nauka
64. Rajh, Vilhelm (1988): Funkcija orgazma, Beograd, A
Delo
65. Ruqayyah, Waris Maqsood (2003): Vodi za muslimanski
brak, ivinice , Selsebil
66. Reich,W. (1982): Analiza karaktera, Zagreb, Naprijed

231

67. Riffat, Hasan: Religijski konzervatizam : feministika


teologija kao sredstvo borbe protiv nepravednog tretmana
ene u zajednicama (kulturnim sredinama) muslimana,
prijevod Omer Bajramovi, www.znaci.com
68. Rizvi, Sejjid Muhammed, (2012): Brak i moral u islamu,
www.bastinaobjave.com
69. Sanderson, C. (2005): Zavoenje djeteta : kako zatititi djecu
od seksualnog zlostavljanja : smjernice za roditelje i uitelje,
Zagreb, VBZ
70. Selimovi, Elharun (2000): Osnovi razvojne i pedagoke
psihologije, Konjic, KPD Konjic
71. Selimovi, Elharun (1995): Psihologija islama, Istambul,
Tima
72. Silovsky, J.F., Bonner, B.L. (2003): Children with sexual
behavior problems : common misconceptions vs. Current
findings (NCSBY Fact Sheet), Oklahoma, University of
Oklahoma
73. Skot, Pek M. (2007): Put kojim se ree ide, Beograd, Alnari
74. Sufjan, Ummu (2004) : Problemi iz intimnog ivota
suprunika, Zenica, Jasmin Hadikaduni
75. ehri, Muhammed R. (2012): Mudrosti vjerovjesnika islama,
Sarajevo, Fondacija Mulla Sadra
76. ehri, Muhammed R. (2008): Mjera mudrosti 1 i 2, Sarajevo,
Fondacija Mulla Sadra
77. tulanovi, Muharem (2008): Prva brana no,
www.islambih.org
78. Tuhmaz, Abdulhamid (2003): Hanefijski fikh, Haris Grabus,
Sarajevo,
79. Vangelisti, A. i Perlman, D. (urednici) (2006), The Cambridge
Handbook of Personal Relationships, Cambridge, Cambridge
University Press
80. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998): Djeja
psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap

232

SADRAJ
UVOD 3
MLADOST I LJEPOTA 13
Mladost i ljepota
Seksualni nagon i porivi
Mladost i emocije
AIKOVANJE ZABAVLJANJE 27
ODABIR BRANOG DRUGA I SKLAPANJE BRAKA 69
Prosidba i zaruke
in vjenanja
Svadba
Prva brana no
Kada su i kakvi intimni odnosi zabranjeni
U BRAKU 95
Meusobno razumijevanje
Suosjeanje i panja meu partnerima
Oekivanja i brani ivot
Oblici ponaanja koji mogu dovesti brak u pitanje
Brani parovi i nihove porodice
Savjeti u vezi intimnosti
ODGOJ DJECE 163
ODABRANI HADISI O OVIM TEMAMA 205
PROPISI U VEZI SA NOVOROENETOM 215

NAJESTITIJI PRIMJERI BRANOG IVOTA 221


KORITENA LITERATURA 246

233

234