Professional Documents
Culture Documents
BRANI IVOT
Konjic, 2013.g.
UVOD
Svaki in ljudskog djelovanja, pa tako i pisanje, treba imati
svoju namjeru i cilj koji bi ga opravdao. Ova knjiga nastala je
iz elje da iz bogate literature ponudi korisne naputke o braku,
branom ivotu te da u okviru ove tematike zadovolji i intelektualnu radoznalost itatelja. Prvenstveno je namjenjena kao dar
mladim ljudima i mladim branim parovima, ali se nadam da
e svojom tematikom privui i druge. Dok sam za ovakvim
tekstovima i informacijama tragao kao mladi mislio sam da e
brakom sve to me interesovalo i zanimalo biti jasno samo od
sebe. No, stupanjem u brak, postavi roditelj, ivei brani
ivot sa svim njegovim ljepotama i kunjama shvatao sam da je
potreba za ovakvim informacijama i znanjima samo jo vea.
Koliko god je svaki ovjek zasebno ispaljen hitac prirode,
kako ree na konjiki pjesnik Aziz Nuhi, u isto vrijeme je i u
mnogo emu jednak drugima i moe iz iskustava drugih crpiti
spoznaju u traganju za svojim ivotnim rjeenjima.
Ova knjiga u sebi sadri odabrane tekstove vezane za predbrani ivot muslimana i muslimanke, kao pomo mladiima i
djevojkama koji se tek spremaju za brak, ali i kao obrazovno
tivo branim drugovima u pogledu odgoja i potrebne panje
koju iziskuje ili e iziskivati odgoj njihove djece, ako Bog da.
Knjiga veim djelom obrauje i tematiku intimnog dijela
branog ivota u islamu koji, zahvaljujui prilino bogatom
fondu literature koja je u zadnjih desetak godina napisana na
ovu temu i na naem jeziku, vie nije tabu tema.
Islam se ne bavi samo duhovnim uzdizanjem ljudskih bia,
nego i njihovim materijalnim i fizikim dobrobitima, naravno,
kao uvod i pripremu za postizanje duhovnog uspinjanja. Islam
ima jasne smjernice i pravila koja se tiu i ekonomije, finansija,
politike, socijalne zatite, ekologije, ali i higijene, ishrane,
3
Er-Rum, 21.
En-Nisa', 25.
El-Isra', 32.
En-Nur, 30-31.
El-Furkan, 68 -69 -70.
6
7
8
Bejheki.
Ebu Davud, Tirmizi, Bejheki i Hakim.
www.rijaset.ba
9
MLADOST I LJEPOTA
Kod mladia i djevojaka tokom razdoblja adolescencije, u
skladu s prirodnim tokom, pojavljuju se dvije poeljne i
privlane osobine: jedna je buenje seksualnog poriva, a druga
procvat mladalake ljepote i svjeine. Unato tome to je i sam
seksualni poriv sasvim dovoljan kao izrazito aktivan inilac u
privlaenju osoba suprotnog spola i ouvanju prirodnog
obnavljanja ljudske vrste, Bog je ipak ovaj vatreni poriv i strast
ukrasio ljepotom djevojaka i mladia, te na taj nain stalnu
elju jednih za drugim uinio jo vatrenijom i strastvenijom.
Ljepota doba adolescencije nije svojstvena samo ljudskoj vrsti.
Uzvieni Bog je u svom sistemu stvaranja mnoge ivotinjske
vrste obdario ovim odlikama i njihove poudne porive ukrasio
ljepotom njihova tijela te na taj nain jo snanije podrao
njihovu seksualnu privlanost, kao garant opstanka njihove
vrste. Sklonost ovjeka prema ljepoti jedna je od njegovih
prirodnih nagona. Osjeaj uitka i zadovoljstva pri posmatranju
lijepih prizora duboko je ukorijenjen u samoj ljudskoj naravi.
Prema tome, sve drutvene klase, pa ak i primitivni i divlji
narodi i plemena, posjeduju ovaj prirodni osjeaj.
Islam posjeduje cjelovite i sveobuhvatne upute za uspjeh i
sreu ovjeanstva, te tako posveuje iznimnu panju ljepoti.
On uporedo s razvojem svih iskonskih osjeaja i naklonosti
ovjeka podupire i podstie i razvoj osjeaja za ljepotu. Islam
svoje sljedbenike potie na koritenje prirodnih i vjetakih
ljepota. Podstiui ljubav prema ljepoti, islam zadovoljava
prirodnu potrebu i elju ovjeka i, izmeu ostalog, budei
osjeaj za lijepim i ljepotom - to je samo po sebi oevidan
pokazatelj savrenstva osjeaja i visokog stepena razvoja
suptilnog sentimenta ovjeka - upuuje ljude na ispravne i
sigurne puteve.
10
El-Hidr, 16.
11
14
15
20
22
AIKOVANJE ZABAVLJANJE
A od Njegovih znakova je i ovaj da je on stvorio za vas
partnere od vae vrste, da se smirite uz njih, i stavio je ljubav i
milost izmeu vas. U tome su zaista znakovi za ljude koji
razmiljaju.11
Jedna od prirodnih potreba ovjeka u godinama mladosti i
punoljetstva i tokom cijelog ivota, je interakcija sa suprotnim
spolom. Uzrok toga su drutvene potrebe. Ve smo napomenuli
da nijedan zdrav i normalan ovjek ne moe ivjeti izoliran od
drutva. Relacija sa suprotnim spolom osim to sa sobom nosi
koristi nosi i mogunost opasnosti i tete. Tako, relacija izmeu
djevojke i mladia, podrazumjeva zdravu drutvenu relaciju,
utemeljenu na zrelosti, u kojoj je iskljuena seksualnost,. To
podrazumijeva kontrolu nad svojim ponaanjem i dominaciju
zatienosti. To je relacija izmeu dvije razumne i punoljetne
osobe koje u svom drutvenom ivotu jednostavno moraju
imati kontakte, ali zdrave i moralne prirode, uz uvaavanje
vjerskih i moralnih principa. ovjek za zdrav i sretan ivot ima
potrebu za pozitivnim i konstruktivnim suivotom sa svakom
individuom, bez obzira na spol. Zdrava drutvena relacija meu
ljudima, pa najzad i meu djevojkama i mladiima ili uenicama i uenicima, studentkinjama i studentima biva povodom
kulturnog rasta i napretka te pozitivno djeluje na jaanje
temelja vjere i intelekta kod mladih osoba, a kao takva ona
pozitivno djeluje i utie na rast svih aspekata drutva.Meutim,
ukoliko ove relacije istupe iz kolosjeka preporuenog i pretvore
se u nepoeljno sve to je spomenuto u pozitivnom aspektu bit
e izloeno destrukciji.
ta rei o relaciji izmeu djevojke i mladia gdje se uesnici
nazivaju momak i cura? ta kazati o aikovanju, tj.
zabavljanju?
11
Rum, 21.
23
24
25
Islam, naravno, poziva na kontroliranje ove ljubavi i ovladavanje njom, i to njenim ispunjavanjem u propisanim okvirima, a
to je brak. Pored ovih ljubavi tu je, kako sam ve naveo
roditeljska ljubav, ljubav prema Poslaniku, a.s., ljubav prema
Allahu d.., o njima emo detaljnije u nastavku knjige.
Zaljubljenost
Od svih zabluda u vezi s ljubavlju, najjae je vjerovanje da je
zaljubljenost ljubav. Kada se neko zaljubi, iskreno e
osjeati: ja ga (je) volim. Meutim ovdje postoje problemi:
Pogled
U asnom Kur'anu daje nam se do znanja da bismo trebali
kontrolirati svoj pogled i kada se doe u situaciju da je on
nepoeljan potrebno ga je oboriti. Reci vjernicima neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to
im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to oni rade.12
U hadisima se objanjava razlog te kontstruktivne instrukcije:
Prvi pogled je za tebe jer je sredstvo spoznaje; dok je drugi
pogled na tvoju tetu.
Oni koji gledaju u tue ene nee biti sigurni od toga da drugi
gledaju njihove ene.
Koliko puta kratki pogledi i brzi uici koji za sobom donose
duga kajanja.
Odjea
Odjea je svojevrsni tit koji uva zdravu drutvenu atmosferu,
da ne bude izazivanja, samopokazivanja, koketiranja. Naravno,
odjea nije neto to se naglaava samo kod ene, ve i
mukarci trebaju voditi rauna o svojoj odjei. Pitanje odjevanja je u naem dananjem vremenu od izuzetne vanosti i
neophodno je da se na svim poljima ulae napor kako bi se na
bolje promijenio trenutni trend (ne)oblaenja koji je prisutan.
Misli i srce
S obzirom da je strast veoma jak nagon, potrebno je voditi
brigu o tome da nam, kada se stupa u kontakt s osobama
suprotnog spola, misli budu iste, nakane budu dostojanstvene i
profesionalne. Naravno, gornji element, tj. odjea ima veoma
uinkovitu ulogu u ovome, jer kada se sakriju take koje
iritiraju strasti, mnogo je lake kontrolirati sebe.
12
En-Nur, 30.
29
Razgovor
Obian razgovor, u kojem nema umiljatog glasa, u kojem nema
namjere da se u istom uiva, nema nikakvog problema.
Djevojkama nije dozvoljeno da svoj glas reguliu na nain da
bude izazovan. U Kur'anu Uzvieni ak Poslanikovim enama
zabranjuje da govore umiljatim glasom drugim ljudima, iz
bojazni da nemoralni i bolesni umovi ne bi pomiljali na loe
stvari.
Ponaanje
Prva korist kod obazrivosti prilikom ponaanja je ouvanje
porodine i drutvene atmosfere, rast vrijednosti ene/djevojke,
procvat talenata i potencijala kod mladih, a najvaniji
pokazatelj toga je psihika higijena koja je najbolji teren za
razvoj drutva u svim aspektima. Kada je Musa, a.s., kako
svjedoi Kur'an, zatekao dvije djevojke kraj izvora kako stoje
po strani a ne privode ivotinje da ih napoje upita ih za razlog.
One rekoe da im je otac star i onemoao, pa sad ekaju da
zavre obani kako bi neometano prile i napojile stoku. Musa
tada stupi u akciju, odvede stoku, napoji je i vrati se. Nakon
toga je legao u hlad i zatraio od Boga pomo jer mu je
potrebna. Iznenada posve stidljivo prie mu jedna od te dvije
djevojke i ree kako ga njen otac zove da ga nagradi za
uinjeno djelo. On odlazi hazreti uajbu, a.s., i objanjava mu
ta se sve dogodilo. On mu ree, nema vie mjesta za strah ti si
se spasio od nasilnika. Jedna od dvije keri ree, uzmi ga da
radi za tebe, jer za takvo to je najbolji neko ko je jak i
povjerljiv. Nekoliko pouka uzimamo iz ovog kazivanja:
1.
2.
4.
5.
13
http://znanost.geek.hr/clanak/muskarci-i-zene-ipak-ne-mogu-biti-samoprijatelji/#ixzz2EruUODCl.
35
36
http://www.klix.ba/lifestyle/vezeiseks/tinejdzeri-koji-su-zrtve-nasilja-uvezama-cesto-bivaju-zrtve-i-kasnije/121212006.
44
56
60
Er-Ra'd, 38.
En-Nur, 32.
18
Muttefekun alejhi.
17
61
Ibn Hibban.
62
20
21
Ibn Made.
En-Nesai i drugi.
63
22
23
En-Nur, 32.
Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ibn Made i El-Hakim.
67
72
Brane smetnje
Trajne smetnje za sklapanje braka su:
Srodstvo po krvi
Srodstvo po tazbinstvu
Srodstvo po mlijeku
ene koje su zabranjene po krvnom srodstvu
Po krvnom srodstvu u islamu su zabranjene etiri kategorije
ena:
1. Silazna rodbinska linija, ma koliko se ona sputala. To znai
da su zabranjene: kerke, kerkine kerke, sinovljeve kerke,
kerke sinovljevih kerki, itd.
2. Uzlazna rodbinska linija, ma koliko se ona dizala. Tj.
zabranjene su: majke, oeva i majina majka, oeva i majina
nena, itd.
3. Bona linija roditelja i njihova silazna linija, ma koliko se
ona sputala. Po ovom pravilu zabranjene su sestre, svejedno
bili one roene ili po ocu i majci, bratine i sestrine, kerke
bratia, itd.
4. Bona linija djedova i nena prvo koljeno. Po ovom pravilu
zabranjene su: tetke, tj. oeve i majine sestre, oeve i majine
tetke, itd.
Dokaz da su muslimanu spomenute kategorije ena zabranjene
je sljedei ajet:
Zabranjuju vam se: matere vae, i kerke vae, i sestre
vae i sestre oeva vaih, i sestre matera vaih, i bratine
vae, i sestrine vae24.
24
En-Nisa, 32.
73
En-Nisa, 22.
74
Zabrana po mlijeku
Svakoj eni koja u prsima ima mlijeka stroga dunost je
zadojiti tue novoroene u sluaju kada mu ivot bude
ugroen. eni koja to uradi, dunost je da to dojenje verifikuje,
a pokueno joj je zadojiti tue dijete bez saglasnosti mua.
Apsolutna veina islamskih uenjaka smatra zabranjenim po
mlijeku sve to je zabranjeno po krvi. Aia prenosi da je
Poslanik, a.s., rekao: "Zabranjeno je po mlijeku ono to je
zabranjeno po krvi."26
Prosidba i zaruke
Nije dozvoljeno prositi enu koju je isprosio drugi musliman
sve dok mu ovaj prvi ne dozvoli, ili da se ena predomisli i
odbije prvog, nakon to je pristala da se uda za njega. Rekao je
Poslanik, a.s.,: "Muslimanu nije dozvoljeno da prosi na
prosidbu svoga brata sve dok ovaj ne odustane ili mu ne da
dozvolu."27 i rekao je: Ako neko od vas bude prosio enu, neka
kod nje pogleda ono to bi moglo biti uzrokom njegove enidbe
s njom."28
Upuivanje Poslanika, a.s., pri odabiru supruge na vjernicu je
obaveza ovjeka da se opredijeli i zadovolji ivotom s njom,
jer trajnost braka je neodriva s grijeenjem i prokletstvom,
osim ako ih Allah, d.., sauva od toga. Sunet je da se sklope
zaruke prije vjenanja.
in vjenanja
Trenutno vaeim pravnim normama od mladenca se trai da
vjenanje u opini najave mjesec dana ranije. Stav Islamske
zajednice, sukladno vaeim zakonskim normama u Bosni i
26
Buhari.
Buhari.
28
Ahmed i Ebu Davud.
27
75
pozitivan odgovor i od mladoenje obraa se prisutnim svjedocima pitanjem: da li ste uli izjavu mladenaca?
Svi odgovori su zapisniki konstatovani. Nakon to je ovlateni
imam utvrdio i upisao u zapisnik, upuuje mladencima
potrebne vjerske upute i ivotne savjete vezane za islamski
brak, kojih bi se trebali pridravati i po njima ivot uskladiti u
interesu njihove brane i porodine sree.
Nakon svega navedenog, imam ili neko od prisutnih prouit e
prigodan odlomak (aere) iz Kur'ana, a nakon toga i prigodnu
dovu. Nakon dove imam i prisutni estitaju branom paru.
Naina estitanja je mnogo a islamska literatura prenosi dovu
Poslanika islama kojom je estitao mladencima: Barekellahu
leke ve bareke alejke ve deme'a bejnekuma fil hajr!
Blagoslovio te Allah i neka je na tebe Allahov blagoslov. Neka
vas sastavi u svakom dobru!
Svadba
Nakon vjenanja slijede pripreme za svadbu. Svako prema
njegovim mogunostima, pazei da ne doe do rasipnitva i
prekomjernog troenja to nam je zabranio Uzvieni, kako stoji
u prevedenom znaenju ajeta: Ali ne rasipaj mnogo. Jer su
rasipnici braa ejtanova, a ejtan je Gospodaru svome
nezahvalan.29 Poziv na svadbu se vri svim moguim
dozvoljenim komunikacijskim sredstvima. Ukoliko bi se tom
prilikom koristile pozivnice nema nikakve zapreke jer je to
jedan od naina pozivanja na svadbu. Svadbeno okupljanje i
gozba je praksa koju je oporuio i lino praktikovao Poslanik,
s.a.v.a. Prenosi se hadis: Napravi svadbenu gozbu, makar i s
jednom ovcom. Naravno, ne treba pretjerivati sa ovim kao to,
naalost ine mnogi muslimani u dananjem vremenu niti u
29
El-Isra', 26-27.
77
Junus, 67.
79
82
83
"Al-Bakare, 222.
84
85
86
U BRAKU
35
Er-Rum, 21.
87
36
37
89
El-Mulk, 23.
El-Isra, 36.
40
Buhari i Muslim.
39
90
Muslim.
91
En-Nisa, 34.
Bekare, 228.
93
Er-Rum, 21.
94
45
En-Nisa,19.
En-Nisa,19.
47
En-Nisa,19.
46
96
Dalje, mukarac je superiorniji na terenu filozofskih i racionalnijih, suhoparnih znanja, dok je ena superiornija u knjievnosti, slikarstvu i ostalim umijeima izraslim na tankoutnosti.
Ne moramo se zadravati na filozofiji i knjievnosti, osvrnimo
se na iznajmljivanje stana. Pou mu i ena ili brat i sestra da
iznajme stan.
Mu za prvi stan koji vidi kae da nije lo, dok ena kae:
nemoj, molim te, prozor je okrenut na stranu gdje sunca nikada
nema, mu misli da je to nebitno, ali sa aspekta enine potrebe
za estetikom, to je bitno.
Kada je u pitanju usklaivanje boja, mukarci nisi ba vini
tom umijeu, dok su ene strunjaci za to.
ena je bie stvoreno unutar Kreacije, bie osjeajnije od
mukarca. Upravo zato, ukoliko mukarac kae: Ma pusti, nije
vano hoe li zavjesa biti plava ili uta, hoe li knjiga stajati
ovdje ili ondje takav pristup predstavlja prelazak preko
granice, prelazak sa mukih na enske tranice. A kada
preemo svoju granicu, onda smo napravili prekraj u prirodnom zakonu. Na taj nain oduzeli smo i uskratili nekome pravo
za koje se Kreacija zalae.
Kada ena osjeti da je njeno pravo oduzeto ili uskraeno usljed
injenice da je mukarac jai, ona tu ne moe drugaije, ne
moe uzvratiti istom mjerom, jer mukarac ima vee miie i tu
nema prie. Meutim, postavlja se pitanje hoe li ona prei
preko injenice da je uskraeno njeno pravo i hoe li ga se
odrei. Sigurno je da nee!
Zato?
Zato to svaki ovjek u svojoj biti voli samoga sebe i svoja
prava, i jednostavno mrzi, ne podnosi nita od onoga to mu
dolazi kao prijetnja i mogunost trpljenja tete. S jedne strane,
ona eli vratiti svoja prava, a s druge, nema snage da to
neposredno ostvari pa u takvom poloaju potee za laima i
101
Er-Ra'd, 11.
112
se
e
da
ga
El-Hudurat, 11.
115
50
Muslim.
116
119
Bekare, 221.
El-Buhari i Muslim.
122
53
124
125
126
-Daj mu do znanja.
On ga stie te mu ree:
-Zaista te ja volim u ime Allaha.
-Zavolio te Onaj zbog kojeg si me zavolio, ree on. 58
Plemeniti Poslanik je poduavajui cijelo ovjeanstvo
emocionalnosti rekao: Kada ovjek zavoli svog brata neka ga
obavijesti da ga voli.59
Ako je ovakav hajr u ovom pitanju kakav je tek hajr rei
supruniku da ga volimo. U poglavlju koje uskoro slijedi u
ovoj knjizi vidjeemo jo hadisa koji govore o vrijednosti
iskazivanja ljubavi. Mogue je da je ta sve vea utljivost
mukaraca djelomino posljedica i injenice da su mukarci
moda i pomalo slijepo optimistini u vezi sa stanjem braka,
dok njihove supruge pomno prate sve znakove problematinih
stanja. U jednome istraivanju brakova, mukarci su u odnosu
na svoje brane druice iskazali ruiastiji pogled praktiki na
sve elemente veze - od voenja ljubavi, financija, veza s
partnerovim roditeljima, do toga koliko jedni druge sluaju i
koliko su vane mane koje iskazuju.60
Supruge jasnije i glasnije izraavaju pritube, naroito kada je
rije o nesretnim parovima. Udruite li takvo muko gledanje
na brak kroz ruiaste naoale s nesklonou emocionalnim
suprotstavljanjima, postat e vam jasno zbog ega se supruge
toliko esto tue kako im supruzi pokuavaju izmigoljiti iz
razgovora o uznemirujuim aspektima njihova odnosa. Sporost
mukaraca u pokretanju razgovora o problemima u vezi
nesumnjivo je pojaana njihovim razmjernim nedostatkom
umijea kada je rije o itanju emotivnih izraza lica.
58
Rijadu-s-Salihin, 390.
Rijadu-s-Salihin, 388.
60
Robert J. Stemberg: Triangulating Love u knjizi Roberta S. i Mihaela
B.: The Psychology of Love (New Haven, Yale Universitv Press, 1988.)
59
127
61
128
I kao to je za mukarce vjerovatnije da e pribjegavati zatvaranju, tako je za ene vjerovatnije da e kritizirati mueve. Ova
asimetrija posljedica je toga to se ene dre svoje uloge
upravljaa emocijama. Kada one pokuavaju potaknuti rjeavanje neslaganja i problema, njihovi e muevi biti manje skloni
sudjelovanju u neemu za to su sigurni da e se pretvoriti u
estoku raspravu.
Kada primijeti kako joj se partner povlai, supruga pojaava
glasnou i intenzitet svoje pritube i poinje ga kritizirati. Kada
se on zbog toga pone braniti ili se posve iskljui i povue, ona
e osjeati frustriranost i bijes i stoga e pridodati prijezir kako
bi naglasila jainu svoje frustracije.
Kada suprug uvidi da je objekt partneriine kritike i prijezira,
poinju ga obuzimati misli nedune rtve ili pravednikog
ogorenja koji sve lake i lake izazivaju preplavljivanje. Ne bi
li se zatitio od poplave, on zauzima sve izraeniji obrambeni
stav ili se jednostavno posve zaklanja iza neprobojnog zida. Ali
kada se mukarac tako zatvori, ne zaboravite, do preplavljivanja dolazi kod njegove supruge, koja se osjea krajnje
nemonom. A kada takav ciklus branih sukoba eskalira, vie
se nego lako moe posve oteti nadzoru.
Openito govorei, mukarcima i enama potrebno je razliito
fino emocionalno podeavanje. Za mukarce savjet glasi: ne
izbjegavati sukob, nego uvidjeti da, kada iznosi neku pritubu
ili neslaganje, supruga to moda ini iz ljubavi, pokuavajui
njihov odnos odrati zdravim i na ispravnome putu (premda
isto tako mogu postojati i drugi motivi za njezine neprijateljske
stavove).
Kada nezadovoljstva tiho kipte ispod povrine, njihov se
intenzitet pojaava sve dok ne doe do eksplozije; kada se
takvi problemi iznesu i izglade, pritisak se smanjuje. Ali
muevi moraju uvidjeti da ljutnja ili nezadovoljstvo nisu isto
130
izglaivanje sporova. Ve nekoliko emocionalnih sposobnosti uglavnom sposobnost smirivanja, suosjeanje i pozorno sluanje mogu poveati vjerojatnost da e par uinkovito rijeiti
neslaganja. To omoguuje zdrava neslaganja, korisne svae,
koje braku doputaju da dalje cvjeta, te nadvladavaju
negativnosti, koje, ako im se dopusti da se razvijaju, mogu
razoriti brak. Dakako, nijedna od ovih emocionalnih navika ne
mijenja se preko noi; u najmanju ruku, za to je potrebno
ustrajnosti i budnosti. Parovi e moi ostvariti kljune
promjene proporcionalno vlastitoj motiviranosti za pokuaje.
Velik broj ili ak veina emocionalnih reakcija koje se tako
lako aktiviraju u braku formiraju se jo od djetinjstva. Prvi smo
ih put nauili u svojim najprisnijim vezama ili su nam ih
formirali roditelji, a potom su u brak unijete posve oblikovane.
Stoga smo unaprijed pripremljeni za odreene emocionalne
navike - pretjerano reagiranje na uoena poniavanja, recimo,
ili zatvaranje na prvi znak konfrontacije - iako smo se moda
zarekli da se neemo ponaati poput svojih roditelja.
On: Vie!
Ona: Dakako da viem - nisi uo ni rijei od onoga to sam ti
rekla. Jednostavno me ne slua!
Sluanje je vjetina koja odrava vezu. ak i u najeim
trenucima sukoba, kada su obje strane pod utjecajem
emocionalnog pua, jedan ili drugi, a katkada i oba partnera,
mogu uspjeti sluati unato bijesu, te uti i reagirati na
partnerov pomirbeni in. Meutim, parovi koji se kreu u
smjeru razvoda, postaju toliko obuzeti bijesom i fiksacijama o
konkretnim stranama problema da ne uspijevaju sluati - a
kamoli uzvratiti - bilo kakve mirovne ponude koje bi se
implicitno mogle pojaviti u partnerovim rijeima. Obrambeni
stav kod partnera koji slua preuzima oblik ignoriranja ili
trenutanog osporavanja partnerove pritube, pri emu on
reagira kao da je rije o napadu, a ne pokuaju promjene
132
Rijadu-s-Salihin, 236.
133
PORUKA
Promjeni svoje ponaanje!
Zavist
Zabrinutost
Ja sam odgovoran!
Dosada
Mene zanimaju druge stvari!
Ravnodunost Meni je to nevano!
Stid
Krivica
Ljubav
Ljubomora
134
OEKIVANA
REAKCIJA
Krivica i isprika
Zatita
Zadovoljstvo
Poniznost
Strah i nestajanje
Potvrda subjektove
vrijednosti
Pomo i podjela
odgovornosti
Promjena aktivnosti
Prekid odnosa
Potvrda subjektove
vrijednosti
Oprotaj
Uzvraanje ljubavi
Potvrda ljubavi
137
K ljepoj intimnosti
Razgovor najbolja tehnika
Svi kau da je komunikacija klju uspjenog branog ivota.
Razgovor se ne svodi samo na komunikaciju u opim ivotnim
stvarima nego i u intimnosti. Ali, malo je onih kojima se ne
zavee jezik kada treba krenuti sa priom. No, kad se jednom
krene, onda ona postaje prirodan dio sveukupnog intimnog
ivota. Umijee je izbjei nekoliko taaka oko kojih se dvoje
uvijek sukobe, a samo zato to su pogreno postavljene.
Predlaemo vam da prouite neke od ovih savjeta kako biste
razbili blokadu u komunikaciji.
Prestanite da locirate problem. To znai da jednom shvatite (i
samim tim to vie ne radite) da nije lijepo uprijeti prstom i rei
problem je u tebi, ti si kriv(a). Ispada da vi od samoga
poetka znate ko je kriv i odgovoran i koga treba kriviti. Kako
onda oekujete da nastavite da priate o tome sa svojim
partnerom ako je samo on okrivljen? Ovim samo gubite
potrebnu energiju i time izluujete vaeg partnera i ujedno ga
udaljavate od sebe. Imate problem? Oboje ste jednako krivi.
Priznajte svoj dio krivice i krenite odatle.
Dozvolite slobodu u ponaanju. Veliki dio seksualnih problema
ini zabrinutost. esto se ljudi osjeaju slabo i nesigurno zbog
svog izgleda i svojih mogunosti. Veliki broj brine da neto
nije u redu sa njihovim seksualnim iskazivanjem ili
djelovanjem. Usljed toga, normalne pojave mogu postati prava
katastrofa.
Recimo da mukarac jedno veer ne ispuni oekivano. Ona
e misliti da mu vie nije privlana (ugojila se koji kilogram).
On pokuava da je uvjeri da je divna kao to je oduvijek i bila.
U tome ne uspijeva, a ona se potom rasplae.
138
znaaj poljupca. Nekad moe imati veu snagu nego bilo koja
druga seksualna aktivnost. Kao i svaka druga stvar u ivotu i
poljubac se mora nauiti. Ali ono najvanije to treba nauiti
nije sama tehnika, ve prije svega kako va partner voli da
je/ga ljubite.
Magina mo zagrljaja
Ponekad je ulna komunikacija vanija i snanija od verbalnih
poruka. Iako su svjesni da zagrljaj emituje razliita osjeanja
- od zagrljaja izmeu ljudi koje povezuje njenost, toplina i
privrenost do ljubavnog zagrljaja punog tjelesne elje ljudima je ponekad teko da zagrle drage osobe. Mogue je da
je u pitanju temperament ili uvjerenje da je grljenje infantilno,
da je taj gest rezervisan samo za najintimnije osobe - porodicu,
djecu... Njean zagrljaj kojim iskazujemo ljubav ili dijelimo
radost predstavlja blagodat za organizam. Kada se dvoje ljudi
zagrle, njihovo disanje se sinhronizuje, raste nivo kiseonika u
tkivu, miii se oputaju; dolazi do usklaenosti modanih
talasa. Ako je zagrljaj uz to pun erotskog naboja, stvara se i
prijatna napetost. Zagrljaji, milovanje i dodirivanje su jaka
oruja za odravanje dobre veze, ali i za ozdravljenje odnosa.
Parovi kod kojih su uslijed dugogodinje veze ili rutine
zagrljaji postali rijetkost - mogu imati problema u seksualnom
ivotu. Postoje parovi kojima je zagrljaj samo znak da ele
seksualni odnos, nita drugo do simbol te elje. Ako se ne
grlite esto ili to inite u urbi, oduzimate tjelesnu dimenziju
bliskosti s partnerom. Jedna od estih terapija koju seksolozi
preporuuju parovima ija je veza u krizi jeste terapija
zagrljajem. Osjeate li da va odnos zahtjeva ozdravljenje,
lijeite se pogledima, milovanjem, razmjenom njenosti i
zagrljaja. Postupno razmjenjujte erotine gestove i njenosti da
biste povratili meusobno razumijevanje.
142
Vanost predigre
Od hazreti Alija se takoer navodi: Kada odluite da imate
intimni odnos sa svojom suprugom, ne urite, jer ena ima
potrebe koje treba ispuniti. 63
Seks bez predigre izjednaava se sa okrutnou- Poslanik, a.s.,
je rekao:Trojica ljudi su okrutni.....trei je onaj koji ima
odnos sa svojom suprugom bez predigre.
Jo jedan hadis izjednaava seks bez predigre sa ivotinjskim
ponaanjem: Kada bilo ko od vas ima intimni odnos sa
svojom suprugom, neka im ne ide kao (to to ine) ptice;
umjesto toga, treba biti spor i odlagati.
Poslanik, a.s., je rekao: Niko od vas ne bi smio imati intimni
odnos sa svojom suprugom kao (to to ine) ivotinje; umjesto
toga, treba da bude posrednik izmeu njih. Kada su ga upitali
o tom posredniku, rekao je To znai ljubljenje i prianje.
Poslanik, a.s., je rekao: ...svaka igra vjernika je bezvrijedna,
osim u tri sluaja: jahanje konja, gaanje lukom i strijelom i
meusobnu predigru sa njegovom suprugom - to troje je hakk.
to se tie uloge ene u predigri, hvali se ena koja se oslobodi
stida kada je sa svojim muem: Najbolja ena meu vama je
ona koja odlae orue stida kada skida odjeu za svoga mua,
a naoruava se stidom kada ponovo oblai svoju odjeu.
Ovo govori da mu i ena treba da se osjeaju potpuno
slobodno kada doe do meusobne stimulacije koja je poznata
kao predigra. Po islamskom uenju, nije nikakav grijeh da ena
bude aktivna i prijemiva za vrijeme intimnog odnosa. To se
dijametralno razlikuje od seksualnog morala hrianskog
zapadnog svijeta u periodu prije seksualne revolucije. to se
tie metoda meusobne stimulacije u predigri, erijat
dozvoljava i muu i eni da vide, poljube, dotaknu, miriu ili
63
143
Al-Muminun, 5-6.
El-Bakare, 223.
144
http://www.vijesti.at/tekst/bih/life&style/nerealna-ocekivanja-odpartnera-pornografija-steti-vezama/1517755
145
Prema funkcionalnim karakteristikama spolnih organa mukarac treba da je prodoran, onaj koji daje, osvaja, vodi, diktira
tempo, intenzitet, predlae promjene, odreuje tjelesne
poloaje i seksualne tehnike, dok eni ostaje da prima, bude
osvojena, voena, prihvaena, diktirana, zatiena, preputena
njemu i njegovoj aktivnosti.
On moe traiti, a ona samo oekivati uitak, on smije
zahtijevati, a ona samo prieljkivati, on mijenjati, a ona samo
prihvaati promjene dosadanjih naina seksualnih aktivnosti.
Takav nain seksualnog ponaanja s dominantnim i aktivnim
mukim partnerom uz sporednog i pasivnog enskog partnera
osiromauje ljudsku seksualnost, ini je statikom, nekreativnom, a ako neko pri tom ustvrdi da je takav odnos i islamski
onda se suoavamo sa pripisivanjem islamu neega to nije od
njega. Niti su brani partneri samo bioloki organizmi a niti je
njihova seksualnost samo njihova bioloka funkcija. Oni su
takoer linosti, a njihova spolnost dio njihova intimnog
susreta. Da bi brana spolnost trajala, da bi ostala za oba
partnera zadovoljavajua na due vrijeme (do smrti), on mora
imati i tu ljudsku, personalnu dimenziju stvarnog dijaloga
njihovih kompletnih linosti. Samo takva spolnost zadovoljava
komplicirane zahtjeve kvalitetne monogamije. Braku je potrebna spolnost, ali ne bilo kakva!
San nakon odnosa
Najvei broj ena ne moe da shvati niti razumije da poslije
seksualnog odnosa njihov dragi zaspi. Okrene se na drugu
stranu i zahre. Intimni odnos je mukarcima kao odlina
uspavanka, a enama sasvim suprotno. One se razbude, oni pak
umore, i tu nastaju problemi i nerazumijevanja, svae i
nevjerica. Bitno je znati da niste u pitanju vi i vaa linost, ve
va organizam. Ako to shvatite na vrijeme, smanjit ete
napetost i neete tjerati partnera da ostane budan po svaku
147
148
Spector&Carey, 1990.
149
150
ODGOJ DJECE
Porodica je najmanji skup ljudi u kojem se odnosi meu njenim
lanovima na prvom stupnju obrazuju na temelju emotivnih i
krvnih veza. Svaki lan porodice ima ulogu, a te uloge dovode
do relacija koje stvaraju posebne obaveze i prava. Uloga
suprunika, oca, majke, sina, kerke, brata i sestre, sve su to
porodine uloge. One grade pravni odnos meu lanovima
porodice. Raspoznavanje moralnih propisa porodice i njihovo
prakticiranje, odrava porodinu ljubav zdravom i plodonosnom, a pod okriljem produktivnosti mladice ljubavi, uvruje
se porodini sistem, bez potrebe za potporom sudskog aparata.
Kako bismo razaznali moralnu vrijednost porodinih odnosa
potrebno je da obratimo panju na dvije injenice:
prvo, kao i svako drugo moralno procjenjivanje vrijednosti i
ovdje je potrebno da za osnovno mjerilo vrjednovanja
svojevoljnog ponaanja postavimo ovjekov svrsishodni cilj,
drugo, potrebno je raspoznati specifine ciljeve porodice i
njene funkcije.
Stie se dojam da porodica ima sljedee funkcije:
- uva drutvenu moralnu sigurnost;
- obezbjeuje mir ene i mukarca (ova dva cilja bivaju
postignuta putem sklapanja braka, u ulozi porodinog
kamena temeljca.);
- produenje vrste;
- obezbjeenje hrane, higijene, odjee, smjetaja i
tjelesnog odgoja za potomke;
- drutvena i pravna potpora djeci;
- psihiki i duhovni odgoj djece;
- prenoenje drutvene kulture na djecu i priprema za
njihovu socijalizaciju.
151
152
154
155
Glava porodice
Predvodnitvo porodice pripada muu i ocu, to jest pripada
onome ko obino ima ove dvije uloge u porodici. Biti glava
porodice podrazumjeva velika prava i obaveze za oca.
Materijalna odgovornost je na njegovim pleima, on mora
izdravati enu i djecu i obezbjediti im ivotna sredstva i
komfor. Ova dunost moe biti izvrena na razliite naine.
Meutim, uvaavanje odreenih stvari podie nivo njene
moralne vrijednosti.
Glava porodice moe lanovima porodica davati za ivot manje
od granice svojih mogunosti te im na taj nain oteati ivot
kao to im moe davati obilno i uinit im ivot ugodnim.
Odreivanje granice umjerenog izdravanja tako da ena i
djeca nemaju tegoban ivot s jedne strane, a i da komfor ne
uzrokuje nemar kod njih, zavisi od drutvenog i porodinog
ekonomskog nivoa. Razliita je granica srednje poeljne
vrijednosti i umjerenosti od drutva do drutva i od porodice do
porodice. U svakom sluaju taj nivo poznaju lanovi drutva i
porodice i ispravnost ili neispravnost svojih oekivanja
odreuju u skladu sa tim nivoom.
Kada postane jasna granica umjerenog ivotnog nivoa i
uzimanjem u obzir u kojoj su mjeri mogunosti glave porodice,
potrebno je ne biti uskogrud i strog kada je rije o
obezbjeenju ivotnih mogunosti. U predaji stoji: Allah je
zadovoljniji sa onim od vas koji vie daje svojoj porodici.
Glava porodice je obavezna omoguiti blagostanje svojoj
porodici.
Ova predaja usmjerava panju na nivo mogunosti glave
porodice. U sljedeoj predaji asni Poslanik, potvruje ovu
injenicu: Zaista vjernik slijedi Boije adabe, kada mu Allah
da obilno i on ini tako, kada mu uskrati on uskrauje.75
75
Ibid.
156
Ibid.
Ibid. str. 250.
157
postaje erijatski obaveznik, mjera njegovog poimanja vrijednosti je u granicama kada se moe smatrati odgovornim.
Moralne obaveze djeci objanjavaju zarad dva cilja: prvi,
upoznavanje roditelja sa odgovarajuim bihevioralnim obrascem djece, kako bi moralni odgoj svojeg djeteta uskladili s tim,
a drugi cilj je upoznavanje odrasle djece sa svojim moralnim
dunostima prema roditeljima. Na ovaj nain, roditelji usljed
toga to su i oni djeca svojih roditelja i sami su sagovornici
moralnih obaveza.
Moralne obaveze djece
Dijete na prirodan nain osjea iskrenu ljubav svojih roditelja,
istu od oekivanja, i odgovarajui na zahtjev svoje prirode
gradi emotivni odnos sa ocem i majkom. Kada stigne u godine
moralnog razluivanja, ono u sebi osjea zahvalnost prema
roditeljima. Djetetovim rastom i istovremeno sa nastajanjem
moralnog poimanja, razvija se i mo poimanja drugih stvari.
Pod okriljem ovog intelektualnog razvoja i usljed poveanja
sposobnosti, dijete se postepeno distancira od svojih roditelja
kreui se prema neovisnom ivotu. Osjeaj sposobnosti i
veeg poimanja i sklonosti prema neovisnosti, usmjeravaju
dijete od slijeenja roditelja u pravcu ispoljavanja i izraavanja
neovisnih stavova. Razliitost stavova, ukusa i djelovanja u
krugu porodice je povod kolizije izmeu lanova porodice. Ovi
sukobi se razlikuju od sukoba sa djetetom u doba djetinjstva. U
periodu djetinjstva djeije ponaanje nema nikakvih moralnih
vrijednosti ni pozitivnih ni negativnih, meutim djela djeteta u
godinama odraslosti imaju moralnu vrijednost. Vanost prepoznavanja moralnih obaveza djeteta, tie se punoljetnosti i
odraslosti. Obavjetenost o moralnim obavezama pomae
maloljetnicima da istovremeno, kada se zalau za intelektualnu
i praktinu neovisnost od porodice, uvaavaju moralne granice.
Dijete se mora pokoravati svome ocu u svemu osim u
grijeenju Bogu.
159
Rodbinske veze
Nakon lanova porodice, stie red na roake. Relacije rodbine
koja je u krvnom srodstvu, predstavljaju produetak porodinih
veza brae i sestara. Odravanje veze i potovanje prema tetki,
dajdi i majinim roacima, s kojima je majka jednog dana
ivjela u istoj kui, i s kojima ima emocionalnu vezanost i jo
uvijek tei produavanju veze sa njima, predstavlja potovanje
prema majinoj tenji i eljama. U vezi tetke i amide vrijedi
isto pravilo, njihovo potovanje i uvanje te nastavak
emocionalne veze sa njima, ustvari predstavlja potovanje
oeve tenje. U rodbinskim vezama takoer je ljubav meu
stranama jaka, ali ne u mjeri ljubavi koja postoji izmeu
roditelja i djece. uvanje emocionalne povezanosti ispunjene
ljubavlju izmeu rodbine, predstavlja uvanje milosti u irem
opsegu. Rodbina je ustvari odgovarajui duhovni i emocionalni
teren za injenje dobra drugim ljudima.
Povezanost sa rodbinom je povod da se neki aspekti koji se tiu
rodbine prihvate kao svoji lini aspekti, te da dobroinstvo
njima prihvatimo kao dobroinstvo koje inimo sebi. Ova
karakteristika rodbinske veze, poveava sklonost za injenjem
dobra, i poveava uspjeh u injenju dobrih djela. A vie dobrih
djela, je povod da se ovjek priblii ivotnom cilju.
asni Poslanik, s.a.v.a., nam daje do znanja da je Uzvieni
Allah rekao: Ja sam Milostivi (Rahman), a oni su rodbina
(rhm) odvojio sam za njih ime od imena Svoga, pa ko dri
vezu sa njima Ja se veem za njega, a ko prekine vezu sa njima
Ja se odvojim od njega.78
Majina utroba je izvor milosrdne spone meu ljudima, i Bog
je taj koji je dao milost meu rodbinom; na isti nain kako
Svojom milou stvara milost meu vjernicima. Uzvieni je
sve ljude stvorio od jednog oca i jedne majke.
78
160
Nisa, 1.
El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 432.
81
El-Mehedetu-l-bejda, svezak 3, str. 432.
80
161
162
163
164
165
aktivnosti odraslih. Ne izlagati dijete pornografskom materijalu. Ne dodirivati dijete na neprimjeren nain. Ne davati
seksualne komentare djetetu. To naruava zdrave granice
izmeu roditelja i djece jer roditelji ulaze u prostor spolne
intime vlastitog djeteta. Ne hodati neprimjereno obueni po
kui pred djecom. Navedene nepoeljne aktivnosti uzrokuju
velike tekoe u emocionalnom razvoju djeteta, a naruavaju i
kontinuitet normalna seksualnog razvoja te je dijete, suoeno s
informacijama neprilagoenima njegovoj dobi, onemogueno
uiti o spolnosti vlastitim prirodnim ritmom. To moe dovesti
do zbunjenosti, uplaenosti ili traumatiziranosti te ostaviti
neizbrisive posljedice na njegov seksualni ivot.
Roditelji se, dakle, trebaju uzdravati da, pred djecom koja su
od est godina pa navie, ine bilo to bi ih pobudilo, kao to
nemaju pravo da pred njima ine ili spominju neto to se kosi
sa ednou i suzdrljivou, u suprotnom bi to rezultiralo
kvarenjem njihove prirode to dovodi do psihikih i tjelesnih
oboljenja. Boiji poslanik, a.s., kae: Kada vam djeca napune
sedam godina odvojite ih. i : Odvajajte djecu u postelji kada
napune est godina. i Kada djevojica napuni est godina ne
smije je poljubiti djeak, niti smije djeaka od sedam godina
poljubiti ena.
Od Ebu Hasana prenosi se: Kada ti ker napuni est godina
nema je pravo poljubiti ovjek niti je stavljati u svoje krilo.
Saobrazno islamskom stavu, budui da injenje nekih djela u
odreenim ivotnim dobima ostavlja za sobom negativne
uinke, njihovo izostavljanje u drugim ciklusima takoer
rezultira loim posljedicama. Isto tako, odvajanje i uspavljivanje djeteta samog, u odvojenoj sobi, prije este godine
uzrokuje druge negativne posljedice poput hladnih odnosa
prema drugima, tj. nedostatka emocionalnih i afektivnih
osjeaja prema njima.
169
En-Nur, 58.
En-Nur, 59.
176
178
179
188
189
El-Bihar.
Ljudi su neosnovano smatrali pokuenom u mjesecu evvalu zbog
vjerovanja da samo znaenje tog imena (njegov korijen glasi ale a
znai: otii, razii se, postati nesloni itd.) ima negativan odraz . To se
sujevjerje prenijelo i u nas, tako da ima izreka: Ne eni se izmeu dva
bajrama, odnosno ne eni se u mjesecu evvalu koji nastupa odmah iza
Ramazana.
98
190
191
192
Ibn Made.
Ebu Davud, Hakim, Tirmizi.
115
Taberani.
116
Ahmed, Nesai.
117
Tirmizi.
114
193
194
128
Muslim, Ahmed.
Nesai.
130
Ahmed i Tirmizi.
131
Ahmed.
132
Ebu Davud.
129
195
197
198
Nadijevanje imena
Sunnet je novoroenetu izabrati lijepo ime, na to ukazuje
hadis: Bit ete prozvani na Sudnjem danu po svojim imenima,
po imenima oeva svojih. Nadijevajte lijepa imena!135
Prvo dobro djelo ovjeka prema svome djetetu jeste da mu
nadije lijepo ime, zato svako od vas mora odabrati lijepo ime
za svoje dijete.136
Nadijevanje djeci blagoslovljenih imena je veoma dopadljiva
stvar i razlog je blagoslovljena ivota.
Akika
Akika je klanje kurbana povodom roenja djeteta. Smisao
akike se ogleda u tome to je ona, s jedne strane, svojevrsni vid
zahvalnosti Uzvienom Allahu na darovanom djetetu, a s druge
strane, umiljavanje Allahu da radi prineene rtve sauva ivot
i zdravlje djeteta. Akika je pritvreni sunnet za djetetove
staratelje koju su u mogunosti, jer je Allahov Poslanik, a.s.,
rekao: Za (ivot) svakog novoroenog djeteta zalog je njegova
akika, koja se kolje sedmi dan po njegovu roenju, kad mu se
daje ime i brije (ia) kosa.137
U hadisu se kae da je svako dijete privezano za svoju akiku,
to po miljenju uleme znai da e djetetu kojem nije prireena
akika biti onemogueno da se zauzima za svoje roditelje, dok
neki kau da e to uticati na njegov odgoj (hadis biljee autori
Sunena i Ahmed, koji kae da je hadis sahih).
Za akiku vae propisi kurbana
Ako se kolje ovca, kurban mora biti star najmanje godinu dana.
Kurban ne smije imati mahanu koja bi umanjila vrijednost
mesa. Ne smije biti hrom niti bolestan, niti suvie mrav.
135
Ebu-Davud
El-Mehedetu-l-bejda, svezak, III, str. 123.
137
Davud, Nesai i drugi.
136
200
138
201
Buenje uiju
Hanbelijski pravnici dozvoljavaju buenje uiju djevojici radi
noenja nakita, a mekruh je to initi djeaku. Takoer, postoji
fetva hanefijskih pravnika da nema zapreke za buenje uiju
djevojici zato to Poslanik, s.a.v.a., to nije zabranio.
Rije dvije o dojenju
U okviru ovog poglavlja rei emo nekoliko rijei i o temi
dojenja. Dojenje se u Kur'anu kao nain bebine ishrane
spominje na dva mjesta. Svevinji Allah kae: Majke neka
doje djecu svoju pune dvije godine onima koji ele da dojenje
potpuno bude. Otac djeteta ih je duan prema svojoj mogunosti hraniti i odijevati. Niko neka se ne zaduuje iznad
mogunosti svojih: majka ne smije trpiti tetu zbog djeteta
svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednik je duan sve
to. A ako njih dvoje na lijep nain i sporazumno odlue dijete
odbiti, to nije grijeh. A ako zaelite da djeci svojoj dojilje
naete - pa nije grijeh kada od srca ono to ste naumili dadete.
Allaha se bojte i znajte da Allah dobro vidi ono to radite.139 I
kae Uzvieni Allah: ... a ako vam djecu doje, onda im dajte
zasluenu nagradu sporazumjevi se meusobno na lijep
nain.140
Vidimo dakle, ako roditelji odlue da odbiju dijete od dojenja
prije isteka dvije godine, to im nije grijeh, dozvoljeno je. Ovo
je stav veine komentatora islamskih pravnika. Meutim, u
tome ne smije biti tete po dijete dojene i to je drugi uvjet. ElKurtubi, kae u svome tefsiru: Produavanje ili skraivanje
dojenja ispod dvije godine biva ukoliko u tome nema tete za
dojene i ako su time roditelji zadovoljni.
139
140
El-Bekara, 233.
Et-Talak, 6.
202
traili njenu ruku, ali nije pristala i nikome nije rekla: Da!
Svi su svjedoili njenoj bistrini uma i pronicljivosti, kao i
njenoj ednosti i lijepom odgoju. ene u Mekki su dolazile kod
nje, savjetovale se s njom i tako donosile svoje odluke. Zbog
toga su je zvale Sejjidetu'n-nisa (Prvakinja meu enama).
Uistinu je bila najvrijednija meu enama. Odlikovana je
najvrijednijim vrlinama; bila je najljepa, najrazboritija,
najljepega odgoja, najednija i najbogatija ena.
U Mekki je ivjela u prostranoj dvokatnoj kui. U to vrijeme
njena kua bila je jedna od najljepih u gradu. Lino je
ureivala kuu, po svojoj elji i ukusu. Budui da je bila
pametna i lijepo odgojena, napravila je jedan savren sistem
trgovine: sa karavanama je slala svoju robu u am i Jemen, a
vrijednost njene robe u karavanama bila je jednaka vrijednosti
robe ostalih trgovaca. Svoje predstavnike u trgovini je dobro
plaala tako da se njen imetak sve vie mnoio.
Jedna od injenica koje mogu osvijetliti veliki duh, slobodoumnost i nezavisnost duha plemenite ene hazreti Hatide jeste da
nije zapustila ni upropastila bogatstvo koje je naslijedila od
prvog i drugog mua, te nije pribjegla lihvarenju i kamatarenju,
to je bilo uobiajeno u to vrijeme, nego ga je upotrijebila za
trgovinu i poslovanje. Uposlila je pouzdane i estite ljude i
poela se baviti trgovinom. Ibn Hiam pie: Hatida je bila
bogata i plemenita ena koja se bavila trgovinom i zaposlila je
mukarce koji su poslovali za nju.141Jasno je da upravljanje
tako velikim karavanima, jo u to vrijeme i na arapskom
poluotoku, nije bilo lahak posao, posebno ako ga vodi jedna
ena u vrijeme kada su ene bile uskraene za drutvena prava i
mnogi nemilosrdni mukarci su zakopavali svoju ivu ensku
djecu. Prema tome, ta plemenita ena je morala imati izuzetne
141
204
sposobnosti, istaknut karakter, nezavisnost duha i obavijetenost kako bi mogla rukovoditi velikom i opsenom trgovinom.
Svakako je, pored svega toga, najistaknutija i najsjajnija
injenica u Hatidinom ivotu pria o njenom braku sa
Poslanikom, a.s.. S obzirom da su ene uglavnom naklonjene
bogatstvu i ugodnom ivotu i da im je najvea elja da dobiju
bogatog i uglednog mua kako bi u branom ivotu uivale sve
blagodati, jasno je, meutim, da je Hatida traila izuzetan
karakter naspram ovog prije nabrojanog. Historija biljei da je
Hatida Varaku uzela kao posrednika u sklapanju braka sa
Muhammedom, a.s. Kada ju je Varaka obavijestio da su
Muhammed i njegovi roaci pristali na sklapanje braka,
Hatida mu je, u znak zahvale, poklonila veliki dar. Allahov
Miljenik, Vjerovjesnik cijeloga vremena, prostora i svih
stvorenja, imao je dvadeset pet, a ista i plemenita Hatida
etrdeset godina kada su se vjenali. Svu Vjerovjesnikovu
djecu, osim Ibrahima, rodila je ista Hatida. Prema onome to
je zabiljeio Ibn Sa'd, prvo Vjerovjesnikovo i Hatidino dijete
bio je Kasim. Poslije njega su roene: Zejneb, Rukajja, Fatima
i Ummu Kulsum. Poslije Objave, u periodu islama, roeni su
Abdullah (Tajjib) i Tahir. Od njegove blagoslovljene djece,
Kasim i Abdullah, umrli su u djetinjstvu, jo u Mekki.
Punoljetsvo su doivjele samo njegove blagoslovljene keri i
doekale Objavu. Dakle, sva djeca Vjerovjesnika, a.s, su od
iste i edne Hatide (r.a.). Samo je Ibrahim od Marije, robinje
koju mu je poklonio Egipatski vladar. Na njenu ljubav prema
Vjerovjesniku on je uzvratio posebnom ljubavlju. A ona ga je
voljela svim srcem, i uvijek nastojala da otkloni njegove brige i
boli. Svojim slatkim osmijehom i vedrim licem uvijek ga je
inila sretnim i spokojnim. Ljubavlju prema njemu postigla je
ljubav prema Allahu Uzvienom.
205
206
El-Kalem, 4.
208
209
211
218
219
222
223
225
226
227
KORITENA LITERATURA
228
229
230
231
232
SADRAJ
UVOD 3
MLADOST I LJEPOTA 13
Mladost i ljepota
Seksualni nagon i porivi
Mladost i emocije
AIKOVANJE ZABAVLJANJE 27
ODABIR BRANOG DRUGA I SKLAPANJE BRAKA 69
Prosidba i zaruke
in vjenanja
Svadba
Prva brana no
Kada su i kakvi intimni odnosi zabranjeni
U BRAKU 95
Meusobno razumijevanje
Suosjeanje i panja meu partnerima
Oekivanja i brani ivot
Oblici ponaanja koji mogu dovesti brak u pitanje
Brani parovi i nihove porodice
Savjeti u vezi intimnosti
ODGOJ DJECE 163
ODABRANI HADISI O OVIM TEMAMA 205
PROPISI U VEZI SA NOVOROENETOM 215
233
234