Emocije i motivacija

Emocije su afektivni psihiki procesi koje karakteriziraju tjelesne

i izraajne promjene i subjektivni doivljaj.
Prisjetimo se!
Dio velikog mozga koji kontrolira strah i bijes je limbiki sustav. Emocije regulira amigdala (dio
limbikog sustava).

Emocije se dijele na primarne(jednostavne) i sekundarne(sloene).

Prema hedonistikom tonu, emocije mogu biti ugodne i neugodne.
Primarne ili jednostavne: radost, alost, strah, gaenje, srdba, iznenaenje.
Sekundarne ili sloene: ljubav, ljubomora, ponos, njenost, mrnja...
RAZLIKA:
Primarne ili jednostavne su uroene i pojavljuju se u ranom razvojnom razdoblju. Nastaju brzo i
spontano. Imaju univerzalnu facijalnu ekspresiju (otkrio C.Darwin) i u razliitim kulturama ih
uzrokuju slini dogaaji. Osim kod ljudi, primjeene su i kod nekih vrsta ivotinja.
Sekundarne ili sloene nisu uroene ve se steu iskustvom i ivotom, nemaju uroenu facijalnu
ekspresiju ve se razliito izraavaju i u razliitim ih kulturama uzrokuju razliiti dogaaji.
Vano je razlikovati emocije od raspoloenja.
Emocije su kratkotrajne, jaeg intenziteta i jasnog uzroka. Raspoloenja su dugotrajnija, srednjeg
intenziteta i nisu uvijek jasnog uzroka.
Emocionalna stanja su afekti, raspoloenja i strasti.
Afekti su stanja jakog intenziteta i kratkog trajanja (npr.srdba).
Raspoloenja su srednjeg intenziteta i dugog trajanja (npr. radost, alost).
Strasti su jakog intenziteta i dugog trajanja (npr. ljubav).

Kako doivljavamo emocije:

Npr.
Hodamo ulicom i opazimo psa. SITUACIJA
Mislimo da e nas ugristi. KONGNITIVNA PROCJENA
Osjeamo strah. EMOCIONALNI DOIVLJAJ
Povisuje nam se krvni tlak, ire zjenice i dunice...
(probuen simpatikus i endokrini sustav) TJELESNE PROMJENE
Osjeamo drhtavicu i blijedi smo. IZRAAJ
Odluimo pobjei i ponemo trati. PONAANJE

Kognitivna procjena vjerovanje da smo u opasnosti.

Doivljavanje emocija:
Tjelesne promjene koje prate emocije regulira hipotalamus. Prisjetimo se, hipotalamus regulira
rad vegetativnog ivanog sustava (simpatikus i parasimpatikus) i poveznica je s hipofizom koja
aktivira ostale lijezde s unutarnjim izluivanjem.

Kod emocija aktiviran je hipotalamus koji daje naredbu vegetativnom ivanom sustavu, tj.
simpatikusu (kod straha) da iri zjenice, iri dunice, ubrzava rad srca, iri krvne ile, itd. Uz to,
daje naredbu i hipofizi da pone izluivati hormone za aktivaciju nadbubrenih lijezdi i
guterae. Nadbubrene lijezde zatim izluuju hormone adrenalin i noradrenalin, a guteraa
glukozu. Kod emocije tuge aktiviran je parasimpatikus kako bi se ouvala energija.

Funkcioniranje poligrafa (detektor lai)

Poligraf je tzv. detektor lai jer slui za ispitivanje istine, tj. tjelesnih promjena koje prate emocije.
Nije potpuno pouzdan jer rezulat ovisi i o ispitaniku i ispitivau. Najee se mjere promjene u
disanju, radu srca i znojenju.

Motivacija

Motivacija je proces koji usmjerava nae djelovanje

prema cilju.

Motiv je svaka pobuda koja usmjerava nae djelovanje

prema cilju.
Vrste motivacije su ekstrinzina i intrinzina.
Ekstrinzina motivacija uzrokovana je vanjskim motivom, npr. pohvalom, kaznom, plaom,
drutvom.
Intrinzina motivacija uzorovana je unutarnjim motivom, npr, eljom, ljubavlju ili interesom za
neto.

Vrste motiva su bioloki i psihosocijalni.

Bioloki motivi su uroeni i podrazumijevaju: motiv za snom i odmorom, motiv za reprodukcijom,
motiv za razliitim materijama, motiv za eliminacijom tetnih tvari iz organizma i motiv za
ouvanjem fizikog integriteta organizma.
Psihosocijalni motivi su steeni i podrazumijevaju: motiv za ljubalju, motiv za moi, motiv za
uspjehom, motiv za pripadanjem itd.

Motivacijski ciklus:
Motiv instrumentalno ponaanje barijere(prepreke)
cilj.
Prije svega imamo motiv, zatim ponaanje koje je instrument koji nas dovodi do cilja. Na putu do
cilja moemo susresti i neke prepreke ili barijere koje mogu biti vanjske (drutvene i prirodne) ili
unutarnje (fiziki ili psihiki nedostatak i sukob motiva). Tek savladavanjem prepreka moemo stii
do cilja.
Npr. Gladni smo i imamo motiv za odreenom materijom, hranom (bioloki motiv). Instrumentalno
ponaanje je odlazak do hladanjaka. No, moemo naletjeti na neku barijeru, npr. sukob motiva,
ne moemo se odluiti koju hranu pojesti jer nam obje prijaju i nakon to se odluimo i pojedemo,
stigli smo do cilja (utaili glad).

SUKOB MOTIVA:
Sukob motiva: sukob viestrukog privlaenja, sukob viestrukog odbijanja, sukob istovremenog
privlaenja i odbijanja, sukob viestrukog istovremenog privlaenja i odbijanja.
Sukob viestrukog privlaenja privlae nas 2 jednako privlana cilja. On je najlake rjeiv.
(npr. pojesti kola od jagoda ili od ananasa)

Sukob viestrukog odbijanja moramo odluiti izmeu 2 jednako neprivlana cilja.

(npr. ljetovati kod bake ili sa roditeljima)
Sukob istovremenog privlaenja i odbijanja jedan cilj nas istovremeno privlai i odbija.
(npr. pojesti kola iako znamo da deblja)
Sukob viestrukog istovremenog privlaenja i odbijanja odabrati izmeu 2 cilja, a oba
imaju i dobre i loe strane.
(npr. odabrati izmeu jeftinog, a loeg maturalca, ili skupog, ali zabavnog.)

HIJERARHIJA MOTIVA (A. Maslow)

Prisjetimo se: humanistiki pristup psihologiji prouava subjektivno iskustvo ljudi te njihovo
doivljavanje i razumijevanje sebe. Usmjeren je na pozitivno.

Teoretiar humanistikog pristupa psihologiji, Abraham

Maslow, napravio je hijerarhiju motiva. On je motive (potrebe)
poredao hijerarhijski i rekao je da svatko ima jednaku hijerarhiju te da bismo zadovoljili neke
potrebe na vioj ljestvici u hijerarhiji, prvo moramo zadovoljiti one nie.

Hijerarhija:
5.potreba za samoaktualizacijom.
4. potreba za potovanjem i samopotovanjem
3. potreba za ljubavlju i pripadanjem
2. potreba za sigurnou
1. fizioloke potrebe
Samoaktualizacija je potreba za pojedinac zadovolji sve svoje potencijale, talente i kapacitete.

Takve osobe imaju dobar smisao za humor, potuju mane i vrline sebe i ostalih ljudi, imaju
potrebu za samoom, stvaraju bliske veze s malim brojem ljudi...
Primjer samoaktualiziranog pojedinca je A. Einstein.
Fizioloke potrebe su potrebe nune za ivot (bioloki motivi) potreba za razliitim materijama,
potreba za snom i odmorom, za eliminacijom tetnih tvari iz organizma, za ouvanjem fizikog
integriteta organizma, za reprodukcijom...

Stres je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suoen s problemima

ili oekivanjima okoline kojima se ne moe prilagoditi. Izazivai stresa nazivaju
se stresori, a dijele se na velike ivotne stresore i male ivotne stresore.

Veliki ivotni stresori su: kataklizmiki i traumatski dogaaju (smrt partnera je najvei stresor),
medicinski tretmani i bolesti, velike ivotne promjene (selidba, vjenanje, roenje djeteta).
Mali ivotni stresori su: svakodnevne situacije i uvjeti rada.
Intenzitet stresa ovisi o: obiljejima stresora, socijalnoj potpori i kognitivnoj interpretaciji.
Kognitivna interpretacija moe biti primarna i sekundarna. Primarna to znai to za mene?, a
sekundarna Mogu li se s time nositi?.
Znakovi stresa su emocionalni, tjelesni, bihevioralni (ponaajni) i kognitivni.
Emocionalni strah, tuga, srdba...
Tjelesni znojenje, lupanje srca, bol u elucu, poveanje ili smanjenje teka...
Bihevioralni puenje, alkoholiziranje, samoozlijeivanje...
Kognitivni nemogunost uenja ili pamenja, rastresenost...

a)
b)
c)

Kod suoavanja sa stresom moemo (PIK):

Prihvatiti situaciju
Izbjegavati situaciju
Kontrolirati situaciju: usmjeravanje na problem ili na emocije

FRUSTRACIJA:

Frustracija je stanje emocionalne napetosti izazvano preprekama u ostvarivanju ciljeva. Ona se

oituje ili uagresivnom ponaanju ili u obrambenim mehanizmima.

Obrambeni mehanizmi su nesvjesna izokretanja realnosti u svrhu zatite svog ega. Ne mijenjaju
situaciju ve samo na subjektivni doivljaj. Prvi je na njih upozorio Sigmund Freud.
Obrambeni mehanizmi su: fiksacija, kompenzacija, negiranje, projekcija, racionalizacija, reaktivna
formacija, regresija, rezignacija i supstitucija.
*Fiksacija je ustrajanje u ponaanju koje ne dovodi do cilja. Npr. osoba ustraje u audicijama za
talent show iako nema sluha.
*Kompenzacija kako bismo prikrili nedostatke na jednom podruju, posvetimo se drugom. Npr.
Osoba nije dobra u fizici, ali se zato vie posveti uenju povijesti.
*Negiranje odbijanje suoavanja s injenicom. Npr. Osoba ne eli prihvatiti da je umrlo njen
roak.
*Projekcija pripisivanje mana drugima zbog ne prihvaanja istih kod sebe. Npr. Deko nam se
svia i ne znamo kako mu prii pa izmislimo tra da je on zaljubljen u nas.
*Racionalizacija traenje dobrih umjesto pravih razloga za neuspjeh. Ima 3 varijante:
opravdavanje, omalovaavanje i uljepavanje.
Npr. opravdavanje: Nisam mogao uiti jer nije bilo struje.
Npr. omalovaavanje (tzv. kiselo groe): Marko je pobjedio na natjecanju jer su rezultati
namjeteni.
Npr. uljepavanje (tzv. slatki limun): Nismo uspjeli upisati eljeni studij, pa uzdiemo onaj koji
sada studiramo.
*Reaktivna formacija potiskivanje potencijalno opasnih elja i pretvaranje u njihove
suprotnosti. Npr. Homoseksualac se boji osude, pa tvrdi da je homoseksualnost bolest.
*Regresija impulzivno djeje ponaanje. Npr. Osoba vriti i ljuti se danima nakon svae.
*Rezignacija odustajanje od svega. Npr. Zbog zakljuene jedinice, osoba napusti kolovanje.
*Supstitucija zamjena neostvarivog cilja slinim. Npr. Osoba ne moe imati vlastitu djecu pa se
posveti neacima.