You are on page 1of 6

STAVOVI

Stavovi su vrednovanja ljudi, objekata i ideja i sastoje se od tri komponente:


emocionalne koju ine emocionalne reakcije na objekat stava, kognitivne, koju
ine znanja i uverenja o objektu stava i ponaajne koju ine postpuci i vidljivo
ponaanje prema objektu stava.
Kognitivno zasnovan stav je stav zasnovan privenstveno na verovanjima o
karakteristikama objekta stava.
Emocionalno zasnovani stav je stav koji se vie zasniva na emocijama i
vrednostima nego na objektivnoj analizi prednosti i nedostataka. Mogu poticati iz
religlioznih ili moralnih uverenja ili biti posledica klasinog uslovljavanja.
Stav zasnovan na ponaanju je stav zasnovan na opaanjima sopstvenog
ponaanja prema objektu stava.
Klasino uslovljavanje je pojava pri kojoj se dra koja izaziva emocionalnu
reakciju ponavljano uparuje sa neutralnom drai, sve dok i neutralna dra ne
stekne sposobnost izazivanja emocionalne reakcije.
Instrumentalno uslovljavanje je pojava kod koje ponaanja koja se javljaju kao
rezultat slobodnog izbora postaju rea ili ea, zavisno od toga da li su bila
praena pozitivnim potkrepljenjem ili kaznom.
Eksplicitni stavovi su oni kojih smo svesni i lako ih moemo saoptiti, oni su
ono to smatramo svojom evaluacijom kada dajemo odgovor na pitanja kao to
je: koje je vae miljenje povodom...?
Implicitni stavovi su stavovi nad kojima ne postoji kontrola, nevoljni su, i
povremeno van opsega svesnosti.
Jejlski pristup promeni stava podrazumeva istraivanje uslova u kojima e
ljudi najverovatnije primeniti svoje stavove kao odgovor na persuaziju. Istraivai
ove tradicije usmeravaju se na pitanja ko kome ta kae, dakle na izvor
komunikacije, karakteristike komunikacija i karakteristike publike.
Model verovatnoe obrade je teorija koja razlikuje dva naina promene stava
putem ubeivanja: centralni put, koji se javlja kada su ljudi motivisani i sposobni
da poklone panju argumentima u komunikaciji, i periferni put, koji se javlja kada
ljudi ne poklanjaju panju argumentima, ve su pod uticajem povrinskih
obleleja poruke.
Centralni put ubeivanja se koristi u sluaju kada ljudi tokom persuazivne
komunikacije paljivo sluaju i razmiljaju o argumentima, deava se onda kada
poseduju i sposobnost i motivaciju da paljivo sasluaju komunikaciju. Jedan od
faktora koji odreuju da li su ljudi motivisan i da usmeravaju panju na poruku
jeste relevantnost teme, odnosno stepen u kom tema ima vane posledice za
dobrobit samog pojedinca.

Periferni put ubeivanja se deava u situacijama kada ljudi ne elaboriraju


argumente ubeujue komunikacije nego su pod uticajem perifernih
karakteristika.
Poruke izazivanja straha su ubeujue poruke koje pokuavaju da promene
stavove ljudi izazivanjem strahova. Socijalni marketing esto koristi ovaj pristup u
propagiranju sigurnog seksa, vezivanja pojaseva u kolima i nekonzumiranja
droga.
Heuristiko-sistematski model persuazije je gledite prema kome postoje
dva naina kojima ubeujua komunikacija moe izazvati promenu stava: ljudi ili
sistematski obrauju vrednost argumenata ili koriste mentalne preice
(heuristike), kao to je strunjaci su uvek upravu.
Inokulacija stava je proces injenja ljudi imunim na pokuaje promene njihovih
stavova tako to prvobitno bivaju izlagani malim koliinama argumenata protiv
njihovog stanovita.
Teorija reaktivnosti je teorija po kojoj oseaj ljudi da je njihova sloboda
izvoenja odreenog ponaanja ugroena, pobuuje neprijatno stanje
reaktivnosti, koja se moe smanjiti izvoenjem zabranjenog ponaanja. Zato je
tetno primenjivati snane zabrane jer je verovatnije da e imati suprotan uinak.
Dostupnost stava se odnosi na snagu asocijacije izmeu nekog objekta i stava
prema tom objektu koja se najee meri brzinom kojom ljudi saoptavaju kako
se oseaju povodom neke pojave ili objekta. Kada je dostupnost visoka, stav pada
napamet kad god se objekat stava pojavi u svesti. Kada je dostupnost niska, stav
sporije pada na pamet. Iz toga sledi da e dostupniji stavovi verovatnije
omoguiti predvianje spontanih ponaanja zato to su ljudi skloniji da razmiljaju
o svom stavu kada se od njih trai da delaju.
Teorija planiranog ponaanja je teorija prema kojoj su stavovi osobe prema
specifinim ponaanjima, subjektivne norme i opaeni stepen kontrole nad
ponaanjem najbolji prediktori planiranih, namernih ponaanja. Prema toj teoriji
kada ljudi imaju vremena za razmiljanje kako da se ponaaju najbolji prediktor je
namera ponaanja koju odreuju tri elementa: stavovi prema specifinom
ponaanju, subjektivne norme i opaeni stepen kontrole nad ponaanjem.
Ispod prane poruke su rei ili slike koje se ne mogu svesno opaziti, ali ipak
utiu na sudove, stavove i ponaanja.
Pretnja stereotipom je strepnja lanova manjinske grupe da njihovo ponaanje
moe da potvrdi kulturni stereotip.

KONFORMIZAM
Konformizam je promena u ponaanju pojedinca usled stvarnog ili zamiljenog
uticaja drugih ljudi.

Informacijoni socijalni uticaj je uticaj drugih ljudi koji dovodi do konfromiranja


zato to druge vidimo kao izvor informacija za usmeravanje sopstvenog
ponaanja, konformiramo se drugima zato to verujemo da je njihovo tumaenje
nejasne situacije tanije nego nae i da e nam pomoi u izboru odgovarajueg
naina ponaanja (eksperiment Muzafera erifa, svetlo koje se pomera, koliko se
pomera). Dramatian oblik informacionog socijalnog konformizma pojavljuje se u
kriznim situacijama poput 1938 kada je Orson Vels itao radio dramu Rat svetova.
Privatno prihvatanje je konformiranje ponaanju
verovanja da je to to oni rade ili govore ispravno.

drugih

zbog

iskrenog

Javno poputanje je javno konformiranje ponaanju drugih bez nunog


verovanja u to to radimo ili govorimo.
Socijalna zaraza je brzo rasprostiranje emocija ili ponaanja kroz masu.
Masovno psihogeno oboljenje je pojava kada se u grupi ljudi javljaju slini
telesni simptomi bez poznatog organskog uzroka. Ovaj oblik zaraze poinje
obino tako to se samo jedna osoba ali na telesne simptome. Obino se radi o
ljudima koji su pod stresom. Drugi ljudi oko njih konstruiu ono to bi izgledalo
kao razumno objanjenje za njihovu bolest. To objanjenje se iri kao nova
definicija situacije i sve vie ljudi poinje da veruje da i oni takoe imaju
simptome.
Ljudi e se konformirati informacionom socijalnom uticaju: a) kada je
situacija nejansa jer je dvosmislenost situacije najvanija varijabla za odreivanje
stepena u kom ljudi koriste jedni druge kao izvor informacija; b) kada je situacija
krizna jer je kriza druga varijabla koja podstie korienje drugih kao izvor
informacija i esto se javlja istovremeno sa nejasnoom i dvosmislenou; c) ako
su drugi strunjaci jer je uobiajeno da to je osoba strunija ili informisanija vredi
vie u nejasnoj situaciji kao vodi.
Socijalne norme su implicitna ili eksplicitna pravila odreene grupe u vezi sa
tim koja su ponaanja, vrednosti i verovanja prihvatljiva za lanove te grupe.
Normativni socijalni uticaj je uticaj drugh ljudi koji nas vodi konformiranju da
bi nas ti ljudi prihvatili i da bi smo im se svideli, ovaj tip konformizma rezultira
javnim, ali ne nuno i privatnim prihvatanjem verovanja i ponaanja grupe
(eksperiment Solomona Aa, koliko je dugaka linija).
Propaganda se definite kao nameran, sistematski pokuaj oblikovanja
opaanja manipulacije razmiljanjima i usmeravanja ponaanja da bi se proizvela
reakcija koja odgovara namerama propagandiste. Propaganda je veoma uspena
kada se poklopi sa prethodno postojeim uverenjima javnosti.
Teorija socijalnog uticaja je teorija po kojoj konformiranje socijalnom uticaju
zavisi od vanosti, blizine i broja drugih ljudi u grupi. A i mlai istraivai su
otkrili da se konformizam poveava kako se broj ljudi u grupi poveava ali kada
grupa u jednom trenutku primi etvoro ili petoro novih ljudi konformizam se ne
poveava mnogo.

U ispitivanju konformiranja kao kulturne vrednosti J. V. Beri oje


pretpostavio da e drutva koja se oslanjaju na lov i ribolov vrednovati
nezavisnost, asertivnost i avanturizam kod svojih lanova jer su to osobine
potrebne za nalaenje i donoenje hrane kui, dok e kulutre koje su primarno
zemljoradnike vrednovati kooperativnost, konformizam i pristanak odnosno
osobine koje ine ivot i meuzavisnu poljoprivredu uspenijima. Beri je uproedio
Inuite kao lovako drutvo sa pripadnicima Temne koji se bave poljoprivredom na
Aovom zadaktu konformiranja. Njegove pretpostavke su se pokazale tanim.
Zasluena samosvest je pojava doputenog odstupanja od konformiranja grupi
koja se zasluuje vremenom. Ukoliko je osoba stekla dovoljno zasluga njeno
ponaanje u odreenim prilikama moe da odstupa, a da je zbog toga grupa ne
kazni.
Propisane norme su pretpostavke o tome koja ponaanja drugi ljudi odobravaju
ili ne.
Opisane norme su opaanja kako se ljudi stvarno ponaaju u odreenoj situaciji,
nezavisno od toga da li se takvo pnaanje odoborava ili ne.
Eksperiment Stenlija Milgrama za istraivanje o momoriji i uenju zapravo je
pokazao koliko su ljudi spremni da se pokoravaju autoritetu.

GRUPNI PROCESI
Grupa predstavlja dvoje ili vie ljudi koji su u meusobnoj interakciji i zavise
jedni od drugih, to podrazumeva da zbog svojih potreba i ciljeva utiu jedni na
druge. Veina grupa ima izmeu dva i est lanova jer da bi se neto nazvalo
grupom potrebno je da postoji interakcija meu svim lanovima. Drugo vano
obeleje grupa je slinost lanova po uzrastu, polu, verovanjima i miljenjima.
Socijalne uloge su zajednika oekivanja u grupi o tome kao odreene osobe
treba da se ponaaju. Veina grupa ima niz dobro definisanih socijalnih uloga,
odnosno zajednikih oekivanja u grupi o tome kako odreene osobe treba a se
ponaaju. Dok norme odreujuju kako svi lanovi grupe treba da se ponaaju,
uloge odreuju kako treba da se ponaaju osobe koje zauzimaju odreene
poloaje u grupi (eksperiment Filipa Zimbardoa, zatvorenici i uvari, dokazivanje
da su socijalne uloge toliko snane da mogu da nadvladaju i lini identitet).
Grupna kohezija definie se kao obeleja grupe koja povezuju lanove i
podstiu ih na meusobno svianje.
Socijalna facilitacija je sklonost ljudi da, kada su u prisustvu drugih i kada je
mogue proceniti njihov pojedinani uinak, postiu bolji uinak u jednostavnim,
a loiji u sloenim zadacima (bubavabe). Istraivai su, kao bi objasnili ulogu
pobuenosti u socijalnoj facilitaciji, osmislili tri teorije: drugi ljudi nas dovode u
stanje naglaene pripravnosti i budnosti, izazivaju kod nas zabrinutost zbog

naina na koji e nas proceniti, te nas ometaju u obavljanju zadataka kojim se


trenutno bavimo.
Socijalno zabuavanje je sklonost ljudi da, kada su u prisustvu drugih i kada
nije mogue proceniti njihov pojedinani doprisnos postiu slabiji uinak na
jednostavnim, a bolji na sloenim zadacima.
Deindividualizacija je slabljenje normalnih ogranienja u ponaanju kada se
osoba nalazi u gomili to vodi kao pojaavanju impulsivnog i devijantnog
ponaanja (Ubiti pticu rugalicu).
Grupna zaslepljenost je vrsta miljanja kod koga je odravanje grupne kohezije
i solidarnosti vanije od realistinog razmatranaj injenica (Kenedi i invazija na
Kubu). Grupna zaslepljenost se moe izbei ukoliko voa preduzme nekoliko
koraka da bi zatitio grupu od donoenja odluka pod uticajem grupne
zaslepljenosti: zadrati objektivost (voa treba da bude nepristrasan), teiti ka
saznavanjem miljenja izvan grupe, stvarenje podgrupa, tenja za saznavanjem
anonimnih miljenja.
Grupna polarizacija je tendencija da grupa donese odluku koja je ekstremnija
od poetnih stanovita njenih lanova.
Teroja velikih ljudi je teorija po kojoj dobrog vou ine odreene, kljune
osobine linosti koje su nezavisne od situacije. Voe su obino donekle
inteligentnije i estravertnije od osoba koje nisu voe, u veoj meri su voene
eljom z amoi, harizmatinije su, socijalno vetije, otovrenije prema novim
iskustvima i imaju vie poverenja u sopstvene sposobnosti, a manje su
neurotine.
Kontigencijska teorija vostva je teorija prema kojoj efikasnost vostva zavisi
od toga u kojoj je meri voa usmeren na zadatak odnosno na odnose, kao i koliku
kontrolu i uticaj voa ima nad grupom. Voa usmeren na zdataka vie vodi
rauna o obavljanju zadatka nego o oseanjima i odnosima, a voa usmeren na
odnose primarno brine o oseanjima i odnosima.
Socijalna dilema je konflikt u kome najkorisniji postupak za pojedinca, ako ga
odabere veina ljudi, ima tetne posledice za sve (Kingova besplatana knjiga).

INTERPERSONALNA PRIVLANOST
Efekat blizine je jedna od najednostavnijih odrednica interpersonalne
privlanosti i oznaava pojavu da uestaliji susreti i interakcije sa ljudima
poveavaju verovatnou da e nam oni postati prijatelji.
Efekat proste izloenosti je nalaz da e ea izloenost stimulusu poveati
verovatnou da e nam se on svideti.

Trodelna teorija ljubavi je shvatanje da se razliite vrste ljubavi sastoje od tri


komponente nejednakih nivoa izraenosti: bliskosti, strasti i odanosti.
Evolucioni pristup ljubavi je teorija proizala iz evolucione biologije koja
pretpostavlja da mukarce i ene privlae razliitie karakteristike suprotnog pola
jer to maksimalno poveava anse za uspenu reprodukciju.
Stilovi vezivanja su oekivanja koja ljudi razvijaju od odnosa sa drugim ljudima,
zasnovana na odnosima koje su kao bebe imali sa osobama koje su se brinule o
njima.
Stil vezivanja zasnovan na sigurnosti je stil koji obeleava poverenje,
izostanak straha od naputanja, kao i oseanje vrednosti i prihvaenosti.
Izbegavajui stil vezivanja je sti koji karakterie suzbijanje potrebe za
privrenou, jer su u prolosti pokuaji da se uspostavi bliskost bili odbijeni; ljudi
sa ovim stilom teko uspostavljaju intimne veze.
Anksiozni/Ambivalentni stil vezivanja je stil koji karakterie zabrinutost
osobe da njena elja za intimnou nee biti uzvraena, to dovodi do
natprosenog stepena anksioznosti.

You might also like