You are on page 1of 105

7

•ri.p:iiA, 2IICM

ARHIVSKA PRAKSA4

ARCHIVAL PRACTICE 4

Izdavaci

Historijski arhiv Tuzia

Publisher

Drustvoarhivskihradnika
Bosne IHercegovine -

Association of Archive Workers

- Ogranak TuzIa -

of Bosnia - Herzegovina -

ISSN 1512-5491

UDK 930.25

Historical Archives TuzIa

- TuzIa Branch -

Zaizdavade
Azem Kozar

For Publisher
Azem Kozar

odbor

BegwirNy21&''^i®?™k).Eseta

Organisational Board

Azem Kozar (president), Esefa Begovic,
Nijaz Brbutovic, Walter Brunner,

Mirsad Fazlic, Marijana Galusid,

Petar Pavel KliTnr"
.

„ ^et^akcija

f^'jazBrbutovid Waiter^
"^ermanaHodzic

"^'^""iiodgovorniurednik
Azem Kozar

Sead Glavlnic, Mirsada Havel,

Nermana Hodzic, Osman Ibrahimagic,
Petar Pavel Klasinc, Mirjana
Lepic-Marinkovic, Izet Sabotic
Editors

^em Kozar, Esefa Begovid,

Nijaz Brbutovic, Walter Brunner,
®rmana Hodzic, Petar Pavel Klasinc,
Izet Sabotic
Editor-in-Chief
Azem Kozar

^ Uktor

Af^iraHadzagic
T®hniekouredenIeinH
"Harfo-grafTu2ia^'^®'"®

Lector

Amira Hadzagic

Technical Edit and Preparations
"Harfograf" TuzIa

Harfo-gra,..Tu,|a
ZaStampariju

Print

"Harfograf" TuzIa

Safet Pasi6

For "Harfograf"

Tirai

Safet Pasid

^•°®PritTijeraka

Edition

1.000 copies

kantonanoriK ^ '^^'ansko 1,'^
°5-1998
n"!?"" 10/1-452
pn^'^iskog
^^S.godine.
^"20-2/98,
oj

arhiVu^^uzif^c^'^® je u h"

culture anTsg

approvafM
FTb
I998tn L? ^0^1-452-20-2/98 on MaV
^^10 publish this magazine.

Arc^hivel

75000 Ti,

Editorial Board Histonca'

Pranjo Leder St^
tel/fax: ++387 35 252 620-

i t m ii iMiii i

Rll M lU

mmmmmi

SAD RZAJ
UMJESTO PREDGOVORA

'

INTRODUCTORY REMARKS

9

I ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUZBA
Salih Jalimam,

Arhivistika i historija
Nail Kurtic,

Informatoloski aspekti arhivistike i dokumentaristike

20

Azem Kozar,

Modaliteti zbrinjavanja ugrozene registraturne grade
Dusan Vrzina,

27

^

.o

, •

Problematika funkcionisanja arhivske mreze u Republic/ Srpskoj
Marko Landeka,

.

.

37
,

Problematika zastite registraturr/og gradiva na podrucju Drzavnog arhiva u Os/jeku
Miroslav Novak,

. u -i.

Prednosti in pasti prevzemanja arhivskega gradiva na sodobnih medijn
Vesna Gotovina, Zarko Strumbl,

Standardizacija na podrucju registraturnoga poslovanja
Ismet Semic,

Uticaj informatickih tehnologija na efikasnost kancelariiskog iarhivskog poslovanja

46
eo

52

67

75

Izet Sabotic,
Upravna funkcija arhiva
Peter Wiesflecker,

Arhivi ijavnost na primjeru Arhiva Stajerske
ESefa Begovic,

Potrebe gradana za dokazima iz pohranjene arhivske grade (Iskustva Arhiva Tuzia)

91

101

Emina Turbid,

Orustvo arhivskih

Znadaj registraturne grade uostvarivanju imovinskih prava gradana

105

Enver 6engic,

"^'cegfowne.

Historijski

°9'-anak Tuzig

arhiv

^0'

Tuzia

Arhiv Televizije Bosne i Hercegovine u funkciji potrebe gradana

109

Devleta Filipovid,
Filmski arhiv u Bosni i Hercegovini

Nijaz Brbutovid,

Strucno usavrsavanje u svijetlu odredaba arhivskog zakonodavstva

120

" drugih ^asopisa
Peter Pavel Klasinc,

UMJESTO PREDGOVORA
-

Samija Saric,

Mina Kujovic,

141

""""'^ ' •'^0.2001

,46
.151

'"•''^' '"'•^m.22oT'.

®*S<(^o.o«,s/e,a63-,995o ..
'

,54

sir. ..

'vwjestaj,

.158

5?"f Muhamed,
®®l<laliiaGu§ie

®'anuar,2oo,

'^Sabmid,

163

,o

^mKoia,

A^em Ko^, '

f^">il<oloki,iig^.

16®

'""^'200rro,^

^

^«-ad800,.;
""«"•'

-^ZiZ"fJ.'"9o,>o6ne f,

^® ausl,^,swart„vsw^''s;aa,;j

170
•"

""^''9,10. i3°^^^^9^sburg,

' "fobar2000. godlne) ..176

'•'""'O00.go^;^'^000-,
•' *

V

tim dokumentima, je prevazideno. Moderno poimanje arhivske grade kao
continuuma polazi odstava dasuarhivisti 1arhivari, kao records menager-

si, jedna jedinstveha profesija, tj strucnjaci odgovorni za upravljanje elek-

tr'onlckim zapisima. Ovo, svakako, podrazumijeva izgradnju strategije

eiektronickoga posiovanja sto uz informaticku zahtijeva i pravnu, materi-

„as,«etfe,

|ead Sellmovic,

""•^'Spahie,

Savremeno shvatanje arhivske grade podrazumijeva postojanje

tijesne povezanosti izmedu njenih stvaratelja i nadleznog arhiva. Klasicno
shvatanje o postojanju dvije odvojene etape zivotnog ciklusa dokumenata (u registraturi iarhivu), nerijetko phmjenjivano uophodenjii sapapirna-

193

jalnu i kadrovsku osnovu.

.

^,

Bosanskohercegovacka arhivisticka stvarnost je, nazalost, sasvim

drugacija. Raskorak izmedu narastajucih potreba istvarnih mogucnosti se
konstantno povecava. Jos uvijek se bavimo nekim osnovnim pitanjima
djeiatnosti, koja je pretezno okrenuta prosiosti, u kojoj je do kraja neri-

jeseno pitanje zastite papirnate arhivske grade u nastajanju i dr.
Upredgovoru prosiom (trecem) broju Casopisa izr^ili smo nadu da
ce arhivska djelatnost ubrzo preci prag pukog prezivljavanja i konacno
"naci svoje mjesto pod suncem". Mada je jasno da se takav iskorak ne
moze dogoditi preko nodi, niti za godinu pa i vise, ono sto je na tome
pianu ucinjeno uminuioj godini ne daje puno nade za optimizam. Istina,
dogodili su se izvjesni pomaci koji arhivistima, kao vjecitim entuzijastima,
mogu da znace zracak svjetlosti. Da ova djelatnost ne zapada uvode beznada dokaz je i pojava ovoga (cetvrtog) broja Casopisa, na koji je, neminovno, sva ta nasa zbiija ostavila traga, ali su svoje mjesto nasia i neka
pitanja savremene arhivske teorije i prakse.
Nerijeseno iistovremeno veoma akutno pitanje ophodenja sa registraturnom gradom u procesu tranzicije opredijelilo je potrebu dodatnog
apliciranja ovoga problema u vidu nekoliko strucnih priloga. Unjima se
analizom uzroka takvoga stanja (ne postojanje adekvatnoga pravnog sis-

tema pa cak i nepostojanje arhivske mreze na cijelome prostoru Bosne i
Hercegovine) doslo do stajalista da-ni jedan subjekt zastite ne izvrsava
svoje civHizacijske obaveze: ni drzava, ni struka, ni stvaratelji. Otuda se
kao neka vrsta izlaza Hi recepta, reklo bi se i nuznoga zla, nudi model

zbrinjavanja grade, racunajuci da ce se, prije Hi kasnije, stvoriti uvjeti za
regularan, pravno istrucno utemeljen tretman iste.
Cinjenica da ukupna demokratizacija drustva zavisi i od nesmetanoga i brzoga pristupa informacijama i cinjenicama pohranjenim u

P"90dnihtekstova:odonihukn'^"
ovogakako
pitanja
unekoHko
jene
sredine rijesile ovai DrohiUm^efeboracz/u
Qovori otome
su neks
razvisopstvene prakse. Cijenimo da '

nekoliko primjera iz

o^oga pitanja

INTRODUCTORY REMARKS

na praviinu spoznaju svih

. J^^zfobllazna uloga arhiJka I

' J'^^^v^nju istog.

nastajuceg

Qvnm

reahtraf
razini ma!?' °
na eiektron??^^"^

nekoliko

ovoga kruci-

autjecaiu infrl (razmisljanja) u
standardiJ?^^?^^^ tehnologije na posfovanje
oprobiaH?
posiovanja na

nagiasenn aJ? '^^P'i'nia ltd Osim •

historije inje?i
'nformaftcAft
P''^vashodnoa r,,

P^^^zimanja arhivske grade

'^Pistraturne ara7^i
da arhh

^
"loQP arhivske
izazvanog dometima

'^^rnjeravajuci fakt?'^^ P''^^losti udoaiari ^^^^^^nost od dosadasnjeg
kreativani
P^ngih ciniiaca unu ?
koji je apsolutno
" ^Kruzenju.

Contemporary understanding of archival material requires close
connection between their workers and the archive that is in charge.
Classical understanding about existence of two separated "living" cycles

of documents (in registrar and archive), often applied in dealing with
paper documents has become old-fashioned. Contemporary understand
ing of archival material as the continuum starts from the attitude that
archivists and registry workers as record managers belong to the unique
profession, i.e. they are experts responsible for managing electronic
records. This, of course, means building the strategy for electronic busi
ness, which, along with information basis, requires legal, material and
staff basis.

Unfortunately B&H archivist reality is completely different. The gap

between growing needs and realistic possibilities has been constantly
increasing. We are still dealing with certain basic questions of the pro
fession, which is mostly turned to the history, such as not completely

solved question ofprotection ofpaper archival material in its beginnings
etc.

Organizatori

In the preface of the last issue of the Magazine, we expressed our
hope that the archival profession would soon overcome the simple sur
viving and finally "find its piace under thesun." Even though itis clearthat
suchstep forward could not be done over the night, orin a year andmore,
what was done in this area in the past year does not give us too much

hope for optimism. It is true that certain headway's have been made that
could signify the end of the tunnel to archivists as constant enthusiasts.
The proof that this profession is not drowning into the ocean of hope
lessness is the emergence of this (forth) issue of the Magazine, on which

our reality definitely left the trace, but some issues of contemporary
archival theory and practice also found their place.
Unsolved and very acute issue of dealing with record material in the

process of transition has defined the need for additional application of
this problem in terms ofseveral professional attachments. Within them, by
the analysis of cause for such condition (lack of existence of adequate
legal system even the lack of archival network in the whole are of B&H)
we have come to the attitude that not even one subject of protection exe-

afsomHwof^o^
model of taking care for m^riL ha" h
that, sooner or later conditinn^if

f''® workers.
That is why
necessary evil, the
offered, counting on the fact

lished treatment of'the material,?/«professionally estabThe fact that total d

^^de.

undisturbed and quick
archival material, has directeH ni
appropriate texts: startina from

ways of solving these problems

society largely depends on
and the facts registered in
issue in several

which there have been mentioned

fhJswi make anofseveral
developedpractice.
environments,
to
effect onexamnil^T"^^
correct
We thinkupthat

Obl^oaf^^ role of archival
to more« efficient
Obligatory
,
solving of it.of all dimensions of this

/ssuebtf"®®® '^3ist^°r^sdeth'" "'®

emerging eieo-

of infJmar^^^'^^'^'^^'^exis (thounh^'seising this cruciai

(lerdisation°ofelecf"°'
°^ ' "S'"ess vWfh"®registries, attempts of stan^^ronic business at th

transferrinn

mation these
material on efect'^"^""'^
eance. Based f ,^"'®'"®
emDhJi .!,^

besides infor-

materiais have h ^^el^ments on f'f ^Peeation role and signift'
end its Vounoer^®"
®s well ' °'''"etion dimension of registry

oausedby thepeavy^f^^'°ethe^kne^S^^^ influence for changing
hZ'L°'". '"osrV

sc'ehces''If
ARHIVISTIKA I

ARHIVSKA SLUZBA
Publishers

10

Salih JALIMAM*

ARHIVISTIKA I HISTORIJA**

Savjestan odgovor o zadanoj temi naslovljenoj Arhivistika i historija,
kljucnim dokazima nasega zanata, krunskoga svjedoka nasega postojanja, all i esencijalne potvrde kojom se moze, treba i mora definirati
nauka o proslome kao i tehnika prikupljanja historljskih dokumenata.
Ovdje se misljenje historlcara postavija na kvalitetu arhivskih, sistem-

atskih, temeljnih istrazivanja medijavalne povijesti koje je ohrabreno
iskustvom velikog francuskog mediaveliste Fernana Brodela koji odnos
historija tj. proslosti, sadasnjosti, ali i temporalnoga, definira na nacin da
se u "svakom historijskom radu raziaze protekio vrijeme i, u zavisnosti od
u vecoj ili manjoj mjeri svjesnih historicarevih licnih osobitih sklonosti ili
iskijucivosti, izdvaja se jedna od kronoloskih stvarnosti od kojih se ono
sastoji".

Radi se o kauzalnoj, tj. generickoj vezi izmedu arhivistika i histori

ja, o odnosu i podudarnosti, ali i preplitanju ova dvije kljucne discipline u
razumijevanju i tumacenju historijskoga procesa. Radi se o slozenom,
viseslojnom i po mnogima kljucnom momentu da se prepoznaju odnosi
i veze, ali i da se identificira sistem funkcioniranja arhivisticke prakticnosti i historijske teorijske pretpostavke.
Potrebno je racunati i s cinjenicom da ce i sam naslov priloga
"Arhivistika i historija" uciniti provokativnim, izazvati odredene nespo-

razume, protivljenja, ali ce pruziti i dovoljno mogucnosti da se ova dvije
naucne discipline povezu u sistem vrijednosti koji bi odgovorio na pitanja u kojima se mogu rasclaniti sve relacije i korelacije ovih dviju srodnih
naucnih disciplina.

Prije svega, vazno je napomenuti da ovaj izlagac, najprirodnije, ne
zeli niti moze arhivistici i historiografiji oduzeti njihova prava znanstvenos-

ti, posebno zbog toga sto se i u jednoj i u drugoj naucnoj disciplini jasno
prepoznaje cjelokupna metoda naucnog istrazivanja u cijoj se temeljnoj
viziji odreduje zadatak i za sta su i stvorili svoju metodiku. Strogost
* Doc. dr. Salih Jalimam, FilozofskI fakultet Tuzla.

** Prilog ]e u vidu saopcenja prezentlran na savjetovanju "Arhlvska praksa '99", odrzanog 27.1 28.
5.1999. god. u Zlvinicama.

13

SalihJalimam

Arhivistika i historiografija

torijske nauke ucielini

®".i®'^'"stvene utumacenju his-

jnih iocitih uspjeha uistraziua" "°^' "iihovih teoretskih dostignuca itratoriografije. Sigurno da se
osnovne odrednice iarhivistike ihis-

koliko god njena praklicna n•
apostrofirati arhivistici,
konkretnih duhovnih znannati
Pretendira da ona bude dio
historiografskih zahtieva Aii oJ-'®"ieljna nauka udefiniranju
stvaranja kao prirodne seatn'pnto^'li '
izmedu metode i
fe ada bude ivrlina arhivistinko ' ®'^6noga sporijeg razvitka, isve ovo
Buduci da se znann!^' ®^nanosti.
N®? obraduju, kao
Pnje svega, upogledu

rada u arhivu, istrazivanju i interpretaciji, tako se 1na historijskom tekstu
jasno nadovezuje tzv. formalna raziika. Temeljna pretpostavka vezanosti
arhivistike i historiografije su istrazivanja historijskog, tj. arhivskog mate-

rijala, sto je kljucna pretpostavka i jedne i druge naucne discipline, sto i
samo usioznjava postavljeni problem te stvara naucne pretpostavke i
arhivistici i historiografiji da se metodoloski, metodski fundirano i formalno, ali i sustinski bave svojim zadatkom, sto jos jace podcrtava uzajamnost i sustinsku vezanost ove dvije naucne discipline.

arhivisbka^'rtu"^®'® ®® ^rsiti sa mat"^®^?^®primjenjuju, nji-

Rijeci i termini, naucne discipline: arhivistika i historiografija nisu
jednoznacne, nego viseslojne, viseznacne i pune su odredenja koje
poblize, tacnije i potpunije ukazuju i odreduju konture historijskoga
procesa. Uvijek se ovi pojmovi naucnih discipline dovode u genericku
V6ZU, te se u potpunosti i u svakome segmentu naucne obrade histori

razumliivo
arhivistika ihi!5t°

jske nauke,' najbolje se izbjegava ako se istrazivac drzi prvobitnog

djelotvorno

V ""'^Qrafija nrjip

viseslojno

(posebno sto su |

kao i f^ "^Qterijalne tj. prakticne i
vjerule
gledista, pa nije sarno

'^®^usobnn

Prakticno-mateSe'®

naucne discipline»

^nanosl^wf^''^®''® '^'®*0"°graflj®
i "a odredene

segmenta vezannet .°P''®'<® objekata ist

objektiviziranjQ arhix'- li'^P'^®P'®tenosti n

dviju nauka ali i samoga

kao prepoznatljivog

^aje misljenje o
o^inira, uvljek uzlmp^'^^
^^^koQipolitickon '^f^k^^^

misljenje". koje. na zalost

totalnp
Posebno potencira na
^ Ij: " ^^'^^amentalne nauke, koja

acnih znanosti samn ^^^no, te urinv^ ^osta subjektivnoga, id®'
koiim' ^'s^oricart i
^^redeni n °frazdiobom poJ®'

vriiH •JJje. sto samom
®amo

nauka'svoie
zbilinn 1 ^^^acenje ivaznost
i^

vezen

tumaL'

'^Pna sist

nesto vise idrug^'

odreden"^"® ^ndiranoS?®!^''® i®tra£T '^®'® a^hivisticke potvrde-

ograniju® P''°'^leme pitaniL®

forml?®^°"i®toS® ^®rijan,e

ihistn®

' t®n^®'i odnos^-

'Pak, ukazuju i

ia. Potrehn •'*® " "letodu m '^'a^'Plina nif"® ' ®fl®ktira sve ono

prihvat-®' f®"*'®- Po6i ori'°^?'°^korne „
interpretarii'f ' "aufino furfi'^®''^® historikil

se ocito prepoznaj®
Problemu istraziva^'

jskoga materijala medusobno preplicu, pomazu i nadovezuju. Privid
hotimicnosti, koji se posebno evidentira u dijelu moderne teorije histori-

znacenja, metode i nacina istrazivackoga mehanizma, koji svaki
ponaosob ukazuje na prirodni, tj. naucno istrazivacki mehanizam daje
odredene slobodne intervencije. Svaki produkt historijske vrijednosti,

prije svega tacna i precizna argumentirana i sistemska arhivisticka
priprema, koja treba, odnosno mora u sebi imati elemente potpune
naucne prednosti, sto je zadatak i cilj moderne arhivistike, siguran ele
ment vrijedne ozbiljnosti, dalje se nastavija kroz interpretaciju historicara,
iz cega treba da nastane naucno djelo. Prema odnosu sistema vrijed
nosti koji postoje ili ne postoje, moguce je precizno odrediti dva aspekta
arhivistike i historiografije, dvije vrste objekata znanosti u kojima se jasno

itacno preplicu metodologijski interesi, sto se smatra kljucnom itacnom
definicijom potpune ovisnosti arhivistike od historiografije, kao i histori
ografije od arhivistike, uzima se i kao civilizacijsko dostignuce, naucno
fundirani projekat, ali i dio ostavstine za buduca pokoljenja, sto je ocita i
temeljna poruka arhivistike i historiografije u cjelini. Iskustvo istrazivanja

historijskih procesa ocito kazuje da historicar, kao iarhivist ne rekonstruira, ne ponavija iskustvo dobra ili zla nego tumaci ili definira, sto jetacna
i precizna kvalitetna odrednica historicareva zanata, jednu od kronoloskih stvarnosti, uz pomoc, neophodnu pripremu onako kako se to u
stvarnosti i desilo. Primarna definicija historijskoga tumacenja je u

komentaru, tj. u interpretaciji dogadaja, s tim da su komentari historicara
cesto prepuni osude i kritike onoga sto je nepotpuno, neobradeno ili
cesto arhivisticki neobradeno ili zapusteno, sto se moze pripisati arhivis

tici u cijelom svijetu kao opca opomena. Tu se radi o temeljnim histori-

"aje, zna ipostuje podje'a
15

SalihJalimam

Afhivistika i historiografija

jskim razlozima, posebno stn eo

svjesnogaibifnogacime<!Pns.,.s
Usvome stvaS
nauka u dvadesetome stolipri
noscu, bitnim tumacem orosinn

traze segmenti
opravdava.
odredenju historijska
vaznom drustvenom djelat-

"spitivanju, ne oduzima niena

vaiifikacjje; izuzetna vriiednn<;t

jecnosti

unjenom prakticnom

' strucno-naucna vrijednost i

u tumacenju razvitka covjeka i 6ov-

„ ^®rneljno odredenie i«;tro4-

pocetaka historije, znaci od Hernn '^'storijskoga procesa pociva od

tick^ pretragamaucemu su htn^i®crpnim arhivisDoseh '

unaoriifiriT^^" ^

fe hS"°^'?°9togastoijednaM
apstraktn^

icovier

"^istoriografiju i arhivistiku, ovo

istrazivpft ®P®®°"osne i pranmp,

alastva coviek'*"'^ ' °"^"''^ P""ijera

"•azmisijania
brizljivo

Predvidjeti inrim-

"® "^4

dobre volje bili i

insistiraju na shvatanju da
®® odbacuje tumacenje

historije, koja je odredenim

vijetrie ikao nio"^ definira kao historija stvaru razmi"i-^°^^ sudbina. Ovakva definicija

nioze lako^h^n^^ Nikole Makijavelija:

kofa"'"'® '°9®<3a]e
uivakoj driav.
Phn^ienjivali, ili ko se

fanju Pitania oHn' °'®' "^vod za^r
' vnog uarhivistic?. '^'®'ohciztna t]

dogadaja".
"I'slioca ipotvrda udefini-

cesto° uliteraturi
DrpH^l'' ®® nagiL
'^Qglasi n
nunauci ali
ali ikorelai korela'
®®®'
"terJSnPH°'
""auci
i historici^^'^^''®' ® sh/ami'nrni®'^"°stavni
tsko jednostavni kako se to
'^oje
oje se iod

ve dvije strane stva^^ ' ®^°'"®'onizma '^®®'/.®^^kka
2vitka covjecanstva
coviecanstva sassas-

(potvrde) naiaze se 1"??® Procesa kro?^"^^'

strane procesa-

®°9 i®tog proce^r^^®"® " 4tozakone iprocesa

J®liau, kojajepo,

^nkcijj.

®® kroz arh

"®"®'' ^"®ci dvije strane

potvrda kodje

'® ®"iom cine kauzainu

'®^® ®"3STfmogia . .'

'

fsariahil "®®®"^omXtum"^
Pogledu
ng®'®.""^^viti
PO pitanju cov_
iodnn
^a oval n
° prakticnom radu

P''ema Istri'historii
Trebaznatf/H

iturnari
Pi'arna hicsf tragati iza novi^^
dominhistnr ^'^'^' ' P^Qotrajnosti, sto se.
njima^toMzrasta.
to i17 ^ ^^°9®<?ainocT^v'covjecanstT'?
^^ ' ^^reduii ^^hivisticL
dijelom
is^^^dogade
^

trajnije vrijednosti, a ^

Uvrijeme cijepanja i nestanka ideoloske drzave na ovim prostorima,
primjetljivija su nastojanja da se historijski procesi tumace i definiraju kao
mijenja civilizacijskoga hoda i okova. Medutim, uske veze s materijalnim
zivotom ljudi s jadna strana, a sa druga strana sa njihovim zivotom, a da
sa na apstrahira kapitalna cinjanica da sa koralacija ostvaruju u drustvu

i putem drustva koja ja, opat, historijski stvorano i povazano sistamom
vaza i odnosa madu ljudima (u cijoj osnovi stoja historijski ispraplatana

vaza koja su funkcionaina izanimljiva), do toga da sa mora insistirati na
drzavotvornim, narodnosnim, historijskirn razlikama, ali i vazama putam

kojih traba da sa idantificiraju pravci razvoja drustva u cjalini, uz naminovna, naophodna, sistamska arhivisticka istrazivanja, sto bi bilo i ostalo
prvo pravilo u tumacanju proslosti.

Nama dvojba da ja modarni historijski procas svoj tamalj zasnivao

na tvrdnji da ja covjak djelatni sagmant svoja historija, a kako ja njagov
razvitak i istovramano, uvjatovan drustvanim koji sa svojim karaktarom i

svojim pratpostavkama opat pojavljuja

u izvjasnom smislu, kao

nadradano i tuda u covjakovoj prirodi, koji ja svojim pritiskom mijanja i

sva visa podrustvljuja. Uhistoriografiji XX vijaka ova dilama isuprotnosti
su kljucni problam, ali kada sa analizira tahnika i matodologija historijskoga tj. arhivistickoga istrazivanja, moza sa ustvrditi da sa skoro od
Harodotovoga tumacanja proslosti do danas nija mnogo odmaklo.

Odgovor na pitanja zbog cega ja to tako tasko ja ponuditi u jednom prilogu, samo sa moza konstatirati da tamaljni osnov (od antika do danas)
odnosa pojadinca. individua prama drustvu, proslosti i historija nija
samo problam njihovog odnosa prama zajadnici, nago zahvat u nasto
jos sustinskija, odnosno odnos prama ulozi u historijskoma procasu, ali
i prama razurnijavanju historijskog procasa. Stoga sa ovom prigodom
koristi zanimljiv navod poznatog filozofa historija Banadikta Krocaa koji
kaza: "Historija ukoliko ja ona aktivitat misljanja i stoga stoji izvan vramana, nama kao ni filozofija svog historijskog pocatka, osim idaalnog i
matafizickog, historijski kazano jasno ja da ja historija postojala prija vac

prije Harodota, prija logografa, pa cak iprija Hasioda iHomara, jar sa na

moza zamisliti'pradstava 0ljudima koji na bi mislili osvojim dogadajima

ikoji na bi pricali onjima". Ukvalitatnoma dafiniranju znanja oprosloma,
tamporalnoma ihistorijskoma, sigurno ja da ja zahtjav B. Krocaa da cov
jak "misli o svojim dogadajima" i da prica on njima, prihvatljiv u potpunosti.

....

Medutim prema reievantnim istrazivacima metodologije filozofi|e

historije, tragovi zblvanja i odnosa u prosiome ne nastaju samo kao
17

SalihJalimam

Arhivistika i historiografija

ostavljaju tragove i

clogadaji, kao i djelatnost covjeka.

materijalima, sto samo Dntvrrt!lil" "®^'storijskim pojavama, stanjima i
arhivisticka ostavstina imaiu niJ/« ^[^umentaciju da historijski proces i
jskim zbivanjima, imaiu starrest ^
vezu i ulogu uhistori-

metodoiogiju postojanja.
' P''oslost, kauzainu vezanost, metod i
zbivanja koji se smatra tumade'nipm^'^' ^ segment historijskoga
nncf^?)^'^'^®ntima, historiiskirr^ •
do np

va

nom slu^a-^

^asniva na istrazivanjima, tj.

proces i

gradi, tragovima

Sranica. P^S ip

nego naprotiv otvara

pokazuju iodred#fPojedine vrste trago-

SSogranicinja.
kojeseujednuti nemooM Pojavljuju ikan
P''sma drugim historijskini

dSi^f

obS'

Ca Sioo^

Wse siii'r'r"'

iskazaoldobion!m^°k^®'®'^°''interDt^f

Proslosti, odn'osnn^k^

. . '^' Qju konstatiram

Zusammenfassung

Im Text: Das Archivwesen und die Historiographie, hat man versucht die

Bindungselemente, Beziehungen, Ahnlichkeiten und Unterschiede zwis-

chen diese zwei Wissenschaften zu betonen. Es wurde durch die relevante historische und archivistische Fachliteratur, mit vielen Beispielen,

ermogiicht. Obwohl es zum Teil gelungen ist, die kausale Beziehungen

zu identifizieren vieies ist noch unklar geblieben. Aber der aligemeiner
Eindruck ist es, da8 man, laut den alle relevanten Meinungen in der

Literatur, die Historiographie ohne des Archivwesens nicht als die

Wissenschaft betrachten kann und umgekehrt auch.

koji bl se smatrao
pozna-

dokumenata, cime bi se

^djednosni sud, dobils

'^^orijskoga zbivanja koje se

P'''sse
^ijogajesteda^seukJ^r"^"'
'^ ^'sc?pikia^",
®
ni jednim nn^^"®.P''°'5lemeb,,'J
efa, naprotiv nastoia

arhivistike, kao i arhivistika bez hiostoriografije.

mahane. Tu je tesko natnet-

vrijednost sD07na-' ° v'^'sljenja iska

istrazuje.

misijenjima u iiteraturi historiografija ne moze smatrati naukom bez

segmentom

'historiografije,
sii
govoriti,
a ucilju ovoga
historicara,

'^°;odnosti poSf° P^ij® S n.""®
uopclvanje probte sama hislori^®^® ^®^hiv?ste\f j^^an goruci probien,

koi^ P°®'ojeceg. 6)^^ "'i® zbir binjen-^ sastavnog dijela historijske
se s^®®!®®Pravljakro2n^® saznanje q ^
Podataka. faktografski
tosm-,°^®!iPotvrditiraniif"'^''?'^®
Primiero°'^^
vaznome
problernu.
Pijeloin hrono|QS|I^'^®'®bo rnisiieni'
"aglasi iiznese,
cim®°

Zakliueak

®«^®rno^"®"J® ®®®nog Brodela, da se sve

^®^®.sli'S;'2^«kaihistorii,
Punilite2u"n1
Urh!!-"
dfsci^p
uzajamnosb
®® WeScir
f ®®^®lne
°®'9l®Pnirr'
se znanje-^
voljno
obiasn"
veza ^'^® '^olikon' ®®Pj®'^obsteci
o se dovesti
uP®*
18

Ipak, oS 'T"®?®
togaf' ®®Pi®'o urtamjeri ^
btisak da aa bvijek smatra ®®'^

da po svim relevantn"^

19

Informatoloski aspekti arhMstike i dokumentaristike abstrakt

Nail KURTIC *

ti (razvijenosti i posjedovanja novih tehnologija pohranjivanja, obrade i
diseminacije podataka), vec prvenstveno od svjesnosti socijalnoga
menadzmenta o znacaju tog sustava.

1. Od manipulacije atomima do produkcije bita

Smijestanje kompleksa E-T-AK-S-A' u podrucje zasebne naucne
discipline "informatologije" je prvi korak ka uspostavljanju trajno
odgovornog odnosa svakog konkretnog drustva naspram sopstvenoga
iskustva. Informatoiogija dokumentaiistici i arhivistici pristupa sa stajalis-

ta izjednacavanja iskustva kao (sa)znanja i informacije i diferenciranja
informacije kao sadrzaja i dokumenta kao njenog nosioca. Tek
uspostavljanjem adekvatnog odnosa (diferencijacije) izmedu dokumenata (nosilaca poruke) i sadrzine (znanja —informacije) oslobadaju se

potencijali novih medija (kompjutera i nosaca informacija) u uspostavl
janju efikasnih i racionalnih sistema prikupljanja, cuvanja, obrade, prijenosa i diseminacije podataka, ali, sto je mozda jos i znacajnije, kom\z

pletnu djelatnost arhivistike i dokumentalistike prevodi iz podrucja
manipulacije atomima (dokumentima kao fizickim datostima) u podrucje
produkcije i manipulacije bitima (informacijama) na cijim se specificnim
svojstvima zasniva prelazak iz industrijskog u informaticko drustvo.
Koja su to svojstva?

Prvo, digitaini signal je nematerijalan, pojavljuje se u formi cifara;
strukture (odredenog odnosa) jedinica (1) i nula (0). Forma u kojoj se
pojavljuje omogucava visestruko kombiniranje imijesanje, bez obzira da

^:°^vrernenskikon^

S'Tr

li se odnosi na zvuk ill sliku. Drugo, nematerijalnost digitalnoga signala u

i k,

rT'

'sku'r"!^'

tupnim ^Pfvo nast"^^ (dokutnenaf
ljudstei
iskustia
da se nnh''
zajednini
zaien'
(infn

neposreri ^ °P®<ane ka P'^Qo
^"anja inform'®..°^'®aosti
^^hdnice
koje riuznn
nasn

'"te/ekfoa/- ^®'''sat/spos/a P^°Ppcjra

"^aterijal''"- ' -.c
<eza i^a najmani^
®3cuvaju iucine dos

svojstveno je sval«^

entitet (zasebnost)
sopstvenoga Iskustva

®P6inkazano,dms'/vaP®

ovakf®'" ®®

sopstveno^:

konkretnoqo , P°®*®*'ljene onl^^'^'^^'Pa /Pmh?^^ nuino su propadsl^
(koja
prT, Pp'^^ne hlnn? P'®'"''Pa.

^^^^^skusNa isaz Ptenja. akuni®?.®l'iedi da stvarno stanj®
"^P®°visesa^®®'J® ' ®'^isije dokumenat^
2

Tua,

^'Po od tehnolosklh mogudno®

koji se transformiraju informacije omogucava nelinearnu strukturu
poruke u kojoj presudnu ulogu igraju metainformacije (bitovi koji nose
poruku o drugim bitovima), a cija aktualizacija ovisi od inicijative, pa i
inventivnosti korisnika razmjestenih u prostoru i vremenu. Ova svojstva

nove forme (digitalne naspram analogne) nosilaca informacija kao
tehnicko—tehnoloske mogucnosti na

cijoj primjeni se zasniva novo

"umrezeno" drustvo cijelu dokumentalisticko - arhivisticku djelatnost

(sustav E-T-AK-S-A) uvodi u podrucje produkcije metainformacija kao
kljucno, koje ogranicava mogucnosti ukljucivanja konkretnoga drustva u

globaln'e procese iglobalne tokove iskustava i (sa)znanja, a od cega u
krajnjoj mjeri ovisi hoce li opstati ili nestati.
2. Umreziti se ili nestati

Razvoj i primjena sve mocnijih (super) kompjutera i novih medija za
pohranjivanje (kompakt diskova) besprijekorno cuvanje, reprodukciju,
1E- emisija, T- transmisija, Ak- akumulacija, S- selekcija, A- apsorpcija
21

manipulaciju i diseminaciju Dodatau, •• ,
mformacija, omogucio je ne
lacaoznaka) cakisinhrono (Uan
klasicnih dokumenata (nosicesima), kao inaknadnu obraHn
upravljanja razlicitim proara), nego istvaranje virtualnih
novih informacijskih struk-

samo btze ijednostavne Dmrort,

dokumentacionih centara) knie

Podataka (globalnih arhiva i

cnog identiteta. Nataj nafiin rirn"w"°^'
potvrdivanja pojediPotvrffiu
'"°^®"io deflnirati k '"^P®^®«v "umreziti
" pomaloseparadoksalPolv
divanje" druStvenog.
Mi nestat".

(sa)znania1'inf^ ' ®'®rmlniranlni
nesaal'pH
ovisi od '
od fizicknn

identiteta u savrePosljedlcama razdvajanja

(amreJaLLr°P'®^®®'irajuSrkL

najneposrednije

liudskoj zajedrtcf^®"'^ (Penfernih) baza
drustvene zaierin- "
Ocuvanio . P®'^®'®l<a (iskustava 1znanja)
globainu zaiJw^-°'^ "iJere ukn '
identiteta konkretne
doprijeti inforttiacion^"'
nije urn°' ®spijeva ukijuciti uvirtual-

®lni "lenadzmem za "^®9istralama no '^®^®®?' do cega nije mogoc®
Mogucnost II
®® i^orpusu d ^°®^®i''^P°g toga sto se gloP'

Sranicama BiH

®^anja, kcja"e

informadja.

{fdnajeovakoiu Si '
na ori^
r®alizirana, (pa cak i ®
P''i,i2oliranajprovi |^°''<.ojajosuviiekT'r'
i® "^^ije stvarnosti.
®'<lju6ene^ii"^i'
^' ^®®lda,
koiu\'.®®'®iavaju(^tatko
vrijeme)(isku®
moz®
j mjeri koristimn
i, ^®Palne
inform
informacije

Posljedica

c'jske

obilje^ia ow if
®K:n®

or

ili sam'^°

odnosa naspram organizacije E-T-Ak-S-A sustava.

Transformacljom atoma u bitove koju smo u stanju realizirati bilo
kada i bilo gdje na siroko dostupnim skenerima, odnosno digitalizatorima klasicna svojstva nosilaca oznaka (dokumenata) kao stosu trajnost,
repiikabilnost i analognost dobijaju nova znacenja pa cak i nove

sadrzaje.

1. Klasicni dokument obiljezen fizickom egzistencijom, papirom kao

najcescim nosiocem Iogranicenjima fizickih i hemijskih svojstava papira
i medija zapisa (tinte, graficke boje ili tonera), dobija alternaciju u elek-

tronskom dokumentu, koji nije nista drugo do niz jedinica i nula, pod-

vrgnut pravilima odredenog koda (digitalizacije). Doelektronski dokumentacijski sistemi zasnivali su se na fizickoj egzistenciji dokumenta kao
kljucnoj pretpostavci trajnosti informacije. Krajnje granice manipulacije i
diseminacije informacije (sa)znanja zapisanog na dokumentu limitirane
su integracijom (neodjeljivoscu) informacije i njenog nosioca, a potom;
nastojanjem da se upravo iz tih razloga produzi njihov materijaini kontin-

uum u vremenu. Intenzitet prostupa pojedinim informacljama je

i arhive.

ki dokumenti su pristupacni samo pojedinim ljudima i pod specijalnim

^

'nead;;;®®;^®iskljucenj;^

"j;a-

odS®' P°®tale St" p®svaku
ih kaosavrem®
relevantn®

'®'® Pitanio ^^®'*d drush

""^J®kmahipS® n®sarpokit®"" ^^^^kturu. Istovrernen®;
3. Koncom,..,
ko'j^;r!l ^®P iek®nomska leg'"'
?re°"^®P'
®®lnano

®®Pii®vajSf5®®i^Ud^^^^
22

i vertikainu) oslobodenih svoje fizicke egzistencije, namecuci promjenu

nista drugo do inform^'

®klju6ltiun^ °®'® dokumen»°'^'^°®Po dodloi'^^'^'^®'^®®''^®®'!®
h
^Cn?;°^!®P^®tSr
dodatni
dfustvenu
P'^®itaJivan^'°'^P®®bo Dnr^ P®voljnog broja
broja dodatP'
ttacije uuviot-

oznake, "informatologija" je stvorila konceptualne uvjete za razvijanje
informacionih magistraia i munjevitu cirkulaciju informacija (horizontainu

ogranicen sposobnoscu njihovih nosilaca (fizickih oblika) da ocuvaju
svoju materijainu egzistenciju inakon sudjelovanja uinformacijskom procesu. Ta sposobnost je razlicita ovisno o razlicitim fizickim i hemijskim
svojstvima razlicitih materijala (pergamenta i papira na primjer), kao i o
uvjetima cuvanja i upotrebe. Iz tih razloga se propisuju razlicite proce
dure pristupa i upotrebe razlicitim dokumentima, take se na primjer
Sarajevska Hagada iziaze ocima javnosti samo povremeno, neki arhivs-

®^®kodnevnih neSi;®® i3kljuc£^^®®'J®ke nireze ikojima' se usv®
Jo-^inantnim iskus'Sr®'®"' <^®kume®

promjsnu m6ntalnoga modGla od dokumGnta kao fizickog nosioca

^®® (sajznaljfd''^^^tdtu formu iznanj®:
' Povo iskustvo, koje don®s'

uvjetima, vecina (starijih) knjiga se moze koristiti samo u citaonicama.
Fizicka integriranost informacije (oznake) i nosioca oznake ogranicavaju

informacijsko-komunikacijske process.
Razdvajanjem informacija od nosioca oznake, omogucenim razvojem informacijske i informaticke znanosti multiplicira se broj komunikacijskih situacija iprocesa u kojima takva informacija ucestvuje oslobodena
fizicke egzistencije u samom cinu nastanka (kao elektronski dokument)
ili naknadno (digitalizacijom predelektronskih dokumenata).
2. Digitalizacijom dokumenta problem replikabilnosti ill (ne)replikabilnostl se pomijera sa podrucja obnovljivosti fizicke egzistencije, koja
vise i nije nuzna u podrucje utemeljenja koda; razumijevanja pravila
23

NailKurtid

Informatoloski aspekti arhMstike i dokumentaristike abstrakt

Dokumentalistika i arhivistika i u BIH je zbog toga pred novim iza-

neogranicenom b

dokument (kome se moze
^nreze, pozove i pojavi istovjetan
aserskom stampacu), necio
' ^'^icka egzistencija na
Drnmi^'^r—situarr^ '
njegova struktura u

0 novTm

ka stvari i.

^°''uka ubacplf

neogranicenog broja

Pro^rn
uproblem rorli f

P°staje informacija
(PonovljlvostI) nosloca

simulaciie knr^ ' ®Postavljen uokvinf

t^anslSES^®

netllf)•

3.lnformar••

®samog iskustva (poret-

skupa omogucava

ukoiima • ^ ®ocijalnim all i svim drugin^

Na je fJusTan^^^^^

su omi/'

determiniran inputima.

karakteristikaanain^^^"?'^'^®k,

^nacenja se poklanar^ ^'sterria. Kod anaf

digitalnom kornunikacijom

"osioca oznake, sto je

!^®ciia uinformacHska^^^^^"^^^^ nosinr^^'^''^ komunikacijskih sisterna
jalnom egzistenciinm
Podrazurvf-^^'^^'^®' ukljucivanje info"^'
oznake. Pokazali smn h^ ^!®^onskom
' "^^oipulaciju sa materiPa'proceseodlucivanf^^®^^®^atacin
samih
nosilac^
aje stvarnosti, za koiir"
ogranicava
informacijsk®

°P3erviranih
'Nstven
rezultat analogne spo^
one
"c energije
energije ' ° '®' Po
Po praviii.
praviiu ^ ^Poclrazavanju
Poclrazavanju dinarnik
din

uobjeSn"'®'''" "^afakterbi

'

vellkim utrc

zovlma: (1) digitalizacije predelektronskih fondova dokumenata i (2)
pronalazenja pravoga odgovora naspram produkcije elektronskih doku
menata i njihovoga ukljucivanja u giobalne informacijske tokove. Mnoga

pitanja, kao sto su dodjela (sinhrona) metakomunikacljskih cestica eiektronskim dokumentima na osnovu kojih ce se kao relevantne informacije

legitlmirati u proceslma pretrazivanja, zastita vjerodostojnosti, zastita
tajne i problem neovlastenog pristupa, jos uvijek nisu ni blizu deflnitivnog
rjesenja. Za njima se traga u okvirima informacijske znanosti i informatologije, 1reaino je ocekivati da ce odgovori doci iz zemaija u kojima je
elektronski dokument skoro vec supstitulrao klasicni dokument.

Bosansko-hercegovacka dokumentalistika i arhivistika u svemu tome ne
moze ostati po strani, ona mora (1) sama sebe svrstati u podrucje infor-

matike, (2) odrzavati cvrstu vezu sa najnovijim teorijama i dostignucima
informacijske znanosti (3), organizirati edukaciju sopstvene profesije na
Informacijskom konceptu 1 (4) uciniti najvise na razvijanju svjesnosti
drustva o presudnom znacaju ukijucenja u giobalne informacijske
tokove.

Literature

Tudman, Mirosiav, Teorija informacijske znanosti, Informator, Zagreb,
1996.

Iris, Antoan, Informacione magistrale, Clio, Beograd, 1999.
Eco, Umberto, Kuitura, informacija, komunikacija, Nolit, Beograd, 1973.
Belkin, N.J., Information conceps for information science, J.Docum,
34. (1). 1978.

Kurtic, Nail, Uvod u teriju mas-medijske informacije, Filozofski fakuitet

uparncenimobnaviia
^'njenicam nje°

Zakijueak
"

jer °
b'lo kojeq", P"'^^''no znacenje,
tehnologijO

'''"'^nlcami H5'°'<U'nenta (sa izvornifp'
^°bljenlm udatom momentu)-

Reknr»«_ .

Tuzia, Tuzia, 2000.

Zusammenfassung

Die

Rekonzeptualisation

von

Dokumenten

fuhrt

zur

Rekonzeptualisation des Dokumentenwesens und des Archivwesens im

prema 'I'f
rekonceptualizaf^j'
"°vihpll^
nformaeijit {fi2ickimett^ funkcija,
all i profes')®.

egzistencijom h

train

Posijedi^

se transforrnire

(mJpuUe

2^

'®'®^antno«?'svobuhwat„„^ti
' Problemima metakorpP
nreclzno®
' ®^°buhvatnosti, precizP

Sinne der Gesellschaftsfunktionen aber auch der Profession. Das

Verhaitnis gegenuber den Dokumenten ( physische Existenzen) geht in

das Verhaitnis gegenuber der information uber. Zur Folge steht die
Entwicklung der neuen Komplexen vor. Die Probleme der Ewigkeit und

der Replikabilitm (die Manipulation mit der physischen Existenz von
Dokumenten) werden kaum bemerkt im Vergieich mit folgenden

25

NailKurtic

Relevanz, Allumafassendel'p^ Verschaffung der Fahigkeiten

u-._. ^°'<""ientenwesen „nH

der

Azem KOZAR*

.

Bosnien

una

MODALITETI ZBRINJAVANJA

UGROZENE REGISTRATURNE GRADE

tronischo n i

von Mettakr^rv, .

Untersuchunn"'^®"'®' *^odurch die

GlaubwurdigkeT^H^®®®" 'egitimlert

Zugangs. Narh H

zu erwarten das<5 h"

cles Gph •

wird

fronlsche Dokum^^^ '^"'worten aus dp
Dokumentenwesfi^®"'
sich selbst in den r
Verblndung mit h

keine Losung, wie zorn

'*^''°"®®lernenten an die elek-

Ugrozenost grade

der Schutz der

Poznata je cinjenica da arhivska grada u svonne zivotnom ciklusu
prolazi kroz dvije faze: prvu - pocetnu, u vrijeme dok se nalazi u registraturi, i drugu - posljednju, nakon preuzimanja u arhiv. Prva faza, tj. vri

gesucht, und es is

jeme registraturnog nastajanja uglavnom traje prvih 30 godina, a druga
faza do kraja svoga postojanja. Unormalnim okoinostima ova] proces je

Informatlonen In den
unberechtigt©'^

Hen
kommen wo das elekan der ^
und Herzegowina
der
®*®hen bleiben, es inuB (D

Weiterbiidungskurs®" "®"®'®n Inform einordnen, (2) eine feste
En^icklung des Geseif ®'9®aen ProfB?'°"®'°'^sahdtten halten, (3)
9'°bale lnforn,ationsw^^®''®bewuB2Bf®'°" °rganlsleren und (4)
^®9® beltragen.
® dem AnschluB an die

jedinstven i funkcionalan sistem, sto je slucaj posebno u razvijenome
dijelu svijeta. Posijednjih desetak godina, pak, u zemljama koje su
zapocele tranziciju postojecega sistema (zemlje socijalisticke zajednice)
ovakav sistem funkcioniranja spisa je znacajno narusen, a u nekim se

gotovo uopce i ne odvija, jer nijedan od sudionika u ovome poslu
(drzava, registrature, arhivi) ne izvrsava iii ne moze da izvrsava dosljedno svoje zakonske i civilizacijske obaveze.
Bosna i Hercegovina je, nazaiost, u ovoj drugoj skupini zemaija.
Koji su sve uzroci takvome stanju?^
Osnovni uzrok je u neizgradenosti postojecega sistema zastite reg-

istraturne grade, sto je utjecalo na stvaranje nepovoljnog ambijenta za
adekvatnu brigu svih sudionika zastite. Naime, propisi ove vrste u Bosni
i Hercegovini nastajali su tek od 1945. godine, da bi se u najkonzistentnijem obliku nasli 1988. godine. Cinio ih je Zakon o arhivskoj djeiatnosti^ Pravilnik o usiovima i rokovima cuvanja registraturnog materijala i

arhivske grade, kao iodabiranja arhivske grade iz registraturskog mater
ijala^ i Uputstvo 0 nacinu primopredaje arhivske grade izmedu imalaca
arhivske grade i nadleznog arhiva.' Osim ovih, na registraturnu gradu se
odnosila i Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave, cija je

primjena pocela od 1957. godine, mada je u najduzoj primjeni ostala
Uredba o kancelarijskome poslovanju organa uprave i organizacija^ iz

1971. godine. Postojali su idrugi propisi koji su se samo dijelom odnosili
na problematiku brige o registraturnoj gradi.®
* Prof. dr. Azem Kozar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog arhiva Tuzia
26
27

Azem Koiar

Modaliteti zbrinjavanja ugrozene registraturne grade

puno Utokuratnekatakli2mel99PiQQc
razbijena. neminovno sliiPHo® djelatnost je pottema. Tamo gdje se monin raiv P^frijene administrativnoga sispropisi. Nakon rata doniieto ip J"su se stari (prijeratni)

(ekprijesestmjeseci), nanivnii
t^reha
onekim hh
mpnt ^
oclnose uarhivskni h- ^
davsiva'^°H^i°^°'^'

svega

propisa: na nivou drzave
Srpske, te na
zakonskih propisa, koj'

njenog
sagnedorecenost' ^vakoga
arhivskoi
zakono-

tacnlle un?""'

P'ob^u

svega toaa ipe,

aailazila na ra7i

objekatnlkari ni-

'^nosio cca n

iosobenost

Inicijative a-P°^^°janju drustvene

Prastorakoji je

4tirajucih faktoraoLf
urf

postojecih propisa»
ao=l|.dni
primMu^

loseg odnosa prerna

okruzenja. Posljedica

bilansi u pogledu arhivskog

da nijedan
i® namjenski adap

uTuzli. Pm
Pjelatnn
je loon

25.000 m' arhivskp

cekalo cak 135 oon

niti oprema za zasir'

' ostao jedan od lin^'"

je preuzimanje eko

Postojaia h?' ^°dine npr. na preuzimanj®

Postove je uvrijem! J, f® '"' ^^ofllmovan

informaticka oprema.

n)akarucniharhivskih '"^'^'jsdjelatnn^,

®^ °°l^''Odnosnootesn^

"aPostavfeaarh ' ""'® aeVe2''°' ^'Pa' '

rata 1992-1995. godiP®

nastajanju, c

aspSno'n^®iPjef^^^^^
obilazp

Ni do danas nU®

Paraslim? '' Piaterijain

drzave. Arhivi se spo

°dvajaiu Qri^V®^'®' '®lure [f^'^PPliranlm ?°®''^°masllj, te se ne m^
d®jP adekvat "P®"- Samo
mieritj. obavezam ;
9''®de UQaSBn!l^P®^aj riasta '^®®'.®'' ®'ure n'
p® zatvaraju useb

•T^anje nfe'®P^°ble^
Slina ''^^'eca °"h je sva^^^Poj
'^®9istrpt
P
9^®da
Qradl.novonastale,
Najteze je n©staPJ®

"•®'Pra koje

Papus?''°'^ '"13130^1?"^

^''blvi ne

arhi' -^°^®bno

Pravnih sljedh •^'^^^'"i^iraiii

Neizvip

tandardizirgpiJ^^^iu odgo^

iarhive f

®^''^'^-^hova

Privatiziraju.

j® ' sudbina grade red

kada nastaje

turnog dobra. Kako to bar usporiti, odnosno zaustaviti i sprijeciti (kadaje
u pitanju papirnata grada), te kako usmjeriti upravljanje aktima i osigurati
njihovu zastitu kada su u pitanju elektronski nnediji.
Osnove zbrinjavanja grade

Zbog ukupnoga stanja u kojem se registraturne grada nalazi i zbog
ukupnoga drustvenog odnosa prema njenoj sudbini jedini realan iziaz
jeste, nazalost, kompromis izmedu svih sudionika ovoga posla. Ovdje se
ne misli na kompromis u smisiu aboliranja od obaveza i odgovornosti,
vec na kompromis u pristupu poslu, da bi isti u krajnjem bio valjano
uraden. Jer, niko ne zeli, a mnogi i ne mogu, brzo, efikasno, cjelovito itrajno rijesiti sva pitanja zastite i sredenosti svoje grade. Ovo posebno ne

mogu, jer ne postoje, ugasene registrature. Otuda taj kompromis vodi
jedinom reainom rjesenju, a to je da se bar na odredeno vrijeme izvrsi
zbrinjavanja ugrozene grade. Dosljedna primjena propisa i medunarodnih konvencija o zastiti grade nije moguca u dogledno vrijeme niti od
jednog sudionika zastite: od strane registratura bar za gradu napustenih,
ugasenih, pa i ranije privatiziranih registraturai od strane arhiva nije
mogucno preuzeti svu tu gradu jer se radi o ogromnim koiicinama i po

nekoliko puta vecim u odnosu na njihove prostorne kapacitete, a ni
ovako organizirana i uredena drzava preko noci ne moze stvoriti pros

^

t °:srs

Dakle, raznovrsni su uzroci ugrozenosti registraturne grade. Radi se
o veoma alarmantnome stanju svakodnevnoga propadanja ovoga kul-

jg.

^dnja vida ugro^®'® "ovi^'^n® ^^'dencjifT®grade ok®
S^Pzenosti vrati,^ Posiocima?'?'
' grade koja p
28
'''« P®mo se S'^^P^acija.
Objasnjenju d^®
'®®to kasnlje.

torne, kadrovske i druge uvjete da sveto ubrzo zazivi. Ostaje, dakle, kao
jedino reaino rjesenje zbrinjavanja grade temeljeno na postojecim pravnim normama ugradenim u arhivsko zakonodavstvo i druge propise, ali i

na kulturnoj svijesti pojedinaca i profesionaiizmu arhivsta i arhivara.
Ne ulazeci u svu zakonsku regulativu problematike grade ugasenih,

transformiranih i privatiziranih imalaca, koja iz naznacenih i drugih razloga ne funkcionira, cini se bitnim istaci razmisljanje koje predstavija neku

vrstu kompromisa izmedu drzave, struke i registratura, a nerijetko same
izmedu drzave i struke, jer registrature (imaoca ili stvaraoca) vise nema.

Prije svega, vazno je pojmiti o kojoj je vrsti i kolicini grade rijec.
Kada je u pitanju najugrozenija kategorija grade - napustena grada radi
se:

1. O gradi nastaloj prije 1945. godine;
2. Ogradi registratura ugasenih itransformiranih u periodu prestrojavanja etatistickog perioda socijalizma na samoupravni socijaiizam
(grada raznih specijaliziranih drzavnih tijeia kakve su komisije za ratne
29

AzemKozar

Modaliteti zbrinjavanja ugrozene registratume grade

ziocine, koja se uSloveniii i Hmot i • .
gradiseljackihradnih2arirt.no- _f

80 ne postuju. Primjera za to ima vise. Najsvjeziji je primjer Stamparije

nalazi u arhivima, potom 0

. . 3-0
graai brSiS
janja
(samoupravne
interp<5no 'f .^''^'^snsticnih za period samoupravl-

suzbe slozenih preduzeca .

radne zajednice, zajednicke

organizacije: Savez komuniJt^^ SOUR-a, sve drustveno-politicke
mpri Nma su samoSavez
socijalisticke omiadine,
nieau
neke borar^'
im^f "^^odno-oslobodilackog
rata i dr..

Lukavac, koja je pravni sljedbenik Radnickog univerziteta Lukavac.
Novom imaocu je nalozeno da se zatecena grada uredi i preda Arhivu
bez naknade za opremu i prijevoz, sto je ovome imaocu i bila obaveza.
Uz pomoc Arhiva grada je nekako registraturski sredena, mada je man-

centri, prognanifika udruienja,

jkava, ali preuzimanje nije izvrseno. Rukovodstvo ove registrature, iako
se grada nalazi u veoma neuvjetnome prostoru, nije pokazalo volju da se
osigura prenosenje grade sa tavana i kojekakvih neuvjetnih prostora do
prizemija (uiaza) zgrade, odakle bi je preuzeli radnici Arhiva. Jos tezim
od toga se doima ignorantski i podcjenjivacki odnos novoga vlasnika
prema gradi i ovoj svojoj obavezi uopce. Razumljivo, ovaj slucaj mora
naci svoj epilog na Sudu. Medutim, ova grada je, odnosno preostali dio,

50.000a^na'n^H P^^^f'ucju Arhiva Tuzlanskog

za Arhiv ipak zbrinuta utoliko sto je poznat pravni sljedbenik i sto posto
je evidencije 0 istoj. To, nazalost, ipak ne znaci da ona ne moze i pot-

tijela oTnt
logistiew

^ rrocjenjujemo
plr''' '•"•). da ov

sljedbenika);

i pronr! '..°^.9®"'2acija (ratna predsjednistva,

puno nestati.

rado^^

vleS
sucla. Izvjestan
bmi

'•ogo.om, „ ,«nu .Konomi-

drustvo, uzrok sO

PrekS «
irnovinp

Preduzeca
postupka (registratura)^
u kojem

f;^hivu Tuzla. aii k ^'^^ajeva nn^
yg'avnom se sve svnH-'^^° miienh

^''S' putem nadleinoga
nadleznim arhivima,

:?:®'^a,adablT''"^todaT"'^^^
Lmn®'

prema zatecenoj graj^

^3'a naovi?'^®'^'®^'dozivliavi®

dobara

Suprotno ovoj vrsti problema, kada postoje propisi ali se ne postu
ju, stoji problematika stanja zapisa na elektronskim medijima. Na ovome
planu ne postoje ni osnovni propisi: niti o standardizaciji pojmova i postupaka, niti o upravljanju zapisima, niti o zastiti istih.
Naime, elektronski zapisi su na neki nacin prisutni u bosansko-

hercegovackome drustvu vise od jedne decenije. Do danas, medutim, ne
postoji propis ranga zakona ill podzakonskog akta kojim se ureduje
problematika ophodenja sa istima, kakav jetoslucaj u nekim drugim sredinama.^^ Informatizacija drustvatece stihijski i neorganizirano. Ni u aktu-

' ^^fna

alnim arhivskim propisima o ovoj vrsti nastajuce grade nema konkretnih

hiUad®

Na taj su se nacin "van zakona" nasle velike kolicine elektronskih
zapisa, kojih jesvakim danom sve vise. Koristeci se iskustvima razvijenih

godina^"®^''®tetransfn ''•'•liljademT®' "® Podrucju TuzlanskoS
druQi kn '^^^^'armirajn
|
®lara duznih ove grade.
,
Puno qa^'^If'*®' " Pekoiiif'Preduz^^''^ prisutne vise od des .

ka gradasa tih zapisa obavezno prenosi i cuva na papiru. Usmjeravanje,
pak, upravljanja elektronskim spisima preko arhivara (rekords menagera)

na n

°*'akvih orert''^

nietar^'H°®'®^'<" da i/"®'*°9a kantona

kanton

^ozeca Q\

arhivsks

j® P° "ekoliko desetiP

"acin i f •
0^'f®^®no

stotine. stona
propadanju

®^oiet n.j. ^ ^^njih n.: v®®^ ^^0 sto su veliki privre

"C'nT "^"hufe«2®clj6su'^'se °^®'
nekl brojna
sektorldruga
rada P

obavezu Q®"sstaia pren^"'® 9''Sdansk^°

dODaraf''"'®kojgraT'®®® u2i^°9® drustva okonceptu via^

danornsvew -'^'^.® svrhe. T'i°®'Sikadaso°'^.'^® Preuzimaju ^ika
Pravno

'®'^ ®d kansf

^ ^®'®"o)- On
^''bivsklm idrun°'

Sradg ^

o dijeiu koji Im je

^®''"'^
Pfobiemi^^''® ®^®"®brojnije."

' ° cernu j0

sredina arhivska sluzba sugerira neka "gemist rjesenja", tj. da se arhivs-

se ne obavija, sto ne vodi osavremenjavanju ove djelatnosti.
Ne poslujuci na taj nacin u sistemu, po jasno odredenim standardima, postoji ozbiljna bojazan da ce se ove vrste grade, nakon operativne
upotrebe, neznanjem ill nebrigom svejedno, unistiti.
Modaliteti zbrinjavanja

^||i

Upostojecoj konstelaciji odnosa u drustvu nagomilani problemi se
ne mogu rijesiti brzo i jednostavno, kako bi to bar zeljeli arhivski radnici

®^ prijeratnim i aktu^ ^
Phjed bjiQ pjj0^j |\/|edutirti'

31

"9""P^op4pf^"® au sadtp^,f®i Postoje upotpuno ^

^0

odredenja.

ModaliteUzbrinjavanja ugrozene registraturne grade

pak, kako to ocekuiu ontp •• i •

.

gradani). MecJutim, ne moze
korisnici arhivske grade (naucnici,
tojeceg stanja raznovrsnlh nh?ii!"^
clopustiti produzavanje posn
registraturne grade,
lake seje
3odgovornostzaovakvostanip
olirati ni dva preostala
registraturama,
ne mogu
"sstvaranja
i struka. Drzava pni®

"ormi, ?e

regulative za dosljedno

slonaibl^'
ove dieiatnncf^'^^"'^ rnaterijalnlh pretpostavkl z®
ovom Dnst *^0' '^°"^®rvativl2ma kan ^
^bog nedovoljnog prof®'
takav
akav model,
mori"i da '°j'''
mu pristupTJ^
ipak nekl "mnn^
na^f ° ®l®ktronskim
struci jezapisim®
da ponur^i"

Sustina tog
'^OQucom dozom profesiona
sudionika'^4!J® "°'^'®'^ivizaciirDot'"^ ^brlnjavanja ugrozene regiS'

?°P^i"®3e2S
Zeija da se uran-9''^de
uralr;' Pa9'htge'^f
'^de n'rJh

mogucnostil htljenja sviP
^^otivirana
^notivirana potrebom ida s

"^obiliziraju^g sna
koristan
osnovni - polazni "kapi""^
"kapi^^ _
"loblllzirajuaa
korlitan
osnovnl
10 ove vrste bila bi osnovn

zbrini°^®
vrste bila bi osnovn®
"®i"grozeniju
ugroien!
Programa.

"aivalnijebibibidp',.f
uqaL^-5® obuhvatio bi, prije sveg®;
If kojearhivivode ^'''^'ibgasenf •''®9's'ra^ Upocetnoj
.g ijetko
°*'® °bjavijene
^rugih
® odiuke
pomocosnivaca
evidenf,
se naiaze,, ®®^'^®bim
glasiiiJf
OS

nam "("i'

' si) ran- ®®'*°rri sporan^

ustann'^"'®
ustanova. svidenQii®b®Ua

Dijelovi fonda ov
Prostoru (supa, jara^^.l

P®Patke ogradi
n '^'^bai ucinltl
od boljihje situacija.
oug^og®
dostupnof;

tora i00?^

Poluoa

Posluziti i

^2ateco^^ ^^^o\rr\

' iesavanju n
Poslovi pren
(^ko nije ^

jrad®
ove gi

^'^'sdista
P'tania
grade

^

obaveza arbivs
sabirnih centara,

centrima, u koje
P^kon
namjene
j
h- ^'^^^'^'viranih tvornica i^'

bi se odvijao pod nadzorom strucnih arhivskih radnlka, na njemu bi konstantno radile ekipe radnika (neka vrsta arhivskog servisa). Ova], yeoma
tezak i odgovoran posao morao bi biti dodatno finansiran: od opcine na
kojoj se posao odvija ili od osnivaca Arhiva, odnosno donatorstvom.
Ovaj program morao bi predvidjeti i nacin osiguranja prirucne
arhivske opreme. Za medudepoe to moze biti improvizirana oprema
(drvene police), a za smjestaj u arhivima mogia bi se za sve arhive u
Bosni i Hercegovini osigurati oprema donacijom rashodovane opreme iz
zemaija u kojima se intenzivno grade nove arhivske zgrade i instalira
nova oprema —kakve su Austrija i Njemacka koje su vec pokazale dobru
volju u tome.

Da bi ova] projekat zbrinjavanja grade zazivio na cijelome prostoru
BiH, a u nekim sredinama se on u nekoj formi vec sprovodi, neophodno

ga je postaviti pred osnivace arhiva (i opcine) kao kapitaini projekat i
izboriti se za njegovo finansiranje.^® Ovo su neodlozivi poslovi iza njih se
mora osigurati taj minimum sredstava.
Zarazliku od ovog programa u kojem se teret poslova preiiva preko

arhiva i, dijeiom, drzave, kod zbrinjavanja grade imalaca koji se transformiraju i privatiziraju aktivnost bi trebalo usmjeriti na registrature u
cijem se posjedu nalazi grada. Arhivi bi sacinili cjelovite evidencije, a
briga o bezbijednome cuvanju grade ostala bi obaveza tih registratura.
Na taj nacin bi se stanje konzerviralo, arhivima idrzavi bi se ostavilo vise
prostora da rade na gradi napustenih registratura, a, tek potom, i da
stvore uvjete za trajno rjesenje i ovog kontingenta grade.

Najjednostavnije bi ovaj proces, bar za registrature koje se transformiraju, mogao biti rijesen preko sudova koji o tome odiucuju.

Za arhiviste jesva neevidentirana registraturna grada nepostojeca i

neizvjesna. Zato su oni dugo vremena nastojali da u pravne norme
ugrads obavezu registratura da dostavljaju nadieznome arhivu podatke
(evidencije) osopstvenoj gradi.Na ovo su obavezana ifizicka lica —koja
posjeduju arhivsku gradu. Mnoge registrature se ne pridrzavaju ove

obaveze take da arhivi dolaze do ovih podataka same na lieu mjesta, a

nakon uvida u stanje registraturnoga poslovanja. Problem bi mogao biti

rijesen programom evidentiranja registraturne grade u kojem bi obaveza
arhiva bila da na adekvatan nacin animiranju registrature (i gradani):

putem sredstava masovnog komuniciranja, interneta i si. o njihovoj
obavezi da arhivima dostave neophodne podatke o gradi. Praksa je

razi/rt,»

32

''a'aovtii

?

angaiiranjem oP

' bila i, i! ®' si.) inani ?'®'^®' studenata, uce

Policfu"®®birnim
9^a<3udepoima.
bi trebaloova]osigP^
PP®^

takva da registrature nerado pruzaju ove podatke, najcesce iz neznanja
i neodgovornosti, mada ima i onih koje kriju gradu od arhiva i arhivista,
piaseci se da ce biti otudenai primjer vjerskih zajednica i si. Nakon vise
33

AzetnKoiar

Modalitetizbrinjavanjaugrozene registraturne grade

istrature, arhivi bi pristUDili^anL-^^'^^^ Poziva, koji bi dosao do svake regsvojuobavezu;^Nanadle2nim
nr°"''^-^"^^ registratura koje
ne izvrsesamo
ovu
da
dosljedno primjenjuju
bi obaveza
Doznat^^ ovome jsvakn
cinjenlcu da prodm^tul
sankclia kan
segmentu ne polazi (iz
Ocekuie^a^H'"^^'^®^''^® "^otiviranp^^H^ Hssenja pitanja grade, vec od

zavidnfr 1®^'°^3kavproqram

1 profesionalnosti.

Z ^ S g g ° d i n e . poiu6io
«"«'onsWr.

neSenja, ali hi ..
nije ona
strukama.postauii'^^'^®'® tkljufijtj uan-

Podzakonskih
aki?'?^' °'^9ovaraiuce
svega,
odgovaraiui^f
"®dle2ne iLt

materije u pravni sister"
®® ocekuju sveobuhvatna

°^°9' Prijedloge
pitanja sazakona
ostalitj
" iskustvom Slovpn-^'^°P'®"ara2inidJ ®
Apotreban je, P"J®
"ob'igavaju ovi Dos?n®' ' ^rugih
bi se trebalo koristitegistraturegubn<J-°lf'
°. sobzirom
®' ® ®lektronskim
" kojima seposiovanje
tek pravno
^Pocnu
svoj proces^^®-'^°dnos
arhiv T'^®®
dn?n'
Potrebno je da arhi^'

unul?

doSdal° ? "® bi nasli. kao sto if t°

izaciie r"^'^bava na ou ®'^^'*'®'tih ustin
^®btijevalo kadrovsk®
dSnn i""® tez?!°'"® Planu nf?"®"®' ^aseban (ostrvski) raj
Herceaoubokaz ''®^""® P°'^°bi.
Procesiarhivsk®
01°''®
ercegc,v,ne,. da bud"^^^®
bude jedinsS
'nformatizacija

ne primjenjuju iii se nisu stekie materijalne, kadrovske i druge pretpostavke za njihovu primjenu, a da bi se bar smanjio iii pak zaustavio
proces stradanja te grade, predlaze se kompromisni model zbrinjavanja
grade, isti se sastoji u boljoj organizaciji postojecih subjekata zastite

(drzave, struke iregistratura), da se pocne rjesavati dio po dio ovoga krucijalnog drustvenog problema, a sto bi bilo uredeno odgovarajucim programima u kojima bi biia potanko razradena uioga svakoga od subjeka

ta zastite, te animirane odgovarajuce medunarodne organizacije.

Drugi smjer zbinjavanja bio bi usmjeren na ostaiu registraturnu
gradu sistemom dostave odgovarajucih evidencija o gradi jer je to prvi

korak u ovome posiu. Posebno je vazna praviina usmjerenost u

ophodenju sa gradom na savremenim informatickim tehnologijama, na
nacin da se sto prije izvrsi normativna i strucna standardizacija ovih
poslova uduhu iskustava razvijenoga savjeta. Na taj nacin ce se stvoriti
pretpostavke da se blagovremeno i praviino postavi ovo pitanje i daju
odgovarajuca rjesenja upravijanja elektronskim zapisima kao novoj, preovladavajucoj vrsti zapisa.
Napomene

1 Oaktualnom staniu registraturne Iarhivske grade Bosne 1Hercegovine vise vidi: Azem Kozar,

Sudblna registraturne grade uprocesu tranzicije Bosne iHercegovine. Arhivska praksa. br 3.
djeiatnosti Bosne iHercegovine. Giasnik arhiva iDrustva arhivskih radnika BiH. br. 35. Sarajevo

Tuzia 1999 str 13-24-A Kozar. Neke osobenosti upostdejtonskome procesu tranzicije arhivske
2000. Str. 27-36.

"Siuzbeni iist SR BiH". br. 21/87.
"Sluzbeni list SR BiH". br. 41/88.
Isto.

bi'i neka vrst^®'®'"' ^brinjava •

registraturne grade trebai^
"•®ino usmjeJn®P'' "atag ada°'®'®^' "109° f' ®^^'°nici brige org

' ®"a put sidurn ®P®si Od nr!!' °bzirom na ukupno sta ,
^^l^liucak
bostojania
aelektronski z^p
J^nja, upravijanja.
Posljedfea fr "

no vlasnistvo. Posto se, lake u mnogo cemu nedostatni, aktueini propisi

Sfsfpr'te

zakonu SR BiH". objavljenom u"SI. listu SR BiH". br. 16/77, te

oZakonu ozastitfI koristenju kuiturno-istorijskog iprirodnog naslljeda ("SI. list SR BiH". br. 20/85)
7 Medu nalznacainijim propisima ove vrste su: Zakon oarhivsko] djeiatnosti Bosne iHercegovine
rsi olasnikBiH" br 16/2001). Zakon o arhivskoj djeiatnosti Republike Srpske ("SI. glasnik RS".
hT 35/99 i9/2000) Uredba o kancelarljskome poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine ("SI.

novine Federacije BIH". br. 20/98). Zakon oarhivskoj djeiatnosti Tuzlanskog kantona ("SI. novine

8 Azim KolafSn'^^^^^^

arhivske grade Bosne IHercegovine. Sodobni arhivi. XXI. Maribor.

19M STsz 292 AKozar. DIE AUSWIRKUNGEN DES ZUSTANDES DER ARCHIVALAGERRAUMLICHKEITEN UNO DER ARCHIVAUSROSTUNG AUF DIE ZERSTORUNGEN DER ARCHIV
BESTANDE IN^
DES KRIEGES in BOSNIEN UND HERZEGOVINA. Atlanti. Vol. 11. nr. 2.

ugroj

9r.«», uglavnom s" fj

Maribor. 2001. str. 180.

^

-

... e

x

u•

u

9. Azem Kozar. Problematika preuzimanja arhivske grade ugasenih. transformiranih i privatiziranih
imdldcd Bilt0n Bih3Ci 2001. str. 5"10.

10 Oovome ie vi§e bilo rijea u saoobenjima: §aban Zahirovib, /b-hivska (ne) Iskustva u procesu

"=SSjJ

S'aOs |e ugroien
""""vmog ia,|a,„og uP""'

tranzteiie Arhivska oraksa. br. 3, Tuzia 2000, str. 36-38: Azem Kozar, Odgovornost registratura za

stanje sopstvene grade (prezentiranog na Okrugiom stolu "Arhivi uvremenu tranzicl]e- uSarajevo
10. maja 2001).

35

AzemKozar

11.Ove spoznaje rezultat s "

20M^

' ' ®9'^*''3turama Bosne iHercegovine.

Dusan VRZINA*

13.Takav program
57®2oi)or°"'^®'^
°elektronskom poslovanju .
te dio 0dog^radnJS"u'savremene
osnivaca kao kapitaini projekat.

I4.lzmedu ostalih ova ih ^ ^odatnih 200 m'
smjestaj grade (compactus regali).
.Jzlanskoga
kantona
f-qr""

P^^^^'
^
ena
6\
.h
15.
'•'"laoce
^konomuiznosrnH
0arhivskoi rii "i *1°^"® Tuzlansknn
^"^'3"skog ?®"
kantnn "•br.
u 15/2000).
Zakona o arhivskoj djelatnosti
2.000 KM (clan 69.) '
^O-OOOKM. odnosno^?^
predvidena je kazna za takve

2001^"^^^'^® Arhivskog Infer

^Azicka lica kao imaoce grade od 200 d

arhivis^.^®'®"" •'^nSf-rf^il;,''®P'' '«'=iHrvatskoj (Afhisa) izvrSena je 26.ia
"" P'OSrama rada Prvoga kongresa hivatskih
Zusammenfassung
"•""osung
flegistraturSanT'® ^''^nde fur h

Translfionsverandp

sind

9®"%tems2umn
groBes T*'
'*®ainien
schlechten 7
^®'' der r •

Vergangenhei,

®®hlechten Zustande der
Aachen des fruheren und

. .

*^611 vieir®A^®®'®"den befindet sich
sici

PROBLEMI FUNKCIONISANJA

ARHIVSKE SLUZBE U REPUBLICI SRPSKOJ
Uvod

Od samog proglasenja Republike Srpske pred njene drzavnoupravn© organ© postavili su sg problGmi ugrozGnosti i zastita arhivsk©
grade. Zbog toga je vec sredinom 1992. godine donesena odluka oosni-

vanju Arhiva Srpske Republike Bosne iHercegovine gdje nije naznaceno
sjediste ("Siuzbeni glasnik srpskog naroda BIH", bro] 8/92), a uskoro
zatim i Naredba zbrinjavanja i zastite kulturnih vrijednosti i dobara

("Siuzbeni glasnik Srpske Republike", bro] 13/92).
Ovi propisi pruzili su dovoljan pravni okvir za vrsenje arhivske dje

latnosti na teritoriji Republike Srpske. Medutim. ratne okolnosti

if"
in °1
der

onemogucile su istinsku zastitu arhivske grade. Izvjesne aktivnosti na
poiju zastite arhivske grade preduzimali su Arhiv Bosanske Krajine i
Regionaini arhiv Doboj. Strucni radnici ovih ustanova su se trudili da

mLtr"® VorSff, ® ®»aaMichen p^-1®^®" Jahren aucj

barem zastite i sacuvaju arhivsku gradu, koja se nalazila kod njih u

W6or!I'®''^®".aiitd6?Tu"

die

'^^'•ansitjonai,

Herzp

'*®dfgehg^

®'''®^'°nsste"en

'^i® Bestande p'

VerniPhI '^"'®' Oder ^

anae,!

bastehendo®"' "^'ases

®'oppen '®. ^"w®ndung, und urn

!^oSh79

<^®s private Besltz- D®

B®sS'^P®^®ona?r"':'®' warder,'^oder es fehl®"

^'6 Probio "^®'^®'2subioirt ' '^ainhalte,'

®'o Kompromlssrno

Arhivu. Utorn periodu se pokazivalo da seArhiv Srpske Republike Bosne
j (-{©rQQQovine za koji nije biio odredeno oak ni sjediste, ne moze staviti

u funkciju. Zbog toga je Vlada Republike Srpske donijela novu odiuku,
da se Arhiv Bosanske Krajine, sa sjedistem u Banjoj Luci transformise u

'^i®®nteDrK'^'®®®s£lp^"(Staat Jt.'^f bessere Organisation
beitat, womk PfOQram®'^'^®''apr'oblpm ®" Fachwesen) u'"
S
die ^a derSS®® Ibsen. Dies wird durcj

Arhiv Republike Srpske i da vrsi zastitu arhivske grade na citavom
podrucju Republike Srpske. Svoju djelatnost Arhiv Republike Srpske
vrsio je na osnovu prijeratnog Zakona o arhivskoj djelatnosti SR BiH

"'^af den' Be^r Systgl^®'' ^orsorge i"I®®*'Oden bewegt soiltenbmgann ."^®n. Weii ^ ®'' Lieferun L®"' ^'® Registraturbestapb

Ipored propisa, kao sto su Zakon o kuiturnim dobrima i Uredba o
kancelarijskom poslovanju organa drzavne uprave, donesenih 1995.

^®2ogen dii

l^ortnierung nnn

^'chtunn H

'dodern^

Oroarv'^

ausQ®

ai'ste Srh ®P*®Prechenden

aptwickeug ®®d'
\^, ;*^1®
Stands 'b^armatis
u'^'®'' Resonders wicbb9
®n^S^
;;e" S>a;:iS
Schri;i

^°'^ausset2g" ^altn"^"'
durchQ®'
?-'®'®' dng dieser
df*^^®"^®tigkeiten
yechnologien,
dami'
^hgeS'
doddamifdigig" 9®®chafft
d'^^^^'d"^'ngarden^^^
im Sinne

'*'®'®9eg6S®®"9®ddesri\"'
' die2^^^Frage rechtzeitig
Damit warden
dj
^®'^®d warden ;j^'®htige,®®
gestellt w.rd
^annen.

36

^"iQanges mit den Lktroniscb®''

("Siuzbeni list SR BiH" broj 21/87).

godine u slijedece dvije godine nije se znacajnije popravilo stanje na
poiju zastite arhivske grade. Nedostajali su kadrovi, oprema, prostor,
sredstva, razumijevanje nadleznih, drzavnih i lokalnih organa,
nepokrivenost veceg dijela teritorije Republike Srpske zastitom arhivske
grade.

Dusan Viiina, arhivski savjetnlk. Arhiv Republike Srpske Banja Luka.
37

DusanVrzina

Pravna regulative

materijala na citavoj teritoriji RS, odnosno za uspostavljanje arhivske

.wjiMiaiiVd

Pocetkom 1990 onH"

aktivnost arhivskih'^^^T'^'® "

Republike Srpske

.. ®^®P'Jblike Srpske na nma .
razumijevanie i podrsku
arhivske
graae.
organ,zovanju®efikasnije
ikvaliletnije zastite
Korist?2
"®°'"^ovanju nnefikasnije ikvali_
'Preci2irrr!te'

pozfth/na^"'^

'rr''turnil?dnh""^®' odnosno jasno razgranicenje

nosii uRpnnk, ®o srhivskoi dipi!,

^ef'^^Srpskoj.
A. .

oprave Moka'ine
! j Inkal

Pnstupilo se pripremi za
^'®'o'nosti iorganizaciji
arhivske djelat' organizaciji arhivske djelat-

arhiuoL'fu

'^ontultacHe'^"'^'^^' Prvenstveno direktora <

'

konsultflr^^•

prvenstveno direktora

rezultat donosT .^^orouprave iMiniif Predstavnicima Ministarswa
^^r'oihnJe^Pravilnika;,^^^^^^^^ nauke ikuiture imao j®
0arhivskoj djelatn^'^^ '^^Publlke Srolk^^l^^ organizaciji isistematiza®'i'
«^o^irn
zastiteZakonom^''
kulturnih dnh
^i®'atnosti rn
'
' 9/2000).IZakon
Je arhivska slujhp^''® " jPravi,?.^' ^^I^on "lex specialis" uoblasti
Preclvideno
jetot '®"joslu2beLv
^®o®m dli ''^^'orije
" °°^9ooi^aoiji
uspostavijena
rtonji
' epubiikesrnoL
Republike
Srpsk®-

odjeljeS®' ® i® Ar^!

f

iTrebinjy Arh '' ^oboju pn"-/

0odjeijenjg
omoauri

grade na cijeloj ter-

®i®'^istem u Banjoj Luc'

Zvorniku, Srpskor^

o^rsgionairiQ^ omaticni Arhiv, aodjeljenja s

oa^in |p

"a pQ^j .onkcionalnom principu 9 '

vanju arhiw i!'®'®'rononli6n"®'^°®^®vljena"!,°^ °®ooi do deset opst'O .
P^reri"®'' ' 'OreJa m^"''® ' oajeflka! •^"''^ska olozba cija
^'aPe Rs a,1°'
ai°'^"®' ^ostifa arh"'
arh""^^ ®^''opskih
priblizno dje
psklh'rh?j®'
t ?'®'ovanje, pribllzn

reouh,^!'®®"'000
"iono nen"„.
^^l^ivske
repuhiixt'
neno ®'
^'^'vske nr=!

"Arhivsku

^rhiva Bosan

Priava.
^rzava

orgS"° ®Provo^n?^'®"'oriii RS je unadle2no®J
'ol. q7i^J® Povjereno Arhivu R^,

mreze na prostoru RS i razvo] arhivske sluzbe.
Zakon o arhivske] djeiatnosti usvojio je opste - prihvacene uni-

verzaine principe zastite arhivske grade utvrdene brojnim medunarodnim
konvencijama i rezolucijama, uz sve uvazavanje dosadasnjeg stepena
razvoja arhivske prakse idjeiatnosti u Republici Srpskoj.

Zakonom utvrdeni principi razradsni su dalje provedbenim propisi-

ma.

,

V.

.

Zakonom je uspostavijena obaveznost arhivske sluzbe na citavoj
teritoriji Republike Srpske koja se ostvaruje uspostavljanjem arhivske
mreze preko Arhiva RS sa sjedistem u Banjoj Luci 1njegovih detasiranih
odjeljenja sa sjedistem u Doboju. Zvorniku, Foci/Srbinju, Srpskom

Sarajevu i Trebinju, a sto je regulisano Pravilnikom o teritorijalnoj
nadleznosti Arhiva RS.
Clan 1.

Arhiv Republike Srpske sa sjedistem u Banjoj Luci i detasiranim
odjeljenima u Doboju, Zvorniku, Foci/Srbinju, Srpskom Sarajevu i
Trebinju svoju stvarnu i teritorijainu nadleznost vrsi na cijeloj teritoriji
Republike Srpske.
Clan 2.

Siedlste u Banjoj Luci vrsi nadleznost na podrucju opctina: Banja
Luka Gradiska Jezero. Klju6 - Rlbnik, Knezevo, Kozarska Dubica, Kotor

Varog Krupa na Uni, Uktasi, Mrkonjic Grad, Novi Grad, Prijedor,

Prnjavor, Srbac, Srpska Kostajnica. Srpski Divar, Srpski Kupres, Srpski
Petrovac, Srpski Sanski Most, Celinac iSipovo.
Clan 3.

Odieljenje u Doboju vrsi nadleznost na podrucju opstlna:
Vukosavlje, Derventa, Doboj, Modrica, Pelagicevo, Petrovo, Srpsko

Orasje, Srpski Brod, Teslid iSamac.

Clan 4.

uP.-g

38

®P^0V0den'2°3'0 ®e a^Sgcij ArhivJr^|"®
' ^as,S^Arhiv
RS neposredno odgo;"'
^'"^'vske grade iregistratursKP^

Odjeljenje uZvorniku vrsi nadleznost na podrucju opstlna: Bijeljina,
Bratunac, Vlasenica, Zvornik, Lopare, MilicI, Osmaci, Srebrenica,
Ugljevik i Sekovici.
39

DuSan Vfzina
Problem funkcionisanja arhivske slu^e u Republici Srpskoj

Iz sredstava budzeta RS prema kriterijima koji vaze i za sve ostale

Clan 5.

budzetske korisnike.

Odjeljenje u Foci/9rh* •

Visegrad, Kalinovik, Rudo, Foca/Rrh-

na podrucju opstina:
Srpsko Gorazde iCajnice.

Clan 6.

Srps'to NSarajevo,
o vTrnovoTHal
o^Sa
podrucjuop§tina:
^tarin a Srpsko
Sarajevo,
na- .•

7.

^"eca, Garko,^gjj^^®'i' "j" vrsi nadleJn
Razvrstavanje n^'.^^®^®sinje

Podrucju opsina: BerkoviO'

slijedec?L°P®'"a Pod nS®!?'^nost
^^ostarodjeljenja
iilebinje.vrseno j®, ,

osiignuti steoen

: SSS?',

Direktni uticaj na politiku rada arhiva Vlada RS ostvaruje preko

direktora kojeg ona imenuje na mandatni period od 4 godine.
Na ovaj nacin kroz period od osam godina od 1992. do 2000.
godine stvoreni su usiovi za organizaciju arhivske sluzbe kroz uspostavljanje arhivske mreze, koja omogucuje ekonomicno i efikasno djelovanje
i ostvarivanje odgovornih i obimnih zadataka.
Problematika primjene propisa

Medutim, u toku uspostavljanja i organizovanja arhivske mreze i
arhivske sluzbe u RS pred arhivske radnike isprecavaju se mnogobrojni
problemi medu kojima su najveci:
1. Nerazvijena mreza arhivskih ustanova
2. Nedostatak prostora za rad
3.

Nedostatak opreme i tehnike

4.

Nedostatak strucnih radnika

5.

Nedostatak finanijskih sredstava

6.

Nedostatak svijesti i razumijevanja
Predstavnici Arhiva i arhivski radnici aktivno i predano rade na

uspostavljanju komunikacija i dijaloga sa predstavnicima republicke i
lokalne vlasti. Deklarativno i kroz papire dobijaju i imaju podrsku i razu-

mijevanje, ali u stvarnosti sve ostaje na obecanjima koja ne mogu da se
realizuju.

°«"S»

'^^zakonoHa'^®'' ^' vrsj f^'^ona o

poslove ioba ^

>ko
«'9ani",a
1o,
Svako „
iofga"^'^
••^clnika,
ocj xnn- . upr^
^' ^^^neviasti
. ST"
' D®Pbblickim
ustanovarna
ustanos
•'

-tk

zaposi®'.piP

"a P« '

an

ie potn"^^'P^.

^a^IS-Postaia^

rI •

a^hiva, aregulis^'""

osnivanja.

mrezom. Do 1991. godine ti prostori su bili pokriveni arhivskom sluzbom
koju su vrsili Arhivi u Tuzli, Sarajevo i Mostaru.
Da bi se taj prostor pokrio arhivskom sluzbom osnovana su ili su u
osnivanju arhivska odjeljenja u Zvorniku za oblast Semberije i Podrinja,
Srpskom Sarajevo za Sarajevsko-Romanijsku regiju i u Trebinju za
Istocnu Hercegovinu.

Arhivsko odjeljenje u Zvorniku je stavljeno u funkciju 3. januara

Mir?s>®'4°"p;f®"'" P^ograma iplanov® 40

pO

1. Uprethodnoj SR Bosni i Hercegovini djelovalo je deset arhivskih
institucija (devet regionalnih ispecijalnih arhiva i Arhiv BiH u Sarajevo).
Na teritoriji RS ostao je jedan veci Arhiv (Arhiv Bosanske Krajine sa
sjedistem u Banjoj Luci) i dva manja regionalna arhiva (u Doboju i
Foci/Srbinju) koja su danas transformirana u odjeljenja Arhiva RS.
Znatan (veci) dio teritorije RS ostao je nepokriven arhivskom

®®®'^°Ppralp

^lada RS vsi P

viada RS v,s'

®' Djelatnost Arhiva fina"®

2001. godine, a odjeljenja u Trebinju i Srpskom Sarajevo su u osnivanju,
s tim sto je odjeljenje u Trebinju blize stavljanju u funkciju. SO Trebinje je
41

dodjelilo adekvatan prostor Arh-

jediti sredstva za sanaciiu
koriscenje, ali je potrebno ooe^ur
2. Kontinuirani problpm ^neophodne opreme.
nedostatak
prostora
za rari
nHi^^r
arhivske
mreze
jeste
jedenje
takvog
prostora
uonQti
pronalaska
iobezb-

-0^Pored
toga, postojeci
nr 'r^'
oju su upotpunosti
popunipn

sa sjedistem uBanjoj Luci i

imanja ipohranjivanja arhivski nr'
za stvarne potrebe preuzpunu sanacju.
« ® ^9- vijeka dotra^f®'
'®'°^remeno
su obadva
Punu
^otrajala, ostecena
izahtijevaju
hitnuobjekta
ipotProstor bivseo Ron-

O^ugomlorknT °'' ®'*°^"so°Foee/S

fonkcionisaniP h

korisnog prosto-

"orazurnna in ?'®

podrucju seria^^

odjeljenja ® °riska odiuka onemogucila j

Arhivu odnosno h!"®'"®' "^^o zStih pn®"°

®^hlvske grade na

Po«to se

fondova u samorP

^®^®2likuodov

Arhivgapokus^a rijesltisud^
' 'onkclonerl u ZvornikO
su osniv„_ ®^®"jorn prostora u Sokolsko^

"^oterllain,,

telefoni 1faksovi,

iaboratorija za mikrofilmovanje,
mini stamparija,
terenska vozila.

4. Nedostatak usmjeravanja za obrazovanje kadrova

arhivske

struke u postojecem obrazovnome sistemu, fluktuacija zaposlenih
strucnih radnika u uvjetima rata, prouzrokuju problem nedostatka
strucnih kadrova za rad u Arhivu i odjeljenjima.

Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji Arhiva RS usvojenim od

strane Vlade RS predvideno je u prvoj fazi razvoja arhivske sluzbe u
Republici Srpskoj do 2005. godine da radi 48 radnika.
Danas u Arhivu RS radi 28 radnika, od cega u Banjoj Luci 19 (14

strucnih radnika), Doboju 3 (2 strucna radnika), Zvorniku 4 (4 strucna

radnika), Foci/Srbinju 1 radnik iTrebinju 1 radnik.
Starosna struWura zaposlenih strucnih radnika je nezadovoljava-

juca jer je vecina strucnih radnika starije starosne dobi, sve bliza penzionisanju.

^

...

. ^_i- ,

u

Ovaj problem bi se mogao rjesavati prijemom mladih, diplomiranih
ljudi sa VSS kojim bi se mogia obavljati edukacija i specijalizacija.
Medutim zbog nedostatka finansijskih sredstava u budzetu Republike,

ne moze'mo primati nove radnike, niti mozemo obezbijediti sredstva za
biio kakvu edukaciju i specijalizaciju. Istovremeno postoji i problem
nedostatka strucnih radnika (visih arhivista), koji bi mogli vrsiti takvu

edukaciju, a nedostatak sredstava onemogucava slanje na edukaciju u
druge institucije i strucne seminare.
5 Nedostatak finansijskih sredstava u znacajnoj mjeri usporava i

onemogucava razvoj arhivske sluzbe i uspostavljanje arhivske mreze u

n

i ' "Jegovim n«

^

oiH kt

lennike bio e izra^-;..,,

cjelini.

Nedovoljna i neredovna sredstva onemogucavaju sanacije objekata, investiciono odrzavanje, nabavku opreme i tehnike, nabavku

kontejr,er-"®

•-

poJc^J®®® opremJi'teS'

ko^ul
i
l
c
e
iT'
'"®'rumenti z?'!,®"'® ^isprgl®^® ®rnbaiaJa

lene radnike.

6. Nedostatak svijesti o neophodnosti i znacaju zastite arhivske
'Si.,

'®"iinatori,
42

®'' skeneri.

potrosnoga materijala, edukaciju kadrova, nabavku strucne literature,
rad na terenu (nedostatak vozila i sredstava za putne troskove), organizovanje strucnih savjetovanja, seminara, posjeta Isi. Neredovne i niske
plate ne izazivaju interes mladih za rad uArhivu, a destimulisu vec zaposgrade kao dijela kulturno-istorijske bastine kod odgovornih funkcionera
u organima vlasti kako republicke, tako i lokalne uprave takode uspora
va uspostavljanje arhivske mreze i razvoj arhivske sluzbe. Desavaju se
43

Problem furikcionisanja arhivske slidbe u Republici Srpskoj

DuSan Vdlna

ne izvrsavaju uz obrazloSi^n
?a bi se takvfsto
ang^ovani i uz vlastita

rjesenja, aonda se
®^®dstva.
^'^bivski radnici su izuzetno
ista

troskova
uz veliki^
vrse viseprevoza
razllcitihisi.)posiova

naknadaodgovornost
(dnevnica.
1profeslonainu
na terenu tehniCke

dova.'

Ofboguce preuzlmr®'^°?"'^® propadanje a^b'^®

Nq ^

manje najugrozenijih arhivskih fo
" reglstraturariia.

cesce se prlstuna'^t°^°''"°stl upostun^'^'-^
prekrsajrioa nncf

mleri n

arhivskom gradorn.

zahtjeva za pokreta" ®
se preduzlmaju
n
imalacaneklh
istva^a'
^
1protiv
orga"®

'^•"sne Isudske
VI
askeviasti.
2aklju«ak

'strullil

'*°"statovat| d

"'wi

«l»?s "*«l» "eisi

poSrrr^s" >
,

^

i

P^®va.

3,ojib

p5SSe%.Vut3>-

®'"fe* ''™*

®

^»erdS","«P l«l^noerd?„.,"^" sllgemeinen Sen""
44

es natr ,. ^^^'9© Archivfonds

"^^bbich schwere Folgen ^

den Staat als auch fur die Wissenschaft und Geschichte, aber auch fur

alle Burger die ihre gesetzliche und Verfassung Rechte verwirklichen
wollen.

Archivmitarbeiter versuchen im Rahmen ihrer Moglichkeiten

diese Folgen auf das kleinste zu reduzieren.

Marko UNDEKA*

u Arhiv. Posebno se to odnosiio na gradivo javne uprave i gospodarstva

socijalistickog perioda koje je poslije 1993. godine, kad je ustrojen novi
obiik lokalne uprave i samouprave (zupanije, gradska pogiavarstva,
opcine) te izvrsen dio privatizacije gospodarstva, bilo sve manje operativno. U torn prvom rsizdoblju, u nizu poslova oko zastite registraturnog

Registraturno'^^^"^ ZASTITE
DR^VNOGA ARHIVA
AR^H.SIv^'u^ osijeku
PODRUCJU
9rhivii/^_!.••
^avniarhivun

J®' 'e dyXi^a'^°'®®''®njske

registraturnim gra'"*"'"!

nad okn fief®'*°-SlavonskT-®,' .^""^ovarsko-Srijemske zuP®
sluiba
Drzavnoo
=h '^®9'
®' 'atura or ' • ••-'"uur\u-roarav5Ke
°^'''cl<o-Podravske zupa"
;-«« urzavnnn ^ u.
y'^i'atura

tehniba? a "°®ii®ku
"Osijeku uf

iobavija van)^
i°Pavlja

"sPzor nad reni't'
arhlvlsta iJ®
ijemske Jupaajj.
Jupanjjg 1®dzor
dvojica arhivista
sl,>
<^ovcltTia
ovcitTia.'®uVir
gradivom
Vukovars
sL-"
'^'®'®a'niclici zaorf'"''"''^
zaorf'"'""''^
gradlvomsabirnotn
sawnoQ
ro„.- I?®
U ''°®'^Pku
oost..^,
^®Posleni
i,
Arhi...,
Kimnm c®®
®og^'"'centara
je
^Arhivskom

rl?®0zas&

Sezdesetih godi'na kad su naj

registratn^" ^odina radagradi'^^'^'^® '

®® pocela vor"*' ^pi-

°'aksavaju'^°^ '\arhivsko®"'®'*® slu^be^fn'

Parskog sum® "i' rad

gradiva 'Z^.^gtelj®

^''adiva i?, '^'^' '®rii su dosjei svih i®]

i

' ®^hivekr®'®'®'oSL"® '®^®nu p;®" ^^^iva, politickog
koji omogd®^^j'
o<9 pirf
^'asnistva nad registratj-^^
, teS ®/ ®^'
®vih st;a^!^?o<Jen
registratj-;,;,
D

^°beniedo.i®^®Pivoip nrif"®'®' Promio

amiva

'°•"^^^eti
9 gradiva/,e
I"®stavak®^'
I"®stavak®/'
®'r' rnateiiar?®'
nateiiar?®' ^®ajske siuzbe.
Sd^ j,je
D
'
^
ontrnji
^^
gradiva
stv
PArhh, '<oritroi„® ^Poratnon,^'®'''®"^''"°3
^^ad®:
dra.^®^
vaS
P^^'P
^azdobiju-%7str
or.. W
P^®ostalon ^^azdoblju; registracijd gi i'
Pron!"®'
'^an art ®'^^be nahq ZQgf. • Si'adiva koje je treba.t.
pS®' CS
rrebalo -z®^"" d

gradiva, pristupilo se i zastitnom mikrofilmiranju svih maticnih knjiga do
1945. godine (i onih u maticnim uredima, a u dogovoru s DakovackoSrijemskom biskupijom, i onih u zupskirn uredima). Maticne knjige na
tada okupiranom podrucju Republike Hrvatske nisu mikrofilmirane, ali su
uz pomoc snaga Ujedinjenih nacija (UNPROFOR) registrirane. Njihovo je
mikrofilmiranje u tijeku ovih mjeseci (2001. god.).
Buduci da je u Domovinskom ratu 1991. godine stradala ili otudena
velika kolicina registraturnog i arhivskog gradiva, u poratnom razdoblju

pristupilo se reorganizaciji 1poboljsanju rada vanjske siuzbe. Tijekom
rata, na podrucju koje nadzire Drzavni arhiv u Osijeku, stradalo je ukupno 21156 duznih metara registraturnog gradiva. na podrucju Osjecko-

Baranjske zupanije 10 380 d.m., u Viroviticko-Podravskoj zupaniji 258
d.m. i Vukovarsko-Srijemskoj zupaniji 10 518 d.m.'

U drugom razdoblju, nakon mime reintegracije cjelokupnoga
drzavnog teritorija Republike Hrvatske, najprije se pristupilo pregledu 1
registraciji postojeceg preostalog registraturnog i arhivskog gradiva na
do tada okupiranom podrucju drzave. Urelativno kratkom periodu dje-

latnici vanjske siuzbe obisli su sve registrature na do tada okupiranom
teritoriju Republike Hrvatske, napravili zapisnike o stanju gradiva i dali
uputstva odaljnjem radu nazastiti registraturnog gradiva usvakoj pojedinoj pismohrani.

^

....

Prema "Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima ^ u Republici

Hrvatskoj iz 1997 godine arhivsko gradivo dijeli se na dvije osnovne kat-

egorije: javno arhivsko gradivo 1priyatno arhivsko gradivo, pri cemu

zakonodavac ne ulazi u pitanje vlasnistva gradiva.
Javno arhivsko gradivo, kako kaze "Zakon o arhivskom gradivu i

P>.mo.rj!«Odde^«tireni.
lijete®d®sete go'?.'' ®tdrnog gradiva i

arhivima" nastaje "djelovanjem iradom tijela drzavne vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave Iuprave, javnih ustanova ijavnih poduzeca, trgovackih drustava koja su nastala iz bivsih javnih poduzeca, javnih
biljeznika i drugih osoba koje obavljaju javnu sluzbu.- "Privatnim
arhivskim gradivom smatra se arhivsko gradivo nastalo djelovanjem privatnih pravnih 1fizickih osoba, ukoliko nije nastalo u obavljanju javnih
oviasti Hi u obavljanju javne siuzbe 1ako nije u drzaynom vlasnistvu".®

Mr----!lP°P'aati nr' '^°''binu

crkvenih ustanova 1fizickih iica, spada i gradivo privatnih i dionickih

&® (°Pnoenn ^^'PteS'
'..^ S?K,®' ^ad iaje doslo do P®^
P®S>
Si/
bilo it'®'' "^rugo r/'®' Pi'«vno1ol®'
ivno''io®'®'®okuDt
razdoblje foPd gg.
^^^doblje
4i t>0u&°b|j6"nJ997.
nakupnn!®-i:^°
t drzavnog
terirorlj® ^sk®
. ' ®°®'aio 9''adivo
n
'•arhivis,
^sijek

aodi*^

Vukovarsko-Sni pjj®

Kategoriju privatnog gradiva zakonodavac bitno prosiruje pa tu osirn

"^daije. Uprvom
rnoguce

47

Marko Landeka

Problematika zaitite registraturnog gradiva napodrudju Driavnog arhiva u Osijeku

poduzeca, drustava i nolitirkih
propisuje da "Hrvatski drzavni

gradiva uprivatnom vlasnistvu 7a ^
je od interesa drzave."®

U clanku 30 zakonodavac

- ustanov© (osnovn© i srGdnj© skol©, institucij© kultur©, gradansk©

"°dnosu
stari iz 1978.
arhivskognairegistraturnog

Imataij, pri camu arhiv mora biti Inicijator matodologija zastita, odradivati
uvjata zastita ikonstantno poboijsavati matoda zastita, koristaci pri torn©
raspoioziva zakonska mogucnosti. Imataiji gradiva mogu biti istodobno i
stvarataiji gradiva, pa su stoga duzni cuvati cjaiokupno gradivo, baz raz-

popis imateija arhivskog
svojoj strucnoj ocjeni utvrdi da

Kvalitetna razlika • ««

qS'
h" osim savjesnoo
su sSenr
gradiva duzni.
ft? '
niim 'vHv

Popis orari?'^ ' °siguranja uvjeta, obavljati na

Sm?a

Promjene usvezi s

Som no??°? gradivaSan 'r?

iimateija regis

traturnog grad^a'^^l)"^'®*' tedovitG Izvrr '

godinaosnutka o^n

®'^a'avnu brigu da se

"ajvalnlje podafv^'"'

'''a'atnost dioi ♦ -f °

zapisnike svih nr

promjene uvrsti^

P°Pise reaiaf ?

stvarateija regis-

stvarateija (adresa.

° Pismohrani isi.)

udrug©, domovi zdravija i dr.).

Sluzba zastit© ragistraturnog gradiva odvija s© na raiaciji arhiv-

iika na vramanski pariod kad ja ono nastaio. Dosadasnji probiami zastita

ragistraturnog gradiva mogu sa svrstati u nakoiiko kategorija.
- naaducirani djaiatnici inadovoijan broj djaiatnika uzastiti ragistraturnog
gradiva u pismohranama,

- naadakvatan smjastaj gradiva u pismohranama,

- nadostatak jadinstvanih kritarija vradovanja,
- nadostatak katagorizacija ragistratura,

•^akon dJn'®9'®fraturnog
gradiva i eventuaine
irnateija reoistrat
'^ovoga "7a»

-vaiika udaijanosti pojadinih ragistratura od Arhiva
- nadostatak prostora u arhivima za prauzimanja zraiog arhivskog

registratura. Registra,? i®'® vaJnost

tijaku rjasavanja. aii sa isto tako namacu novi probiami koja ca tak trabati
rjasavati (npr. zastita. obrada i sradivanja nakonvancionainih nosaca

Osnovni kriteriji

^oji su ' '^'^®®"a je kategorizacija svib

godine, areglstraturg

u dvlje kategonjs-

'^'^® i^^tegoriie ^'®' '®*tJre iredovitost obiiasks

dvije I I tri godine (nnr ?^® '<®tegorne 1

aosnovnisvak^J® ®koii vanTsT"

- tiiai

'^ategorjiM.. ." 9odine)

i--'-»V^OUg0

reglstrature, svak®

®sluzba nadzire svake dvU

"

s.„„5„„e, gr,radsk®

• Qospodarske knm

-ustanove,

sluzba obiiazi svak®

^°'^ore.

informacija, nadostatak arhivskog prostora, nadovoijna tahnicka oprami-

janost i dr.).

^

,

,

..

Od 1998. godina Drzavni arhiv u Osijaku svaka godina organizira
visatjadni taca] za djaiatnika upismohranama. Dio tac^a ja taoratski, koji
odrzavaju osposobijeni arhivisti. a dio tacaja ja praktican rad na sradivanju arhivskog gradiva. Odziv na ovaj tacaj bio ja svaka godina dobar,

a nataranu su biii vidijivi pozitivni razuitati usmjastaju, sradivanju i popi-

sivanju ragistraturnog gradiva. Do sada ja tacaj prosio nakoiiko stotina
djaiatnika u pismohranama i za to su dobiii pismanu potvrdu o kvaiifikaciji iosposobijanosti za rad upismohrarii.

•javnapodu2ecar„
"•oprivreda),
^P''°met, "Hrvatske -

•"^'arZavna
•2avJ?S®9oriju reai«,
regis,.

Drzavni arhiv u Osijaku uspio ja dio ovih probiama rijasiti, naki su u

' '""atske
'"^"'
atske zeijeznice
zeijeznice",.el®"*'

Jadan od probiama uradu vanjska sluzba pradstavija vaiik gaografski prostor koji pokriva Drzavni arhiv u Osijaku. Pojadina ragistratura

(dS^Wna
tijela dc2^®
®P°lioija. Posta,
caripa

automobii trosi sa puno vramana ianargija za obiiazak tih udaijanih rag
istratura Taj probiam djaiomicno ca biti rijasan otvaranjam novoga
arhivskog
sabirnog cantra (maduarhiva) u Virovitici, kao sto ja onaj
u
Vinkovcima koji djaiuja od 1990. godina^
^
Vanjska sluzba djaiuja prama osmisijanom irazradanom godisnjam
pianu rada obiiazaka ragistratura iprauzimanja arhivskog gradiva s tarana Pri obiiasku ragistratura pravi sa komisijski zapisnik o pragiadu u

udaijana su ido 150 kiiomatara od Osijaka. Pramda Arhiv ima siuzbani

"(Ifnl biijeinici)

"banke,

•'ondovl,

4g

"ositeii"•

i®^Pe siu-u

®"°aobe javnog povjereP)®

(obrtnlcke komore, turiS'
49

Marko Landeka

Problematika zastite registratumog gradiva napodrucju Drzavnog arhh/a u Osijeku

gradiva injegov vremenski rJt
rature, smjestaj, sredenost i

o radu registrature: kolicina
raspon djelovanja regis-

DreabH

pismohrane, porasj

potpfsivanb

P's© utri primjerka 06

stavnirAtr'^^'^^^'^'^®' i®dan zadr^J
registraturi, jedan odlaze
skim Dron
se renjstr«? "P'smohrani Arhlva. Ukoliko pred'

utvrdenim'n^®'
Pdjeti ostpQradivo ne cuva prema zakonianje nedo^ft
'^daje se rio-konstatira zapisnicki, a ^
tratura relativn^ ®("ajvise do sest
^kojem se daje rok za
kako vrsiti 7av

' ^®''ki dio Hi

Buduci da su obllasci rep'

Pozitivnl rezultat-^ "^^^istraturnoq 0^-'^''^® ^Pismohranama je educi^a

^®^^nana?dn '

^^jetima i teh^v

Gesetz sind die Hersteiler und die Besitzer von Archiv und

Registraturbestanden verpfiichtet folgendes zu tun. lagern von

Archivbestanden, die Datenlisten kontinuierlich auf den neusten Stand

bringen und alia Veranderungen unverzuglich meiden. Die Besitzer der
Registraturbestanden sind, nach der Wichtigkeit der Registraturen und
des Rundganges in den Registraturen, in drei Kategorien unterteiit. Beit
1998 organisiert das staatiiche Archiv in Osijek regelmaBig mehrwochige
Kurse fur die Beschaftigte im Archiv. Es hatte einen positiven EinfluB auf
die Arbeit im Bereich des Schutzesder Registraturbestanden gehabt, da
die Unterbringung, das Ordnen und das Aufzelchnen von

Registraturbestanden in der jetzigen Zeit vial besser und qualitativer

sind.

^egisStnrn
su se prvi kvalitetn-'
9''adivo 9radiva: sve manje je izlucivanJ

kvalitetnije uadekvatn'
strukovneseSu^'
djelatnn^l^ ^®^'opreS
'6«Jenim' !?P®P'®' ""egistraturnog
gradiva k ^

IJiaterjjaia za ciieii

jjg* '^®^6nskim periodima, a istoro

lT\P°iedinSn^u (lakSl°
/hi

'"^a onih 1/

registraturnoS

°®'9uraua-

Pfsmenih
i°" "ena,'^PunjaSb
gradiva p°P°'

'^^Pomene:

®"Hrvatskom elektropf .

^^^stvima, alizastite,
to nisualiizuz®^
nakj^

S6 ova koncepcija zastite ^ep

iJ-^osip.|V]

Q^®'sku (
-

Stolen, ,

"""SSa.on'f^'Tsl.on,,sradivu • r„^
laiig?"'

c) ?Q ^

Baranje, 5/1999, Drzavni

37/199?®",?^'!: Osnt
®' Na/oti;,e^'®b ig^"® naieia i
ice

"^acrta

arhivskog zakona, Arhivs'*' ^

nf^'

2us

'^^ass ung

9en''®' 9®'jahf®"'' ®Pst da
in Osljek hat
50

51

Prednosli inpasti prevzemanja arhivskega gradiva nasodobnih mediji

Miroslav NOVAK^

celoto "...pisanih, risanih ali tiskanih dokumentov, ki so biii sprejeti aii

izdeiani v neki ustanovi...", je takratni pojem "sodobni mediji" obsegal

PREDNOSTI in Paqti or,

GRADIVA NA

arhivskega
"ANASODOBNIH hedijih

1. POJEM

V6asu hitro so

pKnTm,TSSifS^odob?"'^"'".fsodobnih
naj
^^straktno'
uporabija na dokaj P

"J'fn najveckrat
razlicnim

^se kn*^ '^'^oju. Vpogovornem

SstalisJ
\ ke teorii
obsega pojem
poie,? ^'"^'^'^'v'^ske
®*®klosti

.•

kanale, namanj^
ohranjanje in
'^P'^'^sntirano
P'^'^entirano tehnologijo-

0pa2n\/o^:_ ^.'^OSilcev Informacij
Infnrmapii flrhivske
^°Pa2ovania
arhivske ^ .,

lo „•"""• «ovin, 5Lf"'^ino m',"" »" Mi realizlrani» "eP°iTako

P^pirjev. tekstiia.
PW'W
>«*Jr
se danes upo^

berljivihi

Pren
njih kn u®
Pojeoi
^'^•"anievan'"^njevarv
^ojem se°^
»?Q

k' Pravzanr

6gov antin^
^®P°^''ednn ^ ^'°veku
^'°^®ku posredno all
ali s jj|,
jj|,
amin ^^P^sredno

•udi ^'cIqvpi!^^^^^
no«:ii^ '^Jomiaclj
/^^jpO
eraturi se kor-""^'
ovekn"®^® "ana nosiice'
"!®'"^®^'' arhivske vre^^^jpo

1°lP°iavirDoi
. '"°P^abra,i^\^. ^njihP^Pirnp

^^Posrednr^'

Jna^..:_ P°d Doia..i:-

itd

'•azump?^^' '®oretjki
cutiij
Pnciatki°
o^in ^^^Procjo ^u-

^4sov. Vstrokovn^^J,
pergament. les.

PQhjivlh 7ar»ienv/ WfitfOkO^'^

klasicni nosiici inform

zapise je
P^stali vpreteklosti.

p°K
pa PJJJh

!®'^"0'09tjah'k t"®®'" '^°9ost4^®
!®orijeznosiici
in prakse
tem°,®"36uo
strojno berj,,
digitalnihki in analo9%
Sams^arhi
ana 09%
>SSar,
dok?2fna niediie,
S>i'i?«PotL>ovn
«hi»stega oz.

52

°*'aiec p..

" tlokumentarno g'^"
^'''"Skiarh

izkljucno papir, pergament in podobne standardne nosilce informacij. Ko
pa je Schellenberg konec petdesetih let definiral dokumentarno gradivo
kot "....vse kniige, papirje, karte, fotografije aii drugi dokumentarni mate
rial neodvisno odzunanjih obiikaii obeiezij....:", je s tem uvedel mnozico
razlicnih potencialnih medijev, na katerih so zapisani dokumenti in s tem
tudi potenciaino arhivsko gradivo, ki ga je potrebno ohraniti.

Nadaljnje razumevanje pojma lahko sledimo skozi definicije, ki jih
najdemo vrazlidnih arhivskih zakonodajah. Tako je bila vzacetku sestdesetih let uveljavljena definlcija: "da za arhivsko gradivo vei/a ves izvirni
in reproducirani (pisani. risani. tiskani,
aii kako drugace zapisani) dokumentarni material, ki ima pomen za

zgodovino in druga znanstvena podrocia".' Tu je arhivsko grad^o definjrfno na podlagi pojavih oblik zapisov, le-ti pa so odvisn, od njihovih
medijev. Sredi sedemdesetih let vdanski arhivski zakonodaji definir^o

dokumente kot "podatke na kateremkoli mediju, vkijucno zeiektronski-

mlsredsM, kiso kreiraniaiiuporabijenivlavnih institucilah kotdeiadmin-

istrativnih prooesoV- Podobno je
f
sedemdesetih let definirala arhivsko gradivo kot •" f"
Irrespective of their date, form and material support, produced or
receded bv anv natural or artifician person, and by any public or private

sei^icfoXodv
in the exercise
oftheir
deSli je POsSno
dolo6ena
tudifunctions...".
obveznost Stemi
arhivistovin podobnimi
da zago-

tavliaio %ranievanie tako standardnih kot tudi nestandardnih, neobicajnih oblik dokumentov ter omogofiajo njihovo dostopnost vmaterialnem
in intelektualnem smislu® v 6asu in prostoru.

Vnreteklosti so dolgo casa v okviru pojma "sodobni mediji" pre-

vladovaH predvsem tisti nosiici. ki so ohranjali ^iko in ton. Vosemdesetih

letih ie nor nemski zvezni zakon definiral sodobne medije kot nosilce

ptdafkovn h, Xvnih. filmskih. tonskih in drugih zapisov.^ Vdez^elnih

Lonih iz tega casa pa se pojavija pojem „nos.lc. mformaci] .' Nekohko

drugace pa so pojem "sodobni mediji" r^umeb ameriski kolegi. Njihov
odnos do protMema moremo iskati v okviru definicije dokumentac.je
zvezneaa oomena ki se glasi: "....aii books, papers, maps, photographs,
machine rladabie 'materials, or other documentary materials, regardless

of Dhvslcal form or characteristic, made or received by an agency of

t Tied M Government under Federal iaw...".^ Dokumentarno

gradivo vnovejsem casu pa je definirano kot "any material on which writ53

Prednosti inpasliprevzemanja arhivskega gradiva na sodobnih medijih

drawn, printed <}n zr

.

reo^^
inciuH u ^^eated or
chartf^'^''^'i^dto hp

^^ectromagnetic information^
form or characteristic
authority- Raoo

films recorrit*^""®"' f^ped orprintedpages, map '

"®°dobni

°Pfical dl!c'^''u\^''"'''f"3 computen^^^

ali unicil. To pa pomani, da sg dokumBnt kot pojavna oblika upravnopravnaga procGsa transformira iz absolutnG katGgorijG vrslativno.
Ob tern pa se pojavi §e nov problem njihove berljlvostl. Glede na to,

da digitalni oz. analognl strojno berljlvl zapisi niso cloveku neposredno
berljivl, se ob preklnltvl fizicnih povezav, ki so sicer vzpostevljene praviloma s pomocjo strojne in programske opreme ter logike njihovega
delovanja hitro izgubijo. To pa vnadaljevanju pomeni, da fizlcni objekti

Vobliki sodobnih medijev kot so diski, trakovi, diskete niso vec sestavni
dell dokumentov", temvec izkljucno samo njihovi nosilci." Potrditev tej

tezi je mogoce iskati vsodobnih zakonodajah s podrocja poslovanja z

specifignih mJ •'^^^"'Pljivo sai ®

^20. stol. na tern P°^ .jpi

elektronskimi dokumenti.

Uqotovitev da se je odnos medij - dokument po vecstoletni jasni
soodvisnosti Vzkdnjih desetletjih spremenil, ni vnasprotju zdojemanjem
vsebin arhivskega gradiva vokviru arhivske teorije in prakse. Varhivih in

arhivskih sluzbah pa zahteva vzpostavitev novega stanja ustrezne
tehnolosko-tehnicne. pravne in druge okvirje. da tovrstni dokumenti

zazivijo Vcasu in prostoru, neodvisno od nosilcev na katerih so nastaii,
oziroma se trenutno nahajajo.

'°^''OSMED,j..

3. SODOBNI MEDIJI IN PREVZEMANJE ARHIVSKEGA GRADIVA

eiTio d®'^°<^lagi anar^'^"'*' ^'^^

^'^5.^.skaga pradiva lad^'S
Sam ?'*'• Poe'nn'

osnova

dokume^to^'. ^ gO

in ?o j® njen^'^^''®Po povo!?^''^'^' ^ objektov, na ka ^^jkuP^iftia "(Jq, ^P^^mijena^^ ^®®bina 7
"^olocen dokurnent J ^grii

dol2"^P'?ana na natancno doloc®

°'''' *<01 So nnH"''^®Pta in^*^'' Pkupaj

Vtern sistemu

zah "^^Pes i •^'9- d^oJ" ^"^'^ovr^den®^ sporocilom z^g

Sl^.°i&Tj" '«S!°'?Si' In SJ* '""dino glsdand^k j

Celota strojno berljivega arhivskega gradiva je vprocesih nastanka,
obdelave in uporabe realizirana na razlicnih nosilcih z razlicnimi materi-

alno-tehnicnim^i znacilnostmi. Izhodiscna diferenciacija tovrstnih medijev

temelii na niihovih nacinih in oblikah zapisovanja, sekundarna pa na trajanju oziroma obstojnosti zapisanih informacij, ki jih posamezni mediji
lahko realizirajo na podlagi fizikalno-kemicnih znacilnosti.
Pri uqotavljanju primernosti sodobnih medijev za prevzemanje
arhivskeqa gradiva je potrebno teoreticno najprej odmisliti vse tiste
oblike in nosilce informacij, ki v sistemu strojne obdelave podatkov

shranjujejo informacije le zacasno aii prehodno zaradi potreb procesa
strojne obdeiave Vto skupino spadajo delovni pomnilniki, raziicni predponinilniki ltd Na njih ni mogofie daljnorocno zapisovati informacij

arhivske vrednosti, zato v tem kontekstu niso predmet nadaljnjega
raziskovanja.

^^'^ocjo ohH^^^^bno^.

^

aii DjiL ®'^v,

^

'^okurrip

^p'"asanja zakaj sodob
ki jih vsebujejo-

^$

i^e'dr'^°Pirania^ ®odobnih medijih je ^^'SdoK
'J

enega'P^esllkav. lahko celotn' d
konteksti bistveno P

Vnadaljevanju se bomo osredoto&li na tiste medije, ki zagotavljajo
dolgorocno obstojnost arhivskih informacij na ta nacin, da spremenijo
strukturo podatkovne plasti medija, ali na drug nacin zabelezijo strojno
55

berljive signals in so zata nnt •
arhivskega gradlva. MerinL If'dolgodobnega ohranjanja
trakovi, opfieni diski, lukniani
razlicne vrste disket, magnetni
Nosilce digitalnlh

"

na PoVlanf°
druaih
Podlagi opticnih tph
J"nl^"°®'l=6vlnformacr
PriTiernos?nafiini

'W'

razdelimo na naslednje tri
sprememb medija'^ dig';
digltalnl zapisi na podlaQ'

tovrstnih medijev postan^

gradlva. ^ ®'"P'®mentaclie za Potrebe prevzemanja
dejavnik ugotavljanj®
arhivskeg

to''[!'!!'f®'"J"^®alea5vTnosTnearlT'
^^''^ostnena ^ ®"'^'^.'"' ^ dostopom
dostopom jeje name"'
name
Prirnerna za imnb
strojno berljivih zap'S^^

2a to je Vosnni •

gradlva. Kljuh to' '^'^' ^^''na za imnb

strojno berljivih zapis'^^

arhivskeg®
vliani fl'^®9netnl
PPorabofepSteSr.
Varhivr'
'®'^P®faturi 11?°^' "'®° P"'Previemanja
vec berljivi,arhivskeg
poter" ko
»^®kovih iz/S Poniembna li !? f'°Pinj Celzija, pa je za njihovo
"®^ri|h trakovih iz
Poiavi^n•<' se pri magnetn'
®biia. Nadaljnji eio°'' °^®P® dioksitia"/^^^ stopinjah Celzija, pri

^"®«lnostikotnpr ®?®"« ®9otav||ifJ^"°2) pa ze pri 135 stopinl®J

ona in siort '^°®®ko nadzn

'''eti tudi «!t ®®*^®'' ^i2acije ze relativno

"®i«i 4? M"® Cn'^o rSS^®i®® '^QIC
formate. Pri DAT ^
'®'ib kaset n ^*® P®^in oa ' ^^'^ovih kar
•'alno pisaino glavo P .
<! ""® ^P^lieni 00^®.° Vveiiki 4;'"9°t®vlja dolgorocno kva

mzan^*_ .^P'SOVan:.. . '^ediiox, ^

je pri prevzemanju disket potrebno vedeti pod kaksnim operacijskim sistemom so bile formatirane in zapisane in to je potrebno upostevati pri nji-

hovem odcitavanju. Zivljenjska doba disket je odvisna od kakovosti
izdelave, intenzivnosti njene uporabe in okoija, v katerem se uporablja.

Zato je za potrebe prevzemanja strojno berljivega arhivskega gradiva
potrebno uporabljati kvalitetne in praviloma se neuporabijene diskete.
Pri magnetnih diskih je potrebno ugotoviti, da so odiicen medij za
shranjevanje informacij, se posebej, ce so ti organizirani v sklade, saj
omogocajo hiter dostop do velikih kolicin podatkov. So pa manj
primeren medij za procese prevzemanja arhivskega gradiva, se posebej
ce so ti vgrajeni. Vteh primerih je veliko boije prevzeti kar celoten racunalniski sistem, ce jeto mogoce. Za uspesno deiovanje diskov jepotreb

no zagotoviti vponornem sistemu se pripadajoce kontrolerje in podporo
t.i. BlOS-a. To pa predstavija ze zelo zahtevne posege vsistem na nivoju strojne opreme, ki so vosnovi zelo tvegani. Ugotovitev pa ne veija pri
t i izmenljivih trdih diskih, ki so razviti za prenose podatkov med kom-

patibilnimi sistemi in so torej lahko potenciaini mediji za prevzemanje
arhivskega gradiva.

Za razliko od magnetnih diskov so CD-ji namenjeni prenasanju

podatkov Vokviru namembnosti in kompatibilnosti strojne in programske

opreme obicajno za potrebe distribucije. Stehnoloskega vidika na njih ni
mogoce realizirati dodatnih zapisov pri koncnem uporabniku - ustvarjalcu arhivskega gradiva. Vte namene so razviti komerciaini CD-R diski ali
DVD diski. Na nepopisane medije razlicnih kvalitet je mogoce s pomocjo
posebnih naprav trajno zapisati dolocene vsebine.
Danes so CD-R zelo pogosti mediji za prevzemanje arhivskega

gradiva ob upostevanju dejstva, da gostote zapisov podatkov, predvsem na zunanjih sledeh diskov, zahtevajo visoko kakovost izdelave. Se
take majhna napaka na povrsini diska povzroci napako v velikosti vec
bitov. Kljub temu, da so strokovnjaki razvili postopke za popravljanje

napak,'° je tudi ta medij se vedno relativno obcutljiv, zato redko prihaja
tudi do nepopravljivih napak. Vtem kontekstu naj omenimo, da obstajajo se druge vrste sodobnih medijev, ki so bili primerni za prevzemanje
arhivskega gradiva, pa iz razlicnih vzrokov niso najboij razsirjeni, med
njimi pa naj izpostavimo ZIP diskete.

Od starejsih, danes skoraj pozabljenih oblik modernih medijev, naj

omenimo luknjan'e kartice in trakove, ki imajo vosnovi podobne znacilnosti kot papirna dokumentacija. Luknjane kartice imajo teoreticno pred57

Prednosti in pasti prevzemanja arhivskega gradiva na sodobnih medijih

MiroslavNov^

iti zenostavno zameniavo na
zvidika arhivske teoriie in

^
napako mogoce odprav'uknjane kartice. Ta prednost pa

sicertvori med sabo loairnn
pomanjkljivost. Mnozici kartic, ki
paktnost ceiote. Vhodni
celoto, manjka njena realna ko^'
®rnu pravilno delovati Dana '^
ene kartice ne morejo vec vsis2vidika arhivske teorije in
zastareli luknjani trakovi imajo
iskff"T° '"^'at'vno dobro 7an P''fdnost pred luknjanimi kartican^'ti ceint °w* P''®^vsem pa ne mnr° ^^'jano logicno povezano informac
seboi r^„kujejo
ra ,. s e
^ vrst njihove
^boj
po je uporabiia^'^^ec
luknjanihrealne
trakov.kompaktno
ki se mad

^^h.v,sti paiih p,

P''®drne^ ^®ve

em ® vidlk ki /'^®®d®9a deknri- ^

Si®*""™

mikrofilmu in magnetnih trakovih ali diskih in razlicnih trakovih oziroma

modernih medijev za potreb®
vprvi vrsti upostevati
okolje na podatkovna-^
^kljucno s predvidevan)^^ .

° "jihovo verodostojno P .
nosilcih informacij ^ .0,

"a modernih rnedi) j,

ostanejo all postanejo ^

"»«»«i=

dokurn '^'^^^^aticni vh i^^ki ^^'oceno^
podatka
vdo '^v^j
sta^^ni ^''^^''riostjo
niediju, kakor
tudi sernan
pri
se je ra ^'.?^^ksa stroin
v
Popolnoma enaka
^j,

datoteko ^ I^'® iz seni

P'®ovani= _ ®®soni spreminjala,

^ki

^Pisa v'oh i® ^®Pisana n^®®®«h let' ""^dgava dokumenta ^^|j|<i
4. Da

Danes, samo dvajset let po realizaciji prvega komercialnega oseb-

nega racunalnika, ugotavljamo veliko pestrost nacinov zapisovanja
podatkov, pri tem pa se mediji praviloma pojavljajo v razlicnih kombinacijah. Med najbolj pogoste spadajo zapisi na papirju in disketah ali na

kompaktnih diskih. Prav zato jepotrebno ze pred prevzemom, tojev procesu valorizacije, obravnavati produkte informacijske tehnologije posebej, medije in okolje posebej in koncno produkte, medije in okolje sku-

^spisanih" dokum"°' ^®''odost(V^'
realizaciji vpf'^" jnO
'°9'^"®infi?finrn®"'°'ie potSnl^^P^odukcijo
"nestandardn®
savitev." Tq pomB[IP°'^°®l<e, ki
ohraniti vse P°^'^ g(j-

'"di strojno
kot pn
hnrt°*°^''®®®tefnelin''*' '^ Podafkom

arhivskega gradiva je pri modernih medijih potrebno zamenjati z aktivnimi. To pa zahteva potreben kapital in ustrezno znanje.^^

ti mediji vec ne uporabl'

°dlocanju 01 h

Vkatpf '*®''®'<teristike »
pob? Clokurnenti
"^••"gaee poveri ^
pp niih

samo za probleme v zvezi s prevzemanja ali inkorporiranjem teh medijev
oz. njihovih vsebin v obstojece arhivske sisteme. Veliko vecji problem
predstavija zahteva po njihovi dolgodobni hrambi, ki je povezana s spremembo logike in odnosa do arhivskega gradiva. Do sedaj relativno
pasivne postopke in procedure, ki so vzpostavijene za klasicne oblike

Pa 'if® ®nak.
' '®' Prebran ^apis In j®nato
sintaksa
str p3
zapisan pP

paj! Na ta nacin se izognemo na eni strani stroskom prevzemanja iste

dokumentaclje na dveh medijih, na drugi pa se prevzame arhivske gradivo V taki obliki, ki zagotavija kompatibilnost z obstojecim primarnim

arhivskim podatkovnim potencialom oz. je v skladu s smernicami in
navodiii ter strategijo razvoja arhivske siuzbe, ki gradivo prevzema.

6e je pri klasicnih obiikah arhivskega gradiva dokument dolocen
sele takrat, ko je mogoce jasno definirati medij in vsebino skupaj v fizicnem smislu, se pri strojno berljivem arhivskem gradivu to razmerje relativizira. Pri slednjem se dokument generira izkljucno v logicnem smislu,

kjer medij praviloma ni vec izkljucna komponenta dokumenta ampak relativna. Vtej zvezi pa se pojavi kar nekaj arhivskih strokovnih problemov.
Pri klasicnem arhivskem gradivu so zadeve v fizicnem smislu praviloma

ohranjene samo na enem mestu in v natancno dolocenem redu. Zato so
mediji v tem kontekstu pomembni elementi zagotavljanja javne vere
arhivskemu gradivu, hkrati pa predstavljajo tudi izhodisca prevzemanja,

manipuliranja in uporabe arhivskega gradiva.
Pri sodobnih medijih pa se zaradi relativizacije odnosov do vsebin

dokumentov postavija strokovno vprasanje, v koliksni meri in v katerih

primerih je smotrno govoriti o prevzemanju sodobnih medijev, se pose
bej ob spoznanju, da je razvoj komunikacijske infrastrukture zelo intenziven, njena uporaba pa se vedno narasca.
Znano je, da so elektronski dokumenti lahko fizicno ohranjeni na
razlicnih mestih, toda s stalisca koncnega uporabnika pogosto pred-

ikiadi^^tr®

«aijev V arhivska ski<>'

zahtevno. Pri tern

ne

59

Miroslav Novak

Prednosti in pasti prevzemanja arhivskega gradiva na sodobnih medijih

stavljajo celoto. ki jo lahkn ra^i- >'

prevzemanje spletnih strani
^blikujemo. Tipicen taksen primer je
ehnoioskega vidika vtern nrim^
clolgodobnega arhiviranja. S
nega medija za transfer Dodatknx'^^ ^ Po^rebujemo ekskluzivnega vmes-

arhivM
nikaciiek-h

Sow

P''enasamo no nh°?
do arhiva, saj lahko vse^^kviru vznn^t^^r^' komunikacijski infrastrukturi m
smemo jyn
informacijskega sistema ^

•^0. sal

normp^t'^°

lagifine
relSe"^°
'^Qterlalnl nhi

enot

pa jg •

'^kljueno tehndosko-kom"-

Posebej pozorni na arhivsk

"

skozi formaino definira

Pragmatlcne qh ^ ®^''okovnj delax •

in oznacbo. P

arhivski strokovni delavci ne stremijo same za cimvecjo avtomatizacijo
arhivskih sluzb in za pripravo informativnih pomagal, ampak morajo ze v
tem trenutku valorizirati in hraniti arhivsko gradivo, ki je zapisano v stro

jno berljivih oblikah.®^
zakuu6ek
V svetu imajo razlicne prakticne izkusnje prevzemanja arhivskega

gradiva na sodobnih medijih. Te pa praviloma niso odvisne toiiko od
medijev samih kolikor od predpriprave strojno berljivega gradiva pri ustvarjalcu in sposobnosti inkorporiranja elektronskih dokumentov v elektronske arhivske sisteme. Moznosti, ki jih nudijo sodobne komunikaci-

jske infrastrukture, pa zgornjo tezo se potrjujejo. Ugotovitev veija se

posebej za podatkovne transakcije v jsti casovni dimenziji. Velik problem
pa predstavija prevzemanje sodobnih medijev in elektronskih dokumen
tov, ko iz kakrsnegakoli razloga niso bile dosledno opravljene vse pro

5'!°vn6gTS'y

vere strojno berg

cedure na strani ustvarjaica tovrstnega arhivskega gradiva. Problemi se

pogosto zacenjajo ze pri kompatibilnosti na nivoju strojne opreme, kar
veIja se posebej za starejse sisteme in se nadaljujejo preko kompatibil
nosti na nivoju operacijskih sistemov in aplikativne programske opreme.

Da

na sodnK ^^P'^ov lahkn

stroinn u

'•IJW.

"P®«tevati T° Nivem ....

smislu. Semanticn

e, zapis ak«» •?

'

3li kake druge medj
•""Pda.gan.aclil'

Najvecji arhivski problem pa se pri prevzemanju pojavija na
podatkovnem nivoju, saj velikokrat niso vzpostavljena vsa kontekstuaina
razmerja, zato tovrstni zapisi Ie redko sluzijo namenom elektronskih
dokumentov v arhivih. Da pa je to druzbeno zelo pomembna aktivnost,

pa nam dokazuje tudi pozitivna zakonodaja s podrocja elektronskega
poslovanja.

p°""»
cutiii Drax/iu
praviir?°^°®® Uont^,. . ^ J®
j® brp:?
brez . X
na
na celotah
ceiuio-- 0
P°rllagi sx,,'!l? "irii rnogogPhsotnost
strojne inIn progr^
P°®laS^
prografPfA
'I' ^aznavnih <> PrisS "®'^®2ne ®®
medijih,
ke- - ,3
n® medljh, kerf

on.>
Potre?" 'lahko
®hko skia

®P^®'Pemb nil?
nil" ^Primerlh,
Primerlh, ce so titl nastal'
nast®!'

norm ,1°P°®®be
P°®®bein..^::"®.
Sr
t"?®. da
da ieie

P®riatkov=».

Podatkov=°.

,.,,„

P°irebno J®j!rino i2pe"hn®'' ®2noS° '^®rijivem arhlvskem srajn

???°Pki
odhi!?®®*ransko
^asnovan sistem
Ohru"'^'^' 0dbiran®"'
®"®l<0 or" ^'stem nii?^"®
nilhn^"° zasnovan
sistem prf.
prj| jele
arhf®i"°gradivn' ^Iraterih
Pri2ad&'
®liene fca® "adzora. Pos?® irni
? ®l ie potroK"'® ^alorlzaclje 2 ustr jji

Vtem

a>® usS'?- ®^®i®"i®

Analiza moznih manj ugodnih all celo negativnih vplivov sodobnih

medijev na prevzemanje arhivskega gradiva kaze, da je pri njihovi uporabi potrebno biti previden in pri tem upostevati vsa priporocila proizvajalcev medijev vkljucno s strokovnimi izkusnjami s podrocja njihovega
rokovanja. Glede na to, da v arhive praviloma prevzemamo relativno

staro gradivo, in da gre pri tem za unikate, se pojavija drugo pomembno
dejstvo s tega podrocja, kjer majhna napaka lahko povzroci katastrofalne
posledice. Slaba plat tovrstnega prevzemanja arhivskih dokumentov je
med drugim tudi vellka odvisnost, take od elektricne energije kakor tudi
od znacilnosti strojne in programske opreme. Za izvajanje tovrstnih
aktivnosti je potrebno posedovati znanja, ki do sedaj niso predstavljala

tipicno arhivskega nabora znanj in velikokrat tudi kapital za Izvajanje
tovrstnih aktivnosti.

mis.. pr<r'
61

Prednosti in pasti prevzemanja arhivskega gradiva na sodobnih medijih

Mimslav Novak

gradiva glede na klasicnn n

^

tovrstnega arhivskega

logisticnem podrociu Vpiii^aT 1-°'
vecplastne. Prva je gotovo na
'zredno majhnem prostom
Podatkov se praviloma nahajajo na
podatkovnimi celotami tpr
°'^ogoca enostavno rokovanje s
Po informacijskem bitu.
''elativno nizke stroske manipulacije

Podatkovne strukture. ki je dh
berljivem arhivskem gradivn i^

Predstavija dostopni cas do
se posebej pri strojno

Ss,av®o'° bistveno'k;ajsi tot pri klasiene!"

se Dosph"'s) na daljavo,^•^snisuie«
hkrati s

rnultlpllclranja
''sziskovanja
arhlvskega gradi^. •

^"stempatudlvecanjlhovovarnosti.

17. Oglesby Thomas R., William H. Leary, Managing Electronic Records, Washington
1990.

18. Oldenhage Klaus, Bemerkungen zum Bundesarchivgesetz, Der Archivar,
Mitteilungsblatt fiir deutsches Archivwesen, 4/1988, str. 477-498.

19. Pajalic Dubravko, Karakteristike nekonvencionalnih arhivskih materiala, Sodobni
arhivi '92, Maribor 1992, str. 69-72.

20. Pivka Marjan, Novak Miroslav, Valorizacija strojno berljivih zapisov, Sodobni arhivi '93,
Maribor 1993, str. 79-85

21. Povzeto iz: http://www.aa.gov.au/aa_www/aaJssues/ker/ker4.html, z dne 4.1.1997.
22. Richter Gregor, Das baden-wiirttembergische Landesarchivgesetz vom 27. Juli 1987,
Der Archivar, Mitteilungsblatt fiir deutsches Archivwesen, 3/1988, str. 385-398.
23. Schelemberg Theodor R., Modern! arhivi, principi i tehnike rada, Beograd 1988, str.
11-12.

24. Schmitz Hans, Archivgesetz Nordrhein-Westfallen, Der Archivar, Mitteilungsblatt fiir
deutsches Archivwesen, 2/1990, str. 227-242.

literature:

Bearman David°"'^^^^'

5

16. Novak Mlroslav, Sodobni trend! sistemov za upravljanje z elektronskimi dokumenti v
arhivih. Sistemi za upravljanje z dokumenti, Ljubljana: Media.doc, 2001, str. 1-9/1.

25. Sidney B. Geller, Computer Science and Technology: Care and Handling of
Computer Magnetic Storage Media, Washington 1983.
26.Tfrning Don, Handling of the Electronic Records issue and cooperation with public

^

'^^PV/www.iisnitt w

administration. Experience of the Danish National Archives, Proceedings of the DLMForum on Electronic Records, Brussels 18-20 December 1996, Luxemburg 1997, str.

14. 8 2001

Electronic Recordk®®?' '

85-89.

27.Vilfan Sergej, Zontar Joze, Arhivistika, Ljubljana 1973.
• electronic records

Napomene:
1 strojno berljive zapise varhivski teoriji In praksi opredeljujemo razlicno, in to glede na nosllce all

®' ^°ok Mictatf'®'

9 Jf^'aement

'
in

bT
11 j!'

Luxemh

oblike zaplsanlh signalov ter na njlhov namen. Tako ugotavljamo pojavne oblike dolgorocno rel-

l-Sh^ °'DLM Fo °' '^°'"P"'er archives in

atlvnostabllnlhzapisov na paplrjuall na optlcnihmedljlh, pa vse do popolnoma nestabllnlh naclnov In obilk zaplsovanja podatkov v delovnem pomnllniku v dolocenem sistemu znakov kodl-

'"' oduction

ranja.

t)LM.c'^ "between creat

Z

f°sehkawlx

'• £5r"'>Sh;5'

St 4":

Selected Guidelines^,'
"^PePer, Pariz 1990, str.
-lio"'

"sers and custodians of in^P^fX
Brussels 18-20 P®"® ✓
^^^bvvare-p.
. irst^'"
0
-w. • ™
jpiatt
iC'j

r°"

• ' -

«... —

""•isPl^"

0

2 Prlmerjajte: Peter Pavel Waslnc, Materiaino varovanje klaslcnih In novlh nosllcev Informaclj v
3

arhlvlh, Maribor 1992, str. 17 - 78.
Theodor R. Schelemberg, ModernI arhivi, princlpl I tehnike rada, Beograd 1968, str. 11-12.

4 Tako je definlral arhlvsko gradlvo Zveznl arhivski zakon Iz leta 1964. Prlmerjajte: Sergej Vilfan,
Joze Zontar, Arhivistika, Ljubljana 1973, str. 13-14.

5
6

Don Tfrning, Handling of the Electronic Records Issue and cooperation with public administra
tion. Experience of the Danish National Archives, Proceedingsof the DLM-Forum on Electronic
Records, Brussels 18-20 December 1996, Luxemburg 1997, str. 85-89.
MIchcle Conchon, Processing and consen/atlon of computer archives In France: the Constance

method. Proceedingsofthe DLM-Forum on Electronic Records, Brussels18-20December1996,
Luxemburg 1997, str. 146-151.

7

Klaus Oldenhage, Bemerkungen zum Bundesarchivgesetz, Der Archivar, Mitteilungsblatt fur
deutsches Archivwesen, 4/1988, str. 477-498.

8

Gregor Richter, Das baden-wiirttemberglsche Landesarchivgesetz vom 27. Jull 1987, Der
Archivar, Mitteilungsblatt fiir deutsches Archivwesen, 3/1988, str. 385-398. Walter Jaroschka,

Bayerlsches Archivgesetz, Der Archivar, Mitteilungsblatt fiir deutsches Archivwesen, 4/1991. str.
535-550. Hans Schmitz, Archivgesetz Nordrhein-Westfallen, Der Archivar, Mitteilungsblatt fur

-sO'

^

io|.^WnoMiscxiotmihcDIik..''..''

tdi'
63

Prednosti in pasti prevzemanja arhivskega gradiva na sodobnih medijih

yfas/avA/ovaif

^®^Archivaf.M2^^^

227-242. Wolf-Ari

Das hessische
:tr mc»..i74.

n/ ki^

skupino konstrukcljsko-eksploatacljskih znacllnosti potrebnih pogonov posameznth nosilcev in
so pomembni za odnos clovek - stroj so podatki o masi. gabariti. pogoji uporaba, uporaba
energije, tip nosilcev, cas trajanja, zanesljivost, medsebojna zamenljivost, moznost korektur,
tehnologidnost. Primerjajte: Dubravko PajaliC, Karakterlstike nekonvencionalnih arhivsklh mate-

-^WWII, *J/IC^J7U, OU. OJ57

^r\/\ ctf

2i,,vJ^®9'"9 Electronic Records.
^o^efinicijiavstroSu^®^"®'"^ Public
Records, Washington
wasmnyi^- 1990.
— • ||
1990/1991

PaS?^®''^ence ustvS®"^
i^ecortis) vsi
vsi zapisi
zapisi ne
ne glede
glede na
na 1ormat^^.2s|
tvariair (""ecords)
ohranjanjecio|(u~J[®j°^stj zapisi kiima-^^^'
P°®®"^eznih
funkcij.
aktivnosti
.(gffiai®||
ki "^aio
imi vsebino.
^'' PPsameznih
a''^tefna^,;
strukturo ter l^ntekst in so3''^
del sis^"

' ^skupino SD^^^®a.gov:au/a=
CS'
2'i'Povr§[np(J^[^^"osilcicjigj{^i^^
2'i'^.^^innosS

^^"kturo ter l^ntekst in so del s-st® |i
2dne
^dne 4.4. 1.1.
anainn
analrm
^^P^odukr^®P^odukr"
2arhiv<S 'fi^orniacij. ki temeljijo na sprefh
spren> ^aS^ !I
ie
^eproduciranjem^^
^eproduciranjem^^ij
ja.•"npi
TiDlgcn-^ "Soioviti
"Qoioviti sanir?H^^'
samn '^ "^edijih Tn'
Tn"^" ^''^^acij na magnetnih medijih h^pPj teof®^ i'
P^'•^ eisto prepLtega razloga. saj i^ri^

starS

'•'

prep7ostega razloga. saj

rn^ j,

^®"^eljna
niedijev^'^'Sitalnifi zinnalanfino razlodevati
jtraH®^" i '
|,
^orovano "°st zanjL! "aj omeSi^^'^kete.
ornenimn
"^'sket trdi diski in mag^'
obne in
in feritna
feritna ie^f^
^^eromffPri
vpic."®^PPdIagi
PP<^'agi optien
optifin h°

^obne
. ^ j| i
?^eroma
wP"
vpisn
bobne
jedr
.^Pdisi fi2jg ®'' <o energj.Q
'h branju n' .^P'^^P'oQij je uporaba fizikaim

i je uporaba
pre I'fSS )| t
i§v^'
®'fi2i6not^u"* nfil!PodI?k"°'°^'^
uporaba
j'^arhivstJ.^'^urnoaii,
."^®jhni povr^-^'^"nnur*?.- 1
V'
z pre
Vir' svetlobe
svetlobe
jeje laser,
laser, kiki zm^

plast pjgi
?P'®' Pa podian^'^^® "1 Prakso ^®^®"jernravn^
ravn'
®"®''9ijaja spreminja
pjs sO ®Jot.
15 ?f'®'"9podb^®'Pprak«!r
spreminja
P'^^\'.'"-flnisi
'"."e polarizacije.
T<
:ije.
Tovrstni
nosilci
ohrJ'
ohru^'^^'^'^P'Po SDaH^?^^®1nih
SDaH^^^^®1nih «s
sai .^®o P^'^^zacije.
nosiici "^ ..^ggol<P^
gc
tako dovzetniTovrstni nosilci

''n.b.kis?'
'^'^'bluknu
iuJf .yairti 7ai%' •
ki

rriediia

Da^in ^ ®®uveiia..: '^'bkartin ♦..P'®'- l^aterih ««_•. .

dovzetni
vrvtcim na
na negativne vp

O^P"-

.
all mikrofilni

ce P

pri lem H" J
CoiriDirt^®" ^'dnev d
° ®9anja in na"^^ "I'krofilmov, fizicnih
pri tem posi
pa je P ppslK
QIC 5s Magnetic P" teller r
P'^®P''e6evanje fizicnih pos**®

>83. str. 28.
'^apacitete teh medijev

danced Common Architectuj

1S!£2S?*S^

b

P°9°™hje mogoee

""a«'arrpp°P'P"ter Corporation. 1995. a"^ tefSta"

nap,, ie Ra„. „'^'SSZS^'
PpriPherie verstehen.„wi•'^.^
^ t
5£«^sS?5«i.C"
.
a® "IS

C*' naZ" niau>

bytov. Ta postopek

yjji '^arficg ?®l za j ^^i'i Vv"P'<0dejg °'^®cJko
i?^'=bi§!.Sc^®?®l2ai^!'

22

^oTJ® npor,k?,"'.nie^.Paie?,'5'anfc^^^^

23 i"nila Ri, 2. str

in

J

il'
zavzela dva milimetra p ...nib'%
j
nilh ie eeeteviien iz stirib a'P^rtienif/t f

!®. eestavljen iz Stinb^^'.^ygi
ealr

'e'ativn "nii veii, ®bkori§A, l®n iz stirih deiov. Trije de

Xodiranje kartic se je "P^ 0<

^°n„o^a• "'"Pnte^PPPeii
^"•®"a H tioilerithovo kodP>

rP'sa.vh^.hitrn ^sti n! 'P^orfv, .

isT'^te^r.Pe noar ".P'iSne napak pri zepiee;^'

°^S'ski?® los? "^^fialov^f v'^oclnih in
^'^aftin^' Oietodp ®®'j'vosti, casa nepr® j,
PotrL'®bnih
^P'®®pogonov
itd. Dejavniki.
ki P^^'^
^°^'
posamezn'

Sistemi za upravijanje z dokumenti, Ljubljana: Media.doc, 2001, str. 1-9/1.
26 AStrategy for Archiving The School of Information Web Site,, z dne 14. 8.2001. Archiving web
resources, gi•|rte%5Fintro.html. z dne 14. 8. 2001. Charles R. l\/IcClure, J. Timothy Sprehe,
Guidelines for electronic records management on state and federal agency websites, http://lst-

weh svr edii/-nncclure/quidelines.html. z dne 14. 8. 2001.

27 David

Bearman,

Item

Level

Control

and

Electronic

Recordkeeping,

http://www.lis.pltt.edu/~nhprc/ item-lvl.htim, zdne 4.1.1997. Miroslav Novak, Arhivi med preteklostjo In prihodnostjo. Tradicionalni mediji vsodobni informacijskl druzbi, Ljubljana 2000, str. 48-

62.

28 Pri klasi6nem arhivskem gradivu je arhivska teorija in praksaresevala te probleme s sistemskim

prevzemanjem originalnega arhivskega gradiva.

29 Primerjajte: Marjan Pivka, Miroslav Novak, Valorizacija strojno berljivih zapisov, Sodobni arhivi

'93 Maribor 1993, str. 79-85. Claes Granstrom, Relatinship between creators, users and custo
dians of information, Proceedings of the DLM-Forum on Electronic Records, Brussels 18-20
December 1998, Luxemburg 1997, str. 38-42.

30 Tipiden tak§en primer so luknjani trakovi in luknjane kartice, kjer lahko s cutili zaznamo spre-

membe na medijih. ne moremo pa jih ustrezno desifrirati.
31 Michael Cook, An Introduction to Archival Automation, Selected Guidelines forthe Management
of Recordsand Archives, A RAMP Reader, Pariz 1990, str. 165-175.

In der Welt bestehen verschiedene praktische Erfahrungen der

Ubernahme von Archivbestanden auf die moderne Medien, und sie sind
nicht von den Medien seibst abhangig, sonder von der Vorbereitung der
maschlneniesbaren Bestanden bei den Urheber und von der Fahigkeit

der Inkorporation von eiektronischen Dokumenten in die eiektronische
Archlvsysteme. Die Mogiichkeiten von der modernen kommunikativen

MOn\''®^®r N^®'^Pa^?'^®®sion» ,.^'81 mm t PpQ®"'*^ J® nnogoee upo
2nan 1894^®'. Prl^P® Orivo^ ^^S-Dc
Pogoni so obicajno^
PodaHr "^^^ocfa'
Ha ^PPiPaq
®mogoca kompresijo P®

C""PoS-

Arhivska praksa,Tuzia 2000, str. 109-120.
25 Miroslav Novak, Sodobni trend! sistemov za upravijanje z elektronskimi dokumenti v arhivih.

Zusammenfassung

\\m°^ry
„•• gli ^-gfOl

1- Primerjaite: Compaq ^eP

riala, Sodobni arhivi '92, Maribor 1992, str. 69-72.
24 MIroslav Novak, Problem! zagotavljanja avtenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva.

Infrastruktur bestatigen es zu Recht. Es giit besonders fur die Transaktion
von Daten in der gieichen Zeitdimension. Ein Schwierigkeit bei der Uber
nahme ist die Situation, wenn der Urheber nicht alie

Vorbereitungsmassnahmen unternommen hat. Die Probieme fangen bei
der Kompatibiiitat der Ausrustung und gehen uber die

Operationssysteme und appiikative Programmausrustung hinaus. Das
groBte Problem bei der Ubernahme ist auf die Daten bezogen, well es

keine zusammenhangende Beziehung gibt und sehr seiten dienen sie
der Absicht der eiektronischen Dokumente in den Archiven. Die positive
Gesetziichkeit im Bereich der eiektronischen Tatigkeiten best^igen die

65

Miroslav Novak

.

Medien wei3t darauf hin n-fn

schlechten Einflussen der moderne

der Hersteller halten mu<S<5
In den Archivpn
men darunter oft seitene

Pi'^ktische Erfahrungen berucksichti"^eistens alte Bestande ubernom-

Jnn
diP

Vesna GOTOVINA*
Zarko STRUMBL**

Gebrauchsanweisunge|^

STANDARDIZACIJA NA PODRUCJU
KANCELARIJSKOG POSLOVANJA

NachtPiM^'
kleiner Fehler katasund von den Mac^^ernahme ist die Abhangig^e

ietzt
von diesen
Progrannmausrustung. ^
Durchfnh
^Plsches Arch.vw,ssen.
Archl^
gefordert.
Durchfuhrung.
undQutes
auchWissen
der Kapital
fOr di®

1. UVOD

uiG vort©j|0 H

Mengwvon'n®^^^^
'®ldie MaTn^t"''®flnden sich ,^

sehr gerinae lu
Datenoden 2unana^'^' ^^'^^'°^®'^osten rl"^

9en "^O'irSL"
Datenstruktii

'*'®®sischen mh-

Archivbestanden ik "^^duzieren ci?

Archivbestanden
si"^
Bereich. Die gr<^

kleinem Raum und dad
^ehr vereinfacht. Bs

Vortell
Ist dieMedien
Zeit dieis
rnoderne
Multiplikation der gd

"''®SicherheiterhShf°"^®''® 3®' der^Fem^®"
Forschung
arnsuche, und gleichze'^'9

U Sloveniji su odredena praviia kanceiarijskog posiovanja (upravl-

janja sa aktima) koju odreduje Uredba o kanceiarijskom poslovanju i o
duznostima upravnih organa do dokumentacijske grade' prema kojem

se moraju ponasati drzavni upravni organi i to ministarstva, upravni
organi i upravne organizacije u sastavu ministarstava ( uredi, vladine
siuzbe, inspektorati, direkcije i agencije, pogono rezije, upravne jedinice,
vladine siuzbe, servisi i upravni organi lokalnih zajednica. U sudstvu

praviia za postupanje sa aktima odreduje sudski red.''
U Arhivu Republike Slovenije se prilicno aktivno ukljucujemo i na

podrucje kanceiarijskog posiovanja, a prvenstveno na obrazovanju radnika, koji rade sa dokumentacljskom gradom u drzavnim upravnim

organima. To nam odreduju Zakon o arhivskoj gradi i arhivP i Pravilnik o
strucnoj osposobljenosti radnika javno-pravnih lica, koja rade sa dokumentarnom gradom.'' Naime jedan od najvaznijih zadataka je, da iz ukupne dokumentarne grade, koja nastaje kod nekog stvaraoca, odaberemo

arhivsku gradu, koju moramo pohraniti nasim buducim generacijama^
kao kulturni spomenik. Na osnovu iskustava, koje smo do sada kod tog

posia imali, nase misljenje o postupanju sa dokumentarnom gradom,
kod drzavnih upravnih organa je vise slabo nego dobro. Bas zbog toga

posvecujemo posebnu paznju "uredenom" kanceiarijskom poslovanju,
jer cemo samo tako kvalitetno odabrati arhivsku gradu iz dokumentarne.
Zanimalo nas je i to, kako se rjesavaju pitanja sa podrucja kance

iarijskog posiovanja u drugim zemljama po svijetu i u Evropi. Autori su se
na seminaru u Arhivskoj skoli u Marburgu upoznali sa trendom na

podrucju kanceiarijskog posiovanja i sa razvojem medunarodnih stan* Vesna Gotovina, voditelj odjeljenja za gradu upravnih organa poslije 1945. godine, Arhiv

Republike Siovenije u Ljubljani
** Zarko StrumbI, visi savjetnik za gradu upravnih organa poslije 1945. godine, ArhivRepublike
Slovenije u Ljubljani

67

66

jS21g2!2S.^*oj/nmti

darda ISO 15439

Standardizacija na podrucju kancelarijskog poslovanja

1

Management.
smo unn?^!'°"
su
uSloveniji, Posto
prvenstveno
zhnn^'
1Hp?
^ 3snje napore^Bosni
kod razvoia

.^

preqledn -

Documentation
slicnim
teskocamaRecord^
kao sto
dokumenata
na novim
me
cemo u prilogu
predsta
«0 ,5«9.

|A kancelarijsko

standardi.'® Ganaraini sakratarijat ISO ja dao australska standarda na

"

MANAGMENT

Ni Pokusavasiste ®'®"Parda z, J ®' Njemacka. ISO 15^8916 ?
definisati ukun^I^'^'^' ^dal'ziratj !!
na

j® kancelarljskog po®'°^f,oS'
odrediti, o jn

tradicijar^^
P^slovanja
°snova, metoda "J
omon?^"°^^' ^''j med.
karln
Pnlikom smo se sus
Pojedin^^^^° ^Pravliani'^^-^^'^' ^ standp^lfposlovanja.
^jj
ja, itQ 'Mvnih nrJ^.' '^^'^•"anHvanPostaviti neki okvi^ ^Q(j
^o'^umenata,
koji
koni sukod^
^nutr^
ivanjskog
oslm i^nifv,j,®^'Piano uura^i^^'^Po od n

i® ' arhivskJ^

^nih di^

Australski standardi, "AS4390 - Records managamant" su bili prvi

puta pradstavljani kod Madunarodna organizacija za standardizaciju
ISO® krajam 1996 godina sa ciljam, da bi sa usvojili kao madunarodni

P^®dstavlti razvoj medunarodg
d^S^manr.?°druRf"
Na'LposloJanja
ISO 15^
Francuska Vellka d
Ampr -^
Projektu aktivno
,m,
Drzave, Kanada, AustraJ

ra?r®^®'^ocl kanceh

pozornost, jar su bili prvi uspjesan pokusa] uvodenja jedinstvenih,
podrucno neovisnih pravila za kancelarijsko poslovanja. Do tada su u
mnogim drzavama uradivali kancelarijsko poslovanja sa posabnim pravilima, propisima ill intarnim uputstvima za odradana podrucja.

^^Pisa podataka, ^

'Pohrln-^^ ^trukture. Isto tako

PosIqw ^'®'^tnost
su
dokumenata sa ^ .^ve^'
^^nlvanfa's'^^K neo^clardi
kancelarijsko V
P°Prucje. uK?^®'"^a j© y arhivskp^^^®''®'^' podrucje
^^raturom/ j
s.
u on
^ojam
^
^P'^atovjg '^orn vec 1°
englesko ^

usvajanja nadlaznom Tahnickom odboru - TO 46 Na usvajanju, u maju
1997 godina prijadlog nija bio izglasan. Ipored toga su sa drzava clanica u pomanutom odboru zauzala za izradu madunarodnih standarda za
kancelarijsko poslovanja, sto bi uvaliko pomoglo kod vodanja kancelari
jskog poslovanja u madunarodnim korporacijama i privradnim praduzacima, koji posluju sirom svijata. Zbog toga su novambra 1997

godina osnovali kod Tahnickog odbora -TO 46 posaban radni odbor SO
11

za izradu standarda.

Aktivna clanica tog komitata su Australija'®, Kanada, Francuska,

Valika Britanija, Svadska, Sjadinjana Amaricka Drzava i Njamacka.
Osnivacka sjadnica novog ISO/TO 46 Pododbora SOU
"Archivs/Racordars Managamant" bila ja od 13 do 15 maja 1998 u Atani.

Zakljucano ja bilo, da sa osnuja madunarodni radni odbor (gramium) iz
drzava clanica Tahnickog odbora ISO/TC 46 "Information
Dokumantation". Adrasa odbora (gramium) ja ISO/TC 46/SC11

"Archiv/Racords Managamant". Kod tog projakta saraduju jos i organi

zacija, kao sto ja Madunarodni arhivski savjat -ICA'" i Madunarodno
udruzanja sa podrucja kancelarijskog poslovanja'® kao i pojadina drzava
sa statusom posmatraca.

Za uskladivanja nacionalnih prijadloga su osnovani posabni radni

odbori (gramiumi) kod drzava, aktivnih clanica. Oni su sa formirali 1998

godina. Sacinjavali su ih strucnjaci iz: javnih i zasabnih arhiva,
istrazivackih organizacija, informativnog poslovanja, praduzaca, koja sa
bava sa softwarom kao i podrucja privrada i normiranja. Australijski stan

dardi su bili prihvacani kao radni osnov za izradu novih modarnih stan
darda. U Radnom odboru -SC11 su:

Analizirali nacionalna stajalista, koja su bila prazantirana na prvom

usvajanju podobnosti australijskih standarda iz 1997 godina,

SS""'" a'S'l'n.J' n>o?S'|;>>'Po6eoieme(Iun»"'^J. j!
68

\y^

'

hi P^ /

^996, gdje su 'P
posebnu


Nakon toga su 1998 godina australijska standarda razclanili, ta ih
skoro u potpunosti prauradili i

Na kraju su dataljno odradili ciljava novih madunarodnih standarda.
Koristanja pojma "arhiv" su ogranicili samo na podrucja arhivska djalatnosti. Osnovali su i posaban komitat'®, koji sa brine za usputno uvodan69

Standardizacija na podrucju kancelarijskog poslovanja

j® "scionalnih" Un

'I

??®'®%n je'^ri
teksta te ih posreduju u
N^J*®'
^vedske,
®'
j
6decih
clanica; Australije, Nj®"' |
Novinacrtfi,

malo'
z
ak^i!®
Of^boru sr

darde idaiio

farda ja dnl^^^®'^'" odnosnn
P®''ia sa doin? "^lavnom zbnn

razmatranje
1999
Prvobitnim australijskif"

-

j

di>"M 5 T®<obisen,"°®'
-^ogS ' ^azlicitimupStstva",
ibaskancelM^o#
to
S"®avladaj°^'
sistemima
®lovanja,» ^"'^itetradicfe i°'^°9tjciti, da se na medun^!

i

t)i troh

zajednicki sadrzilac jjlV

®" usredsredeni na po

oP,

|®aial2^Cf°;) ®6 pSf,'"°9"ce iima smisla. T®b"'®V,
'"'alitet 4 ®®'ariisk^"'^^'' a2iSy'^'.j®y^ "<30 "code of

J'rt °9acava^^®^da.

Poslovan^ Resenja ipostupke

>alal® raeiiji^oma

vodi

'

cime bi se postrgao iodg^r<

kj°' to. da bi se sa sta" |t ^

'^®®'onalnL odgovarala odnosn^

giri

S4<a d>S^.
'todicijama irazlieit'"'
^^'ik^e ?^''kovaie'['^topisanih instruirienat® ^,>1'^:
•'^0 ;' ' Pa

'J^lon

?0

razumljive ' ^PV^

Standardi sadrze deset poglavlja.^^

U prva tri poglavija su pored opisa samih ciljeva i podrucja rada
odabrani jos ipostojeci ISO standardi sa osnovnim pojmovima idetinicijama, koja su od bitnog znacaja za kancelarijsko poslovanje. Pri tome

upoz'oravaju ina ISO 5127 "Information and Documention -Technology"

za arhivsko podrucje. U standardima ISO 15489 je veoma malo novih
pojmova koji bi imali novu definiciju.
U cetvrtom poglavlju standarda su objasnjene osnovne karakteristike dokumenata^® i opisani zahtjevi sistema kancelarijskog poslovanja.

Bit je utome, da se moze svaki dokument upotrebiti neovisno od nosioca zapisa^® na kojem je nastao i njegove strukture. Zbog toga to vazi iza
digitalne zapise. Kao argument za upotrebu sistema kancelarijskog
poslovanja na elektronskim zapisima nabrojano je ( olaksan rad,
povecanje ucinka i uspjesnosti, usteda, sigurnost, povecanje transparentnosti informacija...).

U petom poglavlju su raspravljani pravni i upravni propisi. Ponovo

je opisano pravno podrucje, kod kojeg su uvazavani konkretni nacionalni pravni i upravni propisi.
• 6. i 7. poglavlje upozorava na odgovornost, oblik, strategiju i

uvodenje novih standarda u kancelarijsko poslovanje. Utom dijelu su i
da se ne smiju mjesati funkcionaino neovisna podrucja rada: manip-

ulisanje sa dokumentarnom gradom kod stvaralaca i rad u arhivi.
Poglavlje 8. i9. opredjeljuju operativne strane, daje grube (okvirne)
postupke za radni proces u sistemu kancelarijskog poslovanja, gdje se
uvazavaju razliciti nivoi djelovanja. Standardi nisu smjernice, nego samo

PoioL ' ^^'ikovali i prvi P^'J

^dilSo°"ovr,o®P®l6bit|P°Puna 4^°°° godine d'to i®
®''89a>adi4Pos||j6,/°ie su proizlaziie

da? iila?

2.3.SADRZAJ STANDARDA O KANCELARIJSKOM POSLOVANJU

predmeti iz arhivskog podrucja, koji se moraju uvazavati. Naglaseno je,

je u

9^.'kojebj nrije^^

ja pocetkom 2002 godine.

ukojem je ICA, odbor za tehnologiju, nasao bitne definicije pojmova bas

"acini shvatanja kanc®

Ren ° ^^'^cJivanio

ra - SC 11 izrade tekst sa svim alternativama koje ga uskladuju. Nakon

ja. Obzirom na tok dosadasnjih aktivnosti se predvida, da bi se moglo
poceti sa ostvarivanjem standarda sa podrucja kancelarijskog poslovan

^999 odiucili, da c
Do daljeg razclanjiva"!

sn

Tehnicko putstvo bi trebalo biti uradeno priblizno pola godine kas-

nije. Za 2000 godinu biio je planirano ito, da sve clanice Radnog odbotoga bi konacni prijedlog teksta isao u postupak medunarodnog giasan-

^0 nS
ia^hiva"
.,
na*
naprijed pomenutog
n"","®" ai.kvalifl,,""®'^®"]®- Zbog toga su nacrt 513"^

vakan

godini. Njemacki radni odbor je odiucio, da ce ih stampati i prevesti
na njemacki jezik, jer je trenutno tekst samo na engleskom jeziku.

71

d® /

'^akliir^^^'^j®- Predvida ®®' ijefii

raspravi biti obja^'U'

VesnaGotow/7a.ZaftoAn>mM

Standardizacija na podrucju kancelarijskog poslovanja

vanja. Posebno su naaiaspni
' 10. poglavlje nas uD07nai^

sistema kancelarijskog poslo'^^'^^Qernenta iuloga kontrole.

^^'^'^i^sntarnom

obrazovanja radnikai

Pi'i'Tijetili da

samo okvirne smjernlce. ^

mentimp

niihovim postoje6.m

odreden nrema

poslovanja. Sadrzaj i

^enoostavna"^^ '^^'^celarijskoQ

^^nkciji i

cizno onic •alternatu

analbom u'S; "

Na drugoj strani isto^

[Ji® "logucnosti. Ti postupci 6e biti P'^

"Putstava
knr '^°9'' ^®bala
®^'iifTiabitj kakn
^®aa
praktiennol'T'''
nci

°'^9ovarajucom
i identicpo
kvalitete tako
i
.j
kancelarijskog
^P^^fsbe®' 'treh
isdnostavnlja
upotrebljiv®
'®kog nn
poslovanja.
^>^310 bi osigurati
obllkovanje
dobro9

11 Technical Commite-TC 46
12 Arbeilskomittee - SC11.

13 Australlja je vodeda unutar Radnog odbora - SC11 i Sekretarijat.
14 ICA-International Council on Arhlces - Medunarodnl arhivski savjet.
15 International Records Management Trust.
16 Editionskomitee.

17 Registraturama
18 QualitI standard - Qualitetsnorm.

19 Technical Reporet - Technische Bericht/Fachbericht.
20 Njemadka sudjeluje kod izrade oba dijela normi za izradu tehnickog izvjestaja i ima osnovan
poseban odbor.
21 ISO Directives. Part 3, Str. 16-20.
22 Do 15. marta2000.

23 Spiegelgremium.

24 Vlg.lSO-CD-15489 "Records Management", Melbourne 1999.
25 Unterlage-Records.

26 Papir, fotografija, digitaini zapls...

Zusammenfassung

Die Entstehung von den elektronischen Datentrager, die sich von
den klassischen sehr vie! unterscheiden. Dem zu Folge hat der
Technischer Vorstand der Internationalen Organisation fur die

zakuuCak

Standardisierung entschieden, die internationale Standards fur die

Kanzleigeschaftigkeit ISO 154489des Archivwesens in der Welt auszuar-

Xo»

"Sr

„ mnogo

beiten. Mit den Standards sollten auch elementare Antrage fur die eiektronisch Dokumente geregelt werden, wie zunn Beispiel: Authentizitat.

Vertraulichkeit, Vollstandigkeit, Brauchbarkeit, Prazisiert und vollstandige
Handlung der Bindung.

'5«9- ArtiivsK"

P°"2dano?'®^' ^ eleli?'®®- staJda h"° "^°9u®nost pohradJ^gde

Punostifii I ^i®'ovitost

dokur^ ^rdirna bi trebali da ®

' ®'°^^ni®Pol®P°«^®bljS3T®"^®'

' apotnene.
^

P''®ci2nost 1konkretnost' P

'Vsu& i113/2000

8Au'^r
l^^omocifa'^^^'onaio ®
72

sto su :autenticdV

"^"11®"®. pretstavllanla
p

^

Protocnu zbirku doKum

" C73

'^chives/Records Manag®"'

ODELDJELOVANJADIGITALNOG KANCEURIJSKOG POSLOVANJAj
r^UKTURA
^WTIAVT^e

Ismet SEMIC*

UTJECAJ INFORMATICKIH TEHNOLOGIJA NA
EFIKASNOST KANCELARIJSKOGA I ARHIVSKOGA

orcane

POSLOVANJA
„,_^CRT

Ismet Semic, dip!, oec; ing Info.

Kljucne rijeci (sintagme):

ROKi

"Rambe

klasiCni
NOSILCI
ZAPISOV

J'^aavijen,

- informaticka tehnologija,

- kancelarijsko poslovanje,
- arhivsko poslovanje,

jc scstavljcna

DEL

same po sebi govore da su ove aktivnosti kompleksne i heterogene, sto
ovoj temi daje posebnu dimenziju.

KlJLSltNF.
MAPE

VKbujC

ZAPISI NA

KLASlL^'Mii

asijK.

NOSII.CIII

Govoriti o image bilo cega znaci govoriti o izgledu toga neceg u

ocima drugih, onih koji giedaju sa strane, i obicno vide vise, odnose se
kriticnije prema onome sto giedaju nego oni koji se nalaze unutar toga
sto se gleda, ili izgleda.
Utome pogledu moze se govoriti i o image firme. Dakle, kako ona
izgleda -

vKlju(uic

na trzistu,

kakav ima rejting u poslovnome svijetu,
KOPUA

KLASltNECA
DOKUMENTA

kako je vide oni kojima treba da pruzi usiugu.
Kako izgleda u ocima drugih veoma je vazno za kompletan poslovni

uspjeh firme. Nije svejedno ako ima los ili dobar image. Sve to opredjeljuje komitenta da ude ili ne ude uopce u poslovni prostor firme, pogo^IS.
PRIMER

KLASlfNECA
DOKUMENTA

je ttanje

KLASICNI
DOKUMENT

tovo ako u istome mjestu postoji jos neka firma iste vrste, pa makar je i
razlicita u ocima komitenta , sadasnjeg ili potencijalnog.
Da li zelimo da tako i ostane? Naravno da ne zelimo. Ako je tako,
onda treba uciniti nesto. Potrebno je snimiti sadasnje stanje njenog

image, i postaviti sebi viziju: kakvu firmu zelimo u buducnosti , skoroj ili
nekoj daljnjoj.

S pravom se mozemo zapitati: "Da li je kancelarijsko poslovanje
dio image firme?"
* Ismet Semic, direktor sektora za organlzaciju I bankarsku tehnologiju, BOR banka Sarajevo

75

^4

Utjecaj inlormatickih tehnologija na edkasnost kancelanjskoga i arhivskoga poslovanja

^QsiQurno j©st0 ito *

nije ustanju da vidi sta
firma zeli da ponudi. Ali nun
Dakia moz0

sto komitent vidi odmah,
^svojim planovima istrategija^^

'-'»o viqi.

veoma vazan segment ukunnT''

^stvari kancelarijsko poslovanje

oilaT.'?''"'"® tehnologije, da je to segmer
^neposredn^oZatTir
i

st

pgpioTaje dnl^

imaos ukupnofla^

ja. lako S6 moz6 raci da ovdja viada valiko saranilo, od jedna do druga
firme. Na djalu ja jos uvijek (90%) klasicni nacin rada, a u kancelarijama
postoji po neki PC koji sluzi za igranje onim osobama koje nesto male
znaju, a na zele da to i primijene, jar set nije rekao - naredio. Nije rekao
vjerovatno zato sto sef na znatu masinu da stavi u funkciju; na zeli ni da
uci 0 to] tehnici nista, pa i onako to mu ja nako donio u kancalariju, ltd.
Medutim, na postoja nikakvi razlozi da sa racunarska tehnologija

intenzivnije ne stavi u upotrebu. Ida sa veliki dio svakodnavnih poslova
obavija na jadan prikladniji, efikasniji i brzl nacin. Umnogim kolaktivima
jos uvijak sa kupuju pisaca 1racunska masina, a na kupuju sa PC sa
pratecom opremom.

P°sIovanie ciii

^^nceiarijsko poslovanje P^

Dakia, kancelarijsko poslovanje nije samo sebi svrha, moze sa

reci da je to' mjesto gdje sa slijevaju svi inputi (dokurnenti , usmena

saopcenja, sugestije, predlozi) i iz kojeg odiaze (output) sve relevantne
informacije, na svim vrstama medija - zavisno da ii smo u pravazidanoj,
naprednoj ill super naprednoj fazi primjene kancalarijskoga poslovanja.

'"agovremenih n"

Kako smo vac konstatirali ranije. to ja ono mjesto gdja sa

Pruza^^'^'

otjelotvoruje cijelokupan rad, mjesto gdje sa stvara nova vhjednost, prodaje roba, proizvodi. gdje se stvara visak vrijednost, kroz prilive u vidu

kamata, r^nih vrsta provizija 1drugih prihoda.

Kako se radi u ovoj fazi proizvodnje viska vrijednosti nije bas
zanemarivo, sta- vise postaje u danasnje vrijeme vaoma vazno, jar onaj

' ®P'^' ojeln®
simagg°|y^erazioga.P®P'",Pile
<as- •H1

.,

Kada !'

jskomepoei- ^°^orimo n
'"azlikovatitri^^f'^l^ondarnn^

' P^°stor,

za koga radimo zeli brzinu, ekspeditivnost i on takode gleda kojim alati-

\

^
Jb -..'

^ „,

ma radimo dok mu pruzamo uslugu, kao i to da Ii majstori koji korista te

aiate znaju s novim alatom da sa korista, Hi ne znaju.
Kad odvezemo automobil u auto sarvis, gledamo kakav servis

"52
^S'JSsl^u.k.o-W
na- "^adase^
'®^'^ASNje ^
Mi
Utiuu.a*wt-

jkLfi >«.Ur ^

izgleda izvana, pa kakav je unutra, koju opremu mehanicari korista od
momenta dljagnosticiranja kvara do otklanjanja svih smetnji koje su
dovele do tog kvara. Gledamo da li je radni prostor cist, uredan i vidimo
ill ne vidimo dosta savremene tehnike u kojima je glavni sastavni dio

racunarski procesor 1ostali racunarski sklopovi. Sve to je stvorilo image
o tom auto-sarvisu, image koji je vjerovatno Ijepsi od neke radionice

puna uija, smaca, s puno mehanickog alata, itd. Ukoji servis cemo otici

S'tal 2»'010,5°''Mk.If""
'ktaS .'"• % 2 »«! o2

• CtMOyO^^

s nasim automobilom - ja bih u onaj savramaniji.
U danasnjim uvjetima razvoja tehnike 1tehnologija moze sa kon

statirati da je na primjerano koristiti naka pravazidena tehnike Itahnologi
a, ako se misli ostvariti odredeni poslovni uspjeh.
Sadasnje stanja kancalarijskoga poslovanja u mnogim sferama

'a„|,>'i»in|, ,

"""aMiji.

savremo^^'^^^viria tr,'^^^'^''iiskn

..

poslovanja postaje skoro nezamislivo baz racunarska tehnike 1tahnologi
je. To ja sistem rada koji jedino i zasigurno stvara bolji image kod onih

Ismet §emic

Utjecai informatickih tehnologija na erikasnosl kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja

koji sude i vide tai iman •

Proizvod iusiugu koia nal'
Savremeno posloval i1 °
freba da bude stalna briaa

obzira na nivo), jer samn

Document Management System (QMS)- sistem upravljanja doku-

zavisiti da li ce od nas kupi®
^ii^nu.
P°slovanja iz trenutne perspeMi^®

rukovodstva K

boliita^'^-'"°'^ dacinu poslouan^"'j jsdnom modernom efikasnom
pratiti
posmatrano
pS I,'^d'aktivu
donosi
op ^'
kako blizu tako idaljuTozna'^
ok^
takmicarski duh,
gleda'

i
Od toga3a primijeni
primijeni,

Nije svrha n

'^®ba°'ugradili
takmicarski
duh, gief^
trendove
' svjetske
®^jo3ske
trendove inastoja^'
inastojaP

Desk Top Pub!ishing(DTP)-stolno Izdavastvo,
Work Group(GW)-grupni rad,
Internet,
Intranet,

Integracija sistema izmedu sebe.

Nije svrha da se u ovom izlaganju diskusija otvara po pitanju

pobrojanih tehnologija, jer svaka za sebe je veoma opsirna, vec se zeli
ukazati da tehnologije postoje i iste doprinose povecanju efikasnosti

rad koji kod 7^'^°''®®°9ledaiukrn\^-®®'^°'®kvo poslovanje doo

Pojave sporpj ®P°®'enih sWara zari^ f''

NoveleSke •'

mentima,

rad, kvalitetniji ^

ane frustracije, kada s®

« nasle s.oie mjeslo u"Ji"

kancelarijskog i arhivskog poslovanja.
Elektronsko komuniciranje Izmedu racunara vec duze vremena

nije iluzija, vec stvarnost. U tom smislu razvijeni su mnogi segment!

poslovanja koji klasicno komuniciranje potiskuju kao nefunkcionalno,

nerentabiino, skupo i sporo.

Elektronsko poslovanje sve vise osvaja poslovanje izmedu klijen-

ta ifirme, Imoze se reci "to je ono sto smo cekali". Primjena ovoga vida

posiovarija stvara veliko zadovoljstvo kako kod pravnih tako ifizickih lica,
kojima je firma dostupna svih 24 sata u danu i svih 365 dana u godini.
Recimo preko web stranice gdje su izlozeni svi proizvodi i usiuge, pa i
cijene. Zbog toga vise ne treba dolaziti u kancelariju.
Elektronski platni promet koji se vec obavija posredstvom

poslovnih banaka kao osnovno orude za rad koristi elektronske-racunarske komunikacije za razmjenu podataka-platnih naloga, i na osnovu

toga prebacivanje ziralnog novca sa jednog nadrugi racun. Medutim, za

' ^) i' A (•

svaku transakciju predstavnik firme mora da se pojavi na salteru neke

svoje poslovne banke kako bi predao nalog za prenos ziralnog novca s
jednog na drugi racun. Medutim, rjesenje i za ovo postoji i banke koje
budu preferirale ovakva rijesenja steci ce odredenu prednost na trzistu,
koja ce se manifestlrati kroz bro] klijenata koji ce koristiti ovakvo efikasno

[oup ^

i racionalno-MODERNO rijesenje.

Rijesenja pociva na tehnologiji koja podrazumjeva da komitent iz svoje
kancelarije koristenjem odgovarajuceg softvera i uz pomoc PC posalje
elektronskom komunikacijom platni nalog prema svojoj poslovnoj band

Text proces<^

koja ce isti realizirati. Primjena ovakvog rjesenja stvara konkurenciju u
pridobijanju novih komitenata
Uvodenjem elektronskog komuniciranja i na toj osnovi poslovanja
oslobada se dio personala jer je smanjen broj komitenata koji se

4.

Present. Proc£^

DTP proces^

wi, .. •,

pojavljuje u kancelarijama.

Ismet 5em/c

visak se preusmjerava^Ja
zapostavljene.

Personal automatski visak. Ne, nije9® aktivnosti koje su mozda do tada b

Izet SABOTIC*

UPRAVNA FUNKCIJA ARHIVA U
BOSNl I HERCEGOVINl

za Gw ,ch„„| OglJU

Status arhivskih ustanova

U Bosni i Hercegovini trenutno egzistira Arhiv BiH, dva entitetska i
sest kantonainih arhiva. Entitetski i kantonaini arhivi su zasnovani na teritoriialnome ifunkcionalnome principu, dok je nadleznost Arhiva Bosne i

Hercegovine vezana za rad drzavnih institucija iustanova. Arhivi uBosni
i Horcogovini su u svomG razvoju prosli kroz vIsg statusnih pGrioda. U
pocGtnoj fazi su imali status organa upravG, a usistGmu samoupravljania bill su organizacijG udruzGnoga rada uoblasti kulturG. Nakon prvih par-

lamGntarnih izbora i rata u Bosni i HGrcogovini dolazi do promjGnG u

poglGdu statusa 1tGritorijaInG nadlGznosti riGkih arhiva. Jodni dobijaju sta
tus upravnG organizacijG (Arhiv BiH, Arhiv FGdGracijG BiH. Arhiv
RGpublikG SrpskG, Arhiv SrGdnjobosanskog kantona, Arhiv
ZapadnohGrcGgovackG zupanijG), a drugi status javnih ustanova

(Historijski arhiv Tuzia, Arhiv Unsko-Sanskog kantona, Arhiv HGrcGgovinG

s» n.

' '^'^ovohL

'®nfasi

Mostar, Kantonaini arhiv Sarajevo ). Na arhive koji imaju status javnih
ustanova primjenjuju se propisi koji se odnose na javne ustanove u
Federaciji Bosne 1Hercegovine 1Republike Srpske, dok se na arhive koji
su upravne organizacije primjenjuju propisi javne uprave. Ovakav dvojni
status arhiva po mnogocemu nije dobar, narocito kada je u pitanju
sinhronizirano funkcioniranje arhivske sluzbe Bosne i Hercegovine. Zbog
toga je neophodno prevazici postojece razlike 1stanje iiznaci mogucnost

Uf,,£'®'^®'^°scu sredine
sreaiiic? ^u

' ^ funi^ ..

'^^izvrsni

®fikasnosti. Ova
personal.

da svi arhivi u Bosni i Hercegovini dobiju jedinstven status, a prema
nasem misijenju to bi bio status upravne organizacije.

'^®ineiiin'®®'®kt

Neblagovremena uskladenost statusnih nadleznosti arhiva u odnosu na djelokrug zadataka koji su im dati u nadleznost, negativno su utjecala na ukupno stanje arhivske djelatnosti, a posebno nasegment zastite

JJJ ^wische^ der
^^''soriR
^ur Verf.!''

san-.'^'^^nikafir,'^^ 'angsam wird. j i^®V «
dia^'^'^afliQk' "'^^s hah" immer mehr u

il '^-^a df St "fen wir erwartet".

bqand !' ^un, p'^e 24 stn-^'®'® Physische

80

arhivske grade.
l,
Finansijska sredstva uvijek su bila nedovoijna za obavljanje
raznovrsne djelatnosti arhiva. Ona su ugiavnom bila namijenjena za
skromne plate radnika, ali ne i za materijalna sredstva i sredstva za
Izet Sabotic. arhivista, Historijski arhiv TuzIa

' qh

1T
a
gund
365
f
Wy
sS^Jch durch die
muB nicht

• • i

• •

'''

'

m,

V'-:.

.•

tehnicko-tehnolosku zastitu nrr^^

tehniku. Na taj nacin arhivi *H

odracJuju samo ono sto Ip
Vaieci propfej ko"

Bosne iHercegovine u
seni su posebno na nivou

reguliraju ovu materiju. na

arhivsku opremu i procesnu

Pi'ezivljavaju i zbog toga neminovno,

oblast arhivske djelatnosti na prostoru
ustavnim opredjeljenjima, a done-

' '^antona. Pored zakona koji

Uakti?suinekipodzak^
zakonsk""^ P'"opisima arhivske

Bosne i Hercegovine 199;
° cemu ce kasnije biti rije^J'

"avedenih prooi

odnosno kojem propisu d

nost niihnxl
requiativf
P'''sutna je sarolikost rjesenj
\uh6ak^^^
^mnogome utjece na dosljed^
su cesto u^dii^
""adnike a'n^^'
propisi vrlo cesto zbun
Prednos?Ne Propise
^^^nike uregistraturama ko

ostaloga

Posljedicetgi^^^ ^''hivska sluzba nprilikom donos® i
juPo^a.
arhivske
siujhp'^®'^^®^P'sacuvan
'®vosenrir''^ dovoljnojorganiziranost
mjeri bila ukljuceP
kao ina dipi'^f
i
stvenoga nacina nn ®''hivskih u^t
'®i®'ovitost arhivskih fo
Jer/
upravo
iedi^
Jer.iobaveza
upravo potreba
potreba
"'^kih Potreba
P^osto^r?
imalacajed'P

"'®kih Potreba

' ®l°nie prosg"''^anja

i obaveza imalaca

®°bom oPgoSral!f-'
odn;.!^® "®P05tivani
iHerceanvinP izraz
irraz su
zaj®d
'°^«^®nie od ®°sne 'Hercegovine
su zaj^j
Osnn
®
ill registratura

2, Davanju saglasnosti na normativna akta koja ureduju oblast kancelarijskoga iarhivskoga poslovanja (Lista kategorija registraturne grade sa
rokovima cuvanja). 6lanom 12. Zakona o arhivskoj djelatnosti pred-

videno je da Imaoci donose Listu kategorija registraturne grade sa
rokovima cuvanja, za ciju primjenu saglasnost daje nadlezni arhiv. Sam
postupak donosenja Liste ima upravnu proceduru i u potpunosti je
usaglasen sacl. 162. Zakona o upravnome postupku, gdje stoji da isprava koju je u propisanome obliku izdala institucija koja ima javne oviasti,
dokazuje ono sto se u njoj potvrduje ill odreduje.
Arhiv je sudionik u procesu izlucivanja bezvrijednoga registraturskoga materijala, gdje se prilikom otpisa na osnovu prilozenih evidenciia vrsi uvid u isti, sabinjava zapisnik na osnovu kojeg arhiv Izdaje
riesenie koiim se imaocu odobrava otpis bezvrijednoga registraturskoga
materl ala. Cjelokupan postupak izlucivanja je uskladu sacl. 39. Zakona

0upravnom postupku gdje je predvldeno da uupravnim sNarima ukojima rjebava institucija koja ima javne oviast. rjesenje donosi rukovodilac
instituclje ako zakonom ill drugim propisom nije drugacije odredeno.
Rukovodilac moze oviastiti idrugu sluzbenu osobu instituci)e da poduzima radnje u postupku do donosenja rjesenja u upravnim stvarima u
nadleznostima te institucija.

3

\ rtrw wr^,^Qr,i..

Vrseniu uvida u evidencije imalaca (arhivska knjiga i dr.) ivodenju

evidencije o registraturama na osnovu zakonskih propisa. Zakonom o
arhivskoj djelatnosti^ i Uredbom o kancelaniskome poslovanju

proSe su osnovne knjige evidencija na podrucju Federacije Bosne ,
HercSne.
Clanom 169. Zakona o upravnome postupku pod
^Sorevidencijom podrazumijevaju se evidencije koje su ustanovl-

jS zakolm il drigim propisom, il opcim aktom institucue koja ima

«"'S5"'fiS™

r"®lzMjem dokaza fizickim ipravnim licima iz fondova arhivske
grade
®'^g)(i^%alizir na osnovu odredaba zakona, a

• nadleznost up
svoju

f idrugih
'• '^airtie^ u

Pedo«®®® stanji

^'Iju

na-

' Prem

istu idavanjem bP

®^'' odredivanju roko

' afirtogg gg. ®^nim atewn ®®^9nja ygi, ®Potrebi poduzimanju

P^opisa
ova djelaf^j,
^'' ^ivaizprilikom
vrs
ITgrade,
P^®^v,a'98
6no fico''^ih!"'®
0
rok^egistraturne
otklanjanje
utvr< |
edostata,^ oistomg na?J>^'^' ^uju

82

^°'® ®t^ra>.Postupk;;®Postataka
propisj^g^
'® ®'82bena
9^)® Je izmedu os«^'
°®oba iii propis

Ovd^
I'.
je utvrdena ova mat

radu. Od obiija propis

SrSe ^ zakoni
prenijetii drug!
na druge
subjekte.
propisi
kojima
I

po^olim.«, PO.t"l»
"P'aK«n™.
zasluzuje Uredba o
^ phmjeni na podrucju Federacije

kancelarijskome °
^arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona,
Bosne
iHercegovine,
Z
Federacije Bosne
iHercegovine.
kao iZakono upravnome postupku F
e
d.
Naime, sredinom
propisi o kancelarijskome poslovanju;
Hercegovine doneseni su novi propisi
83

Upravnafunkcija arhiva u Bosni i Hercegovini

feet Sabot/c

iu ' ®9istraturnot^ma^^^^^

Uputstvo oarhivskoj knjizi, cuvan-

Primopredaji arhivske nrarr

grade, odabiranju arhivske gra(5e

nadleznog arhiva^" Uoutsh/n

^''gana uprave i sluzbi za

Podzakonski aktisustavili'^^'^kacijama arhivske grade^ Navede
ulirali ovu materiju. Ovi nmnirprijeratnih propisa koji su reg
nosti Bosne jHercegovineB k
^^^ona oarhivskoj dje a^*
ogo cemu su se kosiii ea

isti nu

donesen sredinom ove godine

podzakonski

odredbama staroga

upravuTf
P^ema odrerih^ "^edoreceni usmislu za koga su s
za upravu Fedl.
obavezuju organs ^
"ovina
S^ade.
^°^"® ' Hercegovine, ane idr ^

slaZll

poslovania

^Tiiieniai

uvodenjem nn^l^-''®^^®9aoQieriflk^
'^^i'Qa za oHr

]e izbacen kart^t

Uredba sadrzi

sistem kancelarijs

-3

sistem evidentiranja a

Naovaj nacin izP^fg

'^alnapregiecjn ®^®'^odlaganiaat^^^ akata, koji je u potpunos

^'Sterna nije biln

®Predene

[®9uliraju javau

^®bno

MiLp

' adredbu u«5a

Pencija oaktiL^^'®' P^opise
^asniva J

vanieP'®9ovrern

obaLza®"®® '"laju
io:,k®^aniaDrawl.®^®veci

^^i® j®

omogucena m

da principe inacela ova^

'^'ianjati. vec sarrio do

.j

' P"lagoditi
propisimaa ,|p
djelatnosti.saSadasnja
velikog broja
poslovaSa
sto ot^.

odnosno os |.
' ^a "^osto oraanirjeSenje,
ne^enje,
„r.J' odnosno
,.r,ravne 0^9® i

Do^ "atvennrJ
postoii r 7®"'potreba
" ° pojedin'i"
p
uredenja jgf''?Nimat^®"'"®aprerik°®* specif^® "^"'^riju za sve imaoce
!®%koga Dn^i'^°'®^nosta,
Urerih®*' °'^''®^ene struke. jfed'
neki 1^''°'^' ®"ovoj Uredbi irtia od ,,
'^^l^ataod J®°9l6daju®f"®m. ta p?"''^'^' Postupci uvodenjoj'^griHH Bairia n PolL °"®®iogu^i"'"°®t®vljenost ima svoj® ^n'
i?n^'^k6do
Potpunog pracenja.k^p.
nacH^®" funkckl®
operativne
M®zan
jg i •Tako >3 ®6lariki,
ipak mnogi'^^po®
UDn^

^astuN-

Mblovaria
"'bbate,J 16. U,i«»es,|^M=nih
MredaMu P<>
>"5
'^bbbbaarh'^bRisano • '® upravna fuRbcl .gri"'^

«4

"""""aaj.*^' to „aa,„
„ad P"^'
nacin njihovog

struSnog odrzavanja. odabiranja arhivske grade Iizdvajanja bezvrijednogaregistraturskoga materijala ipredaje arhivske grade nadleznom arhivu
vrsi arhiv. Svi procesi koji se odvijaju na osnovu ovog ciana Uredbe cisto
su upravne prirode sto svakako potvrduje jasnu upravnu funkciju arhiva
koji vrsi nadzor nad provodenjem ovih propisa.

t pored odredenih manjkavosti navedenih podzakonskih akata,
prema nasem misijenju, isti, ipak, mnogim svojim odredbama jasno
utvrduju upravnu nadieznost arhiva usprovodenju odredaba navedenih
podzakonskih propisa. Upravna funkcija arhiva sadrzana je u nadzoru
provodenja odredaba ovih propisa od strane arhiva. Upravna nadieznost
Arhiva kao javne ustanove potvrdena je Zakonom o upravnome postuku
gdje ucianu 1 stojl da su po ovom Zakonu duznl postupati, osim organa

uprave iustanove, Idruga pravna iica kad uobavijanju javnih oviasti, koje
su im povjerene zakonom, rjesavaju uupravnim stvanma. _

Daieko iasnije odredbe o upravnoj funkciji arhiva sadrzana su u
Zakonu o arhivskoj djeiatnosti. Sam Zakon jasno odreduje svrhu zastite

registraturne grade, aona je prije svega sadrzana ucinjenicl da se trajnim cuvanjem sprijeci njeno oStecenje, nestanak i unistenje i time se
omoguci da ista koristi potrebama zajednice.

Vec u svojim opcim odredbama (u ci. 1) konstatirano je da se
Zakonom normira 1ureduje: evidentlranje, prikupijanje, preuzimanje,

zastlta, uvjeti cuvanja Ikorlscenje registraturne grade. Sve navedene i
Zakonom normirane obaveze u svojoj praWicnoj primjeni sadrze cisto
upravne radnje ipostupke. Uopcirn odredbama Zakona de inirana je
arhivska grada, registraturski materijai i registraturna grada Uci. 4 i5.
Zakona o upravnome postupku data je obaveza da su institucije koje
imaiu iavne oviasti kada postupaju u upravnim stvanma, duzne da te
stvari iesavaiu na osnovu zakona i druglh propisa, kao i opcih akata

institucija koje Imaju javne oviasti i koje one donose na osnovu javnih

Dooiaviju ii Zakona o arhivskoj djeiatnosti (ci. 12-35.) jasno je
vidillva uoravna osnova datih odredaba. Tu su detaijno razradena sva
orava iobaveze stvaraiaca i imaiaca registraturne grade, a uodnosu na
sva vazna oitanja: cuvanje, evidentlranje, normatlvno uredenje, sredlvanle nrovodenie mjera zastite, predaja arhivske grade pa sve do koristena'iste Sama obaveza evidentiranja, normativnog uredenja, te procesi
sredlvania iorovodenja mjera zastite cisto su upravne radnje. Osim toga,
Dotrebno je nagiasltl da Zakon odreduje obavezu svim imaocima regis

traturne grade da cuvaju registraturnu gradu od ostecenja iunlstenja.

bilo kojih drugih razlon^a^^^o ^

radu ill se kod njih nalazj iz

gjj ecbivska ustanove prvenstveni i primarni nosioci sluzbe zastite regis~

S'S.r^pS:=;s;.. ' ^ °'^redbama

traturne grade cime se osigurava strucni aspekt zastite i strucni nivo u
primjeni nacela fiuvanja izastite registraturne grade. S tim uvezi zakon

SSSrP^^^tna je upravna funkcija jer g
i^te oZt

Upravo zastita arhivs ®

'^vojnufunkcii'u'l"'H®y®93' Potrebtiff"^

"°'''^' ' P^^vNa

se nalazi kod f ^'^^P'^eniukn

arhivska grada inna

aarhlf®^®laca J

.

iste. Ona arhLka grada

''*°risti se po zaht?P°'^ranjena^[^''^"" funkciju i svakodnev" .jj,

p® P""cipajavnni^*'" ^''^vnih ifiziri^if
i^vnu inaucnu W
'e?'>
iSe bi Z® SrS7^^
postivanje
opcepn^^.
redaba Zakon
^eJir,, : ,°." ° arhivskoj
djelatnosti
po |p

Sral® S°P^aZs ^ "^Potpu? '

' 64 7

<^a se

koriscenja iste. Bez
ostavljena je mog
sistem
koriscenja arhj^gs
PriS!""® .P°stupku ®^.P®'<laden je iodredbama ^d-

korigop

U trecem poglavlju Zakona o arhivsko] djelatnosti posebno se

naglasava da su arhivi javne ustanove, a da odredene poslove arhivske
djelatnosti mogu, kao ustanove, obavljati specijaini arhivi (unutraSnji
poslovi, oruzane snage, vjerske zajednice idr.). Takode je naglaseno da

bliL

konkretizira detaljno obaveze i prava arhivskih ustanova u domenu
zastite i cuvanja (61. 36-47), kao i modalitete njihovog osnivanja i njihov
status (61 40-45) Sto u potpunosti naglasava upravnu funkciju.
Upravna funkcija arhiva sadrZana je iuodredbama Zakona idrugim

podzakonskim aktima vezanih za obavezu predaje arhivske grade
arhivu Naime propisi ne ostavljaju nikakve dileme kada je u pitanju
utvrdivanja uvjeta i na6ina predaje arhivske grade. Tako su u 61. 18-20
Zakona o arhivskoj djelatnosti jasno istaknuta pravila primopredaje regi
straturne grade s posebnim osvrtom na gradu nastalu do 15. 5. 1945.;
oradu stariiu od 30 godina i gradu ukinutih imalaca. Pored navedenoga
Zakon izri6ito obavezuje imaoce da reglstraturnu gradu 6uvaju u
sredenom stranju dok se ne stvore uvjeti za predaju arhivu.
Uoravna funkcija arhiva dolazi do izrazaja i u prim)eni kaznenih
odredaba oriie svega Zakona o arhivskoj djelatnosti i Zakona o

upravnom'e postupku. Upoglavlju VZakona o arhivskoj djelatnosti

gradatno'"®®'^'Predaih''^^''®dloga m^'?,!,® '® utvrdena procedur ((,ji
ia.
^®lbi. u odredbi 2
9''e<?ana n
usIu^k ^ Postom pismeno. ^
Praksi
i^Jesavanjii nann^^,"e po?
aK
za naucna istrajp^
'skljuCivoy Pp'rebne >1°^''^ 'ifiriih r,^'
ostvarenje P gnjo)

0arhivsko] djelatnosti. Tako za prekrgaj iz stava 1ovog clana kaznit ce
se oLno lice -imalac registraturne grade novcanom kaznom uiznosu

®'biyske nra3'^ tog om

Si 000 KM zakon oupravnome postuku 61. 298, 299 i300 takode ovu
^r^hi^matikii' tretira kroz kaznene odredbe gdje su predvidene nov6ane
kllnL uvisini od 2000 do 8.000 KM za institucije, koje imaju javne oviasti

5°®"pCn^^Povjeren
f'^^benT 9?<Janskih
nr;S®®^bilS®kopijeZP°!^ebe
arhivprava.
daje Udosagnj®
na kongja^
ali

drzavnim organima r" ^jvjf

troll'^®®'tonk6f®''ton je^"? '^racJi zas."^ °dredeno vrijerne i

fkaznene odredbe) dati su precizni ijasni modaliteti za poduzimanje kaz-

nenTr^iera uslu6aju ako se postupa suprotno odredbama 61.12 Zakona

od 3000 do to 000 KM. Prekrsajna kazna iz stava 1. cl. 12 takode predvida iza odoovorno lice upravnom lieu nov6anu kaznu uiznosu od 800

1to akSodbiie da primi pismeni zahtjev ine izda potvrdu oprijemu zahtpva ako na zahtjev stranke ne izda uvjerenje ili drugu ispravu ocinjenicS'a o koiima vodi sluZbenu evidenciju; ako po zahtjevu stranke ne

ivi

HnrTce rie4nie ine dostavi ga strand upropisanome roku; ako strand

SdmS
osobiuSrenje,
onemoguci
razgledanje
spisa,
ako naoodbijanju
zahtjev stranke
SeSda zda
odnosno
ne donese
rjesenje
zahtjenece ud

^konao '^Pavanja°"'^ova arh-®^®ia je

®^'esti oM^'^'^^^norYi

i

. uvjo^^i

grart P^^tupku izdavanj^

S.q

PPsiowi''Pvior '® stoii H dtvrden je i p''

'^driotozaJr
zai, ""^99®
^'•PQe 'SP''®^'
isprave ^ ^pij^'
®kOnu obavljaju
nh-jwiloli I te inSt"
"^konu

j

Navedene kaznene odredbe odnose se za

ndzlrsS
radnji navedenih
iobaveza koje
su predvidene
djelatnost
amiSlz
odredaba
propisa
vidljivo je dakaoseredovna
kaznenim
odred87

Upravna funkcija arhiva u Bosni i Hercegovini

nsophodna j© svakako i tj6snija saradnja upravn© inspakcij© i vanjsk©
sluzb© arhiva, jsr sinhroniziranim 1zajednickim radom adskvatnij© bi s©

faaade ne satno kako''^"f^' ^

nastojanju da se sto

^^ikakobiseosiguraioi! u

"JP°tPunile citav zakonski te '

' f"®^®denih pSa
skoro

P°sve6ena hf

PoS

NeaJ

i^vrsenje
najbitnijih principa iod ®j
navedenih proisa sa odredb
prekrsajnih san c .
^®®® P®^nia te da su obuhvg'

'®'® dosadasnja praksa arhivske sluz®

rljeSlla bitna pitanja kancelarljskoga iarhlvskoga poslovanja.
Zaklju6ak

Uradu je jasno prezentirano da arhivl 1cjelokupna arhivska djelatnost imaju veliki broj elemenata upravne funkcije i da se rnali broj
drzavnih instituoija iz djelokruga organa uprave moze staviti uvisa ravan
od arhiva kada je u pitanju ostvarivanje upravne funkcije. Posebno je
vazno istaci da su sve upravne funkcije arhiva utvrdene izasnovane na

neupotrS

<5:* '•

Sh ^
°dobrenia

"^''Ofeeen zal"'®®®®® bo tri

®^rijednog rp .® Pbie provod

osnovama jasnih propisa, asve ucliju adekvatne zastite javnih drzavnih

Bosne iHercegovm

djelom (unistenie, pr^J i

Srade van teritorije

organa) predvidena

^

Problem unistenja i P" ij^gPi®
Procesa odabiranja i

int©r©s3

Za usDiesnu provedbu datih propisa neophodno je da se vanjska
siuzba arhiva i upravna inspekcija umnoglm stvarlma prate Idopunjuju,
a na isto ih obavezuju jasni propisi iz obiasti arhlvskoga i kanceiarljsko-

ga poslovanja koji su medusobno iuvjetovani. Zajedn^kim djeiovanjem
ovih siuzbi postigii bi se daieko boiji rezuitat, od dosadasniih, a pravna ,

fizicka iica bi se obavezaia na daieko ozb.kn^, pnstup ovo^
,
na postlvanje obaveza koje proiziiaze ,z od edaba utvrdemh propisa.
Osim tooa Zakon o arhivskoj d|eiatnosti negdje izricitije i jace
naoiaseno a negdje posrednije potice na potrebu donosenja novlh

ipS>

Zakon^'''

one priiicr^o dobro P° pi"

Parnaiu h^.'*®^P6nih 5®®® '^aznen^ obaveze imaocima o
^ Prittiie "®'odj^
^a iskif"'^®'iisif®i
i®lreba
Medutim. kada je
da udosadasnjoj

jp"

stvari. Nad^^

, '«>«*»%¥*«

.

-oJa oeaklvati usP^^'

poLakonskih akata, koji ce jos biize 1preciznije urediti odredena

podrucja iz obiasti arhivske djelatnosti. Jer, praviino normirana podza-

konfikrakta mogu pozltivno utjecati na uspjesnu djeiatnost same

amivskeLibe ina ucvrsclvanje citavog pravnog sistema Istatusa arhl-

n-7 fldPkvatno I jedlnstveno statusno rjelenje arhiva kao upravne
1=

na clieiome podrudju drzave Bosne i Hercegovlne I

Sw?ko jaaanje Istih obezbijediia bi se etikasnija ikvaiitetnija zastita
registraturne grade.
Napomene:

3?"

). P«an,a
Zakona oarhivsj^'

^rnijg°.^®i®n6Q|Il®9a nari^^® 'Z Prim^'^^' ®Posebno

'"^Jida^>.Na>aeS® ®rhiva nije dala tra^u^^
^8

°^®®a ciJ v®®in bi J" '^'"opisima
funkcijisavjetod
arhi^/^ _n(^ ,
^•^ih koje imaju. ^ ^

1 "SI. novine Federaclje Bosne 1
2 -smovine Tuzmnskog

3"SI. novine Federac e Bosn

br.20/98

j .. br.26/98

4-SI. novine Federacije B«ne He «gov,^^
5 "SI. novine Federacije Bosne Merc y

6-SI. glasnik Bosne iHercegovine ,br. 16/2001
7 "SI. list SR BiH". br. 31/71-

8"SI. novine Federacije BiH",br. 43/98

feet Sabotir

Peter WIESFLECKER*

^"sammenfassung

I

,
Aus dem nh

I

™" l«®lelten. daB lie

^®n, betreff
werden Es m

von Verwaltungso''9 ^ (
Verwaltungsorgane" .

Archive

uber dem Archiv einge< ,

2"sammenarbeit zwiscnj^'
sthaftp®'®°"®n die n^^'^®'®ben, unri

^9ehen

Handlung ko" (,ysi5'

'^'•oblemo^°"^'* wurden jurlstische

die Verpliich.ungen

Z, efC

h"^
['^"nen a®, die
^®''erfQ.
eiche
baben.bie g?'^biiisa,!

2k
C:®'"bei,iieh
.
I..

^pO ^ s
Archivwesens bestimm^

f'echtsv t "^^'igkeiten des Archivd'® /
1no.

der Archive groped

Novi Zemaliski arhiv gtajerske predat je oficijeino svojoj svrsi 3.

oktobra 2001. godine uz prisustvo najvecih politickih predstavnika
Savezne driave Stajerske. Ptvi put uhistoriji je cijela arhivska grada sjediniena na iednome centralnom mjestu. Sve do svoga ponovnog otvoren-

ia u iunu 2000. godine ova grada bila je smjestena:na tri rnjesta. Na

osnovu ovoga r^o2e se dobro pratiti histonja . razvo] koji je jmao
ZemaiLi arhiv Stajerske. Ona arhivska grada, koja se odnos. na skup -

iact^j die ainost poslije osnivanja Zemaljskog muzeja Joanneum (1811),
zato 1868.
SSaIni
arhivi izbirke.
ol!m
uzemaliski
arhiv bilikaosuipoljopnvredn,
up^ arhiv koji se sjed.nio sa

uici
ulici^ Grada
tyraoa uunutarnjo-austrijske
'
^ centralne
gtarog institucije,
Univerzitetakao(Burger-ulica
i drzayne

deutllch vor,

vn

ARHIV I JAVNOST NA PRIMJERU
ZEMALJSKOG ARHIVA STAJERSKE'

;

rpV^^

nsr^ J

ZaToradaoS^ana
zfmaljske
vladebillodsu1924/26,
kaonaiarhivski
materijal
pojedi^nih
Scinsklh
od 1926
smjesten,
danasnjem
m)estu
arhiva
Karmeiiter-trgu.'

Unovoj ^9
smjesteni su

pnje toga konstio

administrativni dio, radionice i javni dio

j|3^a bivgeg karmelitanskog samostana, koji se
'. polnica za komandu zemaljske zandermeriza potrebe Zemaljskog arhiva Stajerske,

je
, prije nego sto
^ soratova koji je smjeSten udrugom dvoriskaoicentralnideponasedamsprato^^^

tu Zemaljskog ar

sadrzajima prezent

pajbolje opremijeno sluzbeno mjesto, koje

zadacima iizazovima koje pred jedan

moze da odgovori mnogo ^
moderni
arhiv postavlja nase^^^

U sbjedecem I

unutrasnja organizaci)a a

kratkim pregledom predstavijena
odnosno one aktivnosti koje se mogu

svrstati u oblast javnog ra a
1.

Organizacija
u-, St®
ctaiprske®
u Udruzenju
Zemaljsk,. arhiv
^zauzima
gjgdne
strane onaustrijskih
je, sa okoregional50.000

iin arhiva
arniva veoma
v e uznacajno
m c *mjesto.
nih
o)
_

..
••

u 6*

..

nrl-kiii QtoiArcUo ii f^rar^i i

•5ri5;r^s.,ec.er, prCso, Unive.,.e,a uGracu. Zen,a„s. a.,v S.a,..e aGraou.
91

90

P^erWiESFLFn^Pc^

Arhiv i javnost na primjeru Zemaljskog arhiva Stajerske

jaici, studenti odnosno apsolvirani historicari iii pravnici), poslovi na ur©-

duznihmetaragraae na- •

du od"ifi^®'^i®^'ena arhlvska
Jusl .

^emaljskih arhiva, asdruge strane
°nih institucija, koje su uPfO"

Denial
Donia§tai°'' °l,^" Pripadale sava,
savP7^^"''^^'"°

za bivsu
Unuiras^ubivsu Unutrasni

javojvodinat '^°'®rianaspr|padrR^®'
javojvodlnat
^anaspripadrR^®'"' ® .''^^rntetn
^^rntetn 1Stajerska,
i Stajerska, kao
Qrafovlia
^"*^''01 Slo
. 2a raziiv'^^'"''
ra7iJ®'?:'*^°' arofovfeGoV;^'''''^'
9rofoviia
Sloveniji, zatim nekada

Stajerske tie n

austrlia^°h^' P°^''^JCje Trsta.

.

iednogatakvon°^'
'^."'?®® ®'^'a'istiti
^®'j®kihaliarhiva
Zemaljski ar
arhiv
je pripada'"®^??'
adecearh!
nn!?5®'^®kon,
se ocekuje
a'azbi, (j buducn '®' ®niu za knit
organizatorske strane o .

°^'®'j®nieZema?°®''2ernal|skfa.P '":^ Stajerske kao pretpostavljen®)

na k^®^ °ktobrn^'^' ^®'^®UeitimVv ' ^®'^a° ^la fungira kao stru^'^

"In?''®' ' °i® au fad^

90di?e aI° ^i^°ke uprave.

Drii°'
?®'"'"' benart"
°rije|jenia Zemaljski
'® 'niaoarhiv",
ukupno"Drzavni
73 zapos'
Padajuosob|
jy ^'Pent"|<3Q
arm®,
arhiviM®^.'^®"!®
austral! °®am |p?! "^riekciji. Od 11 akademik®
®ri^i?S"'
®
•yoi.-y
^^iGt
7a^3Se*.°aamSSt^
..^ ^ ® histrki.::. , ^ClBtDO RHor'iiali-yiralo
zavrsenil'^'®'^bpolfp®
riistorije'
®P®nijaliziralo na Ins'

obra^jhisti''f)®ie,po;^^
obraZ?"^'iriistor

.^

^
®aradnici
®®^®dnici su
su zaposien'
zaposleni 'J,

komisije
P°.'^®'aka iBri'
iQri'^°'^°''atom • £®®'
!j°"'
isij6 !nL°.'
j®''2zacije na Institutu "u
l^va akarlomlVo O,, ^anos
^'knjigou^aza
*°'ovana n ' '^® bltle'°lo/"
®'^®<^®niika
su zaposlen
®^ ®'*®riemik °kviru
Historijske
zernaJ ^

Jknu.- ' kojoi A- i.'..J®dan

P°riufiavan ®"'®kojii6!^®^^aclju.e >
radionice za restauradi^^
Wiu
P^akju je §u.|'ri'^®ksi) naif'^'^i'Qoveznice
knjigoveznice je imajst® ,
f®/"®ljskog ?h^®"'.fotoQ^,®.'ri ueenikl?f®"j® ^®®nika.
ucenika. Trenutno ss®J.
^
ria
na
_^'*'a§taia.-^®'
Iapsai,..
®Upraviteli
rariionice
za
t®Picj
arh® ^P® ne p-'
J'® ^'^jerskc.
ajerskn ' ®P®olvent
za jpj
arhDnot
^f^solvent •yP'
v, ^®^rielj radionice
radi
za grafiku'
" Syi <p,
"'°'® kao nn> pS ®^adnT
gram
Vladom

vla'!tif®°
PodrPrt®*^®^®®!!! ' ®'®^beni un' °'^"°su sa
®® Vladom
S^^'nskifri
vlasft'
^® Podrert®*^®^®®!!!
Vic
®®®ed;7^etom p®

®'®vatJ®^auviieu®Hkan>sto,
5iJ®CS®kda?'
J®o npff•2®niaijski arhiv ne rasp-

v®riti Mh'
prfh ' ®®mo M"®
ur® 2etna?'
Zernaf'f'^i^ati
n uT
"^riti
'®"^'Vati nk^'
®

P®blikal
P®biikal

Na taj^ff^d^t®®^

publikacija.

bi jedan cjo^,

Oh I',®'
' ^'ie
fih=.
^ ®vrhe
svrhc. •i, ;,!'l. ®® ova
ova sredstva
- Od
J® finanff®'
d se ,?^®
sredstva

koria,e":V®®ba jet®'®4izvn
prf°®®i^^^^^
finansirati
proJ®^
®rije n
poteskocu- g}&'
P®«inju i^iradp^Jd® to fj®^® kojs'®^^®od strane uarhivu^^g^®
"®®^£P^ikan,f^Pre,p® ®Posijednje
vrijem® ®Vs®
sluzbenog
®°®'ati feri/?'^®® stra

J'^iovom -r ®^rii praktikanti sa kOJ
P®nu obrazovanja (9'

iS^''

denju ill obradi dokumenata, pri cemu nadzor vode arhivari iz arhiva. S
druge strane, prije nekoiiko godina doslo je do konstituisanja Udruzenja

za potporu Zemaljskog arhiva Stajerske koji ne omogucava samo
finansiranje pomocne radne snage - uglavnom duze nezaposlenih
osoba —nego omogucava ifinansiranje istrazivackih projekata kao npr.
opcinska topografija. Uokviru ovih projekata, gdje udruzenje nastupa
kao nosilac projekta, vrsi se priprema historije pojedinih stajerskih opcina istampanje uodgovarajucoj formi, pri cemu nauoni nadzor ivodstvo
projekta preuzimaju akademici iz redova osobija ^hiva.
Pored ovoga tu su jos Idva socijalna projekta, koja su smjestena

na podrucju knjigoveznice inosioci ovih projekata su dvije organlzaciie
pod nazivom "Lebenshilfe" (zivotna pomoc) i pro mente . Uokvinma

ovih projekata, okojima je putem °dgovaraiuah izv|esta)^

bila upoznata siroka javnost, data je rnogucnost velikom broju tjelesno
duSevno poremebenih osoba da izuce odredene zanatske tehnike. u

ovom slu&ilu naibolie je odgovarala zastita knjiga. Ukupno je do sada
sanlrano oko 7 000 kn iga, sto predstavija jednu petinu od svih knjiga

kfSma je?o?rebna restiuracija. Trenutno su uova dva socijalna projek
ina, fajelosa osobljem koje vodi brigu ozaposlen,ma zaposlene 24

ta cT mfanie je unajmanju ruku oslgurano za slijedech nekohko god
osobe.

2.

Kori§ten]e arhiva Ijavnost

^
orhix, ^taierske
raspolazeopremljen.
u svojoj novoj
zgradi
sa prosZemaljski
arhiv
J
Shodno
radnom
vretorom za
svake srijede, zatim savjetovanju od strane
menu sa tzv. ^"9°
citaonici od strane dva sluzbenika, pros-

naucnih radnika, nad -frastrukturi kao ifunkcionalnoj opremljenos^.^iva sjedne strane, is
ti, Arhiv moze r"®
. o^ori potrebama upogiedu zastite isigurnos-

tornom kapacitetu .dru^

druge strane moze da o g

. korisnicima i moze da im ponudi

ti arhivske grade P"

sveobuhvatne savjete p

dolazi do prvih informacija, koris-

utzv. "naubnim
Ziobna sredstva za trazenje,
niku Arhiva stoje o® '•®®P ^ gg qoO poveija, spiskovl iregesti stranih

kao katalog saceduljam

arhiva kao ibiblioteka U

-.-ostoriii takode se nalazi nekoiiko pristu-

P:°f

koji se koriste ukonsulta-

pa ADB ibanka podataka J ^ shodno finansijskim sredstviGione svrhe. Ukupno ovdje treba da bude.
93

Arhiv i javnost naprimjeru zemaljskog arhiva §tajerske

PetermSFLFr.ifi:D

cega su bila 2 naucnika, 40 disertanata, 16 diplomaca i 19 seminaraca.
Od svih korisnika njih 1751 bio je iz Graza, zatim 1160lz Stajerske, 156
iz ostalih dlielova Austrije, 143 Iz Slovenlje, 52 iz Njemacke, 22 iz

Madarske, 13 iz SAD, 10 iz Spanije, 5iz Svicarske, 4iz Svedske, po 2iz
Lihtenstajna iTurske ijedan korisnik iz Rumunije, kojima je ukupno pre-

docena oko 31 000 jedinica arhivske grade.

Od januara do septembra 2001. godine Arhiv je posjetilo ukupno 4

570 osoba.

3.

Publikacije^^

Kao sto je naucna rasprava o duvanoj iobradenoj gradi cilj svake

za

aktivnosti ujednom arhivu, tako i!j^davanje pub kacjja u ^
Drezentira orada arhiva ill rezultati njihove obrade ipripreme, zadatak koji
\B Dostalnin pred administraciju iakademike svake arhivske institucije.
Sedje
kSa ^Skacija. koje je izdao Zemaljski arhiv Stajerske, su
najboljSer Lto koliko je ova instituaja zainteresirana za pnpremanje iSeSuanje historijskoga razvoja. Upravo to pojasnjavaju ipubnkacNL uSednjim
i projekti
koji kao
su jednim
dijelom
iiKacije
u posijeo j |godinama
.. |^ kao
af^jva
Stajerske,
npr. opcinska
mans,ran. od strane ZermJKog^^^
^

topografija. Djelo kj

' ®decih f® P^®9ledati vec slijedece
l4cJan^^^^a6ajudo^®-.®'
ni°>niaZ,h
u""® raspolaganju I

'^®«lzorni n^riojebu^-Svaki|st.J^^
^

"®a<Snih

.

uovih 14 dana. o ^

rad koji izlazi iz

' feorr?^' ®^'9neci f^''' "®<^2ornom organu ci ^nl-

n®?"^og s|'v®'3'> Pri gg ^''Sfeke pq'i ° posjetiocima. preuz"^ ^jjgM
a|! f^^^^anje i, ®."''*a, prijp'' ®® ^fhivsko^®' '^^''udzbe se vrse

5g!® atota sii'"^^''*a' Nai'-^?®

sp

pregledaju o ^^gpik

Of. '®'a korisni ^^®'a pottoK^'^' ®9vi6ti P'^°®''jede slijedecern sIP

17 s,,. ^^".Qnica 5

^0'®d savjeta i ji.

"

ske, data mogucnos
zbrkom

od'l!

Laierske ida ih prezentiraju. Periodicno se

gp^enja Zemaljskog arhiva Stajerske", pri demu

izdaje publikacija S p
udestvuju uredakciji izdanja. Ovo djelo
ne daje samo ptaQ'®.. ^„f,o -e unjemu prezentiraju iarhivsko-teori-

direktor idva akademska radnika uce^^ j

SSSSSoU!..,.4.

i Wtetonske

. svezak 25", od Martma F. Polascheka i

Zemaljskog arlwa I
ookumenti ohistoriji Stajerske 1918-1955,
Stefana Riesenfelln • caradnje izmedu Arhiva iistrazivaca. Autorima
ledivan primjer
Zemaljskog arhiva Stajerje, sa ulaskom njiho g I .gj|.ajjyag|fe rezuitate obuhvate sa jednom

Izlozbe I razgledavanja

-„nihh radova
na adaptaciji
zgrade,
arhivplaniStaPoshie zavrsen
^
^ p^viru
radaZemaljski
sajavnoscu

jerskeimaisv^vlastiti
predstaviti grada arhiva. Koliko ce
rane su i1^)°^''®;." g?Lno da odrade Zemaljski arhiv Stajerske irefer-

ovaj zadatak moci kva

enti koji rade unjemu ostaje da se viol ,
se ovakav zadatak vi§e odnosi na muzeje.

gg konstatirati dinjenica, da

Arhhf ijavrmst naprimjeru zemaljskog arhh/a Stajerske

Peter WIESFlinkPD

0arhivu Iaktivnostima nroH
"^eclijima 0selidbi grade un^'
centralnog denoa^ m
socii^
"^ovinama sim a
arhiv
^nasoj kuci ^

So
Vise
Na^
omonncin
UniveSteS'
"°'^''^acin
uglavnor^
P

®^arocitn k?'t ♦
cernu im sp n ^^Jarske Arh* ^^

?®^aljskoa

^'^^oriji arhiva^
t
tog,

5"^"6no!Si JJ "

'VokJ-

.

''®2ultata

arhiv Stajerske se trudi da sii
javnosti. Cesto se izvjestavalo
oadaptaciji zgrade, anaroc
P''ostor u novinama, a
-j
nasli su 1prethodno nave

se uspjelo. da se ZernalJ^
kulisa. posebnog .a
izmedu P''°^®®°hfvist^

historiju, ipojedinih arP

j

predstavija studenti^ jj
daje jedan pregled ogr®
oblasti ponuditi rnog

I50?,l®'^°9arhival? 'si^aiivanja. Za ovo je pred^'^S
fa2q?eri^®^'"9era u' "°si ng'?'*®; za manifestacije koja

5.
, >l«09„t

®"®^o6ito ononri®®*®®'ie moguce je organiz'^
Wolekiima, sa„dn|a sa

"•^isVrysiJo^®^uJ^^'^aljskog
arhiva
StajerskeiPjisa onima koje ^ oPj.rr'
^rustva -• ^'^Povar.
. i^q:
knio:
osnovanirn udru
dru^tva'
®'^ovaj ®'. 9zi^ jnekoiiJ'
*S^cline
osnovanim
'^Jerske.
Rg.'
®
'
kao
^
®
°'
<
o
1360
clanova,
ae
&
^30
i
inekXr®
°ko
i
360
clanova,
ae
X^®dnom?5«ia
Preds
sar^n'® &9i Priif^'^®
rj!S° '^adnika
®^"ika arhiva.
arhiva. Predsjed^iv^
Qt

Sg°Pi® ie r,u^®iku 2?:®r'CesSP"; direktor Zemaljskog^.pra,
^asQiv''^®^'^ania ' rarjn^^®'^og arhdrustva"
P pV
Pored jetop^k
kan"^ dru§,^ d%g^ arh®^®"2ija ?°9ucnost objavljiva ^
likaciia ®®larije k^ ^°ie je <fp?'^' sta ifA su objavljene rsk
Tak'' difg> i
f^hiva. ZemaljskI arhiv

su f ddeiinjni dip ^9^adl Arhiva itamo po ' o^P

96

trojica arhivista iz Arhiva St^'erske, podrzava 18 naucjiih projekata.

Zaposlenome osoblju Arhiva Stajerske pripadaju i^i siuzbenika HLK jedan naucni sluzbenik idvije dame usekreterijatu.
. .
Pored ove dvije institucije, radnici u Arhivu su nosioci i drugih

istrazivackih projekata odnosno naucnih poduhvata. Sadasnji direktor je,
kao 1njegov prethodnik, profesor na Univerzitetu uGracu; njegov zam-

jenik radi pri Institutu za istrazivanje austrijske h.stor.je. Radn.c. Arhiva se
cesto pojavljuju sa svojim monografijama ohistorij. stajerskih m^sta i
ODcina t aktivni su na polju obrazovanja stanovnistva, sto dokazuju

pSbllkacl euposljednjim godlsnjaclma "Saopdenja Zemaljskog arhiva

StaiS"
obrazovanja
stanovnistva
ucenike izse svih
oiajersKe . Uokvlrima
u ok
visokih idrugih
skoia, za
organiziraju
obi-

°snovan je novi foruj" ®J

^ P.;®2entiranfe ^!"i«nia raznt '? ?^°9a projekta bi se
®3la2emaii

jedina je ovakve vrste uAustriji. HLK sesastoji od maksimaino 30 clano
va, koji su angazirani tokom svog citavog zivota, 1koji imaju vec dosta
zasluga u vezi sa historijom Stajerske. Trenutno HLK, kojoj pripadaju i

' ®^'^d-(HL'^)estene | p^ostorije
j® osnovana

familija, pri cemu bi sezainteresiran p
^^talerske iezi u nieoovoi
Teziste
arhiva
Stajerskekotira
lezi kao
u njegovoj
Iezisie svih
sviri aktivnosti Zemaljskog
,, •rpmlii Arhiv
vec odavno
mjesto

saradnji sa ostalim arh

na kojem se moze pric

moze ponuditi konkre n p

^astite arhiva 1grade Ipri cemu se
P , p^,. Qyo^^e se treba ukazati na sistem-

atskl obiiazak

^privatnom iii javnom vias-

^ahna u 19. stoijecu. Ovaj nacin brige

nistvu 1to od vremena J

arg/ja amedu njom iona ugrozena, pre-

lasclma I

gtetom na gradl. traze se u radlonici za

jedatau
rezuitirao
time Zemai^ko^^^^^^^^
da je m 9 9 g^ajerske iii je data na trajno cuvanviasnistvo
je uArhiv. Takode ce s J
^g^na pitanja koja su vezana za
ophodenje sa vec nasiaiofn

restauraclju Iko"zervaciju gra e^^ gtajerske 29. juna 2001. godlne je od
Uokvlrima '""^®'®'^°%alerske organlzlrano savjetovanje na temu
strane Zemaljskog arhiva s j ^
ucestvovaio oko 35 pred"Uredenje, skupljani®;
muzeja. Ovo je bio pokudaj da se

stavnika privatnih amiva i ley

mstltucija za rjesavan)e pitanja

ZemaljskI arhiv Stajerske predsravi ko
ocuvanja grade.
nieoulu se sa stranlm arhlvima I naucnim
Posebno dobri odnosi 9 J ^na arhlvska §kola uMarlboru.
Instltucijama. Medu njima je in
... ,ung|ra | jedna sluzbenica

Kao predstavnik Au^e u ^J

Zemaljskog arhiva StajersK .

^

j

g^dlna ostvareni su kontaktl sa
.

arhlvirna uBosnl IHercegovini iuCrnoj Gori

Arhiv ijavnost naprimjeru zemaljskog arhiva Stajerske

PeterWIESFLEr.KPB

8Oradionici za restauraciju Zerdaljskog arhiva Stajerske uparedi svecane spise (kao nap. 1), str.

Rezime

ft7 ftQ
87~89.

najbolje
opfemijen^giS^'
f
'
^
®
racije zavedene rigorozno

efikasnu,
gradanima
blisku
'
^
dijelovima admini
Arhiv je uspio da uprotekli^

postavT

P°Punjena Porcri^,°®'®"°9^ osoblja. Sluzbena mjesta

iodgovornih '°9a uprava Arhiva je uvijek kod Pet
zgrade
Qriu"'®^' ^®81. qodino'^"'' '^®'^®
*^3 otvoreno uho (
iposebr;®"°°ko30o,,1fe"^J® izgradnju odnosno adap«^

iposebanri°'^"°°'^°^°Omilinna-T (^TS).
'^Sradnju
odnosno adapts
Narocitu paznju zau
P''°cjenjeni
^aposlenih
^^Poslenih
godina...liHhP
Tako sukoiizahvsu .
i,l"'"3oko6miii..:
.I'l'h ^^'
u Arhivu
trnSi^.wi selidbe,
Uokviru Q1° ®ai'liona ATS
'hivu troskovi
koji s
I'eorriaznacajnal!?^.®
za ai'
na 2,5imiliona
isfska
opcinska ^ '^^hivaTako
vezana
jedna, ATS/
za Staj
J'uci vlastitim°'^^'"°® ' adnika
bnika Arhiu^'

-

^

1.

?0°o'S°on1ci za fepTofaf°u

nap. 1), s,r.

93-98.

arhiva u Stajerskoi, Opremlienost, pravila

kohstenja, radno vrijeme usvecanom spisu (kao nap. 1^9^9^

13 Uporedi izvjestaj o
14 Opublikacijama Zemaljskog ^

uporedi svecani spis (kao nap. 1). 102-103.
49 brojeva. Dvobroj 50/51 je trenutno ustampi.

15 Ova serija je osnovana 1950. itr
16 Udecembru prosie godine ovasa ]

.jg^a na raspoiaganje jednoj teatarsk] grupi, cije predaprila2001. UIjeto ove godine udvoristu Arhiva

stave su zbog velike P ° = i f - K r c z izviestaje umedijima kao mjesto

"nfeTaclrArhiv i^nkltiia Arhto su se vise pribiizili ljudinta odnosno onim grupama ljudi koji nisu bill

^

17 O "Historijskom drustvu"
21"39-

18 0 Historijskcj zemaljskoj

19 Ukupan budzet Arhiva iznosi

. ... ««roiHi svecani spis (kao nap. 1)i str. 111-112.

f °J,® atc Qd toqa se odvaja 100.000 za biblioteku, 130.000
'I .. i

inauiJ;'^ j^^'Pusdu, bilo to puteP^ ^

Napomen

^

1.716.000.

Zusammenfassung

Iandesarchiv verstDht sich als ©ffiziente,

|_andesdienstselle. Obwohl in alien

burgernahe und bestausgeb

agorose Einsparungsmassnahmen

Teilen der Verwaltung mitunie

Landesarchiv In den vergan-

getroffen wurden und

jerskoj^?^3'jskomarh-

ubetrachtlich erweitern. DIenstposten

genen Jahren seine Personal

wurden relativ rasch nachbese
vorgesetzten Dienststellen wie

«2S5*-«as<3a!55^^
0Qrart oclier '
^^ntra^'
Rieol^'
Zemaljskog

entfallen auf die Bibliothek

^^gbivalienkauf 24.000. Die Kosten fur "sonstige
Wartung der Klima - und Alarmanlage. etc.)

Leistungen von Firmen" (-Wasc e ,

• t-.«c
Das Steiermarkisches

'

- gstale usluge firmi" su1.716.000 (pranje

za radionioe, za otkup ^'^riva P 2 A 0 0 0 - ,
vesa, osiguranje, odrzavanje kiima ureuoj

SPa

1) 109-110, kao isvecani spis 150 god-

ina hislorijskoga drustva (Casopis historijSKogd

20 Das Gesamtbudget des Archives betragi
100.000 den Werkstattenbereich uauu ^

iosiguranjagf;

r\on 1^ ctr ftO

Modern hat die Archivleitung be! den

politisch Verantwortlichen
gfgnden. Immerhin wurden seit

stets ein offenes Ohr fur inre m a
1981 rund 300 Miiiionen Ais

Adaptierung des
^Ig Leitungen, die

Landesarchives investiert. beacr

^

vergangenen Jahre erbracht

von den Mitarbeitern des Hause
^^gl^l^bgdignstgtgn
wurden. So konnten etwa
Bestande, die auf ca. sechs Miiiionen

die Kosten fur die

Miiiionen ATS gesenkt werden.

ATS geschatzt wurde, auf 2,5 Mim

toriie,

N
^^dinirs

'298.

99^°:
°ora>r,,'

"^^tiku rj- ^'^je aij-,.

Im Rahmen der Ubereied ung
das Steiermarkische Landesarcrhv

oslalog Novi

Paris
;,'Manie povoaom
povodom o^or^eO'
y^'s, :m'.
,j i "j^®maljski arhiv uKarntn

^15-

BewuBtseIn als
Institution zu ver-

eine fur das Land Steiermark bed®u
ankern. So fuhrt etwa die Ubern

Grundbucher aller 33

P®catima 1grbovima 27,

. i i;-

-•.

•> »,•)

•• .,

f. ,

r'

. .

,. •

.

V, • r.' •;

PeterWiESFLFrKPg

dahin mit dem Beariff Arr!^'n den folgenden

-Erhaltung die Arbeit mit der

Mterbeiter des Steiermarktchp

Menschen in das Archiv, die bis
verbunden haben.

Bestandssicherung

BeantS®"

.

Hauptaufgaben J

For<5rh"^ ""b Begieitunn " '-^"besarchives sein, sei es burch

Esefa BEGOVIC*

^"1 RahLrrt
und wissenschaftlicb®^
in den ies ' '^^^htstitelsuche, sei es durch d'^
im und
es durrh
^n^ertialb des Hauses
®^®hrungensprunghaft
im Archivangestiege
oder VortraQ®

POTREBE GRADANA ZA DOKAZIMA IZ
POHRANJENE ARHIVSKE GRADE

(ISKUSTVA ARHIVA TUZLA)

U«up„, P,u«..n.
SiSS.
aSBkorjilm za zastilu s.olih o.obaih pra.a, P.zavpib ili sluzPanih
""Thteka araaa pohrani.na u«va Ma dpslupna |e javnoati pod

p.,..r:td£z'—

TK" hr is/?noo^ Pravo na Koriscerijfcj ^iNivo

y
,
-T ,
Uzicko
ifce
pod
jednakirm
uvjetima.
Clanom
37
pomenmoga
Zakona
i fzicko
ice poo
pod jednaklm
uvjetima.
Clanom
rizicko lice
j
djeiatnosti
Arhiv37 pomenLnoga
daje podatke,zaKona
izvode

LL^L°
djeiatnosti
Arhivkorisnika,
daje podatke,
izvode
predvideno. jei'hp
da urokviru svoie
„ri|epise
na zahtjev
te na zahtjev
IZ dokumenata Iovj ^ pvjerenja, potvrde, ovjerene prijepise,
pravnih i fizickih lie

fotokopije 1drugs zvani
arhivsko] gradi koju

regulira postupak

'

^

duzan da kod izdavanja '

^

.

temu svake drzave ima
Kakve su bile

fjzjckiti j pravnih lica, pa je Arhiv

primjenjuje Zakon oupravnom postir. 2/98), Bitno je napomenuti

tupku C'Siuzbene eovme

da dokazni karakter na ovaj

koje su sadriane u

djeiatnosti ne postoji zakon koji

arhivske grade u pravnome sis-

^^ggaj.

^{® . avnih iica za dokazima iz pohranla p periodu 1996 - 2000. godine?

jene arhivske grade u Arhivu

obratilo oko 800 stranaka

Unavedenome periodu
sa razlicitim vrstama zaMieva. i
dokaza iz obiasti jmovinsko-pravnin u

mi, opoiozenim ispitima is.

gu

zahtjevi za izdavanjem
a zavrsenoj strucnoj spre-

polozenim ispitima Izdavana su,

Uvjerenja o strucnoj spr
fgndova: Uciteijska skoia Bijeijina
uglavnom, na osnovu
^ skolaTuzIa (55 zahtjeva), Gimnazija
(podneseno 35 zahtjeva), uateil

Tuzia ( 8 zahtjeva) i

organizaciju rada Tuzia (51 zahtjev).

~Esefa Begovic, arhivista, Historijski arhiv Tuzia

osposobljavanje kadrova I

PotrebB qradana za dokazima iz pohranjene arhivske grade (iskustva Arhiva TuzIa)

pripada grupaciji proananih^^"'^^ najveci broj podnosilaca zahtjeva
dogadanja uBiH ostala hP7
osoba, koja su usijed ratnih
vanju uvjerenja ove vrstP naii
dokumenata. Poteskoce
Poteskoce pri
pn iz^^'
iz^a, adnicki univerzitet Tuzia
P^' ^""azenju podataka iz fonda.
^Pr. nisu
sa6uvano
^ ^
P''®'Jzet samo
fragrneP'
Poma, zapisnici
sa nr^u„polaqania
. .^aticne kniiae Doia7nika
poiaznika,
kniiae
knjige
izdati
izdatifi

na[a7p"

aii je n'^nn^r' °

fizickih 1nravnih^l-^ '

transform

arhivske grade, vrijeme imjesto njegova nastanka, stupanj sacuvanosti i
sadrzajna fizionomija. unikatnost 1autenticnost. reprezentat.vnost ,

posebne vrijednos

arhivske grade od imalaca obratiti posebnu
' •"->• "• ~

gradane poon

ubrzao rad strucnih radnika na

jib i potpunijih podataka kako di se uui^a

vazna dokumentacija.

^""hivske fondove ukojima s

preko nH\
vrijeme narnn t^^'^^'^^
uvijek je postoja >
sadrze fondnf-^'^^ '
u
tranzicije
g
^^^upstina
^'ssti 1un
Podatke o tranziciji vlasnis

pronalazenju potrebnih dokumenata.
Zakljucak


nrfluna ^lica
I institucije
arhivsku
gradu,
Gradani iP°)®din«'
P
^g^bniti
prava,koriste
sluzbenih
ili drzavnih

"arodnih
aarodnih doh Tu^la, SkuS
Sreski
°'odbor
'®dskiTuzIa,
narodni
odbor upra^
Tuzl^'
Tuzla.
Okruzr^a
SkupS'nar?'
^uzla, Okruzna upra^
["o "a«nali2aciiuT''"^° otransform ®^^oovici, Skupstina opsk

izmedu cstalog Iza

'^Pak ili druga al"
koriste
arondaciju ikomasac
"oryi- lateresantan '"'®*''ativna dokaziv^^'^^'^""^ upravno-pravni 9 .
podataka iz fo^,^ J® Podatak da sp
nad oduzetom in^o

TK", br. 15/2000) 1 Zakon o uprav

matJf ^''^®trnog zemrl'® "Ptava

stranaka sa razlicitim

Podaci dobiien^' ""''^kaciju eksn

'' ^'oanistva tu podrazutnije

°

2ahtio'^°"^® Periodu u,•

h '^ajoesce se traze Odla
'^^"^^aizciavajf, °d^Periodu
^0 sw,^®
Drugog svjetskog rata. Ura^^

'ica obra^®'^®' "Wi h°'^"'^®Ptaciie j,^

obratilo Arhivu upravo

^

ovjereniti prijepisa, fotokopija

interesa. Kod izdavama ovieren) •P

sadrzane u arhivskoj

Idrugiti
zvanicnih 'sprava o c ) ^
gradi, Arhiv primjenjuje ZaKon
Federaclje BIH", br. 2/98)-

djelatnosti ("Sluzbene ncvine
postupku ("Sluzbene novine

.^1

Uperiodu 1996-2000. g°dine ArW^

juzia se obratilo oko 800

ispitima, o imovinsko-pravnim

dokaza o strucnoj spremi, P° . . ^artiivskim fondovima skola, fonodnosima isi. Ti podaci su sa
podnosioci zahtjeva su protjerdovima organa vlasti i

ane iraseljene osobe koje su u j

ratnih zbivanja u BiH ostale bez orig-

inalnih dokumenata.

se n ' P Q l a S '

Kao%vrha i^da;;-

' ' ^aaijene S
n•r dokump'
'^^®®avanja
okoiini
o55^I^'^'rnaPtsakuj'«^^^o^a
dosliimovinsko-pta
sn^o do sa^nJf,,

^ °3"®PiPt I&
"®a ,o.utoku
'9'®^nom
"^®Pglavn°S
ratausvrhu
napustilaili P!°Z i

Rukn
budude^i
so dos*

*

* *'®^ocne Bosne.

Zusammenfassung

Ausstellung
von verschiedenen
«
Fotokopien beglaublgten
Absch^
Daten aus den Archlvbestanden

dem Archlvwesen

"Prave (nam* ®0P0i ta u® ®''i6dph i?^ korisnicima usiuga

105

.^^estande

benutzen, unter anderem die Acm
nen Rechten, oder fur d'® diensthcne

d. bi n.

Postn"°^®®jp9ra!!°^°PPo^^®^'okoir ob^g^.
Postovanje^^9taaeorgf;aop6i^N

ii iriatische Personen und Institutionen

Die Burger und

fondndo^^

•^tacanica); P^ jotP'
kr£Prist°^''^''
®Piti sposebnom
t® (drustvena uloga

verschiedene Anfragen. s

,

schptz der elge-

mteressen. Bei der
Bestatigungen,

Dokumenten
den
das Gesetzmituber
^^^^ooo) und das Gesetz uber

^'^^"^rtahren („Dlenstzeltung der Federation

Esefa fieflowc

der Nachweise uber ripr
Prufungen, uber den Fin

u iAusbildung. bestandene

Angabenfindenwirinden^r®''^®'^"'®®®"
undRegierungsorganen
ahnliches. Diese
und Administration Die Anf'
'^^''Schulen,
Fluchtlingen, die im Laufe
kommen in meisten Fallen von
geblieben sind.
Krieges ohne den original Dokumenten

Emina TURBIC*

ZNACAJ REGISTRATURNE GRADE
ZA RJESAVANJE IMOVINSKIH PRAVA GRADANA

Govorltl
grade nlje
aneakoosyrnutl
se
VJUVUI lu oznaeaju
U
J reglstraturne
a
. moguce,
poznato,
ta grada
na sredenost te registraturne grade, jer. ^du
J

'SadarCj ji^SenaSkagTadaopLeGr^ tokom
proreS'^bllLSU;-^^^
njenim prostorijama je p
g^^ivska grada, koja se do pocetka rata

,je to imalo utjecaja na to

^setku rata nalazlla ugomllama Idje-

nalazlia u sredenome stanju, po za

limicno ostecena.
qnnrazuma Iprestankom ratnoga stanPotplslvanjem Dejtonskog
^ "normalan" nacin rada.
ja sve opclnske sluzbe
radnlh mjesta predvideno je i
Popunjavanjem Pravilnika os

mjesto arhlvara, 1996,

..|p ganacljl zatecenog stan-

,hronoloski sredena.

ja Iarhlva je ponovo objedinj
Sadasnjl nacIn rada Opoins

^pravu opclne Gradacac
sluzbe formlrana jedlnstvena

organlzlran je tako da je za

odgovarajuclh evidencija oslgura-

centralna pisarnica Iz koje se po

va pracenje kretanja akata idruge
torija gdje su smjesteni ^avrseni P
ntaterija, koja se odiaze do pre
je arhlvske grade.
Pored toga sto se
kancelarljskome poslovanju iz

Uz pisarnicu je Ipros-

| ^ruga reglstraturna
namijenjenu za odlagan-

I pracenje svlh predmeta I akata u
ig^nostl opclnsklh sluzbl za upravu
Uredbl o kancelarljskome poslo-

vodl putem
Idjelovodn
("Sluzbene novlne
FBIH",u
vanju
organauplsnlka
uprave Isluzbl
za up P^ ^^kancelarljskoga
poslovanja
broj 20/98) i Uputstva o nacmu
^^ ("Sluzbene novine FBiH"

organlma uprave Islu2bama za upra^ programske apllkaclje za vodenje
broj 30/98), evidencija se vrsi' P
ipohranjivanjedokumenatagradanau

^inaTurbic, sef Odsjeka za opcu upravu opcme

t'

. •i

',/v. - i,,'-

Znacaireaistratume grade za rjesavanje imovinskih pravagradana

'h udigitaini proce^^^ '^^formacija iz knjiga evidencije itransform^
^utku ina svakome mjest
nformacija dostupna usvakom
u svakom
enutku
mjestu je 'informacija
-

^'yiiailll nroppQ ,, I , .

>

[ariiskoga

-Jiyt* cvivjg;i

Posljednje karike ulancu kance-

okoncavanja rada na'predmpf^'^®"® ^ ^Plikaciji tako da se nakon
ranih'Predmeta
^^L^'®^^'na^'^osnovu
arijekroznrn^ '

vania ipH

arhiviranja
knjig®arPi®.
olaksavakroz
trazenje

jetoknm " ^ broja podataka.
podataka.
irto^r,''"°9

vania ipH

ino stanovn"."'®" 9io je bio jokuni'
jokun-'^^ °9^ rata bila zariste ratmh
i"0
<^10 njihove
P°mi]eraio izi?
® Posljedica
posljedica toga mnogo
odSat^'^^^entacile
domova.
Sve ]e to utjecalo
[evom za izdavgn^
koji
Po®'iedica takvoga
i'

pohrani

' ^^'^tavanip n•• ®t/akodnevno obracaju sa
!
n"'
f
'
uOpcinskS'
P^I'^fa^kata, dokuraerrata, uvjereHl
mpnt,.:, "onosno
''o) arhivskni nr.,...:
ora^®

.
najocigiepniii
9'straturne nrprt

P°dataka°n

' djeiatnosb

Va^if

od do^-

imovinskih prava gtad®

°^9a a7; P°9°tovo sto ]e zakonska oPa -

SSh®'^®'S Tar^nipod

gradana Idr.) da uJ,

Poil'''®®^adioll° "PP desavL? ".®^^eftinama. korlste poda'^ s
nine,

PPbave zemii "^''^' ^anta

^'dljivo da

®^®2nske

v

®'®p4u' ^°le

2

'"^°^insko-pravne Pto^ ^di
' katastarsko stanjo

"^j^seci, ove go^je

^ezanih za pronal^Jij^

h®'"®' dodjei' PPvrata^-° ®p dokazi'®^®
za izdavanje
np?®"''amih I ^""acija V"^°vine
Postojanju gradevinsko ,pi-

ma izdavana odobrenja za rad, na osnovu koje je moguce izvrsiti dokazi-

vanje strucne osposobljenosti prilikom promjene zaposlenja ' slicno. Iz
ove dokumentacije je moguce ostvariti odgovarajuce dokaze i pnlikom
dokazivania pocetka staza osiguranja i si.

Priblizno je isti broj ipovratnika iz inostranstva. koji su se na nasu

opcinu prijavli kao raseljena lica. a prilikom prijave uz

su prilagali odjavu iz inostranstva uOpcinskoj sluzbi za raseljena lica. Ta

lica nam !;P nbracaiu sa zahtjevom za izdavanje prijepisa odjave. a

prilazu Spdlikor^
1za ostvarivanie
MMidzu
je priMKom otkupa stana uRepublic!
^ Srpskoj
trajan e kao
izbjeglickog
statusa

odredenih "ovcanih potraz^anjaj^^
kojeg su imah za vrijeme

(Njemacka, Austrija).

dokumentaciju vezanu za rad maticne

^Znacajno je
s^o rnajces^^ odnose na doku9
stanja, ponekad su vezani za
mentaciju kojom J®?^ p'g^liraju odnosi vezani za imovinu gradana
prikupijanjedok^akojimse 9
reaktiviranja Imovinskih raspra-

sluzbe. Takvi zahtjevi, pore

(dokazi o sastavljanju smrtovnice
^9)^a)-

y

^Hio su
SI Jsmiestena
nradaI., qdie
smjestena sva preduzeca
Takoder, Iindustrijska zone 9
jg | vellk dio doku-

naiazila se na samoj linii'^29^®
pruzila znacajnu pomoc primentacije stradao itu je Opcinska arnivd p
likom procesa privatizacije.
„avedeno 1nasa iskustva sa regisUzimajuci u obzir napnjen

registraturne

Iraturnom gradom kojom raspolazemo,

grade uostvarivanju prava gmdana^ sredenosti grade koja je preduvjet
Na kraju je bitno istaknuti, pore

znacajan faktor 1struonost

organizirane i strucne pomon'Takoder, jos jednom bl

kadrova koji su u dlrektnom doricdj

spomenuli nasa pozltivna is u

gr^skom aplikaoljom za

vodenje 1pohranjivanje dokumenata grao

ucilju omogucavanja brze,

^3cne iprovjereno informacije2akljucak

.^ ^

Zahtjevimagradanamogucnoieu
3,^
r^nn ie udovoljti same ako je registraturna

grade sredena. Opcina Gradacac je

odrazilo i na stanje grade (ier J

imalaca) kao i na zahtjeve gtad®n®

g^aPg g^^ogih

nastaia brojna pomijeranja

.ajjegce traze doku-

stanovn
luviti&ivd
stva izazvana
iz.a^
9^9°""^®
imnv nom 'te
"prijepise
pnjt^H' dokumenata
,,rpdno sredenoj
raznih vrsta.
arhivi

106

koS ^^Pntac^
obratilo oko 150 gt^ i^tja
'^^hivk •koja je '
zahtjevonn ,J

menta o vlasnistvu nad

poslije rata ureano

Opcina im izlazi u susret za

Psno^°h^^njena
uarhivu, a'<0
su sarnostalnim z®

'.'m•/

*

*

,

i

fminaTurbic

tako da se transforlj^dinm^'"^!' ^''.1

kompjuterizacije ove sluzb^

veoma brzo ijednostavnn H0azi do potrebnih
^ odgovarajuci
podataka.digitaini progra

usammenfassung

Enver CENGIC*

ARHIV TELEVIZlJE BOSNE 1HERCEGOVINE
UFUNKCIJI OSTVARENJA POTREBA GRADANA

kann den Rnrr,

oSur^'
Krieoszpit

d? 'n®"
GeirneinH r

entprechend entg^

'^gressor ist '^'^'^'^^egangen, so^d
Antrage der Rr®
'^®'nge dpr^n^

'^urch eine sehr
S®s'ande (durch

gi'oBeBewenn

zerstort worden)

habsr^n"

9i'oBe Folnen .

'^enschpn

^®sitzdokumentp
sind m
^^^schriften H®''®hlossenen

pre

worden sind, weil a

j-n

ahnllches, stattg^^,
^^-^^end den, nacd o

l?®9®n sehr Q^'® Gemeindri<.^'®^'^'^®slanden, gennaR
®"'spreohendes n
der t
'
9er Erfullung von
^'
'^nschten AngabA®'
'
^
'
°
9^amm
|
'
®
"®'
°
'
n
^atlon
der schnell
Evidenz in
"Saben.
komrnt man sehr

O video arhlvima

* • ^ I. QviiPtu oa i kod nas, prave program koji
Sve televizijske stanice
u svijetu, p

se emitira za gledateljstvo.

razllcitim tehnoloskim naci-

Program moze bit! razlicitoga zanra isa razi,

nom proizvodnje.

noliticki, dokumentarni, obrazovnl,

Tako se prolzyodi: inform

obrazovnl, igrani Idrug!

kulturno- umjetnicki, zabavni, m
zanrovi programa.

^^y.Q tehnologije proizvodnje:

Uproizvodnji programa k

filmska 1 elektronska lii se te

spajaju pa se program

J

proizvodi 1filmski Ieiektronski.

Uposljednjih desetak 9°°'®

. .gygjjska proizvodnja uglavnom se
jzuzetak su veliki igrani projekti

obavija elektronskom
'izije u Bosni 1Hercegovini, kojih je
(drame, filmovi). Ovo znaci da
' giektronskom tehnologijom,
sezdesetak, vrse proizvodnju P^°9' .ggijom ima svoje prednosti 1
Proizvodnja elektronskom «
, jednostavnije
mahane, Navest cemo neke. p , _g|.ama), sto je, naravno, prednost.

se dolazi do gotovoga
^^l„aka, slo se uglavnom desava radi
Mahane
su: mogucnost
-nepaznjom manipulanaustede trake,
amoze biti uzrokovano_gehatom
n
ta -tehnicara.
nrocram, sutra je video arhivski matenjal.

Sto je za televiziju denas pr°3ra
Velicina televizijske stani

^ i^gp piaga.

svijetu se mjeri velicinom video arh vs y

Male i siromasne
zanemaruju arhivsku vniednos P
cuvaiu oa da bi ustedjeli na kupovin

.p^ogramska moo, u

^proizvodnji,

iemitiranog Prog^a ine
2a novu
pgveze koje im namecu

sS"
—:;/'S
d. ubud„c„...
stvari, na taj „"ein,
nacin, ^ a
j g j u rnoguan^'
mogucuu-""
proDisi
Ob asti ARHIVA .sebi ne pr
propisi iz oblasti

POStanu VELIKA televizija.
*Enver Cengic,
a • rukovodilac rad"®

• . '

••

r- r''; l-"',

•'

.

j,oKumentaciia Televlzi e BIH uSarajevu.
uf

• . • •

'•

Arhrv televiziie Bosne i Hercegovineu funkciji ostvarenja potreba gradana

Qram neke televizii'e

snimljeni iuglavnom emitirani p<o

video arhiva sa asoskra rir
ba drustvene zaiednice nH

Ovdje necemo govoriti o znacajd
histcrijskih ili drugih po'^®'

kako za drustvo tako iza^' '®'®^'^ijskih video arhiva je visestruk ivelik'

bama gradana za dokazima°
™k gradanima rtioze biti inf
Miuze h t

i«*

drzavnoga nivoa, vec opo^®'
'elevizijskih arhiva, Sam video sni-••-•jwiMM

diiiivd.

vjoi 11

dokazivanja "®^°9a dogadaja,
ili kao
dokaz ®
1®1®P^apku
I'I'cne
cne potrebe.
potrebe.
dogadaja,kao
koii uspomena
koji
]eie njima
niima hit.r.
bitan
za
za ostvara®'
ostvara®'

N.N. je trazio da mu se snimi na video kasetu prilog iz Zelene
Panorame qdje njegov otac govori o uzgoju malina.

Primjera ima bezbroj. Ljudi zele da dodu do nekog snimka iz licnih
razloga. uglavnom zbog uspomena. Njihovim zeljama moze se udovolji-

ti sarno ako je snimak sacuvan, odnosno ako je organizira video arhiva
televizije iako je posao njoj tako deflniran da se svaki postojeci snimak
moze pronaci, sto nije has slucaj uvecini televizi]skih stanica uBosni 1
Hercegovini.
Video snimak kao dokaz

Uraznim postupcima,

nrfldani vode pred sudovima ili drugim
9^^®'
voP P

organima, gradani nekada moraju posegnuii za pu j

ima kao P°kumentima^

Ovo se najcesce d

gramima ili slucajno s®im
drugim

stradanja objekata ili lica uratu ili nekim

dokazima razne vrste. Nave^t c

N.N. je uputio zahtjev d
j--r-

'IS-

I? « »'.Su?,« 4'li
koj ™
««* "'"s,

"Jen's™' ®rfJ
"Pnniny
s™;,
u.k,gyukucnoi
.z n"'!'

»• n.tS' lys

"™"»" "•"""

^televizijskim pro-

ninogo zahtjeva za video
nekoiiko primjera:

^ ^vezano za neke malverzacije i
jY a vezanu

.

gove izjave koju je dao uprog
u prog
• ^ bi dokazao da klevete nije
2bog
zbog koje je on tuzen za klevetu, asnim
bile.
bilo.

1^1 na video kasetu odredeni
^

N.N. je uputio zahtjev da
snimak granatiranja njegove u

ostetnome postupku koji vodi.
- N.N. je trazio da mu se pr

Pjesme koju je na televiziji

gnimak jedne
Interpretator, a sto ce mu

^gkih prava koja ce ostvariti sud-

Posluziti kao dokaz za ostvarenje

skim postupkom.
. , „|nih drugih, jasno je da gradani imaju
Iz navedenlh primjera, 1 pfave Iemitlraju televlzijske stanlce,
Potrebu za video snimcima koj
. nadleznim organima. Da bl onl

aratu,

fof

' ^"^0(1303.^'®kazao
je u. .

'ogora"

^^Nev p

^

igsi." (ZahtjevjedP j^iio
plati

njegova kcerka s

kao dokazima u raznim postupcim y

g^hlvsko poslo-

zadovoljlli
postupke,
t®'®^'^"® ®„dredbama iutvrdenim standardlma
vanje: sve teuskladu
sa zakonski
kod nas 1usvijetu, uoblasti video a
.g gada bila gotovo
Mozda je has uovoj ®'®" ^gg^iranje strucnlh arhivskih radnika 1

2anemarena, potrebno ^'®.f.-S metodoloski pristup funkcioniranju

sluzbi na svim nivoima, uz j
svih video televizljskih arhiva.
radi.

Devleta FILIPOVIC*

kojima le uan

l<o|e imaju video teievlzljske arlii^^

«' S*'aSS''
"'ll»>9atiiaprava
arhivagradana.
TV BiH, one J ^
se tra?

FILMSKI ARHIV UBOSNI 1HERCEGOVINI

dokaz

»4a5ti»««»TO,So

O*- "t'i"
i, u
grada
idruge naravi ugla gg
'^'"oteka) isti „
P''opisima
lelevizijskih arhivs
, ' ufun?Predaje nadleznoj ustanovi
^"sairitnenfassyi^
°^°'jenja licnih prava gradana9

Uvodne napomene

^iowin s®. P
Dored pisanog-klasicnog,
novi oblik
Unovije vrijeme pojavio
^bivanja, filmski dokument.

zapisa historijskih, brustvenki
^ogadaje iuzto mnostvo drugih
Objektiv filmske ka^ere b, ez, hcnosti g^.^
sitnica, patakonastajedokum
Ideja o filmu kao b

poljskoga snimateija

dokumentu rodena je u glavi

J

je tada napisao istampao u k

renh,,,?®" Franzz„ i'®PtunQ f,-„

Pe SBe; ,- Eshande

TV-Senders BH, sind diesf

Burger in alien juristischf>d

^lichj
Ande^? "^fi^tens um die Antragef zO
^®9eb6ni!
sina h TV-Archive
Videomaterlal
gehdrt J jg
9enen„,®P. die-s
verpflichtet,
an d®Burger
1'-' Ubemahme
zu bewab^®
frei zu geben.

bavne 1898. godine. On

brosuru nafrancuskom jeziku, ukojoj

:-,nriiski dokument, vac die istorije i

kaze; "Celuloidna traka nije sa

1^.

^jskrsnuo

istorija sama, koja nema potr

Formiranje filmskog arhiva Kinoteke
- nd 100 godina filmski arhivi ni do danas
lake je od tada proslo vise oa
pogiijedicu imalo propadanje

nisu dobili adekvatan tretman, sto )e za P
niiesecu 1963. godine otvorena dvoUBosni iHercegovini je ujunu
prikazivacki
rana Jugaslavenske kinoteke
bok se filmski arhiv nalazio u
odjel Jugoslavenske
g^u ill producentskim kucama Bosna

velikog dijela filmske grade.
Jugoslavensko] kinoteci u

»Prosveta film"

film", "Sutjeska film", "Studio

^

Tek 1978. godine na

djelatnost,^ osniva se u

okviru Arhiva BiH - Kinoteka BiH.

gg trajno

Kinoteke
pri Ahwnci
uiuKtt Bosne
Dua iHercegovine
vfiirnski materijai

\/oiikim fondom originalnih

Kako bi se imao uvid sta je p

ps;rBi

kinoteka u Beogradu, a

"Studio film" i "Sutjeska l

TTsisr-,—

u arhiv

^^^^g p|.|je svega konstati-

3

^eponovala utorn

^

_ iHercegovine Sarajevo

£^^j6ta^ipovic

Filmskiarhiv u Bosni 1Hercegovini

uostalom iostali producenti i? ^ -k n

strane,
-••-•o, osamdesetih
oactinaesetih qodina
aodina w-^'
w-

bivse Jugoslavije. S druge

uivse jugosiavije. o uiuy^

Zagrebu dosta filmskoq matprilaboratorijske
matPriiT°k^^'^°
laboratorijske obrade u
materijala
P°hranjeno
rnatenjala ostaje
ostaie uBosni
u Rnon:;iHeropn
u.. ^ ®
Pohranieno u'dadran
u "ladran filmu". Dio
•Bnsn !"? 1®^®- 9°dine od w'"',P^®duzecu "Sutjeska film", koje
proizvL' \
film" j
f'Imskih producentskih kuca

Herceoof" '^°''"'^entarnih i inf^'!,
RepubTkr/®7^'!®'® P^°i2vodnja fS ,

n
Pored ttoga, distribu er"Pilmske
i
P°vosti"/.

je Kinema"i,o-._.

nasljednik svih do tada
Takode van Bosne '
^e^ani tematski za ovu

"'^'®milmova

'^ova"inyeioat®'
i®^®'®a2avidnimfo^^
inozemstva
uBlfil-H
«ieloga®svijetg.
'ondom tonsklfi kopija
Inozemnih
Primonrori,..:^

P^^opredajatiimskoqa^
.
''°9a "laterijaia
Godin© 1983 h

Samoupravnfg®gp^Swjes|,g9jJ|^h^^

arhivskoj sluzbi"

dom

bazirano^

iizvrsena je primopredaja fHo"'

^ Ai'hiva BiH ito na osno^d

Zakonu o arhlvskoj gra^'

Kro°d s!riS'siS'g°^'9iRalri fi|p,sklh materijalj
je p,

°

SSi
39
skice, muzifir^®''. foto i a'/^'^Panja

Fond tonskih kopija domaceg igranog filma koji su^

Arhiva BIH, saclnjavaju 44
iz depoa Sluzbe
godine obogaoen sa "ovim tonskirn k p\
se ne zna za
za zajednicke poslove
3^ bile pohranjene uvlaznom i

porijeklo ovih tonskih kopija. k

^

devastiranom prostoru ispod izgoH

vijeca uSarajevo. Ove

vise od jedn^

°fl'^zatim
skoj djelatnostr
tadj
pisani materU®

tjiiovlma.®

' °^'frcegovine /zgrada Suda uSarajevu/

nalaze se izvorni matenjali od 39

BiH nije imala prostor da pnmi oy j
napomenuti da je to boiji smjes ]

Kinoteka

koji joj pripada.'Ovdje treba

. |g

vlaznoga Iskucenoga

tonske kopije 30 mjesecnika, koje

Uarhivu Kinoteke BiH na'aze se
su vec spomenute kao materijai
^

da,jeg propadanja
Od ukupno snimljena

presnimavanjem sa zapaljiye na n
mjesecnika nekompietna. To je
34 mjesecnika nedostaju cetiri. a
lokacije na lokaciju.
Posljedica ratnih razaranja i!
xpjka, koji su takode presnimijeni
Izvorni originaini materijai J
nalaze se u podrumu Suda

sa zapaljive na nezapaljivu ini

Zajedno sa izvornim
Domaol dokumentarni

da od Drugog svjetskog rata
same mall dio tonskih kopi.if'°

^ gigranog filma.

in nrstaoVprodukciji oko 1000 komaJ® ^se uarhivu Kinoteke BiH naiaz,
deset donacije.
institucija BiH, sto

Od Sluzbe za zajednicke P^,.godine 19 f,imova.» Ovaj filmnapcmenuto, primijeno je po
Ski materijai nije obraaen.
obraden.
^
^
^

Minis,,rs..o ««»J

;^'"°^ke^SS{originalnim matej

nekadasnjeg Izvrsnog

^

Udepoima Arhiva Bosne 1H Q

prostora arhiva Kinoteke BiH.

'® '^^^sena •

predat oriqj^^^'^^

I i i i i i a r v i fond
luiiu
FilmskI

Qodine predalo uKinoteku

»«= '» «-

. ,^gg2. do 199^-9° ntariia uz tilmove,

mova snimljenih u Sarajevo

''®° ®'°

Uz ovaj 'ili^^ki f° ' .|,|b pisanih
• sinopsisi. Takode,
su: scenariji. ^'J^'^^ nnlakata domaceg igr^ 9
Obraden je fond

rSS Kino,p,^'^BiJ!^H 'Bosnl
°^Pe '??',^P^irana
^^Pa

kojim .araspolaze

Klno^
P°^ara 'iter®
«to
j^^P^aovin'
^
f^
rata
i.
jula
1994.
^eljenjaaaf ostaio op ^ ?^bruaru 1998. go^'J
g^^J
'"j® na io>®kog ,onda nakon r^tP'

Qbavijena je obrada 210 P

fonda, dok najveci dio o

Pohranjen uArhivu BiH.

domacih

«Kineme" na osnovu

^j|^3 P^^^^Llne uKinoteku Arhiva BiH.

Fond inozemnoga igranog ^
Samoupravnog sporazuma

g^dine

.1 H IT

11.

•Vi il^•,• :,> ,"•

y.

Devleta Filipovir:
Filmski arhiv u Bosni i Hercegovini

Godine 1998. ovai fond i

Znacajan die fonda inozemnn!!^.^! ^i^o\ec\ BiH ito 168 tonskih kopija-

ill se odnose na ovu Republiku, iz zemalja ex Jugoslavije odnosno iz

"lagacinima "Kineme". Ova

Sklsvrt na arhiv Kinoteke BiH ucinjen i® ^iljem da se

trajanju od tri godine nalazi qq '
t'-°

Drugi

istekia licencna prava u

^3'<onskih normi n• '

egzistira kao distributer.

k°Piie inozemnoo fi

poslijeratnog
distriblicencnih prava

preda'j£^"
ove insZI r

a^^govarajuca Zakonu, filmovi nisu

C sa 23? '

Kinoteka R

zadatak^

^996. godine ^

^<oristi se za program

a

DES

®t"ckih normi ove
J®g Propadanja
J

'

predstavi niz poteskoca uniegovom funkconiranju, ah ida se iskazu

nastojanja da ovaj arhiv ima svoje mjestoj ™
torijskinn filmskim dokumentima kao znacaj
Bosne i Hercegovine.
Zakljucak

^,.„inp iP relativno mlada ustanova, koja
_ Kinoteka Bosne i Hercegovi
J^
porijekia. Sve do 1994.
bastini bogatu filmsku gradu dorn 9^^^^ ,^g^^^ggovine, aod tada je

K'noteka je djelovala uokviru Arhiva

svako I

Preduvjete za konaca
^Prije sven
koje ne odudara o
zastita filmskoga fonda od dak

Roteskoceuftmi, .

samostalna ustanova.

,

Osnovna znacajka postojeceg

Pletnost, mada brojni fondovi inis
tor za preuzimanje novih fondova.
R'R-a, te sto je ova oblast ureden
cuvaju u neuvjetnim prcstonnna a

2bog znacaja ove vrste f hivske

gdje je naznaceno da ja

Dn/'®""'"°ne pS

S*»°2oSt"-«SS
"**•:
Kako ip

godinu da^
f^opiju"
Kinoteke BiH
f^ajveci r

adekvatan nacin, te opr^

clan f
smo n;;.""CSra?^"™
zah^^R®. jer ^3!^ P^^datipreds^a
filmske matenja^

^2. ovon °®teceni "^^^P^^vatne brige prU® P
prve D?
nant' ^®^°R^Pletnost matenj^ ^
np
filma
"^^moteka moze ur
a kamn •°va

je da se fond Arr'-

"aSO'"™
"" ..,
SSiSfpiolsS^
imaie?I^®'®' 'jala,'^kao''.® ^a depog^ ^''hiva kinoteke BiH j®
azi posiagan na °'^'^®'Alien h' °®'3°^araii

.^

g^hiva Kinoteke. Isti se

prostora je limitirajuci fakto gto je Kinoteka clanlca
^odnim zakonskim propisima.
Qcekuje se porast interesiranja

drustva za adekvatno rjesenje nj
^apomene:

.
PnRcica, saradnika Jugoslavenske kinoteke ,z „Beograda,

^Preneseno
iz izlaganja
gosp. VladimiraIUSVIJ
natemu "FILMSKI
ARHIVIKODNAS
2 "SluzbenI list SR BiH", broj 37/78.
3SluJbeni
list SR BiH", broj 9/74, clan

"Siuzbeni list SR BIN", broj 37/78.
5"Bez" rediteija Milosa Radivojevic ^
-•editeija Hajrudina Krvavca, 1976^ 9

od 1964. godine

'

-ni^erzantr/dvlje tonske kopije/,

1972. 9°^;"®' .
-oobra kob je
pinpovica. 1972-

Kosovca, 1964. godine;
r_editelja Slavka
Draskovica, 1969.
.Kozara", rediteija Veika

_

"Deveto cudo na istoku",
/3 tonske kop^ .
Kosanovica,
pukanovica, 1968.
godine;"Kuca na obali", reditei|a B ^g?-, rediteija M,
j^opije/. rediteija Boska

Vorkapica, 1955. godine; Hor

Predvidenlm uvjetirri® ^

'Ta^Sjflamie^ op^e^e. Postojeci deP"
®"3konsukcesije®®^^anjeSP®;atura
dok se dio
Pn-jeZ^®- Ovaj;Sk? ^'^9^ ^eca od <
116

filmskoq fonda Kinoteke je nekom-

ce biti izrazeniji

koji su vlasnisfvo

te|a Mlrze Izdrizovica^lM •9 g

l)eto". rediteija Bana Bastace, ^

1962. godine; "Stojan

godine; "Parce plavog neba ,

^^opiiel

jopske kopj

Tome Jan-ca.

"pogled ^„oe. rediteija

dine, t'oy

Dsvleta FiliDovir.

Filmski arhivu Bosni i Hercegovini

Nikole Stojanovica, 1978. qon-

OstojiSjSgMT*?^^
godine; "Velikatirrno-

®'Porodirp
'^^nri95f
no •

Stojanovica,
1974. godir®
hoces", reditelja Radsnk

/dvijetonskekopije/ led m®^pije/
'<°Pye/ redSfl''
reditei r? T™'"':')! . reditelja
reditelja BateCengica,—•
Bate Cengica, 1971°^®®=>l'
i
.
SItrigina,
le/,
reditelja
Frant!4S,
'
°^®®PlP.
1957
Skriglna,
1961.
godine;
"Vraticuse
godine; "avp,
1959. godine; Via^
op'oi" otvorena" /dvije tonske
kopi"
;"vijetonskekopiie/ ed,; ''

ie maeovna'"5.
Vlafna '"1,!:?'^
WvijeOokica,
tonske 196^
W;
yoFslava Nanoica
fsK ^Poiava-,S""™;
'o^ieerf^odileija
Radivoja Lola

Cr'iib,seri;re2lseraToL®?f™'
"'^orodniposS^
godrne;
Sunce tudeg nS
godine - a
'gora Pretnara, 1959
Kosni

".'dioeotonskin,'
™;® ""'Stipe Deiica
^Napowntem?''®' ^ "^i'ddina

'

1970. godine;
"goiaja",
Jonkovica.
1964. rez^o'
godio®'S

^®zisera Bakira Tanovica. 197 _

"^'<oo°vca, iges. godine. .p„
.aja", reziser^
lodi^ja'^^^2. godine; •"SdliooKo"'^'® I

dunja", ,edi,e,- . .

Se i
Orozovica, -V„Niko

Eine wesentliche Sache der Filmfonds der Kinemathek ist die

Unvollstandigkeit, obwohl vieie Fonds wur e g .

Kinemathek ubernommen. Die Bestande wer en
mit einer sehr schlechten Zustend ge age

Raumiichkeiten ist em groBer Hndemi

Fonds, Die Kinemathek ist das

g

|y,

g| gp .jgg

dle Bedeutung von diesen

durch die bestimmte Gesetze 9®'^®^® .g, der Zukunft eine rapide
Archivbestande sehr groB ist, man e
Erhohung der Interessen fur die Losung

Problems.

'N.ove. Pod izvorni.
'oditefa ,, I?'

godine; "Ikar" reditelja Mid ^

, "='i0 2keRL,2fn?"^'"l"deTsi?^^^^^^^^^^ 1978 on1982. godine; "Siooa"i;;
rukama" re'diM 0Ha|,uo,„3 Krva Vejsiia Ksri
"^"^basadori
filma",
"Edorgoin
S°dine; "Na
Drinireditelja
cuprija R,rod
Orozovic
10,^051
(7)erovatnn
07ca,
too,
O^ozovic. 1Q,0 ^ (vierova,„- ^^avca. iqd.
tefe
l°97r'
""h);' ' eda''
vas ocekuje" (nenia podf^
amn StaniE9ddine;"u„o:®®fliaViatka1f" ' ="''<0 Maksima", reditelja P ,
"nema ^ "d ove'adf godine "f""i". reditj

Sodine; "Kasabe", rf

' "Krizni ^ y^'olia/; "30 onn^ °'9anizaclip. .pdnonici BiH'w"

"I ^57. godine; "Penjaoi •

Be^na FT '^d" redi? ^'ddinies.f.^^^iovo d^;

Podataka/; "Sipad"

'•^'•'zovica 1Q^
iSpm ^'stka pt '®' ovatnn n ^nema podataka/; Grad
^o^ine; -pilrf.'.n Mehn,el
Mehmedn"^'"'da.
^^' 1993
^993 Zo
rediteD^
'reditelja
dditeija Vuka
Vuk° j,godine;
-. redito''"
"FadN ^^"'00. 1993 ^'^oia" reoT
reri> •' 1594
"'994 o?>h
"^^izaldo-kraij teatra . '^
godine; "Faoa
nnn ' "Mizaido.kraij
1995. godine^^dijaia
1°^?' "Sarajevo '92", reditef ,-,
1®8S-godine
l'/'®'oliaiteri-°®"o;
-Die! kao^onijala
ZlatkaLavg
.1
ojirn
prijater
''aB6qoi.?A
;
svac
^arl^y^oida, Z'y P'fe.eiji4'' ?„lg.ovi6a, ' ^^aka O' 1593, godine; "Cekajuoi
ti^ce,P gj,

gS":5'rodS^^
®''^d^redit4'^pd1'l°vica, f9g^f^aHaS^dSa,ajet^

ia Vefika Hadzis,'^' ''oditeija w. d'oo kin. Hia Lavan'

'^'io iFerida Pa»
'' •Sluzbene
-Sluzbene
novl

redLya Pjera Zdlio%J„%,
1593. godine; "/rometej". ro^^ipa;

'^or'iolo". reditelja Ziatka P® jiteljn

iMir®"'' ' ®; "Skif"""'' ' . ISSa '" ®"''or'P Vuietica, 199^;, ^ ditel'
1993
7®"'
Ben 'Psi'
' of""""
h7'""=" "Sarajevski gudaoi ,
1593
„godine;^"®.v;,7'
iPsi'
Kan,
p
„®®„
«
"'
0
a,
tggj
'
^
dkolja
Ziatka Lavanioa, 1993'
9°Ni
KootonaL®"®"®:
'Wa ^1", redite,
'595, o'ef"'
ISSf,,1"'Sphini'
®®®'®ievo .7
^"'"0; "Voda Lavanioa,
ikrv", reditelja
^

•S7,a2,3^^d®yaNedzadaBegovica,1993.gdr""^'

2usarr„v,-. .

•^"'0®.

"^'^'siesei^des^en, qt'J'^^heimischen und %

^®lbs,sts4J^chi,3 Die Kinemathek war bis

118

••

/'
I.

'.

I

.'

'
..'• ,

'9®lns,i,SBosnienundHerzego'^'
,•

.£•.'''.' iv*'
.1' 1

I

''t^ -7'

Sirudno usavrssvanje usvjetlu odredaba arhivskog zakonodavstva

Nijaz BRBUTOVIC'

samo reda radi, ill kao dopuna norme, kako je bila praksa do sada, ne
vodeci pri tome racuna o skolskoj spremi '''
rad na poslovima arhivara, kako to nalaze cl.12 ®

zaduzen za rad u arhivi u registraturi duzan je da po ozi

^.^v/UMVO I VA

Ns svq

M-

tonu pa i ^ Bju t.

P^slijeratna

ie ukazivano na'^ I'
PovodiA
^Tuzlanskome kan^^g^hVano '
nepo^^f'Praksu na terenu, 6esto
novonastalih, slo2en-h'^'^° ' '^ancelarr'^f ^skonskih propisa kojima '

zahva,rBo'?

rada ah ° Poslovanje, a u svjetlu

seiostaviojedubok^'
n
"a
dobra. Proceg tranz ^®'' =®9ovinu
dsvirr, ohi®'

agresije od 1992

^ uvjetima
tranzicije
BiHtranzicije
odrazio

stvaranja, pa ina kuitur-

Sodine pa do rata i
19rSnr,%rra.ai
a^hivisMk^li"
'®°na sloS'm dvjetima. sporazuma'
novim,,„.^P''°Pisa, ,,.u,.l®'atnosti ,
r i e nedostatak novij
ijos uvi]ek sV5. 9°9ine, kfo?'

Tu2lanskn^°'^' ^^'^erahn

("SL. novine

*^®jecaia e

'a^av1.'

uvjetima nasta'

novim proP'®'Jp

a^hivsko"rr,'p5,°'^aSc2'^®^^ °pozn'"'®°'j' arhivskih kadroV®'|
aiganizacijij uMa ^'^'1^' te da h- ^ ^adu^pni ®^atje i edukacija

edukacije kadra za ove poslove bili nasi seminar,, literatura ko,a je pro,

zlazila sa njih.
Hakie obaveza za sve arhivare ureg. Poiaganje strucnoga ispita je da
istraturama. Ukoliko je neko od P
polagati samo razliku za

strucni ispit, sto ce bit, cest slucaj t 1

^ strucnoga ispita donio je

ministar za obrazovanje nauku, kul

programa, asto je, koliko mi

die ispita iz arhivistike. Ptav^^iik oP 9 -p^zlanskog kantona ("SI,
novlne TK", br. 9/2001), a slijedi donose j

je poznato, u pripremi.

^oji i pored svojih manjkavosti tre

ticnu primjenu u arhivima, pa i u

w" ^®9istratumr °®P°vu

°dnos,^

koja nastaie lj

. ^g^urarna, te tamo gdje nastaje

zavisi od strucno osposobljenih ^^^'^^ggistraturne grade, kako one
osnovniti garanata za uspjesnu
igd-gturne grade koja se na azi u
Pohranjene uarhivima tako i°"® . |njoj nasoj praksi pokazalo se da

Posjedu imalaca. Medutim, u ^ ^lanjana potrebna paznja. To se
skolovaniu arhlvskih kadrova mje P . ^go ivisokoskolskog obra

®^^olovanje ovih kadrova

BeppP'' ^

drugp,^ ^®Pbjek,a
PO nekom drugom°^
^^^^Jekta °'^Pnienw® 9^ada". Ovim se termind^
terrnin^P

^ j.ggjstraturama. Okojem
. standardlma i normativima,
bi nasli svoju prak-

arhivska
grada. arhivske djelatnost
^ ,P
noted ostaiih faktora,gme
uvelikoj
Uspjesnost
jedanmjen
od

°^^®^enogrp;^®ielokup:g^'9;regist;;^^^^^

znau da j•
dia je vazno znati

^ nHnovarati obavezama bez dovoljnoga

Arhivska djelatnost ne moze y
broja arhlvskih radnika, kako uar
Se broju radnika radi u arhivima u r

"«J«. SgVda "oz aislem

^ovi tep^i' ^dkoria o

»»«nia, Lz n|ih ia

®92istiralo obrazovanje

ka koji stoje pred

6m» "

f

.'"Taaort"

iednim od osnovnih ipn

Dakle, za uspjesno

Bosne iH^r^gov ne.^^

f str"ucno osposobljene

oblasti

l^sti valjane zakonske pr

2a imaoce

obostrane 0

nadzor nad

Iza arhive kojima j® (.ggjstraturama. S

^jg^^gturne grade

^^adrove, te da bi time bile u ^^^^gtak da v^ ^

struke
^ijaz Brbutovic arh'

120

da k

^^^Posli '.

iimaoci re9 .

Daki^ ^^OlOV=>
A

SpfemU blfO ^.^ye
kaa,a iz arni'B" a

se vise zaduzivati I"'

.

Do sada
niie vodilo racuna.cstrucnosti
izuzev rijetkih
ko se
yo
saaa se
se nije
Do sadaprimjera.
su jedininacin
zaduzuje za brigu o arhivi, o njegovoj struc
litorntura koia le orci-

Zakon raden pp p Pi'sduzgy^ "°tra sazn^^
° kancelarijsko •
Hrvatske, Uveden "aWss 7'^t"^"gli prenijeti usvol

Podiazurpijeyg

.

^Qstitom registraturne graf?

j® interes iobaveza arhiva 1im

.ggg da se sa za

f^o^inje kod samih imalaca. ane^

^''Quztmanja grade uarhiv.

kada je za

registraturn

g^odi da

^gl^ 1pa^on

g^e u posjedu

NijazBrbutovic

Strucno o-r^av/savan/e usyjetU odredaba arhivskog zakonodavstva

grade, asamim tim iod brn?a
samih imalaca spram sopstvene
arhivista. Jer, sistem rukovania ® ' '^'voa strucne osposobljenosti
je jedan od osnovnih
gradom u registraturarna
jesne zastite registraturne orado^ '^gradnji cjelokupnog sistema uspva, uspjesno obavljanje istih 7a'h!® ^
slozenoscu ovih poslo;
strucno znanje arhivara
odgovarajucu osposobljenost i
Medutim, evidentno ia - • .

rrhiva?a^^'^'i'^ kadrova poklarkali wi'

drugim

isticano, da su imaoci proble-

' Jos se na^f'^'''

sa same zaJ"^ ^adacirna, aneriietkn ^

arhivara
imaloTT
skoinm '^q
Razlicit je odnnp° ^^^ "®®j®'°kunan '
registraturama un'

'^adrovske

Pa^nju. Na mjestd

mogu zadovoljiti n

rnjestima
zaduzivana lie
Strucne osposobijeno
zastite registraturne gra _

gelatnosti zahtijeva, ®"®®'®rijskogaS®P

^®vidan nivo cjelokUP^^

potrph

p registraturama.

Phstun

g

zovania°^i!®'"°'' ®9atiza^^'^®'^®b® inform^'^®'^®®'' kadrova. Umb09' g

ga isnt^

Pored

tehnologije, te je stP9

djeiatno';? ^'^'^ivsku dieh!®' '^°®*Piece

dopunskoga o

"Arhivska i!'
Posta, P'^bskoc, nl
°blastima iptfT' ^°aebno l®^'®'onaina
sluzbi za unr
im ' 'ebalo L

te suds^°Phodno ie'"!'

2®kona o
arhivara jesu i |s
publikujemo ca® po

®dukaciji kadrova P.

izrriedu ostainn°'® ®® ®triktnr, ' '®Pto nrii„ ® tla u organima PP|,^pcJd

^ahtijevaprg^S. zahtijevaj davodgj^ su uredene pisarnice,

^dru£ i® P^PPisa r°^®tehn^® ®^tno oovim poslovima'

on° "'"aopi o5o; 9^16 suX?®^ "Pa za
®rh ' ^"Pki die, St®'^dPni

Novim zakonskim propisima Pr^d^ridena je obaveza

srednje strucne spreme
uregistra
na edukacija. Unovome Z®konu o ar
tona ugracJenaje obaveza da ''ca koj P^j
za brigu o kanceiarijskom '
moraju imati najmanje sredn u st
strucnog ispita za arhivsku djelatn '
jem i ozbiljnijem pristupu iodnos p

nosti uopce. Dosadasnja praKsa

zakonskom obavezom. doprinije

oblastima gdje b^-

ikan^ jj,
ovu °^^hivskom
pjeiatnost obavezb^
• ®e Polagati razliku isp"'

Tuzlanskoga kan^
registraturi.

gpremu i obavezu polaganja
daje mogucnost bolregistratura ovoj djelatkadrova, upotpunjena ovom

pujpijem shvatanju ovih poslova u

. prednosti ovim postovima u

registraturama sto treba da vo '

.®'^°®°'
^'jenosti i zastupljenosti. :
odnosUorganima
prema ^rhi.
' °tilastima
slazb « ' ^J®'
®^n°stima.
latnosti ioblasti r
®®kolstvu, starve ^
Posebno zaduzenlroTl®'"
snf
od drugib dje
^akovgn
°sposobljenosti kadra,
s'.s ern^osadasnjom
arhivskogg jklo
nije
' e'gistraturnGm
gradom.
Primjena

Zakljucak

dosadasnjim rjesenjima.

odnosu na neke druge, upravo s p

Napomene:

.

•>• AzemKozar.Sistemskepromjenei

2, Tuzla. 1999. str. 57-64.
2. Azem Kozar, Arhivski kadrovi, Gla
163 - 168.
^
3. Saban Zahirovic, Arhivska (ne) is

^jei^tnost Sosneu-hiHeroegovine,
Arhivste praksa, br.
rarinika BiH br. XXXV/1998 - 99.

t,rhiva iDrustva arhivskih radnika BiH. d
Arhivska praksa, br.3. Tuzla, 2000,
uprocesu tranz-cie, Arhivska praK
_br15/2000).

.'T- ?'•
"^2 -0arhivskoj
75.
Zakon
djelatnosti Tu7ianskog
Tu , j^akantona
inacinu("Si.
sticanja

Jjnzvanja uarhivskoj djelatnosti

Pravilnik o arhivistickim zvanjima,
("SI. novine TK", br. 9/2001)

2usamm.nf.ssung

Durch Pie neue »>»f

2ur Besitzung der

tfeiterbildung der Arch

v..p«l«en

"«'"""SSeE'd."

^^rgesehen.

"^^htung festgestellt,

,-{gjne wichtige Ve P

Archivwesens im Tuzla Kanto J® ®'b

und zwar alia P®rsone" die m ^i.destens

Kanzlei- und

ere^e bsitzen

Archivgeschaftigkeit ste"^®^g|iere VerpfUcbtuPS
verhaltnis der
und haben dann die
Verpflichtubg
ernsthafter. Die
^achprufung. Durch d
Tatigk^^|^ ^^^ollstandigt durch das
^egistraturen
gegenub
bisherige Praxis der Edu

Mitarbei -

^^^pehmu g

neue Gesetz. wird zur ernstna
Vorrang
^eglstraturen beitragen.
j^erigen Losung
9eben, im gegesatz zu de

T^igkeiten
in den
jmigkeiten

VSIdOSVO
Hionaa zi

H?P!H od ;

{»•
fmr^'Vr-^'^r.rr,
FMff?
r.
K'rrVv^-n-r?-

Peter Pavel KLASINC*

ELEKTRONSKO POSLOVANJE,
ELEKTRONSKI PODPIS

IN SLOVENSKA ARHIVSKA TEORIJA IN PRAKSA**
UDK: 930 25:659.2.681.324

Klasinc Petar Pavel:

nodois in

Pos

^

slovenska arhivska teorija in praksa, So

str. 159-164.
159-164.

I

• nnnQiq Vslovenscini in anglescini, povzetek

Izvimik V slovenscini, sinopsis

^^nglescini.

nonlede na Zakon o elektonskem

Avtor predstavija

-ai smo stopili v cas, ko se z

Poslovanju in elektronskem podf^s , j ^
^Qkonom ureia slovenska druzba.

teorije In praksa, zato avtor navaja od clena

-1^^^ novosti, ki nas

3hko povezejo zarhlvskim gradivom.

^DC: 930.25:659.2:681.324

managment, electronic signature

KU\SINC Peter Pavel: Elekfro"

Sodobni arhivi XXIII, Maribor

®bd Slovenian archival theory and p

Fnnli.Rh. summary
3pstrcht in Slovenian and English,
summary

p. 159-164.

Original
in Slovenian, abstrcht 1
^iiyinai m oiuvem""- —
Enniicth
'^English.

.

law
electronic managelaw on
on electr~^^^


to new
^.'^fntCautor
presents
some
vi
e
ws
to ^information
I technology
pe regulated tpe
and electronic sigoato^®:,^^New
•^formatization of Slovenian socieV
time caused great change

,heory and practice.

w <;inveniji ZaKo

^ elektronskem

zakonom

je objavljen u"Sodobnim arhivima ,

XXII , Maribor 2001.. str. 159-164.

^

.• I.

•' 1 'i -f.*!/! U-

•, A-n-'V

'

Peter Pavel Klasinr

Elektror^sko nr..iavanie. elektronski oodpis in slovenska arfiivska teorija in praksa

casu mi vsi veiike in hitr!f

spremljamo in dozivljamo v zadnjem

oblikah vasakdanjega zivljenla^'^^'^'^^'
Na posvetovanjih o

ze pred mnogimi leti obravna^ r
oziroma nastajanje novih

odsevajo vvseh

-i. •

vprasanjih varhivih srno
informacijskih tehnologij

novih oblik zaplsovanja informa^^-^ "^^ormacij. Opozarjati smo na poj^^

*

teorije in

Podat^^^^

arhwsko gradivo. To so maqnew

Predstavljaii dokumentarno m

no
elektronski rriBri- ' '^®9netni diski, razne diskete,
arhivskenf-®° Pogoste oblike oriln '
poiavllaint ' ! ] • n r
*^o^<umentacije pri ustvarjaic

t i;'

vecjem obsegu

spremembe

^^^^''ocila prav na podrocju n

"^nogrsoLTf ^radiva vzadnjem casu vali ^

clarskem in

^^'^"ologija

se s hitrimi kn^^i"^to

P""'vsakodnevnem

"^acijsko
tehnolnni
' '^^®'sodobnPovsod
tam,tehnologija.
kjer se
Pfek Nerneta
all drurvh^^'
^^

Prinasamo ksebj \? ^
^Varhivih
arhivih zann

tekora ^

Z ^

informacij, kUi^
ki jih na
info^^:
na

'PPogo
^"^ogo infnr
Infnr P°®''j3'^o Vvse
vvse dele sveta a

vsatr

informacijske tehnoiogije v zivljenje, P''®

tronskega poslovanja vdelo drzavnih °''9®"°^ °
zaradi domacih sprememb poslovanja kakor ^ |

-.q

IPfo^maiijska
tehnoiPg
do strank.
Ka , ,

sumki!'
kniirl ''''' Prodan®^" PP^e. drugacne
kako nam poP^J,
' ®P''ojekteterpo •^omobiie n

P. HnoLebno tudi
ghtev mednar. yj^jjucevanja

odne skupnosti In izboljsanega poslovanja, priblizevanja ,n vkljuoevanja
Vnajsirse
®l®ktrojke povezava
p^dplsu je bil v
Zakon oelektronskem pos^vanj
preverjanje
svojem bistvu sprejet zatc da je uza

posianih, sprejetih all

prisotnostl elektronsko oblikovanih,

f^ako drugace obdelanih podatkov.

zakonodajalec pricakuje,

bodo na poti uveljavljanja doloc

Q^li-e za uvajanje cienov

Seveda je prI tern P°1i®P®°kona mnoge ovire, kl so postavl-

jane pred elektronsko poslovanje na ^ ^^gl^em podpisu je mozno
zakona o elektronskem

napovedati tudi zaradi cienov vne

drugih slovenskih zakonih in

gj^gj opozoriti na Zakon o

Predpisih. Pri tern pa
Sterna osnovi tega zakona na spre^rhivskem gradivu in arhivih (ZAGA)

jate podzakonske predpise-'

.|pnatelli vZakonu oarhivskem gradi-

Ugotavljamo lahko. daso predlag predpisih premalo upostevali

in arhivih kakor tudi v

tehnoioQiia sprer^®"i
'
se zaveSr''''
z.
znovimi .nnznanii. -ka
'
°"i09oca neverjeine ^ "^^o teorr' P^nasa nova inforrnacU

P^°P"ktivnosJte;"^°^nostipJ®°^J° in prakso, vemo pa

Predlagatelj zakona o elektronskem poslovanju in eleWronskem

podpisu se je namrec zavedal, da je potrebno za ons oni_e

, _pje ter uvajanje novih informaci-

dejstvo, da se bo elektronsko poslo J^,^^ ^
' i®rniu
^gjovanje se usvaja Pn ®
9ospodarskem zlvljenju Slovenije- To P dokumentarnega srad'^Jako
(^aloriziranlh) ustvarjalcev arhivskega
^elovmh projektih
je VcSi blenol Varhlvski ^akonodeji ter
se
Posameznih arhivov In Mi^i®'®^®^ seznam tistih
j^vajajo, zato da bi cimprej zadolzene sodelova

isklh tehnologij take hitro razvi 0

Pi^avnih oseb. ustanov itd..
^gd
ontroli" pristojnih ^rh.'^ov- .^rnentarnim gradi

J^hje delavcev,
delavcev, kiki deiaju
delajo z^
valori7aniin in ^asneje
kasne ©
valorizacijo

kakor tudi skrebeti
^pristojne arhive.

arhivskega
^gdalnegavarovanarhivsKeg^ gr
^ rmaterialnega
varovan^ oravilnega
pravilnega

Ob
tern so
so posebej
posebej predpis
predpis^n^ gradiva ,nmse
se bi lanK
yp tern
la H^i
In flrhivskega y

ia dokumentarnega in arhivs

^ako
5"° nekakn

Poslnv^

cagy
drzavni in fdrug'^^
.f
'«»IfL"
Si°Ti
Pi-ugi strani pT
eni
PP "as vSlovenU^^^ IP
Poslovanje vunn
Phmn
^niim ? P'^'Pii^ati gospodar ^3
9a projekta vkL'®'^' falj^e I®'' ®tistirpj
PPb'izati oP^^^^ori'sk"

.tn^varnl, kjerje elekiro^,p-

128

'•'r
u",r

^Evron
, Koncno je to tudi
°P^koskupnost.

glektronskem pod-

^Pacilnosti.
Uvajanje zakona 0elowtronskem
-png tezave. prad
b'au je zato naletelo na do 0

npkatere
riekatere

predvsem

vkonfrontaciji
l^j dolocajo scleni
gbJM
j^vlrnikov, natancno

2AGA ter podzakonsklh pr®^PSoiitev oriS'"®'®'

^mentov all kl zahtevajo prea
Podpisanih dokumentov ipO'

iOQ

Peter Pavel Klasinc

.

predobro opredelili nekatere
'^^azito dobro, morda tudi
za nekatere
jasno zahtevamn
h' -V^
arhivskega
gradiva,
saj
tojni
arhiv vizvirniku.
PosamUM-^'
-i
predati
vhrambo
vprisZAGA opredeijujejo moznosti Ha' ^ P^dzakonskih predpisov in cleni
gace zapisana kot pa smn na i!i°
^
ki je tudi kako dru-

nedefinirani zapisi".

^ klasicnih medijih, imenujejo se "drugi

Cetrti (4) cIgd ZAGA

^ all so bile infcrmaolie?J!g'^'^^Pamg^iko zanisnv. ne aledgjg
ali so bill nosiici informfU

bri I° Podrobnejse
®^aml in proqramsk'^
Izdelava
p
°Premamipredajati skupaj z racuPodrocja ki

opozoriti na

ali delno'izenantfiV^^^'^'^^jih letih
^^ebini kakn.V
kaknrV^^-

jenih vZakonu
jenih
v Zakonu opf
n l°
eni strani in vZakn^

Predpisi na druai
drunj

Poslnva

° ^'"^'^'skem

Zakon 0
n^' If'^ ®
V^'^onskem
Skoda da niso
in

ai-hivskem gradivn

delieno.kail—

^sklajeni
" ai'hlvih
^hivih (2AGM
^7Ai^?

novosti in na nekater

drugacen nacin
nacin

°P

na

in arhivih
^^hivih ter
ter Dodzakonskirr^
podzakonskirr^
elektronskem podpi®^

Posamezne nove terrrilD®^
vsai nnhii4„;
priblizni tistim „vZakond
vakond °
^®''niciji ZAGA je namrec opt

ven f"° "da^i nn?UgOtOVili
smO
so to Dovsem enostav-

^?-^k_5lT!aHkn^^

so to Dov^m enosta^'P"

javoDoH predvset^°"®ki
'''°P°^kov,

inforrnacUki^i
izzapisov
niza podatkov,

posamezni'dZAQa^®'^^alno pos|qv'^°3°^® elektronsko iz^
"^®nt zagiavje s, "^kem

da ima mesto'n

2eTep°

datum

]'knjS
arhivih;t'°
nk°^^'^®'
kersm

in se 0^ ^^devo

spisi,

ipa'^

Pajbolj navduseni

navajenl, da ima dj^

nova inforrnaciiev^^'^nnja eipu^' ®kozi stni^ apodaj dopis podp'

®lektronski oS!f®'®Pnolog®g'^°nski

Veip^i.'^^dpig

aohranjene elernenta-^^^
osnovi niza poda^

opredeljen zato, da omogoca preverjanje. prisotnost veseh teh podatkov
in n. «

„6A «

ZETEpfe 'pSn X d.V '"*""'1
Elektronski podpis mora bit! Iskljucno

' ^^nns'ki .ga^avan^jodar^^

...,

S

g(|.gp,i podpis-

tronskega podpisa, kar je mogoce
ug
g|g|,tronsko podnika. Elektronski podpis je n^®'®" ' ® ipi padzorom. Elektronski podPisovanje, ki so izkijucno pod podpisni

pis je povezan s podatki, na katere se nanasa teko m1

opazna vsaka

kasnejsa sprememba teh podatkov ^^gradi tega, ker ga
Kg sem prej omenii datume,

Predvideva elektronsko poslovanie.

notrdilo overiteija, ko na eni

Casovni zio ie elektronsko po P

^^^kakor potrebna.

alektronskem podpiso
podpisu

Z^f<on
(ZEPEp)

Elektronsko poslovanie. elektronski podois in slover^ska arhivska teorila in preksa

katere se nanasa dolocen

strani potrjuje originaino vsebino po
dokument, na drugi strani pa navaj

^
^goaspQjssli^

J® oseba,
t° ®P°^°®''°
.
^njeno voljo. _
.j| gg pe steje za posiijatelja

. Definiran je pojam
ki je sama poslala elektronsko P
Poslano Vnjenem imenu ali je nas

Tisti, ki posreduje elektronsko sporoc
tovrstnega elektronskega spotocila, '.
Paprej, jo je vklasicnem pomenu

P ^

ppg.gduje samo
elektronski posti j^e to

selektor - P®®''®'?®' ;

opredeljerio s"POSREDUJ" in je If J,is,a oseba, ki mu je posiljatel,
Naslovnik elektronskega spo
^^menil elektronsko sporocilo.
-j| jg oseba, ki je sprej

Prejemnikposrednik
elektronskega
sporocilo,
se ne

pipktrong^.

^jrejemnika. ki b, ^liona
mu b.looseba
namenki

Idiio ,0Posrednik
hi„„ osho.1.0
•!* poSaI" i* "?,SS?.poS
elektronskeg ^gi^e all shrani

'®hko za drugo osebo poslje. ®g^,di oseba, ki ponnja a^ns
Qsrednik elektronskega
.
ustvarila to
^2vezi zelektronskim
spof^''^ i® '^^^'^druge
ki je narociPodplsnlk elektronskega

l^g^gre drug

fPorocilo all je bilo to storjeno v^.|g
^ sestavo tega elektronskeg

(sestavljen) elektrons

. jg

oseba ima

^g

+prmin infailDSeijskl-^

gkseje^^"''^'^ •IgrnezaoMiKs^^snie^

, 2vidika arhivske teoruef® ^ po®l°!'®tembno pa ®®

Ta opredeljuje pn ®i®f^ocij Poseh®j
P° ob
g^delave podatkov, ki
®®Wk£rejeiDanje.inW
,a druge
Predvideva tudi sjiraaiSt^ ,.| gbliki-

bodo vsi izvajali velektronski

Peter Pavel Klasinr.

Elektmnsko pos/ov^n/e. elektronski podpis in slovenska arhivska teorija in praksa

podatkovv
obliki rininJw't?
karK-kt ^
zacije
moznoelektronski
razvijati vsmeri

va na elektronskih mediiih

°

predvideva
shranjevanje
postopkih
informativarovanja arhivskega gradi-

ostopadozapisanihinformaciitiiHi^^^^' ter omogocanje neoviranega
obdobju.arhW
Rok
'ie® Podatki za elektron<?k "Jdi na elektronskih casovnem
medijih
vpristojni
j k j

UporabHa^^^^^

izkljucno nam
tronskeqa

definiciji ZEPEP edin-

Podpisnik'T 1^''
^'^' ^^vanju oz ^

sifrirnih kljucev.
poslovanja in

sSa 'atzva- •

ja za oblikovanj^taklTri?® P^°9ramske
Sredstvo za var

°^anega "sun^ "i',®'

''n;trreS^rp.®—

opremi oziroma vnjunih specificnih sestavinah, ki jl^

®''

za °bNkovanje in uporablMn^e e^|Wron^

organizirano

za storitve vzvezi zelektronskim podpisovanjem all ki se uporabljajo
Potrdilo. Potrdilo je po ZbMtr v

^.^i^ronckpna nodoisa z

tako, da povezuje podatke za

doloceno osebo, torej imetnikom potrdil ,

^/a identiteta.
Kvalificirano potrdNo pa ]e

ter vodenju eiek-

zakona. !z kvalificiranega potrdila m

podpisnik uporab

• Navedba, da gre za kvalificirano
• 'nie all firma in drzava stalnega pr
' Irne oziroma psevdonim

da Izpoinjuje zahtpuo"® ®'®ld''onsko nnn
elektronskega podpisava za varno elektrnn't^^' l®aa 2Epfp^'®P^®®I® i® organizirano takOi

postopkov in infrastrukt° ' °^P'®ovni6 l^e'erem so zapisana sreds'®®'^dkture zago,Ta morajo z uporabo ustreznib
•Podatki za elektronskn
^
Pogoje:

^aepnostzagotovfen, P^^Pi^ovanie n,
•Podatkovza
elektronskn
zrazunnnimi sredstvi
f '^"'^P'sovanin

taviti programsko all strojno opremo, ki se izkljucno uporabija le za pre-

biti edinstveni in njibova

podpisa, elektronski popl®"'' Podjiko^"^®®® ^razumnem casu aj

se potrjuje tudi njego-

izDolnjuje zahteve iz 28. ciena
pgotovijivo, in sicer po

Postopku:

-g gli sedeza overiteija.
^g^iv oziroma psevdonim
imetnika potrdila. pod katerega

'nformacijskega sistema z

nadzorom je, zobavezno naved >

•Dodatni podatki o imetniku potrd ®.

are za psevdonim.

predpisani za namen, za

katerega se bo potrodilo uporadljal^
^strezajo podatkom
•Podatki za preverjanje elek'^°"®f„fdzorom imetnika potrdila.
elektronsko podpisovanje P®

• Zacetek in konec veljavnosti po

• 'dentifikacijska oznaka

;Varen elektronski

j<j je potrdilo izdal.

^uporabo potrdila^

"^orebitne omejitve vzvez z P ^rednosti, za kater

pisom;

Pf'epreniti

"P'sovani^.

r^d-

l^^ko

'viorebitne omejitve
tranba-v
vsebovati
•l^orebitne
omejitve transakcij
vsePovati drugih
drugih
dPorablja.
. „ notrdilo
,_.„„ndeno,
potrdilo ne
n® sme
'Ce ni drugace_ dogovorjeno.
P

Podatkov.

3ritelj,l<ari®0Pr®d®li®®°^®'®®"'' °

Kvalificirano potrdilo 1^?^® "kvaiitioirao® PO"^^''°'^g|.jtelia,
pri katerem
opravija druge
Na koncu tega ciena je oprede^^
celoii. . ,
9re za fizicno all pravno o .gi^^i-onskimi P® P predavanje izbral
ki ga podrobno opr®d®l I ^gljentuditerrn

ju. in sicer so

n-,. P'^datki

izkljucno za preverjln^®® ®ifre

onim o

Za Pi-everjanjfp ®®l®ktronsk'®^Pi sifrimff''onskem

' ®'®'^'^®Pske>®Po£
Pi-edpisn

ki se uporabljaj®

*^9 zakonu potrebno P^

storitve
zvezi zoveritvami
ah J prakso
semen^
2a V
sodobno
arhivsko teo
-^predel

2. clen ZEPER ker nasjia

•^o^ezejo 2 arhivsklm

p^gp^canja,

najtesneje
hranili

Peter Pavel Klasinn

Eleklrorjsko poslovanje. elektronski podpis in slovenska arhivska teorija in preksa

arhivsko gradivo samo na orininainn
spreminjajo, ker nam 12. in 1-^ -1

to je na papirju, se s tern

oloceni dokumenti, zapisi all nnda'ti.
tronskiobliki. Vendarstal2 in n -f ^

Snn

sporocata. do so
enakovredni elek-

opredeS^ Podatke velektronski
za arhivskoobliki
teorijoned-in

zapisi ali Podii hrtiS"seSfhra°'°' '

dokumenti,

•Pogodbe o urejanju premozenjskih razmerij
zakoncerna,
' Pogodbe o razpolaganju s premozenjem ose , j
poslovna sposobnost,

^ .

-•

• Pogodbe o izrocitvi in razdelitvi premozenja za

•Pogodbe odosmrtnem prezlvljanju In sporazume oodpoved, neuve
dedovanju,
• denemu
Darilne obljube
in darilne pogodbe za pri

•Kupne pogodbe spridrzkom I®®'"!"® ®Pjg jo morajo bitl sklenjeni v
' Druge pravne posle, za katere zako

so podatki vse
dokumentu all zaplsu,

obliki notarskega zapisa.

• 6 clenom ZEPEP; "Pndatkom v

Naj koncam z jasno oP''®^®'^®-!^,„ii'j:,wnosti ^ij Hnkazne vrednostj

' C®jei2shranjenl

S;

°^°stojno predstavija oblikovane,

P°slanoS2

•Ce uporabljena tehnrM spremembo all bhri
toviti. oziroma
sporocila.

.

ugotovltl, od kod

^jegovega posiljanja all
joonemogocajo

PostnnL--

^^^esijivo jam

hrambe dnk

odstavka se ne n

'^'^^entov

f^ogoce enostavno ugo;

zatn, kpr gn v eiektionskLSBi-i-'

1Oradni list RS, st. 57/2000.
Rpnublike Slovenije. st. 20/97.
2Zakon oarhivskem gradivu in arhivih, r. i
slovenije, st. 59/
^ Podzakonski predpisi so objavljeni vUr. is

nespremenljivos'

Sodal'?° ®'®k^^°nskotsporociio posu®'®^'^ edini namenizjeprajsnjeS^
_podatki).
omogoc':
ali shra^"
' '^' dankn
predn' dolo^o ^ °
{komunlkacljs i
ai'
shranijo v®'izvirni

•ss,f"?'•»

al^ktronski nhliki se ne,sme,sdrg^^

«?»'«pppiMw p'p"'"?].

SUMMARY

electronic manageme^^^^Sy°a''nd

practice

Signature
UHt and
AINU slovenia
OUW- —
vA/are ms
hanoes were
made bu mtro-

opj,13. Glenn •

ohraniti v oriqinif

da ig

'

ta zakon dolo

jiVav'da^d hranitf'°daveoeS®^eljepi
kljub temu
jevS^r'
po 2ETEP^t^°kurpentaS'
^en,i P'sn, obliki".
OdprtopotreP'
ostai®'"
kot arhivsko
gradi^f'
•Pravne posig
posle sok.r .
^®nrnj .ca

^ Pdspevku.
Pdspevku. Vpisnl
Vpisnl o^i"
n

na neprem'^
na nepremicniP"'

someallcha
In archival theory andHnractice
P ^ /^iso
soci9 Y

degreein
accepted

Pbction of new information ^^rnation v'^ws jgpature, when with
nf information,
society,
information, therefore
therefore new'nto^^ and of®'Slovenian
®'^'°"'iafsoclety.
_
new
new law
law on
nn electronic
filectronic managenif
n^^^^^r^atization of
f^he^o changes
of new
'aw v^iii be regulated the

are

q|e posslbllltis to the

. the emF^oyees In the
.,gs unbel ev^P^ make pos[hformatlon te chnology, wh'^j prodecti,°n 9 ,^as admitted
t'.dslness, where the
electtotnc [" checking the data da
®'ble to new customer. The I environment
compannd of th
'because of legislation of . information ca

saved in Xctronic shaped

135

'-iV

Peter Pavel Klasinc

Eiektronsko posiovanje. elektronski podpis in sloveriska arhivska leorija in praksa

law to the law on archives is nh "

ment and the introduction of npw?t^^'u

electronic manage-

and will be accepted in snrinQi
Slovenians.

''apidly changed

cultural and ecnonomic lifte of

'ntrqduction of the law nn

the troubles according to the Iaw^on^5°h '^ fi^^naging came across with
is

'he submission of orinfn^'^x®' ®®P®cially 'he forms of the

Somp°other electronic
professionals
r comparison of toth iawes
Some
no, in th^ f^'ure.
fonward, which will be in

archives, SorTi^oth'^®'" 'erminoioqu shouiTt!"^

sender of oiont.

checking of electron!

®*Prossions =.» .j .

information^

For contemn ®®'9nature and the

defined in the law on

stamp, the

preserving of data,

the article 2
®'®hivai S® 'Confirmation,
inal is not only in'^mVd^® ' sfinitions shoul!?i '^L®®'' ^® selected only
equal. Tfie valuation oftrt®® ' known h ,archives. The orig•on Of electronic medi°'^";bnjt the electronic ones are
®same as in dassical medis-

elektronski MPK
SLOVENSKa

pi c

^'^''^^ivskaVeoSonskipotpisi

ovodentem'JSSoe ' P'aksi p•

phhvaS^Jn^^'' ®*®' 'ofolnlacI^^'i^-Takoae^^q®® odredene promjepe

skome potoisi"^!?'^® ^®konu o 1'®''° da sy 1; "stvo je dcsio dc novo-

L?o^o'
®® reguiir^ ®'"'onskorn! informacijski stavovi
tehnoiogiji, koia"dn
svier°'^'^®fi2irani^T®'^^'^®o*o ' ei®*"'""'
su informacije oprof,^' "^''isrovatne Promjena1°^®"®®''°9®

je Zakon o eiektm ,°^'^i"'ece i!'^ogucnoMi n°voj infcrmacijskPJ
okruzenja" za provio'^®
nienari^'^'^'opacniio Posiovanje, ukojerf
vanim nosiocima inT^ Podatakg , .hienty zhn
kupcu. Usvojeh
ma ocigiedno je da°^'^®oija- Porp? ®® sacuv? '®9i®lative "sigurnog
tehnoiogija brzo prom"^ ®® ®i6ktrnn®®''®i 2akn'^ ^ elektrcnski oblikO'
iekonomskome zivom q?"' ' ^iti
menadT ^®koncm c arhiva;

Sieve,, Prihvace,i^®J men, iuvcdenje novih

*dstvenome, kulturnorrr®

Uvodenje Zakona o elektronskom upravljanju jenaislo na teskoce
u odnosu na Odredbe zakona o arhivima, posebno prema obiicima

dokumenata za podnosenje originala. Poredenje ovih zakona je buduci
zadatak arhivskih profesionalaca.

Pojavila se druga elektronska terminologija, koja ce nam uslijedecih nekoliko godina biti priblizena i djelomicno ujednacena prema
sadrzaju i dikciji clanova. Nova terminologija trebala bi se definirati u
zakonu o arhivima. Neki drugi izrazi su uvedeni, kao sto je vremenska

^arka (stambilj), posiljalac elektronska poruke, mformacijski sistem.

cuvanje podataka, provjera elektronskoga potpisa injegova

Za savremenu arhivistlcku teohju ipra su P

2, cije nas odredbe povezuju sa arhivarrta. e p

klasicnom mediju, kako nam je to

oriainal

°|'|^ pgl^ih medija je isto

^'ektronski mediji izjednaceni. Vrednovanje elektronskih medija je
^ao i kod klasicnih medija.

_

V

ZAPISNIK

:I'^™.toi,«^ I„f,1°
P'ipadai„(,T,

PRISUTNI:
o*'stranc povjerenstva

POtP'Sani:

Predsjednik:.

potpisani:

SffSS
'"* pp"!!,,!""""" ^ 1,-?
''

J'"''
I


ij}y^

danafinjc

vak.,f...^
Zuupaii,,
^Uuiiaii,,

^^

^^l<"pni uyovor na vrijcmc

^ 3rhiy Tuzla)

Samija SARIC*

GLASNIK ARHIVA I DRUSTVA ARHIVSKIH RADNIKA
BOSNE I HERCEGOVINE, br. XXXV/1998-99,
Sarajevo, 2000. godine

^ Casopis "Glasnik arhiva i Drustva arhivskih radnika Bosne i
Herceaovine" ii i7daniu arhiva 1 DrusWa arhivskih radnika Bosne
Hercegovine, izlazio je jedanput godisnje.
a

'aenlje u posljednih osam godina Izlaz. u
godiaodlne br. 32, 33, 34 135.). Posjiedni
strukhi, slijedi koncepclju poznatu
287 strana. Poglavljasu:

^ri sistematiziran je u6 poglavija na uk p

I

I
]

Arhivistika i arhivska sluzba;

Clanci;

Grac^a;

Prikazi iocjene;
I2 drustva i

Inventari.

•-rHRniima ovoga casopisa vise proj

Uposljednja cetiri dvobroja u1
pjtanjima dostupnos^ gra 1
je posveceno aktualnim P'.^LQ'prostorai arhivska grade, auz
devastiranja smjestajnog ar t Qprazovanju
^

to date su Itradicionalne tame ^^.^gl^^gl^^bu.arhivskoza^
arhivskih i drug
°^?vstvo 1dr. Iz tih razloga casopis pnv
®avremenelnformacljsketehnologue n

'^acnlh 1kulturnih radnika.

^ Ubroju 35/1998-99.

o^javi]

su tekstovi sa

9 , ^

g^sne iHercegovin

Poslijeratnoga savjetovanja arhiv
^^'enici 1Bihacu.
, v. jg najobimnije i cini
. .-I,,, i arhivska sluzba e r J ^
osnhovu casopisa gdje
'^•''^s®""daiu clanci
sa
ukupncprob23
| historije-Tu
je opjavijenc
J aktualnim

f Pcni radovi iz obiasti arhiv sbk® ' . informacua

f ®^ata, kroz koja je date niz n^jaj
Pt'dia u arhivistici iarhivsko]

Saric, arhivski savjetnik, Arhit/ Fe

.. gjH (u penziji)

^

BBBSE

Samija Saric

Glasnik arhiva iDrustva arhivskih radnika Bosne iHercepovine, br XXV/T998-99, Sarajevo. 2000. godine

Hercegovine, Arhiva

arajevo, Histohjskoa arhil^^

radnici Arhiva Bosne i

transformacija vlasnistva nakon 1945. godine; promjene vlasnistva ufon-

Arhiva USK-a Bihac. Arhiva

^enja su interesantni, jer upravo govore ostanju arhivske grade uarhivi-

' '"^^''^^Qovine, Istorijskog arhiva

Hercegovine Mostar.

h'va Maribor iz siovenije XenrT

Po^rajinskog

refpra+°^ ^^'Troblematika
^®'^'"hivistika00^^
1arh^ '
referato^

radnika
srodnih
ustanova.
P^^^tku
je predstavljeno

caAmirp'^'TI^'.-®3'®^''3^urama
"^9 ovim nr^
Hadzim

' registraturnoga matenBosne iHercegovine", auton

iskih dobaraT''^® ^zrokovaij pustcT

Mnd-

'•aspolazem ' ^^^'^"Qarhivskear!^^ ' Linistavanje kulturno-histor
jeva. Posehn^^ ^^'^ddnirn nnH ^•' '^^^'aseno je da zbog togaj^^^
Bercegovini ip
° Prosiosti pojedinih nasih ^
^
posljednjeg rata u Bosn'
^''hivske grg^g
bilo smjestenn^^^^
"^smjereno na sve vaz .
jalnom ustroistvu'^^'^^^^ govori
dobro svih vrsta, P
^adleznoscu arhi\

i Herop
i Herc^. ' ^^^lezn^

aterijaiuiarbiw 1^®' '"^^^onstrukri-^
^ ' za arhivskii
arhivski I

dovima pojedinih arhiva, itd.

Referati na ovu tematiku prezentirani na dva poslijeratna savjeto-

za vrijeme i nakon ratnih razaranja.

Prestali sa radom" Sabotic Izet opsirno razlaze ovu temu i govori o

Posljedicama koje je donio rat na stanje arhivske grade uustanovama

^oje su prestale sa radom. Na ovaj referat se na

Brbutovic Nijaza koii qovori o"Iskustvima Arhiva Tuzle uradu sa novim

»9istra,u,am™i g«.t "0 s«™ r.tn. proiuMe r«—

grade", autorice Mehdin Reske iz Bihaca.

o° ».ni

^ercegovine; referat nosi naslov ^
yjpg"
Flercegovini nastala van granica Bosne ' ® referatu "Registraturna
Vrlo interesantna iaktualnatemaje ^
lylusa. kao irefer-

zastite arhiva u Feds'"

P''ava na odiazak umirovinu", istoga au

'^edunarodnih humanitarnih
h, .m.nitprnih org^^'
uBo^®^^aarodnih

„„„tnini van Bosne i

Mi„a Kuiovib iznasi poda.ke ?

Qf'ada o imovinskim odnosima", ciji je au

Ureferatu
je date
Siil '^franih
koiS'nastl'
U
referatu
je
da
' stranih
''sdorn
i Herce
^adom rr Qranica Bosne
Bosne iHercego^J;

, -

Ureferatu "Zastita registraturne grade imalaca istvaralaca koji su

administrativno- ten
' problemima
u vez.

haterem
haterpm • ^"^^'^ske grade registry
registratu'"'"^

,

"Osvrt na arhivsku gradu radnih

vezanih za ostvarenje
^.g^gj-a^ Qygka Vrzlne

^ 1srpskoj uperiodu

Problemi irezultati zastite arhivske grade uRepublic
"1998 do 2000 godine".

Majda Anders, strucni

u- Lzi radnik iz Maribora prezentirala je
materijal oradu takozvane izb-

9''edu koja se odnosi na temu- A

Maribor".

i^giicke skole Maribor u Pokrajins o

,

• temitransformacije vlasnistva ufon-

'®nje nove

'"stitucii

Boa°

posljedice imale ° |fi0

a^^ke mSr- "^fdnVcin ^ 'hercegovine, kao centr^,,
' ®Porom
predratne a neuspo
Sva cva^'r®'® ikoii
saniranja
posljedicn

StacJe, kao _

pos( P"anja koja j'^^'^ske pig,

osvp

interesu sigurnosti ar

nako?;:®«ta refg^nsti ltd.

'®'tJblje se afmr6T''®''ta rata n'
Pored Ova

ove ^'^'t't'ske n '^°t®dinim dijelovima t® -gp-

[f^osne
'• Ptoble^te,er°a^!
P°«ljedice
i iT ®^astite ra Ptezenti.
2

Kozara temeijna

.pi

azimut mogucib rjc^

«. r„„.,a .ezanin z..'>
®P°iedinih ^ ^°sni i Hercegovmi ^ri.
Pthiva na radu u regi®'^^

««:aTr„S?rrS^^

.9«. 90di9. u-0.

'^®rmana Hodzic i Esefa ®®^ jjg|^og arhiva Tuzia .

pakon 1945.

1945, godine ufondovima H:stori^^'<°9,^,,3oiji vlasnistva nakon

•^arija Divcic: "Dokumentacua
aodine uIstorijskom arhivu Sarajev
Jasmin Brankovic Imr. Edm ^
nfondovima Arhiva Herceg

„^ienama vlasnistva
^promjenam
„fondovima USK-a";

. 'g^a vlasnistv

..j^g gfondovima

Beska Mehidin: "Grada opromJ®®^^:„„.ma vlasnistva

^bsko Vrzina : "Arhivska gra^

Republike Srpske

Samija Saric

Glasn,* arfaVa iDmilva BrhlvsHh Ma S^sne iHerceaovm. brmimsm Sam/em 2000. godine

Znacajan je j aktnai-a

nacionalizaciju prj izwr^nn"

(^asanovic Suvade: "Komisija za

®rcegovine 1959-1963. go|jUJg„^ijecu ^arodne Republike Bosne i

1998. god.) u Jablanici" i "Treceg poslijeratnog savjetovanja arhivskih
radnika Bosne 1Hercegovine (Bihac, 24. i25. juna 1999.g.) '
.
UInventarlma je objavijen "Sumarno-analiticki

odni odbor Veiika Kiadusa 1946-1958. godina ,autora Reske Mehid .

!

—.

Begic: 'XatSaM tert

•• IzetSabotic-.L.l^^'^'kadrovi";

' Hercegovine";

'

@[L/^©MQK

5«e •

ARHIVA 1DRUSTVA ARH'^SK'"

• MatkoKovacev" ^ "^'"hive na savremenim medijima
jeljene
objavljen^ip^'^® sluzbe Bosne iHercegovine •
Office Uiedinior,

ISSN 0436-046X

j[^?'rU0K'936.25--''^$

radnika bosne IHERCEGOVINE
XXXV/1998-99-

Maslak: "Revizija

'^onosi clan=i,

1925-1926. godine •

nakon posjete naiy '5' ®'jevstva" ^ '^^'ka Kovacevica, "Public
^Kurtovic: "Ton.
i
®^hivu uLin"'®
i^nosi svoja zapa^ani^^
^onose
i®f'"Jenog Kralievstva

Y • 4^

2000
2000, sir. 214 ^os'na iu' ^17. iHu^' Kamberovic:
°asopls Instituta
"Premazamod'
isto

"•"I- JS'Sr^iMaoit

OTInu.

K*g«6

"™''^Petompn

^^hivskih radnika^
J"ogram rada Dr

^

ovo, ,

' "'"i l-'ssa iza broi Z'""

"^'ODrft ^'.^^njirna 1^

'2

i

'<«'' 'Si-

Bosni i Herceg

^^onskoj regulativi, smj

^^^rnoa

' ° ®clukaciji kadrov • ^

f
doloon^^hivS^90vin'
^^®0 je^^96.
"„vjestaj
oradugo^
om'^dO
K
®3vjetovanja
aodine'. t '^^nikaE,^
do 1998.

Iz ovoga pregieda

u'bo®"' ',"®og®prYb"ematik^ koju je

^'0 veoma interesantan ka _jQada Predsjedn
?^sluga za niegovo izlazenje pnP
torima teks o

^®sop1sa,arh v^asufinans,jenmaje^,lisune r^^^^^^^
, NakrajuGiasnikalnme^d^ Senadu

i Antu

^'^nike dr. Bozidara Boz
^lanovica.

145

Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo, br. 30,Sarajevo. 2001.

Mina KUJOVIC^

podrucju danasnje Makedonije, crnogorskog primorja i Albanije zbog
blizine grckog svijeta 1njihovog uticaja. Uizvornoj se gradi spominje
nekoliko zajednica. ciji je drustveno-politicki razvoj doveo do uspostavlianja drzave. Medu takvim je bila kraljevina Enhelejaca, Tauanata,
Peonaca, Dardanaca 1Ardijejaca. Vijek njihovoga nastanka iegzistencija

'STORIJU SARAJEVO,

veze se za prvi milenij pr. ne. e. -Autor posebno
P3nj politickog organizovanja svake pomenute
su naseljavali njeni stanovnici. kao 1stupanj ®

Sarajevo, 2001.

ogra4i™°bTkJ^^^'
redovno
obiaviiivai-^ " ®°®di i Herr"^"

^'adi koji

izlazenjahistod(pi^'
nezaobilazna

' akoro svi afirmir

da cijim stranicama s

""=koga pokrete "J °^°9^
'•®'°djuis
Sa^Sa"'
dBosni iHerceqovh-' i? ®'9urno naiL -

i afirmaciju.
historicari,
aH
^^oju
Izdava^
za historiju rad

jenim rubrikama
(cian
®°P's 1u
iu
historiografska
instiWCU
rubrikama
(X
historiografska
instituuu"
donosi
ddriosi rezultate nl Phlozi
Pdlozi Prl^®
pl d°^°rn
d°vom broju (30) uvecusta "

"ase historije,

"d'sfrazivark.!!!'
°®^di, Promocije
Promociie iBibliografije ;j
"d'sfrazivabkoa!!' °®''hi,

:
... .

triplex CONFINIUM Medunarodni

ciLe

^upi, metode. Pisac clanka, Drago Roksandic, o ja J

^

nnedunarodnog istrazivackog projekta
^
podine zajednicki utemeljiii Zavod za hwats P g-^ ( gpaische

jest RIozofskog fakulteta u
Ab e ung
i,,3,,ig.
*^eschichte sa Sveucilista uGracu (Aus JJ ,. .
ipace tradicijski
^'PHnarni 1intergeneracijski P''°j®^'uLgburske
monarhije, MIetacke
'^azivzazajednickogranicnopodrucj
stoljeca, medunarodnim
^epublike i Osmanskog carstva od 16. do

Pgovorom prvi put razgraniceno 1699. go
gradova ilijas
Afirmirani historicar
. analizira 140 godina historije

^sdzibegovic u ovom broju PRIL .. „,|jmijevanja njegovog rada
9''ada Jajca 1njegove okoline. Usre i ^.qiqisialNA STRUKTURA

ca je u,p, P''°Pcavanje i

p^P'p razmat

novno Rp ^

Pod nazivom KONFESIONALNA I

dutorice Vesne Asc®

^'storiip ? "^'oQu iznacaj historije.

'
1°N*
^ ™o saoga
paloS^i
Kak\
sadasnjosti ne
torica : ^Autoi
^adasr^jog^f^^
dloga historije 'kao
kao na^
toricam
Autn'^ ' "^Sr^'a nekoiiui
k?^loga
nadj
va7no ;• .^^^orica 20U:
^<ro2 prnslnRt ca nrtrpnO j®
citiranje sts °^i^^avani

n^ ^dkljSf "Pkolikr'j^oz Proslost saopceno je
"^d^e biti iucen^"®"'® «Prosf '® d'oga bf1 ^''jd^skih idomadih h
EnverTn!"'® °dudq
PotSL
' historicara izdzf°
I^'ZIRamja iUR"i°J''d dPriio! '®' iehistopi'^®.®hvatimo sadasnjo®''

drustveno urert

^

zivota.

d^a je ugiavno^no
terqa r£® "'^slabq'^^ddnica,Poiiticko
^kih
ra2ma^'^A POLITICKOG
ORG^
S^^da
organiziradJ®
f^azivacima °^ de
obrarjeng ufe "edostatka izvorne gr®J
oloX'®'"' P''dzaju enf^ '^ddgo ^oradibng

tiri,

,4S

PPPienici b

literaturi.

sa m d'°r riaqu»

historicara
daQrckih
najvise
podata^,,

Pojavi?

°dredenoj mjeri'

da sp

y,

""^"aprostora.otprili*®''

ju

^^®9ovine Sarajevo

OP 1851. do

^TANOVNISTVA UKOTARU '^J^^ pocirijepopisorriiz 1851/52 pa
IODINE jeste statisticki materijal ko^
stanovnistva 1teritorijal-

do 1991. godine. Nakon ^voda oPJ'S'^

,,bele iz koyh

P'Pi promjenama jajackog kotara ( P ^g^QVpikate njihovoj

^^^mogu pratiti podaci oukupnom ^

tabela vide se demografske

^""omjene stanovnistva i posebn

^^'^.^-^^!?°?kotaru (gradu)

i konfesionalnoj strukturi. Iz P . .g^ggaptna cinjenica

^orn podrucju vrijednosti o ..g^aie. Autor
Posljednjeg popisa sve vise p
dominiraju ,"''

, 3.3. katolicka,
.^^atska, bosn-

djcu, kao i u Bosni i E^^toeg

^ lonalnezajedni ,

anovnistva.

nasim

ukupnog

^'?niska ipravoslavna itri ®'n'®^°n"rstalno
|®cka (muslimanska) i srpska.vn" nrostorima staino su
. Muhadzirske sudbine n® ° , qI takvoj

qovori iGaiib Sljivo

PROGNANIKA

P^'sutne usvim vremenima 0g ' MUSLIMANSW ^j^AKAMLUK
svom prilogu NASELJAVANJ^jE uZVORN CKi
p.egeija^^HADZIRA) iz KNEZEVINE
.gqtor ovog
®63. GODINE. Probiemi 0 k ]

^/17

Mina Kujovic
Pfilozi Insdtuta za istoriju Sarajevo, br. 30. Sarajevo, 2001.

vanje ljudi \z Srbjje uB

mSsVo St''''®''bliski. Godine 1861.

domove Pomr'^^°
naseli uBtfs'®

'<omisije osms

boravi^
'^a ove "sni?

clogovori otome da rnusl'^Srbiji napusti svoje

ajaletu u71,

musafire", kako su ih naz

agrarno] politici, razvoju industrije, i sve to, u odnosu na Jugoslaviju.
Svaka od pomenutih tema mogia bi biti zasebna studija. Privredni razvoj

u Bosni i Hercegovini u ovome periodu, kao uostalom i u cijeloj
Jugoslaviji, imao je nekoliko etapa ukojima se osjecao
^
Peritet 1isto tako nekoliko kriznih perioda. Svaka od ovih etapa uk

nih imanja kok? '
da ornObrazovane su dvije
9°dine
9odinemuhad7i
bala da
ria'"ISDiati
'®"® ^jednost
vrijednost
njihovih
nepokr^'
nepokre'
nr»l.„ DrineTurskoj.
r,tnuhadJi
.""®d2lri su nnn„,:•'^''"eebala
T,,r.i,„: Od
1862.
Preko
polovine
1862^"

je opisana uz mnogo brojcanih pokazatelja.

P°^'^anju naseS®

govori otern! koja je idanas izuzetno aktuina. rp

da nr^ ••

^Nestajem rtiuh'ls-' ^'^nku su

"•••wufcizuvcmc

-

.

° ' ^®bim grupama da preiaz

^ ^^ornickilf'''°

P^°blemi uvezi sa

jemidr.NavedeLf.^^^badzire niihn
P''°cjeni njihove
P'^oblematici; kan i
ienLT"'® nezadovoljstvu sa stnjesta

^®''manskog stanr,

Studfe

Preqlrf

ukom°""'®ta izmeck^

clanakana

'sustrijskoga konzula 0ov J

I^ASARYK iBOSNA IHEP^E;
Uclanku je dat b'®,

se ka

®bketirana i

^asaryk

' I'.b® 'bsfituciip®^'®'-1 treci

osnovan je radi od^ane "ugro^enih interesa srpW^^^
ostrih stranackih borbi 1nacionalnih trvenj

aog ra,a. Gla.ni oil] SKK bioJ.
'biali jos dominantniju ulogu.

period je od

"a bosansk ®®®''°j

% j®

'tizira narir, ®Prableme. Drugi ped° . g

vladu h'

j® Bosna IHercego ^

'baciopPjPPIaran p'£ Adtor posebno nagiasavP

''^b^®®9°vini kod sviP.

zaposlenlh, pd^wot'

narastaja, f ,

strukturi prem^

'"r, '•'. ' ' ' j'l' •»;«.,

boouo

. rLoi ugrozenosti od agresije

^ velikosrpskim pres^ojih programsa nacionaino izmiSandzaku i
^g prjpasti Bosna i

n.''b^gova^u^'jsbenos,
"°Pbvrednoj proi^'
^klQ®'^°9

f.'.V •

|g^,jje ukojoj bi Srbi

° neovisnosti Jugoslavije i njenoj ter j
^jenih susjednih fasistickih drzava, a mn g
tenzijama srpskih gradanskih krugova.
.
skih ciljeva SKK intenzivno je radio po j_

Kosovu, osnivajuci svoje odbore i P
Pretvore u stozer okupljanja

°^®ip 8611^^.'
igijenskim pd^'
P^ 'k®'rp^'
®®'jaka, 'bkredltnim

yeiikosrskoga programa.
jg narocito do izrazaja nakon

fPorazuma Ovetkovic-Macek, ^bog P

-g Mihajlovica kao prak-

Hercegovina, Ravnogorski betnick,

^

kcni izraz velikosrpskih

mjeri os a,,a s

j q politiokim zbivanjima u

ideje i platformu SKK. Autor goj/o p^ggbnirri osvrto^^

j^bgoslaviji, stranackoj borbi za p

Jenice kako se sve to reflektiralo

° Pa polozaj njenih

Prilog Dzevada

^AZVITKU Ubosni

Petom zasijedanju Komisije

'^'••ente posveceno temi

^ odrzano 4.12. 2000. Qod-ne
g. izdvaja cinjenicu daje s
Po'iticko-drzavna regija sa tri

ideoloske snage
Posebno bavi, medu

'^^atikom masovne

^

jRercegovi .

- jg|^a.

,a n ftNICKOM

koje je podnio na

' rrrnVlNI j®

i pravoslavnom. Ova

'I»»•

v^-yeme

^jelatnost SKK u Bosni i Hercegovini

£ • ' WCUALNE STRUKTU*,"
148

|

^kom kojih je Masaryk int^b

BOSN^Na obilj ^

Poljoq'n,

*^1

^

.^^QPe, nastojeci da se oni

Pbjateijskin oqan ®°®Pi iHef®' "^^beq m[f bJesi socijalne prob'®^,<Lil1bleu da je |y|
'^rriedy ri®®°^'bi Mas °'®'^ novlnari i
na vjers!®"^k bio po^ zsrriije
Predstavljall kao sibl

,

KULTURNOG KLUBA 0 PREURE0ENJU

jssanim stanovnistvom, posebno u

°d 190S dri^i''°®®'®bo fok® "bPdament"®"''
®b'' Hercn

Safet Bandzovic uradu pod nazivom f NCEPCiJE SRPSKO^^

l^asaryka sa 8°®^° ..|

nieam

zivno kom®i'°'^ b°®ebnn n®'-'® '^°bro sar, '-'dnosom prema J^g^®
1893 qorif °sa Bosn'"'®'® ^ Perinn^®''® arhivske grade ibO^'b®

iifP goS®'

p QRpqKOG

Jagovom misljenju masovna

ftnriiuiugo'sto^"®

^ \etnocentn^am
Usvome radu

Bosna

^ Fondacije Pro

naBalka^u^ko^^

j^g^gdu osta-

• pgi^^ggska

.^gpgke
jgrati ulogu jedin^ggye nisu m9 gg faktore. Autor
temom, prob-

ixgdma uvijek ak
' i.acija uBosn. i

^^ip^gy,, prema

^ina Kuiovic

osmanske drzave. 2ajed!^ickn^i^^'^D
Sn '"o '
nalazi p

Podrijp^ '
Autorirf

Bosna ip
prema katoii'i!^^ '°'

togada^fr^^^^e6inleniceS^

•<90 razion navnri"'
iosnm

nacija.
f^arakterizira n
stanovnistva

sjecante^n

'

^igraciip d

pravoslavnoga svijeta
sjevernoj strani bila

kontinentalne Evrope.

process ido

Me su
u Bosni • u
i hph '

^j^^^kaprjadn'^^^ Ma je vrernenom h

' Po'iticko-strateskih potreba
je da su se obje
®''^dnjovjekovno kraljevstvo,

Uradu su ukratko navedovele do formiranja
prema Juzbasicu.

kod pojedinih dijelo^

bila je vjerska podje'^

determinirala
—"=iirnnirala i
i nacionalnu
nacionalnu puP""
pripa^'
,„r„

'
pnloQa Wn;.

P
P ., .

"HERCEGOVINA", casopis za ku't"f"0 '

naslijede, Mostar, 2001., broj 13-14, str.396

•=, "HERCEGOVINA"
u izdanju
Arhiva
Najnoviji dvobroj casopisa
nt i^Qg^ar sadrzi
niz zanimljivih

Hercegovine Mostar i Muzeja

••••"

URATU - NASTAVAK ^
osvrtom
"'^'^ske djelatnosti
usvrtom nT
no !; •^'
°""vsKe
djelatnosii uBosn
u
uArhivu BiH.

OSVRTi r.,..

"°»'nSjSi?Ptogala
jaraad<a
''6 fTiozemo
mozemo uovom
u ovi pd^^
^^'oprof

^'^Rdelica;

•^hrneda Hadzirovica,

^astite kulturno-histori-

radova iz podrucja historije, jezika iknjizevno
iknjiz
jske bastine.
__ . u6tematskih
fttpmatskih grupa:
Historija; J^k
Jezik
grupa: ^storija,
Sadrzajno, radovi su podijeljeni u

„.

iknjlzevnost; Zastita kulturno-histori)ske bastine,
arugih;
drugih; Inventari.
Inventari.

Kovan=,.^

.^^brika
Rubrika PRIKA7,

Esefa BEGOVIC*

pnkazi iosvrti; Iskustva

7-226) pocinje
7-226)
pocinje raaon
radom J^ana

Najoblmnija rubrika HISTORIJA s'r 7^^
^alte, DIPLOMATICKA ANALIZA^
igp^gve iz
^ I
Sana stjepana i kotromanica. ah
'[ f'kS i
1333, 1334, 1339. i1345. go-l'"® ^plomatidkog
' hana
..

HISTORUA (S"' 'f ,'noA\/A BOSANSKOG

srednjovjekovni
^^ednjovjekovni obrazac

®^r^bnosti.
bnosti- Latinske isprave^—

®shatokola) ali i svoje bosanske P

politicku,

Stjepana
^^jepana III kotromanica vazni su 'S ,Hercegovine
_Hercegovine s^dnjega
s^dnpg^^^^v^^^^^^^^
vjersku ikulturnu
..paoLO BADONICH, C

Esad Kurtovic se uradu . ^Q^ackim ^^^^^knhrovnik i njegove
1389.g.? (Konavli u bosanskoyjj jmaii za (^Qjg su bosanski

J^da) osvrce na znacaj koj. su Kona^ ^
^^^tivnosti da se domogne

^^'ikasi prodali Konavie ^ub^
Problemom procjene

fazaktnih podataka bavi se

,ako]e

se dode do

)

ina^ ,strAZIVANJU

uradu

^ BROJA SJANU

y BOSNI

^OGUCNOSTI PROCJEN^isKE VLAD^'^^^odlce Kotle pise u

'^ERCEGOVINI UVRIJE^^E
O trojici dobrotvora

®'anku KOTLE Hivzija Hasand

iz mostarske P

(od

najstariji

^

^

ii

Dvanaest sidzila
,sreskoQ serO f^ostaru, P^® a^^ASE
|P originali pohranjeni uA ^PqUZDAN

787/8. godine) 1jedan prot^ Hercego^'n®^^^^ pOpATAKA NAS

^^ban Zahirovic u radu
^f^oslosti.
I I.

'®fa Begovic, arhivista, Historijst^

:• 8

fs'efa Beaovir

'HERCEGOVINA", casopis za kulturno ihistohjsko naslijede. Mostar. 2001.. broj 13-14, str.396

Slmn '

njihovim vakufima, ostolackom

STOUC U0^2:: '

daje Azra Gadzo-

ST0LjgE2n'' '°"^®^°^S

PERIODU

P'^avog sehera"® ° '^^Pstanju Mostara
PROSLOSTI (17. i18clanka°
«Pokticknn °'?- '^®''^®9o^ackog seoceta" do

(Skopaijske h

SKOpaljske ?

^asopisa ha\

' knjizevnosti.

i 'o: NAsmif

podrucja Uskopija

PORijeklo
STANi™'^'autor'!^'^
I RA2V0J
GRACANJCE
BUGOjanski^Pd
SKOPAf
' HERCEGOVACKO
° "zrocima 2 '• ^^'ora Dzevan
(SA NAGLASKOM
stanovnistva iz hi

I'fPu pod naslovn

WKON1878TS
'^t."

perinrt • ®-

uSann-^'

pravcima iseljavan-

Sate,
„e«o;«
" "®tt30V,„E USANDZAKLI
pontik. na priktaf";

sanacije) upoznaje nas sa tradicijom javnih kupatila (hamama) u

Mostaru, izgradnjom Gradske banje, njenim arhitektonskim osobeno^i-

ma. razlicitim vrstama destrukcija koje se zavrsavaju unistenjem objeWa

uratu 1992-1995. godine, te procesom sanacije Banjej uperiodu 1999-

- -wiu i»»<i-iyyo. gooine, le pruocoum

2000. godine
godine.

,•• ^ '•

u rubrici PRIKA2I IOSVRTI (str. 309-355) zastupljeni su slijedeci
-

onn occ\ Tactunlifini SU Sll ©0601

pniozi •

• Sinisa Misic, Humska zemija usrednjem veku, autor Es®d Ku^

• Uz izdanje zbornika: Rudarstvo in^®t®ln^9ija Bosne Hercegov.ne od
prahistorije do pocetka XX vljeka; autor Esa u

• Robert J. Donia islam pod dvogiavim

Urs Altermatt, Etnonacionalizam u

Sph - '^'"Egovimc
•..."ysCi?
finan^-:Na'n^22®^'j®9a Sehl^®SEeov,

izazvanu

1908. godine go^®

'^VROPSKA DIPLO"

'Sku^'^^^'TgVoZajednicko ministarsPj
9^®9a >ENta in °; 9°^'"® Sajma Saric rado^

autor Seka Brkljaca;
10C4.186O: autor Husnija

2a mir iprogres usvijetu", urednik

Galib Sljivo, Bosna i Hercegovina
K^niberovic;
_
r<=7harstvo, Od seoske naivne
Semsudin-Semso Mulic, Konjicko
industrije: autor Mina

Kujovic;

p^i i^ongres hrvatskih povjes-

Smotra Hrvatske povijesne zn^nosi. \

"^'cara. Zagreb. 8.12.-11-12.1999.). a

Katnberovic;

carinskog hare-

• Uz izlozbu snimaka basluka

!pa uMostaru

Sabit Hodz.c.

(iz zbirke Muz^

>.bruar

"^°^tarskoq"'
^
U^ubdcfe®iveieJi°f®^a
^,2^naje nas sa imenovanjo^

• Savjet za kulturnu saradnju, OdjeUaJlVlCi ^ QgLASTI UVIDA U

?Sa°tU°^/^®°na^J'
O
Ra'
;
.
a
d
MuhamedaSj
i_i ... ^kirn
^osnu?!?^^ Ankpti^^''''JEZIKU 1897. daje

•p£:::;-s£'as^

Om

'®'°i rubrir niostars.^^nacio ^

Nm Pfc ^^LTuJ'

usporedbu sa danasOJ'

9°VoS2® f°noloske, morfolosk®

4P?^^5«g£S.g293-,8nif'^®'.®k°j gruni ,»..

''JESam!'1^NJI2EVNO-HIST0

®'^^DsIJ°^STorijske
bastinegj
UMOSTARU (P®'"®
'.'•r1,

^ _poiovi rasta; autor

Krkic Safet. Ekonomija Bosne uturskom p
Edin Celebic;
-

urnjetnosti i gradskog obrta do sav

MAClj/f

'

Ternatska cjelina ISKUSTVA DB

'^o KREATIVNE PRAKSE

j^yituru {Strasbourg. •

gkoji je

'

donosenje zakona uobla^ ^ pine).
qq HISTORIJI
Starsbourg, 27. 128. maj
Lg) pod nazivom
gyjc sadrzi
f.^'^CI0NALI2ACIJE
Rubrika INVENTARI
f
®
gutora
ggovinu
iz fonda
UHERCEGOVINI.
n® "tj^BlH 1959-1963.

^°Pise
predmeta (spisa) ,koji o
on~iisije za nacionalizaciju P""'
ornisije za nacionalizaciju P

9®dlne,
9°Pine,

n Na kraju ovoga

jos jedan uspjesan broj

NR Bi

^

tatirati da su clanovi
.otirati

g^emo konsta^
konstatira

pygijujuci, PN® poVlNA".

priioga
pPloga

_

Sead SELIMOVIC*

Enve. Redi/c. Sfo aodina muslimansK^ nnlitiKe atezama il.or,r...rz3ma istoriiske nauf^e. Sarajevo. 2000.

"Nije samo politika potiskivala isprjecavala afirmaciju

je to sinhronizovano istoriografija kao nacionaini os

se brani teza o ravnopravnosti svih gradana Bosne i

"Istorijskl se poLllo da hegemonija ugrozaya

^"ver Redzic <?Tn

hegemonija pokretac inosilac

POLITIKE u'TE7fliS?°"^^ MUSLIMANSKE
'STORIjske NAUKp o ' '^ONTRAVERZAMA

Pa je legitimiranjem bosnjacke nacije

J

[ . ^ 'zdanju Akadp •

.

9

da,e

' 'same jedna od pret-

Postavki drustvene idrzavne evropeizacije Bo
'"StSSSff"

' ^^RAJEVO, 2000, str. 220

je naslov ®sto°gort''

^

uerceqovine.

^

PJSTITUTZAISTORIJ'J

Bosne iHercegovine |

nauke ol"® '""slimanske
n
Envera Redzica c)
'^®ia bosai?^
tezama i kontraverza
|fvnosti, Autor emifstruTn '^°®njacke nacije". Knjiga )
dvadesetoga stoiipstrucniak '
tako i sire citaiac^
'^azvala feuzetnu n

S/^°^uBo&:P°PrvlSfkod'

Pit„n-^^°'^9°vory7jr^ °®3nciunacin

h

. MedEisti

' °bzir

'slamizacij- k! °

sljede-

Enver Redzic

iHercego^n®

STO GODINA

Postavija direktno

MUSLIMANSKE POLITIKE

si^islu ina to pitanje daJ

'' "

Bosn; ®® '^'eline:

.^v,pro avF.RZAMA
..A Tkontraverzama

iMuslim''"' ' ^Poiogij '.'^Psnjastvo iBn° "'"urska 1austnjskf teZ^
veiikodr^vlja

Psiovima aar'' KPj kf'P°litikas^n ?
°grafiju korjgt

Pi'avcu Sim P ^ika (iqa ' Musiimani; Bosnjas

j

Sarajevo, 2000. ^——_J
^

^

^°®Pjackom
naroH '^>toriiskn'^°9 bosn|=^'?'JP u Bosnl I, na os^
go naclonainom^' ^''a sg i '^®^dob||e qPS Pagoda." Autor, tak g
—'^'^'orijskim ®''°orri Dnl^''®®Pciia - '^''° odista grubo P^g,
or f

154

'P^Pjartia ®^Piuci

kretala stranputic inn

'• ^®ih k>° da ne zivi sa 0169^1:
shvata 1pogres^

Djelo Envera

®^antno sto je do sada naP'®®P° amom sai'®'"„cionalnim

Bosnjacii Bosanci u °"/,'najom o
i
^^fionalnom retorikom
djeM J°godisnjeg ucesnika i
'^P^osazaijenjem. Radi se og^ obrad'

ostriumno] iPPP^dts^og

"^P^atraca historije Bosne

Galib Sljivo. ORA^E 1663-1995. Orasje, 2001. 253 sir.

Salih JALIMAM'

stoljeca sa svim karakteristicnim promjenama, te stradanjima do pocetagresije na Bosnu i Hercegovinu idrugi die. cija je tema rat iagresija

na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. asamim tim ina Orasje, iuprvom.
a posebno udrugom dijelu autor sve svoje zakljucke fundira^na nepoz-

Galib Sljivo, ORASIF loeo

natoj arPivskoj gradi- npr. za vrijeme 19. stoljeca to je iskljucivo Becka

ciokumentacija. ponovo da se naglasi potpuno nepozna a.

naucnome doprin'1°

s

Posvecenoj novijim

dugogodisnjeq dirpu'l' ' ^'^^P^orn radn h"^ P'ietetom se govori ipise o
svoj naucni rad pogv '"®''<uta za hkt
utemeljiteija i

^ ®koro ce,rd °
BosnJ u'J^ ^Banjoj Luci, koji je sav
«sebne
pubiikacij
0°®"'
^
®
naucnoq
^®''®®9ovine u19.
puDiikaciie^aucnon
u iy. stoljecu.
sioijeou.
Saraim/n
Umer-n^A_ . '^9 rada
.>> kao
Sarajevo,
1977.
^Ig.O^er-pagaLatas
®®'
®
napisao
i
objavio
je,
kao
Beograd, 1977. Bosna '"® ®>^6300
^®''®®9°vini1850-1852.
osna IHercego^i iRi'o^®''®sgovina

odnosima 1815-1875.

slq" f®'
1849-1853,

J, [S8-I812.Bosni
BanjaIHercegovin^
Luka, 1982:
'^danje), Banja^985;

1998 t!"if

1990- R

U nw" . •'^Qsna i Ho.

9.°^ine koiom°°V9°d-

• ^^^8; Bosna I Hercegovina

l827-fR° q"®

Uovoai k° ?®^vane mai ®'^,®^ivanja n
prof, Galiba
°svrtu jf '^lasne zajpH
Srafija

2eli se

ie vise

7>J

flow*

;

1854-1860,
1854-1860. LandsPot.
Lanas^"-*

Jadransko more,

obradio devetnaes
historijskog traja
Orasje.

.

Ha

osnovu koje jgje nf®^"''995. q_q.'
q_®'.' Pa mornen^/^^'^® velicinom djela ira
. Knjig^'
KPiiga Ore
90d,ne,
'®®' ,3to '^nen
^nte® '^°J'Pia se gradi ^,nO
morrP
rtanasmjesnezakH^^^^-igg.
®P02nata arhivska grada P®

vrSe^Sornfnefdvf'^'
°vogate nasel^
desavanja,
ppje
3^°'
®
^e
des-f®'
®
®'
J
OrTi
1S°^'
P
6
zivota,
novoPT;
tizira uvrljedno iskus!^'^' ®®iona u® °^Pj6 ali?®^^'® p® sve zanimijive
15g

^tbijesezdesetihgodipa^®'

. , Au,„ ,e „

ozene vojne, politicke, drustv

i^onstena I®'., -ja isPvatanja rab

;995. god'. Sto konciznije P° prilozi razumyevan^^j3,a su Pisto^^
®P02nata dokumentacija, te su
gtranic
zeljelo
rtesavanja
na ovim prostPt'-^'^'isSizvorif'Jh°stivo,
all 1prvorazredni
preporuai' je zafSnj^.
®Pkazati na pojavu ove knjig .

, ."'Vr.'r r'". •-

__Milko Brfrovic. fenrnvig hrvaiskih narodnih vlada!3 ilaJinskeigpraws bosansko- ftumstaft vfectefa i\^lmo^, Zagreb, 2001. sfc 433

Midhat SPAHIC*

ispravkama su upotrebijavali
slijedeca

pisma:

Milko Brkovic UnKo., u

'atinske isprave bcfc

^

narodnih vladara i
^UUi, str. 438

£
f

|

karolinu,

MiikpBrkom

goticu 1beneventanu,

evantnu literaturu \i nf'
"^a sto nam govori ri=®
Uuvodnome di®
ri,- i®

historiografiji
h-'
-iografiii, °d

ovona rii^
diplomatike, koji cine
''straiivan i ®
konsullirao svu rel° '^valitetnn
'^valitetnn
gradu ubrojnim
u brojnim arhivi-

^^or
® Pjelu,
^"tor nas
nas '1®!®°^,
ujihovim djel'ima Zatbi®'^®^®®'® 'las sa rf^® P°sadasnjim stanjem u
Posanskoj srednjovipt^
daje osL
diplomaticarima i

upotrebljavani za isnraJ"^®' '^^dcelariji. h

"^'°™aci]e o hrvatskoj i

Prave,,, Od isprava hr,®' '^^'srijaiu

'sprava, nazivima koji su

gled nn ' ®®®®®ko-hum2h®''-'^ ®®^°PnKaH

tanak
i
°P stotinu 7 sacuvano je dvadess
iekovnp®|P°^'jesti.
' "^jvazniip !f®®'
^°"humskih
f "apravio
kratak nasp'^'
P°9aaaje
12 ^'^Para
ukojemjeopisuje

Vat®'®^-va dip, 1

bums'm^ S^ma

HRVATSKIH NARODN^AM.

Pisma: karolina-goti-

bOSANSKO-HUMSKIHVUDARAI

nalaze

slijedeca

^A™^® ffSnARAI

vanjske karakto'^^®
vni®®®°^P6 oqh ,f
nego u prijepi®
hPmsklh
SrP^fe®®4n;®'
;
"°^asacu®S^.
Pok
je
vecina isp^J
manji broj bosanc!®
na ®'®Pa6.
^izvorniku te su njiPO

je uglavnom uvqIb®-^""^skih isn^'^^'^entuTrf
Ibosansko^
usrednjovjekovnoj Hrv^'®"iack6 u®,bio pisan°^®''® '
'^°men'

15g

Qotica, polukurzivna

Qotica 1 humanistika.

•^'je sacuvan nijedan

'VEMQ^^_ ^

•- .

^

-VT^"

A

y^' 2 u

Pecat hrvatskih narod-

^'h vladara, te o njlma
^namo

same

.

na

-

'^snovu njihovog opisa
^ P''ijepjsima isprava,
je sacuvano
'^Qsanskih vladara.
, Unutarnje karak-

.^^1^ "

^
%.

^rlstike iif sastavne
'jsiove isprava autor

I

®vrlo detaljno obra-

-g

^

5DE^j|^j£^—I
iZl--—

'sprave hrvatskihvladara
i imaju
^ s
osansko-humsklh

so:

jg|<st j zakljuca [! iij eshatokoi.
| g^,|<e

®^°P ili protokol, tekst il k°^P^ jj ^"prava sadrzane su diP ^

Vladara
niS®®''
^^P^'
^^^o, karakteristicH
pa
je autor
n
na svnr? Vecin= ^ P'"laterljal
na kojem sd
bosanskih vlad"a"®® aamn ®'^^°mome m
hrvatskih narodm

kancelarija, to je sm^^'^koj ,®g'Halije,

^

j^pi^VE

^3. brzopisna kurzivna

setogod^njeVrari^'
^'^ '^®''^°2^°autora
isprave bosanBrkovic je naniqa ^ Podrucja hrvaki<- l! ^'"'^ovica, plod je dvade'najvecidioove k°tafn*''''®®®'radov^"®''®

^——|
" "

®an na paplru. Perga^f®^

asiste"' ' "°2ofsi<i'°^i®kovn|
^to sgMtr i^^ii^a Isprava oPbiiPJ
tai,.,, ^®'®':init6t

'• ^P'atskl narodni vladan ^

y^'^dtar ova tri konvenclonalna dijeia isP^ jgpravama, aneke

sta'n

'^°j® "^"S®

I Protokol ili uvod se

^•• ..d

-P intitulacije, devocije,
u pro-

invokacije. imij

prvatskih

p'ogansko-humsklh

®®kPpcije isalutaclje. Kod ispr^i^, od isprava bos

vi=^'
® gdje
besto
idatacija,
j^gjokolu/pyblikacija,
adara
se nalazi
veclnom
nai®^' orenga.
P^°'^®iHia .sankcija
i.i^°''noti°b°.

f|, ®kst ill korpus isprava spa aj
S®dija), naracija il ekspozicija,
I dija. Unutuar koroboracije ce
^^bllksamostalneformule.

^jo^a, koja ne
P^^'^^lg^i fornnula svj
datacija.
®gprijh

a, Eshatokoi I I zakljucak se najc
'f^^®kacije 1pisara. Na osnovu

^yg, dispoz

^gsastoj

,sprava

j^^atskih n

MidhatSpahic

vladara, zatim bosanskih vlad
Postoje zajednicke dodirne

velmoza autor zakljucuje da

^^ ^^®^"^_bosanskuk

21°

'

pokazuje odredeni uticaj

''"•^'keTe'Sste'rnaT?^

koji dodatno obogacu-

Rimskn
^°sne, teHurna
Una
popis srenjovjekovnib
R-mskog carstva ipapa;
srkoSff^^^nacke,
zLpadno-

ponieklom

Snii ban

' odredenih man u^

jeziku. Naslov°n\'

'sprave bosanskn°h
ti sadrzaju, jer ai itn

dnih vladara, dok iJs
b

clvadeset faksimila isprava.

posTo^ Prije svega autor. koji je

Sovore odnoi^ ^osanskoga jezika, pa tako
"'sprave
^'adara ivplm

deta^iron^"
detalia on^"

isprave na hrvatskom
vladara i latinske

upotpunos-

bumskih velmoza
w^i
hrvflt<;kih narohumskih
Taasvim onuro^^
Povrsno ohrtw-^P'suje isnravp
^s^rave hrvatskih

obradi pitanie fakifi^
li jednnJ°
svoju tvrdnju potkri''^prava u h

ispLe '1°'"

Pnrnjerka
originaiiaton
cetiri
primjerka,

zakljucaka nuzno je

toknm

atumi u vladavini

bosanskih vladara i
dijelu (poglavlju)

obiaL?°°'^

P'tanje
9®senje
da suoriginals
sva tri

isprave pisane e

Kotromanica za kojen w ' °®anskih .u
'je objasnjeno zasto ie , ®j® Poceo

Wl".

i

Postoje nek! novi
"P'''

^

Stjepana H

'

citateljima kojl vole eiS"

strazivacima.

IZVJESTAJI

160

'.'"..••'I. I

i-lrWi ••
••

Muhamed MUSA*

CETVRTO POSLIJERATNO SAVJETOV^JE

ARHIVSKIH RADNIKA BOSNE IHERCEGOVINE

(Olovo, 18-19. januar 2001. godine)

Organizatori cetvrtoga poslijeratnog

je uOlovu 18. i

®[^hivskih radnika BiH iIstorijski arhiv Sarajevo aodrzanoje
• ^•2001. godine sa sljedecim temama.

Tema i

;^3l°nzacija
ikategorizacija
registraturne
iarhi
v
ske
grade
Bosne
^®fcegovine
Azem Kozar, Problematika valorizacije arhivske gra ^
'

Kujovic, Ovalorizaciji
O valorizaciji ika.egorizaciji
i kategoriz

arhivske gra

3-\Ca;'e?St:iorizacija
Muh^® ' Musa, Valorizacija. ikategorizacija
arhivske gra
^uhamed
ijkategorizacija
kateg
4• Sabotic, Valorizacija i kategon.„.:a registraturne gradenastaie
ureg u

5 ^^turama privrede,

tonnrizacija

^

•f^Jdalija Gusic, Valorizacija i^®^.%ercegovini (U ods
'"'jerne osmanske uprave u

'
"

w.—
V,edno.ai|= s.

Q^^ustva Slovenije iAustrije).

• ®rhard Smld, Vrednovanje

lyrikciji os

ferikaz iz Arhiva Republike Slov

^

....rhiva Sarajevo
' JVlusa, rukovodilac Vanjske s

S. Gusica
u Arhivu

Cetvno poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne iHercegovine (Olovo, 18-19. januar2001. godine)

Tema i|
ii

potrebno takode pokrenuti obezbjedivanje materijalnih sredstava

Poboljsanje licnih dohodaka i obezbjedenja stanovanja.
j——.

1: Matko Kovacev-'

'

'^®'°dn?^ankT9^''ajevo, poiozai a

Pitanjima arhivske sluzbe BiH
S^ade Zavoda za platni prome
eiH i

WMto i'J
»'W»ske grade Bosn«j
«oaiTO,a, »'«Pko,a„„,Jfc'mma odnosi se aa samd 8r»® "
PO m

®adrzain-

n "^^Sucnosti

je vn]edn'"^'^' ^P

Pnjedlozi

.

^^P''"mljena. aostala je na cuva^J

'•oko°g®^®^."°,2ajednicko usaglasavai^®'

"°Primii°^'''^°'®Pinih r?'''^^'sgorba

'i iznati
esi eri

'

0

"®e o

pojedinih dokumen

^^'•ajaniaf'^'^' ^'''^'^ske grade, tj. umanjiva
se na
n=. „n
trenutki moguce je J®
se
trenutku

' oiaiiTiam^a^® "a Rej>
RBiH^" arhivske
l^^'^ske graa^!
graa^^ ^Jestu
nijestu jec
jedino mogu^^,

'^'•agih ak ^^"•°'
<traiani ^"'^'eni,
'^'•'J9ih,ai,„r
^"'°'<trai=ni.
"'®'®ni, i .,=w. ^od drugih
Prugih imalaca, Ko

T^ortp' °Pnose n''^°P®niti

koristiti

1® 22 "ia adJi"<o

vsr,!®'^®.®ka

Prostora ,!,^' ' ^' hivi imai,,

222?^-

,.

s;.arljai^

proble. uoP®^

®'®iasadlf®P^eu2'.''PajuuK®!'^®JUarhivi.

,

22'^®''®
ikolicina
arPi^®
'°>ao
®®kim
2'°?^^"®
P^ostorije
uvelik®
,
UArh ^®9o Stn7
DrnVr- °"® prostorije uven-^- (g
rokow
Arh
Po^
primiti p®' i
nov2>a2;2a
Pedsset'^®bagoLa

kao i12"
u::°^ '^®9anja®^®
^®^ana je^ ®'®de Sfaata

dio prostora smabidgi'
idrug°h'' '°

fondova uarh;vj|

Moi III I

\jui iu<-iur\a I

j— -

-

.. . •
..

..

.

Savjetovanje je obogaceno iskustvima arhivista iz Slovenije, oji oni
^'HliPnil III i prilikom
ririliL'/-\m r-ircil
i7iman ifl arhivske
prhivske arade
u svoje Arhive
osiPhmjenjuju
preuzimanja
grade usvoje
r ive iiiii os

^arivanja prava fizickih i pravnih lica.

^

...

Sve veca kolicina grade odiaze se na savremenijim

onacno odredilo vaznost i ove problematike 1 po

asavrsavanja
••-""Qiija irjesavanja
I Ijebdvdiijdiiovih
UVMI K.rg...j"_pitanja: °P'®"ri^ve6'duzevremena
-ria veo duze vrerriena

Trendovi uarhivistici pored klaM
klasicnog ®
ar -g'1^g savremene
gavremene medipoznaju analogno idigitaino arhiviranje-tezauri j . povezuju se

f^.Ovi savrer^eni mediji, kao nosioci tezaur.ane^

_

^^cunarskom tehnikom i tada dobijamo veoma efikasne
nrioi.. . tnmatsko ..-:Xfo,/aniA
unistavanje origi-

Primjena ovih tehnologija ne znaci i

. -.q ge prenosi na

ane dokumentacije. Originalna
^ [,g ^ruge svrhe, kao sto su
i i^[^'^®ne medije, aoriginal! pohranjuju z
^razne svrhe ira i
ozbe originala, neposredno predocava j
^ ove autenticnosti.
, hnninoiie uprimjeni savrerneni
'nformaticke tehnologije postaju ®
papirnim medijirn
tezaurisanje zapisa koji
.j^g^ zapisa od
°pis.
staju tehnologije
koje
duze
cuvaju
pyori
ioei"''
^a^a.
tehnologije koje duze cuvaju ^"^^ori oeri inforrna.c.. ^
2^®®nsan
®2aurisan na praoirnome
prairnorlte mediju. Sve 0^°J
®^° 9°^,g,a^vart svoga domasa
dom

2^°®ti
koja ne
ne moze
moze ostavio
ostaviti n,u
niti jednu
jg --ri Koja

^^

2a arhivske radnike uBosni i

ne^l^S^

Ss2'^. Raaanja, dogovaranja oko raz
°i gradi uArhivima ivan njih.

taniima arhivske
aktual®''" P' ,lj,acije, preuz-

g2"^®na ivelike radne obaveze u^g arhivske gr®d®'"

sinjK
Savjetovanja upozn®
problemfyiaj^ reppban Okrug'
^^ggjaig
j
Bosne iHercegovine,
pos
Qrganiz^^'
i sto- sa

arhivske grade od

^ odrfi P°a®^^"g arhivskih rad^

°'T
gavjetovanja ce 11
^ 'idogovoreno
dogovoreno je da se na o |^ggferencija
^Qfiierenci'l^ Savjetovanja
Pi,
p:, Poslije Savjetovanja odrzanaj
odrzana j®^
^^^^fgrgnc^e
fgi-enciie
Bosne
itBosneiHercegovine;zap:sn:k
g.pivskih gdnika gosne
u Glasnlku Arhiva i

®'®®9ovine.

164

(od2'2'starih radnika u 5'

®9resije

' P^ekvalifikacija), te j®

•-••U.fCV...

,• -

a^UGusTo r-p,

..AP^PP., na

VvtiMW

Sejdalija GUSIC*

Tema I- Arhivski i drugi propisi

bSaban Zaiiirovic, zamjenik direktora Arhiva Bosne 1Hercegovin

OKRUGLI STO (sa

na temu "ARHivi n

Arhivi u procesu tranzicije",

ucescem)

, . . ,._i^nra Arhiva FBIH:

2-Slobodan Kristic 1Amira Sehovic,

|.|.p grpske "Arhivsko

Zoran Mackic, pravna sluzba Arhiva Republ.ke Srpske

zakonodavstvo 1drugi propisi",
•'srnet Semic, savjetnik generainog dire

Sarajevu je u

narodnimrc?s6em"n
H-'-iis "S
samostalna drzavna

^akonski propisi 1potreba njihove harmonizacije

koji 0^1!, .,

sastavni die njenog traia?''^® ^^''anziciij .'ii,

Sarajevo iArhiva
Okrug,i
ito sa medutranzlcije".
' Hercegovlna, l<a°

Vasnicl<ih, ekonomskih i
Ise transformira, alitovrii'

°ao gto io
drustvenih

drustvenili odnosa je
Jedan period

' amo^°'a2e,
za one
profesionaino

treb^

i® zaP'san^
na
^^^uvati
za pokol-

bnnt^h^'
'^alaca lnt£ir£ie
registraturne
'' ivske sii I'^k^i 9''a^?anskih°'^9ovorn^ Politiku
1jnTflVS ''

'a™Srol?"';»"..«a,.te„,

nicka"vrifediosfpa^
SK riHercegovine

liM " " ""ku. interes upravo i

i•""»!' to®**'

od^ia inest

Skupjeotvo?in®^''P®-

®'P2be |

kan

blnjenica proizislo je

Qosn ^t,

pSarhivis,. 13,„.

tivom"

Srade

II - Modaliteti preuzimanja registraturnog

^Kozar, direktor Historijskog arhiva
Odgovornost registratura za sudbm

'' ®®°P6enja^®

3
mediji"
, geidalija
' ^stafa Dervlsevic, Marija Dive ,
| koris

preuzete

4 3''ade"
aada Hadzlmehmedagic, Arhiv

(prostor,

Sarajevo Treuzimanje, pohranjwanie,

'•••< '• i

••,«••

.

'

Muhamed
gp^jpianj

Sarajevo "Mogucnosti arhiv
^^gtrija
5•„y^alter Brunner,
sredstva, direktor
kadrovi)"^''^^''^ignog
_
Stajersniianju itezaaara")"

•^^®9an Goiubovic, Media centar
7•f^^verCengic,
p°^'hske dokumentacije"
mctvaucuvahi''''^
Arhiv TV BiHiskustva

*•; •

.•.;\ V'i :•;

. I,"•••.••
•'

.• '• 1'.

;• ,•
,••..•;.'v


'••

..

'

,^gpgtenju fiim

'^°9 materijaia TV BiH"

I" -Trpppicil, I
sS

w5to«»*pS£?«''?»feif s

9, gSej!!;'
privatizacije id°sadasn^^^ ^1^1 grhV „,^ai<oismetP^®
®da Hadzimehmedagic,
^f®ievo; Izet gabotic. H'^^^blikeS^Pfprivatia^®)"

S^Pka; Milanko
Viajic, koje
Arhivftran
R®P^,ormira)^' P^
?:fdod
registratura

' I ''•'••• •

_

•« Semit, •Pl.pr.d.la pr.® """"*

®9om (ZAP, NB BiH, SDK)
Iv

«,atprliala i arhivske

pQm obliku: kiasic

ef^J^or uspjesno sredenog io^g^^.Sstva ^

zajednicko opredk>T^' ^a Poiavf^®'®ka arh
^ procesu
odrzavanjeovakvon
^''hivsk ''^ "avedpn'k®'^® sluzbe Bosne '
gosp. Tonci Grbelia m

pqP ^3an[<e "Postoje6i
arhivskom regula-

^^pi^gku

prestaja sa

Sejdalija Gusic

OKRUGu STQ (sa medunarodnim udeicefn} na temu 'ARHM UVREMENU TBANZICUE (Sarajevo,10. rrei 2001. god'/K)

P3V0I Klssjf^

Slwenla-^^^^

Slovenija;

instituta za arhivske

iskustva
arh- Slovenije ihSt•
Hrvatski ri
"a a^hiva

obavezlvanje ustanova 1firmi

Pokrajinski
Maribor,
"Nekaarhiv
tranzicijska

- J'- I I II VHTSk'Ci"

'

opceg znacaja, a zbog

^aznosti grade na pohranjivanje podataka na savre-

II tAI Ifciwij---

NlaLrnn

1•Arhivi uBosni iHerce

zakljucci:

Promjena°poh,rd°rif"i'kovebaznin°adfer^°^°'
"'"Proces
^ subjeklima,
ucinit
r
tranzicijskib

lurno-historijskoQ n

Prava gradana Lh?
svoiim ,7f^'
kao dijela kulaclministracije na svim^^- '^°'' ®Pika,
omoguce ispunjenje
2- 2aposleni uarhivskoT.i'^°'"^^ ^'asti idm
funkcioniranja
tapnost arhivske
grade u ^Bosnj
| He® ^''Pstvenlh
subjekata,
Posebnih
ogranijenja
dokaznih
garantirat
ce dosi ja, nivoa obrazovanb

°'^^"'a na nri

3lakn

korlsniclma, bez

lstraz^JI''®'^'^°st naroda. mjesto zivP

"KSiif-"B„„ ^

'"«"ani2ma vlaqti

Sarajevo
Istorljskl arhiv Sarajevo

. "l®®J";"^edijima,

organizuju

^tvrditi stanje arhivske grade
•"^dio 1 TV stanica u BIH i

^Qjedno sa Drzavnom regu-

^t'vnom komisijom raditi na

, ^^'^'anjanju nedostataka.

. "^^osenje propisa o upravl-

,

elektronskim zaplsima,

i^lovanje po usaglasenim

P^'opisima o kancelarijskome
' drugome poslovanju u

^Jsnl iHercegovini.

I CTO

-STO
--pmi
OKRUGI-J
/sa medunarodnim ucesc

(sa medunarodnim ucescem)
"na^

^^radnja sa svim subjektima

^ ^°sni i

• donolenTOnosenje obavR,,.,.....

^rhiv Bosne iHercegovine

6e

neefikasan, pa.."
putem
'i ™-r.san,

^Procesu privatizacije.

naucnih arhivisnoaeb-

^•Posto u redovnome skol-

nivoima (Bosna i

srcegovini nema usmjeren-

'emelju
°Ptimalnim

Sistemu U Bosni i

temu:

-Archives meha

profile arhivske struke,

/^trebe za obrazovanjern

^

^isj -^iva, ap;e;;i;;;kazanoPi
^^iatrika
Prema iskazanona

aBos'i

arhSi;'
^^®®9ovinf;^^^kladu sa pravnim '
arhivske slu7h£.
qIm^u. I^'•'jednno*:_ ^^rat ce .n •.
• za sudbtu
n® ' °P6i pS®'® °Pgovornljeg odnosa
•°'Prostora,
^®^PiaPerJe ,do'9°^arajuce'
' '®®arh"^ ' Van
Imoderni razvoJ

• P'agovremeno pre, .

•' Si:;*",®'

• '•ekonstrukcliu''^

"^ietnog [''[J'a.

meduarhivskoj sarad' saradnji sa medunarod-

p^J^menu tranzicije arhivska

Piljezenja,

kori"r'^® arhivista,
iskustva drugih
|.^^®ksa
preporuke

".A ..V'

^

^

^iv/qke sluzhe-

nnoderne ^

yj^e koristjt c

gosne i^ postulate

.

EvoP® „skih
g,ecena
uso i .
isk^®*^®
vrijed"®®'

istandarde ustruck ^'^^stita
gppravnoj strucnoj
su i
^opravno korlstenje jedinstv^.^^^gti na
®ali2iranjusvlhovih
zakljucaka
°tiaveza
subjekata
koji i

'W^''}V "'M't /•.'.

Hamdije -eU
Hamdije'^rajevo

se edukacijski seminari i
te konsultacije i

»»».

10.05.2°°J3iTog
^ ^madvorana
Grad vij«a,f'
0^^'
"'H1°-°®nfGradsTogv'
HrKre^ljaKov.ca3,

^^ institucijama, organizirat
5y ^'jski boravci urazvijenim

j3canje'^°Pernih sre^

•sS'^ki^®"'® ^akonsk? '°"P°vskih

imuT
ainstvene standarde, u

hrsci

ppuceni-

,

''
^69

.a.ie,o,a.ie -Sodol^ni

Izet SABOTIC *

uprvome dijelu Savjetovanja prezentirano
^g"'^pfedavaca
^
naucnim
se odnosiia na pitanja vezana za vezu arhiv:s ike s drugm

^a sa veoma raznovrsnom arhivskom tematikom.

° lastima ipomocnim disciplinama, kao sto su en

•SOMRui'^^ SAVJETOVANJE
'
'

otekarstvo, oblast informiranja, do problem^a o
Qrnizaciju u privredi. Pored vise zanimljivih '^^9 .
^ posebnu paznju je privuklo konstruktivno
Qsinca o aktualizaciji savremene arhivs e
^knuta najbitnija pitanja i problemi s °JI

28. mart 2001.)

godine ie u Rari

Maribora

uMaribom

j® odrzano u organizadj

P°'' °^teljstvom TKo 5°^

Same savjatova '

|'Sodobni
ematikomarhivi"
arhirsketr .f


'j® ' Prakse Ma

f^oj'a su bila podiiPi^

arhivskih znanosti «

obrazovanje arhivskih radsrecu sa raznovrsnom

Qradom isvakako

u

arhivskaskiadistazaarh^^

arhivske problematike;
zapitanja
valorizaciju
iP
spodr^f
elektronskog

^retk^i sa arhivskom 'dokumentarnoj
° tehnickoj
sa osvrtomopf^^^
na us^a
aPuzeni za rukovanje arh'^^Ptaristov
"ter usposabljanJ
bill istS f
je
idok^i svih onih koji
dPis
^®^'^oloqiia
delavcev
arhivarjev

(2^ Rn

'P^^^drrient^
^^hiviranje
dnf

^''bivski strnn

Sawiat

dkunn

.. -j

^"^atske fp\ i ) ' drugih zemaija:

pwlS";:*'• """i. i..
prakse. Nakon

gradom.

<"•

p

P«er P.-I ""S

n^°'^°9a skuoa" dvodnom iziaganju uk^

Programa naQt'^°^'^' ®^hih on^ ^^®Predsn-'

ie ^.^^ora ;

'^arakter i ulogu s^' .|g i
irazvoju
arhivske teorUj^

""^alizirai 9a muzicko-umjetnick ^

Programorr. predvid^^'

susrece drustvo, a

*gpQvama iregistratu-

9'^oblematike.
^ ie raznovrsna pitanja 'z
Drugi tematski dio Savjetovanja
ivskoga idrugoga zakonodavstva. za ^ ^ pitanja, kao i P

Igt^'cke zastite konzervatorsko-restau
Unctu^'^'^ Profiia statusnoga
P^zljivo saslusana.

""^znovrcin °^°9°^'snjem XXIII Savjetovanj

^®s odabiranja arhir^^''^Pe ito
ai'hivskogazakonori^
^' '^^^'^'^entarn'
P°s'
ovanja urjeSf^
Posebni^®

predavanjiPeteraPavela
. prakse gdje su

zaposleni uprofesionalnim arhivskim us
gdje ]e neophodno dati pravi odgovcr na

do 28. marta po dvdesettredi

ArhSroH"Sodobni arhivr ostrucnim

pa stan-

Utir

Savjetovanja je

saopcenja su do ro
,

Q^im nosio^''^® '^urptania u
ija na

.^^jgdali

arhif.^^^remenih informatskih
g^no zanimlj'^o ^.^znanji. "ufo''
Su r. Miroslav
bl ovome
tematskom
dije uP
jpravljanju i^niihova korist
p^g_
Novak
idr. Marijan
" [^ivivih",

SS"™' in Poaatk, ter
u

PPotrebne mogucnosti nov

Wn-ni'*' S, „o,i

. dokumentar

^^^g^giacija-

®aoD'
arhivs na P |^|gm uprav)1pr ,,3^^ potrerJP'^enja posebnokoristenju
su stavili akcent
bp |^°^''anjenim na novim f^®'^' ' ^^atickih znani®SavjeW^®"'^
®de strategije kodifikacije i"'°^ ^atskoga pro9 j grija in m^g

0rg,^^9kon uspjUno reaiizranoga

arhig^.^ g.eio rekol;ko

Vbrgv'^'|"9n je okrugli sto na tern Na istof^® I® nkretnif^ P,'^^ pjlo je

^^orria'
^''enae, izzivi, P''°^g^eomaiasni"J,3gebno
gsiiaca
i•ie§a^ l^'"^'nnljivihdiskutanatasa
Jii^e. P eiekti'on®^',„nja
gve
Pitanja iz arhivske P/fSetla.".°5iediozi
ipfoi-nf ®''bivskoga zakonodavs ^aniiPiji^' P
arhi^'®'®
gdje su se duli veoma
gaavrsava^p^^blemi
^'^atike.

,:np- "Strd'="°l KozarS'

'^rhiv^°P'^u®'Bosni
^ja iz Bosne
i
"
i Hercegovini
agtora dr-, JJego^i"'
Har
^°^anja registraturne grade

|^eta

Izet Sabotic

Sabotica isaopcenje "Profil kflntr^r,-,l

dobro su se uklopila u ukiman .
9 arhiva" autora Osmana Atlica
saslusana.
ontakst savjatovanja, t6 su pazlji^/o

Azem KO^R*

Petera Pavela Klasinca,'dr^t^?i^t-"'^ Poznatih arhivskih strucnjaka dr.

Slovenija), dr. Waltetra Brunor=
(Hrvatska), dr. Azema Kozara rRn
Dnh!,d 'i^
UTAH R°An

Autor izia

Su S'/
informativnnna ^

u radM cf
^'®"ka Sebada nr
'"froduction

DESETI MEOUNARODNI ARHIVSKI dan
( Radenci, 28 -29. mart 2001.)

Miroslava Novaka
dr. Branka Bubenika
i drugih koji vec
P^^ebnu paznju

23

. URadencima je 28.1 29. 3. 200J. 9°^'"®'p^°arodni arhivski dan.

j, ^ ^^®^bika Geneoloskog drustva

2Senealogical society of Utah",

"apravill dostun

„„ Sva saopcenjrs°aS7^

sfranSeS"l°r';.'''.'.''WStoot

sionaino pripremlipn^
n
sudionike ovoga stn!^'
^t^ucnoga skupa gto ip ^

sakupija arhivsku

tehnologija

^

tacno dvije stotine
savjetovanju
Pozitivan
utisaksunaprofesve

Jetovanja "Sodobni arhivi", odrzan

Qpa dana rada {28. 3.) radilo se u

* ^ okviru 16. meduna

.9 3) zasijedalo je clans

t,tonl„e„iie,, ^jmooga'»«« fSiga"**'
j dnarodnog arhvskog institute, koji,

.

'Pstvenl skup arhivista svijeta.

. igmo-svecanog dijefe

Na pocetku rada, u okviru protok

otv'^'^Pa
se gosp. dr.
Pir^. ajuci istiobratio
i pozdravljajuci

predsjed

.r^psnici-

j^|ggjnc,

clanova Insli^^ ^ ^radu

irtstitu;;^
g;;o;io
0 aktivnost^^
Instituta.
govorloPrisutne
0aktivnost.ma
^ >ljela
9dva
zasijedanja.
je
pozdravNa^^
^^
b^ 9va zasiiedanla. Prisutne je poz r^

intsM
Univerziteta uM^^bohJ P .^3
®^d'scipiinarne studije, Institut ifunkcio

• ne su dvije t®'"

1. Ah- '!®dnom dijeiu konferencije tretira
' internet i
^grada
•^^Jbovija iskustva ugradnji arhivskih

3. /

1.

prve teme podnijeto je

,„

.„<:Pt priioga

Hartmuth Weber, (Bundes a^.

j^|gfic, Njeh^®

9. Lp„ P9t ka novim rjesenjima

jarska).

Madar®^®)'

u
. ^zek Pudlovski, (Arhiv ohrore" ^^j^ustva
ip grhiva.
gavarskih ® Kaz^

a. Shivi iinternet -primjer medun^i^ dise^^ki cantri li P®'

S: Rra^iaTato, (Arhiv Trsta,
C)r

\z\ozba na in'®' "f^kva RhS'i®''

S®P®

Azem Kozar

Deseli

pri upotrebi raLna°a Hmemeta^

9. Dr. Miroslav Novak, Or M

Ekonomski fakultet Maribor^sr

®^hivskom radu,

'^°'^' ^j'9ski arhiv Maribor i

informacijsketehnoioqiieuarhiu:!^'^'^^^'
10.Dr.
Josef Riegier.iArhSS"^^^^
nova ponuda za izlaganje iupotrebu
Uodsustvu autora: GToto R u i
su predstavljeni prisutnima
Nakon predstavljania svih nm

problemi realizacije
0\g\ta\n\ arhivi ' E. Luppriana njihovi prilozi

veoma konstruktivna. Iznijeto ie ounn^

^spravi, koja je bila

sta sve arhivi nnogu da ponude

Svanfa

donosi nrnm®
podataka

posebno otome

^^osebno ip

P^ekosuinULa,
asto, naru toku studiozna

^®hnologija a

J avanju trajnosti zapisa koje s "

1.

Problemi

o problemima koje

sadrzaiaje

viHi- da seizlaganja
usiijedilaje
plodnadiskusya.
u mnogim
zemljama
Evrope i zo

u

Qradnji novih arhivskih objekata. Npr. u
• q^\ pisu bez
npH^' '^^'^jsnski gradenim objektima.
'hiema koji izviru iz
^^^ostataka
koji se ticu funkcionalnosti objekata. problema^^i
'zabrane lokacije, zatim arhivske op^® ^goya za gasenje

Pqv ^ eiektronskim medljima, "^P^^^^^^nflenravljalo ^
umjesto ranije koristenog halona ltd. Raspravljai
^^ta "za" i"protiv" odredenoga rjesenja.
^aspravljali otemama

ipriu

dana rada (29.3) dianovi Institu _

1l
predstavljeni na Konfere
"I ' 2, te o narednim zadacima.
ra>t^.9,.
interneta u malim arbivinia

^t,antima

-,intilna
^^^^gglipaslje ^glj
ge

'®'ianja arhivista. Ista bi se. og'avnom,

. ig.

"jskoriste

• yec da

qIq oba^/-

'aform^^9'^ da sve daju 1da se time isc p
sadrzaja
iti tgi,
odokumentima, ada se b' ^ informac'O ^i^gdno

AS ^^rhivu. odnosno uzasebnorn

2. Dr. Ugo Kova (Arhiv T

^

''^^•'t^li]a).Nainn.-

"^^^^Qradnji ill adaptaciji

3. Dr. Jozef Hanus

arhivskih zgrada

arhivskih zgrada,

°9°Pisnja iskncK^ " Bratislavi, Republika

Slovacka), Sedamnaesf^®^' "®''°Pni arh'

4. Benjamin Haspei m,u.
Devetnaestogodisnioi .

'skustva uteoriji 1praksi mikrofilmovanja.

he na 9.' a^oi'aju naci nacin {model)

i! P°dnije,o

ultaliji,

fRarfefic/jg^Jg^^g^gi

^ ^ namjenskoj gradnj'

univo •

5. Najnovija
Galina Barankova,
Tel uizraelu,
Avivu, izrael).^
Iskustva saS'-"''sarhivsk^^®*
®^hiv ^S-'uadama

struka. zas-

Urg^if^^ °dredivanja kakvoce te
. patek onda.
tup^ti'^uredeno,
Probna
istrazivanja (proje..^iij (j|mj dogradoJ'
grhivskih
objeka'
Odredeno,
cjelishodno,
cjelishodno,
dograonj'^)
^j^^ajuci
j^ajuci P
k
fa.
\ niih
' osobena iskustva ugra
i^oristiti
korist'^' ^P
^mo ^arhive
u
gra
^/^na

^^^^tijiva.
torrie^^® funkcionalnosti isi.
da P^'
pd"^^9t[jjva.
hq eip,.
da cemo sve vise biti u
veoma osi pgg
pge uvje
uvj® ^
nn\zi ^'"onskim medljima
mertlllma - koja je^
je.'' ^adovolja^^^'
.^ynliavati'g Pgrada
jg zbriaja
^ovj
^^^titu ^ u vanrednim
unjima mo ° Josi napj|spa®'
o da^ .plrrilokac'
i®_^/BjH,
sukobi
Q

'^rvgt f

^ podesnoj opremi '

pokazala odgovarajuc

^ rtiinu'''^ '

^

pdP^^^Hva

10.

eia ' 'nstltutaIzbjegavati.
^pspj®^ 1sadas^^jf
-jarripa^
su ocijenil Mkljucuj^^'
ykoja'^^i sincu.

^tlantii

arhivskog
n/atema'^^ gdi Pukojem je odradena P
Q^sP
ra

NovJ^ruge teme. Zasluge za to g'P^.p , kao
174

dr^a

Gerdelju 1Zdenki Se

Hrvatska), Negati^'d®

Si,V
Leopolds j
'^'"U Aru' °sebna zahvalnost

jgje ^gitefU

^^^'^aStajerskezapomocupr'Pjpi-em''

^ovima

m^ ^,ekpisa.

i71. n^markiarfi/vsfa'dan

^esft kolikvij arhtvskih sluzbi zemalja srednie ijugoistoc

Azem KOi^R*

kupa. Bio je to. na neki nacln. prvi skup

SREDNJE°'
f
uG^(^^^^^
8-10. oktobar 2000) i71

ZEMALJA
(Regensburg,

km?
dan (Nurnberg^9.10-13.
10 ^W'oktobar
^JEMACKI
2000.ARHIVSKI
godine)
Domacin sestoaa kninu ••

ArchivLers'
aSr 1!; ^^

^''ustvo
njemaek'hsrednje
ijugouRene^.f'''^
a^hivista (Verein deutscher

SrTe Jr

Hrvatske PTT

arhivista.'

®

^'°^eniie, Ceskp r"'°'

„ '<°'°Nie oWorioiisti,

zaLtkJ wTisocto

lz

od 8. do 10, oktobra 2000.

do"®J,

je iimedu"
cili

sluzbi Svicarske,

bilo je prisutno v,se

Norbert Reimann.

je i komuniciranje In^i^r
svakome udruzeniu Ip

j® "a razlni

^^azao na osnovne
"^®'1usobno upoznavan-

tiiznio
njihova
saradnia
Nau
osnovne
pTdat°"

Ditan-

°snovnih
kojima seinformacija
moze gradi-o

skladu sa blagovremen°
' arhivskni
podnijeli:
° a^vrdenim pronr
•I-

Peter Csendes pnh I-

p njom ocekivale informacije o stanju i pro
.. jgtavovaskupje
' Hercegovine. Zbog znacaja iznijetih in or
,
.pgr
A
se tekst saopcenja prevede na nje
fj^hivar".
Konzistestan
tekst saopcenja donos.m na kraju izvjestaPrilogu 1.
. ^ .cntne ipouane
ipoucne fiinjenic®
cinjenic«

Jaroslaw Porazinski iznio je veoma .'.tfpoliske.
inter
izmedu
Izrnedu ostaog,
ostalog,

. Qanizaciji i djelovanju Arhivskog dr

prostora ukoji se

Od aktlvrtosti je otkupljlvanje spren;"®"°9£ p piznosu
on n'® DM.
®®klhoL
preduzeca
se Qod'sne
5;°00
toga, svlItako
clanovl
se npr-prekov^ ®
odvajaju za udruzenje. U

^®nje ostvaruju kolektivnim

preduzecaido^

jcytnib '^^^'^'t'^nove, listed®

jedin
oovome pitanju
^ .2a strucne skup
!>'
osiguranja
sredstava
za
Udruzenje.
^sopise.
. ovog skup® ° radnika-

navni^''°

^iSurnn^

'^a pj
'duo

zadovoljstvo ucestvovati ^^^^pj^skih '

djelatnostl.

sredinuf

se svaki ucesnik vratio

pgredni. se

smo se sa dogovorom
®Qodine u Becu.

arhivske sluzbe je
zemlje iz koje dolazi. Ll
Pagodna saopcenja su

. arhivske sluzbe

******

Iprvl njemackl arhws^ ^^j^anjerff l®j.^anjef^®p|°go

950'?^ 10. do 13. oktobra 2000. 9f

arhlvskKjbi^p

t^sir^Jop je, prigodrtom Pf.^^skog

arhivske sluzbe Bosne 1

^''hivske sluzbe

nivouarhlvsklhlnstitucija
o'lJ ^^takao rSn ®'®'^komunlkacija
Izrrtedo
skim
regionalnl
sa
reg
onain^^ib^eg
^'
^
t^aba
rivljati
iof
sa ko,ma se susrecu
^^^av& !®^oaia (gradski sa grad'

ovoga saop6e'r;a,'u kof
^^^^®®'HercegS^
9pvoripT|
f^ ®aslusall
iziagartjeafhivsk^
autora
• *A-n. K0.ar,
®
je IblloS^^'
^.-^atlcl obpove
'"'"-^'°'His,.J;^®^ll®nouProgramuovbgO

odd

"eu

:2. razrpjena
Azem informacija
Kozar, Probu^®®i®komunikani- •'zniedu arhivskih sluzbi
Hercegovine,
^°^lamatika obn
3. Jarosaw Porazinskj au-

spoznai^;

Qbiij4®®nlka I2 vise desetlna

®(^e.ga. pod

^arPert

®o]a 950 godlna grada Nur
Ip dr. jgptSbiiieniia"
.rn rljecJ"' potomsuf®LK^

9irAa®9n, predsjednik Njemackog a

^ vlas

pokrf®fehetmfi^

Ha^s ^gosti-

Predstavnici naj!'®S,|e Iuaij®'®°fu Jvodna
19rep b^inlstar za nauku, istrazi
\\
Pr|s,,?®®®'oik Nurnberga g°®P„^a direW^.'. gvlcaf^'^^Livlstika. j
?9m'®9tnlrma se obratio dr. Ugo Cofa^g^ (Ciaf' %eza ' ^vaki dr s;

,&bH PfPnio je prof. dr. Hermann

|i<aciof

porasW P:g

AzemKozar

^esft kolikvij arhh/skih sluzbi zemalja srednjs

,- ,„^„olne Cmpe

Prilog 1

ci|,

..a.

l''®' Arti- • -

i® nastavio rad uCetifi sek-

""ssir*"'" " " • ^•"
' Sss7S;£™s:ra-«™^
asam sttuenih
*Pa;epoanai
°®am
strucnih „n
'P'''iepodnei 10® °'aa'^"•

aruna
. Huune), ip. m
®°Pisnjaskups«n?-^"^°sam
raii'ir tu 2°°°- Qodine, radilo se«.o uu

nevnim satima odr7

^^''ufenia

'oga. odrzanaj

njemackoga uiari-'® ^''^Sa
arhivista. Uposlijepod"
=.
^Pjame oS'"J®aa
f '®' '^® ~'^dddki
na temu;
"Deset godajam^arhivske
oprp^^®"'® na^1-plan'
Niema-ll'
bilans".
arhlvskog
dana odrzan
°^®aia: MeistersS®
za rnikrol^^®"®-~®^e
Tu seu
P''°®tora
odrzavanja
sajnna J®a

•^r. Azem

UVODNo IZLAGANJE NA SESTOM

^Rhivskih

ivo(Jen d
skog rgta t

i
koia <5^

^'^Qovara

"^anie igospodo,
Postovane koleginice i kolege
Q^spodo predsjedavajuci,

Ha

s„„ano ds.iy;

^''hivisticke znanosti^*^

probip,^^°^® bit! n- ^ociina 3,. •

posljedica drugo9

f^azumiiK

^atnih rana" Kroz^-

ikomn

®'^ratko ,p ®9ama =,^9 smp isk„ .

f

SveS'®®°bn;';®'i'ba,

!f'?®Pomoa\

"""Pbe priii^

P'etiranja stradallh arhivskib

i

.a

blizu razmjenu iskusta^ya,

publikacija 1'nfo^JjU

Ptilikom"®"laC dj®'
' '^ladi kolegaP°'"TSoK'^'
Darni'^ ^

Pracenu cestim sukobima,

grart'^^" ^^reko njenih leda se

PatijJ j

^Or=>i

Sast!

drustvo lomi teret

ratnom

"A

i

izuzetno burn

pjene

^jje bivs®
^ Utoj

progresivnog .J Jopro

Podrska da se istraje, d

ngvi^^

\ osta'® P gtane

^L\ zlo.

nij®

ta borba J®® x: da s®

nscu

Laradf^®

Qkon-^'
i^'^"'^'''^I'ltvom
'i sigum^'^^'^^tako da dan-=
Qkon :"^a. mozemo
razvijenogsa1civiliz't®"
^^ulti-^'
^na^^'
zadovo^f.g.pad^
£ ipaznada
^dnacio"®'Ipu"" imu'
Isdm '^^^tjma pobljedlie slle "'uercego^i"''
all
l®bnu
.,„p aM
ali i>
ku> Povu - evropiku Bosnu "^Mprcego^'
iHerceQ t"^^
®'du zajednlcu.
nju kao
slazb® :svjetak® ,.
kpity ^tba za arhlvsku gradu ' gi-nivs g^ropak® , [,a rneJ®" |

9p>° jedobro,
koju intenzivno;°^ekovin® !guodrad Ja.ab^®'
vazan segment

'Culture. Ona je na tr^.J^^ara ugarmv

^Qnvencija ozastiti kult

I.. Hirektor

'.W' V

°tfa

' Hercegovina je mala e
jg .'"^!|nim. 3''' faino
Istoka i Zapada, z® . i^ginim, ^^^^'^lanzicij® ^^ipnom

ratQ.

Cetw^

porodice

iu

radnika BiH, kolektiva

studijskih obilaza^a

^ pengens-

orhivisti,

izuzetno zadovoljstvo

fa®cikli, regali itd. , .
kompleks Reicd®

'^®'®egovi®f2desetih'^' ®'^' ®no obnol-',"^ kulturoloskim sadrzaj ,,

'"aogim koil '°vaj sky„

zemalja

•^ERCEGGVINE"

' obis||n' "^®°'^"'aiWernp'^®'^®'P' hivskek^v-' ' ^^'^^''aciju, za apsorb

termini'
je pet'ra

sluzbi

|

^•JGOISTOCNE EVROPE,
pod NAZiVOM
pURGU 8. I9. OKTOBRA 2000. GOD
gOSNE
^ROBLEMATIKA OBNOVE ARHIVS

knjigove,ga l^ovanje, konzeS'savremena arhivsja

pSta
Si

KOZAR'

Azem Kozar

na kursu nastojanja da se saci

ukupne memorije svijeta.

r^a°riifT-^
a?h V

Pocetka

^esf) kolikvii arhivskih sluzbi zemalia srednja iiuaoisloi"^ ^—£®

^^Tiorija ovoga dijela zemlje kao dijela

kolega sirom svijeta je
nalazimo ufazi potrebe za

vidovima

arh vskesiuzbeBIHdaitourpS^^^


Procesom moderniz^iie ®
OcekJie'm^H"'
i
pLph se zelim
®
i ovai
Posebno
zahvaim
^

,

Posljedice rata 1uhvati se u
hvatanja koraka

Potrebama i zahtjevima.
arhivista.

]e bio°koordh^
'^Jago^vh
ma Koblenca.^Bmmp^^ ^Qmvka uavgustn
Norbertu i sararinin"^^

Arhivski radnici BIhT^
arhivista isvih arhiucJu

osposobljavanja

sluzbe Njemacke.
Bundes arhiva koji

iBerlin

^odine uarhivi-

Pozivu da uro Qospodinu Reimann Dr.
kar^ •®
na ovome skupu.

iemotrajnu2ahvalnos?^°'
®' ^' '^P^'iateIjskfM^^J^macke za sta vam duguUduhu nalavTpn

ovogpitanja."'*°9

Qovorlt cu vVam o nekoliko aspekata

1. Stanje arhivske dieia»„

'"^'^'nostidorataigg,

Arhivska sluzba Bos •
do

a

^apoceo formiranjern

osnivanjem

arhivpJ^
^^^"^°'^''^®arhivs^^
Banjoj
arhivska ustanova
iosam ! ^""ezu Bin - - ^^rajevu,
983) Tako
le doLuci,
rata

foko'losoccaTs®'""' a^hiva"u°
kao centralna
Senfn
'°ndova
12.000
arhivskog
ie rad/^'^ki)
.(^') arhivske
grade
^^®9'stara °

^^9nika .^'^'^'^'sticki obradene '

«i4
arL?,'Trr
i's'' visom skolskora
12.000 reniqtrot ' ^'V'ste 33 itH i ^^®^og s-wi ^

800.000 m'
'^olicinp'^'^^^a sluLT-^
nalazilo se cak ?35 nnn"°9 ^ate L, 160 ooq
je od 30 godina
pre* Medy °
ustva u BiH Mpak
180

juarhivi-

®^alazila se i u drugim ustanovama kulture inau

- Budimpesl®'

Dubrovnlka, Zadra, Venecije, Rima, Istambula, Beca,

®°9rada 1drugih gradova.
Ip ki

star!
jgi

arhivska djelatnost BiH

naznacenim segmentima

tadasnjegajugoslavens

je u oblasti arhivske opreme ipr

samo klasicna arhivska oprema isvega j

orosjeka. Znatnoteze

>n]e (u Arhivu BiH) sa zastarjelom opremom,
PMersko] jdrugo] Informatickoj opremr
bg . °2i1ivna okolnost usvemu tome

je posto-

igbarotorij za mi

^jg se i ne 9°^

naP[®Q|gsnik

jjgiatnosti (ca5°P ^birke

^ oblastima rada, posebno i^davacke d)^ yicirane

°ga

ha ^'n-vou Qrade,
inventariipodzakonskim
1vodici itd.). Aaktima. 3
BiH Zakonom

^•^1''adanjeuratuod 1992. do1995-9°'""®

boslo i®ke

P° arhivsku gradu, a naroc

arhiva (ori

t

arhiva uBiH, arhivska grada oBiH je bila prilicno

Sije
disli "-^'faziH,punog
kola ]estasavanja
trajaia okoarhivske dJ^^^g^ime
or,a]dio

9ocline

Driavnog Sa bIh

spremom

I7i nj^mackiarhivsld^

®radnika.
^° ;
grade i

Period^^'^^® ®9zrelp^'^^''^^'^™'^ gradorP
'

reiar ^^^^'"ougarskog pd^
kasnog osnivanj^

^gpna
g rtiada s
u registraturama i p;S°,ivnc
P.f''^^cjelini
uzavs'.

dosai®''.® stradanja jos uvijek nisu
pQra> ®®^i''o istrazivanjima doslo
?>"U
33 ^""hiva Hercegovine u

gdredeml^'

'tje te

C''""Ska
londa «o fiiai '""fs ir' <„jro>£S '5®
qq f.'^°9odaka granata stradalo cca ratnin" '°.^biva uBi^ grtiiva
i^Oo
neuslovnog
kutija 9''®^®grade zadob''®}®
koti]:'"ia grade Arhiva uTuzli, 100° kubJ® J g^tec® fjg, ^
^ara|^''®de Arhiva uTravniku i
ili m rn 9 gjH. 0
^ko uSarajevu. Ucjeiini u^^nosnP
a Irostor®
P,So./° f hivskih fondova i
l arHi^^'^°®
-kird
^^Poe kolicine

a229^

hranj®^'^ dani®

®^hivski objekti su stradalk
po^l. g.radan)
'J1® za teza
drugesudbina
namjene.^
arhivskdJ
g^pitak
zades
[gaj
kulture i znanosti

Kozar

^esft holikvij arhivskih sluzbi zemalja srednie iiuQoistoine

P®J

Sarajevo, ukupne kolicine od cca
^birka
(66 sidzila
od Manuscriptatur17. do 19. stol-

n
• DiU
Jill Preuzeti
entitetski arhivi (Arhiv Federacije
BiH

i Arhiv RGpubliks

.

Pske),
y Ke), nije uspostavljena
uspostavliena
na arhivska
arhivska mreza
mreza na
na cijeo
uij

ono/^teritoriteritori-

Viiecnice ' "a'azila Wp^mH (g'sT?Zbirkatapikodeksa i si.) itd.= Uzgradi
brda, osim^nrdp''^ ' '°'®'^'"'^a sa^Doln"'^®^^"®'®'^® biblloteka BlH-a.

orhix/cVi nrnnisi.
pa arhivsK
'^^'^'jeti adekvatni: arhivski
propisi, P®

gi^iba obavija ovu
_ a„„«iiflia isa
isa
potencijala

cfk^°?7 r''
ieca/vi^-^
^ol^umenata),2^^^^^^^^^
2birka
eca) Vajetskiarhiv{cca

elementarna zastitaa grade
un
grade unastajanju
ne

^Jeiatnost sa
sa svaga
svega 74%
747o P7=<';r;.''S»i»
preuicum. —
-[gmi su sisi»i"--°80% doratnog arhivskog prostora ltd. Sv: ovi Poblem

POQodPnk

stradala ie i

hiljada nrimi

jentainih rukonifoko 46n
svjeznjevapisanpr'"
^4, tesko ostecpn m

jedinlna
bnisten i

turna doPra u
Muzei L
^ajteJa sWh .
^
P°kazuju da if f
zadesila .
.

srpske vojske sa okolnih

bibllotecke grade,

latinlcnih, ciriiicnih io''^
grade, preko 13°
geografskih kara

Zimsklh olimpijsklh Igar^
'drug! objektl Ibrojna kui-

grade unastajafif®^®'° 'PPisteno 11^1^®'®'!®^^''"^ Oi'sdu. Istrazivanja
registraturnim rnaterii 1"°®"° ^2%

Ukupne kSf''®'°P^ koieg

epreuzeta arhivska

31000 m' arbivsk
P^h°steceno)
kolicina. Sllcno
stanje je iaa

Je bljf®

"T. 'i-

t

^^ke
""^p i9rai f ' °^®p®
stradanju
naznacena
®' •''^^'igruntovneknfc^
SS'^aticeitd 'pP'JPjevodenf®
^ovlnskm
odnoslma
(kataS"

«i.4s:.::r.n„.
Si-•"«"a. ,^"•'"«=s.a
*

unatoc 7= c,J ' onako
naznenc... =.
. . ..iste-

Emu°yazar° ^Pj®"Te mtfsrhtska^"®' ^''^9® stradanja (unist®^

aktivnii hT-' ®''ka arhivfi,. '^"orn
°Prema 1tehnika), dogobi
J®dne na df °®'^®'^' darhiJ '^®briika nQn'°'^' ^®PjP arhivske sluzbe B' _

''^®9®lokacii'^3kojaje'°"®J^'Pe su dosli do izrazaja a

•'PsWejtonsko stanje

puta premjestana

®'®W ier BIH prolazi kroz speclficnu

ra

rnaksimurn napo^

natoc svemu tome arhivska sluzba
Bi ) ^^^ gg zastiti broj
siuzbaBiHje
brojna

UQm^ ®® arhlvJba
Stanje djelatnosti
popravi, aUcm
nar rt (^ebno „«>.
je poj W
•*
,aaa us.s*n|u,
napore arhivskih kolektiva iDrustv
^^
J^dinstvne strucne asocijacije da:^ • «Glasnik arhi^'a
f\gQ j

_

c

(broi °®'9tiraju pripremu Istampanje casop
Qrr\!

"-r-' —j«j

Ml Iui e m u I oitAi I -r*— j

: '°'®^i 32, 33, 34 I35),
P^aksnf''/®®®®
' Arhiva uTuzli),
("J izdanju

"Arhivska

.hivskog easopis®
"" svih nivoa-.rirzava,
entitek'
uona
- -ig^Bibac)

kantn
prijedlog
teksta
arhivskih
SarajevoPtijedlog
•kentf^®^®
Mih
su neki
i usvojeni
(u zakon ^ ^Sarajev^

Jabh

poslijeratna savjetovanj

prijateljs'^'

:^er^glJ^Postave
Si.®"'-).
saradnju sa arhivskim
%^

-^uzli.
Tuzli.

Njem^cke

(HrvatcL-o oi^v/c»niip Austrij®. ^ ..^ictraturam >

Pe^m
^'^anentno
vrseSlovenije,
edukacijuAustrije.
arhivara ^
'^^fiteti obnove

iiH

MpZ^otiteti obnove athivske ®lfLond®n®

[fodn®

9Qciin ®''°dnome seminaru, odrza (ituta
g*»Oni s® ° gpreme'
Pita'ne asocijacije (international C®" neopb® ^ggulat

22'("ovsmb
ovome
prela2nofn"®'®"^nKcioni/
P'^°ionif''^®^®Pja
Prom'' P''°®es
je 0
—"iiie prela^nr,,^
'"'•njanm^v,..
r^'"ees stradanja
straoanja j-

Politicke prcmjenB ,^'vremfm,.®"®Pje
'PPienu
Povon
nowf^.°P"Jenill.
®P'' - "Po
To vise
vi.so nisu gran®'®;

^3' f<antona) odr;f-'oL^'^'^'"'®^''3^'vnog sisterria

°''®'°9P.ustanova
ne l^®.^®ju
di®Panivo°t'staf'
^^
arhivska
r u®'^®s6Punim

°^®BiH.dok™> Weto '®

^22

. ?; •••':•. *•
r

'

oko pet(drzave,
godina.en^

grade. Iz^f'

nadS°'® Arhlv
BIH kao matiPPf
na nek! nacin pokLisa

U rvi,. .

rria

.. ..

Proces daljeg

_i,n nrao® ^.,-rn i

Lb uvje^^' povi^^)'

" reg^"'

Azem Kozar

iosti koiikvij arhivskih sluzbi zemal/a sredn/e i/ugoi^'o^f^ Evrope iT—/ !

izvrsiti nabavku opreme za tph -u
uarhivima; aparati za apsorbriin

zastitu arhivske grade
za mikrofilmovanje,

oprema za konzervaciju irestaum

. nfh''V

komore za dezinfekciju idezin-

•p°e£

(pored ostaiog ikroz osposobljavanje arhivskih objekata P

^6ce kolicine arhivske grade sa terena).^
sIii5k

nbnove arhivske

odredenja treba da tece

kom ^

neposrednog

'^osadasnje iskustvo upucuje na neop ° . prijateljskih

sa arhiJskim sluzbama iarhivskim ko^^

neviad^'.^®'' Posredovanjem nekih

organizacija u minulom periodu n-su

nstignuti zeljeni rezul-

.^ekivati u

PotroK°^j®^joje se da je razumijevanje i P°"^° •_-woie profesije. ^J-°

arhivist^°^

cijaciju

• uspostai/iti arhivsj,,, ^

aH^ao

maticnu arhivsku

=:ajeaniei<6 . °'®^iPslvenu arhivsku aso-

je

dnim konvennibrT ^ ' ^^stite arhivcX
sto Pi-ije
nriip Vko..?'®"'®'
J''®''®koia®'
Qrade
vratiti u a arhivsk,, „9^atJu
^® "iI RUraW..

arhivskih kotektiva iarhivskih

'•

Itonstataciju
arhivima

(^""hiv Stajerske uGracu i

^ncu iBerlinu, Sta

bobiti na intenzitetu, a da 6^ s®Evrope isvu
arhivima Niemacke.
^ athivima
Njemacke, Austrije, pa 'idr 9

innrosa medunaro-

^°J^JeutokurataiznijetaizBiH

,^r s.MO^ ,3

t^smjeriti nakadrova kao
Derm
kadrova
permanentno
putem
n? ' -• prnfors-

tiosHaca djelatnosti, treba

P;®9avanja, ucesca na\'alh^S usavrsavanje treba vrsiti
stzbrn -T P^^oVu^^a
^kola. tecajL, kurseva,

• razmipn^'^^t ^'^^'^'^ ^^rrialja

3

^sljednii a
f("Si

8.

redovnih seminara.

0a'tiivskoj djelalnosti

^ Potrebe i mogucnosti arhiva u

^""hivskn

*^'a. iqa °^^'^j'ma, okrugiim stolovi-

osjuratiarhivistimafeBiH®!®^^^^

4a'h?^.

P^opisi, koji su jos uvijek na

("SI. list SR BiH", br. 21/8J).

SR®'''i^l3
BiH". iarhivske
br. 41/88).grade, kao io^,,,als,

Janus, br-

•S'radanje Orijentalnog instituta uSaraja .
Arhivl uratu - destrukcija arh ^

d

^-ma cu\'af^j^''®^!

'^^nizicljata. Ohrid 1996, str.

^torjfY^^ Pl'anjima obnove arhivske slu

rriater

. jz reg'S

^.hivske 9^^^

of archival rr

kadrova ' "^°gucno »•

®arhivske grade u nas-

p^vilnik ou

Sarajevo, 1994. str. 25. .. arhivskesluzb®'

7.

^ i,o: Za"""

1987-'

«snazi. dodjet'j rokovi^

• ^edovnog
skolskomobrazpvTn-a
siste k''^ '^'""961
^®®ngie3k9^h,v,stickogispitasl..

184

-g,

Njemacke (Bundesarhiv u KobI
^jjenimodace P
S®"
uihS?"
'Tlr/S^u
W"!'
*S°nfs«"*"
ta sa P,H ' ^^mburgu, te Landes arhiv ubo- - ,^iriti na

p'anu obukp ^ u-

.

J

(^okrp--^'^ aaradnje na polju edukacije ka ^opremi sa ar
Austriii"]^^' arhiv Maribor idr.), pomoc u
.^^onsultatjvni o ^

u

oblSXSS""" ™SS';S;
»'»* (grad.sankcija
„„.»l.ian|
u)
• njesiti pitanja sanacL'^i°^^
sa
za sve

ponajprije iponajviste od

on

g mtern

ipru

radm
z
^luzbu

aiHV'b'i'^

titetskib

Sedmi kohkvii arhivskih sluzbi zema//a srednie iluQOisloine Fyrooe i29. aus )—^ I

Od

Df\/1

SREDNj'^l'jJ^^jVSKlH^^

stvoriti uvjete da se pomogne inekim 9^skim arh^
9°cl"snje) itd.

mogu pristupiti Sekciji zbog skupe clana

28-^2001.godine)

(i is^tocne) Ev°^'

Sedmi

ucestvovao sam m

Bosne iHercegln

^^KoiokvijusSir'

austri^^

.

arhivskih sluzbi zetnaija

Pred S'

dan. Uradu oba skupa

Drustva arhivskih radnika
- odje, ICA-e za Evropu.

?^hivsk°e't|r^^Cdio a
StSil

'^'"' ®®tacije),
predsjedrii^

od nr -®' ''aliske R P^®dstavnici Njemacke (dva).

"°na """I* agTaS

'o&" '""Sraoiju arhi.ske *

'^j^hog nrr?'
ti.mnoge 2emi-^"'
'®'®9°'stocnp
p®'^®'^^P^hskom'
a. Egg ^^^^'^® te posebnopdmi®
insistir
Naivan
Naiven ..H-

fie ' i®
'°°P®'
P®' aanaS°
rl'

'ataknuto" J®je da'°
'^®®®P'
aP''a'ave °dnoRi„
od
aa ista irk,.
..

cerhu'il^l|| ,g^''^®^anil'uu^^^^
biti. Nakn ^

^

^opce n "

spratova narnjenVkfad ^S^cu
vrijednu T ^''.^P^^anih 2=

Egzistirao je kan r

^^ istu nisu

'"ad Sekcije gradskih arhi^a^
to ;

- sto nije dobro

9'"^clskih °*^9ovor na pitanje zasto

sto bi, smaira se. tra-

^'^ektor Hisi

je da treba intePZ'

.,, ^'^^ORjskon

ar=^®beArh

ukijucen«

abuduce trebaio vise ra

^^sometr

'-nrv-j'

h

uTuzli,
.

. .,

'"'-'w'u cuu I, gouiii

®Rialisk^' arhiv 'oda if' ^''^glasenjem

Beca

,

nreo"^'-

t(Q zerii'J^

u pitanju zajednicke

trkj'^ svoj 3^^°Pski dan arhiva (osim
1bolje j. pgrijefPl®
ith ^'Pia i'^'"^ivski dan), da se
treba Lq4. go"^'®.® .nie tri
\'62i ®''^' >'skim sluzbama, P" ®® .gs arP'^'®'®Hnom

'^Ip^i ^9°voreno
]e da se za ko
'^^odenie i na niemackom ]

,edno^

-y

..) V

.'•

..;,

.

Azem Kozar

£gg^f kolikvii arhiv^kih sluibi zema/;a sredn/e >lugoistodne Evrope i29. austntski arhivski dan

jezika koji trebaju biti zacitM.r •

navedena !?°
Primjer potrebe za otvaranotvoren h
austrijskih arhiva, koji su u
ljudi od^^'^
arhivske

Prostorp^^^^'i'

uarhivu

drupe t ""^^^^^^^-/-^kadranijenijebilo
^'''^i^skih sluzbi iznijeli su

zemljama (PonL'^ Pi'opisa (Ceska si°^°-''° ° ^^tuelnosti donosen-

Zadatak
II

Uioga arhivskog osobija uobavljanju arhivskih

situaciia^°P°^Bevnom dijelu programa obradena je i tema "Aktualna
^skvirn k °'^S2nim arhivima Austrije", autor Johannes Ebner iz Linza,
'9ovoreci°'®^® ' ®^oj Prijedlog podnio Christian Fornwagner izlnsbrucka

%ni]teo° P®''9arnentu, papiru, disketama, novim materijalima za •
Psrspektivama rada Zemaljskog arhiva uTirolu).

I I

^emljama utranzfr-'"®'®*'^®''^^! na
Bosne iHercegovl^p ,
is ioakt'i
'• °'si se, podrskom
, '®'°9a dana

'^'^' °9 1) stn •

Evrope iznio je '
dijela Evrops

5^«j
6^a?hta" "Vrednovanje arhivskih zadataka uokvi....rima organi'• Anton 7 Podnijeta SU tri priloga:
cir^nie
2

(St. Polten), "Novi arhivski zadaci imere
Niert^ (^^'zburg), "Pozicija arhiva uokvirima javne

Ptenjima arhivske siuzPe
P^'i^no sa vellkom paznjom

(Bregenz), "Vrednovanje radnih mjesta

^Q'jskoj sluzbi oblasti Vorariberg".
Ki

Pstina

/ada (Popodne 29. 9. 2001.) odrzana je

austrijskih arhivistkinja iarhivist^

Say Jfad, P :..B primjerenoj radnoj atmosferi odvj

d£o^® Podnijetih izlaganja na svaku od tema,

danu,^rna"®to '^^na reaii^ ******

a=9a„r.;„?„'0«a;^^ '• »J'am pos,.,,„

temu "a h-

kl

^sspdes ^

afekio, ^

treceg milenija •

"kivskom pravu" podnS®®

^^Qv^Pa^sthiii
2^arh°^®
Za . do je istaci da su veiiku paznju atdiv'®J
^•^'IP^'^odat_^^gagenja
T,k°da'genja
se prp^lvjedini putp^t
Zemiii ^'^sko zakonodavsto, sto govon iP

'^Prp.?9 Zakf^ P'^^^oe tradicije, pristupiio pma

ynutrasnia n ®:L.^i^skto,

Ur,-

" • h^-'UtJua urtjuiilllijcy

ttlon
ttlQn ^tisak'^^^e
isi.
I, .^ je da c*..

* aakop"" "Nsmisnu-,
^^^trijsklh arhiva" podnU®'
1arhi^^

H?
n^N
- spiz»ake;
'^Iriihk<!>*stodi«
SP Ha
zakliuciti
svakoQ d..#
detaija "os^ a^upa -»

'^taju"'"'^ 'kolegijalnih
pracenju radaovosa
istacJ da mi nastupa
je veiiku iP°d^°/p^, Pzofskom
fakultatu

•^^Piir ^bkic. kolega, student Histonje na

I

:

V

• .•» 'i'l •' '.^J'''l 'U'.-m"-'

>'

. iiino shvatiii svoju
za

v/pnma ozbiljn

arhivski
radnici
iarhivi ^®°^gganog
Interesiranja
tiljg .^OrnPfPAwf^
0, da se
unekim
okoinostima
p.i • (jjpaca
nastoje za

GracP'

,

potrebu je

'Aio^j^'ieiila da koji bi vazio na nivou cijele
povlacenja
Oe'S
N^o;^g;;j;ke obrade
Obrade P°^du
^du o7l945.
aa P^dblematika
historiografske
odIJ okvir1945llh. i®-Osjeni°'
^e.n.. Podrucia
Anotriio :i rplaranie
p^^ hi>/a
^^dcja Austrije
placanje odstete uuP
p.^g i^okvirse ipotreba preciznijeg odredenja pozicije
I

Na I.m„

je

Azem Kozar

... •. Pi/roDfl i29. -'^triiskiarhivskidan
Sedmi KOUKvi]
kolikvij arhivskih
arnivsHin sluzbi
5iu£ui ccoio'i"
zetnalja sradnie
—•- huQO'^

Q

Prilog 1

0cernu vas ovom prilikom zelim obavijestiti, sa,

Or Azem KOZAR*

strucnim videnjem stvari, to jest kako dalje rjesava

problem po problem.
Odmah da kazem da intenzitet

SLUZBI ZEMALJA SReS

BEC. 26.09. 2001. GODINE

rhivqke sluzbe Bosne i
nnsliedica sporosti u

ercegovine tece veoma sporo, sto je

ARHIVSKIH

ovodenju ukupnih tranzicionih promjena u

^^'^^OCNE EVROPE,

sukce-

^ Naime, mismose
^ af^ivnostusmjerimo

Prioritetno
HMunietno uobnovi
u obnovi arhivska
arhivsKe sluzbe
siu^uc odluc.l.

da aKi
^tri osnovna kolosijeka;
arhivska gra(^® ^ ^
• Fizicku zastitu arhivske grade - po9

Dame i gospodo,

_••

postovane koleginice i kol

Dravnni
ii^jtivi djelatnosti
dielatnosti i
pravnoj roni
regulativi

Hielatnosti^-cjiaca djelatnosti-

Na edkuk^iji arhivskih kadrova

- q.

^

rjesenja ovih pitanja se ne nno
arhivista nHnncn

Genders lirnr, ?'

'zrazavamo poseb-

to prosle aodinp°
^o'egama iz Ai' + ' ^^strijskom drustvu
arhivisti.
o^^oQucili gosp. Rg| ®'lie, isto onako kako su mi

--am.adovo,jstvoiobave.H

govackih

teo i^zahva^

razumljivo iza pomoc kok, ^

Postovane
koleginice
Prosle
godine
7am it7
v. 9®'

po2?°

^asu oWnf

"®P°^^®bno pruzate.

arhivske sluzbe Bosne i Herp- "P°znao sa r.
tavu
smatram da nije potrebno^^""'®' ''°sto se

samo, radi onih koji to nisu im r °

Bosna i Hercegov na fe n?''
godisnje ratne kataklfzme on

Ponovn

da c?u J''^^skih strin ^

kolicina. Arhivska sluzba ip k

^ nastai=>

Sovorim. Reel 6u
cetvoro-

razaranja
Qrade. Smatra se

na. Valjalo je sve to vaditi 1?'"° P''®Polovljenr'"
pocetka: uspostaviti arhivsku
^ rnnonim^'^'^'^®'^®

arhive, osposobiti reglstrature 7®^^' '^°"iieti nov7

ukupnih

pocinjati iz

'ormlrati nove

' P'tanja uminni • ^ ^ svojoi gradi itd.

*Prof. dP. Azen, Kozar, arhivski savjetn,,,

Urci ^ (P''®LJzeto je nekoliko hiljada ^Q^oljno da b' ^ gu poslo^'
i®'®^'"3turama. Medutim. sve to
zaustavljef^preuzi
agj®
stradanja
^^ saoin-"; c- dokum^'-7^^
^Q«umentac'
stradanja grade
graae uunastaj
rn^narhivskih
spo izrada P^®J® ^ogra^l^j^ ^
:

9°'°^°

iarh

Sta je, od ovih ibrojnih druoih tf® ^^Pjesno

"

u,

materijalnih ikulturnih dobam

da je stradalo oko 81.000 m'

bosansko-herce-

kvam>^'tetu kakotome
ponesto
m
^austavili^
smo smo
planirali,
ito: uradili.
^-^ackog
Pro ^ aalleg str.dan|a
dijelu bosanskoherceg
^ygiom pol.^Swor. padzorom
.rdW.

9°dini Uradeno, je onO

dgroaane grada..uiwci^th
(BiMi),obiekata
"""J/iS.,#"!
""
i

iznroH^:.. ^

p™„a ragulati..

Usvt^-^' '^iTiedu ostalog, P^j® ^iposti
OvifJ^^ j® Zakon oarhivskoj dje

je

smo se izborili da Arh.v ^
kakvl arhivi. uostalom, P

lua>«»n|e niaa podaakonaWh ar.»
°^isanja ovog arhiva,

J

..-' jV v*i'

v,i .f.

,^ojjnia b

jetako^.®

naP^®^®'^',

u

,a

radnf^® j^acij® ^eg

i^rtg
Oclrzano jeje cetvrto
sa^J® ^^.|q
prob
Idje ,
^9Uar
cetvrto
savj®
^^.|
q
prob
^anzici)®"'
^rati...
nodine koje
rftrnebb
taturn^^ 2001.
2001. godine
koje se irapzi®J
trab^l^n'v'rema'
^'^

iarhivske grade uuslov^^

.

arh'^^'^f

•Na pianu
pianu edukacije
, arb^'^oa^
eauKaoij^ kadrova
. .^^anie
^'7,rnati
^^'^rzan je okrugli sto na

'.p. .? •,V''^kT;'P,'" 'i'.'

j.gzuiiai

Azem Koiar

UregistratSr^a^etovanje uBihacu za edukaciju radnika
'^eba odrzati 9.

zadowii

Od^an

Privatiziraju il prest^i^ statusa registraturne grade regis-

Sradana

Lwrti"bror^
' 5.

radom, te odoprinosu arhiva

GlasnikaTh"^'^®' ®®^i®tovanja, rezultat cega
^^
'

S"sruTu/J'' '"^^"'^'^o^'ado^

obavezama a

ocinosu dn

obnove arhi'vske sluibe
Pitanjima struke*

se jos uviiou

strucna pitanja kakn

uslovima kada ie ista
pravorrt putu.O

i Hercegovine.

' ^^stite renkt'

nekim osnovnim

'Pak. usnH^

odnosno kon-

-^^P'"- P'tanie va
s^rno

struke uBosni iHercpn °

i®*^''^stven projekat
' da otvaramo neka oze
fegistraturne grade d

Potrehp^u^^'^^.^'^^®"

da smo na

ukijucicu sp' ?° ' ° '^''dgim pitanjima

i..li.S." '•™ teba p„ask ™"""° "

"•MShS:«««op,a,,.
°
'"o™;.,
komp, =;j;^O0',„, «S'.'?'"'"0
a Oozinspkcllu I
^

I

. Iq3» sati udvorani

i® ob/oreno 1. juna 200°- 9°

Uvort^- ^bstol" u prisustvu oko 200 uc

Ucesr?!;'ka®^®barski,
Savjetovanja
pratilo J
Osnovne dio
muzicke
skole uTuz^

Orjs.^) Podnio je Lm Kozar, direktor

' Podrska nasim nastojan

rnuzickih nu

.|<

p.oble^ku ^

kojQi ',2®cionog odbora Savjetovanja.
g to, pglizacije
9ri° se(vidina Priiog
savjetovanja
raspra^
arhL?^d
2) istakao
je " ^^bnost
znalo staPg
ikak 'Saradj;
'i. p ®sluzbe kako bi se usvakom re savjetovanJ®
Pokrr,,?'^, ja obavijestio prisutne
gnje, nauku.

I'Uzia ®'jatvom Ministartstva za °

| gport
vlasti

(^uju prads'®^'^ ,gniverziteta"

kantona, te da istom P.^^Sa m

ei

Tuzii rf' Opcine TuzIa inekih drugih ^ganizadja J" ^ ustanova ®
g^stavnici

bOdrtr'- Savjetovanja
prisastvajate arh.sk
pradJ
Bosne iHircegovine,

mipct,.°vai ru,.^ . '

(jyadesetak gost^b^

^^g(.gg oiil®niJ
Priior, °9no izlaganje pod nazivom Na P 9 .^^,^11 , pr^

'^antoi^'^^dstavnici privrednih i

onp,.CS.,rp
pruza Ra>/;rst^..

2000", Tuzia
P/ffB^Hstol"
istol")

13. savjetovanja

1. i 2. iuna 2000. godine (Hotei

zadovoljni statusom dje-

Prostnr.

solidacije arhivske

o toku

°<^nosu na stanje od prije

Livijek ne'

Sv0 usvemu h

ZA P IS NIK

^'^atske
K,^®-

' Hercegovine,

gtrije, Slove"''

AustrU

^^ar

Mersija .^,„ip,nskogka''

Mi„,>o ,p,p skup su

S^^einik
zamjan|fp Klasi"®'
gt.umbk®gcars^aban , Pe'neobrazovanje,
Tazia Sehmnauku^
®®®J siovenU®
Mag'd 2ahitovic, predstavnik Arh'^ti Pet®^^.gncan

Arhivg ?[odnog institata arhivskih

^i) din ejerske iz Graca Walter B
°'=da,
'"da,

Ovim)®

_,„nradno
,|lo radno

Savjetovadi®'5i3^^^:£

, eds" Pdlepodnevnom radnom dii®|J gipc, Se^i su: Aze^^
§ab, ^dnistvo usastava: Peter Pj ^g^ar, 'zlaS
d2ahirovic Izet §aboti6 iAzer^

^g3

Seada Hadzimehmedagic Nermana
Klasinc (dva priloga), Gordana Kn= ^

a

Zahirovic, Peter P.

program
oprvojtemisavietovania"Q,'A?
StrumbI, cime
je iscrpljen
toga
razvila
se diskusija.
^^udbma registraturne
grade".
Nakon
,1"' P°P°'^nevnom
radu fod
temi. "Strucni
profili arhivara"
itn-1,1v I •izlagani su prilozi po drugoj
IMusa Muhamed, a sve ie kan f
Hadzimehmedagic
diskusijama.
i . ^ao i o prvoj temi, apsoivirano prigodnim
Narednog dana (2. i,,na\ u

arhiviranjV', aizlagali su: Ismet Semr'^M ®
ermina Hadzimehmedovic jnakn

' sport Tuzlanskog kantona; gosp. Nihadom

Meviudj'

te Zdenkom Tadicem zamjenikom ministra,

MerstjQr^°[^^ '"'^jdarhodzicem, pomocnikom ministra za kulturu te

^ stvaran

"Savremeno

Ministarstva. Receno je da su razgovori

'

te da su predstavnici Ministarstva obecali podrsku

^'stemskih usiova za obavljanje arhivske djelatnosti na

treba biti rijeseno prijedlogom novog Zakona o arhivskoj

Novak, Waiter Brunner i

p ^'Kantona.
Pq
'^^'uona.

radnog dijela izvrsena je promocija casop^sa

teme razvila se ziva diskusija

M^ocnik

"^cniL-

^®dUnarog

ni

h*.

3- Promotori su bill Mevludin Hajdarhodzic.
'

luniuiuii

ou

i-zi"

'

za kulturu.
kuituru, tete Peter
Peter Pavel
Pavel Klasinc,
Klasinc, direktor
direktor

Na

sthivskih znanosti Maribor.

?°tialne oc '^ P''edsjednik Organizacionog odbora A. Kozar iznio neke
drisutJ^"^^. ^j^fojnim pomacima uradu savjetovanja ito.

^dacaja
Tftr."

iz cijele Bosne iHercegovine,

- ^^tratarg ^

pernak u kvalitetu Casopisa.

.

tema je tretiran amedu obradivacima su i o g

.

A. I. '?^rsena i
ie n

P^^zentacija arhivske opreme itd.

za clanove Organizacionog o ora

Peter Pavel Klasinc i dr.Walter

*.

^cjr ^ekjjijA^'^'t^'^'oge
prihvatili
punim utvrd.
0o
je da prisutni
zakljuckesu L
ovogsaskupa

:N^ :v~
i'e nekoliko
skupova na kojima
su ..a I,-"^^snika orau

vanja.

i2. juna 2000. godine)

^^stvovaii^ pp^.J^'
aviio vise strucnih
inaucnih
f^eriodii r^^
^irucnin i ndu^--

^

^^vjetovani P^edstavn
nrni.„n^°A^
• .®®^jetovani«
.
proizvodaca idistribut^

Nakon toga, aprije slog

jesteni orazgovorima radne 0?"'®

Brunner. mr S. Zahirovic,

•Vi'V:;',.'

,i; '.''t

^P'"ethodnog
savjet^^'
P^ethodnog 12. savjeto-

"Jaie"®.'® ^''^ivska oprema viSe
Uce..' • "'P°teka" idr.).

Wr. AS"' S^^letovanja su obav\Preds?'
P-P- Klasinc, dr.
^^^nicima Ministarstva

. . j.-g^
Sekretar.jat
dijela Savjetovanja svim ucesnicima iz registratura

.'^^Hie rf ^ dcescu na istom.
ip izlet na
f^C^^^jekovnfzadnjeg
danaIstiSavjetovanja
Ij
grad Srebrenik.
je bio dobro posjecen •^eoma uspjdna 2000.
Za Organizatore

Dr Azem Kozar, s.r.

Prilog br. 1

Pfirodno sto je paznja usmjerena na kvaiifikacionu strukturu arhivara, kao

'<rucijalno pitanje arhivske struke. Kao pouka i orjentir u
posluzit ce nam iskustva uvazenlh kolega i koleginica arhivista
^bstrije, Slovenije, Hrvatske, koja ce ovdje biti prezentirana.

NA PRAGU TRECEG MILEMI lA /i i ^

Savjetovanju "Arhivska praksa 2000" a°7

Arhiva Tuzia i predsiednik n '

Savjetovanja)

direktor

Organizacionog odbora

Postavljanjem naznacenih pitanja na ovaj nacin pre
naucnu javnost Bosne iHercegovine, isire. "^^^^lYgnosti domace i
entnijih rjesenja koja ce biti izraz maksima n
'"ane pametl u ovome poslu. Na ta] naci •J _
•"iJcno fundirani stavovi struke mogu utjeca i

Dame igospodo, cijenjene koleginice ikolege, postovani gosti,
Imam cast iizuzetno zadovoliqh/n r^
tora^ 13. savjetovanja "Arhivska
Drustva arhivskih radnika BIN - Onrana^ t
skup, kao isvi prethodni, uova dva dan
opravdati zamisao; pokrovitelia omanf

^
®^°'"'jskog arhiva TuzIa i
se da ce i ovaj
'^onstruktivno i u cijelosti

sishodnostitretmanaoveaktualnearhi\/ict-^i°'^^
' ^^^^nika
o punojprobsvrIs'^atike,
arhivisticke imoguce
dmstvene

P'"onijenu odnosa drustva prema njoj, na naci

^'"hivski objekti. da se uarhiva

Zivimcama, paznja bosanskoherceSk:
^ 1neminovnost
®^hivske
grade ,!
znacaj, potrebu
orqanj7ir
' "«""novnost oroani^}.

ku.u,„,Odbajj.
tada do danas, iako su ucN»n
Od tada do danas

Dame igospodo,

Osim vaznosti i aktualnosti ^

ljucujemo drugi iotvaramo

b,i,.?r„r«.,b
«stite.

Pomaci
pomaci makar
makar nusmislu
amislU

izlaganju dao (sa formalno-

*

qrne

,og razioga sam

aspekta gledano)

^g^ui-

naslov "Na pragu trebeg meni^^ .^g. prvo -ka^ ^^jqujom
i
Posanskohercegovacka arh .gteorijapravcem
trok*^^^ svoga postojanja, i d^ug
rniien'jLJ'^

dodatno zaostrimo pitanie hnrK«

S'^Jesto
°^vuklotonapaznju
ovog
"jlciju da je
reel cu same konstat J .j qjjg, pnje repozna^J'^'^
na koncuiPf.fji^sve
P°^'ba, trk'
adatakorec
za to vrijeme
J Par
bar od ram^^

da
ona iz faze gorke sudbine kon^-v
uduiidi^iiazegorKesudbinou^..

°

Pradu uL r •

qradii^

grade socijalistickoga perioda

naizne"^^

(osim Arhiva BiH) iuregistraturj^a' ft

sT;emen";=acSeLhS^netn;

v.^

na nacin

najbroj^ iSSima

drugastrucnapitanjalne raoi9^ njesiti bez
><^^0oHn^
se

ta. . Prirodno se tu

hi

na ovorr.^ .0

je
je ucinjeno "otvaranjem"
"otvaraniem" nrnhu^^.?°^^^^oraci
nrnhi
^^^^oraci nuph
«n.

nYsSe na

Primjenom

P'^^nja, kao i svaka

°^9ovarajucih znanja. ondaje

ba se bVe unaa.upa|u«;^ fS* «„«

2a elaboraclju prvoga P'^^J .qgu stranu, te z

(q ®b°9 vremena postojanja

-ii'•'•••.« "
' /

• .f'

' •

• 1

vremena,
p.,„basto

(g^nost u

igtivno krat

jg^a afb'*".® [,'i^,§eg

®tPljeca, Medutim, i ta °JgiH kao Pjf ^ostign® nivo J

:J992. godine arhivska di®";;;g;etrima j i gra^®' ^
9osiovenskog prosjeka: pm

•b.*'');,'.''/'kS/;' V',; .

dinamikom

i„,^bltata obiektivno nije
mogia sagrnija inja"'
-g^i zitelj P
poiovine
iskobjektivno
nije
tj.
od
P®'
JJ® Prosiosti kroz koju su ova
organizao'J®;.j^e, "!'"fagresi-

JP da po gotovo svim

•r'.-r •'' •

.^jda njimanao

napravljen znacajniji napredak. Sda
Probiematizirana
Problematizi ana nije
sredinama, jak
ipak jos
ios uvijek
uviiek stoji
stni: konsL; stanie ^aziikuje
ra7iii.,,i„ ,uodredenim
.L
traturne grade nije ni zaustavijen,
proces itradan arjisZbog svega toga, odiuciii a,.,

<',r

naznacenih sadrzaja kojima^

skup baviti, njegov znacaj je iucin

iprakseie bila
Ukazano
na

da su neka Hibciija
pitanja uu okviru
»'
OKViru struke
struko ii h V

^. arhivskih kadrova svih

' interes.

"°='ici anju. Ukazano ie na

nieno

^q^ozena arhivska

^^^Pi na teren optimainoga razvoja. To je. bez sumnj

P^osle godine u

v.

. Qp,.emaju

^rada, da
da se
jtd.
da
se sistemski
sistemski rijesi
rijesi pitanje sko
jtd. Krajnje
Krajnje je
je vrijeme
vrijeme aa
'^oa, da se osnivaju arhivisticki naucni ms vj^ygyanja ientuzijazma i
djelatnost konacno
knnenno orede
=drustvena potredjeiatnost
prede prag pukog ^P sumnje,. idrustvena

Dame i gospodo.

Na prethodnome 12 saviptn\ •

utvrdeni i
jznatno bolju

'

^g^rovi,

ostilog
inanaandaT"sSe°ogTo'
!
^!TO
P?.
®
'
i
g
nut
e
domete,
izmedu
tajanju, na cijoj zastiti su brojni arListUzaip^'"®
radili godinama.

(zajedno sa imaocima te grade)

Ukupna destrukcija bo'^anQi.r^h^

dolazi do izrazaja iuovoj dielatno'^ti i. ®''^®9°^3ckoga bica, nazalost,
jek neuspostavljenome normalnom' h^- ?
struke tako iujos uvi-

posebno na razini nekih kantona Fdh
gacije shvatimo stavove nekih liudi
arhivskoj djelatnosti BiH, kad kazu Ha

Dejtonu nema, sto je po nama krajnie

izmedu drzave 1struke,
' ^'"^ave. Kako da dru^^Qovornim mjestima bar u

pominjati Jer je po

sporazuma, ill jos drasticniji stav u^nu, >•

tumacenje Dejtonskog

ja sam ovdje dosao po zadatku moip Qt

^""hivistika ne interesira jer

je jasan, imogu reci, gotovo jednonifjr f"
odgovor struke
na nacin da svoj posao obavi sto p^ofp^' ®'nteresira jedino struka,

izann potpun, odgovor na sva nasrtanial
imam"^ uproslosti, aidanas su ona

vrst^ Unraln

dr. JosiD

Mediinarnri

"Onda je svejednc kojim cete putem krenuti", rece Macka.
"Samo da stignem negdje", dodade Alisa da bl objasnlla.

^ bas je profesionalarhivska djelatnost bila

je nni rif ' P'®P°2natljiva, Gdje god

° ®a'°aomnosti arh!

i, ibeologizama svih

ravnatelj hda u 7^®

sluzbe uvazeni kolega

a'sacuvati
l^vske'
r
iSbTjeS"^^
^SJb.^J-bu,
prosle
godine
na
sto vjernije obiekti ^P''°'esionaii
Autonomija
upravo je u profesionaikr,,

kojim se trebamo baviti- ti kp-

djelatnost BIH treba da kren

'°eologiie "

°bgovor nJ h

P'^avcetn jkn?n

strucnih pitanja: prostor nr,T

P'*®"'®
a^blvsko

struke. ProzMjavanje ragS^ ^.® naS^o
samo sebl cilj. Ne smijemo dn
®®kajuici h
jasne stavove
se. dozvolite da napr^m jedda^ ^®®®. ne sn.ije biti

Alisa u zemiji cudesa, autoreV'^^^^'j^- nash Ar ^situaciji ukojoj
raskrsca upitala Macku:
"-^wisa Corron \ (plavni lik uknjizi
"Molim vas, biste ii m-

odavde?"

"TomnogozavisiodtoQ

' f^ogli recj

Hocemo II ml, mozemo II. Imamo ii toliko

Pdtujemo dugo, dugo (citaj: da egzlstiramo), ada ne

I

cemo sticl. Misiim da te dlieme moramo. na

Jednom Iza zauvijek rijesiti. Utome svaka

rzava, struka 1stvaraoci grade

j® dolazeci do

Putem mogu otici

^

/rjjelatnostl):

l^o gvoju

"".lianjanja brojnih diie-

bgu obavltl zavlsl od niza faktora; od dinarni
jedno je jasno.
®izabluda kako unutar struke tako 1udrus u
j^boriti za svoje
®^bivska sluzba. tj. struka. mora znati sta
. anastupajucem

P^Jesto udrustvu ipreuzeti odgovornost za stanje struke

nntrebnl profesionaiizam. za
Tek tada ce. tj. kada dostigne P
pg^ei Kiasinc na 21.

srhivsku struku kako rece uvazeni Ptof-.ggg godine. upravom

®®^jetovanju "SavremenI arhlvi" u
olK^na .rnilenP
misiu doci novo vrijeme: novi milenij.
ce iovo savj
^Pnie da da samo dodatan podstrek. Nadajmo
tome doprinijeti.
Hvala.

®ublimira =h„,

zakGnodavstvois!,,
kojased?'^®'
ka. Utorn cilju, situaciia
uJ.
na reiarii'arhl

"O, to cete sigurno uspjetl", rece Macka. "samo ako budete isli

bosta dugo."

PRAKSA 2000.

Pavel Klavurc, r.autdi. a,r>,vriW= aav,.Hr.>k

viM av-;ini •.ncnQi\Y* Athiv R.^ii,ibh-<»

Olskuelie

grade u Slowenljl 199Q-Z0CKJ.

I

I

1

1

Univ. doc di.Priiui Pavei Klasuic. nautm •. aihWski aaviev-.i)f'-k'-.n-riaw iir!,IV Manner.Sicvemia.
Problem aoiWe
reglsji»iutBkogm»ietl)al» Iarhlveke

Sleuenlie

E.rr.'en-iO. UuWinnd. SlovsR^ra.
RcglalWumagrada u regianaluramaRepublike

larko

ZagraP. H-vaiska.
Hagiairatute i arhlvl

VredrrovanlB teg'ietrajutne grade
Gotdcr.aKos. athivisr '^par.vailRl.
ijrj.avni

PQ^.rOiinsK: aiTwv Maiibor, SUivtir-jy.

Jr.r.- doc. d.,

Mu'^ Mohamad, rukovodiiac
la nactor ziiM.iu >
evideiw.ie r-.ae tBg.shaUirama Islornski arhr.- Saraievc
Hekorrauukclla stradatearhWake grade

oiH,

4abar, 2ah.tovit, athTvaw aawicaiMk, jumiunik dirakuita Art\iva

ArhlMuluila

S\at^j« grade 8oci\aU*\ltkoga pedoda pohranlofie u

Weirr-ana Hortl-.t, a:h.visia Histonisv.i arhiv Tuiia

Eederaclle Boanc iHetccgovino

F«3erac:i9 EiH.
Sianie S^deaocilaUstickoga
pertodo napodrudiu

Seada HadiimohmoiJagic. drhivsk; mspeViof Ar^^v

Hercegovine

\Arhiv»kaIne^iakuWaupiocesu\>an2ile

Dot. d». A2t'T^ KoJar, A.-ri;vski savjetr.^k. diiektor, His-.of^'-.k.
arhivTozia
Sudblna rftgiatraturne grade
u procesu Iranzlciie Bosne I

TEMA l;SUDBINA REGlSTRATURNE GBAGE

Pcdrav: gosti;;;, pokfo;^Bi;a SavjRTjivania tdr-ig.;-

N« pragu treceg milenija (uvodno izlaganje)

1

SAVJSTOVAHJE
AtfHIVSKA

O«).j<w;:(;ionoa odbo'a ^3

ba'/|6!ovar>|S "A'-riivsKa piai'.-sa' ZOCO"

Dor. a< AzepK.oia'

P''ie MSr.n rod 9..30;

Cetvnak. 1.jun2000.

SAVJETOVAHJA -AOlHlVSKA PRAKSA OQOQ-

PROGRAM

DiH - OB'9'Uli Tl'ZJj

Orvstvoumivshit 'tamti

'/4

ornlv TuzIa

TL'zianskog kar^iona

n,kuiiiiie i spofta

M/nisMi'stvo i>trazDvafija,

Pokrovitelj:

TuzIa (Hotel "Bristol"). 1.12. juna 2000.

IUiARHIVSKAPRAKSA2000.

10 SAVJETOVANJE

Tel..'fax: 07£'"252-6?0

75000 TU2LA

FRANJE LEOERAI

HISTOHUSKi AHHIVTUZLA

-Ogranak Tuzia

Orustvo arhivskih radrilka
Bosne i Hercegovlne

i

Orgemzatori:
Hislorijski arhtvTuzia

A-vi'.-s.'.aor,

<909.!jod:na

Tijii

1S.3C tjd,

Zaiednieka woiera (od 20 aall')

Prezentar.ija arblvake opranie

Sarajevakog kantona

Kvaiillkaclona struktuta arbivara na podrueju

MosaMuhair.ert, rokcivodilac kniihe ra r\ncl;m zsimi i,
ftvioancie nnd iRgistra;uiair,,», Kioi>iiki a-i,iy Saranrvo

dlelatnoBtlma,

Niidy BiDoUjvic. arivvlsS. Hi6iGtva»i artnv Tu/a.
Kvalllkacionaatruklura aiblvara u druBWenim

pravoauda

Kvalilikaclona atruktura arbivnra u argiinimn uprave i

FftdRfr.a;e BiH,

Seada Haai mehmedag-..':, arhrvj.: mr.pAktot A7.. j

artiivskoga poalovanja

Izel SatDiic. artiivisi, h.sioti('>, fafniv

APIllySKA
PRAKSA ilM.

SI'ucni prollli radnika na poslovima kancelarilskoga i

TEMA l(:STRUCNI PROFILI ARHIVARA

Posiiiopco'io

B'H • Oj'S.tJi Tijiii

SA,-SI;<VVARJ(

(h'c'.ei -Koriu!:- Z-i"r:ca/

.?7.

•l/S.'VO .'.•l.V.J'.'t .-i J.KKJ

5j

uirtia

V.-! 5 ,V

20DO

, .p,.
[lOh U.T 'J S-Vi!- .

ip,.,-..

/!• •

f;.,.

i'.ifi.f

arlilvtrko()iade

j o^j'

Opt I'.i l.iriK' r!...;

in9ii;uci|atna

fl'Si

"Bt'iiior, i4i.

iel..'la* Artnva i07S) 252-{iZi).

3 Zn uvrr doa.iinn ininmnciie oo'ame ao "a

Sav.ctc van a

rczcrvacijii notenja u Hoiphi

_pTHUvUuj'.i 10 oepor.fhfliK, ratapcii.

ja pmdiivnCe i ijow.j. Svi oatar:

fJnpi.mpt-n- Arniv r,>»

P'lniiiO podni» {od lOGP

PROMOCUA CASOPISA
ARHIVSKA PRAKSA BR. 3

Prazentadla arhUahe opreme

Envur Ccingit, Siiidaiiin'Si;;S:< i

IzvjflBlall sa airucnlb I nouCnih skupovu
vEdelatWgciv^r, M^trjKuinviv Ajprri Kn'ar San ,.-i Sanr..

'.biinnn.) CiJiiji
I'u/iiinjka dni-k.i ih] Ti;.-!,,
Arhlviranle ubankama

i korlBlonjo raCunaro nn prlirilcru Opcme Gradacac

Pftmlerw novin propisao kancclarij*kcino pofclovaiiju

r.'rr' V.^

Akluclni trunaovi o auBirijukini(ifhiv»kiin

V^H V-

PioMeir-i osiguranja 8ui9niitno»il savremenih obiika

Mj'rv/' S'v.vriij

L'; M•'t.1.- Nj.jk. .Ill-.L.

Savremem jrenoovi u arh.vstici

Srn-^;,

TEMA 01; SAVREMENO ARHIVIRANjE

P-V •'

Pntah, 2. lun 2000.

Tuii-i.Ho!ei "BiiSlD!'. 1 i 2.

PROGRAM

iq SAVJETOUANJE
lUi ARHiVSKA PRAKSA 2000.

BoS'ie iHci-it-jiiViii? -

Oiujivoaihiv'SfeliiadriKa

HISTORIJSKlARHiVTUZU

11

a FlbtOtoko AGFA

PARTNER

HIBRIDNI SISTEMI ZA ARHIVIRANJE

AGFA^

KOMBINIRANO
AGZ-BiHfTZ'0612000

MIKROFILMSKO-DIGITALNO
ARHIVIRANJE
Mikrofilmska arhiva
Roll TilmfFische
Nekodlrani
dokumenU

COM ursda]

t
FA '"1800

\
' /

Scanor-kamora

Kodirani

j
analog'---^

dokumeriil

TA

/f/
ex

N<s
(digital Jj

illgllal

///

|:

,4

-.Ty/A

^ 'maga
TIFF-fmage

_ 1^

COLC

Mikrofilm-scanner

OD arhiva
TJFF'Image

Dobro do&li u budutnost!

II I uniLJ L^AV

1 oYSTEM

Opiimalna kombinadia sigurnosli >pouzdanosli rnikrouim

postupan/a sd>g.t3liz,ranim podadma <slikama dokumenail

brzog . flekMog

s^'"'^R'_sistem osigurava

• istovremeno d.gitaino (skaniranje) Ianaloann f.n
. podataka u,ednom radnom koraku na

isrovima, sto daje potpunu fleksibi
su papi, mikrofilm .\digitaln'
trgv^'^anjejsdinstveno
idistribuoijuorganiziram
uracunalnmu

dokumenata

. ra, u sin,p,e. ,ieCnos,r.no, , Cup,e«
• automatsko prepoznavanje formata•

intanetu im

^idiqitalnetehnologije"

'• distnbudia dokumenata unirezi "•"©IS,'o'03l/2r)R
z°uv"o7®r'
'
d
FaX' ORl/ Ono

208-417, 208-416

,AV SUSTAVI

KRE^ME 11
208-41 1

/

|\fljj^^"^®vaert GmbH, Wien

pf
und Dokumensysteme
>- ^^avnistvo SDE •SLO/HR/B'H

C.Truhelke 49, tel. (01) 3688 2?

sistema,

l,,,alitetnoi i

•skoristite najbolje od ®gpjg|no] kombinacij'*

integrirani OCR i ICR:

llnternet , lokalne mreze)

ravnopravni ^eg

Aafa-Partnerza B'HJ.led.o.o.,S.r#v'
>
UlicaSlupsKa>

pre-

HISTORIJSKI ARHIV TUZLA

F. Ledera br.1, 75000 Tuzia, Bosna i Herceqovina

Tel. (075) 252-620, 252-070
Fax (075) 252-620

Racun din: 122C0-6C3-112, Sluzba za platnl promet Tuzia

UiZDANJU ARHiVA STAMPANE SU SLiJEDECE PUBLiKACIJE-

?uz"r?981®ri984Ts?r.' 4

'^^0. (grupa autora),
-t-a),

3. Vodic Arhiva Tuzia (grupa autora), Tuzia 1989., str. 156
4. Regionaini IstorljsklarhivTuzia 1954 -lood«
Tuzia 1995., str. 108.

Kozar),

X--). knj. 1,

6. Tuzia uosmanskodoba(DzemaiCiiimkovic), Tuzia 1996. str 178
7. izvori za tiistonju srednjovjekovne bosanskB H.i,

(mr. Salih Jaiimam), Tuzia 1997., str. 144

®

Izdavanje Casopisa
9. c.opi.-A,hi..9. p,.,.... p,.

10. Casopis"Arhivskapraksa",br. 2, Tuzia 1999' str 166
11. Casopis "Arhivska praksa", br. 3, Tuzia 2000 'str' 216

12. Casopis "Arhivska praksa", br. 4, Tuzia 2001 str 206
13. Materijaii sasavjetovanja sa imaocima arhiueu "
rnatenjaia (1985.-1994.) posveceni 0^03^^
' ^eglstraturskog
arade u nasta an u fsrpdiwania

obrazovanje, nauku, kulturuisp
kantona, koje je istovremeno '

savjetovanja "Arhivska

Tuzlanskog

14ifojegsa

. casopisn-

svl prilozi stampani uovom br ]

Zahvaljujemo se na razumgevanju /

pitan ma 79c«i«a a.u:..^ixa

*****

-Arhiv radi od 7,00 -15,30sati s.a/dm radnim danorr,-Biblioteka Arhiva radi svakim radnim danom od 9 u

HistorijskI

-Arhiv vrsi otkup svih vrsta arhivalija (dokuroer^ala iv-T
-Prijem stranaka izahtjeva uvezi sa izdav=, •

'^"''9^):

Jarre arhivske grade vrsi se svakirrr radr^ZlnjZd't °PO^ran-

-Prijem stranaka u vezi sa arhivskim oo^in
traturskog materijaia vrsise oetknm

prethodnom dogovoru.

^- 74 sati;
'^alaca arhh, ,

14 sati, awtaZlf^
^rade iregisradnim danima po

Ort/sfuo arhivskih radniks
Bosne i Hercegovine -

- Ogranak Tuzia

arhiv
Tuzia

•j -•

if
V

9'771512 54900

.

'