Professional Documents
Culture Documents
ZELENA KNJIGA
Poduzetništvo u Europi
Europska komisija
1
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA
Bruxelles, xxx
Zelena knjiga
Poduzetništvo u Europi
(Komisija)
2
SADRŽAJ
3
I. UVOD – EUROPSKI PODUZETNIČKI IZAZOV
Europa mora učinkovitije poticati poduzetničke duh. Potreban joj je veći broj
novih uspješnih poduzeća koja su voljna ubirati plodove otvorenog tržišta i u
većoj se mjeri upustiti u ispitivanje komercijalnih mogućnosti kreativnih ili
inovativnih poduhvata.
1
“Entrepreneurship: Determinants and policy in a European US comparison”, (“Poduzetništvo:
determinante i politika u usporedbi Europe i SAD-a”), David B. Audretsch i autori, 2002.
2
U razdoblju od 1991. do 1995. godine zaposlenost u proizvodnim pogonima u Njemačkoj se smanjila
za 1.307.000, dok je u stranim podružnicama povećana za 189.000. “Entrepreneurship: A survey of the
Literature” (“Poduzetništvo: pregled literature”), David B. Audretsch, listopad 2002.
4
Sposobnost prilagodbe na gospodarske promjene od presudnog je značaja za
konkurentnost.3 U Lisabonu 2000. godine Vijeće Europe je utvrdilo ciljeve koje je
potrebno ostvariti u odnosu na zaposlenost, gospodarske reforme i socijalnu koheziju.
Do 2010. godine Unija namjerava "postati najkonkurentnije i najdinamičnije
gospodarstvo svijeta koje će se temeljiti na znanju i koje će biti sposobno ostvariti
održiv gospodarski rast te osigurati nova i bolja radna mjesta kao i veću socijalnu
koheziju". U 2001. godini Vijeće Europe je postiglo dogovor oko strategije održivog
razvoja i uvelo ekološku komponentu u strategiju iz Lisabona. Vijeće je uvidjelo
potrebu radikalne transformacije gospodarstva ukoliko se do 2010. godine želi postići
cilj od 15 milijuna novih radnih mjesta.4
3
Usporedba između Europe, SAD-a i Japana ukazuje na to da promjene u europskoj proizvodnji možda
nisu bile dovoljno brze u odnosu na promjene u potražnji i tehnologiji. “The European Competitiveness
Report” (“Europsko izvješće o konkurenciji”), SEC (2000) 1823, 30.10.2000.
4
“Povećanje sudjelovanja radne snage i poticanje aktivnog starenja” (“Increasing labour force
participation and promoting active ageing”) dokument Vijeća 6707/02, 08.03.2002., usvojen na temelju
COM (2002) 9 final, 24.01.2002.
5
“Charter for Small Enterprises” (“Povelja o malim poduzećima”), koja je 13.06.2000. godine
usvojena na General Affairs Council, potvrđena na Feira European Council 19-20. lipnja 2000. godine.
Njome je obuhvaćeno deset ključnih područja: obrazovanje i usavršavanje poduzetnika, brže
pokretanje poduzetničke djelatnosti uz niže troškove, bolje zakonodavstvo i regulativni okvir,
dostupnost vještina, poboljšanje pristupa, iskorištavanje prednosti jedinstvenog tržišta, porezi i
financijska pitanja, jačanje tehnološke opremljenosti malih poduzeća, primjena uspješnih e-poslovnih
modela i razvoj prvoklasne potpore malim poduzećima, snažnije i učinkovitije zastupanje interesa
malih poduzeća na razini Europske unije kao i na nacionalnim razinama.
6
Nakon službene objave, navedeni se dokumenti mogu naći na stranici
http://europa.eu.int/comm/enterprise/index_en.htm.
7
“Communication from the Commission, Choosing to grow: Znanje, inovacije i radna mjesta u društvu
kohezije”, izvješće za Spring European Council, 21. ožujka 2003. godine o lisabonskoj strategiji
gospodarske, socijalne i ekološke obnove”, COM (2003) 5, 14.01.2003.
5
II. DINAMIKA PODUZETNIŠTVA
A. Što je poduzetništvo?
ii. Poduzetnici
Poduzetništvo se može razviti u bilo kojem sektoru gospodarstva kao i u bilo kojoj
vrsti poslovne djelatnosti. Pojavljuje se kod samozaposlenih osoba kao i kod
poduzeća svih veličina u različitim fazama razvojnog ciklusa poslovanja, od pripreme
za pokretanje poslovne aktivnosti, rasta, prijenosa ili prestanka te ponovnog
pokretanja poslovanja.
8
Nekoliko primjera navodi Kimmo Hyrsky u “Reflections on the advent of a more enterprising culture
in Finland: An exploratory study”, Jyväskylä Studies, Business and Economics, 2001.
9
“Findings from the Household Survey”, SBS Performance Analysis, 31.03.2002.
10
poduzeća socijalne ekonomije obuhvaćaju zadruge, uzajamna društva, udruge i zaklade
6
Entrepreneurship Monitor (GEM), 7% novih poduzetnika 11 stvara značajnu novu
tržišnu nišu ili gospodarski sektor ukoliko uspješno posluju, dok 70% novih poduzeća
stvara proizvode ili nudi usluge na postojećim tržištima na kojima već postoji
značajna konkurencija i na kojima kritična tehnologija postoji već dulje od godine
dana.
Nova radna mjesta sve se više otvaraju u novim i malim poduzećima a ne u velikim. 12
Zemlje u kojima je bio ostvaren značajniji porast poduzetništva odlikovale su se i
značajnijim smanjenjem nezaposlenosti.13 Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća
veliki broj novih radnih mjesta otvoren je u poduzećima koja su ostvarivala brzi rast.
Primjerice, u Nizozemskoj je od 1994. do 1998. godine 8% poduzeća s brzim rastom
ostvarilo 60% rasta zaposlenosti unutar postojećih poduzeća. 14 U Sjedinjenim
Američkim Državama je u razdoblju od 1993. do 1996. godine u 350.000 poduzeća
koja ostvaruju brzi rast otvoreno dvije trećine sveukupnog broja novih radnih
mjesta.15 Istraživanja ukazuju na to da poduzetništvo daje pozitivan doprinos
gospodarskom rastu, premda na rast bruto domaćeg proizvoda utječu i mnogi drugi
čimbenici.16
7
poduzeća da odgovore jačanjem svoje učinkovitosti ili uvođenjem inovativnih
rješenja. Povećanom učinkovitošću i inovacijama u poduzećima na području
organizacije, procesa, proizvoda, usluga ili tržišta jača se konkurentna snaga
gospodarstva u cjelini. Ovaj proces potrošačima donosi prednost u vidu povećanog
izbora i nižih cijena.
Bit zaposlenosti nije samo u zarađivanju osobnog dohotka. Različite osobe često
imaju različite kriterije kod odabira karijere, kao što su sigurnost, razina
samostalnosti, raznolikost zadataka te zainteresiranost za posao. Visoka primanja
mogu potaknuti ljude da putem poduzetništva zadovolje "više potrebe" kao npr.
samoispunjenje i samostalnost. Britanski Household Survey je otkrio da poticaj za
pokretanje poduzetničkih aktivnosti ne leži isključivo u materijalnoj motivaciji
(zarada i status) nego i u mogućnosti samoispunjenja (sloboda, samostalnost i izazov).
8
sudjelovanje zainteresiranih strana u organiziranju i pružanju takvih usluga, jačanje
inovativnosti i usmjerenosti na klijenta. Takav pristup može upotpuniti javne resurse i
proširiti opseg usluga koje se nude potrošačima.
i. Mjerenje poduzetništva
Sklonost samozapošljavanju
Poduzetnički angažman
Poduzetnička dinamika
Unatoč dokazima koji ukazuju na sličan opseg stope "churning" (stope pokretanja i
zatvaranja tvrtki) u nekim zemljama Europe i SAD-a, u Europi je poduzetnička
dinamika manje prisutna nego u SAD-u. Pri osnivanju poduzeća u SAD-u su u
20
Dubinska se analiza čimbenika koji utječu na poslovnu dinamiku može naći u Entrepreneurship: A
survey of the literature, David B. Audretsch, listopad 2002. i “Business Demography in Europe”,
Observatory of European SMEs/nr. 5, Europska komisija, 2002.
21
Flash Eurobarometer 134 “Entrepreneurship”, studeni 2002., Sljedeće reference koje se odnose na
Eurobarometer odnose se na izdanje iz 2002. godine, ukoliko nije navedeno drugačije.
22
Poduzetništvo kao postotak radne snage. Poduzetnici su definirani kao vlasnici inkorporiranih ili
neinkorporiranih poslovnih aktivnosti u koje se ne ubrajaju neplaćeni radnici članovi obitelji, radnici
koji dobivaju plaću za obavljanje nekog posla kao sekundarne aktivnosti te vlasnici poljoprivredne
poslovne aktivnosti, “COMParative Entrepreneurship data for International Analysis” (Compendia
2000.1), EIM.
9
prosjeku manja nego u Europi, no rast (broja zaposlenih) nakon uspješnog pokretanja
poslovanja je u SAD-u mnogo snažniji nakon početnih godina poslovanja. Može se
zaključiti da poduzetnici u SAD-u ispituju tržište na način da pokreću manje tvrtke te
se brzo šire ukoliko ostvare uspjeh, dok u Europi mnoge poslovne ideje nikada ne
dođu na tržište budući da je njihova provedivost upitna čak i prije testiranja na
tržištu.23 I zaista, Eurobarometer navodi da se 46% Europljana slaže s tvrdnjom da "ne
treba pokretati poslovnu aktivnost ukoliko postoji rizik neuspjeha" za razliku od samo
25% stanovnika SAD-a.
23
Analiza je obuhvatila osam država članica Europske unije, SAD-a i Kanade. “Uloga politike i
institucija u produktivnosti i dinamici poduzeća: dokazni materijal u obliku mikro- i gospodarskih
podataka” radni materijal br. 329, Stefano Scarpetta i autori, ECO/WK(2002.)15, 23.04.2002.
24
“Poduzetništvo u Nizozemskoj: Inovativno poduzetništvo. Izazovi novih politika” Ministarstvo
gospodarstva i EIM, Nizozemska, 2002. i “Bijela knjiga, U zagrljaju inovacija: poduzetništvo i
američki gospodarski rast” Nacionalna komisija za poduzetništvo - National Commission on
Entrepreneurship (NCOE), 2001.
25
“Gospodarska demografija u Europi” Observatory of European SMEs/br. 5, Europska komisija,
2002.
26
Definicija: poduzeća koja ostvaruju brzi rast i udvostručuju svoj promet između dva izvještajna
razdoblja (Europa 90-93, SAD 91-94) kao postotak ukupnog broja svih poduzeća srednje veličine.
“Međunarodna usporedba poduzeća koja ostvaruju hiper-rast”, EIM Small Business Research and
Consultancy, u “Poticanje poduzetništva u Europi” – “Fostering Entrepreneurship in Europe”, UNICE
Benchmarking Report, 1999.
10
poduzetničkih inicijativa od Amerikanaca i europska poduzeća ne rastu tako brzo kao
američka.
Postojano visoka stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, koja nije u svim zemljama
članicama izražena u jednakoj mjeri, navodi na zaključak da bi bilo poželjno uložiti
jače napore u cilju snažnijeg angažiranja potencijala za otvaranje novih radnih mjesta
u poduzetništvu. Osim poticanja novih poduzetničkih inicijativa, potrebno je i
pokrenuti potencijale u postojećim poduzećima Europske unije. Ona predstavljaju srž
gospodarstva Unije i osiguravaju kontinuitet, radna mjesta i veliko iskustvo. Od oko
20 milijuna malih i srednjih poduzeća u Europi (MSP), njih oko 30% ističe rast kao
svoj glavni cilj.27
27
20 milijuna poduzeća u EU, EEA i Švicarskoj. Izvor - Observatory of European SMEs / br. 1,
Sažetak podataka za 2001. godinu, Europska komisija, 2001.
28
Preporuke Vijeća od 21. lipnja 2002. godine u Širokim smjernicama ekonomske politike država
članica i Zajednice, 2002/549/EC, OJ L182, 11.07.2002.
11
- Da bi se pojedinci potaknuli na pokretanje poduzetničke aktivnosti potrebno
im je približiti koncept "poduzetništva" na način da se istaknu njegovi
privlačni elementi. Potrebno je razviti odgovarajuće vještine kojima će svoje
ambicije pretvoriti u uspješne poslovne projekte.
- Prateća okvirna potpora preduvjet za razvijanje poduzetničkih projekata u
zdrava poduzeća. Ona mora omogućavati razvijanje i rast poduzeća te ne
smije ometati njihovo opravdano smanjivanje ili prestanak poslovanja.
- Poduzetnička aktivnost ovisi i o pozitivnom odnosu društva prema
poduzetnicima. Poduzetnički uspjeh mora biti popraćen priznanjem a pečat
neuspjeha mora biti umanjen.
i. Ulazne barijere
29
“Benchmarking the administration of start-ups” (“Uspoređivanje načina pokretanja poduzeća”),
Europska komisija, siječanj 2002.
12
U Portugalu se od 1997. godine osnivaju Business Formalities Centres sa zadaćom
pružanja potpore poduzetnicima prilikom registriranja novih poduzeća. Ovi centri
povezuju predstavnike svih javnih službi koje su odgovorne za različite formalnosti
prilikom registriranja novih poduzeća (primjerice, izrada osnivačkih akata, prijava u
poslovne registre ili prijava za socijalno osiguranje). Budući poduzetnici mogu dobiti
savjet na šalteru za potporu koji se nalaze u centrima. Istovremeno, procedure se
pojednostavnjuju. Kao posljedica navedenih aktivnosti, vrijeme koje je potrebno za
osnivanje poduzeća smanjeno je za 80% u usporedbi s vremenom potrebnim
sredinom 90ih godina prošloga stoljeća, a Portugal je odlučan u nakani da u 2003.
godini ostvari daljnje smanjenje od 50%.
13
zbog toga što nisu u stanju nositi se s konkurencijom na tržištu. Zakone o bankrotu bi
se moglo preispitati tako da se razmotre mogućnosti smanjenja prepreka poštenim
poduzetnicima za ponovno pokretanje poslovanja. Time se naravno ne bi smjelo
nepotrebno ugroziti interese vjerovnika kako se ne bi umanjila njihova spremnost za
ulaganje u poslove malih poduzetnika početnika.
Stečajni zakoni
Dvostruko veći broj Europljana bi radije pokrenulo novo poduzeće nego preuzelo
postojeće.31 Međutim, preuzimanje postojećeg poduzeća može biti prihvatljiva
alternativa s nižim stupnjem rizika. U Austriji, primjerice, 96% uspješnih poslovnih
transfera preživljava prvih pet godina nakon transfera u odnosu na 75%
novoosnovanih poduzeća.32 Očekuje se da će oko jedne trećine poduzeća u Europskoj
uniji u sljedećih deset godina tražiti nove vlasnike, bilo zbog odlaska u mirovinu ili
zbog drugih razloga. Time će se značajno povećati prilike za preuzimanje postojećih
poduzeća.
30
“Communication from the Commission to the Council”, nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju,
COM (2002) 621 final, 13.11.2002.
31
Flash Eurobarometer 107 “Entrepreneurship” (“Poduzetništvo”), studeni 2001.
32
“Business transfers and succession in Austria” (“Poslovni transferi i sljednici u Austriji”), Austrijski
institut za istraživanje malog poduzetništva, 2002.
14
Obrazovanje i usavršavanje bi trebalo dodatno potaknuti poduzetničke
aktivnosti putem jačanja pravog načina razmišljanja, svijesti o mogućnostima za
ostvarenje karijere te vještina.
Tehnička škola Sivitanidios iz Atene, Grčka koristi virtualna poduzeća kao pomoćno
sredstvo za obuku studenata. Studenti pola vremena pohađaju teoretska predavanja a
pola vremena provode upravljajući virtualnim poduzećem. Ovaj će se program zbog
svojih izuzetno dobrih rezultata uvesti u sve tehničke škole. U obrazovni program su
uvedena i predavanja iz poduzetništva kojima je obuhvaćena teorija o poduzetništvu i
praktične upute za pripremanje poslovnog plana. Povezani uredi se brinu da se
studentima pruže savjeti i potpora u izboru poduzetničke karijere.
33
Studija Sveučilišta Nijenrode, travanj 2000., u “De succesvolle ondernemer”, Ministerie van
Economische Zaken en de Nederlandse Vereniging van Participatiemaatschappijen, Den Haag,
Nederland, studeni 2002.
34
Projekt najbolje procedure o “Obrazovanju i pripremi za poduzetništvo”, Europska komisija, 2002.
15
Potpora poduzetnicima početnicima na sveučilištima
Enterprise Ireland provodi strategiju osnivanja poduzeća koja ostvaruju brzi rast
pomoću paketa potpore čije je težište na povećanju broja i jačanju intenziteta
poduzetničkih aktivnosti na sveučilištu. Program je sastavni dio irske regionalne
strategije rasta koji obuhvaća jednogodišnji program inkubacije za diplomirane
studente koji žele osnovati poduzeće na način da im se pruža praktična i upravljačka
potpora. U okviru Campus Company Programme ("Program za poduzeća na
sveučilištu") studenti mogu dobiti financijsku potporu kako bi se rezultati njihovih
istraživanja primijenili u komercijalnoj praksi.
16
prirode. Projekt je potaknut dokazima da veliki broj žena savjete o vođenju poduzeća
radije traži od žena. Poslovni konzultanti daju savjete u svezi s problemima u
poslovanju te vezano na šire teme, kao npr. usklađivanje obiteljskog života s
vođenjem poduzeća. NUTEK savjetnicima nudi obuku i mogućnost razmjene
iskustava.
i. Regulatorno okruženje
39
“Mladi poduzetnici, žene poduzetnice, su-poduzetnici i poduzetništvo etničkih manjina u Europskoj
uniji te srednjoj i istočnoj Europi”, Europska komisija, srpanj 2000
40
Ovaj je prijedlog nastao na seminaru o etničkom poduzetništvu na kojem su sudjelovali akademski
građani, kreatori politika te poslovne organizacije a organizirala ga je Europska komisija u lipnju 2002.
godine.
41
“Prijedlog Direktive Vijeća o uvjetima za ulazak i prebivalište državljana trećih zemalja radi
obavljanja ekonomskih aktivnosti s plaćenim zapošljavanjem i samozapošljavanjem, COM (2001) 386
final, 11.07.2001., “Prijedlog Direktive Vijeća o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim
prebivalištem, COM (2001) 127 final, 13.03.2001.
42
“Observatory of European SMEs / br. 1 Highlights from the 2001 Survey”, Europska komisija, 2001,
“European Business Survey”, Grant Thornton, 2002; i “Business Views on Red Tape”, OECD, 2002.
17
administrativni nameti, čitav niz država članica utvrdile su iznimke za MSP ili
pružaju administrativne usluge u svrhu potpore. Pružanje informacija i potpore može
pomoći poduzetnicima u izlaženju na kraj s birokracijom.
43
“Internal Market Scoreboard”, br. 9, Europska komisija, 19.11.2001.
44
“European Governance - White Paper” (Bijela knjiga), COM (2001) 428 final, 25.07.2001.
45
Communication of the Commission “European Governance: Better Lawmaking”, COM (2002) 275
final, “Impact Assessment”, COM (2002) 276 final, “Consultation document: Towards a reinforced
culture of consultation and dialogue - proposal for general principles and minimum standards for
consultation of interested parties by the Commission”, COM (2002) 277 final, “Action plan:
Simplifying and improving the regulatory environment”, COM (2002) 278 final 05.06.2002.
46
Inicijativa za interaktivno donošenje politike, IPM C (2001) 1014. Konačno izvješće Pilot-projekta
za procjenu utjecaja na poslovanje, ožujka 2002.
18
Unutrašnje tržište je znatno smanjilo prepreke za poslovanje u Europskoj uniji. Unija i
nadalje ostvaruje znatan napredak u proširenju Unutrašnjeg tržišta (npr. u
financijskom sektoru),47 ali postoji jaz između vizije integrirane europske ekonomije i
realnosti koju osjećaju pružatelji i korisnici. Petogodišnji program Strategije
Unutrašnjeg tržišta48 usredotočen je na ona područja na kojima je napredak
najpotrebniji, kao npr. intelektualno vlasništvo, pravila o javnoj nabavi i prepreke koje
utječu na usluge.49 Europski poduzetnici su zainteresirani za daljnje usklađivanje kako
bi se unaprijedila zaštita potrošača,50 budući da bi prekogranične poslovne aktivnosti
profitirale od Unutrašnjeg tržišta koje je privlačno za potrošače.
ii. Porezi
Kako rastu granične stope poreza na dohodak, poduzetnici sporije šire svoje
poslovanje, manje ulažu i zapošljavaju manje radne snage. 52 Visina poreza na rad
također može utjecati na odluke tvrtki o zapošljavanju radne snage. Porezne reforme
posljednjih godina pridonijele su jasnoj tendenciji usmjerenoj na smanjenje poreznog
opterećenja na rad u Europskoj uniji, iako su porezi na rad u čitavom nizu zemalja
članica još uvijek visoki.53
19
sprječavati neodgovarajućim ili složenim oporezivanjem. U najgorem slučaju, rezultat
je neposredno zatvaranje takvih poduzeća ili nanošenje štete budućoj održivosti
tvrtke.
Iako nezaposlenost još uvijek predstavlja glavni izazov za Europsku uniju, posljednjih
se godina također pojavljuje sve više poteškoća u pronalaženju radne snage na
određenim područjima i sektorima. Krajem 90-tih godina, većina novih radnih mjesta
odnosila se na srednje i visokokvalificirane radnike, dok je zapošljavanje
niskokvalificiranih radnika u padu. Rast potražnje za visokokvalificiranim radnicima
premašio je rast ponude.55 Vijeće je naglasilo potrebu da kvalifikacije radne snage
odgovaraju gospodarskoj i tehnološkoj evoluciji. 56 Cjeloživotno učenje je djelotvoran
način za izgradnju takvih vještina. Danas su mnogi Europljani uključeni u
cjeloživotno učenje, ali na različitim stupnjevima.57 Također je potrebno navesti druga
uska grla koja utječu na fleksibilnost tržišta radne snage.
20
Komisija je usvojila prijedlog kojim bi se olakšalo zapošljavanje radnika iz trećih
zemalja u slučaju kada se dokaže ekonomska potreba za radnicima u određenom
zanimanju ili sektoru koja se ne može zadovoljiti u okviru Europske unije (npr.
unificiranjem boravišnih i radnih dozvola u jednu dozvolu).60
Vlada UK daje poticaje kojima pomaže malim poduzećima s većim udjelom rizika kod
pronalaženja i zadržavanja zaposlenika koji su im potrebni kako bi ostvarili svoj
potencijal rasta. Shema omogućuje poduzećima da glavnim zaposlenicima daju
fiskalno atraktivne dioničke opcije.
Europa bi i nadalje trebala razvijati svoja tržišta rizičnog kapitala kao alternativu
bankarskom kreditiranju. Američke tvrtke imaju snažnije bilance od europskih tvrtki
(u prosjeku s otprilike 50% temeljnog kapitala, za razliku od samo 30% u Europi).
Iako je oko 7000 europskih tvrtki od fondova rizičnog kapitala u 2001. godini dobilo
kapital za prvu fazu poslovanja ili kapital za proširenje tvrtke, to su uglavnom bile
tvrtke za visoku tehnologiju i tvrtke s visokim rastom.62
21
Finnvera, javna financijska institucija za MSP u Finskoj, provodi program
mikrokredita za postojeća i nova mikro poduzeća, a u 2001. godini je financirala
ulaganja, obrtni kapital i razvoj poduzeća 2741 poduzetnika s iznosom od 45,5
milijuna €. Ova institucija financira do 75% ukupnih potreba za financiranjem.
Krediti se kreću između 3400 € i 35000 €. Ovaj program kombinira državne
garancije i garancije regionalnih fondova EU za slučaj gubitaka te uključuje alat za
procjenu poduzeća s ciljem promoviranja visoke stope opstanka među poduzetnicima.
Industrijski okruzi
22
Trebalo bi poboljšati uvjete MSP za internacionalizaciju. Dok je u studiji
"Observatory for European SMEs' survey" oko trećine MSP izvijestilo o povećanom
broju kontakata u međunarodnom poslovanju u posljednjih pet godina, European
Business Survey je došao do rezultata da trgovanje na širem Unutrašnjem tržištu u
sadašnjem trenutku nije proširenije nego prije deset godina. MSP izražavaju
preferenciju za samostalno poslovanje u slučaju internacionalizacije, ali se ipak
oslanjaju na savjetovanje, putem lokalnih i regionalnih mreža drugih, uglavnom
velikih međunarodnih tvrtki, osobnih odnosa i posrednika. 67 Promoviranje regionalnih
mreža ili skupina ne bi samo pomoglo poduzetnicima u razmjeni iskustava o
proširenju, već i u pristupu znanju, partnerima i savjetovanju.
Kako bi se kompenzirao nedostatak osobne stručnosti u sve većem nizu vještina koje
su potrebne za vođenje poduzeća, poduzetnici moraju imati pristup vrhunskoj
poslovnoj potpori. Danas se manje od 20% malih poduzeća koristi uslugama javne
potpore.69 Općenito, takve usluge moraju dalje razvijati svoju usmjerenost prema
klijentima, ICT kapacitete i stručne standarde.70 Europska komisija putem Strukturnog
fonda već daje financijsku pomoć za osmišljavanje različitih vrsta usluga poslovne
potpore.
23
obliku znanja, kontakata, rada ili financiranja. U usporedbi s drugim MSP, poduzeća-
kćeri su pokazala više od prosječne razine inovacije i rasta.72
Prirodno je da tvrtke svih veličina rade zajedno na obostranu korist. Udruženja velikih
i malih poduzeća imaju sve veće značenje i omogućuju fleksibilnost koja je potrebna
u inovativnom gospodarstvu kao i kritičnu masu za osvajanje tržišta u većim
razmjerima. Velike tvrtke imaju pristup novim tržištima, tehnologiji i inovacijama, a
manje tvrtke mogu imati korist od boljeg pristupa financiranju, znanju i mrežama.
Vijeće je prepoznalo poduzetništvo kao vrijedno poticaja, zbog toga što poduzetničke
vještine i stavovi osiguravaju koristi za društvo, čak i izvan njihove primjene na
poslovnu djelatnost.73 Kako bi cijenilo poduzetništvo, društvo mora vrednovati i
slaviti uspješne poduzetnike i tolerirati neuspjeh. Pozitivni stavovi prema
poduzetništvu posebno su važni među onima o kojima ovise sadašnji i budući
poduzetnici, kao što su škole, sveučilišta, ulagači, lokalne zajednice, regije, poslovne
organizacije, poslovni savjetnici i mediji. Jedan od načina poticanja takvih pozitivnih
stavova je davanje modela uloga putem “izlaganja” priča o uspjehu.
Prikazivanje poduzetništva
72
Osnivanje poduzeća-kćeri u Nizozemskoj Na prvi pogled”, EIM, svibanj 2002.
73
“Konkretni budući ciljevi sustava obrazovanja i izobrazbe” Vijeće Europske unije, 5980/01 EDUC
23, 14.02.2001. i “Detaljan radni program o praćenju ciljeva sustava obrazovanja i izobrazbe u
Europi”, usvojeni od strane Vijeća i Komisije; Vijeće Europske unije, EDUC, 6365/02, 20.02.2002. i
COM (2001) 501 final.
24
Izobrazba učitelja
74
“Seminar o poslovnom neuspjehu”, Europska komisija i Ministarstvo gospodarstva, Noordwijk,
Nizozemska, 10.-11. svibanj 2001.
75
“Stečaj i novi početak”, Europska komisija, kolovoz 2002.
76
7,92% ekvivalent plaće za puno radno vrijeme u civilnoj službi (1995.-1997.), “Treći sustav i
zapošljavanje”, CIRIEC, 2000.
77
“Istraživanje društvenog poduzeća”, David Smallbone i drugi autori, the UK Small Business Service.
25
Za poduzetništvo je potreban koordinirani pristup zbog njegove horizontalne naravi.
Politika bi trebala obuhvatiti sve elemente koji utječu u okviru relevantnih područja
politike, kako bi se istima omogućilo da se međusobno osnažuju. U okviru javnih
vlasti, službe za koordinaciju mogu stvarati veze između različitih odjela, te
regionalnih i lokalnih vlasti, kako bi se identificirali prioriteti i osigurao jedinstven
pristup. Europska komisija bi mogla preuzeti ulogu koordinacije na razini EU.
Koordinirani pristup
1Koji bi glavni ciljevi trebali biti na dnevnom redu poduzetništva u Europskoj uniji i
u kakvom bi odnosu oni trebali biti prema drugim političkim ambicijama? Kako
možemo izgraditi model za poduzetništvo u proširenoj Europi?
26
prilagođavanje njihovog poslovanja izmijenjenim uvjetima. Razmjena iskustva i
zajednički rad, u skupinama ili mrežama, može pomoći poduzetnicima u pronalaženju
inspiracije i savjeta, ostvarenju pristupa tehnologiji i znanju ili identificiranju
partnera. Unapređenje mreža moglo bi biti posebno učinkovito kao potpora
određenim sektorima ili grupama poduzetnika, kao što su poduzeća etničkih manjina.
5 Jesu li prepreke i poticaji za rast i razvoj poduzeća u Europskoj uniji slične onima
za poduzetnike u zemljama koje se kandidiraju za članstvo, te jesu li za predstojeće
proširenje potrebne posebne mjere u zemljama koje se kandidiraju za članstvo?
6 Što mogu učiniti države članice EU kako bi ravnoteža između rizika i prednosti
bila što povoljnija za poticanje poduzetništva (smanjenje negativnih učinaka stečaja,
veća dostupnost socijalnih beneficija za poduzetnike, smanjenje poreznog opterećenja
u smislu administracije ili stopa)?
27
8 Kako poduzeća-kćeri učiniti privlačnijima (kupnja kontrolnog paketa od strane
uprave, izlaganja, stručni savjeti, porezne ili druge odredbe za zaposlenike i njihove
poslodavce dok pokreću poslovnu djelatnost)?
10 Što bi mogle učiniti poslovne organizacije, mediji i javne vlasti za promicanje
poduzetništva (modeli uloga, medijske kampanje, otvoreni dani tvrtki, sheme
nagrađivanja poduzetnika) te na kojoj razini (europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili
lokalnoj)?
28