You are on page 1of 6

Broj 81, godina 3.

26. travnja 2010.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Euroatlantski tjednik
Zagrebački Autobusni kolodvor od prošlog je tjedna domaćin izložbe fotografija i knjiga "Afganistan je blizu nas!". Fotografije, koje su snimili hrvatski vojnici u mirovnoj misiji ISAF i novinari, postavila je Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Ponedjeljkom... Četvrtkom...

Do Afganistana preko autobusnog kolodvora

Na 43 fotografije i brojnim informativnim panoima možete vidjeti hrvatske vojnike u kontaktu s Afganistancima, samu zemlju i njezino stanovništvo. Možda će vas najviše dirnuti fotografije djece koja su sramežljivo pozirala pred objektivom. Izložba je dio istoimenog projekta "Afganistan je blizu nas!" kojom OPSA želi hrvatskim građanima približiti i upoznati ih sa tom napaćenom zemljom u kojoj vlada stanje kaosa. Iako je udaljenost između Zagreba i Kabula šest sati leta, u globaliziranom svijetu Afganistan je blizu nas. U NATOvoj misiji ISAF trenutno je oko 300 pripadnika Oružanih snaga RH. Zbog svog humanitarnog rada, kod lokalnog stanovništva dobivaju simpatije, a zbog profesionalnosti kod kolega mirovnjaka iz drugih zemalja poštovanje. Dođite i vi na Autobusni kolodvor i budite barem na nekoliko minuta blizu Afganistana. Ana Marija Vojković

Pružite na Facebooku podršku pripadnicima Oružanih snaga RH u misiji ISAF
Učinite to na slijedećoj web adresi: www.causes.com/afg_hr
Euroatlantski tjednik (ET) Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pošta: opsa@opsa.hr Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Broj 81, godina 3.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Jandroković sudjelovao na sastanku NATO-a
Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija
Republike Hrvatske Gordan Jandroković (slika)sudjelovao je u protekli četvrtak i petak u Tallinnu, na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a. Sastankom je predsjedavao glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, a glavne teme prvog dana bile su vezane su uz novi strateški koncept NATO-a te reforme i proširenje NATO-a s posebnim osvrtom na Akcijski plan za članstvo BiH. Tijekom rasprave o novom strateškom konceptu NATO-a, Jandroković je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska ulaskom u članstvo NATO-a dobila prigodu sudjelovati u izradi jednog od temeljnih dokumenata NATO-a. Novi strateški koncept, prvi nakon 1999. godine i primitka devet novih država u članstvo, treba potvrditi tradicionalnu ulogu NATO-a kao političko-vojnog saveza, ali i utvrditi smjernice za uspješno suprotstavljanje svim izazovima i ugrozama s kojima se suočava suvremeno međunarodno društvo, poručio je Jandroković. U raspravi o reformama i proširenju NATO-a, Jandroković je ponovio hrvatsku podršku članstvu BiH u Akcijskom planu za članstvo NATO-a, čime se, kako je rekao šalje pozitivna poruka ne samo BiH i onim političkim snagama koje se zalažu za članstvo u euroatlantskim integracijama, već i ostalim političkim snagama s istim ciljevima u regiji jugoistočne Europe, kazao je Jandroković. Ministri su na kraju donijeli odluku o pozivanju BiH u Akcijski plan za članstvo, čiji prvi ciklus bi trebao započeti kad se ispuni uvjet rješavanja vlasničkog pitanja nekretnina koje se koriste za potrebe obrane. Prvog dana sastanka, šef hrvatske diplomacije nazočio je i na radnoj večeri na kojoj se razgovaralo o nuklearnom naoružanju i proturaketnoj obrani. Drugi dan sastanka razgovaralo se o odnosima s Rusijom i o misiji ISAF u Afganistanu. Ministar Jandroković istaknuo je da partnerstvo i politički dijalog NATO-a i Rusije igraju važnu ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi, nastavlja se u priopćenju. Založio se za jačanje suradnje NATO-a i Rusije na pitanjima od zajedničkog interesa, poput Afganistana. Tijekom rasprave o misiji ISAF, Jandroković je istaknuo kako je izgradnja sigurnosnog okvira najvažnija zadaća savezničkih snaga u Afganistanu. Upoznao je pritom nazočne ministre s aktivnostima i doprinosom Hrvatske u misiji ISAF. Podsjetio je kako pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u tri Operativno-mentorska tima za vezu, a do kraja ljeta planirano je da s radom započnu i dva policijska mentorska tima. Hrvatska je također ponudila dodatnu vojnu mentorsku pomoć, te je spremna uputiti svoje instruktore i u Logističku školu u Kabulu. Jandroković je napomenuo kako je na temelju političkog dogovora pokrenuta parlamentarna procedura za povećanje hrvatskog kontigenta u Afganistanu, a koji bi nakon odobrenja Hrvatskog sabora mogao doseći brojku od 320 pripadnika. Pritom bi gotovo polovica kontingenta bila zadužena za obuku afganistanskih snaga sigurnosti. Šef hrvatske diplomacije također je napomenuo kako podrška hrvatske javnosti sudjelovanju u misiji ISAF ostaje najvažnijim i prioritetnim strateškim elementom. ET/OPSA
2

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 81, godina 3.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Put BiH k NATO-u put je daljnje stabilnosti regije
Ministri obrane Hrvatske i Bosne i Hercegovine Branko Vukelić i Selmo Cikotić (na slici) najavili su u protekli petak u Sarajevu daljnje jačanje suradnje dviju država na obrambenom planu, uključujući i moguće zajedničko sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama, poput one u Afganistanu.
Nakon razgovora izaslanstava ministarstava obrane dviju država, ministri su novinarima izjavili kako je ocijenjeno da je daljnje približavanje euroatlantskim integracijama u zajedničkom interesu dviju država te u interesu stabilnosti cijele regije. Ministar Vukelić rekao je kako je i za Hrvatsku i za regiju dobra vijest da su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-saveza na sastanku u Tallinu dali suglasnost da se BiH odobri Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP). "To je dobra vijest za BiH, ali i za Hrvatsku, koja je BiH davala punu potporu pri odobravanju MAP-a", rekao je Vukelić. Podsjetio je kako je Hrvatska u statusu MAP-a provela punih sedam godina prije nego što je postala punopravna članica NATO-saveza jer je morala provesti mnoge reforme koje su često bile teške i bolne, no, dodao je, korist je na kraju bila višestruka. "U konačnici je cijena uvijek daleko manja nego da smo izvan NATO-a", rekao je hrvatski ministar. Izrazio je spremnost Hrvatske da BiH pomogne svojim iskustvom jer je "put BiH k NATO-u ujedno put k daljoj stabilnosti regije". Također je rekao kao je Hrvatska spremna školovati veći broj dočasnika i časnika oružanih snaga BiH. Ministar obrane BiH Selmo Cikotić objasnio je da je primanje BiH u NATO zasad uvjetovano rješavanjem statusa i vlasništva nad nepokretnom vojnom imovinom, no, dodao je, vjeruje da će se i to uskoro riješiti. "Politička volja za to postoji i vjerujem da će se u narednim mjesecima naći rješenje za status tih 69 lokacija", rekao je Cikotić. Objekti koji trebaju biti prepušteni Ministarstvu obrane BiH čekaju cjelovit politički dogovor unutar BiH o statusu cjelokupne imovine uknjižene kao vlasništvo bivše SR BiH. Vlasti Republike Srpske ustrajavaju na tome da se što više te imovine preknjiži na entitete. Prije sjednice šefova diplomacija NATO-a u Tallinu vlasti BiH odobrile su slanje dodatnih vojnih snaga u Afganistan, što je bitno pridonijelo odobravanju MAP-a. Cikotić je u petak izjavio da će se BiH koristiti svim iskustvima Hrvatske tijekom sudjelovanja u misiji ISAF-a te da će se posebice razmotriti mogućnost zajedničke obuke vojnika iz Hrvatske i BiH koji trebaju otići u Afganistan. "Otvorena je i mogućnost zajedničkog sudjelovanja u mirovnim misijama", rekao je Cikotić. Ministar Vukelić najavio je pak moguću uspostavu zajedničkih instruktorskih timova koji bi uvježbavali afganistansku vojsku. ET/OPSA
3

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 81, godina 3.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

StratOPSA, analiza: Bosna i Hercegovina
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) pokrenula je program StratOPSA - strateške analize, opis prednosti, prijetnji te predviđanje razvoja političkog stanja u strateški važnim zemljama kao i u zemljama koje predstavljaju sigurnosne izazove za međunarodnu zajednicu. U biltenu Euroatlantski tjednik u prošlom broju objavili smo skraćene analize Alžira, Kuvajta i Irana, dok u ovom broju donosimo analizu Bosne i Hercegovine. Dulje analize dostavljamo uz narudžbu i dogovor s OPSA-om. Bosna i Hercegovina (BiH) država je tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji su istim redoslijedom religijski podijeljeni na muslimane, rimokatolike i pravoslavce. Na Bosnu i Hercegovinu snažno utječe turbulentna povijest, a posebno periodi pod Otomanskim carstvom te period aneksije (protektorata) od strane Austro-ugarske monarhije. Političko uređenje kojim se ističe etnička i religijska podijeljenost Bosne i Hercegovine svoje neuspješne početke dobilo je u vremenu Austrougarskog protektorata. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te distrikta Brčko koji je oformljen kao posebna upravna jedinica. Uz demokratski izabrane političke predstavnike svojevrsnu kontrolu (protektorat) nad političkim djelovanjem provodi Ured visokog predstavnika BiH. Komplicirano političko uređenje zemlje rezultat je takozvanog Daytonskog ustava, odnosno Daytonskog sporazuma, potpisanog 1995. u istoimenom gradu u SAD-u, kojim su završeni ratni sukobi u BiH. Referendumom o samoopredjeljenju 1. ožujka 1992. građani Bosne i Hercegovine izglasali su nezavisnost i izlazak iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, slijedeći time Sloveniju i Hrvatsku. Međutim, referendum je bojkotirao dio Srba, da bi potom politički vrh BiH Srba (Srpska demokratska stranka predvođena haaškim optuženikom Radovanom Karadžićem) uz potporu "krnjeg" ostatka SFRJ (Srbije) i Jugoslavenske narodne armije (JNA) pokrenuo militarističke akcije kojima je cilj bio zauzimanje što većeg dijela Bosne i Hercegovine. Isprva sukob između srpskih militarističkih formacija (uz potporu JNA) sa tadašnjom milicijom (policijske snage) i tek formiranom i slabo organiziranom Armijom BiH (ABiH) i bolje organiziranim Hrvatskim oslobodilačkim snagama (HOS), pretvara se u najkrvaviji rat nakon Drugog svjetskog rata u Europi. 1993. započeo je i sukob ABiH i HOS-a, odnosno bošnjačko-hrvatski sukob u BiH, koji je trajao do 1994. Ratni sukobi u potpunosti su završeni 1995. potpisivanjem Daytonskog sporazuma, iniciranog od strane tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona, nakon čega je garanciju mira u BiH preuzeo NATO putem misije SFOR, najuspješnije NATO vođene misije. Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije ustvrdio je da je u Srebrenici počinjen genocid (ubijeno preko 8.000 ljudi), no za genocid kao niti za rat u BiH nije donesena presuda protiv Srbije. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podnio je veliki broj optužnica za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, brojčano najveći broj optužnica i donesenih presuda obuhvaća pripadnike vojnih formacija Republike Srpske. Zapovjednik vojnih snaga Republike Srpske, Ratko Mladić, optuženik ICTY-a nije priveden sudu te je u bijegu, pretpostavlja se u Srbiji. Dva entiteta u Bosni i Hercegovini funkcioniraju kao "države u državi". Jedina institucija koja kvalitetno funkcionira na razini Bosne i Hercegovine je vojska. Problemi u funkcioniranju prisutni su i izraženi u Federaciji Bosne i Hercegovine, entitetu koji dijele Bošnjaci i Hrvati, posebno radi iznimno velike birokratizacije te velikog broja lokalnih izvršnih tijela (kantoni, županije). Industrija u Bosni i Hercegovini je najvećim dijelom uništena u ratu. Procjenjuje se da je oko 40 posto građana nezaposleno. Veliki problem su i prognanici i izbjeglice. BiH je jedna od najsiromašnijih država u Europi. BiH obiluje rudama, najviše ugljenom, željezom, boksitom, manganom, kvalitetnim šumama i pitkom vodom. U zadnje vrijeme dubinska istraživanja pokazuju i prisutnost nafte, no na velikim dubinama koje za sada nisu komercijalno isplative. BiH se nalazi pred velikim izazovima, potrebno je kvalitetnije političko uređenje, pri čemu premijer entiteta Republike Srpske Milorad Dodik prijeti organiziranjem referenduma o nezavisnosti. Srbija održava izuzetno jake političko-gospodarske veze s entitetom Republikom Srpskom. Primjerice, vlasnik mobilne mreže u tom entitetu (m:tel) je mobilna mreža iz Srbije (mt:s) koja je pozive između Srbije i BiH entiteta Republike Srpske učinila cjenovno jednakim, istovremeno skupljima između mobilnih mreža u BiH. Iako se BiH često spominje kao moguće izvorište islamističkog terorizma, do sada se pokazalo da takvo što nema utemeljenje. No, jak utjecaj nekih islamskih zemalja koje ulažu znatna financijska sredstva u BiH, te ogorčenost dijela građana BiH ne-funkcioniranjem institucija, velikom nezaposlenošću mogao bi dovesti do regrutacije dijela građana u terorističke grupe. Ponovno otvaranje ratnih sukoba malo je vjerojatno, a Bosna i Hercegovina je pogodna za investicije radi relativno niskih cijena kako radne snage, tako i zemljišta. Problem ostaje raširena korupcija te etnička podijeljenost zemlje. Napredak se očituje u primitku BiH u NATO-ov Akcijski plan za članstvo (MAP).

Tekstualne priloge, pisma i stajališta za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) šaljite svaki tjedan do četvrtka za objavu u slijedećem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: opsa@opsa.hr. U biltenu će biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadržaju Euroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na više od 1000 adresa elektronske pošte...
4

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 81, godina 3.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK
Afganistan je blizu nas!

5

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

Broj 81, godina 3.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Kako i zašto pomoći rad Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?
Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.
Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti. Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne može osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedinaca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisuće onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i brojni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina i svakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konferencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu… OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euroatlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku. Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode… Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć! Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može pomagati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!* Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć! Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prijedlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači… ET/OPSA * Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini. Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini (2009.). Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako za primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih neprofitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svotu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu. OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA); OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)

6

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr